Download pdf - PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆ POVIJEST … dendrologija, botanika, cvjeĆarstvo fitocenologija, fitoklimatologija ekologija, pedologija, geologija odČitavanje perivojne arhitekture

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2016./2017.

1

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – ŠUMARSKI FAKULTET

PREDDIPLOMSKI STUDIJ - URBANO ŠUMARSTVO, ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ - ARHITEKTURA I URBANIZAM

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI, DIPL.ING.ARH.

POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE

SAŽETCI PREDAVANJA

ZAGREB, 2016.


2

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – ŠUMARSKI FAKULTET PREDDIPLOMSKI STUDIJ – URBANO ŠUMARSTVO, ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ - ARHITEKTURA I URBANIZAM KOLEGIJ: POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE S A D R Ž A J UVOD U KOLEGIJ I PERIVOJNU ARHITEKTURU

ANTIČKI VRTOVI I PERIVOJI

SREDNJOVJEKOVNI VRTOVI

ISLAMSKA PERIVOJNA TRADICIJA

TALIJANSKI RENESANSNI I MANIRISTIČKI PERIVOJI

DUBROVAČKI RENESANSNI PERIVOJ

FRANCUSKI RENESANSNI I BAROKNI PERIVOJ

ENGLESKI PEJSAŽNI PERIVOJ

JAVNI GRADSKI PERIVOJI 19. STOLJEĆA

PERIVOJ MAKSIMIR

KINESKA PERIVOJNA TRADICIJA

JAPANSKA PERIVOJNA TRADICIJA

PERIVOJNA ARHITEKTURA SECESIJE

PERIVOJNA ARHITEKTURA MODERNE

PERIVOJNA ARHITEKTURA KRAJA 20. STOLJEĆA

Literatura za ispit

Popis crteža za ispit

Pojmovnik za ispit

Ishodi učenja


3

UVOD U KOLEGIJ I PERIVOJNU ARHITEKTURU

SADRŽAJ KOLEGIJA

KOLEGIJ OBRAĐUJE RAZVOJ PERIVOJNE ARHITEKTURE/UMJETNOSTI U SVIJETU I HRVATSKOJ, A U KONTEKSTU OPĆE POVIJESTI UMJETNOSTI

PRIKAZUJE RAZVOJ PEJSAŽNOG OBLIKOVANJA S KULTUROLOŠKOGA POLAZIŠTA TE S GLEDIŠTA ESTETIKE I LIKOVNE KOMPOZICIJE

PERIVOJNA ARHITEKTURA PROMATRA SE U KONTEKSTU POVIJESNOG I ARHITEKTONSKO-URBANOG OKRUŽENJA U KOJEMU NASTAJE

TEMELJNA POLAZIŠTA

PERIVOJNA ARHITEKTURA – ARHITEKTURA U ORGANSKOM MATERIJALU – DJELO ČOVJEKA I DJELOMIČNO PRIRODE – KREATIVNO DJELO AUTORA – OBLIKOVANI PROSTOR

NEDJELJIVOST PERIVOJA/VRTA I ZGRADE NEDJELJIVOST ARHITEKTURE I PERIVOJNE ARHITEKTURE NEDJELJIVOST GRADOGRADAITELJSTVA/URBANIZMA I PERIVOJNE ARHITEKTURE

GLAVNE ULOGE PERIVOJNE ARHITEKTURE

EKOLOŠKA SOCIJALNA ESTETSKA

DEFINICIJA PERIVOJA

GIULIO CARLO ARGAN: PERIVOJ/VRT/PARK – ARTIFICIJELNI PROSTOR OBLIKOVAN SA SVRHOM DA SE POSTIGNE ESTETSKI REZULTAT. UVIJEK JE BIO SMATRAN, A TO JE JOŠ UVIJEK I TAKO MORA OSTATI – OBLIKOM UMJETNIČKE KREACIJE

RENÉ PECHÈRE: ZA ENGLEZE PERIVOJ/VRT JE PROSTOR U KOJEMU ČOVJEK TRAŽI SVOJE MJESTO U PRIRODI. ZA MENE JE PERIVOJ/VRT PROSTOR KOJIM ČOVJEK OZNAČAVA SVOJE MJESTO U PRIRODI

POJMOVNI NERED

PERIVOJNA ARHITEKTURA / VRTNA ARHITEKTURA / PARKOVNA ARHITEKTURA / PEJSAŽNA ARHITEKTURA / KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA

HORTIKULTURA / HORTIKULTURNE POVRŠINE

ZELENILO / GRADSKO ZELENILO / ZELENE POVRŠINE / GRADSKE ZELENE POVRŠINE / OTVORENI PROSTORI / SLOBODNI GRADSKI PROSTORI

HORTIKULTURA

KULTURA POVRTNJAKA, KULTURA CVIJEĆA VRTLARENJE UKRAŠAVANJE VANJSKIH I UNUTARNJIH PROSTORA CVIJEĆEM I BILJEM

VRT – PARK – PERIVOJ


4

SLIČNOZNAČNICE / ISTOZNAČNICE U SVAKODNEVNOM GOVORU, ČESTO SE KORISTE KAO SINONIMI

VRT PROJEKTIRANI PROSTOR USKO VEZAN UZ ZGRADU, MALENA POVRŠINA (NAJČEŠĆE DO POLA HEKTARA), UTILITARNOST (BORAVAK NA OTVORENOM), ESTETSKA VRIJEDNOST, POKAZATELJ SOCIJALNOGA STATUSA - PONAJPRIJE VRT UZ OBITELJSKU KUĆU Iznimka: BOTANIČKI VRT, ZOOLOŠKI VRT

PARK PRIRODNI I/ILI PLANIRAN PROSTOR, VELIKA POVRŠINA (DESETCI ILI STOTINE HEKTARA), PRETEŽITO VISOKI AUTOHTONI NASADI; PEJSAŽNA, EKOLOŠKA, BOTANIČKA I GRADOTVORNA VRIJEDNOST NACIONALNI PARK, PARK PRIRODE / REKREACIJSKO-ŠPORTSKI PARK / SPOMEN-PARK vozni park, poslovni/industrijski park

PERIVOJ PROJEKTIRAN PROSTOR, SAMOSTALAN ILI VEZAN UZ ZGRADU, PREVLADAVA KONCEPTUALNO-KREATIVAN LIKOVNI IZRIČAJ – ARHITEKTURA PRETEŽITO U ORGANSKOM MATERIJALU; ESTETSKA, ARHITEKTONSKA, URBANISTIČKA/GRADOTVORNA, KULTURNO-DRUŠTVENA VRIJEDNOST PERIVOJ MAKSIMIR, PERIVOJI RENESANSNIH LJETNIKOVACA, PERIVOJI DVORACA, GRADSKI PERIVOJI, PERIVOJNI TRGOVI

PERIVOJNA ARHITEKTURA - LANDSCAPE/GARDEN ARCHITECTURE

PEJSAŽNO/KRAJOBRAZNO PLANIRANJE – LANDSCAPE PLANNING PEJSAŽNO/KRAJOBRAZNO OBLIKOVANJE – LANDSCAPE DESIGN PERIVOJNO/VRTNO PROJEKTIRANJE – GARDEN DESIGN ZAŠTITA I OBNOVA POVIJESNIH PERIVOJA IZVEDBA I ODRŽAVANJE PERIVOJA

INTERDISCIPLINARNOST PERIVOJNE ARHITEKTURE

URBANIZAM I PROSTORNO PLANIRANJE ARHITEKTONSKO, URBANISTIČKO I PERIVOJNO PROJEKTIRANJE POVIJEST ARHITEKTURE, LIKOVNIH UMJETNOSTI I PERIVOJNE UMJETNOSTI ZAŠTITA GRADITELJSKOG I PRIRODNOG NASLIJEĐA DENDROLOGIJA, BOTANIKA, CVJEĆARSTVO FITOCENOLOGIJA, FITOKLIMATOLOGIJA EKOLOGIJA, PEDOLOGIJA, GEOLOGIJA

ODČITAVANJE PERIVOJNE ARHITEKTURE

NOSTALGIČNO – emotivno INŽENJERSKO-KOMUNALNO – ZAŠTITA OD BUKE, PRAŠINE, EROZIJE, … EKOLOŠKI – ZDRAVI GRAD, UNAPRJEĐENJE ZAŠTITE OKOLIŠA DRUŠTVENO AKTIVNO – KULTURNA, DRUŠTVENA I DRUGA ZBIVANJA REKREACIJSKI – ZABAVA, IGRA, ŠPORT, ODMOR, … TURISTIČKI – KULTURNI TURIZAM, KULTURA AMBIJENTA, AMBIJENTALNI UGOĐAJ KULTURNO-POVIJESNO – TRADICIJA I IDENTITET ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKI – NEDJELJIVO OD ARHITEKTURE I URBANIZMA PREPOZNATI OPĆA (TRAJNA) NAČELA PROJEKTIRANJA PERIVOJA PRIMJENJIVA DANAS I UBUDUĆE BIJEG IZ STVARNOSTI – ILUZIJA BOLJEG I SRETNIJEG SVIJETA


5

ANTIČKI VRTOVI I PERIVOJI

DO 5. STOLJEĆA

PERIVOJNA UMJETNOST ANTIKE

MEZOPOTAMIJA / EGIPAT / GRČKA / RIM PISANI IZVORI / PRIKAZ VRTOVA U LIKOVNIM UMJETNOSTIMA / ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA VRTOVI I PERIVOJI MEZOPOTAMIJE

GEOMETRIJSKI VRT EDENSKI VRT VRTOVI NA TERASAMA – SEMIRAMIDINI VISEĆI VRTOVI, 809.-780. g.p.n.e. GAJEVI - PEJSAŽNI PERIVOJI PERZIJE – INTERPRETACIJA RAJSKOGA PERIVOJA EDENSKI VRT – ISHODIŠTE ZA SREDNJOVJEKEOVNI KLAUSTARSKI VRT EDENSKI VRT – ISHODIŠTE ZA TRADICIJSKI PERZIJSKI VRT CHAHAR-BAGH TRADICIJSKI PERZIJSKI VRT CHAHAR-BAGH EGIPATSKI PERIVOJI/VRTOVI

FARAONSKI I PLEMIĆKI VRTOVI/PERIVOJI GAJEVI UZ HRAMOVE ALEJE GEOMETRIJSKI TLOCRT SUSTAV KANALA I BAZENA ZA NAVODNJAVANJE VODENA OGLEDALA PROTOTIP EUROPSKE GEOMETRIJSKE PERIVOJNE ARHITEKTURE PERIVOJI ANTIČKE GRČKE

SVETI GAJEVI PEJSAŽNI PROSTORI OKO JAVNIH ZGRADA JAVNI PERIVOJI ATENE – PLATONOVA AKADEMIJA I ARISTOTELOV LICEJ – PERIPATETIČKA ŠKOLA GENIUS LOCI – ISHODIŠTE PEJSAŽNOG OBLIKOVANJA U GRČKOJ; PEJSAŽ = PERIVOJ VRTOVI I PERIVOJI ANTIČKOGA RIMA

PERIVOJ KAO SVETO MJESTO - OBITAVALIŠTE KUĆNIH BOGOVA (LARIJA) - SVETI GAJ POSVEĆEN BOGOVIMA ILI POKOJNICIMA VRT KUĆE ZA STANOVANJE – PROSTOR BORAVKA I PROŠIRENJE KUĆE ARHITEKTONSKI PERIVOJNI DIZAJN: HORTUS, PERISTILNI VRT (KUĆA VETTII, POMPEI) PEJSAŽNI PERIVOJNI DIZAJN: HORTI - PERIVOJI UZ VILE, VELIKI PERIVOJI S JAVNIM GRAĐEVINAMA (HADRIJANOVA VILA U TIVOLIU, PERIVOJ VILE U TUSCULUMU) GRAD RIM – URBS ROMA

400 HEKTARA PERIVOJA U GRADU, 30% POVRŠINE GRADA SVETE ŠUME / VELIKI PERIVOJI CARSKIH VILA / PERIVOJI NA CAMPUS MARTIUS-u / PERIVOJI VILA U GRADU I OKOLICI


6

SREDNJOVJEKOVNI VRTOVI 5.-15. STOLJEĆA

VRTOVI U SREDNJEM VIJEKU

VRTOVI U SREDNJEM VIJEKU - MALENI I KORISNI/UTILITARNI – VOĆNJACI, POVRTNJACI, VRTOVI LJEKOVITOG I MIRODIJSKOG BILJA - RASPRŠENI U TLOCRTNOJ SLICI GRADA - VRTOVI-DVORIŠTA HORTUS CONCLUSUS - INTERPRETACIJA RAJSKOGA VRTA KLAUSTARSKI VRT VRTOVI SAMOSTANA – MEDITATIVNI I UTILITARNI VRTOVI VRTOVI UTVRĐENIH DVORACA – MALENI VRTOVI UNUTAR UTVRĐENJA, KORISNI VRTOVI VRT TRAVA – LJEKOVITO I MIRODIJSKO BILJe VOĆNJAK – PERIVOJ ZADOVOLJSTVA SADRŽAJ KASNOSREDNJOVJEKOVNOGA VRTA

POJEDINAČNA STABLA / TOPIARIJ / CVJETNE GREDICE / BILJNI ORNAMENT / LABIRINT / SJENICE, ODRINE, PERGOLE / TRAVNATI BRJEŽULJCI / KLUPE (OD 14. STOLJEĆA) / FONTANE I BAZENI / POSUDE ZA CVIJEĆE SHEMA SREDNJOVJEKOVNOGA VRTA

1- ULAZ / 2- CVJETNJACI / 3- LIVADA S PAVILJONOM I FONTANOM / 4- LABIRINT / 5- PAVILJON S BAZENOM ZA KUPANJE / 6- VRT AROMATIČNOGA BILJA / 7- VOĆNJAK / 8- POVRTNJAK / 9- RIBNJAK / 10- GAJ BILJNE VRSTE SREDNJOVJEKOVNOGA VRTA

DRVEĆE JABUKA, VIŠNJA, BRESKVA, KRUŠKA, ŠLJIVA, DUNJA, DUD, KESTEN, LJEŠNJAK, BADEM; BOR, JELA, ČEMPRES, LOVOR, MASLINA GRMLJE ŠIMŠIR, LOVOR, ČEMPRES, GLOG, TISA CVIJEĆE (10.-11. STOLJEĆE) TULIPANI, ZUMBULI, JORGOVAN, MIMOZE, RUŽE, LJILJANI MIRODIJSKO I MEDICINSKO BILJE MENTA, KADULJA, RUŽMARIN, TIMIJAN, BOSILJAK, SLJEZ, ... ...


7

ISLAMSKA PERIVOJNA TRADICIJA 8.-15. STOLJEĆE

RASPROSTRANJENOST ISLAMSKIH PERIVOJA ARAPSKI VRTOVI/PERIVOJI ZAPADNE AZIJE MOGULSKI PERIVOJI INDIJE ARAPSKI PERIVOJI U ŠPANJOLSKOJ VRTOVI I PERIVOJI ZAPADNE AZIJE

ISFAHAN – GRAD VRTOVA I PERIVOJA VRTOVI DŽAMIJA MOGULSKI PERIVOJI U INDIJI

PERIVOJI ZADOVOLJSTVA - DOLINA KAŠMIRA - NISHAT BAG (KAŠMIR), SHALAMAR BAGH (LAHORE), SHALAMAR BAGH (KAŠMIR) PERIVOJI MAUZOLEJA - AGRA - TAJ MAHAL (1632.-1654.) ARAPSKI PERIVOJI U ŠPANJOLSKOJ (8.-15. STOLJEĆE – DO 1492.)

ARHITEKTONSKA ZAMISAO: VRT = KUĆA / KUĆA = VRT PATIO – VRTOVI-DVORIŠTA VODA, MIRIS, BOJA GRANADA: ALHAMBRA, GENERALIFE SEVILLA: DVORIŠTE NARANČI ALHAMBRA I GENERALIFE

ALHAMBRA: DVORIŠTE MIRTE - PATIO DE LOS ARRAYANES ALHAMBRA: DVORIŠTE LAVOVA - PATIO DE LOS LEONES GENERALIFE: DVORIŠTE KANALA - PATIO DE LA ACEQUIA GENERALIFE: DVORIŠTE ČEMPRESA - PATIO DE LOS CIPRASES UTJECAJ ARAPSKE TRADICIJE NA PERIVOJE U ITALIJI

NAPULJ: KLAUSTAR CRKVE SANTA CHIARA RAVELLO (NAPULJ): VILLA RUFFOLO - SREDNJOVJEKOVNI VRT POD NORMANSKO-ARAPSKIM UTJECAJEM - NADAHNUĆE RICHARDU WAGNERU ZA VRT KLINGSOR U OPERI PARSIFAL


8

TALIJANSKI RENESANSNI I MANIRISTIČKI PERIVOJI 15.-16. STOLJEĆE

PERIVOJI I VRTOVI RANE RENESANSE – UVOD U PERIVOJE RENESANSE

PALAZZO DUCALE - URBINO GIARDINO PENSILE - “VISEĆI VRT”, VRT NA TERASI, 1465. PRIJELAZ OD SREDNJOVJEKOVNOGA VRTA PREMA RENESANSNOM PERIVOJU VILLA DI POGGIO REALE - NAPULJ PRIJE 1494. GODINE ISHODIŠTE ZA RENESANSNE PERIVOJE FRANCUSKE PALAZZO PICCOLOMINI - PIENZA PIENZA (SIENA, TOSCANA), 1459.-1463. PRVI PUTA POSTIGNUTA JEDNOOSNA KOMPOZICIJA VILE/PALAČE I VRTA CORTILE DI BELVEDERE - VATIKAN, RIM 1503.-1514. AUTOR: ARH. DONATO BRAMANTE POLAZIŠTE ZA BUDUĆE TALIJANSKE RENESANSNE PERIVOJE VILLA MADAMA - RIM 1519. AUTOR: RAFFAELLO SANTI POLAZIŠTE ZA BUDUĆE TALIJANSKE RENESANSNE PERIVOJE GIARDINO PENSILE – “VISEĆI” VRT, VRT NA TERASI - REKONSTRUKCIJA PREMA CRTEŽU ARH. SERLIA PADOVA - BOTANIČKI VRT PRVI BOTANIČKI VRT U EUROPI, 1545. USPOREDBA RANORENESANSNOG I RENESANSNOG PERIVOJA

RANORENESANSNI PERIVOJ SREDNJOVJEKOVNI ODNOS DVORCA I VRTA - VILA - ODVOJENA OD VRTA VRT/PERIVOJ – ZASEBNA PROSTORNA CJELINA

RENESANSNI PERIVOJ RENESANSNI ODNOS VILE I PERIVOJA - JEDNOOSNA TLOCRTNA KOMPOZICIJA PERIVOJ – PROŠIRENJE INTERIJERA VILE OBILJEŽJA TALIJANSKIH RENESANSNIH PERIVOJA

- PERIVOJ – PROŠIRENJE INTERIJERA, STANOVANJE NA OTVORENOM - JEDNOOSNA SIMETRIČNA TLORISNA KOMPOZICIJA - POSUĐENI KRAJOLIK – POGLEDI IZ VILE I PERIVOJA NA OKOLNI KRAJOLIK - SVLADAVANJE NAGIBA TERENA TERASASTIM VRTOVIMA _GIARDINO PENSILE - PRIJELAZNI ARHITEKTONSKI ELEMENTI IZMEĐU VILE I PERIVOJA - TRIJEMOVI, LOĐE, STUBIŠTE - ARHITEKTONSKI ELEMENTI - SJENICE, STUPOVI, PAVILJONI, IZBOČENE LOĐE - NOVI PERIVOJNI SADRŽAJI - LABIRINTI, VIDIKOVCI, NEOBIČNOSTI I ŠALE - PERIVOJNA OPREMA - FONTANE, SKULPTURE, BALUSTRADE, KERAMIČKE POSUDE ZA

CVIJEĆE, KLUPE - VODA – POJAVLJIVANJE NA “ARHITEKTONSKI” NAČIN - ALEJE – DIJELE PERIVOJ NA PRAVILNE POVRŠINE (PARTERI I GAJEVI/BOSKETI) - SADNJA STABALA NA “GEOMETRIJSKI” NAČIN - PRETEŽITOST VAZDAZELENIH STABALA – ČEMPRES, CRNIKA, BOR - TOPIARIJ – PRAVILNI OBLICI ŠIŠANOG GRMLJA - TISA, LOVOR, ŠIMŠIR, MIRTA - LIMUNI I NARANČE U KERAMIČKIM POSUDAMA NA TERASAMA - GIARDINO SEGRETO – INTIMNI OBITELJSKI VRT U KOJEMU SE UZGAJA CVIJEĆE


9

PALAZZO FARNESE - CAPRAROLA

CAPRAROLA (VITERBO, LAZIO), 1559. ARH. JACOPO BAROZZI 'VIGNOLA‘ VILLA LANTE - BAGNAIA

BAGNAIA (VITERBO, LAZIO), 1573. - IDEALNA KOMPOZICIJA TALIJANSKOG PERIVOJA 16. STOLJEĆA ARH. JACOPO BAROZZI 'VIGNOLA' POVRŠINA 1,5 HA - DULJINA 240 M, ŠIRINA 80 M - OSNOVNI MODUL 80X80 M VIGNOLINE INOVACIJE: VODENI LANAC - CATENA D’ACQUA, VODENO OGLEDALO - PARTERRE D’ACQUA VILLA D'ESTE - TIVOLI

TIVOLI (OKOLICA RIMA, LAZIO), 1575. AUTOR PERIVOJA: ARH. PIRRO LIGORIO HIDRAULIČKI SUSTAV FONTANA: OLIVIERO OLIVIERI POVRŠINA: 4 HA FONTANA STOTINU VODOSKOKA - CENTO FONTANELLE FONTANA ORGULJE - FONTANA ORGANO VILLA BARBARO - MASER

MASER (TREVISO, VENETO), OKO 1560. - CASA DI CAMPAGNA ARH. ANDREA PALLADIO VENECIJANSKA INAČICA RENESANSNOGA PERIVOJA VILLA ALDOBRANDINI - FRASCATI

FRASCATI (LAZIO), 1598.-1603. MODEL PERIVOJA 17. STOLJEĆA BAROKNI MOTIV: TROKRAKA ALEJA - “GUŠĆA NOGA” - PATTE-D’OIE AUTORI: GIACOMO DELLA PORTA, CARLO MADERNA, GIOVANNI FONTANA HIDRAULIČKI SUSTAV: OLIVIERO OLIVIERI GIARDINO DI BOBOLI - FIRENCA

FIRENCA/FIRENZE, 1549.-1700. RENESANSNA, MANIRISTIČKA I BAROKNA PERIVOJNA OBILJEŽJA VILLA GAMBERAIA - SETTIGNANO

SETTIGNANO (FIRENCA, TOSCANA), OKO 1610. MANIRISTIČKI PERIVOJ VILLA GARZONI - COLLODI

COLLODI (LUCCA, TOSCANA), 1650. COLLODI - “RODNO MJESTO” PINOCCHIA VILLA REALE - MARLIA

MARLIA (LUCCA, TOSCANA), 1650. PERIVOJNO KAZALIŠTE


10

DUBROVAČKI RENESANSNI PERIVOJ 15.-18. STOLJEĆE

DUBROVAČKI LJETNIKOVCI I PERIVOJI

NEKAD - OKO 300 LJETNIKOVACA S PERIVOJIMA DANAS - 70-AK, OD TOGA 20-AK ZNATNIJE SAČUVANO LOŠE STANJE MALOBROJNIH OČUVANIH PERIVOJA - LJETNIKOVAC STJEPOVIĆA SKOČIBUHE, DUBROVNIK - LJETNIKOVAC RESTIĆ, RIJEKA DUBROVAČKA - LJETNIKOVAC BUNIĆ-GRADIĆ, GRUŽ - LJETNIKOVAC STAY, RIJEKA DUBROVAČKA OBNOVA LJETNIKOVACA I PERIVOJA

MALOBROJNI OBNOVLJENI LJETNIKOVCI I PERIVOJI - LJETNIKOVAC SORKOČEVIĆ, RIJEKA DUBROVAČKA (OBNOVLJEN I PONOVNO ZAPUŠTEN) - LJETNIKOVAC SORKOČEVIĆ, GRUŽ/LAPAD - LJETNIKOVAC SKOČIBUHA, SUĐURAĐ ZAJEDNIČKO TALIJANSKOM I DUBROVAČKOM RENESANSNOM PERIVOJU

ISTODOBNI NASTANAK I RAZVOJ (15. I 16. ST.) INTROVERTIRANOST I EKSTROVERTIRANOST ARHITEKTONSKE I PERIVOJNE TERASE NEDJELJIVOST ZGRADE I PERIVOJA KULTURNI I DRUŠTVENI ŽIVOT U PERIVOJU ŠTO TALIJANSKI RENESANSNI PERIVOJ IMA, A DUBROVAČKI PERIVOJ NEMA

VEĆA POVRŠINA JEDNOOSNA KOMPOZICIJA I SIMETRIJA REPREZENTATIVNOST VODENE IGRE I RASKOŠNE FONTANE SKULPTURE UKRASNI PERIVOJNI PARTERI TOPIARIJ RAZNOLIKOST I BOGATSTVO SENZACIJA SKRIVENI/INTIMNI VRT - GIARDINO SEGRETO MONOKROMNOST POSEBNOST DUBROVAČKOGA RENESANSNOG PERIVOJA - ŠTO DUBROVAČKI PERIVOJ IMA, A TALIJANSKI PERIVOJ NEMA

MORE (PRIMORSKI PERIVOJI) KAMEN (PERIVOJ-GRAĐEVINA) ODRINA (PERGOLA, BRAJDA) – VINOVA LOZA KAMENI ZIDIĆ DUŽ ŠETNICA (NOSI STUPOVE ODRINE) KORISNOST (UTILITARNOST) POLIKROMNOST (ARAPSKO-NORMANSKI UTJECAJ) VODA U DUBROVAČKOM PERIVOJU

MORE - BAZENI I RIBNJACI, POSUĐENI MORSKI KRAJOLIK ZIDNE FONTANE, BUNARI, RIJETKE SU VELIKE FONTANE


11

TLOCRT I POVRŠINA PERIVOJA

GEOMETRIJSKI TLOCRT RIJETKA JEDNOOSNA KOMPOZICIJA LJETNIKOVCA I PERIVOJA MALENA POVRŠINA - NAJČEŠĆE 0,2-1,0 HA IZNIMNO VEĆA POVRŠINA - TRSTENO 1,7 HA NATPISI U PERIVOJU

NEKA SU DALEKO ZAVIST, SVAĐE, TAŠTINA I BRIGE; ŠPILJE, VRTOVI, HRIDI NJEGUJE SPOKOJ I MIR. NATPIS NA ULAZU U SARAKIN PERIVOJ NA PLOČAMA

DIČIM SE SUSJEDIMA, NO JOŠ SE VIŠE PONOSIM VODOM, ZDRAVIM PODNEBLJEM I OBRADOM SVIJETLOGA GOSPODARA. EVO TI PUTNIČE, OČITIH TRAGOVA LJUDSKOGA RADA, GDJE VALJANO UMIJEĆE USAVRŠAVA DIVLJU PRIRODU. NATPIS U PERIVOJU U TRSTENU IZ 1502. GODINE TRSTENO

NAJVEĆI (1,7 HA) I NAJZNAČAJNIJI RENESANSNI DUBROVAČKI PERIVOJ JEDNOOSNA KOMPOZICIJA PERIVOJA ZAPOČETA 1494. GODINE JEDNOOSNA KOMPOZICIJA IZNIMKA MEĐU DUBROVAČKIM RENESANSNIM PERIVOJIMA LJETNIKOVAC I PAVILJON-VIDIKOVAC (GLORIJET) U OSI KOMPOZICIJE PERIVOJA AKVEDUKT, RENESANSNI NIMFEJ I BAROKNA FONTANA


12

FRANCUSKI BAROKNI PERIVOJ 17.-18. STOLJEĆE

FRANCUSKI RENESANSNI PERIVOJ

1494. GODINA – SREDINA 17. STOLJEĆA NASTAJE I RAZVIJA SE IZ SREDNJOVJEKOVNIH VRTOVA UTVRĐENIH DVORACA POD UTJECAJEM TALIJANSKIH RENESANSNIH PERIVOJA BLOIS - 1499., ARH. PACELLO DA MERCOGLIANO, JEDAN OD PRVIH RENESANSNIH PERIVOJA U FRANCUSKOJ - PREPOZNATLJIVI DETALJI TALIJANSKOGA PERIVOJA, DOJAM CJELINE JOŠ UVIJEK JE SREDNJOVJEKOVNI VERNEUIL - OKO 1500., ARH. JACQUES DU CERCEAU, PRVI PUTA U FRANCUSKOJ POSTIGNUTA JEDNOOSNA KOMPOZICIJA DVORCA I PERIVOJA CHARLEVAL - ZAPOČET 1560., MOTIVI TALIJANSKOGA RENESANSNOG PERIVOJA, NAJAVA VELIKIH KOMPOZICIJA FRANCUSKOGA BAROKNOG PERIVOJA VILLANDRY - POČETAK 17. STOLJEĆA, PERIVOJ – POVRTNJAK/POTAGER RICHELIEU - 1627.-1637., ARH. JACQUES LEMERCIER, URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKO-PERIVOJNO-PEJSAŽNA CJELINA - GRAD, DVORAC, PERIVOJ, ŠUMA OBILJEŽJA FRANCUSKOG BAROKNOG PERIVOJA

DRUGA POLOVICA 17. STOLJEĆA PERIVOJI DVORACA PERIVOJ - DIO VELIKE PEJSAŽNE KOMPOZICIJE VELIKA POVRŠINA - NEKOLIKO STOTINA HEKTARA PERIVOJ - METAFORA GRADA PERIVOJ - POZORNICA I SCENOGRAFSKI PROSTOR JEDNOOSNA SIMETRIČNA KOMPOZICIJA SAGLEDIVA S JEDNOGA MJESTA BOSKETI - PERIVOJNI GAJEVI PERIVOJNI PARTERI - TOPIJARIJ (ŠIMŠIR), CVIJEĆE, TRAVA, PIJESAK RAZLIČITIH BOJA - PARTERRE DE BRODERIE, PARTERRE DE COMPARTIMENT, PARTERRE A L’ANGLOISE,

PARTERRE DE PIECES COUPEES POUR DES FLEURS, PARTERRE D’ORANGERIE ALEJE - GLAVNA ALEJA - U OSI DVORCA I PERIVOJA, SPOREDNE ALEJE PALISADE SKULPTURE VODA - FONTANE I BAZENI ANDRĖ LE NÔTRE (1613.-1700.)

VAUX-LE-VICOMTE, 1656.-1661. VERSAILLES, 1661.-1708. CHANTILLY, 1663.-1700. MARLY, 1679. SCEAUX, 1670. SAINT CLOUD VAUX-LE-VICOMTE

1656.-1661., PREDLOŽAK I POTICAJ ZA VERSAILLES AUTORI: ANDRE LE NOTRE (PERIVOJ), LOUIS LE VAU (DVORAC), CHARLES LE BRUN (SKULPTURE)


13

VERSAILLES

1661.-1708. GRAD, KRALJEVSKA REZIDENCIJA, PERIVOJ DVORCA PREDLOŽAK I POTICAJ ZA EUROPSKE KRALJEVSKE I PLEMIĆKE DVORCE BAROKNI PERIVOJI U EUROPI – 17.-18. STOLJEĆE

HAMPTON COURT PALACE - LONDON, ARH. CHARLES BRIDGEMAN HET LOO, APELDOORN (NIZOZEMSKA), WWW.HETLOO.NL LA GRANJA - ŠPANJOLSKA CASERTA – POKRAJ NAPULJA (ITALIJA) SANKT PETERSBURG - RUSIJA SCHÖNBRUNN - BEČ (AUSTRIJA), 1714., ISPREPLETANJE OBILJEŽJA TALIJANSKOG RENESANSNOG I FRANCUSKOG BAROKNOG PERIVOJA, AUTOR DVORCA: ARH. FISCHER VON ERLACH, AUTOR PERIVOJA: ARH. HOHENBERG NJEMAČKA: KARLSRUHE - 1715.-1719., IDEALNI BAROKNI GRAD-REZIDENCIJA-PERIVOJ CHARLOTENBURG (BERLIN) SANSSOUCI (POSTDAM, BERLIN) NYMPHENBURG (MÜNCHEN) HERRENHAUSEN (HANOVER)


14

ENGLESKI PEJSAŽNI PERIVOJ 18.-19. STOLJEĆE

NAJAVA PEJSAŽNE ZAMISLI

CASTLE HOWARD, 1701., ARH. SIR JOHN VANBRUGH STOWE, 1715.-1726., ARH. CHARLES BRIDGEMAN PRIRODNI PEJSAŽNI PERIVOJ - NATURAL LANDSCAPE GARDEN

1730.-1820. IZVORI I UTJECAJI PASTORALNI ENGLESKI KRAJOLIK MISAO PROSVJETITELJSTVA – SLAVLJENJE PRIRODE JOSEPH ADDISON (1672.-1719.) - PRVI KRITIZIRA FORMAL GARDEN 1703.; ALEXANDER POPE (1688.-1740.) JEAN JACQUES ROUSSEAU (1712.-1778.) UTJECAJ SLIKARA PEJSAŽISTA UTJECAJ KINESKIH PERIVOJA - KINESKO-ENGLESKI PERIVOJI / ANGLO-CHINOIS STYLE UTJECAJ SLIKARA PEJSAŽISTA NA POJAVU PEJSAŽNOGA PERIVOJA

1730. – PRVI POKUŠAJ PODIZANJA PERIVOJA PREMA UMJETNIČKOJ SLICI CLAUDE LORRAIN (1600.-1682.), NICOLAS POUSSIN (1594.-1665.), ANTOINE WATTEAU (1684.-1721.), JEAN-HONORĒ FRAGONARD, 1765. RAZVOJNE ETAPE ENGLESKOGA PEJSAŽNOG PERIVOJA

PREDROMANTIČARSKI STIL - 1730.-1750. PRIRODNI STIL - NATURAL STILE - 1750.-1820. ROMANTIČARSKI STIL - THE PICTURESQUE GARDEN & THE VICTORIAN GARDEN - SREDINA 19. ST. PREDROMANTIČARSKI STIL - 1730.-1750.

ARH. WILLIAM KENT (1685.-1748.) NAGLAŠAVAJU SE SADRŽAJI U PERIVOJU: HRAMOVI, MOSTOVI, RUŠEVINE, ŠPILJE ROUSHAM (OXFORDSHIRE, ENGLESKA), ARH. WILLIAM KENT, 1738. STOWE (BUCKINGHAMSHIRE, ENGLESKA), ARH. WILLIAM KENT, 1735., PEJSAŽNO PREOBLIKOVANJE BAROKNOGA PERIVOJA STOURHEAD (WILTSHIRE, ENGLESKA), AUTOR: HENRY HOARE II., 1743. PRIRODNI STIL - NATURAL STILE - 1750.-1820.

LANCELOT BROWN 'CAPABILITY' (1715.-1783.) OBILJEŽJA PERIVOJA: - NATURALIZACIJA PERIVOJA - UKLANJANJE SVIH SADRŽAJA IZ PERIVOJA - JEDNOSTAVNOST PERIVOJNE KOMPOZICIJE - TRI BITNA ČINITELJA: OBLIKOVANJE ZEMLJIŠTA, NASADI DRVEĆA (BUKVA), VODA HA-HA – INOVACIJA LANCELOTA BROWNA PETWORTH (WEST SUSSEX, ENGLESKA), AUTOR: LANCELOT BROWN 'CAPABILITY‘ BLENHEIM (OXFORDSHIRE, ENGLESKA), 1764., AUTORI: ARH. HENRY WISE, ARH. SIR JOHN VANBRUGH; PEJSAŽNO PREOBLIKOVANJE: LANCELOT BROWN


15

ROMANTIČARSKI STIL - THE PICTURESQUE GARDEN & THE VICTORIAN GARDEN

SREDINA 19. STOLJEĆA 1794. FILOZOFI KRITIZIRAJU PRIRODNI PEJSAŽNI PERIVOJ RICHARD PAYNE KNIGHT UVEDALE PRICE ARH. HUMPHRY REPTON (1752.-1818.) WILLIAM SAWREY GILPIN (1762.-1843.) OBILJEŽJA PERIVOJA: IZOSTANAK TEORIJA I VRSNOGA DIZAJNA EGZOTIČNE BILJKE - GARDENESQUE STYLE HISTORICIZAM - NEORENESANSNI TALIJANSKI PERIVOJI ROMANTIZAM SLIKOVITOST PRVI PEJSAŽNI PERIVOJI U EUROPI - DRUGA POLOVICA 18. STOLJEĆA I 19. STOLJEĆE

ERMENONVILLE, 1766. (MARQUIS DE GIRARDIN) - JEZERO S OTOČIĆEM I JABLANIMA S GROBOM JEAN JACQUES ROUSSEAU-A - PREPOZNATLJIVA SLIKA ROMANTIČARSKOGA PERIVOJA LE PETIT TRIANON / MALI TRIJANON - LE HAMEAU, VERSAILLES, 1778.-1782. – MAJUR MARIJE ANTOANETE LA REGGIA, CASERTA, 1782. (ARH. L. VANVITELLI, BOTANIČAR GRAEFER) ENGLISCHER GARTEN, MÜNCHEN, 1804. (FRIEDRICH LUDWIG VON SCKELL) NYMPHENBURG, MÜNCHEN, POČ. 19. ST. (FRIEDRICH LUDWIG VON SCKELL) – PEJSAŽNO PREOBLIKOVANJE BAROKNOGA PERIVOJA MUSKAU, PRVA POLOVICA 19. ST., NARUČITELJ: PRINC HERMAN PÜCKLER, UZOR ZA PERIVOJ MAKSIMIR U ZAGREBU, SLIKAR SCHIRMER – SLIKARSKE VIZIJE PERIVOJA PERIVOJI DVORACA U HRVATSKOJ – OD POČETKA 17. DO POČETKA 20. STOLJEĆA

NAJVAŽNIJI PERIVOJI DVORACA SJEVERNE HRVATSKE: TRAKOŠĆAN, OPEKA, LUŽNICA, STUBIČKI GOLUBOVEC, NOVI DVORI ZAPREŠIĆKI, VELIKI

BUKOVEC; VALPOVO, NAŠICE, DONJI MIHOLJAC WWW.DVORCI.HR


16

JAVNI GRADSKI PERIVOJI (18.)-19. STOLJEĆE

NOVA ULOGA PERIVOJNE ARHITEKTURE U 19. STOLJEĆU

GRADOTVORNOST PERIVOJNE ARHITEKTURE PERIVOJI - JAVNI GRADSKI PROSTORI PRIRODNI, TEHNIČKI, ESTETSKI I SOCIJALNI ASPEKTI PERIVOJNE ARHITEKTURE PERIVOJI - ZADOVOLJAVANJE HIGIJENSKIH, REKREACIJSKIH I EDUKACIJSKIH POTREBA GRAĐANA PRVE ŠKOLE PEJSAŽNE ARHITEKTURE STILSKA OBILJEŽJA PERIVOJNE ARHITEKTURE 19. STOLJEĆA

ROMANTIČARSKA PERIVOJNA SCENOGRAFIJA HISTORICISTIČKA PERIVOJNA SCENOGRAFIJA SKLONOST BOTANIČKIM ZBIRKAMA I EGZOTIČNOM BILJU MOTIVI KLASIČNE PERIVOJNE ARHITEKTURE – RENESANSE I BAROKA GEOMETRIJSKA TLORISNA KOMPOZICIJA - UTJECAJ KLASICIZMA PEJSAŽNA TLORISNA KOMPOZICIJA - UTJECAJ ENGLESKOG PERIVOJA ISPREPLETANJE PEJSAŽNOG I KLASIČNOG PERIVOJNOG DIZAJNA HISTORICISTIČKE PERIVOJNE GRAĐEVINE I OPREMA ENGLESKA U 19. STOLJEĆU

1845. - ZAKON O PODIZANJU JAVNIH PERIVOJA; LONDON - 600 HEKTARA JAVNIH PERIVOJA ENGLESKI DOPRINOS PEJSAŽNOJ ARHITEKTURI: - PASTORALNI UGOĐAJ I PEJSAŽNA SLIKOVITOST - SQUARE (PERIVOJNI TRG) - CRESCENT (BATH 18. ST. - KING’S CIRCUS & ROYAL CRESCENT, LANSDOWN CRESCENT) REGENT'S PARK, LONDON, ARH. JOHN NASH, 1812. SEFTON PARK, LIVERPOOL, ARH. EDUARD ANDRÉ, 1867. FRANCUSKA/PARIZ U 19. STOLJEĆU

KLASICISTIČKA PERIVOJNA ARHITEKTURA – UZOR ZA EUROPSKE GRADOVE URBANISTIČKA PREOBRAZBA PARIZA U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA - NOSITELJI PREOBRAZBE: NAPOLEON III. I GRADONAČELNIK EUGÉNE HAUSMANN GRADSKE PERIVOJNE ŠUME PARIZA - BOIS DE BOULOGNE (BULONJSKA ŠUMA) - BOIS DE VINCENNES (VENSANSKA ŠUMA) GRADSKI PERIVOJI - PARC DES BUTTES-CHAUMONT - PARC DE MONCEAU - PARC DU CHAMP DE MARS AVENIJE – AVENUE DES CHAMPS-ELYSEES BULEVARI - SAINT GERMAINE, SEBASTOPOL, HAUSSMANN BOIS DE BOULOGNE - BULONJSKA ŠUMA, PARIZ

RENESANSNO-BAROKNA KRALJEVSKA LOVAČKA ŠUMA 1852.-1860. PEJSAŽNO-ROMANTIČARSKA OBNOVA AUTORI OBNOVE: ARH. LOUIS VARÉ, ARH. PIERRE BARILLET-DESCHAMPS RENESANSNO-BAROKNI PLAN – PRIJE PEJSAŽNE OBNOVE PEJSAŽNO ROMANTIČARSKI PLAN – PREOBLIKOVANJE SREDINOM 19. STOLJEĆA


17

PARC LE BUTTES-CHAUMONT, PARIZ, 1864.-1867.

KAMENOLOM / GRADSKO SMETLIŠTE / ROMANTIČARSKI GRADSKI PERIVOJ AUTOR: ARH. PIERRE BARILLET-DESCHAMPS NJEMAČKA U 19. STOLJEĆU

SRCE EUROPSKOG ROMANTIZMA NEUSCHWANSTEIN, DVORAC LUDWIGA II. BAVARSKOG, 1869., ARH. REIDEL MUSKAU, PERIVOJ PRINCA HERMANNA PÜCKLERA, UZOR ZA MAKSIMIR SUSTAV JAVNIH GRADSKIH PERIVOJA NA RENESANSNO-BAROKNIM UTVRĐENJIMA GRADOVA AUSTRIJA U 19. STOLJEĆU

UZOR PERIVOJNOJ ARHITEKTURI HRVATSKE BEČ, RINGSTRASSE, DRUGA POLOVICA 19. STOLJEĆA UZOR ZA PREOBRAZBE POVIJESNIH SREDIŠTA EUROPSKIH GRADOVA LAXENBURG, POČETAK 19. STOLJEĆA – UZOR ZA PERIVOJ MAKSIMIR BEČ - RINGSTRASSE – JAVNE ZGRADE, PERIVOJI I PERIVOJNI TRGOVI

URBANA PREOBRAZBA POVIJESNOGA SREDIŠTA BEČA _ 1859.-1885. RINGSTRASSE – KRUŽNA ULICA (PRSTEN) S 4-REDNIM DRVOREDOM NA MJESTU SREDNJOVJEKOVNO-RENESANSNIH UTVRĐENJA, ŠIRINA 57 M, DULJINA 3,5 KM JAVNE ZGRADE: SVEUČILIŠTE, GRADSKA VIJEĆNICA, PARLAMENT, DVORSKO KAZALIŠTE, NOVI CARSKI DVOR, MUZEJI, OPERA, CRKVE PERIVOJI I PERIOVJNI TRGOVI: STADTPARK, VOLKSGARTEN, BURGGARTEN, MARIATHERESIENPLATZ, RATHAUSPARK LAXENBURG

LJETNA CARSKA REZIDENCIJA JUŽNO OD BEČA LOVAČKI RENESANSNO-BAROKNI DVORAC S PERIVOJEM PEJSAŽNO-ROMANTIČARSKA OBNOVA POČETKOM 19. STOLJEĆA UZOR ZA PERIVOJ MAKSIMIR SAD U 19. STOLJEĆU

SUSTAVI GRADSKIH PERIVOJA – DOPRINOS AMERIČKE PEJSAŽNE ARHITEKTURE 19. STOLJEĆA THOMAS JEFFERSON (1743.-1826.) – DRUGI AMERIČKI PREDSJEDNIK, OSNOVAO ZAKLADU ZA PEJSAŽNU UMJETNOST ARH. PIERRE CHARLES L'ENFANT (1754.-1825.) - AUTOR PLANA WASHINGTONA; UTJECAJ: FRANCUSKI BAROKNI PERIVOJI I URBANIZAM 18. STOLJEĆA FREDERICK LAW OLMSTED (1822.-1903.) AUTOR BROJNIH PERIVOJA AMERIČKIH GRADOVA ZAJEDNO S ARHITEKTOM CALVERTOM WAUXOM - CENTRAL PARK, NEW YORK, 1857. – PRVI VELIKI JAVNI PERIVOJ U AMERICI - PROSPECT PARK, NEW YORK, 1866. - RIVERSIDE ESTATE, CHICAGO, 1869. - PARKWAY, BOSTON, 1886.


18

NAJVAŽNIJI JAVNI GRADSKI PERIVOJI U HRVATSKOJ

ZAGREB - MAKSIMIR - PERIVOJNA/LENUCIJEVA POTKOVA - RIBNJAK OSIJEK - GRADSKI VRT - PERIVOJ KRALJA TOMISLAVA (PUKOVNIJSKI VRT) - ŠETALIŠTE PETRAV PRERADOVIĆA (SAKUNTALA) VARAŽDIN - ŠETALIŠTE VATROSLAVA JAGIĆA (GRADSKO ŠETALIŠTE) SPLIT - STROSSMAYEROV PERIVOJ (ĐARDIN) - MARJAN ZADAR - GRADSKI PERIVOJ (PERIVOJ KRALJICE JELENE MEDIJEVKE) - PERIVOJ BLAŽEKOVIĆ (PERIVOJ VLADIMIRA NAZORA) RIJEKA - GRADSKI PERIVOJ (PERIVOJ MLAKA) - PERIVOJ NIKOLE HOSTA (NADVOJVODIN PERIVOJ) KARLOVAC - ŠETALIŠTE MARIJE VALERIJE - VRBANIĆEV PERIVOJ ŠIBENIK - GRADSKI PERIVOJ (ĐARDIN) OPATIJA - PERIVOJ ANGIOLINA - PERIVOJ SV. JAKOVA - OBALNO ŠETALIŠTE FRANJE JOSIPA I. LJEČILIŠNI PERIVOJI U HRVATSKOJ

STUBIČKE TOPLICE VARAŽDINSKE TOPLICE DARUVAR – JULIJEVE PERIVOJ LIPIK


19

MAKSIMIR 18.-19. STOLJEĆE

VRIJEDNOSTI MAKSIMIRA U KONTEKSTU EUROPSKE PERIVOJNE UMJETNOSTI

NAJVEĆI I NAJVRJEDNIJI PERIVOJ U HRVATSKOJ RANO POJAVLJIVANJE – JEDAN OD PRVIH JAVNIH PERIVOJA U EUROPI VELIKA POVRŠINA UMJETNIČKA VRIJEDNOST RAZLOZI ZA OSNIVANJE MAKSIMIRA

NA POMOĆ POTREBNIMA, KOJI SE NISU ODALI NERADU, MIRNIM GRAĐANIMA KAO POTICAJ ZA KORISNIJE I ISTODOBNO UGODNIJE OBRAĐIVANJE ZEMLJE, NA URES METROPOLE, A ISTO TAKO ZA DIKU DOMOVINE I DUŠAMA UMORNIM OD JAVNIH POSLOVA I ZBILJE ŽIVOTNE, DA SE OSVJEŽE NEDUŽNIM NASLADAMA PRIRODE … ... 1847. (tekst kojega je biskup Haulik dao uklesati na obelisku u perivoju, koji obrazlaže razloge podizanja) MAKSIMIR I JAVNI PERIVOJI U EUROPI

1630. HYDE PARK (LONDON), 1660.-85. / OTVOREN JAVNOSTI 1755. AUGARTEN (BEČ) / OTVOREN JAVNOSTI 1766. PRATER (BEČ) / OTVOREN JAVNOSTI 1787. BAROKNI MAKSIMIR 1806. ENGLISCHER GARTEN (MÜNCHEN) 1812. REGENT'S PARK (LONDON) 1843. BIRKENHEAD PARK (ENGLESKA) 1843. ROMANTIČARSKI MAKSIMIR 1852. BOIS DE BOULOGNE (PARIZ) – ROMANTIČARSKA OBNOVA 1857. CENTRAL PARK (NEW YORK) 1863. STADTPARK (BEČ) 1863. PARC DES BUTTES-CHAUMONT (PARIZ) 1867. SEFTON PARK (LIVERPOOL) 1870. PARC MONTSOURIS (PARIZ)

POVRŠINA MAKSIMIRA

400 HEKTARA (ZAGREB – 1845. GODINE OKO 15.000 STANOVNIKA) PRIBLIŽNO POLOVICA BULONJSKE ŠUME U PARIZU PRIBLIŽNO DVOSTRUKA POVRŠINA REGENT’S PARKA U LONDONU AUTORI MAKSIMIRA – POTVRDA UMJETNIČKE VRIJEDNOSTI

BISKUP JURAJ HAULIK – AUTORSKA ZASLUGA ZA OSMIŠLJAVANJE ROMANTIČARSKOGA MAKSIMIRA AUTORSKA GRUPA – PREOBLIKOVANJE KRALJEVSKOG PERIVOJA LAXENBURG JUŽNO OD BEČA MICHAEL RIEDEL (GLAVNI VODITELJ RADOVA) FRANZ SCHÜCHT LEOPLOD PHILIPP FRANJO SERAFIN KÖRBLER (VRTLAR) JOSEPH KÄSCHMANN (KIPAR) ANTUN DOMINIK FERNKORN (KIPAR)


20

RAZVOJNE ETAPE I KREATORI MAKSIMIRA

BAROKNI MAKSIMIR (1787.-1794.) BISKUP MAKSIMILIJAN VRHOVAC - ZAČETNIK MAKSIMIRA MAKSIMIR – MAKSIMILIJANOV MIR – NAZIV PERIVOJA U ČAST VRHOVCA ROMANTIČARSKI MAKSIMIR (1838.-1847.) BISKUP JURAJ HAULIK - ZASLUŽAN ZA ZAVRŠETAK MAKSIMIRA JURJAVES – RANIJI NAZIV PERIVOJA U ČAST HAULIKA UZORI ZA MAKSIMIR PERIVOJ PRINCA PÜCKLERA – MUSKAU (PRUSKA) PERIVOJ KRALJEVSKOGA LJETNOG DVORCA – LAXENBURG (AUSTRIJA) SEDAM PERIVOJNIH VIDIKA

PAVILJON VIDIKOVAC - SREDIŠNJA TOČKA PERIVOJNE KOMPOZICIJE IVAN ZASCHE, GRAFIKE U ALBUMU PARK JURJAVES, BEČ, 1853. 1. ULAZNA BAROKNA ALEJA 2. POGLED NA PAVILJON KIŠOBRAN/PARAPLUIE, DANAS MOGILA 3. POGLED NA ŠVICARSKU DOLINU I ŠVICARSKU KUĆU 4. POGLED NA DOLINU DALIJA S OBELISKOM 5. POGLED NA HAULIKOV LJETNIKOVAC – IZ LJETNIKOVCA NA VIDIKOVAC 6. POGLED NA DOLINU SA SKULPTUROM ŽETELICE 7. POGLED NA JEZERA I SAVSKU DOLINU MAKSIMIRSKI PAVILJONI

JEKA - LATERNE TEMPEL KIŠOBRAN – PARAPLUIE - NA NJEGOVU MJESTU 1925. IZGRAĐENA MOGILA HRAM PRIRODE - BELLEVUE, NATUR TEMPEL NARODNI HRAM - VOLKS TEMPEL - NA NJEGOVU MJESTU IZGRAĐENA KAPELA SV. JURJA GLORIET MAURSKI PAVILJON GRAĐEVINE U PERIVOJU

VIDIKOVAC - KIOSK VRATARSKA KUĆA - PORTIRNICA ŠVICARSKA/TIROLSKA KUĆA KAPELA SV. JURJA BISKUPSKI LJETNIKOVAC MIRNA KOLIBA - TIHI SAN BREZOVA KOLIBA / RIBARSKA KUĆA MAKSIMIRSKE SKULPTURE

NAPULJSKI RIBAR ŽETELICA - VRTLARICA GRUPA DJEČAKA KIP SV. JURJA OBELISK


21

MAKSIMIRSKI VRTOVI I GAJEVI

RUŽIČNJAK - ROZARIJ VRT BISKUPSKOGA LJETNIKOVCA VRT HORTENZIJA VRT ZA PČELE ZVJERINJAK - JELENJI GAJ DOLINA DALIJA ŠVICARSKA DOLINA SLAVUJEV GAJ DRUIDSKI GAJ IZ PREDGOVORA ALBUMA PARK JURJAVES, BEČ, 1853.

"... SADA NAILAZIMO NA LJUPKE TRATINE, SADA NA SJENOVITE ŠUMSKE STAZE, SADA DOLAZIMO U SVJEŽE DOLINE I KLANCE, SAD SE STERU PRED NAMA DALEKE RAVNICE, A DA I NE SLUTIMO BLIZINU PLANINE ..."


22

KINESKA PERIVOJNA TRADICIJA 10. STOLJEĆE PRIJE KRISTA - 19. STOLJEĆE

ODNOS ČOVJEKA I PRIRODE

ČOVJEK ISTOKA IDE USUSRET PRIRODI – ŽELI UČITI OD NJE, PRILAGODITI JOJ SE, STOPITI SE S NJOM, POSTATI DIO PRIRODE ČOVJEK ZAPADA STVARA U PRIRODI SVOJU ANTROPOCENTRIČNU ZAMISAO SVIJETA – PRILAGODITI I PODREDITI PRIRODU SEBI I SVOJIM POTREBAMA KINESKI I JAPANSKI PERIVOJ

UTEMELJENI SU NA FILOZOFIJI DA JE ČOVJEK DIO PRIRODE I DA SE NE MIJENJA KAO NI PRIRODA KADA DOSTIGNE KLIMAKS (OPTIMALAN STUPANJ PRIRODNOG RAZVOJA BILJNOGA SVIJETA) PRIKAZUJU PRIRODU U MALOM PROSTORU – NE REALISTIČKIM OPONAŠANJEM, VEĆ NA SIMBOLIČAN NAČIN (APSTRAKCIJOM KROZ UMJETNIČKU SENZIBILNOST) KINESKI PERIVOJ

TEMELJI SE NA KINESKOJ FILOZOFIJI - KONFUCIONIZMU I TAOIZMU VEZAN UZ SLIKARSTVO, PJESNIŠTVO, LITERATURU, SKULPTURU I ARHITEKTURU RAZUMIJEVANJE IZMEĐU ČOVJEKA I PRIRODE - POLAZIŠTE KINESKOGA RAZMIŠLJANJA I FILOZOFIJE POISTOVJEĆIVANJE VRTA/PERIVOJA I KRAJOLIKA - IDEOGRAM MU = VRT = KRAJOLIK KINESKA FILOZOFIJA

ZAOKUPLJENA METAFIZIČKIM (NADPRIRODNIM) SILAMA TAOISTIČKA KONCEPCIJA - TAO = PUT / NAČIN DOLASKA DO SAVRŠENSTVA / SPOZNAJE SVI LJUDI MORAJU ŽIVJETI, RADITI I UMRIJETI PO ZAKONIMA PRIRODE JIN-JANG KONCEPCIJA TEMELJI SE NA JEDINSTVU SUPROTNOSTI CILJ JE POSTIĆI SKLAD SUPROTNOSTI IZVORI PEJSAŽNOGA DIZAJNA

SLIKARSTVO VJEROVANJE U BESMRTNOST (BESMRTNICI ŽIVE U VISOKIM PLANINAMA) OSJEĆAJ ZA PRIRODNU ESTETIKU SPOSOBNOST OCJENJIVANJA PRIRODE (U STAROJ KINI NAJVEĆA SPOSOBNOST ČOVJEKA) POVIJESNI RAZVOJ KINESKOG PERIVOJA

PRVI PERIVOJ U KINI - VRIJEME DINASTIJE ZOU (11. ST.-771. G. PR.K.) RAZVOJ KINESKOGA PERIVOJA POSUĐIVANJE PRIRODE (DO 350. G.PR.K.) REPRODUCIRANJE PRIRODE (350. G.PR.K. – 350. G.) POKORAVANJE PRIRODI (350.-750. G.) ASIMILACIJA S PRIRODOM (700.-1100. G.) REFLEKTIRANJE PRIRODE (1150.-1350. G.) INTERPRETACIJA PRIRODE I SAMOGA SEBE (OD 14. ST.)


23

VRSTE PERIVOJA U STAROJ KINI

CARSKI PERIVOJI PERIVOJI HRAMOVA PRIVATNI PERIVOJI – INTELEKTUALNI/UČENJAČKI PERIVOJI PRIVATNI INTELEKTUALNI/UČENJAČKI PERIVOJI

OD 14. ST. - BIJEG OD STVARNOSTI; PROSTOR ISKAZIVANJA EMOCIJA I FILOZOFSKIH IDEJA MJESTO ZA POBOLJŠANJE SAMOGA SEBE SUZHOU (SHANGHAI) SONG DINASTIJA (907.-1279.) PAVILJON UZBURKANIH VALOVA - CANGLANGTING RIBAR - WANGSHI YUAN DINASTIJA (1279.-1368.) LAVLJA ŠPILJA - SHIZILIN MING DINASTIJA (1368.-1644.) VRT SKROMNOG ADMINISTRATORA - ZHUOZHENG YUAN VRT UMJETNOSTI I OBRTA - YIPU QUING DINASTIJA (1644.-1912.) VRT ZA OSTATAK ŽIVOTA - LIU YUAN VRT BRAČNOGA PARA - OU YUAN VRT SREĆE I ZADOVOLJSTVA - YI YUAN OBILJEŽJA KINESKOGA PERIVOJA

PERIVOJ JE NEMOGUĆE SAGLEDATI JEDNIM POGLEDOM - LABIRINT / IZLOŽBA SLIKA KRETANJE U PERIVOJU - “CIK-CAK” KRETANJE, KRIVUDAVE/IZLOMLJENE ŠETNICE, ULAZI I IZLAZI – NE VIDI SE POČETAK NI KRAJ VELIČINA PERIVOJA - VELIČINA NIJE PRESUDNA ZA VRSNOĆU I LJEPOTU - «LIJEP VRT NE MORA BITI VEĆI OD MAČJE KOŽE» ILUZIJA VELIKOG PROSTORA - SKRIVA SE POČETAK I KRAJ ILUZIJA BESKONAČNOGA PROSTORA - POSUĐIVANJE POGLEDA, ZRCALJENJE OKVIR SLIKE – LINK WINDOW - OTVOR ZA “VEZU”, SCENOGRAFSKI PRIZOR KRUŽNI I KVADRATIČNI OTVORI - UPORIŠTE U KOZMOLOGIJI STARE KINE; KRUG - SIMBOL NEBA, KVADRAT - SIMBOL ČOVJEKOVA USTROJSTVA NA ZEMLJI UGOĐAJ PROSTORA - PERIVOJ NAMIJENJEN MEDITACIJI, RAZGOVORU I ČITANJU, NIJE PRESUDAN TLOCRTNI IZGLED ELEMENTI KINESKOGA PERIVOJA – STIJENE, GRAĐEVINE, VODA, BILJKE STIJENE- OSNOVA KINESKOGA PERIVOJA - POISTOVJEĆIVANJE S PRIRODOM, VRIJEDNOST KOMPOZICIJE STIJENE OVISI O MEĐUSOBNOM ISPREPLETANJU POSEBNI OBLICI STIJENA - OSJEĆAJ LEBDENJA GRAĐEVINE/ZGRADE U PERIVOJU NADKRIVENE ŠETNICE MOSTOVI I PAVILJONI U PERIVOJU VODA U PERIVOJU -VIZUALNO POVEĆANJE PROSTORA / UGOĐAJ / MIRIS / ZVUK BILJKE - RAZNOLIKOST BILJNIH VRSTA, MIRIS, ZVUK - ŠUŠTANJE LIŠĆA, UDARCI KAPLJICA KIŠE KUĆA = PERIVOJ, PERIVOJ = KUĆA - ISPREPLETANJE VANJSKOG I UNUTARNJEG PROSTORA PROMJENA - SVJETLO-SJENA / JUTRO-PODNE-VEČER / CIK-CAK MOST / VRLUDAVO KRETANJE / PROMJENE GODIŠNJIH DOBA HODNE PLOHE – RAZNOLIKOST; OBLUTAK, KOMADIĆI KAMENA, PRIRODNE BOJE NATPISI U PERIVOJU - NEMA IH U JAPANSKOM PERIVOJU


24

JAPANSKA PERIVOJNA TRADICIJA

(8.)14.-19. STOLJEĆE

JAPANSKI PERIVOJ – RAZVIO SE IZ KINESKE I INDIJSKE FILOZOFIJE KYOTO - GLAVNI GRAD JAPANA 784.-1869. NAJSTARIJI I NAJVRJEDNIJI JAPANSKI VRTOVI I PERIVOJI U KYOTU IZVORI JAPANSKOGA VRTA/PERIVOJA

BUDIZAM DOLAZI IZ KINE U 6. ST. PERIVOJ INSPIRIRAN KRAJOLIKOM GLAVNI MOTIV: JEZERO S OTOKOM - JEZERO = MORE, OTOK = SVETO BRDO ZEN BUDIZAM DOLAZI IZ INDIJE U 12. ST., VRHUNAC 16.-18. ST. INTELEKTOM SE ŽELI DOSTIĆI BESKRAJNOST KROZ MEDITACIJU I KONTEMPLACIJU KRAJOLIKA IZRAŽAJNI OBLICI: CRNO-BIJELE SLIKE, CVJETNE KOMPOZICIJE, CEREMONIJA ČAJA KOMPOZICIJSKA I ARHITEKTONSKA OBILJEŽJA JAPANSKOGA PERIVOJA SIMBOLIČAN PRIKAZ KRAJOLIKA / ODABRANOG PRIZORA IZ KRAJOLIKA PRAVILA ESTETIKE – STILOVI VRTA OD 17. STOLJEĆA ASIMETRIČNOST TLOCRTA OTOK I JEZERO - JEZERO U OBLIKU ŽDRALA, OTOK U OBLIKU KORNJAČE - DVA TRADICIJSKA SIMBOLA DUGOVJEČNOGA ŽIVOTA TEME IZVIRU IZ PRIRODNOGA KRAJOLIKA - PREVLADAVA JEDAN MOTIV: BRDA, BRJEŽULJCI, VODOTOCI, STIJENE, DOLINE POSUĐENI KRAJOLIK DOJAM STAROSTI NEDJELJIVOST KUĆE I VRTA/PERIVOJA - KUĆA SE PRILAGOĐAVA KOMPOZICIJI VRTA/PERIVOJA KOMPOZICIJA KUĆE JE GEOMETRIJSKA, A VRTA/PERIVOJA ORGANSKA TRIJEM – OKVIR SLIKE, PROSTOR ZA GLEDANJE VRTA I MEDITIRANJE KAMEN, STIJENA, OBLUTAK, PIJESAK – SIMBOLI PRIRODE; PIJESAK SVJETLE BOJE ZA ZEN VRTOVE VODA – PRIRODNI OBLICI / ZRCALJENJE U VODI - JEZERO, POTOK, VODOPAD BILJKE – DRVEĆE, GRMLJE / CVIJEĆE / TOPIARIJ ŠETNICE I HODNE PLOHE ZGRADE, PAVILJONI, OGRADE – DRVO, BAMBUS MOSTOVI KAMENE SVJETILJKE / LANTERNE - TACHI-GATA (SVJETILJKA NA STALKU), IKEKOMI-GATA (SVJETILJKA BEZ STALKA), OKIDORA (POKRETNE SVJETILJKE) TSUKUBAI - FONTANA-ČESMA-VRELO – KAMENA POSUDA I TEKUĆA VODA S PRATEĆOM OPREMOM - PRANJE RUKU I USTA NA ULAZU U PERIVOJ ILI NA ULAZU U PROSTOR ZA CEREMONIJU ČAJA PRAVILA ESTETIKE JAPANSKOGA PERIVOJA/VRTA – STILOVI OD 17. STOLJEĆA SHIN - KLASIČAN PREUZIMANJE SVIH ELEMENATA KRAJOLIKA GYO - POLUKLASIČAN PREUZIMA NEKE DETALJE KRAJOLIKA, KOMPOZICIJA JE MANJE STROGA SO - FANTASTIČAN PREUZIMA IZUZETKE IZ KRAJOLIKA, SLOBODNA KOMPOZICIJA S MALO ELEMENATA


25

BILJKA – DRVEĆE, GRMLJE, CVIJEĆE TREBA STVORITI DOJAM PRIRODE U MALOM PROSTORU PATULJASTE VRSTE I ONE KOJE SPORO RASTU ČEŠĆE CRNOGORIČNE I ZIMZELENE BILJKE OD LISTOPADNIH LISTOPADNE BILJKE - ZBOG CVIJETA U PROLJEĆE ILI BOJE LISTA U JESEN – TREŠNJA, CRVENI JAVOR BAMBUS CVIJEĆE - AZALEJA, LOTUS, IRIS, HORTENZIJA, ... VRSTE VRTOVA/PERIVOJA

VRTOVI UZ KUĆU VRTOVI KONTEMPLACIJE PERIVOJI ZA CEREMONIJU ČAJA VRT UZ KUĆU PROŠIRENJE INTERIJERA, MALENA POVRŠINA SAGLEDIV S JEDNOGA MJESTA - PROZORA ILI TRIJEMA MEDITACIJA VRT KONTEMPLACIJE – ZEN VRT RAZVIO SE IZ ZEN BUDIZMA U VRT SE NE ULAZI VEĆ SE PROMATRA S TRIJEMA RYOAN-JI, SAMOSTAN DAIJU-IN, KYOTO, 1488.-1499. AUTOR: SLIKAR SOAMI 24 X 9 METARA PERIVOJ ZA CEREMONIJU ČAJA “VRLUDAVI” PEJSAŽNI PERIVOJ RAZVIO SE IZ ZEN BUDIZMA IZVORNO PROSTOR ZA RELIGIJSKI OBRED CARSKA PALAČA KATSURA, KYOTO PERIVOJ ZA CEREMONIJU ČAJA, POVRŠINA 4 HEKTARA AUTOR: SLIKAR KOBORI ENSHU, 1620. GLAVNI MOTIV: JEZERO I OTOK - DVA TRADICIJSKA SIMBOLA DUGOVJEČNOGA ŽIVOTA - JEZERO U OBLIKU ŽDRALA (1/6 POVRŠINE PERIVOJA) / OTOK U OBLIKU KORNJAČE PUT OD 1760 KAMENOVA POVEZUJE RAZLIČITE PAVILJONE I POJEDINE VRTOVE: CARSKA PALAČA, PLUTAJUĆI PAVILJON, PAVILJON ZA ČEKANJE, PAVILJON ZA CEREMONIJU ČAJA, HRAM, VRT-SJENICA … UTJECAJI KINESKIH I JAPANSKIH PERIVOJA NA PERIVOJNU UMJETNOST EUROPE - TOPIARIJ - UMIJEĆE ŠIŠAJA BILJA RIMLJANI PREUZELI IZ KINE - NATPISI U DUBROVAČKOM RENESANSNOM PERIVOJU – MARKO POLO DONIO IZ KINE /13.-14. ST. - UTJECAJ KINESKIH PERIVOJA NA RAZVOJ PEJSAŽNOG PERIVOJA U ENGLESKOJ / 18. ST. - UNOŠENJE KINESKOG I JAPANSKOG DRVEĆA I GRMLJA U EUROPSKE PERIVOJE – EGZOTIČNE

BILJNE VRSTE / 18. I 19. ST. (TUJA, GINKO, HORTENZIJA, LONICERA, PITOSPORA, AZALEJA, ... - UTJECAJ JAPANSKOG PERIVOJA NA PERIVOJNO OBLIKOVANJE U DOBA MODERNE (20.

STOLJEĆE) - LA VILLETTE – KINESKI I JAPANSKI UTJECAJI: NADKRIVENE ŠETNICE, BAMBUS, ...


26

PERIVOJNA ARHITEKTURA 20. STOLJEĆA

SECESIJSKI VRTOVI KRAJ 19. STOLJEĆA / POČETAK 20. STOLJEĆA

SECESIJA POKRET U UMJETNOSTI NA PRIJELOMU 19. I 20. STOLJEĆA BEČ / MÜNCHEN / BERLIN JEDINSTVO UMJETNOSTI STILIZIRANA BILJNA DEKORACIJA SEZESSION JUGENDSTIL STILE LIBERTY / STILE FLOREALE MODERN STYLE / ART NOUVEAU STYLE NOUILLE / STYLE GUIMARD MODERNISIMO UTEMELJITELJI BEČKE GRUPE SEZESSION / SECESIJA – 1897.

OTTO WAGNER – ARHITEKT, UTEMELJITELJ BEČKE ARHITEKTONSKE ŠKOLE JOSEF HOFFMANN – ARHITEKT, AUTOR KUĆE STOCKLET U BRUXELLESU JOSEF MARIA OLBRICH – ARHITEKT, AUTOR ZGRADE SEZESSION U BEČU GUSTAV KLIMT – SLIKAR SECESIJSKI VRTOVI I PERIVOJI

JOSEPH AUGUST LUX, 1909.: UMJETNOST VRTOVA JE NAJOČITIJA I NAJRADOSNIJA NEGACIJA PRIRODNE PRIRODE SECESIJSKI VRT OBITELJSKE VILE/KUĆE

JEDINSTVO KUĆE I VRTA PROŠIRENJE INTERIJERA ARHITEKTONSKA ZAMISAO VRTA SECESIJSKI VRT GRAĐANSKE OBITELJSKE KUĆE FUNKCIONALNA PODJELA: ULAZNI PREDVRT (1), STAMBENI VRT (2), KUHINJSKI VRT (3) I/ILI VOĆNJAK (4) JAVNI GRADSKI PERIVOJI

NEOSTVARENI PROJEKTI OTTO WAGNER, KARLSPLATZ, BEČ, 1909. OTTO WAGNER, IDEALNI PLAN ZA XXII. BEZIRK, BEČ, 1910./11. PARQUE GUËLL, BARCELONA

AUTOR: ANTONÍ GAUDÍ, 1900.-1914. IZVORNA ZAMISAO: PERIVOJ VRTNOGA GRADA


27


RANA MODERNA 1920-TE – 1940-TE GODINE

RANA MODERNA

IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA IZLOŽBA UMJETNOSTI / ESPOSITION DES ARTS DECORATIFS, PARIZ - 1925. - DRVEĆE OD BETONA, AUTOR: ARH. ROBERT MALLET-STEVENS (1886.-1945.) - VRT VODE I SVJETLA, AUTOR: GABRIEL GUEVREKIAN, VILLA NOAILLES, HYERES, FRANCUSKA, 1927. LE CORBUSIER & F.L.WRIGHT – ARHITEKTONSKI ORIJENTIRI RANE MODERNE STOCKHOLMSKA ŠKOLA PEJSAŽNE ARHITEKTURE – 1930-TE GODINE IZVORI I UZORI ZA MODERNI POKRET U ARHITEKTURI

NAPUŠTANJE POVIJESNIH STILOVA SOCIJALNA ULOGA ARHITEKTURE TEHNOLOŠKE I INŽENJERSKE INOVACIJE 19. STOLJEĆA: FUNKCIONALNOST, ZNANSTVENA RACIONALNOST, INŽENJERSKA LOGIKA ZNANSTVENA OTKRIĆA NOVI MATERIJALI U ARHITEKTURI NAPREDAK U INDUSTRIJSKOM NAČINU PROIZVODNJE NOVA PROMETNA SREDSTVA LE CORBUSIER & FRANK LLOYD WRIGHT

PRIRODNI ILI NOVOSTVORENI PEJSAŽ U FUNKCIJI PERIVOJA LE CORBUSIER: VILA SAVOYA, POISSY, FRANCUSKA, 1927.-1931. FRANK LLOYD WRIGHT: KUĆA NA SLAPOVIMA, SAD, 1936.-1937. STOCKHOLMSKA PEJSAŽNA ŠKOLA

1930. SVJETSKA IZLOŽBA U STOCKHOLMU PERIVOJI PREPOZNATI KAO VAŽAN ČINITELJ URBANISTIČKOG PLANIRANJA 1936. OSNIVANJE GRADSKOG ODJELA ZA PERIVOJE OSWALD ALMQUIST 1936.–1938. / HOLGER BLOM 1938.-1971.

PRISTUP PEJSAŽNOJ ARHITEKTURI STOCKHOLMSKE ŠKOLE: ESTETIKA PROIZLAZI IZ PRIRODNOG OKOLIŠA KAKVOG NALAZIMO U OKOLINI PERIVOJI SE SHVAĆAJU KAO PRIRODA – PRIRODNA ILI STVORENA SOCIJALNA ULOGA PEJSAŽNE ARHITEKTURE PERIVOJI POSTAJU NEIZOSTAVNI SADRŽAJ NOVIH DIJELOVA GRADA FUNKCIONALNOST/PRAKTIČNOST PERIVOJA IMA PREDNOST NAD ESTETIKOM PEJSAŽNI PROGRAM STOCKHOLMSKE ŠKOLE

HOLGER BLOM, 1938. PERIVOJI SU PREKID U KONTINUIRANOM IZGRAĐENOM TKIVU GRADA. DONOSE ZRAK I SVJETLO. ODREĐUJU GRANICE IZMEĐU RAZLIČITIH DIJELOVA GRADA. DAJU PREPOZNATLJIVOST SVAKOJ GRADSKOJ ČETVRTI. PERIVOJI NUDE GRAĐANIMA SVIH UZRASTA MOGUĆNOST REKREACIJE, ŠETNJE, ODMORA, ŠPORTA I IGRE. PERIVOJI SU MJESTA OKUPLJANJA, KONCERATA NA OTVORENOM, ZABAVA, PLESA, ...


28


KASNA MODERNA 1950-TE – 1970-TE GODINE

MODERNA DRUGE POLOVICE 20. STOLJEĆA

1950-TE SOCIJALNA ULOGA PERIVOJNE ARHITEKTURE 1960-TE EKOLOŠKA ULOGA PERIVOJNE ARHITEKTURE 1970-TE VRAĆANJE GRADA PJEŠACIMA 1980-TE BARCELONSKI / PARIŠKI MODEL PERIVOJNE ARHITEKTURE 1990-TE PERIVOJI KAO ELEMENT URBANOG MARKETINGA I NATJECANJA OBILJEŽJA PERIVOJNE ARHITEKTURE MODERNISTIČKOG DOBA

URBANISTIČKO-PROSTORNA OBILJEŽJA PEJSAŽNO PLANIRANJE NA RAZINI GRADA – UMJETNO STVOREN OKOLIŠ – GRAD KAO PERIVOJ INTEGRACIJA ZGRADA I PERIVOJA/PEJSAŽA – STANOVANJE U PEJSAŽNIM GAJEVIMA MOGUĆNOSTI ZA REKREACIJU I RELAKSACIJU – ŠPORTSKO-REKREACIJSKI PARKOVI SOCIJALNI, PSIHOLOŠKI I EKOLOŠKI UČINCI – NEGIRANJE PERIVOJA KAO UKRASA GRADA SUNČEVO SVJETLO I POGLEDI KOMPOZICIJSKA OBILJEŽJA – PEJSAŽNI PRISTUP NEGIRANJE POVIJESNIH STILOVA PEJSAŽNOG OBLIKOVANJA – OPONAŠANJE PRIRODE IZBJEGAVANJE OSNE KOMPOZICIJE I MONUMENTALNOSTI – OBLIKOVANA SPONTANOST PEJSAŽNA KOMPOZICIJA – IZBJEGAVA SE GEOMETRIJSKI UZORAK KONCEPTUALNA JEDNOSTAVNOST – MANJE JE VIŠE / LESS IS MORE MONOKROMNI UGOĐAJ - IZUZEĆE CVIJEĆA UPORABA BILJAKA ZBOG BOTANIČKIH SVOJSTAVA – BILJKE KAO SKULPTURE FUNKCIJA I UTILITARNOST – PERIVOJI SU PROSTOR ZA KORIŠTENJE A NE ZA GLEDANJE DIZAJNERSKI PRISTUP MODERNA UMJETNOST – ISHODIŠTE PERIVOJNOG DIZAJNA INTERPRETACIJA PRIRODE - METAFORA I INTUICIJA – LAWRENCE HALPRIN SLIKARSKA NAČELA OBLIKOVANJA – PERIVOJ KAO SLIKA – ROBERTO BURLE MARX PEJSAŽNO PLANIRANJE NA RAZINI GRADA

MODERNISTIČKI GRAD - UMJETNO STVOREN OKOLIŠ – GRAD KAO PERIVOJ LE CORBUSIER, LA VILLE CONTEMPORAINE, 1922.: “MODERNO DRUŠTVO NAPUSTILO JE SVOJ PRIRODNI OKOLIŠ. U UMJETNO STVORENOM OKOLIŠU JEDAN OD ZADATAKA JEST I STVARANJE PRIRODNIH UVJETA ZA ŽIVOT. PEJSAŽNI PROSTORI NE PROMATRAJU SE KAO UKRAS GRADA VEĆ KAO VAŽAN PSIHOLOŠKI, SOCIJALNI I EKOLOŠKI/SANITARNI ČINITELJ PLANIRANJA GRADA” UNWIN, 1922.: “DEVETNAESTO STOLJEĆE JE OD GRADOVA STVORILO ŠUME OD KAMENA I OPEKE. DVADESETO ĆE STOLJEĆE MORATI GRAD PROMATRATI KAO PERIVOJ” INTEGRACIJA ZGRADA I PERIVOJA/PEJSAŽA

STANOVANJE U PEJSAŽNIM GAJEVIMA POSTAVLJANJE ZGRADA U SLOBODNI PEJSAŽ – TAMO GDJE ON NE POSTOJI TREBA GA UMJETNO STVORITI TAKO DA IZGLEDA KAO PRIRODNI. LE CORBUSIER, LA VILLE RADIEUSE, 1931.


29

MOGUĆNOSTI ZA REKREACIJU I RELAKSACIJU

ŠPORTSKO-REKREACIJSKI PARKOVI BOS PARK - MODERNISTIČKI PROTOTIP ŠPORTSKO-REKREACIJSKOGA PARKA AMSTERDAM, 1934., AUTOR: ARH. VAN EESTERN SOCIJALNI, PSIHOLOŠKI I EKOLOŠKI UČINCI

NEGIRANJE PERIVOJA KAO UKRASA GRADA EKOLOŠKI PRISTUP MODERNISTIČKE GRADSKE ZELENE POVRŠINE - MANJE JE VIŠE ILI ZELENE PUSTINJE? GRADSKE ZELENE POVRŠINE - KVANTITATIVNI KRITERIJ - KVADRATNI METRI “ZELENILA” PO STANOVNIKU GRADA MODERNA UMJETNOST – ISHODIŠTE PERIVOJNOG DIZAJNA

NAČELA MODERNOG POKRETA – KOJI JE REVOLUCIONIRAO IZGLED I PRIRODU SLIKARSTVA, KIPARSTVA I ARHITEKTURE – PRIMJENJIVA SU I U PERIVOJNOJ ARHITEKTURI RACIONALNI PRINCIPI FUNKCIONALNOSTI, JEDNOSTAVNOSTI I APSTRAKTNA GEOMETRIJA PROSTORNIH ODNOSA – PRIMJENJUJU SE I NA PROJEKTIRANJE PERIVOJA PIET MONDRIAN PAUL KLEE: PERIVOJ ROBERTO BURLE MARX (1909.-1998.)

SLIKAR, KIPAR, DIZAJNER TEKSTILA I NAKITA, SCENOGRAF, PEJSAŽNI ARHITEKT SLIKARSKI PRINCIPI OBLIKOVANJA – PERIVOJ KAO SLIKA PERIVOJ KAO UMJETNIČKO DJELO – MANJE JE DOVOLJNO PERIVOJI - PROSTOR VIZUALNOG DOŽIVLJAJA / PROSTOR UGOĐAJA ODABRANI PRIMJERI: ARHITEKTONSKI FAKULTET, RIO DE JANEIRO, 1960. BOTANIČKI VRT, BRAZILIJA VILA BURTON IBIRAPUERA PARQUE, SAO PAOLO SAFRA BANKA, SAO PAOLO PLAZA SALGADO FILHO, RIO DE JANEIRO PARQUE DEL ESTA, CARACAS, VENEZUELA AVENIDA ATLANTICA - COPACABANA, RIO DE JANEIRO, 1970. LAWRENCE HALPRIN (1916.-2009.)

INTERPRETACIJA PRIRODE - METAFORA I INTUICIJA METAFORA KAO INTERPRETACIJA PRIRODE VODA KAO OSNOVNA TEMA PERIVOJNE ARHITEKTURE TEMELJ PERIVOJNOGA DIZAJNA NE TREBA BITI PRIRODA, VEĆ ČOVJEK SA SVOJIM OSJETILIMA – NE OPONAŠANJE PRIRODE, NEGO ČOVJEKOVA INTUICIJA ODABRANI PRIMJERI: PLAZA AUDITORIUM, PORTLAND, OREGON, 1960. LOVEJOY PLAZA, PORTLAND, OREGON, 1961.


30

PERIVOJNA ARHITEKTURA 20. STOLJEĆA POSTMODERNA I DEKONSTRUKTIVIZAM

1980-TE – 1990-TE GODINE

POSTMODERNA I DEKONSTRUKTIVIZAM

1980-TE GODINE KRITIKA EKOLOŠKOG KONCEPTA PEJSAŽNE ARHITEKTURE PONOVNO ROĐENJE PERIVOJA KAO DIZAJNIRANOG PROSTORA BARCELONSKI MODEL PERIVOJNE ARHITEKTURE PARIŠKI MODEL PERIVOJNE ARHITEKTURE – LA VILLETTE, CITROËN, BERCY NJEMAČKI MODEL PEJSAŽNE ARHITEKTURE – IBA EMSHER LANDSCAPE PARK 1990-TE GODINE PERIVOJI KAO ČIMBENIK URBANOG MARKETINGA I URBANOG NATJECANJA EKOLOŠKI PRISTUP PEJSAŽNOJ ARHITEKTURI

IZVORI IDEJA VRTNOGA GRADA HISTORICISTIČKA VRTLARSKA TRADICIJA URBANIZAM MODERNE METODE EKOLOŠKI I BIOLOŠKI KRITERIJI IZOSTAJANJE DIZAJNA: “DIZAJN JE POSLJEDICA EKOLOGIJE” DOKAZIVANJE DA JE PEJSAŽNA ARHITEKTURA ZNANOST REZULTAT IZOSTANAK PROJEKTIRANJA OZELENJAVANJE: EKOLOŠKO ZELENILO - M2/STANOVNIKU UMJETNIČKI PRISTUP PEJSAŽNOJ ARHITEKTURI

IZVOR VIŠETISUĆLJETNA TRADICIJA PERIVOJNE UMJETNOSTI: PERIVOJ = UMJETNIČKO DJELO METODE TRAGANJE ZA IDENTITETOM TRAŽENJE SIMBOLIKE I DIZAJNA SHVAĆANJE PERIVOJA KAO UMJETNOSTI REZULTAT PONOVNO ROĐENJE VRTA/PERIVOJA ZANIMANJE ZA PERIVOJNO OBLIKOVANJE POVRATAK PROJEKTIRANJA U PERIVOJNU ARHITEKTURU – ARHITEKTI, SLIKARI, DIZAJNERI PETER WALKER – 1980-IH GODINA

VIZUALNA/DIZAJNERSKA PREPOZNATLJIVOST PERIVOJNE ARHITEKTURE “PERIVOJNA ARHITEKTURA MORA BITI VIDLJIVA U PROSTORU, A TO PODRAZUMIJEVA VIZUALNO ISTRAŽIVANJE ... “PERIVOJ MOŽETE UČINITI FUNKCIONALNIM I LJUDI ĆE GA KORISTITI, ALI GA NE ĆE VIDJETI … CILJ JE UČINITI PERIVOJ VIDLJIVIM …”


31

MARTA SCHWARTZ – 1980-IH GODINA

“INSTANT” PERIVOJI - SPLICE GARDEN, WHITEHEAD INSTITUTE, CAMBRIDGE, BOSTON POP-ART I NOVI VAL U PERIVOJNOJ ARHITEKTURI “OGRANIČENI SMO ONIM ŠTO SMATRAMO PERIVOJNOM ARHITEKTUROM. PEJSAŽNI ARHITEKTI UMRTVILI SU PROFESIJU ZBOG POMANJKANJA IMAGINACIJE I HRABROSTI.” PARIZ – VELIKI GRADSKI PROJEKTI – 1980-TE GODINE

PROGRAM OBNOVE GRADSKIH ČETVRTI 1983. - FRANCOIS MITTERAND, JACQUES CHIRAC, BERNARD ROCHER STVARANJE NOVIH GRADSKIH ČETVRTI POBOLJŠANJE STAMBENIH UVJETA U POSTOJEĆIM ČETVRTIMA UREĐENJE POSTOJEĆIH I KREIRANJE NOVIH JAVNIH PROSTORA UREĐENJE POSTOJEĆIH I KREIRANJE NOVIH PERIVOJA OPREMANJE STAMBENIH ČETVRTI JAVNIM SADRŽAJIMA POBOLJŠANJE PROMETNE POVEZANOSTI I UNAPRJEĐENJE SUSTAVA JAVNOG PRIJEVOZA UVOĐENJE LOKALNIH JEDINICA GRADSKE ADMINISTRACIJE I JAVNIH SLUŽBI PARC LA VILLETTE, PARC CITROEN, PARC BERCY PARC DE LA VILLETTE, PARIZ

KRONOLOGIJA NASTAJANJA: 1958. PROJEKT ZA “MODERNIZACIJU” STARIH KLAONICA 1964.-1970. PRIPREMNI RADOVI ZA URBANU PREOBRAZBU 1970. OBUSTAVA RADOVA 1976. MEĐUNARODNI NATJEČAJ ZA PREUREĐENJE PODRUČJA LA VILLETTE 1978. PRIHVAĆANJE NOVOG PROGRAMA ZA LA VILLETTE: MUZEJ ZNANOSTI,

TEHNOLOGIJE I INDUSTRIJE; GRADSKI PERIVOJ; “GRAD” GLAZBE 1980. PROJEKT PREUREĐENJA STARIH SKLADIŠTA U MUZEJ 1983. NATJEČAJ ZA PARC LA VILLETTE (B.TSCHUMI) 1985. NATJEČAJ ZA “GRAD” GLAZBE (C. DE PORTZAMPARC) 1987. OTVORENJE PERIVOJA PARC DE LA VILLETTE, PARIZ

MEĐUNARODNI ARHITEKTONSKI NATJEČAJ: PRVI PUTA JE PROJEKTANT VELIKOGA GRADSKOG PERIVOJA DOBIVEN MEĐUNARODNIM NATJEČAJEM JEDAN OD NAJVEĆIH PERIVOJA PARIZA - 33 HA, 55 HA S MUZEJOM I CENTROM ZA ZNANOST 472 NATJECATELJA IZ 37 ZEMALJA 1. NAGRADA: BERNARD TSCHUMI (ARHITEKT), SAD PARC DE LA VILLETTE – KULTURNO-TEHNOLOŠKI PERIVOJ

TEMATSKI VRTOVI A. VRT OGLEDALA B. VRT VJETROVA (DJEČJE IGRALIŠTE) C. VRT MAGLE D. VRT SJENICA (ODRINA) E. VRT BAMBUSA F. VRT SPOKOJA G. VRT DJEČJEGA DRUŽENJA H. VRT DJEČJE AKROBACIJE I. VRT OTOKA J. VRT ZMAJA


32

PARC DE LA VILLETTE – KULTURNO-TEHNOLOŠKI PERIVOJ

PROGRAM KULTURNIH I ZABAVNIH SADRŽAJA 1. GRAD ZNANOSTI I INDUSTRIJE 2. KUĆA “LA VILLETTE” (INFORMACIJE I IZLOŽBA) 3. PROJEKCIJE 4. PROJEKCIJE (PANORAMSKO PLATNO) 5. “PONEY” KLUB 6. “ZENITH” KONCERTNA DVORANA 7. MEĐUNARODNO KAZALIŠTE 8. IZLOŽBENI PROSTOR 9. VELIKA DVORANA 10. “PARIS-VILLETTE” KAZALIŠTE 11. GRAD GLAZBE (KONCERTNA DVORANA, MUZEJ GLAZBE, KONZERVATORIJ) 12. KRUŽNA LIVADA 13. TROKUTASTA LIVADA 14. ULAZNI TRG 15. GLAZBENI PAVILJON 16. TRG FONTANE S LAVOVIMA 17. BRANA 18. PRISTAN 19. NADKRIVENA ŠETNICA 20. ALEJA PARC DE LA VILLETTE - PERIVOJ ZA 21. STOLJEĆE

PLAN TOČAKA - LA FOLIES PLAN LINIJA – ŠETNICE: NADKRIVENE, PODIGNUTE, NA TERENU PLAN POVRŠINA PARC ANDRÉ CITROËN, PARIZ, 1985.-1992.

ARHITEKTI: PATRICK BERGER, LAURENCE FEVEILE, JANINE GALIANO PEJSAŽNI ARHITEKTI: GILLES CLEMENT, JEAN-FRANCOIS JODRY, ALAIN PROVOST POVRŠINA = 13 HA 1. JARDIN BLANC / 2. JARDIN NOIR / 3. STAKLENICI / 4. PERISTIL S FONTANAMA / 5. DVORIŠTE / 6. PERISTIL S BILJKAMA / 7. TEMATSKI VRTOVI / 8. PARTERRE / 9. KANAL I ŠPILJA / 10. DIJAGONALA / 11. VRT MAHOVINE / 12. VODENA BARIJERA / 13. VRT PREOBRAZBI / 14. PORTE DU TERME / 15. VRT POKRETA / 16. VRT STIJENA / 17. VIADUKT BARCELONSKI MODEL OBNOVE JAVNIH PROSTORA 1980-1990-IH GODINA

URBANA OBNOVA BARCELONE POČINJE NAKON DIKTATURE GENERALA FRANCA 1979. ORIOL BOHIGAS IMENOVAN GRADSKIM VIJEĆNIKOM ZA URBANIZAM CILJ: POKAZATI GRAĐANIMA POBOLJŠANJA U UPRAVLJANJU GRADOM, REVITALIZIRATI POJEDINE ČETVRTI, PRIVUĆI INVESTICIJE - “AKTIVNA GRADSKA POLITIKA” - ULAGANJE U OBNOVU JAVNIH PROSTORA PROGRAM: SVAKA GRADSKA ČETVRT TREBA DOBITI SVOJU “DNEVNU SOBU” 1980-TE URBAN DESIGN OFFICES ZA POJEDINE GRADSKE ČETVRTI 1992. NEKOLIKO UREDA KOJI SU KOORDINIRALI IZVEDBU PROSTORA ZA OLIMPIJKE IGRE OD 1992. GRADSKI UREDI KOORDINIRAJU IZVEDBU, PROJEKTIRANJEM SE BAVE PRIVATNI ARHITEKTONSKI/URBANISTIČKI UREDI


33

BARCELONSKI MODEL - VRSTE JAVNIH PROSTORA

“KAMENE SOBE” DNEVNA SOBA ZA DIO GRADA, ZA SASTANKE I SLUČAJNE SUSRETE - TRG S “NAMJEŠTAJEM” ŠLJUNČANI TRGOVI NAGLASAK NA PROSTORIMA ZA ODMOR I DJEČJU IGRU URBANE OAZE NOVI PERIVOJI RASPRŠENI PO GRADU - UVIJEK SADRŽE VODU I PROSTOR ZA IGRU DJECE ŠETALIŠTA / PROMENADE MJESTA ZA ODMOR I PREDAH U SREDINI VELIKIH AVENIJA I BULEVARA PJEŠAČKE ULICE ISKLJUČIVO PJEŠAČKI PROSTORI ODABRANI PRIMJERI

PARC DE JOAN MIRO, 1985. PARC DE L’ESPANYA INDUSTRIAL, 1985. PARC DEL CLOT, 1988. PARC DE L’ESTACIO DEL NORD, 1992. PLAZA HARRY WALKER, 1999.

IBA EMSCHER LANDSCHAFT PARK, NJEMAČKA, 1989.-1999.

SAVEZNA DRŽAVA SJEVERNA RAJNA-WESTFALIA RUDARSKO-INDUSTRIJSKO PODRUČJE RUHR U NJEMAČKOJ 1960-TE - POČETAK ZATVARANJA RUDNIKA I POČETAK PADA GOSPODARSTVA 1961. - NJEMAČKI KANCELAR WILLY BRANDT: "NEBO IZNAD RUHRA MORA PONOVNO POSTATI

PLAVO" IBA = DRŽAVNI PROGRAM ZA GOSPODARSKU, URBANU, ARHITEKTONSKU, SOCIJALNU I KULTURALNU REORGANIZACIJU RUHRSKE REGIJE, ALI I PRIVATNA TVRTKA S OGRANIČENIM DJELOVANJEM, 35 MILIJUNA DM KAPITALA I 30 ZAPOSLENIH(OGRANIČENOG TRAJANJA NA 10 GODINA: "TO GET THINGS GOING AND THEN LEAVE THE STAGE") - PRETVORBA IZ INDUSTRIJSKOG U USLUŽNO GOSPODARSTVO - PODRUČJE OBUHVAĆA 17 GRADOVA U RUHRSKOJ REGIJI - 10 GODINA (1989.-1999.) - 100 POJEDINAČNIH PROJEKATA - 5 MILIJARDI DM (PRIVATNI I JAVNI NOVAC) - PREKO 60 MEĐUNARODNIH NATJEČAJA - OKO 4000 LJUDI UKLJUČENIH U PROJEKT ZA RAZLIKU OD FRANCUSKIH DRŽAVNIH PROJEKATA OVDJE JE VRLO MALI UDJEL DRŽAVNOG NOVCA IBA EMSCHER LANDSCHAFT PARK

CILJEVI – URBANA I SOCIJALNA OBNOVA - REKONSTRUIRATI KRAJOLIK OŠTEĆEN INTENZIVNOM INDUSTRIJALIZACIJOM DA BI SE

STVORILE NOVE MOGUĆNOSTI ZA RAZVOJ REGIJE EMSCHER – PRENAMJENA PODRUČJA U PEJSAŽNE POVRŠINE

- OČUVANJE PREOSTALOG NEIZGRAĐENOG PROSTORA - METODOLOGIJA: ZAHVATI NA ODABRANE TOČKE KOJE ONDA POSTAJU ŽARIŠTA NOVOG

RAZVOJA (POPUT AKUPUNKTURE) - NE SAMO FIZIČKA PROMJENA KRAJOLIKA, VEĆ POTICANJE STRUKTURALNIH PROMJENA ŠIREG PODRUČJA REGIJE

- KONTINUIRANI KRAJOLIK/PARK NAČINJEN LJUDSKOM RUKOM - 75 X 15 KM PEJSAŽNI PARK, KONURBACIJA OD 5 MILIJUNA STANOVNIKA - POVEZIVANJE RAZMRVLJENIH NEIZGRAĐENIH PROSTORA - SVE UJEDINJENO PUTOVIMA I BICIKLISTIČKIM STAZAMA, UZ OSIGURANJE OZNAKA, PARKIRALIŠTA I SL. - REGIONALNI I LOKALNI POJEDINAČNI DUGOROČNI PROJEKTI - 16 GOSPODARSKIH LOKACIJA

NA UKUPNOJ POVRŠINI OD 500 HA - "RAD U PARKU"


34

LITERATURA ZA ISPIT OBVEZNA LITERATURA ZA ISPIT 1. PERIVOJNA ARHITEKTURA - PREDAVANJA KOLEGIJA, digitalna skriptarnica Šumarskoga

fakulteta

2. Bojanić Obad Šćitaroci, Bojana; Obad Šćitaroci, Mladen (2004.) GRADSKI PERIVOJI HRVATSKE U 19. STOLJEĆU – JAVNA PERIVOJNA ARHITEKTURA HRVATSKIH GRADOVA U EUROPSKOM KONTEKSTU, Zagreb: «Šćitaroci» i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ISBN 953-97121-3-0

3. Obad Šćitaroci, Mladen (1997.) VRTOVI, PERIVOJI I PARKOVI, Tehnička enciklopedija, sv. 13, str. 566-577, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža

4. Obad Šćitaroci, Mladen; Kovačević, Maja Anastazija (2015.) ARBORETUM TRSTENO – PERIVOJ RENESANSNOG LJETNIKOVCA, Art Bulletin, br. 64, str. 101-132.

5. Maruševski, Olga. Jurković, Sonja (1992.) MAKSIMIR, Zagreb: Školska knjiga, ISBN 86-03-00523-0

6. Trkulja, Tanja; Aleksić, Dubravko (2012.) RELATIONSHIP BETWEEN LANDSCAPE DESIGN AND ART IN THE WORK OF ROBERTO BURLE MARX, Prostor, vol. 20, br. 44, str. 368-379.

DOPUNSKA LITERATURA 7. Jellicoe, Geoffrey and Susan (1987.) THE LANDSCAPE OF MAN, London: Thames and Hudson

8. Ogrin, Dušan (1993.) THE WORLD HERITAGE OF GARDENS, London: Thames and Hudson (slovenski prijevod: SVETOVNA DEDIŠČINA VRTNE UMETNOSTI, Ljubljana: EWO Ltd.)

9. Knežević, Snješka (1996.) ZAGREBAČKA ZELENA POTKOVA, Zagreb: Školska knjiga, ISBN 953-0-60-524-2

10. Obad Šćitaroci, Mladen (1991., 1993., 2005.) DVORCI I PERIVOJI HRVATSKOGA ZAGORJA, Zagreb: Školska knjiga, ISBN 953-0-60525-0

11. Obad Šćitaroci, Mladen (1992.) HRVATSKA PARKOVNA BAŠTINA - ZAŠTITA I OBNOVA, Zagreb: Školska knjiga, ISBN 86-03-00085-9

12. Obad Šćitaroci, Mladen; Bojanić Obad Šćitaroci, Bojana (1998.) DVORCI I PERIVOJI U SLAVONIJI – OD ZAGREBA DO ILOKA, Zagreb: «Šćitaroci», ISBN 953-97121-0-6

13. Obad Šćitaroci, Mladen; Bojanić Obad Šćitaroci, Bojana (2003.) VRBANIĆEV PERIVOJ U KARLOVCU – STUDIJA ZAŠTITE I OBNOVE PERIVOJA, Zagreb: «Šćitaroci» i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ISBN 953-97121-2-2

14. INTERNET (izbor) * http://www.houzz.com/ideabooks/22293131/list/elements-of-modernist-landscapes-classic-

and-new * http://land8.com/profiles/blogs/5-modernist-landscape-architects * časopisi: TOPOS, LANDSCAPE ARCHITECTURE, GARTEN+LANDSCHAFT * pretraživanje perivoja za ispit (crteži tlocrta)

Navedena literatura nalazi se u Studijskom arhivu Arhitektonskog fakulteta, Kačićeva 26, 5. kat, te u knjižnici Šumarskoga fakulteta (E-mail: [email protected], radno vrijeme: 11:00-16:00 sati, tel. 4639-107)


35

TLOCRTI PERIVOJA KOJE TREBA ZNATI NARISATI NA PISANOM I USMENOM ISPITU ANTIČKI VRTOVI Edenski vrt, chahar bagh peristilni vrt rimske kuće SREDNJOVJEKOVNI VRTOVI klaustarski vrt ISLAMSKI PERIVOJI Taj-Mahal, Agra, Indija Alhambra - dvorište mirte, dvorište lavova, Granada, Španjolska Generalife - dvorište kanala, dvorište čempresa, Granada, Španjolska

RENESANSNI PERIVOJI Villa Lante, Bagnaia, Italija Trsteno (Dubrovnik) Sorkočevićev perivoj u Rijeci Dubrovačkoj, Dubrovnik BAROKNI PERIVOJI Versailles, Francuska Schönbrunn, Beč, Austrija Valpovo, Hrvatska

ENGLESKI PEJSAŽNI I ROMANTIČARSKI PERIVOJI Rousham, Engleska, Velika Britanija Trakošćan, Hrvatska JAVNI GRADSKI PERIVOJI 19. STOLJEĆA Regent's Park, London, Velika Britanija Ringstrasse, Beč, Austrija Maksimir, Zagreb Lenucijeva perivojna potkova, Zagreb Zrinjevac (Trg Nikole Šubića Zrinskoga), Zagreb Central Park, New York, SAD

KINESKI I JAPANSKI PERIVOJI shema kretanja u kineskom perivoju Ryoan-ji – zen vrt, Kyoto, Japan Palača Katsura, Kyoto, Japan PERIVOJI 20. STOLJEĆA Le Corbussierova zamisao grada (Ville Contemporaine, Ville Radieuse) Novi Zagreb – urbanističko-pejsažni koncept La Villette, Pariz TLOCRTNE SHEME GRADOVA SA SMJEŠTAJEM PERIVOJA U TLOCRTNOJ SLICI GRADA Pariz (Avenue des Champs Élysées, Jardin des Tuileries, Parc des Buttes-Chaumont, Parc de Monceau, Parc du Champ de Mars, La Villette) London (Regent's Park, St.James’s Park, Green Park, Buckingham Palace, Hyde Park, Kesington Gardens) Beč (Ringstrasse - perivoji i perivojni trgovi, park šume, perivoji dvoraca: Belvedere, Schönbrunn) New York (Central Park)


36

POJMOVNIKNa ispitu objasniti značenje, navesti primjere ili kulturno-povijesna razdoblja gdje se i kada primjenjuju, narisati skicu (kada je moguće)

bosket (obrazloženje + skica)

chahar-bagh (obrazloženje + skica)

edenski vrt (obrazloženje + skica)

genius loci (obrazloženje) giardino segreto (obrazloženje + skica)

«ha-ha» (obrazloženje + skica)

hortikultura / perivojna arhitektura (obrazloženje)

hortus conclusus (obrazloženje + skica) jednoosna kompozicija perivoja (obrazloženje + skica)

klaustar (obrazloženje + skica)

nimfej (obrazloženje + skica) odrina/pergola/brajda (obrazloženje + skica dubrovačke odrine)

peristilni vrt (obrazloženje + skica)

park/perivoj/vrt - (obrazloženje – razlike)

parter (obrazloženje + skica)

semiramidini vrtovi (obrazloženje) topiarij (obrazloženje + skica)

vodeni lanac (obrazloženje + skica)

vodeno zrcalo (obrazloženje + skica)


37

ISHODI UČENJA Metodska cjelina I. Razvoj perivojne umjetnosti – od antike do kraja 19.st.

1. Antički vrtovi / Mezopotamija, Egipat, Rim 2. Srednjovjekovni vrtovi 3. Islamska perivojna tradicija / Taj Mahal 4. Kineska perivojna tradicija 5. Japanska perivojna tradicija 6. Talijanski renesansni perivoj 7. Francuski barokni perivoj 8. Engleski pejsažni perivoj - stilsko i vremensko razdoblje - najpoznatiji primjeri perivoja - autori perivoja - prepoznatljiva obilježja perivoja prema tipovima - nacrtati tlocrte: edenski vrt / chahar bagh, peristilni vrt rimske kuće, klaustarski srednjovjekovni vrt, Taj-

Mahal (Agra, Indija), shema kretanja u kineskom perivoju, zen vrt Ryoan-ji (Kyoto), perivoj palače Katsura (Kyoto, Japan), Alhambra - dvorište mirte, dvorište lavova; Generalife - dvorište kanala, dvorište čempresa (Granada, Španjolska), Villa Lante (Italija), Versailles (Francuska), Rousham (Engleska)

Metodska cjelina II. Perivojno oblikovanje 20. i 21. stoljeća - modernistička i suvremena perivojna arhitektura

1. Perivojna arhitektura secesije 2. Perivojna arhitektura moderne 3. suvremena perivojna arhitektura 4. Novi Zagreb – modernistička urbanističko-pejsažna zamisao grada - stilsko i vremensko razdoblje - primjeri perivoja - najpoznatiji autori svjetski poznatih perivoja - prepoznatljiva obilježja perivoja - nacrtati tlocrte: Le Corbussierova zamisao grada (Ville Contemporaine, Ville Radiese), Novi Zagreb

(urbanističko-pejsažni koncept), La Villette (Pariz)

Metodska cjelina III. Perivojno naslijeđe Zagreba i Hrvatske

1. Dubrovački renesansni perivoj 2. Perivoj Maksimir u Zagrebu 3. Zagrebačka perivojna potkova 4. Perivoji dvoraca u Hrvatskoj (Trakošćan, Opeka, Valpovo) 5. Perivojno naslijeđe gradova u Hrvatskoj (Osijek, Split, Zadar, Pula) - stilsko i vremensko razdoblje - primjeri perivoja - autori perivoja - prepoznatljiva obilježja perivoja - usporedba dubrovačkih i talijanskih renesansnih perivoja - nacrtati tlocrte: Maksimir, Trsteno, Sorkočevićev perivoj u Rijeci Dubrovačkoj, Trakošćan, Valpovo,

Lenucijeva perivojna potkova, Zrinjevac


38

Metodska cjelina IV. Javni gradski perivoji Europe i svijeta

1. Javni gradski perivoji 19. stoljeća 2. Javni perivoji 20. stoljeća u Europi i svijetu - stilsko i vremensko razdoblje - primjeri perivoja - autori svjetski poznatih perivoja - prepoznatljiva obilježja perivoja - nacrtati skice/sheme tlocrta gradova s perivojima: Pariz (Avenue des Champs Élysées, Jardin des Tuileries, Parc des Buttes-Chaumont, Parc de Monceau,

Parc du Champ de Mars, La Villette); London (Regent's Park, St.James’s Park, Hyde Park, Kesington Gardens); Beč (Ringstrasse - perivoji i perivojni trgovi, park šume: Prater, Augarten, perivoji dvoraca: Belvedere,

Schönbrunn); New York (Central Park).