Download pdf - pripreme moja okolina

7/22/2019 pripreme moja okolina

1/102

NASTAVNA PRIPREMA ZA AS

Ime i prezime nastavnika:Zineta Vejzovi Razred: II-2Predmet: Moja okolinaDatum: 1.9.2009.g.

Nastavna jedinica: Drugi smo razredTip asa: ObradaOblici rada: Frontalni, individualniNastavne metode: Objanjenje, razgovor,metod samostalnih radovaNastavna sredstva: osnovna nastavna sredstvaZADACI:Obrazovni zadaci: upoznavanje uenika sa razredom, odjeljenjem, sa obavezamakoje ih ekaju ove kolske godineFunkcionalni zadaci: razvoj kritikog miljenja, razvoj sposobnosti pravilne

komunikacije, razvoj perceptivnih sposobnosti uenikaOdgojni: razvoj kolektivne svijesti uenika

TOK ASAUvodni dio:-pregled i analiza domae zadaeGlavni dio:-najava cilja sata-razgovor usmjeren ka usvajanju sljedeih saznanja: U jednoj koli moze biti vie

odjeljenja.Uenici jednog odjeljenja sa svojom uiteljicom ine odjeljenjskuzajednicu.Koji ste vi razred, a koje odjeljenje?Koliko u naoj koli ima iodjeljenjadrugog razreda?Lijepo je ivjeti u zajednici, jer se ljudi meusobno pomau.Kako vi pomaetejedni drugima?Kako emo graditi nau odjeljenjsku zajednicu?Ispriajte pojedinosti o ivotu i radu u naoj odjeljenjskoj zajednici!Zavrni dio-zadatak: Nacrtaj svoj razred!


Ime i prezime nastavnika: Zineta Vejzovi Razred: II-2Predmet: Moja okolinaDatum: 5.9.2009.g.Nastavna jedinica: Znaaj znanja za ivotTip asa: Obrada


2/102

Oblici rada: Frontalni, individualniNastavne metode: Objanjenje, razgovorNastavna sredstva: osnovna nastavna sredstvaZADACI:Obrazovni zadaci: upoznavanje uenika znaajem znanja za ivot, nainima

njegovog sticanjaFunkcionalni zadaci: razvoj kritikog miljenja, razvoj sposobnosti pravilnekomunikacije, razvoj sposobnosti uvianja bitnih pojedinosti, osposobljavanjeuenika za ivotOdgojni: razvoj individualne svijesti uenika o znaaju znanja

TOK ASA

Uvodni dio:

-pregled i analiza domae zadae-ponavljanje gradiva usvojenog na prethodnom satu

Glavni dio-najava cilja sata-razgovor: ta je za vas korisno znanje?Gdje ga stiemo?Kako vi u odjeljenjudijelite znanje?Koji su za vai najbolji izvori znanja?-itanje teksta iz udbenika, te razgovor o istom

Zavrni dio-upuivanje na Radnu svesku, te rjeavanje zadataka iz iste.


3/102


Ime i prezime nastavnika: Zineta Vejzovi Razred: II-2Predmet: Moja okolinaDatum:4.9.2009.g.Nastavna jedinica: Kako da uimo, udbenici i pribor, upotreba i uvanje

Tip asa: ObradaOblici rada: Frontalni, individualniNastavne metode: Objanjenje, razgovor,metod praktinog radaNastavna sredstva: osnovna nastavna sredstvaZADACI:Obrazovni zadaci: upoznavanje uenika sa udbenicima, priborom za rad,upotrebom pribora,te uvanjemFunkcionalni zadaci: razvoj miljenja i pamenja, razvoj sposobnosti pravilne komunikacije,razvoj perceptivnih sposobnostiOdgojni: razvoj svijesti uenika o znaaju kolskog pribora, te uvanjem istog

TOK ASA

Uvodni dio:-pregled i analiza domae zadae

Glavni dio:-najava cilja sata-razgovor usmjeren ka usvajanju sljedeih saznanja: Udbenik je osnovno sredstvo tokom

uenja i savladavanja gradiva.pored udbenika, tu je i kolski pribor.Udbenike i kolski pribortreba uvati.Nije lijepo po udbenicima arati i savijati listove.Prole godine smo nauili kakose knjiga moe uokviriti i sauvati.Priborom se sluimo samo onda kad nam je zaista potreban.Poslije upotrebe ostavljamo ga naodgovarajue mjesto.Ako budemo vodili rauna o kolskom priboru, due e trajati.

Zavrni dio-zadatak: Udbenike i pribor sloi uredno u ruksak.


4/102


Ime i prezime nastavnika: Zineta Vejzovi Razred: II-2Predmet: Moja okolinaDatum: 9.9.2009.

Nastavna jedinica: kolska pravilaTip asa: ObradaOblici rada: Frontalni, individualniNastavne metode: Objanjenje, razgovor, demonstracijaNastavna sredstva: osnovna nastavna sredstva, aplikacije sa kolskim pravilimaZADACI:Obrazovni zadaci: upoznavanje uenika sa kolskim pravilima, te usvajanje istihFunkcionalni zadaci: razvoj kritikog miljenja, razvoj sposobnosti pravilnekomunikacije, razvoj sposobnosti uvianja bitnih pojedinosti, osposobljavanje

uenika za ivotOdgojni: razvoj individualne svijesti uenika o ponaanju u koli

TOK ASAUvodni dio:-pregled i analiza domae zadae-ponavljanje gradiva usvojenog na prethodnom satu

Glavni dio

-najava cilja sata-razgovor:ta su pravila i zato su nam potrebna?Kakva bi onda bila kolskapravila?Zato je vano da se pridravamo pravila?-analiza svakog od pravila, te izmiljanje jednostavnog igrokaza za svako odkolskih pravila (primjena pravila u konkretim situacijama)

Zavrni dio-upuivanje na Radnu svesku, te rjeavanje zadataka iz iste.


5/102


Ime i prezime nastavnika: Zineta Vejzovi Razred: II-2Predmet: Moja okolina

Datum: 10.9.2009.g.Nastavna jedinica: ivot u koli

Tip asa: Obrada novog nastavnog sadrajaOblici rada: Individualni i frontalniNastavne metode: Razgovor,objanjenje,diskusijaNastavna sredstva:ZADACI:Obrazovni zadaci:Upoznavanje uenika sa nainom ivota u koli, meusobnomsolidarnou,zajedniko koritenje prostorijaFunkcionalni zadaci: razvoj kritikog miljenja, razvoj sposobnosti pravilne komunikacije,razvoj sposobnosti uvianja bitnih pojedinosti, osposobljavanje uenika za ivotOdgojni zadaci:Odgoj linosti iuenika u cilju ouvanja kolske imovine i sticanja prijateljstva

TOK ASAUvodni dio:Ponavljanje znanja sa prethodnog asa.Glavni dio:Isticanje cilja asa i razgovor sa uenicima o ponaanju u koli koje utia na nainivota u njoj.

- Razgovor o odravanju higijene u uionici i razgovor o tome kako on i mogu doprinijetida je taj prostor uvijek uredan i ist

ZADUENJA.- Razgovor o nainu sjedenja u klupi (lea uspravno), i o posljedicama nepravilnog

sjedenja.

- Razgovor o koritenju kolskog toaleta i vanosti pranja ruku nakon njegove upotrebe.- Razgovor o lijepom ophoenju prema drugim uposlenicima u koli i nainupozdravljanja.

- Razgovor o vanosti bavljenja sportom u ivotu, te u cilju to bolje organizacije asovasporta, razgovarati s uenicima o pravilima ponaanja u sportskoj sali.

- Razgovor o nainu ponaanja ispred kole (kolski vrt, cvijee i druga kolska imovina)Zavrni dio:Ureivanje uionice i zaduivanje odgovornih uenika za red u razredu za ovusedmicu.Domaa zadaa:Donijeti neki ukrasni predmet za uionicu.


6/102


Ime i prezime nastavnika: Zineta Vejzovi Razred:II-2Predmet: Moja okolinaDatum: 18.9.2009.g.

Nastavna jedinica: Higijena u koliTip asa: Obrada novog nastavnog sadrajaOblici rada: Frontalni,individualni,grupniNastavne metode: Razgovor,objanjenje,praktian radNastavna sredstva: Osnovna,sredstva za higijenuZADACI:

Obrazovni zadaci:upoznavanje uenika sa odravanjem higijene u koliFunkcionalni zadaci: razvoj samokritinosti, razvoj sposobnosti pravilne

komunikacije, razvoj sposobnosti uvianja bitnih pojedinosti, osposobljavanjeuenika za ivotOdgojni zadaci:razvoj higijenskih navika,odgoj linosti uenika u cilju ouvanjakolske imovine,razvoj svijesti o ouvanju prostora u kojem ivimo i radimo

TOK ASAUvodni dio:Razgovor o prethodnom asu predmeta Moja okolina

Glavni dio:

Isticanje cilja i razgovor o vanosti higijene prostora u kojem boravimo:uionica.GRUPNI RAD:Organizovanje grupa za ureenje i uionice:

- ureujemo kutak za cvijee- ureujemo kutak za igru- ureujemo kutak za odlaganje radnog materijala

Zavrni dio:Analiza uraenog

Domaa zadaa:Uredite svoj kutak za uenje kod kue.


7/102


Ime i prezime nastavnika: Zineta Vejzovi Razred:II-2Predmet: Moja okolina Datum: 22.9.2009.g.Nastavna jedinica: Jesen

Tip asa: obrada novog nastavnog sadrzajaOblici rada: Individualni,frontalniNastavne metode: metod usmenog izlaganja (objanjenje, razgovor), metodsamostalnih radovaNastavna sredstva: osnovna nastavna sredstva,pripremljeni materijali, nastavniplakat,grafoskopZADACI:Obrazovni zadaci: usvajanje znanja o jeseni i njenim karakteristikama

Funkcionalni zadaci: razvoj logickog misljenja, razvoj paznje i koncentracije,razvoj pravilne i tene komunikacije,razvoj svijesti o prirodi i deavanjima u njojOdgojni zadaci:razvoj ekoloke svijesti uenika

TOK ASAUvodni dio-pregled i analiza domae zadae-recitacija pjesme Za sretan put po dukat ut,te razgovor o istoj

Glavni dio:-isticanje cilja sata-analiza sadraja predstavljenog na grafofoliji-karakteristike jeseni-analiza nastavnog plakata-izvoenje zakljuaka i zapisivanje bitnih pojedinosti na ploi

Zavrni dio:-prepisivanje zapisa s ploe (Jesen poinje 22.septembra i traje do 21.decembra.Dani postaju hladni i krae traju.Lie opada.Ptice selice se sele najug.Ljudi pripremaju zimnicu.Oblaimo se toplije.)


8/102

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZ

MOJE OKOLINE

NASTAVNIK Zineta VejzoviDATUM 25.9.2009.NASTAVNA JEDINICA: Pravila ponasanja u saobrcajuNASTAVNE METODE: razgovor, rad kroz igru,usmeno izlaganje sa

objanjenjem, samostalan rad u enika ,ilustrativno demonstrativna metoda

NASTAVNI OBLICI RADA: frontalni, individualni, grupniNASTAVNA SREDSTVA: osnovna, nastavni listi , grafofolijaCILJEVI I ZADACI:

OBRAZOVNI: Usvajanje znanja o svom naselju , mjestu i ulici,raspoznavanje elemenata saobracajnicaFUNKCIONALNI:

Razvijanje sposobnosti razlikovanja i uo avanje elemenata scene na ulici

ODGOJNI: Izgradivanje saobracajne kulture ucenika

UVODNI DIO ASA: Igra - "Parovi u sjeni"- U enici stanu u dva reda jedni drugima okrenuti le ima.Drugi lan e zauzeti neku

pozu, a ovaj prvi je njegova sjena i trudit e se da

zauzme istu pozu.U paru su dje ak i djevoj ica. ZAGONETKA> Imam oka tri , a nijedno ne vidi.Alimoje oci mnogo znace , za pjesake i vozace.(semafor)

GLAVNI DIO ASA: - Isticanje cilja asa- Razgovor o sadraju folije - slika- Iznosenje vlastitih iskustava iz saobracaja pitati ih

gdje su vidjeli semafor, gdje se najcesce postavlja izasto

- Azgovarati o tome kako i gdje prelaze ulicu gdjenema semafora, kuda se krecu ulicom kada ima i

kada nema trotoara.ZAVRNI DIO ASA: Pjesmica Semafor i prepisivanje zapisa sa table.

Rad na nastavnom listicu.


9/102


MOJE OKOLINE

NASTAVNIK Zineta VejzoviDATUM 2.10.2009.g.NASTAVNA JEDINICA: Pravila ponasanja u saobrcaju (siguran put od ku e do kole) -

posjetaNASTAVNE METODE: razgovor, rad kroz igru,usmeno izlaganje sa objanjenjem,

samostalan rad u enikaNASTAVNI OBLICI RADA: frontalni, individualni, grupniNASTAVNA SREDSTVA: osnovna,CILJEVI I ZADACI:

OBRAZOVNI: Usvajanje znanja o svom naselju , mjestu i ulici, raspoznavanje

elemenata saobracajnica kroz prakticno saznanjeFUNKCIONALNI:

Razvijanje sposobnosti razlikovanja i uo avanje elemenata scene na ulici

ODGOJNI: Izgradivanje saobracajne kulture ucenika

UVODNI DIO ASA: Priprema za izlazak na ulicuDavanje osnovnih uputa kako se treba ponasati na uliciPodjela listica u koja ce ucenici upisivati zapazanja

GLAVNI DIO ASA: - Isticanje cilja asa

- Izlazak na ulicu- Iznosenje vlastitih iskustava iz saobracaja pitati ih gdje suvidjeli semafor, gdje se najcesce postavlja i zasto

- Razgovarati o tome kako i gdje prelaze ulicu gdje nemasemafora, kuda se krecu ulicom kada ima i kada nematrotoara.

ZAVRNI DIO ASA: Povratak u ucionicu i iznosenje zapazanja.


10/102

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG

SATA IZ MOJE OKOLINE

NASTAVNIK Zineta VejzoviDATUM 2.10.2009.g.NASTAVNA JEDINICA: Siguran put od kuce do skoleNASTAVNE METODE: razgovor, rad kroz igru,usmeno izlaganje sa

objanjenjem, samostalan rad u enikaNASTAVNI OBLICI RADA: frontalni, individualni, grupniNASTAVNA SREDSTVA: osnovna, grafofolija, nastavni listic, prica za

motivaciju

CILJEVI I ZADACI:OBRAZOVNI: Upucivanje ucenika na koristenje bezbjednog puta odkuce do skole, ponasanje po pravilima u saobracaju

FUNKCIONALNI:Samostalan i bezbjedan dolazak u skolu koristecinajsigurniji i najbezbjedniji put

ODGOJNI: Razvijati svijest o kulturi ponasanja u saobracaju

UVODNI DIO ASA: Motivacija: Prica

Emir i Amira su se igrali ispred svoje kuce. Dan je biosuncan.Uzivali su u igri loptom.Skakucuci oko loptetakmicili su se ko ce je bolje ubaciti u kos. Jedanneprecizan Amirov udarac i, odjednom lopta se nasla nasredini ulice,...Razgovaramo sta se moglo dogoditi.

GLAVNI DIO ASA: - Isticanje cilja asa- Razgovor o postavljenim pitanjima na grafofoliji- ZAKLJUCAK:U skolu dolazimo najsigurnijim i

najkracim putem.

ZAVRNI DIO ASA: - Samostalan rad ucenika.


11/102


MOJE OKOLINE

NASTAVNIKDATUM 3.10.2007.g.NASTAVNA JEDINICA: Osnovni saobracajni znaci u okolini skoleNASTAVNE METODE: razgovor, rad kroz igru,usmeno izlaganje sa

objanjenjem, samostalan rad u enikaNASTAVNI OBLICI RADA: frontalni, individualni, grupniNASTAVNA SREDSTVA: osnovna, kolaz papir, ljepilo, makaze, hamer papir,

nastavni listic, folija, PowerPoint ptezentacija-kompjuter i projektor

CILJEVI I ZADACI:OBRAZOVNI: Usvajanje znanja o saobracajnim znacima,

prepoznavanje saobracajnih znakova vaznih za pjesake,prepoznati njihovo znacenje, razlikovati znakoveopasnosti, obavjestenja i zabrane

FUNKCIONALNI:Razvijanje sposobnosti postivanja saobracajnih

znakova , te samostalnog sudjelovanja u saobracajuODGOJNI: Izgradivanje saobracajne kulture postivanja znakova

UVODNI DIO ASA: Razgovarati sa ucenicima o saobracajnim znacima kojesu vidjeli na putu, kakvog su oblika, boje i sta je nanjima nacrtano.Uputiti ucenike da postoje znakovi zabrane(okrugli, rubcrveni, unutrasnjost bijela), opsnosti(trouglasti, crvenrub, unutrasnjost bijela), i obavijesti(okrugli ili

cetvrtasti)GLAVNI DIO ASA: - Isticanje cilja asa- Rad u manjim grupama- Zadatak ucenika je da naprave modele saobracajnih

znakova- 1. grupa - znakovi zabrane- 2. znakovi opasnosti- 3. znakovi obavjestenja cetvrtasti- 4. znakovi obavjestenja - okrugli


12/102

- .

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA IZMOJE OKOLINE

NASTAVNIKDATUM 5.10.2007g.NASTAVNA JEDINICA: Razna prevozna sredstva i njihovo koristenjeNASTAVNE METODE: razgovor, rad kroz igru,usmeno izlaganje sa

objanjenjem, samostalan rad ucenikaNASTAVNI OBLICI RADA: frontalni, individualni, grupniNASTAVNA SREDSTVA: osnovna, kompjuter i projektor, nastavni listic,

ljepilo, makaze, papir u boji, hamer papir

CILJEVI I ZADACI:OBRAZOVNI: Usvajanje znanja o saobracajnim sredstvima i vrstamasaobrcaja, prepoznavanje i imenovanje

FUNKCIONALNI:Razvijanje sposobnosti klasifikovnja prijevoznihsredstava

ODGOJNI: Koristenje sredstava javnog prijevoza

UVODNI DIO ASA: - Razgovarati sa ucenicima o prijevoznim sredstvimakoja su prezentovana na multimrdiji.- Podjela prijevoznih sredstava.

GLAVNI DIO ASA: - Isticanje cilja asa- Rad u manjim grupama- Zadatak ucenika je da naprave modele saobracajnih

sredstava- 1. grupa - model aviona- 2. model camca- 3. model automobila- 4. model autobusa- 5. model voza

- .ZAVRNI DIO ASA: - Izlozba modela saobracajnih sredstava.


13/102


MOJE OKOLINE

NASTAVNIKDATUM 9.10.2007.G.NASTAVNA JEDINICA: Vrste saobra aja - ponavljanjeNASTAVNE METODE: razgovor, rad kroz igru,usmeno izlaganje sa

objanjenjem, samostalan rad u enikaNASTAVNI OBLICI RADA: frontalni, individualni, grupniNASTAVNA SREDSTVA: osnovna, kolaz papir, ljepilo, makaze, hamer papir,

nastavni listic, folija, PowerPoint ptezentacija-kompjuter i projektor

CILJEVI I ZADACI:OBRAZOVNI: Ponavljanje znanja o vrstama saobra aja, saobracajnim znacima, prepoznavanje saobracajnih znakova vaznihza pjesake, prepoznati njihovo znacenje, razlikovatiznakove opasnosti, obavjestenja i zabrane

FUNKCIONALNI:Razvijanje sposobnosti postivanja pravila u saobra aju, saobracajnih znakova , te samostalnog sudjelovanja usaobracaju

ODGOJNI: Izgradivanje saobracajne kulture.

UVODNI DIO ASA: Razgovarati sa ucenicima vrstama saobra aja, o saobracajnim znacima koje su vidjeli na putu od ku e do kole, o pravilima I saobra ajnim sredstvima- Multimedijalna prezentacija.

GLAVNI DIO ASA: - Isticanje cilja asa- Rad u manjim grupama- Zadatak ucenika je da urade plakate za vrste

saobra aja.- 1. grupa kopneni saobra aj

- 2. grupa vazduni saobra aj- 3. grupa vodeni saobra aj

- .ZAVRNI DIO ASA: - Izlozba ura enih plakata I objanjenje ta su radili.


14/102

NASTAVNA PRIPREMA ZA ASIme i prezime nastavnika: Zineta Vejzovi Razred: II-2Predmet:Moja okolinaDatum: 20.10.2009.g.

Nastavna jedinica: Zivot i rad ljudi u mjestu (razlike izmeu grada i sela )

Tip asa: obrada novog nastavnog sadrajaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: razgovora, usmenog izlaganja sa objanjenjem,samostalnog rada uenika;Nastavna sredstva:osnovna,slike, kartonii

ZADACI:Obrazovni zadaci: Prepoznavanje i imenovanje mjesta u kojem ivimo- osnovnekarakteristike mjesta.Funkcionalni zadaci: Razlikovanje grada od sela. (Diskriminacija obiljeja sela , odnosnograda. )

Odgojni zadaci: Razvijanje ljubavi i pozitivnih stavova o mjestu u kojem stanujemo.

TOK ASA:

Uvodni dio: Sluanje pjesme o gradu u kojem ivimo i analiza sadraja iste.Glavni dio: Igra:Selo i grad. Uoiti razlike izmeu jednog i drugog naseljenog mjesta opisati sadraj slike. Koje mjesto lii na ono u kojem ti ivi?Kako se zove mjesto u kojem ti ivi?Koji se vaniji objekti nalaze u tvom mjestu? Nabroj brdakoja se nalaze u blizini tvog mjesta?Koja rijeka protie kroz mjesto u kojem ivimo ?

Formiranje grupa za rad na zadatku-izrada panoaNa pripremljenom materijalu ucenici lijepe kartice sa napisanim pojmovima vezanim za gradili selo.

NPR:GRAD SELO

krava neboder traktor semafor


15/102

Zavrni dio: Analiza uraenog.


Ime i prezime nastavnika: Zineta Vejzovi Razred: II-2Predmet:Moja okolina Datum:22.10.2009.g.Nastavna jedinica: Javne ustanove

Tip asa: obrada novog nastavnog sadrajaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: razgovora, usmenog izlaganja sa objanjenjem,samostalnograda uenika;Nastavna sredstva:osnovna, ilustracije, nastavni listi

ZADACI:Obrazovni zadaci: Upoznavanje uenika sa vanim javnim ustanovama u naem

mjestu; sa nazivima zanimanja ljudi koji rade u tim ustanovama I znaajupostojanja javnih ustanova za ivot ljudi u mjestuFunkcionalni zadaci: Razvijanje sposobnosti imenovanja javnih ustanova IzanimanjaOdgojni zadaci: Razvijanje ljubavi i pozitivnih stavova o mjestu u kojemstanujemo.

TOK ASA:

Uvodni dio:Glavni dio:

Zavrni dio:


16/102


Ime i prezime nastavnika: Yineta Vejyovi' Razred: II - 2Predmet: Moja okolinaDatum: 6.11.2009.Nastavna jedinica: Preduzea i drugi objekti ( Funkcije vatrogasne brigade, policijske stanice i njihovibrojevi)Tip asa: obrada novog nastavnog sadrzajaOblici rada: Individualni,frontalni, grupniNastavne metode: metod usmenog izlaganja (objanjenje, razgovor),rad kroz igru i samostalno uenjeNastavna sredstva: osnovna nastavna sredstva, nastavni listici za grupe, folija i kartoni rijei za asocijacijeZADACI:Obrazovni zadaci: upoznavanje uenika sa vanim preduzeima u naem mjestu, sa funkcijama vatrogasnebrigade, policijske stanice i njihovim brojevimaFunkcionalni zadaci:razlikovanje vozila vatrogasne brigade od od drugih vozila razvoj miljenja i pamenja ,razvoj logickog misljenja, razvoj paznje i koncentracije, razvoj pravilne i tene komunikacije,razvoj svijesti ookolini i deavanjima u njojOdgojni zadaci:razvoj individualne i kolektivne svijesti uenika na oprez , paljivost i odgovornost

TOK ASAUvodni dio-ASOCIJACIJEJESENZIMAPROLJEE

PLAMENIBICETOPLINA

VODA, PIJESAK,PJENAVATROGASNO VOZILO123

LJETO VATRA VATROGASACPOAR

Glavni dio:Vatra je dobar sluga, ali lo gospodar.-isticanje cilja sata razgovor o izreci uzrci poara, nepanja ljudi, igranje ibicama, paljenje smea,neugaeni opuci,rukovanje neispravnim aparatima, munja,...Rad u grupama pantomimom odglumiti poar i kako to bre obavijestiti vatrogasceJedni ce biti u panici zbog poara, drugi obavjetavaju vatrogasce, treci se vatrogasci i gase poar.- Istaknuti broj vatrogasaca 123Razgovor o policiji, njenoj funkciji i izgledu.Istaknuti broj policije 122-- Razgovor o drugim objektima u mjestu.


17/102

ZAVRNI DIO: PREZENTACIJA RADA GRUPA.


Ime i prezime nastavnika:Zineta Vejzovi Razred: II - 2Predmet: Moja okolina Datum: 8.11.2009.g.Nastavna jedinica: IzletitaTip asa: obrada novog nastavnog sadrzaja

Oblici rada: Individualni,frontalniNastavne metode: metod usmenog izlaganja (objanjenje, razgovor),Nastavna sredstva: osnovna nastavna sredstva, slike, grafofolija, kartoni rijeciZADACI:Obrazovni zadaci: usvajanje znanja o izletitima, nainima zatite okoline, boravak je koristanza zdravlje:priroda se mora cuvatiFunkcionalni zadaci: razvoj miljenja i pamenja, razvoj sposobnosti uoavanje bitnog uokolini koja nas okruuje, razvoj sposobnosti pravilnog komuniciranja,osposobljavanje uenikaza ivotOdgojni zadaci:razvijanje individualne i kolektivne svijesti o ouvanju ivotne sredine

TOK ASAUvodni dio-Ucenici lijepe pripremljene rijeci (planina, Vrelo Bosne, Igma, Bjelasnica, obale rijeka, rostilj,igra, cist vazduh, trcanje, igranje ) trebamo doci do rijeci izletista.

Glavni dio:- Grafofolija i analiza sadrzaja-isticanje cilja sata-razgovor s ciljem usvajanja saznanja o izletitima koja nas okruuju: ta su izletita?Zato ih

posjeujemo?ta obino radimo kad odemo na izlet?Koja su najpoznatija izletita u naemkraju?O emu trebamo voditi rauna kad idemo na izlet?Kako emo sauvati nau okolinu?-posmatramo slike izletita u blizini Sarajeva i razgovaramo o njima-izvoenje zakljuka i zapisivanje istog na plou- Rad u grupama

Zavrni dio:-prepisivanje zapisa s ploe


18/102


Ime i prezime nastavnika: Zineta Vejzovi Razred: II-2Predmet:Moja okolinaDatum: 21.10.2009.g.Nastavna jedinica: Zivot i rad ljudi na seluTip asa: obrada novog nastavnog sadrajaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: razgovora, usmenog izlaganja sa objanjenjem,samostalnog rada uenika;Nastavna sredstva:osnovna,aplikacije, nastavni listici, grafofolijaZADACI:Obrazovni zadaci: Prepoznavanje i imenovanje sela, osnovne karakteristike sela, pojamzemljoradnikFunkcionalni zadaci: Razlikovanje sela od grada (Diskriminacija obiljeja sela , odnosnograda. )

Odgojni zadaci: Razvijanje ljubavi i pozitivnih stavova o mjestu u kojem stanujemo.TOK ASA:

Uvodni dio: Sluanje pjesme o gradu u kojem ivimo i analiza sadraja iste.Glavni dio:Grafofolija analiza sadrzaja Uoiti razlike izmeu jednog i drugog naseljenogmjesta opisati sadraj slike. Koje mjesto lii na ono u kojem ti ivi?Kako se zove mjesto u kojem ti ivi?Koji se vaniji objekti nalaze u tvom mjestu? Nabroj brdakoja se nalaze u blizini tvog mjesta?Koja rijeka protie kroz mjesto u kojem ivimo ?Formiranje grupa za rad na zadatku-izrada panoa i rad na nastavnim listicima.

Na pripremljenom materijalu ucenici lijepe kartice sa napisanim pojmovima vezanim za gradili selo.

NPR:GRAD SELO

krava neboder traktor semafor


19/102

Zavrni dio: Analiza uraenog.


Ime i prezime nastavnika: Zineta Vejzovi Razred: II-2Predmet:Moja okolinaDatum: 23.10.2009.g.Nastavna jedinica : Moje mjesto i okolinaTip asa:Posjeta - obilazakOblici rada:Frontalni i individualniNastavne metode:Razgovor, usmeno uzlaganje sa objanjenjem,Nastavna sredstva:Osnovna

ZADACI:Obrazovni zadaci: Uponavanje sa mjestom ljepotama mjesta i njihovim znaajem ; uoitiizgled okoline ; upoznavanje sa znaajnim objektima.Funkcionalni zadaci: Uoiti sve ono to ini prirodnu ljepotu grada.Odgojni zadaci: Uoiti znaaj prirodnih ljepota mjesta, vanosti njihovog ouvanja ;

Razvijanje ljubavi prama prirodi ;

TOK ASA:Uvodni dio: Priprema za obilazak mjesta prirodnih ljepota u njemu.Uenicima dajem upute o tome ta trebamo paljivo posmatrati , te da emo po povratku uuionicu o svemu tome razgovarati.Glavni dio: etnja Vlesicima , uoavanje vanih objekata , prirode , ljudi oko nas - njihovogizgleda .Zavrni dio: Povratak u uionicu sreivanje utisaka .Razgovor :Kako se zove grad u kojem ivimo, a naselje ?Koja rijeka protie kroz na grad ?Koje planine okruuju na grad ? Zato za njih kaemo da su prirodne ljepotice ?Kako se zove izletite koje stanovnici naeg grada najee posjeuju ?

Domaa zadaa : Ilusrovati neku od prirodnih ljepota mjesta.


20/102


Ime i prezime nastavnika: Zineta Vejzovi Razred:II -2Predmet:Moja okolina

Datum: 9.10.2009.g.Nastavna jedinica: Moja porodica(obitelj)Tip asa:Obrada novog nastavnog sadrajaOblici rada:Individualni i frontalni, rad u parovimaNastavne metode:Razgovor, objanjenjeNastavna sredstva:Fotografije, osnovna

ZADACI:

Obrazovni zadaci:Imenovanje lanova porodice; pojmovi ua i dalja porodica; imenovanjelanova uze porodice.Funkcionalni zadaci:Poreenje porodica; uoavanje slinosti i razlika meu porodicama.Odgojni zadaci:Razvijanje pozitivnog miljenja o porodici; osjeaj pripadnosti porodici.

TOK ASA:

Uvodni dio:Uenici su donijeli fotografije svoje porodice. Predstavljaju i imenuju lanovesvoje porodice.Citanje pjesmiceDvadeseta pjesma pravdina

Glavni dio: Slijedi razgovor. Kada kaete porodica, na ta odmah pomislite? Ko sve iniporodicu?Koga jo imate od rodbine? Koga od rodbine najvie voli? Zato? Koga imaju nairoditelji? Kako vi nazivate roditelje svojih roditelja? ta ste vi njima? Pogledajte ilustraciju nastrani 27 i objasnite. Slijedi igra u parovima: Koristei poreenje po slinosti i po suprotnostidjecu uvodimo u pravila igre. Prvi uenik kae: Moj brat je vrijedan kao Drugi uenikdopunjava tako to e pronai poreenje po slinosti pela.


21/102

Onaj uenik koji ne pronae poredbenu rije ispada iz igre. U igri dalje uestvuju pobjednicisve dok se ne izaberu krajnji pobjednici u igri.

Zavrni dio:Uenici crtaju porodicno stablo.

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

Realizator nastavnog sata:Razred: II-1

Datum: 30.10.2007.g.

Nastavni predmet: Moja okolinaNastavna jedinica: Moja porodica

Tip nastavnog sata: ponavljanjeNastavne metode: Razgovora, objanjavanjaOblici nastavnog rada: Frontalni, individualni,Nastavna sredstva: Osnovna nastavna sredstva, nastavni listic

Ciljevi i zadaci nastavnog sata:Obrazovni: da uenici ponove sve ta su nauili o porodici, da ponove ko sainjava jednu uu i iru porodicu, da ponoveko raa djecu i ko se brine o njima

Funkcionalni: da razvijemo samosvijest kod uenika, formiranje kritikog miljenja kod uenika, izgraivanje sposobnostikomunikacije, jaanje aktivnosti uenika u procesu uenja, razvijanje sposobnosti za posmatranje, pamenje, miljenje,razmiljanje, osposobljavanje uenika za samostalan ivot.

Odgojni: formiranje pravilnog odnosa prema radu i radnim navikama, usvajanje odgojnih vrijednosti (moralnih, estetskih,radnih), razvijanje urednosti i pedantnosti.Tok nastavnog sata:Uvodni dio:Pregledavam domau zadau uenicima.Sa uenicima ponavljam sve to su nauili o porodici:

- Da li su nas donijele rode?- Ko nas je rodio?

- Kako zovemo enu kada u svom stomaku nosi bebu?- Koliko majka nosi bebu u stomaku?- Kako nazivamo bebu kada se rodi?- ime je majka hrani?- Ko jo treba da se brine o njoj?- ta otac treba da radi?- ta doe va otac vaoj majci?- A vaa majka ocu?

Glavni dio:


22/102

Najavljujem cilj nastavnog sata: Na dananjem asu mi emo da provjerimo uz kratki kontrolni rad ta ste vi sve nauili oporodici?

Dijelim uenicima nastavni listi za rad.Objanjavam im sadraj svakog zadatka.Uenici potom rjeavaju zadatke.

Zavrni dio:Uenici predaju listie.

NASTAVNA PRIPREMA ZA ASIme i prezime nastavnika: Zineta Vejzovi Razred: II-2

Predmet: Moja okolina Datum: 13.10.2009.g.Nastavna jedinica: ivot i rad u porodici podjela poslovaTip asa: obradaOblici rada: Individualni,frontalniNastavne metode: metod usmenog izlaganja (objanjenje, razgovor),Nastavna sredstva: osnovna nastavna sredstva,grafoskop

ZADACI:

Obrazovni zadaci: upoznavanje uenika sa ivotom i radom u porodici, sapodjelom poslova u porodici, njihovom ulogom u porodiciFunkcionalni zadaci: razvoj samokritinosti,razvoj miljenja i pamenja, razvojpravilne i tene komunikacijeOdgojni zadaci: razvoj odgovorne linosti,njegovanje lijepogizraavanja,formiranje radnih navika, kako u kui, tako i u koli

TOK ASA

Uvodni dio-ponavljanje usvojenih saznanja o uoj i iroj porodici, uzajamnim odnosima uporodiciGlavni dio:-isticanje cilja sata-analiza sadraja prezentiranog na grafoskopu (Pogledajmo sliku!ta ko radi naslici?)


23/102

-razgovor: Koje su vae obaveze u kui?-izvoenje zakljukaZavrni dio-prepisivanje zapisa s ploe

NASTAVNA PRIPREMA ZA ASIme i prezime nastavnika: Zineta Vejzovi Razred: II-2

Predmet: Moja okolina Datum: 13.10.2009.g.Nastavna jedinica: Uzajamni odnosi u porodiciTip asa: obradaOblici rada: Individualni,frontalniNastavne metode: metod usmenog izlaganja (objanjenje, razgovor), ilustrativno-demonstrativnaNastavna sredstva: osnovna nastavna sredstva, nastavni listi, plakat, kasetofonZADACI:

Obrazovni zadaci: upoznavanje uenika sa ivotom i radom u porodici, te uzajamnimodnosima lanova porodice; sa podjelom poslova u porodici, njihovom ulogom u porodiciFunkcionalni zadaci: razvoj samokritinosti,razvoj miljenja i pamenja, razvoj pravilne itene komunikacije; jaanje aktivnosti uenika u procesu uenjaOdgojni zadaci: razvoj odgovorne linosti,njegovanje lijepog izraavanja,formiranje radnihnavika, kako u kui, tako i u koli; usvajanje odgojnih vrijednosti(moralnih, estetskih, radnih)

TOK ASA

Uvodni dioRecitovanje pjesme Moji preci

Glavni dio:Ponavljamo naueno o uoj i iroj porodici.-Danas emo razgovarati o lanovima jedne porodice, o tome ta je ko kome u porodici i kakose trebamo ponaati prema lanovima porodice.- Na tablu lijepim plakat u obliku kue. U unutranjosti se nalaze lanovi porodice.- Razgovaramo o njihovom ponaanju prema lanovima porodice i uzajamnom pomaganju.- Rad na nastavnom listiu.


24/102

Zavrni dio:Zadaa: Nacrtati svoju porodicu kako se odmara ili na izletu.Uraditi zadatke iz radne sveske.


Dan i datum odravanja sata: 9.11.2007.g

.Realizator nastavnog sata:Nastavni predmet: Moja okolinaNastavna jedinica: Kuanski aparati i namjetajTip nastavnog sata: Obrada novog nastavnog gradivaNastavne metode: Razgovora, objanjavanja, ilustracije, demonstracijeOblici nastavnog rada: Frontalni, grupni i individulaniNastavna sredstva: Osnovna nastavna sredstva, grafoskop i folija, slike aparata.Ciljevi i zadaci nastavnog sata:Obrazovni: da uenici ponove prethodno naueno o prostorijama i namjetaju u stanu, danaue koji se to aparati nalaze u stanu, da naue razliku izmeu elektrinih i drugih aparata u

stanu, da naue za ta slui koji aparat.Funkcionalni: da razvijemo samosvijest kod uenika, formiranje kritikog miljenja koduenika, izgraivanje sposobnosti komunikacije, jaanje aktivnosti uenika u procesu uenja,razvijanje sposobnosti za posmatranje, pamenje, miljenje, razmiljanje, osposobljavanjeuenika za samostalan ivot.Odgojni: formiranje pravilnog odnosa prema radu i radnim navikama, usvajanje odgojnihvrijednosti (moralnih, estetskih, radnih), razvijanje urednosti i pedantnosti.TOK NASTAVNOG SATA

Uvodni dio: Uz pomo grafofolije ponavljamo prostorije i namjetaj u stanu. Razgvaram sa

uenicima:Koje prostorije imamo u ovom naem stanu?ta se sve od namjetaja nalazi u dnevnom boravku?A u ostalim prostorijama?

Glavni dio:Najavljujem cilj nastavnog sata: Danas emo mi nauiti koji se jo aparati u stanunalaze


25/102


26/102

razvijanje sposobnosti za posmatranje, pamenje, miljenje, razmiljanje, osposobljavanjeuenika za samostalan ivot.Odgojni: formiranje pravilnog odnosa prema radu i radnim navikama, usvajanje odgojnihvrijednosti (moralnih, estetskih, radnih), razvijanje urednosti i pedantnosti.

TOK NASTAVNOG SATA

Uvodni dio:Uz pomo slika aparata ponavljam sa uenicima ta smo uili na prethodnom asu.Razgovaramo o svakom aparatu pojedinano. Razgovaramo o vanosti tih aparata i o tome taoni koriste u svom radu.Glavni dio:

Najavljujem cilj nastavnog sata: Danas emo razgovarati o opasnostima i spreavanjunesrea

Opasnosti i spreavanje nesrea

Uz pomo grafofolije pokazujem uenicima razliite situacije (poar, poplava, ...) u kojimamoe doi do nesree. Razgovaramo detaljno o svakoj situaciji. Razgovaramo kako moemosprijeiti da doe do nesree, ako ipak doe do nesree koga trebamo zvati u pomo.Dijelim uenicima nastavni list sa vanim brojevima telefona.Razgovaramo o svakom broju pojedinano. Razgovaramo o tome u emu nam moe pomoi

policija, hitna pomo i vatrogasci.Uenici imaju zadatak da oboje nastavni list.Zavrni dio:Zadaa: da kod telefona u kui zalijepe listi sa vanim telefonskim brojevima i da ih naue

napamet.


27/102


Ime i prezime nastavnika: Razred: II - 1

Predmet: Moja okolina Datum: 14.11.2007.gNastavna jedinica: Izrada slikovnog kalendaraTip asa: Praktian radOblici rada: Individualni,frontalniNastavne metode: metod usmenog izlaganja (objanjenje, razgovor),Nastavna sredstva: osnovna nastavna sredstva, nastavni plakat, pripremljenimaterijali za rad, kasetofonZADACI:

Obrazovni zadaci: ponavljanje i usavravanje znanja o namjetaju i kuanskimaparatima, te prakticiranje steenog znanjaFunkcionalni zadaci: razvoj sposobnosti reprodukovanja usvojenog sadraja,razvoj sposobnosti prepoznavanja i imenovanja namjetaja i kuanskih aparata ,razvoj sposobnosti pravilnog komuniciranja, razvoj sposobnosti snalaenja uprostoru, osposobljavanje uenika za ivotOdgojni zadaci:razvijanje lijepog izraavanja, formiranje radnih navika,

TOK ASA

Uvodni dio-pregled i analiza domae zadae-ponavljanje usvojenih znanja o namjetaju i kuanskim aparatima, te pravilnomrukovanju.

Glavni dio:-isticanje cilja sata-analiza nastavnog plakata


28/102

-praktian rad uenika : pravljenje prostorija u stanu i opremanje namjetajem

Zavrni dio:-prezentacija uraenih radov


Datum: 20.11.2007.g.Realizator nastavnog sata: Dalida Tantula

Nastavni predmet: Moja okolinaNastavna jedinica: Samostalan rad Dogaaji iz moje porodice- opisivanje

Tip nastavnog sata:ponavljanjeNastavne metode: Razgovora, objanjavanja , samostalan rad uenikaOblici nastavnog rada: Frontalni, individualni,Nastavna sredstva: Osnovna nastavna sredstva, nastavni listic

Ciljevi i zadaci nastavnog sata:Obrazovni: da uenici ponove sve ta su nauili o porodici, da ponove ko sainjava jednu uu iiru porodicu, da ponove ko raa djecu i ko se brine o njima, da samostalno opiu jedandogaaj iz svoje porodice

Funkcionalni: da razvijemo samosvijest kod uenika, formiranje kritikog miljenja koduenika, izgraivanje sposobnosti komunikacije, jaanje aktivnosti uenika u procesu uenja,razvijanje sposobnosti za posmatranje, pamenje, miljenje, razmiljanje, osposobljavanje

uenika za samostalan ivot.

Odgojni: formiranje pravilnog odnosa prema radu i radnim navikama, usvajanje odgojnihvrijednosti (moralnih, estetskih, radnih), razvijanje urednosti i pedantnosti.

Tok nastavnog sata:Uvodni dio:Pregledavam domau zadau uenicima.Sa uenicima ponavljam sve to su nauili o porodici:


29/102

- Da li su nas donijele rode?- Ko nas je rodio?- Kako zovemo enu kada u svom stomaku nosi bebu?- Koliko majka nosi bebu u stomaku?- Kako nazivamo bebu kada se rodi?- ime je majka hrani?

- Ko jo treba da se brine o njoj?- ta otac treba da radi?- ta doe va otac vaoj majci?- A vaa majka ocu?

- Grupni rad: Na nastavnim listiima su date prostorije u kui-stanu. Zadatak grupa je da napredvienim mjestima upiu nazive kuanskih aparata i namjetaja.

Glavni dio:

- Uenici samostalno opisuju neki dogaaj iz svoje porodice u radnoj svesci.- Razgovaramo o dogaajima, to su izabrali taj dogaaj, ko su uesnici tog dogaaja, zato im

je ba taj dogaaj ostao u sjeanju ( razvijanje sposobnosti komunikacije i kultureizraavanja)

Zavrni dio:

Za domau zadau ilustrovati dogaaj koji su opisivali.


30/102


Datum: 21. 11. 2007.g.Realizator nastavnog sata:

Nastavni predmet: Moja okolinaNastavna jedinica: Kontrolni rad - provjeravanje

Tip nastavnog sata:ponavljanjeNastavne metode: Razgovora, objanjavanja, samostalan radOblici nastavnog rada: Frontalni, individualni,Nastavna sredstva: Osnovna nastavna sredstva, nastavni listic

Ciljevi i zadaci nastavnog sata:

Obrazovni: ponavljanje sadraja koje smo do sad usvojili, putem samostalnog radaFunkcionalni: da razvijemo samosvijest kod uenika, formiranje kritikog miljenja koduenika, izgraivanje sposobnosti komunikacije, jaanje aktivnosti uenika u procesu uenja,razvijanje sposobnosti za posmatranje, pamenje, miljenje, razmiljanje, osposobljavanjeuenika za samostalan ivot.Odgojni: formiranje pravilnog odnosa prema radu i radnim navikama, usvajanje odgojnihvrijednosti (moralnih, estetskih, radnih), razvijanje urednosti i pedantnosti.Tok nastavnog sata:Uvodni dio:Pregledavam domau zadau uenicima.

Kratko prisjeanje na sadraje koje smo uili.

Glavni dio:Najavljujem cilj nastavnog sata: Na dananjem asu mi emo da provjerimo uz kratkikontrolni rad ta ste vi sve nauili iz Moje okoline?



31/102


PROVJERA ZNANJA IZ PREDMETA MOJA OKOLINA Ime i prezime: ________________________

SRETNO! Datum: _________________

1. Moja kola se zove Osnovna kola ____________________________________

2. Uenici jednog odjeljenja sa svojim uiteljem ine ____________________________

3. Nabroj radnike u koli: _________________________________________________________________________________________________________________________

4. Jesen poinje ________________________ i traje do _________________________

5. Napii promjene koje uoava u jesen:______________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

6. Ako kolovoz ( cesta ) nema trotoara kreemo se ______________________________

7. Koje vrste saobraaja poznaje? Nabroj saobraajna sredstva koja koristimo u pojedinimvrstama saobraaja.

a) _____________________________________________________________________

b) _____________________________________________________________________

c) _____________________________________________________________________

8. Ua porodica je zajednica _______________________________________________Roditelji su tvoj ____________i______________, a vi ste njihovi/a _________________________________________


32/102

9. iru porodicu ine: ___________________________________________________________________________________________________________________________

10. Brat tvoje majke tebi je ____________________________Sestra tvoje majke ili tate tebi je _____________________

Brat tvoga tate tebi je________________________


Datum: 23.11.2007.g.Realizator nastavnog sata:Nastavni predmet: Moja okolinaNastavna jedinica: Glavne i sporedne strane svijeta

Tip nastavnog sata: Obrada novog nastavnog gradivaNastavne metode: Razgovora, usmenog izlaganja, demonstracijeOblici nastavnog rada: Frontalni, individualniNastavna sredstva: Osnovna nastavna sredstva, plakati, grafoskop i folija, nastavni listii

Ciljevi i zadaci nastavnog sata:Obrazovni: da uenici usvoje znanja o glavnim stranama svijeta, da naue kako se odreuju,da naue kako se odreuju i kako se obiljeavaju glavne strane svijeta

Funkcionalni: da razvijemo samosvijest kod uenika, formiranje kritikog miljenja koduenika, izgraivanje sposobnosti komunikacije, razvijanje sposobnosti za miljenje,razmiljanje

Odgojni: formiranje pravilnog odnosa prema radu i radnim navikama, razvijanje urednosti ipedantnosti

Tok nastavnog sata:Uvodni dio:Pregledavam domau zadau uenicima.

Na tablu lijepim plakat. Razgovaram sa uenicima:- Koga sve vidimo na ovom plakatu?- ta mislite ta ova djevojica rade?- Kako znate da ova djevojica odreuje strane svijeta?

Glavni dio:Najavljujem cilj nastavnog sata: Mi emo danas nauiti koje su glavne strane svijeta.


33/102

Piem na tabli:Glavne strane svijeta

Uz pomo ve postavljenog plakata ponavljam sa uenicima:- to mi odreujemo strane svijeta?

- Koje su glavne strane svijeta?- Na kojoj strani svijeta izlazi sunce? Koju emo ruku okrenuti prema istoku?- A na kojoj zalazi? Koju emo ruku okrenuti prema zapadu?- Koja strana svijeta se onda nalazi ispred nas?- A iza nas?- Kako se skraeno pie istok, sjever, zapad, jug?

Izvodim nekoliko uenika potom da odrede strane svijeta u uionici. Lijepim nazive stranasvijeta na zidove uionice.

Otkrivam na plakatu napisanu pjesmu uz pomo koje uenici mogu lake zapamtiti kako

odrediti glavne strane svijeta.

Objanjavam uenicima da pored glavnih strana svijeta postoje jo i sporedne strane svijeta.Sporedne strane svijeta nam pomau da bi se jo lake mogli orjentisati u prirodi. Objanjavamuenicima da se sporedne strane svijeta jo nazivaju i dodatnim stranama svijeta i da se nalazeizmeu glavnih strana.

Lijepim potom plakat sa nacrtanim glavnim i sporednim stranama svijeta. Objanjavamuenicima kao se zove koja sporedna strana svijeta i kako se skraeno obiljeava.

Zakljuujem sa uenicima kroz kratak razgovor da postoje etiri glavne strane svijeta i etirisporedne strane svijeta. Da su glavne strane svijeta: Sjever, jug, istok i zapad, a sporedne stranesvijeta: sjeveroistok (SI), sjeverozapad (SZ), jugoistok (JI) i jugozapad (JZ).

Dijelim uenicima nastavni listi uz pomo kojeg oni trebaju nacrtati zadate slike na odreenimstr

Zavrni dio:Uz pomo grafoskopa i folije uenici prepisuju zapis dananje lekcije. Ispod zapisa lekcijetrebaju da zalijepe listi koji su dopunjavali.

Zadaa: radna sveska


34/102


Datum: 27.11.2007.g.Realizator nastavnog sata:

Nastavni predmet: Moja okolina

Nastavna jedinica: Vaniji podaci o mjestu

Tip nastavnog sata: Obrada novog nastavnog gradivaNastavne metode: Razgovora, usmenog izlaganja, demonstracijeOblici nastavnog rada: Frontalni, individualniNastavna sredstva: Osnovna nastavna sredstva, plakati, grafoskop i folija, nastavni listii

Ciljevi i zadaci nastavnog sata:Obrazovni: da uenici naue koji su to vaniji podaci o mjestu (kako se zove , gdje je

smjeteno, da li kroz njihovo mjesto protie rijeka)

Funkcionalni: da razvijemo samosvijest kod uenika, formiranje kritikog miljenja koduenika, izgraivanje sposobnosti komunikacije, razvijanje sposobnosti za miljenje,razmiljanje, jaanje aktivnosti uenika u procesu uenja

Odgojni: formiranje pravilnog odnosa prema radu i radnim navikama, razvijanje urednosti ipedantnosti, usvajanje odgojnih vrijednosti (moralnih, estetskih, radnih)

Tok nastavnog sata:

Uvodni dio:Razgovaramo o tome kako se zove naa drava, koji je glavni grad, kako se zove grad u kommi ivimo? Kako se zove naselje u kom ive?- Posmatramo sadraj dat na grafofoliji Ponosni smo na - po emu je poznata naadomovina?

Glavni dio:Najavljujem cilj nastavnog sata: Danas emo govoriti o naem mjestu.


35/102


36/102


Datum: 28.11.2007.g.Realizator nastavnog sata: Dalida TantulaNastavni predmet: Moja okolina

Nastavna jedinica: Reljef mjesta i okoline praktican radTip nastavnog sata: Obrada novog nastavnog gradivaNastavne metode: Razgovora, objanjavanja, ilustracije, demonstracijeOblici nastavnog rada: Frontalni, individualni,Nastavna sredstva: Osnovna nastavna sredstva, listic, plastelin, karton.Ciljevi i zadaci nastavnog sata:Obrazovni: da uenici naue na osnovu prakticnog rada (oblikovanje) posmatrati i uoavatioblike reljefa u svom mjestu, imenovanje onoga sto cini reljefFunkcionalni: razvijanje sposobnosti uocavanja izgleda reljefnih karakteristika, sposobnostizgradivanja makete mjesta i okoline

Odgojni: Razvijanje pozitivnog stava i ljubavi prema mjestu gdje zive

Tok nastavnog sata:Uvodni dio:Razgovaram sa ucenicima:

- ta to mi vidimo ispred nas?- Kako se zove to mjesto?- Uocavamo brda ,uzvisenja, ravnice, planine rijeke potoke,...- Kakav je reljef Sarajeva?- Kako zovemo uzvienje koje vidimo ispred nas?

- To je koja planina?- Kako zovemo ovo uzvienje koje se nalazi iza nas?- Koje je to brdo?- Ponovimo, sta je reljef?

Glavni dio:Najavljujem cilj nastavnog sata: Na dananjem asu emo praviti nase mjesto, od plastelinacemo oblikovati sve ono sto cini reljef.Izrada makete mjesta od kartona i plastelina, papira, kutija

Zavrni dio:Prezentacija radova.



37/102


38/102


39/102

ivot je vjean, ali vjena je i Bosna!Prolaze vijekovi, protiu i omiu carstva i vladari,A Bosna je ivjela.Sve se mijenja, ona ostaje kakva jest;Neprohodna i neophodna,

Dobroduna i junana,I ponosna i trpeljiva.Kroz nju vode uski putevi.Bosna je vjena,I mi smo u njoj vjeni.

BOSNA JE VJENA

ivot je vjean, ali vjena je i Bosna!Prolaze vijekovi, protiu i omiu carstva i vladari,A Bosna je ivjela.Sve se mijenja, ona ostaje kakva jest;Neprohodna i neophodna,Dobroduna i junana,I ponosna i trpeljiva.Kroz nju vode uski putevi.Bosna je vjena,

I mi smo u njoj vjeni.

BOSNA JE VJENA

ivot je vjean, ali vjena je i Bosna!Prolaze vijekovi, protiu i omiu carstva i vladari,A Bosna je ivjela.Sve se mijenja, ona ostaje kakva jest;Neprohodna i neophodna,

Dobroduna i junana,I ponosna i trpeljiva.Kroz nju vode uski putevi.Bosna je vjena,I mi smo u njoj vjeni.


40/102

BOSNA JE VJENA

ivot je vjean, ali vjena je i Bosna!

Prolaze vijekovi, protiu i omiu carstva i vladari,A Bosna je ivjela.Sve se mijenja, ona ostaje kakva jest;Neprohodna i neophodna,Dobroduna i junana,I ponosna i trpeljiva.Kroz nju vode uski putevi.Bosna je vjena,I mi smo u njoj vjeni.


41/102


Ime i prezime nastavnika: Zineta Vejzovi Razred: II - 2Predmet: Moja okolina Datum: 30.11.2009.g.Nastavna jedinica: Dravni simboli grb i zastavaTip asa: Obrada novog nastavnog sadraja

Oblici rada: Individualni,frontalniNastavne metode: metod usmenog izlaganja (objanjenje, razgovor),ilustrativno-demonstrativna metodaNastavna sredstva: osnovna nastavna sredstva, nastavni plakat, kastofonZADACI:Obrazovni zadaci: upoznavanje uenika sa dravnim simbolima u BiH; imenovanje svojedrave i njena obiljejaFunkcionalni zadaci: razvoj sposobnosti prepoznavanja i imenovanja znamenitosti u BiH ,razvijati sposobnosti pisanja naziva drave, prepoznavanje dravnih simbola zastave,grba ihimne

Odgojni zadaci:razvijanje lijepog izraavanja, formiranje radnih navika, razvoj patriotizma iljubavi prema domovini i njenim bogatstvima

TOK ASAUvodni dio:Uenici su imali zadatak da naue po jednu pjesmicu ili recitaciju o BiH.Slijedi prezentacija nauenog.

Glavni dio:Danas emo nauiti koji su to dravni simboli.

- Svaka drava ima svoje simbole. Razgovarati o izgledu zastave. Zastava je simbolnezavisnosti svake drave. Kod upoznavanja sa grbom drave, obuhvatiti pojmove paso i linakarta, gdje je ucrtan grb drave. Pokazati uenicima paso i linu kartu, kako bi opisali grb.- Slijedi sluanje himne.Objasniti uenicima ta je himna i kako je treba sluati. Posebno naglasiti da se nakon sluanjahimne ne pljee.- Pokazati kartu BiH, da bi uenici uoili svoju domovinu i njene granice.-Uputiti uenike da svaka zemlja ima svoja obiljejakoja su samo njena.-Razgovarati o odnosu prema zastavi, grbu i nainu sluanja himne. Kada se i gdje postavljajuzastave i kada se najee slua himna.

Zavrni dio:-Prepisivanje zapisa s ploe.-Crtanje zastave i grba Bosne i Hercegovine.



42/102

Datum: 5.12.2007.g.Realizator nastavnog sata:

Nastavni predmet: Moja okolina

Nastavna jedinica: Nauili smo o svom mjestuTip nastavnog sata:ponavljanjeNastavne metode: Razgovora, objanjavanja, samostalan radOblici nastavnog rada: Frontalni, individualni,Nastavna sredstva: Osnovna nastavna sredstva, nastavni listic

Ciljevi i zadaci nastavnog sata:Obrazovni: ponavljanje sadraja koje smo do sad usvojili o naem mjestu, putem samostalnograda

Funkcionalni: da razvijemo samosvijest kod uenika, formiranje kritikog miljenja koduenika, izgraivanje sposobnosti komunikacije, jaanje aktivnosti uenika u procesu uenja,razvijanje sposobnosti za posmatranje, pamenje, miljenje, razmiljanje, osposobljavanjeuenika za samostalan ivot.Odgojni: formiranje pravilnog odnosa prema radu i radnim navikama, usvajanje odgojnihvrijednosti (moralnih, estetskih, radnih), razvijanje urednosti i pedantnosti.Tok nastavnog sata:Uvodni dio:Pregledavam domau zadau uenicima.

Kratko prisjeanje na sadraje koje smo uili o mjestu u kojem ivimo i o naoj domovini.

Glavni dio:Najavljujem cilj nastavnog sata: Na dananjem asu mi emo da provjerimo uz kratkikontrolni rad, ta ste vi sve nauili o svom mjestu i dravi u kojoj ivite?





43/102

Ime i prezime nastavnika: Razred: II-1Predmet: Moja okolina Datum: 7.12.2007.g.Nastavna jedinica: Praznici - blagdaniTip asa: Orada novog nastavnog sadraja

Oblici rada: Individualni,frontalniNastavne metode: metod usmenog izlaganja (objanjenje, razgovor), metodsamostalnih radova,metod demonstracijeNastavna sredstva: osnovna nastavna sredstva, grafoskop,ZADACI:Obrazovni zadaci: usvajanje znanja o praznicima, zato ih slavimo, podjelipraznika na dravne i meunarodne, njihovoj svrsi i nainu proslavljanjaFunkcionalni zadaci: razvoj miljenja i pamenja, razvoj pravilne i tenekomunikacije,razvoj samosvijesti, razvoj kritikog miljenja, osposobljavanje

uenika za ivotOdgojni zadaci: razvoj odgovorne linosti,njegovanje lijepog izraavanja,razvojosjeaja pripadnosti i patriotizma

TOK ASAUvodni dio-razgovor o 25. novembru Danu dravnosti BiH (Kako smo ga obiljeili u koli?)Glavni dio:-isticanje cilja sata

-na grafoskopu je prezentiran sadraj kojeg analiziramo(Cilj je usvajanje znanja o sljedeem: Nai dravni praznici su: Dan dravnosti BiHi Dan nezavisnosti BiH.Meunarodni praznici su Nova godina, prvi maj-Meunarodni dan rada, Osmi mart Meunarodni dan ena)-razgovor: Kako se u gradu obiljeavaju praznici?Kako mi u koli obiljeavamopraznike?Zavrni dio:-prepisivanje zapisa s ploe

Zadaa: Radna sveska


Ime i prezime nastavnika: Razred: II-1Predmet: Moja okolina Datum: 11.12.2007.g.


44/102


45/102


Ime i prezime nastavnika: Zineta Vejzovi Razred: II - 2Predmet: Moja okolina Datum: 4.12.2009.g.Nastavna jedinica: PrazniciTip asa: PonavljanjeOblici rada: Individualni,frontalni

Nastavne metode: metod usmenog izlaganja (objanjenje, razgovor), metodpraktinih radovaNastavna sredstva: osnovna nastavna sredstva, nastavni plakatZADACI:Obrazovni zadaci: usavravanje znanja o praznicima, prakticiranje usvojenogznanjaFunkcionalni zadaci: razvoj miljenja i pamenja, razvoj pravilne i tenekomunikacije,razvoj samosvijesti, razvoj kritikog miljenja, osposobljavanje

uenika za ivotOdgojni zadaci: razvoj odgovorne linosti,njegovanje lijepog izraavanja,razvojosjeaja pripadnosti i patriotizma

TOK ASAUvodni dio-Ponavljanje znanja o praznicima na osnovu detaljnih pitanja

Glavni dio:-Isticanje cilja sata-Analiza i procjena rada u grupi na prolom asu. Grupe prezentiraju spisakkarakteristinih obiaja i jela za vjerske praznike/blagdane.

IGRA: Svaki uenik izvlai cedulju na kojoj je odreeni praznik. Zadatak je daispriaju sve to znaju o tom prazniku.

Zavrni dio:


46/102


47/102


48/102


49/102

Zavrni dio:-Analiza uraenog


Datum: 25.12.2007.g.Realizator nastavnos sata:Nastavni predmet: Moja okolinaNastavna jedinica: Godinje doba: ZimaTip nastavnog sata: Obrada novog nastavnog gradivaNastavne metode: Razgovora, objanjavanja, ilustrativno-demonstrativnaOblici nastavnog rada: Frontalni i individulaniNastavna sredstva: Osnovna nastavna sredstva, nastavni list, kasetofon sa cd-om, plakat sasnjekom i pahuljicama, grafo folijaCiljevi i zadaci nastavnog sata:

Obrazovni: da uenike upoznamo sa novim godinjim dobom, da naue osnovne karakteristiketog godinjeg doba, da naue razlikovati godinja doba, i da naue kako se trebaju oblaiti ihraniti zimiFunkcionalni: da razvijemo samosvijest kod uenika, formiranje kritikog miljenja koduenika, izgraivanje sposobnosti komunikacije, jaanje aktivnosti uenika u procesu uenja,razvijanje sposobnosti za posmatranje, uoavanje i opisivanje promjena, pamenje, miljenje,razmiljanje, bogaenje rjenika, osposobljavanje uenika za samostalan ivot, razmijanjesmisla za opu higijenu ambijenta gdje ivimo.Odgojni: formiranje pravilnog odnosa prema radu i radnim navikama, usvajanje odgojnih

vrijednosti (moralnih, estetskih, radnih), razvijanje urednosti i pedantnosti, podsticanje uenikana humanost i saradnju u porodici, potovanje starijih.

TOK SATA

Uvodni dio:Zagonetka:IZNAD GRADOVA, IZNAD SELA,IZNAD HRASTOVA, IZNAD JELA,


50/102

LETE ROJEVI DIVNIH PELA,SVE SU PELE BIJELE ISVU DJECU RAZVESELE.(Snijeg)

Glavni dio:

Najavljujem cilj nastavnog sata: Danas emo govoriti o godinjem dobu-zima

Piem na tabli:Zima

Razgovaram sa uenicima o tome kada poinje zima? ( 21. DECEMBRA/ PROSINCA)

Pokazujem uenicima sliku prozora uz pomo grafofolije. Analiziramo svaki dio prozora.Razgovaramo o tome ta je mraz, ta je led, ta je snijeg, o trajanju dana i noi zimi.Zakljuujemo da je zimi dan krai, a no dua.Razgovaramo o oblaenju ljudi zimi. Izvodim jednog uenika ispred table i razgovaramo otome ta on ima na sebi. Zakljuujemo da se zimi trebamo toplije oblaiti.

Razgovaramo o tome kakvu hranu oni trebaju da jedu zimi.

Nakon toga pokazujem uenicima jedan plakat sa godinjim dobima.

Analiziramo ta djeca rade na tom plakatu. Pokazujem plakat sa Snjekom Bijeliem ipahuljicama. Razgovaramo o njima.Razgovaramo i o potekoamo koje zima moe donijeti.Dijelim uenicima nastavni list, koji oni trebaju da oboje.Razgovaramo o danu djeije radosti, tj. o Novoj godini.

Zavrni dio:Prepisuju sadraj sa grafofolije o zimi:

ZIMA

ZIMA POINJE 21. DECEMBRA ( PROSINCA).DAN ZIMI TRAJE KRAE, A NO DUE.LJUDI ZIMI OBLAE TOPLIJU ODJEU I OBUU.ZIMI JEDEMO HRANU PUNU VITAMINA.ZIMI JE HLADNO, PADA SNIJEG.MRAZEVI ZALEDE BARE I POTOKE.


51/102


52/102


53/102


54/102

Predmeti ulo dodirakoa

ulo sluhaUi

ulo vidaoi

ulo mirisanos

ulo okusajezik

jabuka glatka

/crvena,okrugla mirisna slatka

Zavrni dio:Predstavnici grupa izvjetavaju o rezultatima istraivanja.Za domau zadau uraditi nastavni listi.


Razred: II-2Dan i datum odravanja sata:Realizator nastavnog sata:

Nastavni predmet: Moja okolinaNastavna jedinica: Odnos prema prirodi (zagaivanje) ; ta je korisno, a ta tetno zaprirodu?Tip nastavnog sata: obradaNastavne metode: Razgovora, objanjavanja , demonstracijaOblici nastavnog rada: Frontalni, individualni, grupniNastavna sredstva:Osnovna nastavna sredstva, nastavni listii, grafofolija,multimedijalna prezentacija

Ciljevi i zadaci nastavnog sata:Obrazovni: da djeca shvate da je za zdrav ivot vana i ista sredinaFunkcionalni: uoavanje zdrave sredine i pravilnog odnosa prema prirodi i razlikovanjeod nezdrave i pogrenog odnosa prema prirodiOdgojni: razvijati pozitivan stav za ouvanje i unapreenje okoline

Tok nastavnog sata:

Uvodni dio: Zamislite da je naa uionica prostor u kojem su nesavjesni ljudi odloilismee. Iz vree istresam razliite vrste otpada i smea: plastine i staklene boice,

novine, asopise, plastine vreice, ostatke kore od voaZakljuujemo, da sav taj otpad nije smee i upuujem uenike da se staklo i papirponovo mogu preraditi i koristiti, te da se zato zove otpad.- Razgovor o ilustracijama datim na grafofoliji ( pravili i nepravini postupci djece premaprirodi)- Multimedijalna prezentacija


55/102


56/102


57/102


Razred: II-1Dan i datum odravanja sata: 4.3.2008.g.

Realizator nastavnog sata:Nastavni predmet: Moja okolinaNastavna jedinica:Promjena oblika i veliine tijela

Tip nastavnog sata: obradaNastavne metode: Razgovora, objanjavanja ,demonstracija, eksperimentaOblici nastavnog rada: Frontalni, individualni,Nastavna sredstva:Osnovna nastavna sredstva, nastavni listii, oigledna nastavnasredstva

Ciljevi i zadaci nastavnog sata:Obrazovni: da uenici naue da je zaleena voda led, led je u vrstom stanju,zagrijavanjem voda isparavaFunkcionalni: razlikovati i uoavati stanja vode; razvijati sposobnost istraivanjaosobina raznih stanja vodeOdgojni : razvijati pozitivan stav prema vodi u prirodi

Tok nastavnog sata:

Uvodni dio: Donijeti leda i posudu sa vrelom vodom.Potaknuti uenike na diskusiju. ta je led? Ostaviti led da se istopi kako bi uenicizakljuili da je to voda. Drugu kocku posuti solju kako bi uenici uoili da se ta kockabre topi. To uporediti sa posipanjem zaleenih puteva zimi. Posmatrati vrelu vodukako isparava. Poklopiti je i vidjeti kapljice vode na poklopcu. Izvesti zakljuak da jesve voda, ali u razliitim stanjima vrsto, teno i kao para.

Glavni dio:


58/102

Rad u grupama.1.Istraiti iz enciklopedije kako ive ivotinje kada se zalede bare, rijeke, potoci,

jezera2. Eksperiment: Zato sue peremo deterdentom?3. Eksperiment: Je li lake plivati u slatkoj ili slanoj vodi?4. Eksperiment: Vodopija

Zavrni dio: Izvjetavanje o izvoenju eksperimenta i objasniti kakve su zakljukeizveli.


Razred: II-1Dan i datum odravanja sata: .5.3.2008.g.Realizator nastavnog sata:

Nastavni predmet: Moja okolinaNastavna jedinica:Tvari i njihova svojstva Primjena materijala

Tip nastavnog sata: obradaNastavne metode: Razgovora, objanjavanja ,demonstracija,Oblici nastavnog rada: Frontalni, individualni, grupniNastavna sredstva:Osnovna nastavna sredstva, nastavni listii, oigledna nastavnasredstva, enciklopedije

Ciljevi i zadaci nastavnog sata:Obrazovni: da uenici naue da se razliite materije upotrebljavaju za razliite potrebeFunkcionalni: razvijati sposobnost uoavanja materija i zakljuivanja o njihovimosobinamaOdgojni : razvijati pravilan stav prema svim predmetima i uvanje predmeta

Tok nastavnog sata:

Uvodni dio:

U vreici su predmeti napravljeni od razliitih materijala ( kaika, novanik, lopta, vaza,kamena figura, novi, al, drvena kutijica)Uenici izvlae jedan po jedan predmet i govore od ega je napravljen. Zakljuiti ta jemetal, drvo, plastika, koa, platno, staklo, kamen)Uoavanje predmeta u uionici napravljenih od istih materijala.

Glavni dio:


59/102


60/102


61/102


62/102

Razgovaramo o njihovoj veliini.Zakljuak: To su mala iva bia.Zatim putem multimedije pokazujem slike ovjeka, domaih i divljih ivotinja, drvea.Razgovaramo o njihovoj veliini.Zakljuak: Velika iva bia su drvee, domae i divlje ivotinje i ovjek.

Zavrni dio:Kroz kratki razgovor ponavljam sa uenicima naueno, a potom uenici prepisujuzapis sa table.Domaa zadaa: Pronai slike velikih i malih ivih bia i zalijepiti ih u svesku.


Razred: II-1Dan i datum odravanja sata: 14.3.2008.g.Realizator nastavnog sata:Nastavni predmet: Moja okolinaNastavna jedinica:Nastanak i rast ivotinja, vrste i odravanjeTip nastavnog sata: obradaNastavne metode: Razgovora, objanjavanja ,ilustrativno-demonstrativnaOblici nastavnog rada: Frontalni, individualni, grupniNastavna sredstva:Osnovna nastavna sredstva, grafoskop, video kaseta,enciklopedijaCiljevi i zadaci nastavnog sata:Obrazovni: upoznavanje uenika sa nastankom, rastom ivotinja, vrstama,odravanjemFunkcionalni: razvijati sposobnost klasifikacije i sistematizacije ivih bia na sitne ikrupne; razvijanje sposobnosti aktivnog sluanja i pamenja; razvoj pravilnekomunikacije; razvoj sposobnosti uoavanja pojava u prirodiOdgojni : razvijati pozitivan stav da su sva bia jednako vana; razvoj pozitivnogpogleda na svijet; razvoj svijesti o ouvanju okoline

Tok nastavnog sata:Uvodni dio:Uenici su podijeljeni u grupe.Svaka grupa ima zadatak da napie ivotinje i njihovu mladunad (divlje, domae ikune ljubimce).Slijedi izvjetavanje rada grupa.Izvodimo zakljuak: ivotinje nastaju i odravaju se na razne naine.


63/102

Glavni dio:Danas emo govoriti o nastanku, rastu i odravanju ivotinja.Djaca su na podu, itamo i gledamo slike iz enciklopedije, u kojoj se govori o nastankui odravanju razliitih vrsta ivotinja.Pogledat emo i video zapis o nastanku ivotinja.

Zakljuak: ivotinje nastaju i odravaju se na razliite naine. ovjek im pomaeda preive. Veina ivotinja se brinu same o sebi.

Zavrni dio:Kroz kratki razgovor ponavljam sa uenicima naueno, a potom uenici prepisujuzapis sa table.


Datum: 18.3.2008.g.Realizator nastavnog sata:Nastavni predmet: Moja okolinaNastavna jedinica: Kontrolni rad - provjeravanje

Tip nastavnog sata:ponavljanjeNastavne metode: Razgovora, objanjavanja, samostalan radOblici nastavnog rada: Frontalni, individualni,

Nastavna sredstva: Osnovna nastavna sredstva, nastavni listic

Ciljevi i zadaci nastavnog sata:Obrazovni: ponavljanje sadraja koje smo do sad usvojili, putem samostalnog radaFunkcionalni: da razvijemo samosvijest kod uenika, formiranje kritikog miljenja koduenika, izgraivanje sposobnosti komunikacije, jaanje aktivnosti uenika u procesu uenja,razvijanje sposobnosti za posmatranje, pamenje, miljenje, razmiljanje, osposobljavanjeuenika za samostalan ivot.Odgojni: formiranje pravilnog odnosa prema radu i radnim navikama, usvajanje odgojnihvrijednosti (moralnih, estetskih, radnih), razvijanje urednosti i pedantnosti.

Tok nastavnog sata:Uvodni dio:Pregledavam domau zadau uenicima.Kratko prisjeanje na sadraje koje smo uili.

Glavni dio:


64/102


65/102

Glavni dio:Najavljujem cilj nastavnog sata: Danas emo se druiti sa novim godinjim dobom koji se zoveProljee.Piem na tabli:ProljeeRazgovaram sa uenicima:Kada poinje zima?

Koje godinje doba dolazi poslije zime?Kada nastaje proljee? (21. marta)Zna li neko do kada traju proljee? (21.juna)

Ispod naslova lijepim traku: 21.MART 21. JUNI

Kakvi su bili dani i noi zimi?ta ste primjetili ovih dana kakvi su nam dani i noi sada?Objanjavam uenicima da dani i noi u proljee traju jednako i da to nazivamo ravnodnevnica.Lijepim na tabli plakat koji predstavlja ravnodnevnicu.

Lijepim na tablu plakat sa godinjim dobom Zima. Razgovaram sa uenicima:Koje je godinje doba predstavljeno na ovom plakatu?Kako znate?Kada doe sunce ta e se desiti sa snijegom? (skidam sa krovova snijeg, a lijepim na plakataplikaciju sunca)Koje nam cvijee najavljuje dolazak proljea? (Lijepim aplikacije visibabe, kukurjeka, jagorevine,ljubiice na plakat).Koje nam ptice dolaze sa juga?Zato one idu na jug pa se ponovo vraaju?Gdje rode prave gnijezda?(lijepim aplikaciju rode na dimljak kue)Gdje laste prave gnijezda? (lijepim aplikaciju gnijezda rode ispod strehe na kui na plakatu)Znate li od ega laste i rode prave gnijezda?Objanjavam uenicima.

ta ljudi rade u proljee?Uz pomo grafo folije pokazujem slike ljudi kako obrezuju vinovu lozu i voke, siju rano povre icvijee.

Zavrni dio:Dijelim uenicima nastavni listi sa zapisom lekcije. Lijepimo ga zajedno u sveske.Zadaa: Nastavni listi

GODINJE DOBA: PROLJEE

Proljee poinje 21. marta i traje do 21. juna.Snijeg se topi i sunce jae grije.Dani postaju dui.Potoci i rijeke su nabujale zbog otapanja snijega.esto pie vjetar i pada kia.

U vonjaku i parkovima se reu suhe grane.Oko stabla se malo okopa i voke se kree iprskaju da ih ne napadaju bubice.


66/102

Prvo voe su trenje.

U vrtu je puno posla.Zemlja je tvrda poslije zime i treba je usitniti,naubriti i premiti za sijanje prvog povra(luk, paprika, paradajiz, poslije krompir, graak i grah).

U cvjetnjacima se okopava zemlja i sadi novo cvijee.

I na njivi se zemlja usitni i sprema za oranje da bimogli saditi itarice.


Razred: II-1

Dan i datum odravanja sata: 21.3.2008.g.Realizator nastavnos sata:Nastavni predmet: Moja okolinaNastavna jedinica:Godinje doba:Proljee Praktian rad

Tip nastavnog sata: Praktian radNastavne metode: Razgovora, objanjavanjaOblici nastavnog rada: Frontalni, individualni, grupniNastavna sredstva: nastavni listii, plakati, karton, kola papir

Ciljevi i zadaci nastavnog sata:Obrazovni: da kroz praktian rad ponove i znanja o promjenama u proljee

Funkcionalni: da razvijemo samosvijest kod uenika, formiranje kritikog miljenja koduenika, izgraivanje sposobnosti komunikacije, jaanje aktivnosti uenika u procesuuenja, razvijanje sposobnosti za posmatranje, pamenje, miljenje, razmiljanje,osposobljavanje uenika za samostalan ivot.

Odgojni: formiranje pravilnog odnosa prema radu i radnim navikama, usvajanje

odgojnih vrijednosti (moralnih, estetskih, radnih), razvijanje urednosti i pedantnosti,razvijanje timskog rada

Tok nastavnog sata:Uvodni dio:Igra skrivalica:

1. Nosim lijepu, bijelu, prozranu haljinicu. Nagnuta sam i visim poput starice, pa otudadolazi i moje ime.


67/102

Ja sam ______________________Glavni dio:

Rad u grupi:1. Napravi model velikog dtabla od kartona, oboji ga

2. Pravi behar od kokica kukuruza po stablu3. Na zelenom papiru pravi travu i cvijee od papira u boji4. Napravi od papira model laste, sunca , oblaka

Zavrni dio:Razgovarati o zadatku i pokazati ta su napravili vezano za proljee.


Razred: II-1Dan i datum odravanja sata: 25.3.2008.g.

Realizator nastavnog sata:Nastavni predmet: Moja okolinaNastavna jedinica:Promjene na ivotinjama i biljkama u proljeeTip nastavnog sata: Obrada novog nastavnog gradivaNastavne metode: Razgovora, objanjavanjaOblici nastavnog rada: Frontalni, individualniNastavna sredstva: Osnovna nastavna sredstva, nastavni list, slike vjesnika proljea, laneta, janjeta,drijeba, slike trenje, jagode, slike drveta sa beharom, laste i rode, plakat, granje, kre, makaze, zeleni listpapira, zemlja, sadnice

Ciljevi i zadaci nastavnog sata:Obrazovni: da uenici ponove sve naueno o proljeu, da naue koje se promjene deavaju na biljkama uproljee, ta se deava sa ivotinjama u proljee, da naue koje se voe prvo javlja u proljee, da naue

praktino ureivati vrt i vonjak u proljee.

Funkcionalni: da razvijemo samosvijest kod uenika, formiranje kritikog miljenja kod uenika, izgraivanjesposobnosti komunikacije, jaanje aktivnosti uenika u procesu uenja, razvijanje sposobnosti zaposmatranje, pamenje, miljenje, razmiljanje, osposobljavanje uenika za samostalan ivot.

Odgojni: formiranje pravilnog odnosa prema radu i radnim navikama, usvajanje odgojnih vrijednosti (moralnih,estetskih, radnih), razvijanje urednosti i pedantnosti.

Tok nastavnog sata:Uvodni dio:itam uenicima pjesmu:

EVO NAM RODA DOLEE

Evo nam roda dolee,nosi nam slavno proljee.

Prolee, dijete maleno,dijeli nam cvijee areno.

Veselo ptice blaguju,sve se na svijetu raduju.


68/102


69/102


70/102

Najavljujem cilj nastavnog sata: I na dananjem asu emo razgovarati o jednom ivom biu.Pokazujem uenicima saksiju sa cvijeem i na osnovu nje uenici zakljuuju da je rije o biljkama.Razgovaram sa uenicima:ta sam ja to vama sada pokazala?Gdje se nalazi ovo cvijee?Gdje se nalazi korjen ove biljke?ta se nalazi u saksiji pored biljke?

ta mislite za ta nama slui ovaj cvijet u naoj uionici?Objanjavam uenicima da se biljke koje se nalaze u kui slue kao ukras i da se zbog toga zovuukrasne biljke.

Uz pomo grafoskopa i folije pokazujem uenicima neke od ukrasnih biljaka i kako se one sade.

Objanjavam uenicima da emo i mi danas saditi neke od ukrasnih biljaka. Pozivam ih da sjednu nanajlon. Prvo objanjavam ta nam je potrebno za rad. Potom kako emo zasaditi biljku. Uenici radepraktini dio. Kada zavrimo sa radom razgovaramo o tome ta je potrebno sada da radimo kako bibiljka izrasla i dala nam prelijepi cvijet?ta je potrebno jednoj biljci da izraste?Gdje biljku trebamo da drimo?ta trebamo da uradimo ponekad sa zemljom oko biljke?Kada biljka naraste ta trebamo povremeno da radimo sa njenim listovima?

ae sa cvijeem stavljamo na prozor uionice.

Dijelim uenicima nastavni list. Uenici rjeavaju zadani zadatak.

Zavrni dio:Analiziramo zajedno uraeni nastavni listi.Potom uenicima dijelim nastavni listi za praenje rasta biljke i zapis dananje lekcije. Zajednolistie lijepimo u sveske.Zadajem im domau zadau. Uenici trebaju ukratko napisati kako su posadili jednu ukrasnu biljku.

UKRASNE BILJKE

Ukrasne biljke su one biljke koje uljepavaju nae domove.Svaku biljku trebamo njegovati: redovno zalijevati, istiti prainu sa njihovih listova, skidati listove kojisu uvenuli, ponekad usitniti zemlju oko biljke.Biljke bolje rastu i cvjetaju ako ih drimo na sunanom mjestu.


71/102


Razred: II-1Dan i datum odravanja sata: 28.3.2008.g.Realizator nastavnos sata:Nastavni predmet: Moja okolinaNastavna jedinica:Koristi od biljaka

Tip nastavnog sata: obradaNastavne metode: Razgovora, objanjavanjaOblici nastavnog rada: Frontalni, individualni, grupniNastavna sredstva: aplikacije, plakati, karton, kola papir

Ciljevi i zadaci nastavnog sata:Obrazovni: da uenici shvate da su biljke i ivotinje korisne za ivot ljudi, ali nekad su iopasne

Funkcionalni: uoavanje koristi i opasnosti od biljnog i ivotinjskog svijeta iz bliegokruenja

Odgojni: razvoj ekoloke svijesti i svijesti o korisnosti postojanja biljnog i ivotinjskogsvijeta

Tok nastavnog sata:Uvodni dio:

Razgovarati sa uenicima od ega ili od koga se pravi neki proizvod ( jabuka, kifla,

bombona, neko povre)Razgovarati o biljkama koje su otrovne i ne smiju se jesti.Glavni dio:

Od etiketa, crtea, omota koje su donijeli uenici praviti po grupama plakate i ispodsvake aplikacije napisati ijeg je porijekla


72/102

Zavrni dio:

Izvjetavanje i razgovorDomaa zadaa: Slike biljaka koje rastu u naim krajevima zalijepiti u svesku.


Ime i prezime nastavnika:Razred: II 1 Datum: 1.4.2008.g.Predmet: Moja okolinaNastavna jedinica: Ljekovito bilje

Tip asa: Obrada novog nastavnog sadrajaOblici rada: Frontalni, individualniNastavne metode: Objanjenje, razgovorNastavna sredstva: nastavni plakat, nastavni listi, multimedijaZADACI:Obrazovni zadaci: upoznavanje uenika sa ljekovitim biljem koje raste unaim krajevima, te njihovim karakteristikamaFunkcionalni zadaci: razvijanje miljenja i pamenja, razvoj

samoaktivnosti, razvoj sposobnosti pravilne komunikacije, razvojsposobnosti uoavanja veza izmeu pojava u prirodiOdgojni: razvoj higijenskih navika,razvoj ekoloke svijesti uenika, razvojpozitivnog odnosa prema svemu to nas okruuje

TOK ASAUvodni dio:-uenici pokazuju slike koje su imali zadatak da prikupe kui (slike ljekovitihbiljki, te razgovaramo o tome)

Glavni dio:-najava cilja sata-analiza nastavnog plakata (na kojem su prikazane ljekovite biljke)-izvoenje zakljuka: Ljekovite biljke rastu u umi i na livadi.Ljekovito bilje

je zdravo, jer u sebi sadri mnogo vitamina i drugih korisnih sastojaka. Odljekovitih biljaka prave se ajevi.


73/102


74/102


75/102


76/102


77/102


78/102

Najavljujemo nastavnu jedinicu:Domae ivotinje i plan rada: 1. Stoka, 2. Perad i 3. Ljudi koji uzgajaju ivotinje.

GLAVNI DIO ASA:

Spoznavanje novih nastavnih sadraja ostvarujemo koristei se fotografijama/crteima domaih ivotinja na multimediji.

Uenici imenuju ivotinje na crteu, a ispod crtea upisujemo ime te ivotinje. Za svaku imenovanu ivotinju postavljamo pitanja: to

zapaa na njezinu tijelu? ime joj je prekriveno tijelo? Kakve je boje ova ivotinja? ime se hrani? Kako se glasa? Zato ljudi

uzgajaju tu ivotinju? Kako se zove mujak, enka, mlado te ivotinje?

Kako te ivotinje nazivamo jednim imenom? (Stoka.)

Nakon toga pokazujemo fotografije/crtee razliite vrste peradi (koko, guska, patka, pura) ili se posluimo crteima u udbeniku.

Uenici imenuju ivotinje na crteu, a ispod crtea upisujemo ime te ivotinje. Za svaku imenovanu ivotinju postavljamo pitanja:

to zapaa na njezinu tijelu? ime joj je prekriveno tijelo? Kakve je boje ova ivotinja? ime se hrani? Kako se glasa? Zato ljudi

uzgajaju tu ivotinju? Kako se zove mujak, enka, mlado te ivotinje? Kako te ivotinje nazivamo jednim imenom? (Perad.)

Daljnjim pitanjima potiemo uenike da zakljue kako se nazivaju ljudi koji se bave uzgojem prethodno imenovanih skupina

ivotinja: Kako se zovu ljudi koji uzgajaju stoku? (Stoari.)

Kako se zovu ljudi koji uzgajaju perad? (Peradari.)

Na temelju promatranja crtea u udbeniku imenuju uenici/uenice proizvode koje ljudi dobivaju od uzgojenih domaih ivotinja,

primjerice: ovca vuna, krava mlijeko, koko jaja, pura meso.

Saimanje i uopavanje moemo provesti pitanjima: Po emu se stoka razlikuje od peradi? Koju stoku uzgajaju stoari u tvom selu?

Koju perad uzgajaju peradari u tvom selu? Zato ljudi uzgajaju domae ivotinje?

Utvrivanje novih nastavnih sadraja

Uvjebavanje

Uvjebavanje provodimo rjeavanjem zadataka na nastavnom listiu.

Ponavljanje

Ponavljanje nastavnih sadraja moemo provesti odgovaranjem na pitanja iz udbenika.

Provjeravanje

Provjeravanje provodimo igrom prepoznavanja. Uitelj/uiteljica ita opis domae ivotinje, a uenici/uenice pogaaju o kojoj je

domaoj ivotinji rije te pripada li imenovana ivotinja u stoku ili perad. Taj podatak zapisuju na listie koje poslije provjeravamo.

OVCE

Ove ivotinje u proljee i ljeto borave na panjacima. Pasu travu i brste granice. Imaju prekrasno bijelo krzno, koje ljudi

iskoritavaju za dobivanje vune.

GUSKE

Tijelo im je pokriveno bijelim perjem. Imaju dug vrat i kratke noge. Rado se kupaju u vodi. Kljun im je dugaak i ut.

KOKO

One su vrlo glasne, osobito kada jedna od njih snese jaje. Na glavi imaju crvene kreste i kljun, kojim rado kljucaju zrnje.


79/102

KRAVA

Velika ivotinja, koja ovjeku daje odlian, svje i zdrav napitak pun vitamina. Pase travu i glasa se mukanjem.

PISMENA PRIPREMA ZA MOJU OKOLINUREALIZATOR: DATUM:23.4.2010.g.

NASTAVNA JEDINICA:KUNI LJUBIMCI

NASTAVNE METODE:razgovor,demonstracija, izlaganje

NASTAVNI OBLICI RADA:frontalni, individualni

Zadatak nastavne jedinice

Imenovati ivotinje koje ljudi imaju kao kune ljubimce

Nastavni zadaci

Nabrojiti vrste ivotinja koje ubrajamo u kune ljubimce

Objasniti da su kuni ljubimci ivotinje koje ljudi dre u kui

Razlikovati kune ljubimce od ostalih ivotinja koje uzgajaju ljudi

Objasniti kakva je uloga veterinara u njezi kunih ljubimaca

Nacrtati kunog ljubimca

Razvijati sposobnosti promatranja, opisivanja, usporeivanja i razlikovanja, zakljuivanja i preuzimanja brige za kune

ivotinje

Razvijati ljubav i humani odnos prema ivotinjama

Izgraivati kulturne navike, koje e uenici pokazati prilikom etnje sa svojim kunim ljubimcem psom

Razvijati higijensko-zdravstvene navike uenika

Izvori znanja i pomagala

Izvorna stvarnost: mogue je s roditeljima dogovoriti dovoenje nekih kunih ljubimaca na nastavu, primjerice psa, papige i

sl., fotografije ili crtei razliitih kunih ljubimaca, udbenik, nastavni listi, kompjuter i projektor

Mogui tijek nastave


80/102

Prethodni zadaci za uenike/uenice

U pripremanju za nastavu uenici/uenice mogu promotriti svog kunog ljubimca i njegov nain ivota. Osim

toga mogu skupiti slike razliitih ivotinja, koje moemo zalijepiti na omotni papir.

Dogovor motivacija

Na poetku sata uenici mogu odgovoriti na prethodna pitanja u udbeniku: Ima li kunog ljubimca? Kako se brine za njega? Tko

se jo osim tebe brine za njega? Opii kakav je tvoj kuni ljubimac!

Najavljujemo nastavnu jedinicu:Kuni ljubimci i plan rada: 1. Najei kuni ljubimci i 2. Veterinar.

Spoznavanje novih nastavnih sadraja

Uenici/uenice e najprije saznati koje ivotinje ljudi najee dre kao kune ljubimce. To moemo izvesti u igri. Na kolsku plou

postavimo plakat podijeljen na 5 polja oznaenih simbolima (cvijet, zvjezdica, svijea, mjesec i tambura). Uenik/uenica odabire

jedan od simbola koji otvara odgovarajue polje. Da bi mogli otvoriti odgovarajue polje, trebaju rijeiti odreenu zagonetku. Iza

zagonetki se kriju najei kuni ljubimci: maka, pas, ribica, hrak, papiga. Kad uenik/uenica tono odgovori na zagonetku, na to

polje zalijepimo fotografiju otkrivenog kunog ljubimca, a zatim razgovaramo s uenicima o toj ivotinji.1. Stalno predem tanke niti, al ne mogu njima iti. Kaput mi je krznen, lijep, a na njemu visi rep. I brk mi je fin, dugaak, za sve ja

sam stari maak.

Pitanja za razgovor: Kakve boje moe biti maka? ime joj je prekriveno tijelo? Kakve oi ima? to najradije jede? Kako se glasa?

Gdje spava?

2. Ja se glasam av, av, av, repi mi je kudrav sav. Mene uje svaki gost, od sveg vie volim kost. Ne krasi me dobar glas, svuda piu

otarpas.

Pitanja za razgovor: ime je prekriveno tijelo psa? to najradije jede? Kako se glasa? Gdje spava? Kako se treba brinuti za njega?

Koje je pasmine tvoj pas?

3. areno mi perje i savinut kljun, moje prie uvijek kavez je pun. Malena sam prialica, kau da sam lijepa ptica, ja sampapigica.Pitanja za razgovor: Kako izgleda papiga? ime je prekriveno tijelo papige? to najradije jede? Kako se glasa? Gdje ju drimo? Kako

se treba brinuti za nju?

4. U akvariju mirno snivam, vodu volim, stalno plivam, nisam na kopnu, a nisam ni ptica jer ja sam zlatna ribica.

Pitanja za razgovor: ime je prekriveno tijelo ribice? to najradije jede? Kako se glasa? Gdje ju drimo? Kako se treba brinuti za nju?

5. Kau da sam vrlo sladak, sivo krzno, a rep tanak, grickam glasno svoj ruak, draga djeco, ja sam hrak.

Pitanja za razgovor: ime je prekriveno tijelo hrka? to najradije jede? Kako se glasa? Gdje ga drimo? Kako se treba brinuti za

njega?

Nakon saznanja o najeim kunim ljubimcima valja upozoriti na brigu za njih: Kako se treba brinuti za svog kunog ljubimca? Je li

to teko? to bi uinio da se tvoj kuni ljubimac razboli? Kako se zove ovjek koji lijei ivotinje? Potrebno je upozoriti i na vanost

veterinarske slube u odravanju zdravlja razliitih ivotinja i ljudi.

Uenici/uenice na plakatu sa slikama razliitih ivotinja koje su skupili prepoznaju razliite ivotinje i imenuju ih. Uenici/uenice

zakljuuju koje od tih ivotinja jesu i mogu biti nai kuni ljubimci, a koje ne mogu i zato. Po emu se kuni ljubimci razlikuju od

ostalih domaih ivotinja, primjerice kokoi, krava ili ovaca koje ljudi takoer uzgajaju?

Uopavanje i saimanje moemo provesti pitanjima: Gdje ljudi dre svoje kune ljubimce? Zato ljudi dre

kune ljubimce u svojoj kui? Tko se treba brinuti za kune ljubimce?


81/102

Tko se brine za zdravlje i lijei kune ljubimce?

Utvrivanje novih nastavnih sadraja

Uvjebavanje

Uvjebavanje moemo provesti rjeavanjem zadataka u vjebenici na 44. stranici.

Ponavljanje

Ponavljamo odgovarajui na pitanja iz udbenika.

Provjeravanje

Provjeravanje moemo ostvariti igrom prepoznavanja. Igra se tako da uitelj/uiteljica imenuje razliite vrste ivotinje. Ako

imenovana ivotinja pripada u kune ljubimce, uenici diu ruku, a ako ne pripada, ruka ostaje sputena.


82/102


Dan i datum odravanja sata: 22.4.2008.g.Realizator nastavnos sata:Nastavni predmet: Moja okolinaNastavna jedinica: Divlje ivotinjeTip nastavnog sata: Obrada novog nastavnog gradivaNastavne metode: Razgovora, objanjavanja, ilustrativno demonstrativna, uenjekroz igruOblici nastavnog rada: Frontalni, individualniNastavna sredstva: Osnovna nastavna sredstva, slike divljih ivotinja,PowerPoint

prezentacija na raunaruCiljevi i zadaci nastavnog sata:Obrazovni: da uenici ponove i naue nabrojati divlje ivotinje i da naue da nauegdje divlje ivotinje ive, kako se zovu mladunad tih ivotinja i da naue osnovnekarakteristike divljih ivotinja.Funkcionalni: da razvijemo samosvijest kod uenika, formiranje kritikog miljenja koduenika, izgraivanje sposobnosti komunikacije, jaanje aktivnosti uenika u procesuuenja, razvijanje sposobnosti za posmatranje, pamenje, miljenje, razmiljanje,osposobljavanje uenika za samostalan ivot.

Odgojni: formiranje pravilnog odnosa prema radu i radnim navikama, usvajanjeodgojnih vrijednosti (moralnih, estetskih, radnih), razvoj ljubavi prema ivotinjamaTok nastavnog sata:Uvodni dio:Oglaavanje ivotinja i ponavljanje opih znanja kroz kviz o svim vrstama ivotinjaGlavni dio:Razgovaram sa uenicima o divljim ivotinjamai njihovim osobinama

- Koje su to ivotinje divlje i zato se tako zovu?- Ko vodi brigu o njima?- Gdje ive?

- Koje su divlje ivotinje prekrivene krznom?

Najavljujem cilj nastavnog sata: I na dananjem asu emo se druiti sa ivotinjama.Te ivotinje ive u umama i zovemo ih divlje ivotinje.

Piem na tabli:Divlje ivotinje


83/102

Lijepim na tablu slike divljih ivotinja. O svakoj ivotinji uenicima kaem nekuzanimljivost koristei prezentaciju.

JELEN: enka jelena se zve kouta, a mladune lane. Jelen je dug oko 2 metra. Imarazvijen njuh, oprezan je i plaljiv. Glavu ove krupne ivotinje krase razgranati rogovi,koji otpadaju u februaru svake godine. Novi rogovi mu niknu do mjeseca juna.

DIVLJA SVINJA: lii na svog roaka domau svinju. Tijelo divlje svinje je dosta krae.Izlazi nou da trai hranu, a preko dana se zavlai u svoj brlog.

ZEC: Ima duge i pokretljive ui i veoma razvijene zadnje noge. Plaljiv je i oprezan.Krzno mu je obino sivo i crvenkasto. ivi usamljeno i krije se preko dana. Hranu,travu i ostalo bilje, trai samo nou.

VUK: lii na velikog mravog psa. Na glavi mu se nalaze uvijek dva ispravljena uha, adugaki i dlakavi rep mu uvijek visi ili je malo podavijen. Vukovi ljeti ive usamljeno, ali

zimi se skupljaju u opore.

LISICA: ima dugaku i iljastu njuku. Lisica ima lijepo gusto crvenkasto krzno. Pocijeli dan lisca ne izlazi iz jazbine, a kada padne no polazi u lov. Rado zalazli useoske kokoinjce.

MEDVJED: je krupna, zdepasta ivotinja gustog krzna koja hoda punim stopalom.Medvjed moe imati i preko 400 kg. Kada se rodi mladune medvjeda je malo vee odpacova, ali brzo raste i goji se. Od malih nogu medvjed se penje po drveu.

VJEVERICA: njeno krzno je crveno smee boje sa bijelim krznom na trbuhu. ivi samaili u paru na umskom drveu. Hrani se ljenacima, orasima i irom. Ove plodoveskuplja i uva za hladne i zimske dane. Vrlo je ivahna i spretna.

Objanjavam uenicima da su ovo sve divlje ivotinje i da one ive u imama. Kao i daih ljudi esto nazivju i umskim ivotinjama. Objanjavam im takoer da pored ovihivotinja u umi ive i neke umske price, kao to su sova, jastreb.

Piem na tabli:

Divlje ivotinje su: lisica, medvjed, vuk, vjeverica, jelen, divlja svinja, zec i razne ptice.Divlje ivotinje ive u umi, pa ih nazivamo i umskim ivotinjama. Oni sami pronlazehranu, vodu i brinu se za svoje mlade. Jedu biljke, a neke i meso drugih ivotinja.

Uenici prepisuju sadraj sa table.

Zavrni dio:


84/102


85/102


Ime i prezime nastavnika: Razred: II - 1Predmet: Moja okolina Datum: 25.4.2008.g.Nastavna jedinica: ivot ivotinjaTip asa: PonavljanjeOblici rada: Frontalni, individualniNastavne metode: Objanjenje, razgovor,demontracijaNastavna sredstva: multimedija, osnovna nastavna sredstva, grafoskopZADACI:

Obrazovni zadaci: utvrivanje, usavravanje