Transcript
Page 1: Rad Na Daljinu Seminarski Rad

1. UVOD

Zahvaljujući razvoju informacione tehnologije rad van tradicionalnog kancelarijskog prostora je postao moguć.

Radom na daljinu sve veći broj zaposlenih obavlja znatan deo svoga posla kod kuce, u prostorijama kupca ili dok su na putu, koristeći racunar koji je povezan sa njihovim radnim mestom. Razvijene komunikacione tehnologije omogućile su zaposlenima gotovo neprekidnu konekciju, a time i brže i efikasnije obavljanje poslova. Rad na daljinu ima bitne prednosti za zaposlene, poslodavce i društvo, a postoje i snažni argumenti da se njime značajno povećava produktivnost.

Rad na daljinu (engl. telework) poslednjih godina postaje sve značajniji, naročito u poslovima gde predstavlja prirodnu posledicu razvoja samih delatnosti (informatički sektor, novinarstvo i slično), a razvoj tehnološke infrastrukture (pre svega interneta) dozvoljava sve većem broju ljudi da, umesto u kancelariji, rade u toplini doma svog. Kod rada na daljinu deo ili većina poslova se obavlja kod kuće na vlastitom računaru, a rezultati rada (tekstovi, prezentacije, programski kod i ostalo) šalju se poslodavcu. Komunikacija u suprotnom smeru podrazumeva primanje novih radnih zadataka ili povratnih informacija o kvaliteti napravljenog. Razmena podataka između naručitelja posla i osobe koja ga obavlja najčešće se obavlja e-mailom, iako se mogu koristiti i ostali web servisi (npr. FTP).Rat za talente je, u kombinaciji s vremenom potrebnim za dolazak na posao, troškovima te povećanom potrebom za usklađivanjem poslovnog i privatnog života, glavni faktor za promovisanje rada na daljinu (telecommuting), istaknuo je Lanzalotto te je dodao da dobro postavljena telecommuting politika može pridoneti pobedi ili porazu u nadmetaju za visoko kvalifikovane profesionalce.Međutim, istraživanje pod nazivom National Technology Readiness ustanovilo je da, iako četvrtina Amerikanaca radi za poslodavce sklone radu na daljinu ili na poslovima koji ima dopuštaju rad od kuće, manje od 10% iskoristi takvu pogodnost. Također, oni radnici koji mogu raditi od kuće, to ne rade jer ne žele izgubiti kontakt s kolegama ili biti isključeni iz donošenja važnih odluka.

Prava ekspanzija informatickih i komunikacionih tehnologija omogucila je da informaticko doba preraste u novu fazu razvoja koja se naziva Vremenom ubrzanih promena. To vreme donelo je korenite promene u strukturi mnogih zanimanja, i uopšte, u svim sferama života i rada. Ono je omogucilo pojavu rada na daljinu (telework, e-work), novog oblika rada van tradicionalnog kancelarijskog prostora. Ovaj vid rada odbacuje pravila klasicne radne sredine sa fiksnim radnim vremenom zaposlenih, ogranicenim radnim prostorom i svakodnevnim putovanjem na posao.Drugim recima, rad na daljinu se definiše kao rad koji se izvodi na lokaciji udaljenoj od kancelarije, na kojoj radnik nema neposredne kontakte sa drugim saradnicima, ali može sa njima komunicirati upotrebom savremenih komunikacionih i Internet tehnologija. Takav radnik se naziva radnik na daljinu (teleworker). Radnik na daljinu može biti stalni radnik neke kompanije ili samostalni radnik koji svoje usluge i proizvode nudi putem Interneta. Rad kod kuce je sve popularniji u svetu bilo kao posao sa punim radnim vremenom ili kao honorarni posao. Razvojem Internet servisa i servisa mobilne telefonije naglo se povecao spektar poslova koji se mogu raditi na daljinu.

Page 2: Rad Na Daljinu Seminarski Rad

Cilj ovoga rada je razmatranje specificnosti rada na daljinu zbog kojih on dobija sve širu primenu, kao i analiza aspekata njegove primene. Sagledavanjem svih prednosti i nedostataka ovakve vrste rada zaineresovani mogu da procene u kojoj meri su sposobni da se prihvate takvog nacina rada i da li je posao kojim se bave uopšte pogodan za rad kod kuce, što pridaje znacaj ovome referatu. Posebna pažnja posvecena je video konferenciji kao obliku rada na daljinu. Perspektiva daljeg razvoja ovog nacina rada izneta je u okviru zakljucnih razmatranja.

2. ISTORIJAT I RAZLOZI NASTANKA RADA NA DALJINU

Koncept rada na daljinu lansirao je tvorac kibernetike Norbert Viner sredinom prošloga veka. Naime, on je dao ideju jednom engleskom arhitekti da nadgleda gradnju zgrade u Americi putem telefaksa. Dvadesetak godina kasnije, u vreme naftne krize, Džek Nils je ovu ideju usavršio za poslove u kojima se zaposlenima pruža veca fleksibilnost u pogledu mesta i vremena obavljanja posla, a u cilju smanjenja troškova prevoza i povecanja konkurentnosti. Znacajan pad cena i ubrzana proizvodnja i jednostavnost korišcenja racunara rezultovali su decentralizacijom radnih mesta, tako da su neke kompanije vec u '80-im godinama uvele ovakve pogodnosti za svoje zaposlene koji su se povezivali na intranet svojih kompanija. Primena rada na daljinu u najpunijem smislu pocinje '90-ih godina, kada su informatizacija društva i nova naftna kriza dostigli potreban nivo za njegovo ostvarenje. Svakodnevna putovanja na posao su zamenjena elementima telekomunikacionih tehnologija kao što su intranet, LAN, WLAN, VPN, videokonferencija, VoIP i drugi, cija je primena uobicajena u svetu širokopojasnih veza na Internet. U današnje vreme radnik na daljinu uglavnom koristi laptop racunar i Wi-Fi vezu sa Internetom, što mu omogucava da posao može obavljatisa bilo kog mesta. Statisticki podaci ukazuju da gotovo svaka druga državna firma i svaka peta privatna primenjuju rad na daljinu. U tome prednjaci kompanija American Express, ciji svaki drugi službenik radi kod kuce. Prema njihovim analizama radnici na daljinu su približno 40% produktivniji u poređenju sa onima koji rade na klasičan nacin. Uvođenjem rada na daljinu racunarska firma Compaq podigla je produktivnost za trecinu. Japanci svojim radnim fanatizmom zapostavljaju porodicu, tako da se kod njih na rad na daljinu gleda i sa aspekta podizanje nataliteta. Upravo zato koncern Matsushita Electronoc polovini svojih zaposlenih omogucio je da rade u sopstvenim domovima. Preko polovine preduzeca u Sjedinjenim Americkim Državama trenutno odobrava neku vrstu rada na daljinu. U jednoj studiji, objavljenoj pocetkom godine, navodi se da 33 miliona Amerikanaca rade na poslovima koji bi mogli da se obavljaju kod kuce. U pogledu vremena, svaki od njih bi uštedeo, odnosno dobio još 25 radnih dana za godišnji odmor. U svetu vlada uverenje da ce ovaj vid rada postati primaran.Da bi se stekla i zadržala prednost u odnosu na konkurenciju neophodna je stalna agilnost u pogledu smanjenja troškova, zapošljavanja i zadržavanja najboljih kadrova, kao i obezbeđivanja kontinuiteta poslovanja u kriznim situacijama. Informaticka tehnološka revolucija i drasticne promene na podrucju rada i zapošljavanja dovele su do stvaranja netipicnih i neobaveznih oblika radnih odnosa. Niz poslova se moze obavljati sa udaljenosti, a u cilju stvaranja veceg profita korporacije i poslodavci sve više angažuju povremene i honorarne saradnike. To je najprisutnije u medijima, gde je svakodnevno sve više slobodnih novinara i dopisnika.I u drugim podrucjima je sve više slobodnjaka, radnika koji svoje poslove obavljaju daleko od prostorija svojih firmi koristeci se najsavremenijim komunikacionimtehnologijama.

Page 3: Rad Na Daljinu Seminarski Rad

Raspon poslova koji se mogu obavljati na daljinu je veoma širok: vodjenje knjigovodstva preduzeca, unos i statisticka obrada podataka, finansijske analize, skeniranje dokumentacije i slanje informacija, novinarstvo i izdavaštvo, marketing i propaganda, kreiranje softverskih rešenja, arhitektonsko projektovanje, graficki i web dizajn, prevo#enje, odnosi s javnošcu, brokersko poslovanje, trgovanje na berzamai drugo. Osim toga stvoreni su uslovi za rad virtuelnih preduzeca, telemedicine, elektronske uprave, a sve više je i sajber sudnica. Poslodavci su pošte#eni od obaveza za nadgledanjem rada i ponašanja zaposlenih, vec cene iskljucivo kvalitet obavljenog rada i poštovanje dogovorenih rokova [4].Jedan od glavnih razloga uvo#enja rada na daljinu je ogroman gubitak vremena na putovanjima do radnog mesta. Ako se po#e od cinjenice da nekom zaposlemomtreba sat vremena da ode do radnog mesta i još sat vremena da se vrati kuci, on svakog meseca gubi jednu radnu nedelju na putovanju. Samo racionalizacija vremena, putnih troškova i gradskog saobracaja uvo#enjem koncepta rada na daljinu predstavljaju dovoljan razlog za popularizaciju i sve širu primenu ovakvog nacina rada.

3. ORGANIZACIJA RADA

Rad na daljinu ne odgovara svakom i ne treba da bude obavezan. Svako nije sposoban da radi u izolovanom okruženju, jer je to podrazumeva mnogo samodiscipline i organizatorskih sposobnosti. Ni svi poslovi ne mogu da se rade na daljinu. Ovom poslu buducnosti pristupa se sa posebnom ozbiljnošcu, tako da mnoge kompanije imaju timove strucnjaka koji pomažu zaposlenima kada se odlucuju za takav nacin rada. Zbog boljeg ucinka i pripreme svojih radnika za daljinski rad mnogekompanije pokrecu kurseve za sticanje potrebnih znanja i veština kao što su: neophodna znanja za rad na racunaru, služenje Internetom i ostalim komunikacionimure#ajima, veština pisanja izveštaja, razvijanje komunikacijskih sposobnosti putem telefona i dobra organizovanost. Posebna pažnja posvecuje se radu na sticanju odgovornosti, samostalnosti u odlucivanju, proceni situacije i vo#enju projektne dokumentacije.Ovakav pristup zaposlenima u našim uslovima zvuci pomalo nerealno, ali takav ce oblik zapošljavanja i u našoj zemlji uskoro postati uobicajena pojava. U pogledu planiranja rasporeda vremena kod rada na daljinu postoji znatna fleksibilnost, što je tako#e jedna od njegovih pogodnosti. Zaposleni na daljinu mogu da rade puno radno vreme ili pola radnog vremena, da podele radno vreme izme#u rada kod kuce i rada u firmi ili da budu mobilni i da svoju kucu koriste kao administrativnu bazu. Priroda posla i sklonosti radnika odre#uju varijantu za koju ce se zaposleni opredeliti.Pri uspostavljanju rada na daljinu odnos poslodavca i zaposlenog definiše se ugovorom o radu sa zaposlenim na daljinu koji ima svoje specificnosti. Pre svega to je definisanje udarnog radnog vremena kada je zaposleni dužan da radi i da bude dostupan i na raspolaganju poslodavcu. Tako#e, zaposleni mora da bude upoznat pokom osnovu može da kontaktira svog pretpostaljenog kao i osoblje firme. Treba definisati i u kojim slucajevima poslodavac ima pravo pristupa u kucu zaposlenog. Ako zaposleni koristi sopstvena sredstva rada treba utvrditi koliko ce mu firma placati na ime amortizacije. I ostala prava zaposlenog na nadoknadu troškova treba da budu regulisana, pre svega troškovima koji nastaju po osnovu rada, posebno troškova komunikacije.

Page 4: Rad Na Daljinu Seminarski Rad

Za nesmetano funkcionisanje rada na daljinu neophodna je operativna i administrativna podrška, tako da je od izuzetne važnosti da ovakve kompanije budu dosledno i precizno rukovo#ene, s otvorenošcu ka novim oblicima poslovanja.

4. PREDNOSTI I NEDOSTACI RADA NA DALJINU

Rad na daljinu ima mnogo protivnika, ali i zagovornika koji tvrde da rad na daljinu odgovara i zaposlenima i njihovim poslodavcima, jer uvecava radnu motivaciju i zadovoljstvo poslom, a umanjuje stres i fluktuaciju. Pre svega, smanjuju se uobicajeni troškovi kao što su struja, zakup prostora, zatim troškovi prevoza i slicno. Radom na daljinu poslodavci zapošljavaju kvalitetne strucnjake koji žive van sedišta kompanije bez veceg dodatnog ulaganja. Na kvalitetno obavljanje posla presudno utice psihološki faktor, a to je pre svega udobna radna sredina u vlastitom stanu i mogucnost da covek sam sebi rasporedi radni dan. Tome može da se doda još citav niz prednosti ovakvog nacina rada. Naravno, rad na daljinu nosi i odre#ene slabosti. U ovom odeljku izneta su i analizirane prednosti i nedostaci rada na daljinu. Prava ekspanzija informacionih tehnologija rezultovala je morem informacija, tako da se saznanja na Webu udvostrucuju na godišnjem nivou. Kako je kapacitet mozga ogranicen i ne može da vlada tolikim znanjima, pojedinac može da bude uspešan samo u timskom radu.Timski rad se ne mora uvek obavljati licem u lice ako postoji tehnologija pogodna za saradnju, poput video konferencija baziranih na Webu, kojima „putujuci“ radnici mogu pristupiti lako i jeftino nezavisno od lokacije. Neki službenici ne treba da rade sami i za njih rad na daljinu nije pogodan. To se posebno odnosi na pocetnike kojima je strucna pomoc starijih kolega neophodna u procesu ovladavanja poslom.U pogledu radnog vremena rad na daljinu omogucava promene u pravcu prevazilaženja stroge satnice, odnosno jasne podele na radno i slobodno vreme.Striktno definisana radna vremena sve više se menjaju fleksibilnim i kliznim radnim vremenima. Sve više se prelazi na delatnosti koje se odvijaju u toku citavog dana. Nova fleksibilnost cini da se razlika izme#u radnog i slobodnog vremena neprimetno briše. Sve je više onih koji nikada nisu potpuno slobodni. Cak i kada su bolesni, mogu da odgovaraju na elektronsku poštu i javljaju se na mobilni telefon. Možda je u tome i najveca dobit od ovakve vrste rada. Samim tim što se radnik na daljinu u potpunosti i stalno posvecuje radu on se poistovecuje sa radom, a time postaje svojevrsni zaljubljenik u posao. Takav pristup poslu se širi na sve koji žele da budu konkurentni. Za razliku od ne tako davnih vremena, kada je, na primer, projektantneprekidnim razmišljanjem o problemu van radnog vremena dolazio do ideja i morao da ceka naredni dan da na radnom mestu realizuje i proveri ideju, on to može sada odmah da uradi, uštedi vreme i zadovoljan ide u dalju realizaciju projekta.Povecava se mogucnost za zapošljavanje ugroženih grupa poput majki i oceva s malom decom, osoba s poteškocama u kretanju kao i osoba koje žive u udaljenim podrucjima. Mogucnost rada kod kuce pomaže ženama ili samohranim roditeljima sa malom decom da preuzmu cak i rukovodeca mesta u organizacijama. Samim tim što žene ne bi odsustvovale sa posla i više pažnje posvecivale poslu imale bi veca primanja, a u isto vreme bi mogle da se posvecuju kucnim obavezama.Zaposleni u zdravstvu i lekari mogu da lece pacijente sa daljine, što je narocito važno u ruralnim podrucjima, za vreme prirodnih katastrofa ili u uslovima ratnih sukoba.Konsultacije lekara specijalista sa razlicitih klinika na istom mestu – u neposrednoj blizini pacijenta sve više se prevazilaze konsultacijama preko videokonferencija.

Page 5: Rad Na Daljinu Seminarski Rad

Rad na daljinu primorava rukovodioce da se više posvecuju izvršavanju konkretnih zadataka i upravljanju rezultatima, a manje nadgledanju zaposlenih. Zaposleni, suoceni sa cinjenicom da moraju da imaju rezultat i da se ne mogu osloniti na saradnika (koji cesto rade i tu#e poslove), primorani su da shvate svoju odgovornost isvoju ulogu u procesu rada. Mnoge organizacije, utvrdile su da su drasticno smanjena izostajanja sa posla doprinela povecanju produktivnosti.Uprkos ociglednim prednostima koji pruža rad od kuce, neki ljudi uživaju u odlasku u kancelariju i licnom kontaktu sa svojim kolegama, dok drugi imaju osecaj da izostaju sa posla i da je lakše da komuniciraju uživo nego putem konferencijskih sastanaka.Smatra se da su najveci nedostaci kod rada na daljinu veci stres i više posla ukoliko zaposleni svoje radno mesto ne shvate kao obavezu vec kao povremeni rad, i potencijalni problemi sa bezbednošcu podataka (rizik gubitka i integriteta podataka) o kompanijama koje zaposleni imaju kod kuce, pogotovo ako ne koriste sve mere softverske i fizicke zaštite. Tako#e su prisutni osecanje izolacije, gubitak posebnih privilegija, u nekim slucajevima niža plata, nedostatak vizije radnog mesta, nedostatak druženja, opasnost od sporijeg napredovanja i da su radnici na daljinu bez nekog oblika „teleprisutnosti“ uvek u senci. Glavni nedostaci za poslodavce su poteškoce oko nadgledanja rada, troškovi obuke i visoka cena opremanja i održavanja radnih soba u domovima zaposlenih. Sindikati smatraju da rad na daljinu stoji na putu njihovoj snazi i kolektivnom pregovaranju.Uprkos ovim nedostacima, rad na daljinu je sve zastupljeniji. Prema predvi#anjima nekih istraživaca za 10 do 15 godina oko 50% poslova bice obavljano daljinskim putem. Neki, pak, smatraju da ce rad na daljinu biti manje zastupljen zbog njegovih nedostataka i otpora poslodavaca da uvode promene i ulažu kapital u opremanje radnih prostorija u domovima zaposlenih.Na kraju treba istaci da rad na daljinu može biti privremenog karaktera. Na primer, za vreme Olimpijskih igara u Atlanti 1996. godine poslodavci su ocekivali pravi kolaps u saobracaju zbog dodatnih 750000 automobila posmatraca. Zbog toga su mnoge firme instalirale privremene mrežne linije za prenos podataka da bi poštedeli svoje službenike od upada u saobracajnu gužvu.

PREDNOSTI RADA NA DALJINU - Rad na daljinu sa stanovišta nas informatičara je pravi izbor iz sledećih razloga:

Kvalitet usluge je isti ili bolji. Troškovi projekta su znatno manji jer je cena programerskog posla kod nas

znatno manja nego u inostranstvu. Poslodavac nema problema sa obezbeđenjem viza, porezima i socijalnom i

zdravstvenom zaštitom. Komunikacija se obavlja putem Interneta, a to je najjeftiniji način komunikacije. Cena održavanja softvera je znatno niža.

Rad u kući u mnogome se može protumačiti pozitivnim: nemate fiksno određeno radnovreme, nego sami možete organizovati satnicu. Na taj način možete raditi kada osećate da ste najproduktivniji, a kad osetite da vam ne polazi za rukom, jednostavno zaboravite neko vreme na posao, odmorite se i vratite poslu kad osetite da ga možete dovršiti. Obavljanje posla u kućnim uslovima je mnogo ležernije i zahvaljujući atmosferi koju si sami možete stvoriti. Čak i velike korporacije koje proizvode informatičku tehnologiju poput Microsofta, a koje se i same koriste prednostima rada kod kuće, u svojim marketinškim kampanjama potencijalne kupce

Page 6: Rad Na Daljinu Seminarski Rad

upozoravaju na razne mogućnosti koje njihovi proizvodi pružaju, a jedna od njih je svakako i rad kod kuće.

Prednosti: Veliki broj ljudi može biti unosno zaposleno, na primjer, oni koji imaju privatne

obaveze i koji ne mogu odlaziti od kuće na duži period ali mogu svoje vrijeme organizovati kod kuće, u koju uključuju period rada.

Fleksibilnost radnih sati: neki ljudi vole da rade u tri sata ujutru, dok ostali ljudi spavaju, a rad na daljinu im daje tu mogućnost.

Rad kod kuće smanjuje vreme putovanja i troškove kancelarijskog smeštaja.

MANE RADA NA DALJINU - Rad na daljinu nije bez mana pa zaposleni mogu iskusiti sledeće: veći stres i više posla ukoliko svoje radno mesto ne shvate kao obavezu već kao

povremeni rad. rizik gubitka i integriteta podataka o kompanijama koje zaposlenici imaju kod

kuće, pogotovo ukoliko ne koriste sve mere softverske i fizičke zaštite. rizik krađe osobnog računala. produktivnost e-radnika ispočetka manja od konvencionalne - potrebno vreme za

prilagođavanje. potrebne ponešto drukčije metode ocenjivanja rada. činjenica da je e-rad jeftiniji od uobičajenog i ne znači ujedno i da informacijska

tehnologija nema svoje zahteve, kako financijske, tako i tehnološke. sumnja u integritet zaposlenika koji nisu pod stalnim nadzorom. problemi oko plaćanja.

Kompanije i zaposlenici bi, stoga, trebali uvek biti svesni zakonskih, sindikalnih i lokalnih odredbi te ih se pridržavati.Evaluacija, simulacijski programi, team-mitinzi, pismeni materijali, forumi i tečajevi su oblici deljenja informacija i trebali bi biti shvaćeni ozbiljno u virtualnim uredima da ne bi došlo do konflikata, pogotovo ukoliko dođe do izostanka operativne i administrativne podrške te je zbog toga od izuzetne važnosti da ovakve kompanije budu dosledno i precizno rukovođene, s otvorenošću ka novim oblicima poslovanja.Jedan od rastućih problema rada na daljinu su i online prevare (tzv. scamovi) koje igraju na kartu financijske nezavisnosti kao sna mnogih ljudi. Svi potencijalni e-radnici moraju biti svesni da ukoliko poslovna ponuda sadrži i obećava izostanak rizika, malo napora i velike profite, zasigurno je prevara.

Ukoliko se radnik u potrazi za poslom susretne s ponudom koja prvotno zahteva ulaganje neke manje količine novca da bi došlo do ostvarenja njegovog sna lake zarade, može biti siguran da se u tom slučaju radi o novčanoj jami i mamcu za neiskusne i lakoverne radnike, te su takvim naivnim ponudama u proteklih nekoliko godina lažne, nepostojeće kompanije zaradile milione dolara i ujedno izbegle kaznene postupke!Rad od kuće ima velikih prednosti, ali treba se osvrnuti i na njegove loše strane.To može biti osećaj izolovanosti što izaziva gubitak motivacije. Zato se rad od kuće ne preporučuje početnicima i ljudima bez radnog iskustva. Naše rešenje tog problema je da zaposleni ima jedan vid odgovornosti da se predaje recimo dnevni ili sedmični izvještaj o radu.

Page 7: Rad Na Daljinu Seminarski Rad

Velike kompanije, koje zapošljavaju teleworkere, organizuju psihološke testove i razgovore s ljudima zainteresovanim za rad od kuće kako bi utvrdili ispunjavaju li svepotrebne uslove.Osim uobičajenih kvalifikacija koje kandidati moraju imati za određeni posao, rad na daljinu uslovljavaju i drugi specifični kriterijumi. To je pre svega zrelost, pouzdanost, samostalnost, samodisciplina i određeno radno iskustvo. Primer, mladoj osobi bez radnog iskustva potrebna je stimulacija radne sredine i prikupljanje radnog iskustva od starijih kolega. Nakon nekoliko godina, kad stekne radno iskustvo i, recimo, zasnuje porodicu itekako će je zainteresovati mogućnost rada od kuće, jer će svoje radno vreme moći lakše da uskladi sa novonastalim obvezama. Mladi roditelji neprestano su u trci s vremenom i često se žale kako nemaju dovoljno vremena za svoju porodicu. Koliko se samo vremena (i novca) izgubi spremajući se na posao i u svakodnevnim gužvama u saobraćaju, da i ne spominjemo kuvanje na brzinu i ostale kućne poslove. Ali, kad deca odrastu ili kad se nakon nekoliko godina zaželi kancelarijske atmosfere i druženja s kolegama, poželi da se vrati u klasično radno okruženje i to je moguće, a to je, zapravo, najveća prednost teleworkinga, mogućnost izbora radnog mesta.

5. PRUŽANJE KOMPJUTERSKE POMOĆI NA DALJINU

U ovom delu prikazan je nacin funkcionisanja rada na daljinu (sa tehnickog aspekta) u jednom od njegovih oblika – pružanju kompjuterske podrške na daljinu, na primeru pružanja podrške firme DataLab. Podrška na daljinu – RDS (Remote Desktop Support) je nacin kojim se omogucuje operateru podrške (supporteru), preko Interneta, pogled u radnu površinu i rad sa racunarom korisnika. Takva podrška je brza, jeftina i jednostavna. Pored toga, za korišcenje pomoci korisniku nije neophodno neko posebno znanje iz oblasti racunara, jer je ceo postupak automatizovan.Kako se komunikacija odvija HTTP protokolom ova podrška je moguca tako#e preko sigurnosnih stranica (zatvorenih firewall-ova). Podaci koji se prenose su kodirani (SSL postupkom), cime je prenos podataka ucinjen bezbednim.

Isto tako, iskljucuje se mogucnost instaliranja bilo kog programa na korisnikov racunar koji bi mogao biti zloupotrebljen za ulaz u njegov sistem. Na taj nacin korisnik odlucuje kada operater podrške može pristupiti podacima u njegovom racunaru.

Page 8: Rad Na Daljinu Seminarski Rad

Slika 1. Pružanje kompjuterske podrške na daljinu

Kada operater podrške primi poziv telefonom, korisniku daje informacije i uputstva na koji nacin da izvede povezivanje svog racunara sa operaterom putem Interneta (slika 1). Pri tome sva komunikacija izme#u operatera i korisnika se snima u obliku prepisa, što je za korisnika izuzetno korisno jer mu omogucava naknadnu proveru rešenja problema.

6. PROGRAMSKA PODRŠKA ZA RAD NA DALJINU

Za uspešno funkcionisanje rada na daljinu neophodna je i odgovarajuca programska podrška. Za rad na udaljenim racunarima operativni sistem Windows XP poseduje programsko rešenje Remote Desktop koje se ostvaruje mrežnim protokolom RDP (Remote Desktop Protocol) zasnovanim na protokolu T.128. Ovaj protokol omogucava rad u punom koloru korišcenjem 24-bitne palete, prenos zvuka i deljenje clipboarda izme#u lokalne i udaljene platforme. Diskove i štampace povezane na lokalni racunar moguce je koristiti i na udaljenom racunaru, kao i druge ure#aje povezane serijskim i paralelnim portovima.Navešcemo neke situacije u kojima je Remote Desktop okruženje izuzetno korisno. Nekada treba obaviti zadatak na racunaru koji je u udaljenoj prostoriji, a nekada treba pomoci nekome do koga je teško doci. Tako#e, može se javiti problem da ima više umreženih racunara sa jednim kompletom monitora, tastature i miša koji su povazani na racunar na kome se pretežno radi, a ponekad je potrebno da se nešto na brzinu obavi na drugom racunaru. U ovoj situaciji (kao i u mnogim drugim situacijama) Remote Desktop sistem može da ucini posao jednostavnim i reši problem stalnog ukljucivanja i prevezivanja monitora sa glavnog racunara na drugi umreženi racunar.U daljem izlaganju navedeni su najcešce korišceni programi za rad na daljinu.

Page 9: Rad Na Daljinu Seminarski Rad

VNC Enterprise Edition je dobio naziv po protokolu VNC (Virtual Network Computing), koji koristi VNC Server. Spada u najbolje programe ovog tipa. Visok nivosigurnosti i veliki broj opcija stavlja ga u sam vrh Remote Assistance programa.Remote Administrator spada me#u najsigurnije programe koji služe za daljinsku kontrolu racunara. Pored VNC servera, Remote Administrator spada u red najboljih Remote Assistance programa jer svojim korisnicima pored velike sigurnosti daje i mnogo olakšica u radu.TeleDesktop je u prednosti u pore#enju sa prethodnim programima jer je besplatan.DameWare NT Utilities - Daljinsko upravljanje i administriranje Windows sistema. DameWare Development spada u vodece svetske kompanije za proizvodnju mocnih programa za daljinsko administriranje. Ova firma stvorila je poseban pristup u licenciranju kojim se zahteva samo licenca za administratora (korisnika) softvera, ali ne i za svaki racunar koji se koristi. Drugim recima, sa licencom koju poseduje, administratoru je dozvoljeno da upravlja sa neogranicenim brojem daljinskih racunara. Pri tome je obezbe#ena maksimalna softverska funkcionalnost i jednostavnost korišcenja.PcAnywhere je profesionalni program za rad na daljinu na udaljenom kompjuteru (za pristup racunaru sa neke druge lokacije), za daljinsko detektovanje grešaka i helpdesk podršku. Pomocu ovog programa zaposleni na daljinu lako mogu menjati podatke na kompjuteru u svojoj kancelariji. Nova verzija programa PcAnywhereobogacena je boljim sigurnosnim funkcijama i bržim transferom podataka.

7. VIDEO KONFERENCIJA KAO OBLIK RADA NA DALJINUIdeja vodilja organizovanja sastanaka na daljinu je ukljucivanje slike u vec postojece telefonske komunikacije prenosom glasa. Zasniva se na saznanjima bioloških predispozicija coveka da najlakše pamti ono što vidi, 30%, nešto slabije pamti ukoliko samo cuje, 20%, ali se zato u kombinaciji slike i zvuka procenat zapamcenog uvecava na 70%. Ovim saznanjima su se rukovodili veliki proizvo#aci komunikacione opreme za potrebe ostvarivanja videokonferencija. U prilog ovakvom opredeljenju je saznanje da više od 60% ljudskih komunikacija nisu govorne.Videokonferencija omogucava ucesnicima da mogu zajednicki da koriste podatke, govor, slike, grafikone i animacije. Posebna pogodnost je što se podaci mogu poslati zajedno sa glasom i slikom. Ovakav vid razmene podataka omogucava zajednicki rad na izradi dokumenata i izmenama datoteka tokom videokonferencije. Geografski udaljene grupe mogu da rade na istom projektu i simultano komuniciraju putemvidea. Ostale karakteristike videokonferencije su: komunikacija licem-u-lice pojedinaca koji su na razlicitim lokacijama, podrška za nekoliko vrsta medija u toku konferencije ukljucujuci video i audio, povecanje produktivnosti zaposlenih i smanjenje putnih troškova, povecanje brzine poslovnog procesa i ušteda vremena i energije kljucnih službenika, poboljšanje efikasnosti i frekventnosti komunikacije, pravovremeno reagovanje na zahteve tržišta, brza i jednostavna razmena informacija i znanja, rast ugleda, držanje predavanja na razlicitim lokacijama i drugo.Signal kojim se vrši prenos video signala i zvuka je u digitalnom obliku. Video konferencija prenosi se najcešce unutar lokalne (LAN) mreže ili preko javne telefonske mreže (najcešce ADSL ili ISDN zbog finansijske povoljnosti i zadovoljavajuceg kvaliteta prenosa).

7.1. VIDEO KONFERENCIJSKA OPREMA I VRSTE VIDEO KONFERENCIJA

Page 10: Rad Na Daljinu Seminarski Rad

Za izvo#enje video konferencije od opreme se koristi monitor, video kamera, mikrofon, zvucnici i kodek (slika 2). Kodek je procesorska jedinica koja omogucava prenos video konferencije preko telefonske linije. Na predajnoj strani digitalizuje i kompresuje analogni audio-vizuelni signal. Na prijemnoj strani obavlja dekompresiju audio vizuelnog signala i pretvara ga u analogni oblik. Kvalitet prenosa slike i tona uveliko zavisi od kvaliteta kodeka koji otklanja gubitke prilikom kompresije izlaznog video signala i propustljivosti komunikacione linije. Posledica sporog kodeka ili niske propustljivosti komunikacione linije su isprekidana slika i kašnjenje zvuka. Osim navedene opreme, za izvo#enje video konferencije, može se koristiti i dodatna oprema sa mogucnošcu prikazivanja pisanog materijala i grafickog prikazivanja. U zavisnosti od nacina izvo#enja i kvaliteta korišcene opreme razlikuju se stona (desktop) i sobna (room-based) video konferencija.

Slika 2. Primer izvođenja video konferencije

Stona (desktop) video konferencija je najcešce izvođena video konferencija (slika 3). Izvodi se korišcenjem licnog racunara na koji su prikljuceni video kamera (smeštena na monitoru racunara), zvucnici i mikrofon. Kodek se ne pojavljuje kao poseban uređaj, vec njegovu ulogu preuzima racunar. U zavisnosti od vrste primenjene komunikacione mreže video konferencija se može realizovati na dva nacina:1. Analogna video konferencija realizuje se povezivanjem racunara preko modema i analogne telefonske linije. Kod ovakvog nacina izvodjenja koristi se samo jedna telefonska linija za prenos slike u pokretu, zvuka i podataka. Zbog toga je prenos slike u pokretu slabijeg kvaliteta i mogu se uociti kratke pauze, tj. isprekidanost pokreta. Prednost ovakvog nacina uspostavljanja video konferencije je relativno niska cena opreme, kao i samog vida komunikacije.2. Digitalna video konferencija realizuje se povezivanjem racunara putem digitalnih mreža. Digitalne mreže pružaju vrlo visok kvalitet prenosa slike i zvuka. Korišcenje dva B digitalna kanala kod ISDN javne mreže obezbeđuje maksimalnu propusnost od 128 Kbit/s. Takva širina komunikacione linije dovoljna je za prenos slike u pokretu brzinom od 12 do 15 slika u sekundi, što je dovoljno za zadovoljavajuci kvalitet prenosa slike i zvuka.Video konferencija se može realizovati i putem Interneta. Međutim, Internet je još uvek spor za izvođenje kvalitetne video konferencije. Dodatni nedostatak je deljenje kapaciteta linije sa drugim Internet podacima, što uzrokuje isprekidanu sliku i

Page 11: Rad Na Daljinu Seminarski Rad

kašnjenje zvuka. Treba ocekivati da ce nove Internet tehnologije omoguciti mnogo kvalitetniju video konferenciju.

Slika 3. Stona video konferencija

Stona video konferencija pored razmene slike, zvuka i podataka ukljucuje i deljenje dokumenata. Deljenje dokumenata podrazumeva mogucnost obrade, ažuriranja ili štampanja dokumenta dostupnog razlicitnim stranama koje ucestvuju u video konferenciji. Na primer, ako neki ucesnik konferencije radi dokument u Wordu, drugi ucesnik može na svom monitoru takođe videti taj dokument i vršiti prepravke na njemu, ako je to u dogovoru sa sagovornikom koji je vlasnik dokumenta.Sobna (room-based) video konferencija namenjena je za veci broj ucesnika (sagovornika) u radu (slika 4).Obezbeđuje visok kvalitet prenosa, ali je i komunikaciona oprema dosta skupa. Za razliku od stone video konferencije, sobna video konferencija koristi jedan ili dva velika monitora (slicna TV prijemnicima), vece zvucnike i vecu video kameru, smeštenu između monitora. Oprema se obicno nalazi na pokretnom postolju, tako da nije vezana za jednu lokaciju.

Page 12: Rad Na Daljinu Seminarski Rad

Slika 4. Primer izvođenja sobne video konferencije

Sobna video konferencija obicno je spojena sa 3-6 digitalnih linija, tj. 6-12 B kanala na digitalnu komunikacionu mrežu. Na taj nacin se dobija slika u pokretu visokog kvaliteta, odnosno brzina od 25-50 slika u sekundi. Korišcenjem veceg broja komunikacionih linija, a time i vece brzine komunikacije, smanjuju se gubici prilikom kompresije i povecava se kvalitet prenosa slike i zvuka. Na taj nacin se ispunjavaju visoki zahtevi u pogledu kvaliteta slike i zvuka u toku sastanka na daljinu, što garantuje produktivnost tima kao glavnog prioriteta u savremenim poslovnim sistemima.Dalji rad na razvoju video konferencija omogucice u skoroj buducnosti da plazma ekrane zameni hologramski efekat za 3D prikaz ucesnika konferencije.

ZAKONSA REGULATIVA RADA NA DALJINU

USLOVI ZAPOSLENJA

U smislu uslova zaposlenja, radnici na daljinu uživaju ista prava koja im garantuju važeći propisi i kolektivni ugovori, kao i radnici koji rade u kancelarijama. Međutim, da bi se u obzir uzele sve posebnosti rada na daljinu, mogu biti potrebni posebni dodatni kolektivni ili individualni ugovori.

ZAŠTITA PODATAKA

Poslodavac je odgovoran za preduzimanje odgovarajućih mera, posebno vezane uz softver, za osiguranje zaštite podataka koje radnik na daljinu koristi i obrađuje u profesionalne svrhe.Poslodavac obaveštava radnika na daljinu o svim važećim zakonima i pravilima firme o zaštiti podataka. Obaveza je radnika na daljinu pridržavati se tih pravila.

Poslodavac obaveštava radnika na daljinu o sledećem:

Page 13: Rad Na Daljinu Seminarski Rad

svim ograničenjima upotrebe informacijske opreme ili alata, poput interneta, kaznama u slučaju ne-pridržavanja ograničenja.

OPREMA

Sva pitanja vezana uz opremu, odgovornost i troškove moraju biti jasno definisana pre početka rada na daljinu. Pravilo je da je poslodavac odgovoran za osiguravanje, instalaciju i održavanje opreme potrebne za rad na daljinu, osim u slučaju da radnik na daljinu koristi svoju opremu. Ako se rad na daljinu obavlja redovno, poslodavac plaća naknadu ili pokriva troškove nastale zbog obavljanja posla, posebno one koji se odnose na komunikaciju.U skladu s državnim zakonima i kolektivnim ugovorima, poslodavac je odgovoran za troškove gubitka i štete na opremi i podacima koje radnik na daljinu koristi.

ZAŠTITA PRIVATNOSTI

Poslodavac poštuje privatnost radnika na daljinu. Ako se primenjuje neka vrsta sistema nadzora, ona mora odgovarati svrsi i mora biti uvedena u skladu sa zakonom.

ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU

Poslodavac je dužan primenjivati pravila za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu radnika na daljinu u skladu s zakonom i važećim, iz nje proizašlim, direktivama, nacionalnim zakonodavstvom i kolektivnim ugovorima.Poslodavac je dužan izvestiti radnika na daljinu o politici firme o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, posebno o zahtevima vezanim za opremu. Radnik na daljinu dužan je ispravno provoditi politike sigurnosti na radu.

ORGANIZACIJA RADA

U okviru važećeg zakonodavstva, kolektivnih ugovora i pravila firme, radnik na daljinu sam upravlja organizacijom svog radnog vremena. Količina posla i norme kvalitete obavljanja posla radnika na daljinu jednake su onima koje imaju radnici koji posao obavljaju u prostorima poslodavca ( kancelarijama ).

EDUKACIJA

Radnici na daljinu imaju jednako pravo na edukaciju i mogućnosti napredovanja kao i radnici koji rade u prostorima poslodavca i podložni su istim politikama ocenjivanja kao i ti radnici. Radnici na daljinu moraju proći prikladnu edukaciju o tehničkoj opremi koja im je na raspolaganju i o značaju ovog oblika organizacije rada. Nadređenima i/ili saradnicima radnika na daljinu takođe može trebati edukacija o ovom obliku rada i načinu upravljanja njime.

PITANJA KOLEKTIVNIH PRAVA

Radnici na daljinu imaju ista kolektivna prava kao i radnici koji rad obavljaju u prostorima poslodavca. Ne sme biti prepreka komunikaciji s predstavnicima radnika.

Page 14: Rad Na Daljinu Seminarski Rad

Za radnike na daljinu vaze isti propisi za učestvovanje i kandidovanje na izborima za tela koja predstavljaju radnike ili osiguravaju predstavljanje radnika.Zaposleni na daljinu mogu da: rade puno radno vreme ili pola radnog vremena, podele radno vreme između rada kod kuće i rada u firmi, budu mobilni i da svoju kuću koriste kao administrativnu bazu.

Pri uspostavljanju rada na daljinu međusobni odnos poslodavca i zaposlenog trebada bude definisan ugovorom o radu.Pre svega to je definisanje udarnog radnog vremena kada je zaposleni dužan da radi i da bude dostupan i na raspolaganju poslodavcu. Takođe, zaposleni mora da bude upoznat po kom osnovu može da kontaktira svog pretpostaljenog kao i firmino osoblje.Treba definisati i u kojim slučajevima poslodavac ima pravo pristupa u kuću zaposlenog. Ako zaposleni koristi sopstvena sredstva rada treba utvrditi koliko će mufirma plaćati na ime amortizacije. I ostala prava zaposlenog na nadoknadu troškova treba da budu regulisana, pre svega tu se radi o troškovima koji nastaju po osnovu rada, a pre svih to su troškovi komunikacije.Posebno je važno da procedure sigurnosnog obezbeđenja opreme i podataka budu precizno definisane u ugovoru o radu (pristup firminoj bazi podataka i aplikacijama ibezbednosna sigurnost informacija, redovna izrada beck up varijanti, redovno ažuriranje anti-virusnih programa, izbor Internet servisnog provajdera koji može da obezbedi da je materijal koji se šalje i prima putem Interneta slobodan od virusa i dako dalje).Poslodavac je dužan da obezbedi zaposlenom potrebnu opremu, ako drugačije nije dogovoreno, i u tom slučaju je dužan da je instalira i održava. Novčana vrednost opreme treba da bude precizirana u ugovoru.Takođe, poslodavac je odgovoran i za primenu mera zaštite na radu i u tom smislu mora da izvrši uviđaj u kući zaposlenog i proceni mogućih rizika. Pored svega navedenog poslodavac se suočava i sa izazovom kako da one koji rade na daljinu integriše u život organizacije, što je od izuzetnog značaja jer je potencijalna izolovanost tamna strana medalje zbog koje mnogi posle izvesnog vremena odustaju.

Rad na daljinu na Balkanu

Već preko 3 decenije se u modernom poslovanju slavi rad na daljinu, ili kako bi kod nas to nazvali rad od kuće ili kod kuće. Amerikanci su još ’70-tih godina prošlog stoleća razmišljali o optimizaciji poslovnih procesa, i shvatili da je moguće smanjiti troškove i povećati produktivnost radom na daljinu. Danas je to popularni tele-rad (eng. telework) koji nudi veću fleksibilnost zaposlenog i omogućava rad sa bilo koje lokacije, što povećava satisfakciju zaposlenog i omogućava mu da sam izabere produktivan radni ambijent, reši se svakodnevnog saobraćajnog stresa, a sa druge strane kompaniji umanji troškove poput troškove putovanja, kancelarijskih prostora, struje, itd. Sa druge strane dosta kompanija i menadžera ne prihvata ovaj način obavljanja radnih delatnosti, a glavni razlog nije neproduktivnost, već manjak kontrole i delovanja na samog zaposlenog. Neki čak tvrde da je na taj način pala i motivacija za timski rad, iako ne postoje konkretna istraživanja koja bi na to uputila.

Page 15: Rad Na Daljinu Seminarski Rad

Danas se smatra da 90% zaposlenih u SAD bar 20% svog radnog vremena provedu radeći na daljinu, da li od kuće ili neke druge destinacije, to je sasvim nebitno, bitan faktor je da zaposleni ne dolaze u kancelariju da bi obavili određene poslove koje mogu da obave i sa bilo koje druge destinacije. U vreme mobilnih i prenosivih računara, sve veće internet pristupačnosti i aplikacija za brzu razmenu informacija, ovaj trend postaje prihvaćen i od velikih korporacija koje prave enormne uštede novca dozvoljavajući ili čak prisiljavajući svoje radnike da rade od kuće. Naravno, rad od kuće je većinom vezan za osobe koje rade u administraciji i sa obradom digitalnih dokumenata, ali s obzirom da je digitalizacija obuhvatila, gotovo celu zemaljsku kuglu, za očekivati je da će ovaj trend biti sve popularniji.

Evropa i Amerika svakako koriste moć digitalnog milenija, brzih telekomunikacija i efektivne razmene podataka, gde su čak i državne administracije shvatile da je takav radni proces dobar i za njihove službenike, tako da na primer američka državna administracija prelazi na Google Docs, što je još jedna olakšavajuća okolnost za tele-rad. Postavlja se pitanje kako prolazi rad na daljinu na Balkanu?

Na to pitanje je teško odgovoriti sa nekom preciznošću, ali po svemu sudeći neki poslodavci su shvatili da takav proces umanjuje troškove, dok drugi bazirani na principima “čvrste ruke” ne pomišljaju da svojim radnicima ponude takve uslove, čak šta više uvode još rigoroznije mere koje u biti samo stvaraju negativnu radnu klimu. O ovoj temi bi se sigurno dalo diskutovati, te svaka od opcija ima svoje pozitivne i negativne strane, međutim menadžeri koji svojim super - nadzorom smatraju da će poboljšati produktivnost svojih podređenih svakako ne uzimaju u obzir perspektivu zaposlenika koji će zbog loše poslovne klime napustiti kompaniju pre nego da radi od kuće, te će sa namerom težiti ka tome da sabotira pre nego da ostvari dobre rezultate.

Dobar način upravljanja ljudskim i poslovnim resursima sigurno nije metod “čelične ruke”, već dobro isplanirani i optimizovani radni procesi. Ukoliko svaki zaposlenik ima dobro isplanirane i definisane radne procese, a samim tim i rokove, onda lokacija zaposlenog sigurno nije presudna, iako dosta ljudi treba nekog motivatora koji će mu svaki dan lebdeti nad glavom, ali ako su ljudi spremni da samoinicijativno se pobrinu za svoju motivaciju i ako ih posao koji rade ispunjava, onda je sigurno da im rad od kuće može biti dosta produktivniji nego na poslu.

Balkan sam po sebi je na lošem glasu, kako u političkoj sferi tako i u poslovnoj. Liberalni kapitalizam i nedostatak radnih mesta tera ljude da se bave

Page 16: Rad Na Daljinu Seminarski Rad

nečim što ih ne zanima, ali sve u svrhu preživljavanja, što svakako nije dobro. Sa druge strane rad od kuće ima svojih nedostataka, te je u regionu Balkana manje prihvatljiv kao radno okruženje, već više kao olakšica. Neki to smatraju kao mogućnost da ne radiš ništa, dok drugi koji su radili na daljinu znaju da je bitna samoorganizacija i disciplina, koja se smatra vrlinom koju malo ljudi danas poseduje. Ono što sredina u kojoj živimo ne može da shvati jeste da osoba koja radi od kuće u tom radnom periodu nije dostupna za van - radne aktivnosti, što kod dosta ljudi predstavlja problem. Neki ljudi jednostavno moraju izaći iz kuće kako bi promenili atmosferu, drugi ne mogu da naprave distinkciju između radnog i privatnog okruženja, dok treći ne mogu odoliti prijateljima i telefonskim pozivima ili drugim van - radnim aktivnostima koji ih okružuju u kućnom ambijentu. Sa druge strane rad iz parka ili proplanka obasjanog suncem mnoge podseća na slobodno vrieme, ali postoji dosta ljudi koji na taj način dobiju još veću inspiraciju.

Statistički gledano, region Balkana i dalje pati od različitih negativnih sindroma, te dugotrajnom izolacijom pojedinih teritorija, zaposlenici kao i većina poslodavaca nije imala mogućnost da vidi i iskusi druge procese i metodologije, tako da rad na daljinu u očima većine menadžera sa Balkana još uvek predstavlja ne-stereotipni način rada koji omogućuje zaposleniku više slobodnog vremena i manju produktivnost – u prevodu manju kontrolu.

 8. ZAKLJUČAK

Rad na daljinu je kod nas još uvek nov pojam, dok u Americi postoji preko 30 godina. Pošto je u našoj državi sve u razvoju tako će i rad na daljinu postajati vremenom sve rasprostranjeniji.Iz rezultata smo videli da su mišljenja podeljena, ali su poprilično uravnotežena i takve smo rezultate očekivali. Pošto živimo u vreme velikih tehničkih razvoja na nama informatičarima je da smislimo kako da olakšamo rad na daljinu, a na menadžmentu je da prezentuje širokim narodnim masama.Prednosti rada na daljinu su i na strani poslodavca i na strani zaposlenih. Ne treba gledati ko ima veću prednost, zbog čega itd., i odmah ulaziti u konflikt nego treba pronaći način kako da se poboljša timski rad jer svi imaju koristi iz toga, a to se najbolje postiže adekvatnim informisanjem i posećivanjem seminara.Ako je osoba disciplinovana, i ne treba stalan nadzor, rad na daljinu je idealan za njih. Na kraju nema sumnje da će se u bliskoj budućnosti rad na daljinu primenjivati u većini firmi. Za sve ljude sa bilo kakvim nedostatcima rad na daljinu će biti idealno rešenje da ne dobiju otkaz i da se izbegnu konlikti. Mislim da smo uspeli dokazati da je rad na daljinu pozitivna stvar, naravno da ima i nedostataka, ali vremenom i tokom usavršavanja može se naučiti da se ti nedostaci umanjiti.

Razvojem Internet servisa i servisa mobilne telefonije rad na daljinu postaje sve značajniji i spektar poslova koji se mogu raditi na daljinu se stalno proširuje. Prema predviđanjima nekih istrazivaca za 10 do 15 godina 50% poslova biće obavljano daljinskim putem. Poslovni uspeh ili neuspeh proizvodnih kompanija u bliskoj budućnosti zavisiće od njihovog prilagođavanja pripadnicima takozvane Generacije Y, koju čine osobe rođene između 1982. i 1993. godine, koje danas po prvi put ulaze na tržište rada. U izveštaju se procenjuje da ce do 2025. godine između 40% i 60% radne snage u razvijenim zemljama i novim tržištima širom sveta činiti pripadnici tog

Page 17: Rad Na Daljinu Seminarski Rad

naraštaja. Oni su odrasli uz računare i Internet, a život u umreženom svetu uticao je i na način kako rešavaju probleme i međusobno sarađuju.

Rad na daljinu nije najbolje rešenje za zaposlene koji nalaze motivaciju za rad u kontaktu sa ljudima u kancelariji. Takođe, unapređenje na poslu je bitna stavka za ambiciozne, a rad kod kuće može biti prepreka u postizanju takvih ciljeva. To pre svega može biti prepreka za one koji obavljaju menadžerske funkcije, za razliku od profesionalaca specijalizovanih u određenim oblastima, kao što su inženjeri. Pored analiziranih nedostataka, kao glavna prepreka daljem razvoju rada na daljinu smatraju se poslodavci koji nerado investiraju sredstva za opremanje radnog prostora u domovima zaposlenih. Razvoj tehnološke infrastrukture i povoljni ekonomski pokazatelji uticaće vremenom na promenu stava poslodavaca i na shvatanje da je rad na daljinu neminovan i da u njega treba ulagati.

Izložena analiza karakteristika rada na daljinu trebalo bi da pomogne zainteresovanim osobama da li da se, procenom svojih mogućnosti i sklonosti, opredele za ovakav rad i da li je posao kojim se bave pogodan za ovakvu vrstu rada.

LITERATURA

[1] www.economy.co.yu/berza_rada/index.php? action=saveti&subact=full&id=183[2] www.datalab.ba[3] http://hr.wikipedia.org/wiki/Rad_na_daljinu[4] trust-hr.com[5] http://www.psihologija-blog.com[6] Nikolic, Z., Komunikacione tehnologije, Fakultet za industrijski Menadžment u Kruševcu, ICIM plus- Izdavacki centar za industrijski menadžment plus, Kruševac, 2005.[7]http://megatrender.blog.co.yu/blog/megatrender/megatrender8/2007/09/07/teleworking[8] www.emagazin.co.yu[9] www.extreme.co.yu/default.asp?id=106[10] http://tehnika.krstarica.com/l/kompjuteri/novaverzija-pcanywhere[11] Ostrowski, M., Cisco TelePresence, Sisco Expo 2007, Beograd, 14-15 novembar 2007, http://www.cisco.com/global/YU/events/expo_07/ prezentacije.shtml[12] http://www.bridgescentre.com/en/conference _03.htm[13]http://www.videoconferencenet.com/videoconferencearticles/codecvideoconference.htm[14] http://www.ekapija.com/website/sr/page/114893[15]http://images.google.com/images?hl=en&q=rad+na+daljinu+telegroup&btnG=Search+Images&gbv=2[16] www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=7440[17] http://www.economy.rs[18] http://onlinetrziste.com[19] http://www.politika.rs