.. I. 2upaoovi6, B. Ribari: Sredstva cestovnog teretnog prometa i ukljuivanje u tokove EZ
Dr. IVO UPANOVI BORIS RIBARI, dipl.in. Fakultet prometnih znanosti Zagreb, Vukelieva 4
Prometna politika Struni rad
Prihvaeno: 24.09.1990.
TOKOVE ~~
SA:lETAK
U radu autori razmatraju problematiku ukljuivanja našeg cestovnog teretnog prometa u prometne tokove EZ, te obrazlau faktore koji neposredno utjeu na porast kvalitete uslu­ ge, kao osnovnog faktora zaustavljanja daljnje tendencije prometne izoliranosti naše zemlje. Ukoliko se ove pretpostavke zadovolje, postoje šanse da se uspješno ukljuimo u cestovni pro­ met EZ.
l. UVOD
Budui razvoj prometnog sustava Jugos­ lavije uveliko e zavisiti od pravodobnog i kva­ litetnog ukljuivanja prijevoznih sredstava cestovnog teretnog prometa u prometne tokove EZ. Ova problematika je vrlo sloena i obuh­ vaa niz posebnih aspekata i rješenja: informa­ tikih, pravnih, organizacijskih, medicinskih, kadrovskih i dr. Razmatranje bilo kojeg od na­ vedenih pitanja podrazumijeva ukljuenje niza specijalista i studiozan znanstveni, tehniki i tehnološki pristup.
U ovom prilogu osnovna panja bit e posveena cestovnoj infrastrukturi iji je zada­ tak bitno poboljšanje svih karakteristika teret­ nog prometa i izjednaavanje uvjeta naših i ev­ ropskih cestovnih magistrala. U sklopu toga, mogu se izdvojiti dva osnovan pravca razma­ tranja: - ukljuenje naših prijevoznih sredstava u orga­
nizacije iz EZ i - ukljuenje prijevoznih sredstava organizacija
iz EZ u one u našoj zemlji. Ovaj rad posveen je drugom pitanju i to
osnovnim elementima infrastrukture koja utjee na podizanje ukupne razine kvalitete i pouzda­ nosti pruanja usluga kao bitnog inioca uklju­ ivanja u prometne tokove· EZ.
. 2. F AIC.TORI ICV ALITETNE INFRASTRUKTURE
esto se, ak i kod vrlo odgovornih u ovoj oblasti, moe uti mišljenje da je mrea kvalitetnih auto-cesta sama po sebi dovoljna za ukupan teretni prijevoz. Naravno da se moe rei da je kvalitetna auto-cesta svakako osnov-
Promet, vol. 2. br. 5/6, 1990, 385-387
na pretpostavka bilo kakvog ukljuenja u meu­ narodni promet, ali to je još uvijek daleko do minimuma potreba jednog takvog objekta. Tek kada je auto-cesta logistiki podrana, odnosno kada je infrastruktura maksimalno izgraena, moe se rei da e biti ostvarene pretpostavke za ukljuivanje prijevoznih sredstava EZ u naše prometne tokove.
Kvalitetna infrastruktura poinje svaka­ ko sa dobro organiziranom i efikasnom slubom odravanja. Poznata je injenica da je mnogo lakše izgraditi kvalitetan objekt nego ga odra­ vati u poetnom stanju u duem vremenskom periodu. Oblik financiranja slube odravanja podrazumijeva sve oblike namicanja sredstava kroz pravno 1·egulirane uorme. Osim toga, lo­ kom vremena mogu se uoiti manje ili više loše dionice, neadekvatni prikljuci, graevinski propusti itd., što zahtijeva nova ulaganja i od­ govarajue radove.
Slijedee podruje od najvee vanosti jeste organizacija slube za pruanje pomoi svim prijevoznim sredstvima cestovngo teretnog prometa EZ od trenutka ulaska u našu zemlju do trenutka njihovog napuštanja našeg teritorija. Pruanje pomoi podrazumijeva svu pravnu, medicinsku, tehniku i ostalu pomo i to je dru­ gi faktor kvalitetne infrastrukture.
Objedinjavanjem svih faktora koji pove­ zuju odravanje kvalitetnih prometnica, servi­ siranje prijevoznih sredstava, organizaciju opti­ malnog prometa i zaštitu operativnog voznog osoblja dobija se pojam kvalitetne infrastrukt­ ture. Ukoliko nisu zadovoljeni svi faktori koji ine tehnološko jedinstvo, optimalno ukljuenje prijevoznih sredstava cestovnog teretnog pro­ meta EZ nee biti na potrebnoj razini.
3. MREA INFORMACIJA NA CESTOVNIM PROMETNICAMA
Pretpostavka dobre usklaenosti djelo­ vanja cestovnih prometnica je odgovarajua mrea informacija. Pri tome se misli na dobija­ nje, obradu, prijenos, prijem i arhiviranje svih podataka koji se odnose na etiri osnovna pod­ ruja cestovnog teretnog prometa: - stanje infrastrukture, - stanje prometa, - stanje prometnih sredstava i
385
I. upanovi, B. Ribari: Sredstva cestovnog teretnog prometa i ukljuivanje u tokove EZ
- stanje operativnog voznog osoblja. Kada se govori o stanju infrastrukture
misli se u prvom redu na sve informacije po­ trebne kako slubi pruanja usluga tako i nje­ nim korisnicima. To podrazumijeva sloenu slubu automatskog, poluautomatskog i runog praenja svih podataka koji su od znaaja za prometnice i pravovremeno otklanjanje pore­ meaja (npr. ošteenje objekata, odroni, stanje snabdijevanja gorivom i mazivom, zauzetost servisa i popratnih objekata, mjesta pruanja pravne, medicinske i ostale pomoi i dr.). Vano je napomenuti da informacije moraju biti do­ stupne svim sudionicima u prometu bilo inim ili beinim putem ili na programiranim i dobro poznatim informacijskim punktovima.
Stanje prometa podrazumijeva sve akti­ vnosti i uvjete u kojima se sudionik prometa moe nai za vrijeme obavljanja promelne us­ luge. Tu se u prvom redu mislj na vremenske uvjete, zagušenja, gustou prometa, eventualne prometne nezgode itd. Veina uvil1 informacija spada u dinamike kategorije šlu znai da se veina podataka mora prenositi beino u odreeno vrijeme ili po potrebi u okviru poseb­ ne i ope radio-difuzne mree.
Podsjetimo se da su zahtjevi visoke kvalitete i pouzdanosti u zrakoplov st vu ve odavno nametnuli niz normi bez kojih bi zrani promet danas bio nezamisliv. Tu se prije svega misli na dobro organiziranu slubu kontrole le­ tenja koja svaki zrakoplov prati od trenutka po­ lijetanja do spuštanja na zadatu destinaciju. Moderan cestovni teretni promet sve više upu­ uje na spoznaje da e se uskoro ova metodika zranog prometa morati primijeniti i na pro­ metne tokove. To podrazumijeva efikasnu slubu informacija o svim teretnim prijevoznim sredst­ vima koja namjeravaju stupiti na tlo naše zem­ lje, njihovo praenje (bilo da je rije o tranzitu ili destinaciji) i osiguravanje nesmetanog pro­ meta. Ovo je mogue samo pod pretpostavkom uspostavljanja organizacijske strukture infor­ macija koje se temelje i usko surauju sa svim stranim prijevoznicima i koja posjeduje mreu kontrolnih punktova sa inom ili beinom ve­ zom. Osim toga informacijska sluba mora biti "nervni sitem" i aktivator kompletnog infra­ strukturnog sistema što znai da mora biti opremljena i svim drugim moden1im sredstvima obrade informacija (od telefaksa do raunala). Istovremeno, rad ove slube je nezamisliv ako ne postoji dobra povratna veza koja upuuje na mjesto i stanje svakog prijevoznog sredstva dok je u njenoj nadlenosti (poev od poznavanja tipa i marke vozila, rute, vrste tereta itd. pa sve do sastava operativnog voznog osoblja). ·
Na navedenu slubu informacija nepos­ redno se nastavlja informacijska podrška opera­ tivnom voznom osoblju, jer kvalitet usluge je vrhunski ako je na svakom mjestu i u najkrae vrijeme mogue dobiti podatak o medicinskoj, pravnoj, tehnikoj i drugoj pomoi.
Konano, razvoj informatike upuuje i na vezivanje svih informacija o prometu sa sate-
386
litskom i raunarskom mreom koje podrazu­ mijevaju sve oblike optimalizacije za sva prije­ vozna sredstva i sve prometne tokove. Ogromna sredstva koja se na takav nain mogu uštedjeti upuuju da vrlo brzo moemo oekivati i <;tan­ darde i propise koji reguliraju obaveznu prim­ jenu moderne informatike opreme. Npr., ovo garantira kvalitetnu slubu voenja i donošenje vanih odluka (recimo da li je korištenje elje­ znice na odreenim relacijama daleko kvalitet­ nije i jeftinije od cestovnog teretnog prometa).
Sve ovo ukazuje da pretpostavka bilo kakvog ukljuivanja u prometne tokove EZ pod­ razumijeva prvenstveno ulaganja u razvoj adek­ vatne integralne informatike mree na cijelom jugoslavenskom podruju. Pri tome se misli da je i popratna sJ u ba i tehniko-tehnološka pod­ ršku na najvišem nivou. Be;z obzira na trenutno ekonou1sko ~tanje ova.j zahtjev sc mora zadovo­ ljiti. u najma!Jjl, ruku , kro1. integral ni projekt toJi bi se relatiziruv e'laf>uu. C•!lim loga, potreb­ nu je izl.lj~t purdjaJ llt wr0/.t; bez jedinsl venog standarda ; puprutn::- .~:'!Kvll:il<l~ regulc.tlivc na ju- ­ gosla venskou1 nivou. P :i t ' .. Hue se podrazumijeva da su 1 standardi i rt gula Liva dio jedinstvenog sistema cestovne mree u jeJinsl ven oj Evropi. Kako do ovih pretposravki doi? Argumenti su uedvosmislcni i jasui i vrijente je d<.< se oni uo­ e. Rije strunjaka i cilj 0vog raca je da ukau na [.)olrcbu dopune dosadašnjih shvacanja i po­ lrebe izrade odgovarajue projektne dokumen­ tacije koja e ovo p~;edvidjeti i uvjetovati.
4. uS v ET N E.. 1v1kEZU ci .BiN !SNI.i."­ .PUN'I~Tu\' h.
Bilo koJa vrsta pruanja pomoi podra­ zumijeva razvijetlll mre:i.u setvisnih toaka. N pr. ako sc- go vor·:i o ten nikoj pomoi onda se misli na dobar ovlašten servis, adekvatan fond rezervnih dijelova i alata, varijante zamjene vozila, spašavanje tereta (kada je u pitanju lako - pokvarljiva roba) itd. Posebna problematika je i prijevoz opasnih tereta i odgovarajua pratnja. Ovo je neobino vano kada postoji mogunost nastanka ekoloških katastrofa i ugroavanja ljudskih ivota.
U sluaju prometue nezgode bitna je brza medicinska pomo (od naina informiranja do eventualnog prijevoza povreenih). Pri tome se misli i na kompletne obrade koje se moraju pruiti (sve dv kompliciranih operacionih zah-
t "k , ' va a u naJ t·acem vremeuUJ. Na medicinski ti? pomoi neposredno se
nastavlja i cjelokupna pravna zaštita (od pro­ voenja naših zakonskih propisa ~?a sve do meu­ narodnog vještaenja i arbitrae).
Osim svih neophodnih servisnih usluga vano je pruiti i sav ostali komfor uz auto-ce­ stu. Tu se misli na sanitarne vorove, motele i hotele, dobro opskrbljene benzinske stanice i trgovine itd. Tek zaokruenjem svih sadraja in­ frastrukture mogue je garantirati kvalitetno ukljuivanje u prometne tokove ne samo EZ ne­ go i u svjetski prometni sistem.
Promdi:, vol. 2. br. 5/6, 1990, 385-387
I. upanovi, B. Ribari: Sredstva cestovnog teretnog prometa i ukljuivanje u tokove EZ
i. ZAKUUAK
Izgradnja efikasnog i integralnog sistema kao podrška ukljuivanju u prometne tokove EZ je dugotrajan, odgovoran i sku p posao koji nije rezultat nikakvih dobrih elja i namjera ve neophodna potreba koja ne trpi odlaganja. Da­ našnji trendovi ukazuju da se r ješavanju ovog problema ne moe pristupi t i parcijalno ili "na­ knadno".
Ako se eli ui u zajednicu modernih društava onda to podrazumijeva i izuzetne na­ pore svih s;..bjekata koji su direktno ili indirekt­ no vezani za cestovni promet i promet uope.
Ukoliko i ove pretpostavke budu zado­ voljene, moe se rei da imamo šansu za uklju­ ivanje prijeV'OZ!lih sredstava cestovnog teret­ nog prometa u prometne tokove EZ. Naravno, nemogue je na ogranienom prostoru dati sve aspekte ovog vanog problema, ali je sasvim izvjesno da zaostajanje i neukljuivanje u mo-
Promet, vol. 2. br. 5/6, 1990, 385-387
derne svjetske trendove znai još veu promet­ nu izolaciju. Na nama je da to uoimo i odgo­ varajue postupimo.
SUMMAllY
COltd..ivlEkCIAL HEA. VY .1.v.tOfOR VEHlCLES ANL POSSIILITIES OF THEIR IN":fEGRA 110N IN TilE TEANBP01t1" TRENDS OF THE EC
The authors deal with the issues of in­ tegJ'ation of our road cransport i.e. trucking trade into the traffic flows of the EC and dis­ cuss the factors of immediate influence upon the increased level of services, as basic factors of discontiJwation of further tendency of traffic isolation of our country. If these prerequisites are met there are strong chances for us to suc­ cessfully join the EC road traffic flows.
38t