Download pdf - Prijedlog kriterija ocijenjivanja iz kemije

ŽUPANIJSKO STRUČNO VIJEĆE NASTAVNIKA KEMIJE SREDNJIH ŠKOLA ISTARSKE ŽUPANIJE

Labin 1. rujna 2011.

BROJČANO OCJENJIVANJE UČENIČKIH POSTIGNUĆA IZ NASTAVNOG PREDMETA KEMIJA

Općenite smjernice za izradu kriterija:

Nedovoljan (1)

� UPS: Ne prepoznaje osnovne pojmove uz pomoć nastavnika.

� PZ:. I uz pomoć ne uočava greške samostalno.

Dovoljan (2)

� UPS: Prisjeća se osnovnih pojmova uz pomoć nastavnika.

� PZ: Radi uz pomoć ali ne uočava greške samostalno

Dobar (3)

� UPS: Poznaje osnovne pojmove.

� PZ: Radi uz povremenu pomoć, greške uočava, i ispravlja ih uz pomoć

nastavnika.

Vrlo dobar (4)

� UPS: Poznaje sve nastavne sadržaje, ali ih ne povezuje sa sličnim

sadržajima.

� PZ: Primjenjuje stečeno znanje, samostalno uočava pogreške i ispravlja

ih.

Odličan (5)

� UPS: Povezuje usvojeno znanje sa drugim sličnim sadržajima.

� PZ: Kreativno primjenjuje usvojene vještine u novim situacijama.

1. RAZRED GIMNAZIJE OPIS POSTIGNUĆA BROJ

CJELINE NASTAVNA

CJELINA OCJENA

UPS PZ nedovoljan (1) - učenik ne prepoznaje temeljne pojmove, na pitanja ne

odgovara ili odgovara nejasno - učenik i uz pomoć ne uočava greške samostalno

- učenik ne pokazuje razumijevanje sadržaja

učenik će … učenik će … dovoljan (2) - prepoznati da tvari postoje u tri agregacijska stanja i poznati

oznake za agregacijska stanja (s,l,g)

- razlikovati pojmove tvar, čista tvar i smjesa tvari; homogenu i heterogenu smjesu tvari; elementarna tvar i kemijski spoj

- moći nabrojati temeljna fizikalna svojstva tvari (gustoća, toplinska i električna provodnost, tvrdoća, magnetičnost, agregacijsko stanje, topljivost,vrelište, talište)

- nabrojati temeljne fizikalne postupke odvajanja tvari (taloženje, dekantiranje, filtriranje, destiliranje, sublimiranje, sedimentiranje, kristaliziranje, ekstrahiranje, kromatografiranje)

- definirati pojmove atom – kemijski element i molekula – spoj i na osnovi simboličkoga zapisa razlikovati kemijski element od kemijskog spoja

dobar (3) - moći opisati temeljna fizikalna svojstva tvari (gustoća, agregacijsko stanje,vrelište, talište) - razlikovati temeljne postupke odvajanja tvari (taloženje, dekantiranje, filtriranje, destiliranje)

- moći na osnovi submikroskopskoga prikaza rasporeda čestica odrediti najvjerojatnije agregacijsko stanje i svojstva toga agregacijskog stanja (npr. gibanje čestica)

vrlo dobar (4) - biti sposobni objasniti promjene u strukturi tvari pri prijelazu između agregacijskih stanja

- moći opisati temeljna fizikalna svojstva tvari tvrdoća, gustoća - moći objasniti temeljne postupke odvajanja tvari ( sublimiranje, sedimentiranje, kristaliziranje)

- na temelju fizikalnih svojstava uzorka tvari razlikovati čistu tvar i smjesu tvari -iz danih podataka (Tv i Tt) moći odrediti agregacijsko stanje tvari pri zadanim uvjetima

- moći uporabiti fizikalna svojstva uzorka tvari s

ciljem njene identifikacije

1.

TVARI

odličan (5) - moći opisati temeljna fizikalna svojstva tvari magnetičnost, toplinska i električna provodnost -moći objasniti temeljne fizikalne postupke odvajanja tvari ( ekstrahiranje, kromatografiranje)

- predložiti prikladne fizikalne i kemijske postupke odjeljivanja sastojaka i pritom odabrati njihov smisleni slijed na temelju poznavanja sastava smjese poznatih tvari

nedovoljan (1) - učenik ne prepoznaje temeljne pojmove, na pitanja ne odgovara ili odgovara nejasno - učenik i uz pomoć ne uočava greške samostalno


učenik će … učenik će …

2.

GRAĐA ATOMA

dovoljan (2) - prepoznati građu atoma {pozitivna jezgra (nukleoni: protoni i neutroni) i negativni elektroni u omotaču; elektroneutralnost,

- označiti broj protona, elektrona i neutrona iz protonskog i nukleonskog broja izabranoga

relativne veličine atoma i jezgre}

- moći reći kemijske oznake za protonski broj (Z), nukleonski broj (A) i relativnu atomsku masu (Ar)

nuklida

- imenovati izotopne atomske vrste jednostavnijih kemijskih elementa

dobar (3) - poznavati značaj i odnos između nukleonskog i protonskog broja te povezati protonski i nukleonski broj s građom atoma - interpretirati značenje pojma nuklid, izotop i izobar te

kemijskoga elementa kao smjese nuklida zajedniĉkoga Z

- poznavati Bohrov model atoma

- prikazati elektronsku konfiguraciju jednostavnih atomskih vrsta

- poznavati pojam valentnog elektrona

- definirati relativnu atomsku masu,unificiranu atomsku jedinicu mase

- moći prikazati elektronsku konfiguraciju atoma (periode 1 – 4) primjenom pravila raspodjele

- razlikovati izotopne atomske vrste pojedinog kemijskog elementa

- izračunati relativnu atomsku masu

vrlo dobar (4) - poznati pojam emisije i apsorpcije zračenja i elektromagnetski spektar

- moći prikazati elektronsku konfiguraciju iona (periode 1 – 4) primjenom pravila raspodjele

- objasniti značenje valentnih elektrona

- moći izračunati relativnu atomsku masu (Ar) na temelju sastava izotopnog uzorka elementarne tvari

- razumjeti atom kao električki neutralnu i ion kao nabijenu ĉesticu (primjerice: H, H

–, H

+)

odličan (5) - opisati Bohrov model atoma i objasniti pojam kvanta svjetlosti

- moći objasniti kako pomoću emisijske atomske spektroskopije dobivamo informacije o elektronskoj strukturi atoma

- moći rastumačiti emisijski i apsorpcijski spektar atoma

- moći povezati energiju, frekvenciju i valnu duljinu svjetlosti

- objasniti građu elektronskog omotača i povezati «mjesto« elektrona u elektron. omotaču s njegovom energijom




dovoljan (2) - pozna osnovnu građu PSE (skupine, periode) i položaj metala i nemetala

- iz položaja elementa u PSE moći označiti broj valentnih elektrona i valencije atoma kemijskih elemenata glavnih skupina PSE

-prepoznati i povezati naziv elementa sa položajem u PSE i sa odgovarajućom periodom i skupinom

3.

PERIODNI SUSTAV ELEMENATA

dobar (3) - definirati pojmove energija ionizacije, elektronski afinitet, elektronegativnost

- moći na temelju položaja kemijskog elementa u PSE,

- razumije periodičnu promjenu fizikalnih svojstava (metalnog ili nemetalnog karaktera, energije ionizacije, elektronski afinitet, ...) kemijskih

predvidjeti moguće valencije njegovih atoma

- predvidjeti periodičnost svojstava elemenata s njihovim položajem u PSE

elemenata u PSE - predvidjeti položaj kemijskog elementa u PSE s

elektronskom strukturom njegovih atoma

vrlo dobar (4) - moći rastumačiti periodičnost promjene određenih fizikalnih svojstava atoma kemijskih elemenata 2. i 3. periode PSE (polumjer atoma, 1. I 2.energija ionizacije, elektronski afinitet i elektronegativnost) na temelju grafičkih ili tabelarnih prikaza

- moći, na temelju položaja kemijskog elemenata u PSE, predvidjeti neka fizikalna i kemijska svojstva uzorka elementarne tvari

odličan (5) - moći rastumačiti periodičnost promjene određenih fizikalnih svojstava atoma kemijskih elemenata 2. i 3. periode PSE (magnetičnost, električna provodnost, talište i vrelište)

- moći usporediti periodičnost promjene određenih fizikalnih svojstava konkretnih atoma kemijskih elemenata 2. i 3. periode PSE



učenik će … učenik će … dovoljan (2) - razlikovati tri temeljne vrste kemijskih veza: ionsku, kovalentnu

i metalnu veza - prepoznati ulogu elektronskog omotača i valentnih elektrona

pri nastanku kemijske veze;

- na kemijskom modelu ili u strukturnoj formuli prepoznati jednostruku, dvostruku ili trostruku kovalentnu vezu između atoma

- prepoznati vezne i nevezne elektronske parove i moći u strukturnim prikazima jednostavnih molekula označiti vezne i nevezne elektronske parove

- reći kako nastaju anioni i kationi

- poznavati značenje Lewisovih simbola

- definirati temeljna svojstva uređenosti građe čvrstih tvari ii razliku između amorfnih i kristalnih tvari(kristali)

- prepoznati nastanak ionskih spojeva i zapisati njihove formule (npr. CuO, CaCl2)

- koristiti Lewisovu simboliku u prikazu nastajanja zadanih formulskih jedinki i molekula - poznavati temeljne tipove kristalnih struktura koje

tvore atomi iste vrste

4.

VEZE IZMEĐU ATOMA I MOLEKULA, KRISTALI

dobar (3) - razlikovati polarnu kovalentnu vezu i polarnost molekule ( na modelu CO, CO2, CH4)

- poznavati temeljne oblike građe molekula (linearna, planarna, piramidna, tetraedarska,)

- moći objasniti pojam vodikova veza

- poznavati međumolekulske sile: van der Waalsove , Londonove - moći objasniti polarnost kovalentne veze među raznovrsnim

atomima

- opisati svojstva i građu i ionskih molekulskih, kovalentnih

- primjeniti koncept elektronegativnosti pri procjeni vrste kemijske veze izmedu atomskih vrsta

- objasniti jakost kovalentne veze s duljinomi veze i njenom energijom

- moći koristiti Lewisovu simboliku za stvaranje simboličkih prikaza strukture molekula

- moći crtežom definirati (prikazati) vodikovu vezu izmedu dvije molekule

- prikazati jednadžbama oksidacije i redukcije nastanak aniona i kationa

- poznavati dva temeljna tipa ionskih kristalnih

kristala i kristala metala

- opisati odnos između pojmova kristalna struktura, elementarna ćelija i kristalna rešetka

- moći opisati kristalnu strukturu jednostavne kubične slagaline

- poznati pojmove alotropija i polimorfija

- moći opisati kristalnu strukturu kubične slagaline, volumno i plošno centrirane

struktura binarnih spojeva (NaCl i CsCl)

- znati odrediti broj atoma (ili formulskih jedinki spoja) koji pripada jedinićnoj ćeliji određenoga tipa kristalne strukture

- odrediti vrstu kristala s obzirom na međusobnu povezanost jedinki koje ga izgrađuju (s obzirom na vrstu kemijske veze)

vrlo dobar (4) - poznavati temelje VSEPR modela - na temelju odbijanja veznih i neveznih elektronskih parova središnjega atoma nacrtati oblik jednostavnih višeatomnih molekula

- moći rastumačiti specifična svojstva metalne veze i povezati ih s tipičnim fizikalnim svojstvima metala (električna i toplinska provodnost, čvrstoća, kovnost)

- moći povezati svojstva tvari s vrstom kemijske veze među građevnim jedinkama

- na temelju građe molekule predvidjeti temeljna fizikalna i kemijska svojstva kemijskog spoja

- moći rastumačiti specifičnost fizikalnih svojstva vode na temelju sposobnosti molekula vode da se međusobno povezuju vodikovim vezama

- moći usporediti jakost ionske veze između različitih iona na temelju njihove veličine i naboja

- moći, na temelju poznatih duljina veze, usporediti jakost kovalentnih veza

- moći objasniti zasićenost i usmjerenost kovalentnih veza i nastajanje molekula

- rastumačiti odnose u odbijanju veznih i neveznih elektronskih parova središnjega atoma

- moći, uporabom skupa pravila, stvoriti Lewisovu strukturnu formulu molekule

- moći, na temelju Lewisove strukturne formule, predvidjeti geometriju molekule

- moći, na temelju njezine prostorne građe,

predvidjeti polarnost molekule

- moći odrediti broj atoma (ili formulskih jedinki spoja) koji pripada jediničnoj ćeliji određenog tipa kristalne strukture

- predvidjeti koordinacijski broj iona u određenoj kristalnoj strukturi

odličan (5) - moći objasniti orijentacijske, indukcijske i disperzijske sile među molekulama

- moći rastumačiti pojmove vodljiva i valentna vrpca

- rastumačiti uzroke interakcije molekula i moći procijeniti utjecaj

međumolekulskih interakcija na svojstva tvari (van der

Waalsove sile, vrelišta, tališta)

- predvidjeti dominantnu vrstu međumolekulskih interakcija na temelju građe molekula

- analizirati strukturne ili kemijske formule i prepoznati primjere molekula koje se mogu udruživati O−H•••O, O−H•••N, N−H•••O i N−H•••N vodikovim vezama

-moći na temelju poznavanja radijusa atoma i vrste

- moći objasniti pojmove: ion-dipol interakcija, dipol-dipol interakcija, ion

atomske slagaline izračunati gustoću tvari

- moći računski povezati parametre elementarne ćelije s parametrima atoma koji joj pripadaju




dovoljan (2) - definirati pojmove kemijska promjena i kemijska reakcija

- moći, na temelju kemijskoga imena kemijskoga spoja napisati

prikladnu kemijsku formulu (i obrnuto)

- moći prepoznati kvalitativno i kvantitativno značenje kemijskih

simbola, kemijskih formula

- prepoznati molekulsku, relativnu molekulsku i molarnu masu

- moći napisati jednostavnije jednadžbe kemijskih reakcija i uravnotežiti jednadžbu kemijske reakcije

- definirati temeljna svojstva jednadžbe kemijske reakcije

(očuvanje mase i očuvanje naboja)

- moći izračunati maseni omjer i maseni udio elementa u spoju

dobar (3) - moći napisati empirijske i molekulske formule jednostavnih kovalentnih spojeva na temelju poznatih valencija atoma vodika, kisika i ugljika

- moći objasniti kvalitativno i kvantitativno značenje jednadžbe kemijske reakcije

- razumjeti jednadžbu kemijske reakcije kao simbolički zapis koji tumači kemijsku pretvobu na atomskoj razini (elementarna pretvorba)

- moći objasniti pojmove piroliza, oksidacija (u smislu termičkog raspada na zraku), kemijska sinteza, kemijska analiza

- moći simbolički opisati kemijsku promjenu (napisati jednadžbu kemijske reakcije

vrlo dobar (4) -moći objasniti pojmove fotoliza, elektroliza - moći uporabiti kvantitativno značenje zapisa jednadžbe kemijske reakcije

6.

KEMIJSKE JEDNADŽBE I PROMJENE

odličan (5) - rastumačiti odnos kemijske promjene i energije

-moći na temelju zapisane jednadžbe kemijske reakcije, izračunati potrebnu masu tvari potrebnih za kemijsku reakciju (ili izračunati količine koje će nastati tijekom kemijske reakcije)




7. OSNOVE KEMIJSKOG RAČUNA I STEHIOMETRIJA KEMIJSKE REAKCIJE dovoljan (2) - definirati pojam množine jedinki i mol kao jedinicu množine,

Avogadrovu konstantu

- prepoznaje vezu između mase, množine,brojnosti jedinki

- može izračunati množinu kemijskih jedinki na

temelju mase uzorka tvari ili brojnosti jedinki

- može kvantitativno izraziti elementarni sastav

tvari na temelju njezine kemijske formule

dobar (3) - moći rastumačiti značenje pojma molarni volumen plina

- moći odrediti empirijsku i molekulsku formulu

spoja na temelju rezultata kemijske analize

- moći riješiti jednostavnije stehiometrijske zadatke

- moći rješavati problemske zadatke vezane uz

maseni i volumni udio u sastavu kemijskog spoja,

smjesa

- moći objasniti odnose između mjernih jedinica i

pretvarati izvedene mjerne jedinice jedne u druge

vrlo dobar (4) - moći rastumačiti značenje opće plinske jednadžbe -znati napisati jednadžbu kemijske reakcije u ionskom obliku (moći razlikovati ionske I molekulske tvari)

odličan (5) - moći povezati sve veličine - moći, na temelju zapisane jednadžbe kemijske reakcije, izraĉunati potrebne količine tvari potrebnih za kemijsku reakciju (ili izraĉunati količine koje će nastati tijekom kemijske reakcije) - uporabiti molarni volumen i jednadžbu stanja

idealnoga plina pri rješavanju odgovarajućih

stehiometrijskih problema

- moći, na temelju zapisa jednadžbe kemijske reakcije, rastumaĉiti promjenu množina prisutnih kemijskih vrsta

- moći rješavati složenije stehiometrijske zadatke


CJELINE NASTAVNA

CJELINA OCJENA





dovoljan (2) - definirati pojam sustava (otvoreni, zatvoreni, izolirani) i okoline ; entalpija i standardna entalpija; funkcija stanja

- prepoznati da svaku fizikalnu i kemijsku promjenu prati promjena energije

- definirati pojmove: promjena entalpije, reakcijska entalpija, entalpije nastajanja i znati njihove oznake i mjerne jedinice

- prepoznati egzotermni i endotermni proces

- predvidjeti promjene entalpije pri promjeni agregacijskih stanja

- rad i toplinu objasniti kao načine izmjene energije između sustava i okoline

dobar (3) - definirati prvi zakon termodinamike

- moći razlikovati pojam sustava (otvoreni, zatvoreni, izolirani) i okoline ; entalpija i standardna entalpija; funkcija stanja

- razlikovati pojam unutrašnje energije i entalpije kao funkcije stanja - razlikovati ekstenzivne i intezivne veličine

- definirati slobodnu energiju

- odrediti promjenu entalpije pri kidanju i nastajanju kemijskih veza

- predvidjeti predznak promjene entropije u kemijskim reakcijama i povezati sa spontanošću i smjerom reakcije

vrlo dobar (4) - objasniti pojam predznaka rada i topline, koju sustav izmjenjuje

s okolinom

- objasniti način određivanja reakcijske entalpije (princip rada kalorimetra)

- moći simbolički povezati promjenu entalpije i jednadžbu kemijske reakcije

- moći entalpijskim dijagramom prikazati egzotermnu i endotermnu promjenu

- objasniti na primjerima da ukupna promjena entalpije ovisi o entalpijama reaktanata i produkata

- moći napisati termokemijsku jednadžbu i izračunati reakcijsku entalpiju

- moći odrediti promjenu entropije pri promjeni agregacijskog stanja sudionika kemijske reakcije, tlaka reakcijske smjese, koncentracije reaktanata

- nacrtati dijagram promjene entropije pri faznim prijelazima

1.

ENERGIJA I KEMIJSKE PROMJENE

odličan (5) - definirati termodinamičke uvjete za stabilno stanje

- definirati promjenu standardne entalpije neutralizacije, otapanja, hidratacije i ionskih reakcija

- povezati pojam entropije i uređenost sustava

- prikazati rezultate termokemijskoga pokusa entalpijskim dijagramom

- moći iščitati podatke iz grafiĉkoga prikaza rezultata termokemijskoga pokusa i izračunati

promjenu iznosa funkcije stanja

- rastumačiti definiciju II zakona termodinamike i uporabiti je u izračunu promjene entropije u kemijskim reakcijama

- povezati promjenu entropije izoliranoga sustava s prirodom procesa u sustavu

- izračunati promjenu standardne entalpije neutralizacije, otapanja, hidratacije i ionskih reakcija

- moći uporabiti Hessov zakon u izračunu reakcijskih entalpija u složenijim zadacima

- povezati Gibbsovu energiju, entalpiju i entropiju pri stalnom tlaku i temperaturi te moći predvidjeti spontanost i smjer reakcije na temelju vrijednosti Gibssove energije




dovoljan (2) - definirati fazu, komponentu, fazno pravilo - moći prepoznati temeljna svojstva tri osnovna agregacijska stanja - definirati vrelište, ledište, tlak pare

- nabrojati osnovna svojstva plinova, tekućina i čvrstih tvari

dobar (3) - poznavati prostorne odnose među građevnim jedinkama triju

agregacijskih stanja

- imenovati i opisati pojedine fazne promjene - poznati veličine s kojima se opisuje stanje plina - uočiti razliku između idealnih i realnih plinova

- poznavati osnovna svojstva tekućina: viskoznost, polarnost, gustoću, površinsku napetost

- opisati promjene pri taljenju i isparavanju

- na faznom dijagramu ( vode, CO2) odrediti uvjete tlaka i temperature pri koji kojima dolazi do promjene stanja i odrediti trojnu točku

- poznavati nazive kojima opisujemo promjene agregacijskih stanja - moći, na temelju poznavanja građe tvari, objasniti promjene agregacijskih stanja tvari - objasniti utjecaj međumolekulskih sila na fizička

svojstva tekućina

2.

UNUTAR SPOJEVA AGREGACIJ-SKA STANJA TVARI

OSNOVNA SVOJSTVA TEKUĆINA

vrlo dobar (4) - navesti čimbenike koji utječu na viskoznost, gustoću, površinsku napetost

- objasniti vrelište, ledište, tlak pare - objasniti površinsku napetost tekućine kao

rezultat odnosa sila na površini i unutrašnjosti tekućine - obrazložiti odnos volumena, tlaka I temperature plina i napisati odnos u obliku osnovnih plinskih zakona

- prikazati grafički ovisnost ravnotežnoga tlaka

pare o temperaturi

- nacrtati i pojasniti energijski dijagram faznih prijelaza - objasniti ovisnost vrelišta tekućine i tlaka para

odličan (5) - objasniti specifičnu i molsku entalpiju isparavanja, taljenja, sublimacije

- objasniti pojam dinamičke ravnoteže, tlak pare, vrelište,toplina isparavanja - objasniti građu i djelovanje površinski aktivnih tvari

- izračunati toplinske učinke faznih prijelaza - utvrditi uzroke i posljedice viskoznosti, površinske napetosti na ponašanje tekućina - iz opće plinske jednadžbe izračunati pojedinu veličinu (p, V, T, M, n) i uporabiti je u stehiometriji kemijske reakcije - samostalno navesti primjere za površinski aktivne tvari - moći samostalno odrediti gustoću, viskozitet




dovoljan (2) - definirati pojmove zasićena, nezasićena i prezasićena otopina

- razlikovati tekućina, otapalo i otopina

- moći na prikladan način izraziti sastav otopine (maseni udio, masena i množinska koncentracijom, molalnost)

- definirati koligativna svojstva otopina (tlak para, sniženje ledišta, povišenje vrelišta, difuziju, osmozu i osmotski tlak) i prepoznati da koligativna svojstva ovise samo o brojnosti čestica u otopini

- definirati što je to koloidni sustav

- prepoznati vrste otopina iz predloženih primjera

dobar (3) - objasniti što je to disperzni sustav i poznavati podjelu disperznih sustava

- poznavati pojam topljivost tvari i utjecaj temperature na topljivost tvari

- razlikovati pojam disperznoga sustava, prave otopine, koloidne

otopine i grube disperzije

- objasniti pojam hidratacije - moći napisati definicijske jednadžbe za određena koligativna svojstva - razlikovati difuziju od osmoze i definirati osmotski tlak - moći objasniti što je to koloidni sustav i podjelu koloida

- moći izračunati jednostavne zadatke za pripravu otopine - moći objasniti dijagram topljivosti tvari - izračunati jednostavne zadatke( povišenje vrelišta, sniženje ledišta) - na faznom dijagramu vode i otopine obrazložiti

sniženje tlaka para otapala, povišenje vrelišta i sniženje ledišta za nehlapljive tvari

3. OTOPINE I KOLOIDNI SUSTAVI

vrlo dobar (4) - razlikovati pojmove entalpija otapanja i entalpija kristalne rešetke

- objasniti Raoultov zakon za idealne otopine

- moći (na atomskoj razini) rastumačiti procese koji se zbivaju tijekom otapanja tvari

- moći na temelju dijagrama topljivosti predvidjeti

- poznavati primjenu koloidnih sustava u životu topljivost tvari

- moći predložiti praktične načine kako razlikovati zasićenu, nezasićenu i prezasićenu otopinu

- interpretirati dijagram ovisnosti ravnotežnog tlaka para otopine o sastavu otopine

- razlikovati vrste glavnih koloidnih sustava prema agregacijskim stanjima disperznog sredstva i disperzne faze

odličan (5) - moći obrazložiti otapanje tvari s ionskom i molekulskom kristalnom strukturom - objasniti zašto otopina ima niže ledište i više vrelište od

otapala

- moći rastumačiti što je uzrok posebnih svojstava koloidnih sustava

- moći, na jedan način izražen sastav otopine, izraziti na drugi način (primjerice γ → c) - moći računski opisati (iskazati, izračunati)

promjenu sastava otopine tijekom razrjeđivanja, koncentriranja ili miješanja otopina

- moći izračunati molarne mase otopljenih tvari iz podataka mjerenja koligativnih svojstava

odrediti kvantitativno koligativna svojstva na računskim primjerima - samostalno istražiti (pokusom) svojstva otopina




dovoljan (2) - definirati brzinu kemijske reakcije - nabrojati čimbenike koji utječu na brzinu

- navesti neke primjere homogene i heterogene katalize

dobar (3) - poznati osnovne koncepte teorije sudara i aktivacijskih kompleksa

- definirati zakon brzine reakcije i reakcije prvoga reda

- razumjeti pojmove kataliza, katalizator, inhibitor - definirati unimolekularne, bimolekularne reakcije

- objasniti zašto se različite kemijske reakcije zbivaju različitim brzinama

vrlo dobar (4) - moći rastumačiti pojam energija aktivacije i brzina kemijska

reakcije

- za elementarne reakcije (endotermne, egzotermne) prikazati u diagramu energije reaktanata, aktivacijsku energiju i energiju produkata

- poznavati utjecaj različitih čimbenika na brzinu kemijske reakcije (agregacijsko stanje reaktanata, veličina čestica, koncentracija prisutnih tvari, temperatura)

- moći rastumačiti utjecaj različitih čimbenika na brzinu kemijske reakcije (agregacijsko stanje reaktanata, veličina čestica, koncentracija prisutnih tvari, temperatura)

- koristeći dijagram energije aktivacije za endotermne i egzotermne reakcije

4.

KEMIJSKA KINETIKA

odličan (5) - prikazati reakcijske mehanizme reakcija, sastavljenih iz više elementarnih reakcija

- moći rastumačiti utjecaj katalizatora na energiju aktivacije i brzinu kemijske reakcije

- nacrtati dijagram, koji prikazuje promjenu

koncentracija reaktanta s vremenom

- prikazati reakcijske mehanizme reakcija, sastavljenih iz više elementarnih reakcija

- nacrtati Arrheniusovu jednadžbu (u logaritamskomi oblikui) te objasniti vezu između konstante reakcijske brzine, aktivacijske energije i temperature

- nacrtati dijagram raspodjele energije među molekulama te predstaviti udio molekula s aktivacijskom energijom pri određenoji temperaturi

- izračunati energije aktivacije ili promjenu entalpije kemijske reakcije



učenik će … učenik će … dovoljan (2) - definirati ravnotežno stanje - prepoznati ravnotežne reakcije

dobar (3) - opisati nastajanje kemijske ravnoteže - objasniti pomak ravnoteže (Le Chatelier)

- odrediti smjer ravnoteže na zadanim primjerima

vrlo dobar (4) - na osnovi definiranog zakona kemijske ravnoteže znati napisati izraz za konstantu kemijske ravnoteže za homogene i heterogene sustave

- objasniti pomak kemijske ravnoteže povezati vrijednost konstante ravnoteže s ravnotežnim koncentracijama ili ravnotežnim tlakovima reaktanata i produkata u reakcijskoj smjesi - izračunati konstante ravnoteže iz zadanih podataka

5.

RAVNOTEŽA KEMIJSKIH REAKCIJA

odličan (5) - moći prepoznati utjecaj različitih čimbenika na kemijsku ravnotežu (Le Chatelier)

-ispitati i objasniti Le Chatelierov princip i utjecaj različitih čimbenika na ravnotežno stanje kemijskoga sustava i izračunati konstante ravnoteže

nedovoljan (1) - učenik ne prepoznaje temeljne pojmove, na pitanja ne odgovara ili odgovara nejasno - i uz pomoć ne uočava greške samostalno



6.

REAKCIJE U OTOPINAMA

dovoljan (2) - definirati kiseline i baze - razlikovati hidrokside i lužine

- poznavati kiselinsko-bazne indikatore

- definirati pufere

- definirati reakcije neutralizacije i hidrolize

- razlikovati jake i slabe kiseline - razlikovati hidrokside i lužine - prepoznati biološku važnost puferskih sustava

- definirati soli i nabrojati načine za dobivanje

dobar (3) - moći definirati pojmove kiselina i baza u okviru Arheniusove, Brønsted-Lowryeve teorije kiselina i baza

- na temelju pH vrijednost procijeniti kiselost ili lužnatost otopine

- objasniti što je pufer - razvrstati kiseline i baze po jakosti

- opisati reakcije neutralizacije i hidrolize

- moći napisati jednadžbe disocijacija kiselina (monoprotonskih I poliprotonskih) i baza

- odrediti stupanj kiselosti indikatorima - moći napisati jednadžbe za dobivanje soli i dati imena solima

vrlo dobar (4) - moći napisati jednadžbe disocijacija kiselina (monoprotonskih I poliprotonskih) i baza

- moći rastumačiti pojam ionski produkt vode i pH-vrijednosti i objasniti da je pH vrijednost mjerilo kiselosti i bazičnosti vodenih otopina

- moći rastumačiti građu i svojstva soli

- moći objasniti odnos konjugirana baza-konjugirana kiselina (konjugirani kiselo-bazni par) - moći izračunati pH/pOH vrijednost vodene otopine s cjelobrojčanim vrijednostima - moći rastumačiti pojam reakcije neutralizacije (u okviru Arrheniusove i Brønsted-Lowryeve teorije kiselina i baza) - moći predvidjeti pH-vrijednost otopina različitih soli

odličan (5) - napisati protolitičke reakcije za kiseline i baze - moći objasni reakciju vodenih otopina soli

- objasniti djelovanje kiselinsko-baznih indikatora

- moći napisati i urediti protolitičke reakcije

kiselina i baza (u ionskom obliku);

- moći odrediti koncentraciju neke vodene otopine titracijski

- moći rastumačiti kako djeluje puferska otopina i navesti primjere

- na temelju vrijednosti disocijacijskih konstanti ravnoteže kiselina ili baza rastumaciti kiselo-bazne odnose između njihovih jedinki u okviru Brønsted-Lowryeve teorije kiselina i baza

- izračunati konstante ravnoteža iz zadanih podataka

- rastumačiti reakciju hidrolize soli

- samostalno rješavati zadatke po jednadžbama neutralizacije i hidrolize


CJELINE NASTAVNA

CJELINA OCJENA





dovoljan (2) -definirati pojmove oksidacija i redukcija, oksidacijsko i redukcijsko sredstvo

- razlikovati elektrolite od neelektrolita

- definirati vodljivost elektrolita

- prepoznati galvanski članak

- definirat pojmove elektroliza, katoda i anoda

- nabrojati kemijske izvore struje

- definirati koroziju

- moći odrediti oksidacijski broj određene atomske vrste u kemijskom spoju

dobar (3) - poznavati vodljivost elektrolita i njenu ovisnost o temperaturi, koncentraciji i mjernu jedinicu vodljivosti

- poznavati način djelovanja galvanskog članka kao izvora energije

- moći napisati dijagram (shemu) galvanskog članka

- moći objasniti razliku između galvanskog i elektroliznog članka

- na Daniellovom članku predstaviti polučlanak, elektrolitski ključ, elektrodne reakcije, pozitivni i negativni pol, reakcije članka

- opisati proces elektrolize

- razlikovati primarne i sekundarne članke

- objasniti vrste korozije

-moći uporabom oksidacijskih brojeva izjednačavati jednostavnije jednadžbe kemijskih reakcija - objasniti značenje elektrokemijskog niza i

uporabiti elektrokemijski niz standardnih redukcijskih potencijala u jednostavnijim zadacima

- moći napisati elektrodne reakcije pri elektrolizi taljevine soli, vode

- objasniti proces korozije

- moći objasniti utjecaj korozije na svakodnevni život

- znati kako spriječiti koroziju (načini i sredstva

1.

ELEKTRO KEMIJSKI PROCESI

vrlo dobar (4) - objasniti prijenos električnih naboja i tvari u otopini

- objasniti negativne i pozitivne vrijednosti elektrodnog potencijala

- opisati vodikovu elektrodu i njezin značaj u određivanju redukcijskog potencijala

- moći rastumačiti način djelovanja galvanskog članka - moći razlikovati različite ishode pri elektrolizi taljevine spoja i njegove vodene otopine

- prikazati rad suhog članka i olovnog akumulatora

- objasniti mehanizme nastanka korozije

- moći napisati parcijalne jednadžbe i urediti jednadžbe redoks reakcija u kiseloj sredini - moći napisati elektrodne reakcije pri elektrolizi vodenih otopina

- moći izračunati vrijednosti napona galvanskog članka na temelju standardnih elektrodnih potencijala u elektrokemijskom nizu

- izračunati i shvatiti važnost Faradayeve konstante

- objasniti kvantitativne odnose pri elektrolizi (Faradayeve zakone elektrolize)

odličan (5) - moći uporabiti elektrokemijski niz standardnih redukcijskih potencijala polučlanaka i predvidjeti razliku potencijala budućega galvanskoga ĉlanka

- za vodenu otopinu, koja sadrži više vrsta iona, predvidjeti moguće elektrodne reakcije

- prikazati rad gorivog članka

- objasniti mehanizme zaštite od korozije

- moći opisati i prikazati kemijske procese kod Leclancheovog članka i olovnog akumulatora

i navesti mogućnosti njihove primjene

- elektrodnu reakciju povezati s množinom proteklog električnog naboja te izračunati količinu izlučene ili otopljene tvari na elektrodama




dovoljan (2) - poznati osnovnu građu PSE (skupine, periode) i položaj metala i nemetala

- definirati pojmove energija ionizacije, elektronski afinitet, elektronegativnost

- zapamtiti da čak 4/5 elemenata ima metalna svojstva te nabrojati karakteristična svojstva metala.

- poznati izvore metala u prirodi.

- reći kako dijelimo metale

-iz položaja elementa u PSE moći odrediti broj valentnih elektrona i valencije atoma kemijskih elemenata glavnih skupina PSE - nabrojati metode za dobivanje metala

- poznati značenje metala u tehnologiji i svakodnevnom životu

dobar (3) - opisati periodičnu promjenu fizikalnih svojstava (metalnog ili nemetalnog karaktera, energije ionizacije, elektronski afinitet, ...) kemijskih elemenata u PSE - povezati položaj kemijskog elementa u PSE s elektronskom

strukturom njegovih atoma

- moći, na temelju položaja kemijskog elementa u PSE, predvidjeti moguće valencije njegovih atoma

- objasniti osnove za podjelu metala

- moći opisati metode za dobivanje metala

- uočiti periodičnost svojstava elemenata s njihovim položajem u PSE

- objasniti reaktivnost metala, njihovu podložnost koroziji i načine zaštite.

vrlo dobar (4) - objasniti kristalnu strukturu metala, metalnu vezu i povezati sa svojstvima metala - moći, na temelju položaja kemijskog elemenata u PSE,

predvidjeti neka fizikalna i kemijska svojstva uzorka elementarne tvari

- moći računski povezati parametre elementarne ćelije s parametrima atoma koji joj pripadaju

- primjerima pokazati kemijsku sličnost elemenata iste supine periodnog sustava elemenata

2. METALI

odličan (5) - znati usvojeno gradivo povezati s gradivom elektrokemije i primijeniti ga na primjerima rafinacije bakra i elektrolize glinice

- moći rastumačiti periodičnost promjene određenih fizikalnih svojstava atoma kemijskih elemenata 2. i 3. periode PSE (polumjer atoma, 1. i 2..energija ionizacije, elektronski afinitet i elektronegativnost) na temelju grafičkih ili

tabelarnih prikaza




dovoljan (2) - nabrojati elemente, nalazišta u prirodi i zajednička svojstva

- navesti svojstva natrija te njegovih spojeva.

- poznati značenje alkalijskih metala u svakodnevnom životu

dobar (3) - poznavati biološku važnost alkalijskih metala

- moći nabrojati i opisati metode dobivanja natrija i njegovih spojeva

- napisati jednadžbe kemijskih reakcija dobivanja

vrlo dobar (4) - napisati reakcije natrija i njegovih spojeva

- protumačiti važnost natrija i spojeva

- pokusom i jednadžbom reakcije dokazati da alkalijski metali i njihovi oksidi s vodom daju lužine

2a. ALKALIJSKI METALI

odličan (5) - objasniti svojstva, dobivanje i uporabu ostalih alkalijskih metala


- jednadžbama kemijskih reakcija prikazati nastajanje spojeva i reaktivnost istih.

- moći rješavati složenije zadatke





- navesti svojstva kalcija te njegovih spojeva.

- poznati značenje zemnoalkalijskih metala u svakodnevnom životu

dobar (3) - poznavati biološku važnost zemnoalkalijskih metala

- moći nabrojati i opisati metode dobivanja kalcija i njegovih spojeva

- napisati jednadžbe kemijskih reakcija dobivanja

vrlo dobar (4) - napisati reakcije kalcija i njegovih spojeva

- protumačiti važnost kalcija i spojeva

- pokusom i jednadžbom reakcije dokazati da zemnoalkalijski metali i njihovi oksidi s vodom daju lužine

2b. ZEMNOALKALIJSKI METALI

odličan (5) - objasniti svojstva, dobivanje i uporabu ostalih zemnoalkalijskih metala



- moći rješavati složenije zadatke - pokusima i jednadžbama kemijskih reakcija obrazložiti vezanje žbuke, topljivost kalcijeva karbonata u oborinskim vodama, nastajanje

špiljskih ukrasa, te taloženje i otapanje “kamenca”




dovoljan (2) - nabrojati najvažnije rude za dobivanje Fe, Cu i Al.

- nabrojati najvažnija svojstva Fe, Cu i Al.

- poznati značenje tehničkih metala u svakodnevnom životu

dobar (3) - poznati svojstva željeza i način njegova dobivanja

- poznati svojstva bakra i način njegova dobivanja - poznati svojstva aluminija i način njegova dobivanja

- objasniti reaktivnost Fe, Cu i Al.

vrlo dobar (4) - opisati načine dobivanja i vrste i uporabu legura željeza, bakra i aluminija


2c. TEHNIČKI VAŽNI METALI

odličan (5) - shvatiti da je proces pri dobivanju željeza u visokoj peći redukcija.

- obrazložiti građu visoke peći, znati napisati kemijske jednadžbe tehnološkog procesa te shvatiti razliku između bijelog i sivoga sirovoga željeza.

- . obrazložiti postupak flotacije i kemijskim jednadžbama prikazati tehnološki proces proizvodnje bakra.

- kemijskim jednadžbama prikazati tehnološki proces proizvodnje aluminija.

- znati usvojeno gradivo povezati s gradivom elektrokemije i primijeniti ga na primjerima rafinacije bakra i elektrolize glinice

- primjerima pokazati amfoternost elemenata i spojeva.

- moći rješavati složenije zadatke po tehnološkim procesima




dovoljan (2) - nabrojiti glavna svojstva nemetala

- poznati izvore nemetala u prirodi.

- poznati svojstva, uporabu i dobivanje vodika

-nabrojati izvore vodika u prirodi. .

- poznavati važnost nemetala za žive organizme

dobar (3) - poznati svojstva, uporabu i dobivanje plemenitih plinova - nabrojati najvažnije spojeve vodika, njihova svojstva i uporabu

- kemijskim jednadžbama prikazati i objasniti laboratorijske i industrijske načine dobivanja vodika

- kemijskim jednadžbama prikazati i objasniti reaktivnost vodika.

3. 3a.

NEMETALI

VODIK

vrlo dobar (4) - poznavati fizikalna i kemijska svojstva vode - objasniti kružni tok vode u prirodi. - objasniti anomaliju vode i njezin značaj za život u

vodi. - kemijskim jednadžbama prikazati reaktivnost

vode.

- objasniti tvrdoću vode i znati odabrati metode za mekšanje vode.

odličan (5) - poznavati metode za mekšanje vode i objasniti važnost istih - samostalno odrediti tvrdoću vode i izračunati količinu kalcijevog oksida





- poznavati biološku važnost halogenih elemenata.

dobar (3) - poznavati načine dobivanja, svojstva i uporabu klora te njegovih spojeva.

- povezati halogene elemente sa ulogom u živom organizmu.

vrlo dobar (4) - na temelju položaja u PSE, predvidjeti neka fizikalna i kemijska svojstva halogenih elemenata.

- kemijskim jednadžbama prikazati i objasniti laboratorijske i industrijske načine dobivanja klora.

- kemijskim jednadžbama prikazati i objasniti reaktivnost klora i njegovih spojeva.

3b. HALOGENI ELEMENTI

odličan (5) - objasniti svojstva, dobivanje i važnost ostalih halogenih elemenata

- moći samostalno rješavati složenije zadatke.





- poznati opasnosti od ozonskih rupa.

- poznavati biološku važnost halkogenih elemenata.

dobar (3) - poznavati načine dobivanja, svojstva i uporabu kisika i sumpora te njihovih spojeva.

- opisati što su kisele kiše, koji ih plinovi uzrokuju i kako se može smanjiti njihova koncentracija u zraka

- povezati hakogene elemente sa ulogom u živom organizmu.

- objasniti razliku između alotropije i polimorfije

- kemijskim jednadžbama prikazati dobivanje spojeva sumpora i kisika

3c. HALKOGENI ELEMENTI

vrlo dobar (4) - na temelju položaja u PSE, predvidjeti neka fizikalna i kemijska svojstva halkogenih elemenata.

- objasniti kružni tok kisika i sumpora u prirodi.

- kemijskim jednadžbama prikazati i objasniti laboratorijske i industrijske načine dobivanja kisika i sumpora.

- kemijskim jednadžbama prikazati i objasniti reaktivnost kisika i sumpora i njihovih spojeva.

- objasniti i kemijskim jednadžbama prikazati nastanak kiselih kiša i njihov utjecaj na prirodu.

odličan (5) - objasniti svojstva, dobivanje i važnost ostalih halkogenih elemenata

- objasniti i kemijskim jednadžbama prikazati nastanak i razgradnju ozona.

- objasniti štetno djelovanje ozona u troposferi, a korisno djelovanjem u stratosferi.

- povezati znanja o kružnim ciklusima kisika i sumpora sa štetnim posljedicama koje nastaju u atmosferi ako se oni naruše.



3d. DUŠIKOVA SKUPINA





- definirati gnojiva i poznavati uporabu

- poznavati biološku važnost elemenata.

dobar (3) - poznavati načine dobivanja, svojstva i uporabu dušika i fosfora te njihovih spojeva.

- opisati što je smog, koji ih plinovi uzrokuju i kako se može smanjiti njihova koncentracija u zraka

- podijeliti gnojiva

- povezati dušik i fosfor sa ulogom u živom organizmu.

- kemijskim jednadžbama prikazati i objasniti dobivanje spojeva dušika i fosfora

vrlo dobar (4) - na temelju položaja u PSE, predvidjeti neka fizikalna i kemijska svojstva elemenata.

- objasniti kružni tok dušika i fosfora u prirodi.

. objasniti važnost gnojiva

- kemijskim jednadžbama prikazati i objasniti laboratorijske i industrijske načine dobivanja dušika i fosfora.

- kemijskim jednadžbama prikazati i objasniti reaktivnost dušika, fosfora i njihovih spojeva.

odličan (5) - objasniti svojstva, dobivanje i važnost ostalih elemenata 15. skupine - objasniti ulogu dušikovih oksida u nastajanju smoga

- objasniti opasnosti od prekomjernog korištenja gnojiva

- povezati znanja o kružnim ciklusima dušika i fosfora sa štetnim posljedicama koje nastaju u atmosferi ako se oni naruše. - moći samostalno rješavati zadatke.





- poznavati biološku važnost elemenata.

3e. UGLJIKOVA SKUPINA

dobar (3) - poznavati načine dobivanja, svojstva i uporabu ugljika i silicija te njihovih spojeva.

- opisati što je efekt staklenika, koji ih plinovi uzrokuju i kako se može smanjiti njihova koncentracija u zraka

- povezati ugljik sa ulogom u živom organizmu.

- razlikovati svojstva dijamanta i grafita na temelju njihove kristalne strukture.

- kemijskim jednadžbama prikazati i objasniti

dobivanje spojeva ugljika i silicija

- znati napisati jednadžbe nastajanja ugljikovih oksida (gorenje uz nedovoljan i obilan dotok zraka).

vrlo dobar (4) - na temelju položaja u PSE, predvidjeti neka fizikalna i kemijska svojstva elemenata.

- objasniti kružni tok ugljika u prirodi.

- kemijskim jednadžbama prikazati i objasniti laboratorijske i industrijske načine dobivanja ugljika i silicija.

- kemijskim jednadžbama prikazati i objasniti reaktivnost ugljika i silicija i njihovih spojeva.

- objasniti najvažnije kemijske procese kruženja

ugljika u prirodi (fotosinteza, stanično disanje,

spaljivanje fosilnih goriva, požari, razgradnja

organskih tvari, otapanje vapnenačkih stijena,

vulkanske erupcije);

- objasniti nastanak i važnost silikata u tlu

odličan (5) - objasniti svojstva, dobivanje i važnost ostalih elemenata 14. skupine - objasniti ulogu uglikovih oksida u nastajanju efekta staklenika

- moći pokusom dokazati ugljikov dioksid u mineralnoj vodi i izdahnutom zraku te napisati jednadžbu pripadne kemijske reakcije (ugljična kiselina, kalcijev karbonat); shvatiti opasnost od trovanja ugljikovim monoksidom i gušenja ugljikovim dioksidom u zatvorenom prostoru - shvatiti da povećana emisija ugljikova dioksida u atmosferu uzrokuje povišenje temperature Zemlje kao planeta, što uzrokuje promjene klimatskih uvjeta na Zemlji. - moći samostalno rješavati zadatke.




dovoljan (2) - nabrojati najvažnije tehnološke materijale - reći neke primjere za dobivanje

dobar (3) - opisati svojstva, dobivanje i uporabu stakla, cementa i keramike - usporediti prednosti i nedostatke „starih“ i „novih“

materijala

vrlo dobar (4) - objasniti postupke proizvodne stakla, keramike i cementa. - istražiti stare i nove tehnologije

4. TEHNOLOŠKI VAŽNI MATERIJALI

odličan (5) - objasniti važnost istraživanja i otkrivanja novih materijala - moći samostalno rješavati zadatke po tehnološkim postupcima.

5. KEMIJA I OKOLIŠ




dovoljan (2) - nabrojati stalne i povremena sastojke zraka - nabrojati vrste vode na Zemlji - definirati što je tlo i kako nastaje

- nabrojati onečiščivaće zraka, vode i tla

dobar (3) - objasniti raspodjelu vode na Zemlji - poznati opasnosti od onečišćenja okoliša, posebno vode, zraka i tla

- prikupiti podatke o najčešćim onečišćivačima okoliša

vrlo dobar (4) - znati objasniti važnost pojedinih dijelova atmosfere i opasnosti od onečišćenja - razumjeti temeljne probleme u svezi s kvalitetom vode za piće i količinom pitke vode na Zemlji. - objasniti mehanizme nastanka tla -shvatiti da tlo mora sadržavati potrebne količine biogenih ele-menta koji se dodaju mineralnim gnojivima.

- objasniti najčešća onečišćenja zraka, vode i tla i načine pročišćavanja.

odličan (5) - zaključiti o važnosti kemije kao znanost - na projektnim zadatcima moći rastumačiti pojave u prirodi nastale utjecajem onečišćenja i njihov utjecaj na živi svijet


CJELINE NASTAVNA

CJELINA OCJENA


odgovara ili odgovara nejasno

- učenik i uz pomoć ne uočava greške samostalno



dovoljan (2) - poznati elementarni sastav organskih spojeva

- prepoznati načine povezivanja ugljikovih atoma i podjelu

organskih spojeva

- poznavati temeljne činjenice o postanku fosilnih goriva;

ugljena, nafte i zemnoga plina.

- nabrojati rafinerijske proizvode i njihovu uporabu

dobar (3) - poznati pojmove izomerije i vrste izomera

- znati objasniti da je u organskim spojevima ugljik uvijek

četverovalentan i da se njegovi atomi mogu međusobno

povezivati u lance, razgranate lance i prstene.

- odrediti moguće izomere prema zadanoj strukturnoj formuli

organskog spoja

- objasniti frakcijsku destilaciju nafte i suhu destilaciju ugljena

- napisati empirijske, molekulske i strukturne

formule jednostavnih organskih spojeva

vrlo dobar (4) - objasniti hibridizaciju ugljikovog atoma

-objasniti metode za kvalitativnu analizu organskog spoja

- moći kvantitativno izraziti elementarni sastav

organskog spoja na temelju kemijske formule (i

obrnuto)

1.

UVOD U ORGANSKU KEMIJU

odličan (5) - napisati imena spojeva prema IUPAC nomenklaturi na temelju

strukturne formule i obrnuto (za sljedeće

vrste organskih spojeva: alkani, alkeni, alkini i aromatski

spojevi, halogeniranih ugljikovodika, alkoholi, eteri,

karboksilnih kiselina i njhovih derivata )

- odrediti moguće izomere prema zadanoj

molekulskoj formuli organskog spoja

(uključujući geometrijske i optičke izomere

nedovoljan (1) - učenik ne prepoznaje temeljne pojmove, na pitanja ne





2.

2a.

UGLJIKO VODICI

ALKANI dovoljan (2) - poznavati opću formulu i nomenklaturu jednostavnih alkana i

cikloalkana te njihove strukturne, sažete strukturne i molekulske

formule

- definirati osnovne reakcije: termolize

(oksidacija,piroliza),supstitucija, adicija,

eliminacija

- poznavati izvore i način dobivanja.

- poznavati svojstva i uporabu važnih alkana i cikloalkana

- poznavati opću formulu i nomenklaturu jednostavnih

halogenoalkana te njihove strukturne, sažete strukturne i

molekulske formule

- poznavati izvore i načine dobivanja.

- znati svojstva i uporabu tehnički važnih halogenoalkana

- poznavati opću formulu i nomenklaturu te svojstva i uporabu

jednostavnih alkena i alkina


- poznavati nomenklaturu te svojstva i uporabu benzena i

njegovih jednostavnijih derivata

- napisati strukturnu formulu benzena


- definirati pojam polimer i polimerizacija

-znati osnovne načine dobivanja sintetskih polimera i njihovu

uporabu u životu

- definirati pojmove: supstrat, reagens,

reakcijski uvjeti

- moći napisati jednostavne reakcije: piroliza,

gorenje, supstitucija

- moći napisati jednostavne reakcije: supstitucija,

eliminacija

- na temelju imena jednostavnih alkena i alkina

napisati njihove strukturne formule s valentnim

crticama, sažete strukturne formule i molekulske

formule

- moći napisati najjednostavnije reakcije

- znati da su spojevi sa sljubljenim benzenskim

prstenima kancerogeni

- prepoznati benzensku jezgru u spojevima koji

nisu nužno kancerogeni (aspirin)

- poznati znakove za identifikaciju plastičnih

proizvoda

- definirati pojam oporabe i objasniti zašto je ona

važna

2b.

2c.

2d.

2c.

HALOGENO ALKANI

ALKENI I ALKINI

ARENI

POLIMERI

dobar (3) - objasniti strukturu svih ugljikovodika

- objasniti inertnosti alkana

- povezati strukturnu formulu s oblikom molekule u prostoru

- objasniti utjecaj halogeniranih ugljikovodika na okolinu. (freoni,

ozonske rupe)

- povezati pojam nezasićenosti s prisutnošću dvostruke ili

- povezati strukturnu formulu s oblikom molekule u

prostoru

- jednadžbama kemijskih reakcija znati prikazati

dobivanje ugljikovodika


supstituciju alkana (halogeniranje) i cikloalkana

-povezati pojam zasićenosti ugljikovodika s

trostruke veze u molekuli

- objasniti orto, meta i para položaj na benzenskoj jezgri

- razumjeti značenje pojma polimer: razlikovati i usporediti građu

prirodnih polimera (npr. celuloza, škrob) i građu umjetnih

polimera;

prisutnošću samo jednostrukih veza u molekuli

- objasniti zašto su plastične mase onečišćivaći

okoliša

vrlo dobar (4) - jednadžbama kemijskih reakcija prikazati supstituciju alkana

(halogeniranje) i cikloalkana

- razumjeti svojstva halogenih ugljikovodika (npr. utjecaj

halogena na vrelište, topljivost halogeniranih ugljikovodika u

vodi

- zaključivati o fizikalnim i kemijskim svojstvima različitih

polimera na temelju njihove molekulske strukture.

- objasniti promjene u vrelištima alkana u vezi s

građom

- objasniti promjene u vrelištima alkana u vezi s

građom

- objasniti inertnosti alkana

- objasniti strukturu alkena, alkina i arena


dobivanje alkena, alkina i arena


supstituciju i eliminaciju halogenoalkana


adiciju (s identičnim i s neidentičnim adendima)

- objasniti strukturu benzenske jezgre


reaktivnost benzenske jezgre

odličan (5) - razumjeti mehanizam radikalnog kloriranja alkana

- razumjeti mehanizam supstiucije i eliminacije halogenoalkana

- razumjeti mehanizam razgradnje ozona (prikazati kemijskim

jednadžbama)

- razumjeti mehanizam adicije

- znati da je udisanje para ugljikovodika i drugih organskih

spojeva (otapala, aceton, razrjeđivač, ljepilo, ...) opasno za život

i šteti zdravlju;

- razumjeti utjecaj rezonancije na reaktivnost benzenske jezgre.

- razumjeti mehanizam supstitucije i adicije benzenske jezgre

- objasniti i prikazati adiciju na ciklopropanu i

ciklobutanu

- moći samostalno rješavati zadatke po

reakcijama

3. SPOJEVI S KISIKOM






dovoljan (2) - prepoznati da svi alkoholi sadrže hidroksilnu skupinu –OH

(funkcijsku skupina)

- definirati pojam primarnog, skundarnog i tercijarnog alkohola

- poznavati svojstva i uporabu jednostavnih alkohola (metanola,

etanola, fenola)

- poznati štetnost alkohola za ljudski organizam

- prepoznati da svi eteri sadrže oksi skupinu -O- (funkcijsku

skupina) - poznavati opću

formulu i nomenklaturu jednostavnih etera

- poznavati svojstva i uporabu jednostavnih etera

- poznavati opću formulu i nomenklaturu

jednostavnih alkohola

dobar (3) - objasniti strukturu alkohola i fenola

- objasniti utjecaj funkcionalne skupine na svojsta alkohola

(vrelište, topljivost u vodi)

- objasniti razliku između alifatskih i aromatskih alkohola

(svojstva, dokazivanje i reaktivnost)

- poznavati fiziološko djelovanje alkohola (ovisnost, alkoholizam,

u korelaciji s biologijom)

- objasniti strukturu etera

- objasniti principe pisanja molekulskih, strukturnih i sažetih

strukturnih formula etera

- objasniti utjecaj funkcionalne skupine na svojsta etera (vrelište,

topljivost u vodi)

- poznavati izvore i načine dobivanja alkohola,

fenola i etera

- poznavati principe pisanja molekulskih,

strukturnih i sažetih strukturnih formula alkohola

vrlo dobar (4) - poznavati princip rada kemijskog alkotesta

- poznavati princip dokazivanja fenola


dobivanje alkohola, fenola i etera


reaktivnost alkohola i fenola ( nastanak alkoksida i

fenoksida, oksidacije, supstitucije, dehidratacija


reaktivnost etera

3a.

3b.

3c.

ALKOHOLI,

FENOLI,

ETERI

odličan (5) -samostalno prikupljati informacije i različitim izražajnim

tehnikama upozoravati na posljedice prekomjerna konzumiranja

alkohola te na utjecaj alkohola na mentalno i fizičko zdravlje

- samostalno prikupiti podatke o štetnom djelovanju fenola


reakcijama






dovoljan (2) - prepoznati da svi aldehidi i ketoni sadrže karbonilnu skupinu -

CO (funkcijsku skupina)

- poznavati svojstva i uporabu jednostavnih aldehida i ketona


- upoznati prirodne izvore nekih aldehida i ketona


jednostavnih aldehida i ketona

dobar (3) - objasniti strukturu aldehida i ketona

- poznavati princip dokazivanja aldehida i ketona


strukturnih i sažetih strukturnih formula aldehida i

ketona

vrlo dobar (4) - objasniti utjecaj funkcionalne skupine na svojstva (vrelište,

topljivost u vodi)


dobivanje aldehida i ketona


reaktivnost aldehida i ketona

4.

4a.

4b.

ALDEHIDI

KETONI

odličan (5) -razumjeti tijek oksidacije aldehida i ketona

(uključujućiTollensovim i Fehlingovim reagensom)

- razumjeti tautomeriju kao oblik izomerije -

-moći samostalno rješavati zadatke po reakcijama






5. KARBO. KISELINE I NJIHOVI DERIVATI

dovoljan (2) - prepoznati da sve kiseline sadrže karboksilnu skupinu -COOH

(funkcijsku skupina)

- poznavati svojstva i uporabu jednostavnih karboksilnih kiselina

- upoznati prirodne izvore nekih organskih kiselina i estera.

- prepoznati da su esteri skupina spojeva s karakterističnom

funkcijskom skupinom -COOR - imenovati jednostavnije estere;

navesti neke estere što ih nalazimo u prirodi (mirisi voća; jabuke,

kruške, banane)

- poznavati opću formulu sapuna i deterdženata

- nabrojati svojstva i uporabu sapuna i deterdženata


jednostavnih karboksilnih kiselina i njihovih

derivata (esteri, amidi)

- može definirati površinski aktivne tvari

- prepoznati da svi amini sadrže oksi skupinu - NH2 (funkcijsku

skupina)

- poznati svojstva, biološko i tehničko značenje, prirodnih izvora

masti i ulja te uporabu masti i ulja

- znati važnost masti i ulja u prehrani

dobar (3) - poznavati izvore i načine dobivanja karboksilnih kiselina i

derivata.

- objasniti utjecaj funkcionalne skupine na svojstva (vrelište,

topljivost u vodi) -

objasniti razliku između nezasićenih i zasićenih masnih kiselina

(oleinska i stearinska)

- shematski prikazati građu molekula sapuna i deterdženata i

objasniti pojam amfipatske molekule

- može objasniti djelovanje površinski aktivnih tvari

- objasniti strukturu amina

- objasniti utjecaj funkcionalne skupine na svojsta (v- poznavati

opću formulu i nomenklaturu jednostavnih amina

- poznavati svojstva i uporabu jednostavnih amina

vrelište, topljivost u vodi, bazičnost)

- razumije osjetljivost masti na zrak, kisik, svjetlost i toplinu

(užeglost)

-


strukturnih i sažetih strukturnih formula

karboksilnih kiselina i derivata

- objasniti utjecaj sapuna i deterdženata na okoliš

- objasniti mehanizam djelovanja sapuna i

deterdženata (meka i tvrda voda)

- upoznati prirodne izvore nekih organskih kiselina

i estera.

- prepoznati namirnice bogate mastima i uljima


strukturnih i sažetih strukturnih formula (primarnih,

sekundarnih i tercijarnih amina)

vrlo dobar (4) - samostalno izradi reakcijsku shemu

dobivanja derivata karboksilnih kiselina

i reakcijsku shemu međusobne transformacije

- razumjeti mehanizam pranja; samostalno procijeniti kojom je

vrstom nečistoća zaprljana odjeća i odabrati odgovarajuće

sredstvo za pranje


dobivanje karboksilnih kiselina i derivata


reaktivnost karboksilnih kiselina i derivata


reakcijama


- poznavati izvore i načine dobivanja amina

-objasniti struktura masti i ulja (esteri)

saponifikaciju


dobivanje amina


dobivanje masti i ulja


reaktivnost masti i ulja

odličan (5) - poznavati princip dokazivanja karboksilnih kiselina i derivata

- raspravljati o biorazgradivosti sapuna i deterdženata

- objasniti bazična svojstva amina

- razumjeti nukleofilna svojstva amina

- povezivati znanja o mastima i uljima stečena u nastavi biologije

s iskustvima i znanjima stečenim u nastavi kemije

- razumije građu triglicerida

-shvatiti važnost nezasićenih masnih kiselina u prehrani

- samostalno pripremiti jednostavnije estere

reakcijom alkohola i kiseline te napisati pripadne

jednadžbe reakcija

- raspravljati o biorazgradivosti sapuna i

deterdženata


reakcijama

- samostalno istražiti biološku funkciju amina


reaktivnost amina






dovoljan (2) - poznavati formulu i nazive najvažnijih ugljikohidrata (glukoza,

fruktoza, saharoza, škrob, celuloza)

- nabrojati prirodne izvore ugljikohidrata

6.

UGLJIKO

HIDRATI

dobar (3) - objasniti strukturu

- poznati principe pisanja molekulskih, strukturnih i sažetih

strukturnih formula

- poznati da su monosaharidi najmanje strukturne jedinke

ugljikohidrata;

- poznavati molekulske formule glukoze i fruktoze (shematski

prikaz strukturne formule glukoze i fruktoze).

- prepoznaje formule glukoze i fruktoze u

cikličkom i acikličnom obliku

- prepoznati glikozidnu vezu

vrlo dobar (4) - najjednostavnijom sumarnom jednadžbom prikazati fotosintezu

i stanično disanje te primijeniti

- moći podjeti ugljikohidrate prema broju „c“ atoma , prema

funkcijskoj skupini (aldoze, ketoze), i prema broju

monosaharidnih jedinica

– napisati formule glukoze i fruktoze u cikličkom i

acikličnom obliku

- prikazati i objasniti glikozidnu vezu

- moći odrediti kiralni centar u zadanoj molekuli i

napisati steroizomere

odličan (5) - razumjeti principe međusobna povezivanja molekula glukoze

(shematski prikaz) u saharozi, škrobu, glikogenu i celulozi

šećera - povezivati znanja o ugljikohidratima -shvatiti važnost

ugljikohidrata u prehrani

- razumije dokazivanje ugljikohidrata s

Fehlingovim i Tollensovim reagensom i škroba s

jodom

-samostalno znati dokazati škrob u različitim

namirnicama, izolirati škrob iz krumpira i ispitati

njegova svojstava; izvesti pokus hidrolize škroba

pomoću kiselina i dokazati prisutnost

reducirajućega

- povezivati znanja o ugljikohidratima stečena u

nastavi biologije s iskustvima i znanjima stečenim

u nastavi kemije






dovoljan (2) - poznavati opću formulu aminokiselina

- prepoznati da molekule aminokiselina sadrže amino i

karboksilnu skupinu

- definirati peptide, proteine i enzime

- poznavati važnost proteina i enzima u prehrani

- prepoznati peptidnu vezu

- nabrojati namirnice bogate proteinima

7.

OD AMINO-KISELINA DO PROTEINA

dobar (3) - objasniti osnovnu strukturu aminokiselina

- objasniti svojstva aminokiselina (amfoternost)

- navesti da samo 20 različitih aminokiselina izgrađuje sve

- poznati da se molekule aminokiselina povezuju

peptidnim vezama u polipeptide

bjelančevine (proteine) i da esencijalne aminokiseline unosimo

hranom

- poznavati prirodne izvore, kemijski sastav i podjelu proteina

vrlo dobar (4) - objasniti nastanak peptide, proteine i enzime

- objasniti strukturu proteina

- prikazati i objasniti peptidnu vezu

- poznati osnovne reakcije za dokazivanje

aminokiselina i proteina (biuret reakciju i

ninhidrinski test)

- razumije građu, ulogu i mehanizam djelovanja

enzima

odličan (5) - moći podjeliti aminokislinr na neutralne,

kisele,bazične,alifatske, aromatske i heterocikličke

- razumije mehanizam denaturacije proteina

- razumije mehanizam djelovanja enzima

- povezati dipolarnu strukturu aminokiseline s

njenim agregacijskim stanjem

- povezivati znanja o proteinima i enzimima

stečena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima

stečenim na nastavi kemije

- pokusom dokazati bjelančevine u raznim

uzorcima hrane, ispitati i uočiti promjene pri

zagrijavanju otopine bjelanjka jajeta, dodavanju

kiselina, lužina i soli teških metala.

- samostalno izvesti pokus i obrazložiti hidrolizu

škroba enzimima

1. razred STRUKOVNE ŠKOLE OPIS POSTIGNUĆA BROJ

CJELINE NASTAVNA

CJELINA OCJENA





dovoljan (2) - poznati da tvari postoje u tri agregacijska stanja i poznati oznake za agregacijska stanja (s,l,g)

- razlikovati pojmove tvar, čista tvar i smjesa tvari; homogenu i heterogenu smjesu tvari; elementarna tvar i kemijski spoj

- moći na osnovi submikroskopskoga prikaza rasporeda čestica odrediti najvjerojatnije agregacijsko stanje i svojstva toga agregacijskog stanja (npr. gibanje čestica)

dobar (3) - povezati pojmove atom – kemijski element i molekula – spoj i na osnovi simboličkoga zapisa razlikovati kemijski element od kemijskog spoja

- na temelju fizikalnih svojstava uzorka tvari razlikovati čistu tvar i smjesu tvari

- poznavati temeljne postupke odvajanja tvari (taloženje, dekantiranje, filtriranje, destiliranje, sedimentiranje, kristaliziranje

vrlo dobar (4) - biti sposobni objasniti promjene u strukturi tvari pri prijelazu izmedu agregacijskih stanja

- biti sposobni objasniti promjene u strukturi tvari pri prijelazu izmedu agregacijskih stanja

- poznavati temeljne f postupke odvajanja tvari (sublimiranje, ekstrahiranje, kromatografiranje)

1. TVARI

odličan (5) - iz danih podataka (Tv i Tt) moći odrediti agregacijsko stanje tvari pri zadanim uvjetima

- predložiti prikladne fizikalne i kemijske postupke odjeljivanja sastojaka i pritom odabrati njihov smisleni slijed na temelju poznavanja sastava smjese poznatih tvari




dovoljan (2) - objasniti građu atoma {pozitivna jezgra (nukleoni: protoni i neutroni) i negativni elektroni u omotaĉu; elektroneutralnost, relativne veliĉine atoma i jezgre}

- poznavati značaj i odnos između nukleonskog i protonskog broja te povezati protonski i nukleonski broj s građom atoma

- poznati kemijske oznake za protonski broj (Z), nukleonski broj (A) i relativnu atomsku masu (Ar)

- prikazati elektronsku konfiguraciju jednostavnih atomskih vrsta

- definirati relativnu atomsku masu,unificiranu atomsku jedinicu mase i izračunati relativnu atomsku masu

2. GRAĐA ATOMA

dobar (3) - poznavati Bohrov model atoma - moći prikazati elektronsku konfiguraciju atoma i

- odrediti broj protona, elektrona i neutrona iz protonskog i nukleonskog broja izabranoga nuklida

iona (periode 1 – 4) primjenom pravila raspodjele

- objasniti značenje valentnih elektrona

vrlo dobar (4) - moći izračunati relativnu atomsku masu (Ar) na temelju sastava izotopnog uzorka elementarne tvari

- razumjeti atom kao elektriĉki neutralnu i ion kao nabijenu ĉesticu (primjerice: H, H

–, H

+)

odličan (5) - objasniti građu elektronskog omotača i povezati «mjesto« elektrona u elektron. omotaču s njegovom energijom

- prikazati elektronsku konfiguraciju atomskih vrsta




dovoljan (2) - pozna osnovnu građu PSE (skupine, periode) i položaj metala i nemetala

- iz položaja elementa u PSE moći odrediti broj valentnih elektrona i valencije atoma kemijskih elemenata glavnih skupina PSE

dobar (3) - definirati pojmove energija ionizacije, elektronski afinitet, elektronegativnost

- povezati položaj kemijskog elementa u PSE s elektronskom strukturom njegovih atoma

vrlo dobar (4) - moći, na temelju položaja kemijskog elementa u PSE, predvidjeti moguce valencije njegovih atoma

- povezati periodičnost svojstava elemenata s njihovim položajem u PSE

- povezati periodičnost svojstava elemenata s njihovim položajem u PSE

3. PERIODNI SUSTAV ELEMENATA

odličan (5) - moći rastumačiti periodičnost promjene određenih fizikalnih svojstava atoma kemijskih elemenata 2. i 3. periode PSE (polumjer atoma, 1. I 2.energija ionizacije, elektronski afinitet i elektronegativnost) na temelju grafičkih ili tabelarnih prikaza

-moći usporediti periodičnost promjene određenih fizikalnih svojstava konkretnih atoma kemijskih elemenata 2. i 3. periode PSE




dovoljan (2) - razlikovati molekulsku, relativnu molekulsku i molarnu masu - moći izračunati maseni omjer i maseni udio elementa u spoju

dobar (3) - definirati pojam množine jedinki i mol kao jedinicu množine,

Avogadrovu konstantu

- pozna vezu između mase, množine,brojnosti jedinki

- moći izračunati množinu kemijskih jedinki na temelju mase uzorka tvari ili brojnosti jedinki

4. KEMIJSKI RAČUN

vrlo dobar (4) - moći napisati jednostavnije jednadžbe kemijskih reakcija i uravnotežiti jednadžbu kemijske reakcije

- moći odrediti empirijsku i molekulsku formulu

spoja na temelju rezultata kemijske analize

- moći napisati empirijske i molekulske formule jednostavnih kovalentnih spojeva na temelju

poznatih valencija atoma vodika, kisika i ugljika

odličan (5) - moći rastumačiti značenje pojma molarni volumen plina

- moći objasniti odnose između mjernih jedinica

- moći rješavati problemske zadatke vezane uz

maseni i volumni udio u sastavu kemijskog

spoja, smjesa




dovoljan (2) - razlikovati tri temeljne vrste kemijskih veza: ionsku, kovalentnu i metalnu veza

- razlikovati nastanak ionske veze i kovalentne veze

- poznati ulogu elektronskog omotača i valentnih elektrona pri nastanku kemijske veze;

- razlikovati vezne i nevezne elektronske parove i moći u strukturnim prikazima jednostavnih molekula označiti vezne i nevezne elektronske parove

- poznavati značenje Lewisovih simbola

- na kemijskom modelu ili u strukturnioj formuli prepoznati jednostruku, dvostruku ili trostruku kovalentnu vezu između atoma

dobar (3) - razlikovati polarnu kovalentnu vezu i polarnost molekule ( na modelu CO, CO2, CH4)

- razlikovati polarnu kovalentnu vezu i polarnost molekule ( na modelu CO, CO2, CH4)

- poznavati temeljne oblike građe molekula (linearna, planarna, piramidna, tetraedarska,)

- poznavati međumolekulske sile: van der Waalsove , Londonove

- obrazložiti nastanak ionskih spojeva i zapisati njihove formule (npr. CuO, CaCl2)

- objasniti nastanak aniona i kationa

- moći objasniti pojam vodikova veza

vrlo dobar (4) - koristiti Lewisovu simboliku u prikazu nastajanja zadanih formulskih jedinki i molekula

- moći koristiti Lewisovu simboliku za stvaranje simboličkih prikaza strukture molekula

- primjeniti koncept elektronegativnosti pri procjeni vrste kemijske veze izmedu atomskih vrsta

- prikazati jednadžbama oksidacije i redukcije nastanak aniona i kationa

5. KEMIJSKE VEZE

odličan (5) - povezati jakost kovalentne veze (jednostruka, dvostruka, trostruka) s duljinomi veze i njenom energijom

- moći rastumačiti specifičnost fizikalnih svojstva vode na temelju sposobnosti molekula vode da se međusobno povezuju vodikovim vezama

- moći objasniti pojmove: ion-dipol interakcija, dipol-dipol interakcija, ion-inducirani dipol interakcija

- analizirati strukturne ili kemijske formule i prepoznati primjere molekula koje se mogu udruživati O−H•••O, O−H•••N, N−H•••O i N−H•••N vodikovim vezama

6. KRISTALI nedovoljan (1) - učenik ne prepoznaje temeljne pojmove, na pitanja ne odgovara ili odgovara nejasno - učenik i uz pomoć ne uočava greške samostalno



dovoljan (2) - poznavati temeljna svojstva uredenosti građe čvrstih tvari ii razliku između amorfnhi i kristalnih tvari(kristali)

- opisati svojstvai i građui ionskih molekulskih, kovalentnih kristala i kristala metala

dobar (3) - poznati pojmove alotropija i polimorfija

- opisati svojstvai i građui ionskih molekulskih, kovalentnih kristala i kristala metala

- moći opisati kristalnu strukturu kubične slagaline,volumno i plošno centrirane

vrlo dobar (4) - objasniti odnos između pojmova kristalna struktura, elementarna ćelija i kristalna rešetka

- navesti primjere za polimorfiju i izomorfiju

odličan (5) - odrediti vrstu kristala s obzirom na međusobnu povezanost jedinki koje ga izgrađuju (s obzirom na vrstu kemijske veze)

- moći odrediti broj atoma (ili formulskih jedinki spoja) koji pripada jediničnoj ćeliji određenog tipa kristalne strukture




dovoljan (2) - objasniti što je to disperzni sustav i poznavati podjelu disperznih sustava

- moći rastumačiti pojmove zasićena, nezasićena i prezasićena otopina

- razlikovati tekućina, otapalo i otopina

dobar (3) - moći na prikladan način izraziti sastav otopine (maseni udio, masena i množinska koncentracijom, molalnost)

- razlikovati pojam disperznoga sustava, prave otopine, koloidne

otopine i grube disperzije

- moći izračunati jednostavne zadatke za pripravu otopine

vrlo dobar (4) - moći rastumačiti pojam hidratacija

- moći rastumačiti dijagram topljivosti tvari

7. DISPERZNI SUSTAVI

odličan (5) - moći predložiti praktične načine kako razlikovati zasićenu, nezasićenu i prezasićenu otopinu

- moći, na jedan način izražen sastav otopine, izraziti na drugi nacin (primjerice γ → c)




dovoljan (2) - moći definirati pojmove kiselina i baza u okviru Arheniusove, Brønsted-Lowryeve teorije kiselina i baza

- napisati formule i imena važnijih kiselina i baza

8. KISELINE, BAZE I SOLI

dobar (3) - moći rastumačiti pojam ionski produkt vode i

pH-vrijednosti i znati da je pH vrijednost mjerilo kiselosti i

- moći napisati jednadžbe disocijacija kiselina (monoprotonskih I poliprotonskih) i baza

- moći rastumačiti kako nastaju soli i napisati

bazičnosti vodenih otopina

- na temelju pH vrijednost procijeniti kiselost ili lužnatost otopine

- razlikovati hidrokside i lužine

- poznavati kiselinsko-bazne indikatore

formule soli

vrlo dobar (4) - objasniti što je pufer - razvrstati kiseline i baze po jakosti

- moći izračunati pH/pOH vrijednost vodene otopine s cjelobrojčanim vrijednostima - moći objasniti odnos konjugirana baza-

konjugirana kiselina (konjugirani kiselo-bazni par)

odličan (5) - znati da je neutralizacija reakcija između oksonijevih i hidroksidnih iona i da su produkti sol i voda

- znati biološku važnost puferskih sustava

- moći rastumačiti kako djeluje puferska otopina




dovoljan (2) - razlikovati elektrolite od neelektrolita

- ponavati način djelovanja galvanskog članka kao izvora energije

- moći opisati galvanski članak, polučlanak

dobar (3) - objasniti značenje elektrokemijskog niza i uporabiti elektrokemijski niz standardnih redukcijskih potencijala u jednostavnijim zadacima

- moći objasniti razliku između galvanskog i elektroliznog članka

- objasniti proces korozije

- moći rastumačiti pojmove elektroliza, katoda i anoda

- moći napisati elektrodne reakcije pri elektrolizi taljevine soli, vode

- moći objasniti utjecaj korozije na svakodnevni život

- znati kako spriječiti koroziju (načini i sredstva)

vrlo dobar (4) - na Daniellovom članku predstaviti polučlanak, elektrolitski ključ, elektrodne reakcije, pozitivni i negativni pol, reakcije članka

- opisati vodikovu elektrodu i njezin značaj u određivanju redukcijskog potencijala

- moći shemom prikazati različite galvanske članke

9. ELEKTRO KEMIJA

odličan (5) - opisati vodikovu elektrodu i njezin značaj u određivanju redukcijskog potencijala

- moći izračunati vrijednosti napona galvanskog članka na temelju standardnih elektrodnih potencijala u elektrokemijskom nizu

- moći opisati i prikazati kemijske procese kod Leclancheovog članka i olovnog akumulatora

10. NEMETALI nedovoljan (1) - učenik ne prepoznaje temeljne pojmove, na pitanja ne odgovara ili odgovara nejasno - učenik i uz pomoć ne uočava greške samostalno



dovoljan (2) - poznati osnovnu građu PSE (skupine, periode) i položaj metala i nemetala

- poznati izvore nemetala u prirodi.

- poznavati važnost nemetala za žive organizme

- poznati svojstva, uporabu i dobivanje vodika

- nabrojati izvore vodika u prirodi.

- nabrojati najvažnije spojeve vodika, njihova svojstva i uporabu.

- poznavati biološku važnost halogenih elemenata.

- poznavati načine dobivanja, svojstva i uporabu kisika i sumpora te njihovih spojeva. - poznati opasnosti od ozonskih rupa. - naučiti što su kisele kiše, koji ih plinovi uzrokuju i

kako se može smanjiti njihova koncentracija u zraka

dobar (3) - objasniti razliku u svojstvima metala i nemetala - poznavati fizikalna i kemijska svojstva vode - navesti vrste prirodnih voda na temelju količine otopljenih tvari. - definirati tvrdoću vode i nabrojati metode za mekšanje vode. - poznati najčešća onečišćenja vode i načine pročišćavanja voda. - poznavati načine dobivanja, svojstva i uporabu klora te njegovih spojeva.

- kemijskim jednadžbama prikazati i objasniti laboratorijske i industrijske načine dobivanja kisika i sumpora.

- kemijskim jednadžbama prikazati i objasniti reaktivnost klisika, sumpora i njihovih spojeva.

- poznavati načine dobivanja, svojstva i uporabu dušika i fosfora te njihovih spojeva.

vrlo dobar (4) moći, na temelju položaja kemijskog elemenata u PSE, predvidjeti neka fizikalna i kemijska svojstva nemetala. objasniti kružni tok vode u prirodi.

- objasniti anomaliju vode i njezin značaj za život u vodi.

- objasniti tvrdoću vode i znati odabrati metode za mekšanje vode.

- objasniti kružne cikluse kisika i sumpora u prirodi.

- objasniti i kemijskim jednadžbama prikazati nastanak i razgradnju ozona.

- objasniti štetno djelovanje ozona u troposferi, a korisno djelovanjem u stratosferi.

- kemijskim jednadžbama prikazati i objasniti laboratorijske i industrijske načine dobivanja dušika i fosfora.

odličan (5) - kemijskim jednadžbama prikazati i objasniti laboratorijske i industrijske načine dobivanja vodika

- razumjeti temeljne probleme u svezi s kvalitetom vode za piće i količinom pitke vode na Zemlji.

- kemijskim jednadžbama prikazati i objasniti laboratorijske i industrijske načine dobivanja klora.

- objasniti i kemijskim jednadžbama prikazati nastanak kiselih kiša i njihov utjecaj na prirodu. - objasniti ulogu dušikovih oksida u nastajanju smoga - povezati dušik i fosfor sa ulogom u živom organizmu.




11. METALI

dovoljan (2) - poznati izvore metala u prirodi.

- znati podjelu metala

- nabrojati najvažnije rude za dobivanje Fe, Cu i Al. - poznati svojstva željeza i način njegova

- nabrojati metode za dobivanje metala

znati značenje metala u tehnologiji i svakodnevnom životu

dobivanja - poznati svojstva bakra i način njegova dobivanja - poznati svojstva aluminija i način njegova dobivanja

dobar (3) - moći rastumačiti metode za dobivanje metala

objasniti reaktivnost metala, njihovu podložnost koroziji i načine zaštite.

- opisati načine dobivanja i vrste i uporabu legura željeza - opisati načine dobivanja i vrste i uporabu legura bakra

vrlo dobar (4) - objasniti kristalnu strukturu metala, metalnu vezu i povezati sa svojstvima metala

- shvatiti da je proces pri dobivanju željeza u visokoj peći redukcija.

odličan (5) - obrazložiti građu visoke peći, znati napisati kemijske jednadžbe tehnološkog procesa te shvatiti razliku između bijelog i sivoga sirovoga željeza.

- kemijskim jednadžbama prikazati tehnološki proces proizvodnje aluminija.

- obrazložiti postupak flotacije i kemijskim jednadžbama prikazati tehnološki proces proizvodnje bakra.

nedovoljan (1) - učenik ne prepoznaje temeljne pojmove, na pitanja ne odgovara ili odgovara nejasno




dovoljan (2) - definirati tlo i važnost tla

dobar (3) - shvatiti važnost zaštite tla - navodi primjere onečišćivača tla

vrlo dobar (4) - znati glavne izvore onečišćivanja tala i posljedice - objasniti mehanizme nastanka tla

12. TLO

odličan (5) - objasniti kako onečišćeno tlo utječe na živi svijet - navodi primjere za utjecaj onečišćenja globalno

NAPOMENA: zamjenjuju se cjeline 10., 11. i 12. iz programa za 1. razred STRUKOVNE ŠKOLE

1. razred EKONOMIJA OPIS POSTIGNUĆA BROJ

CJELINE NASTAVNA

CJELINA OCJENA




učenik će … učenik će … dovoljan (2) - poznavati izvore i način dobivanja.

- poznavati svojstva i uporabu tehnički važnih ugljikovodika - poznavati opću formulu i nomenklaturu jednostavnih ugljikovodika te njihove strukturne, sažete strukturne i molekulske formule

10. UGLJIKOVODICI

dobar (3) - prepoznati najjednostavnije reakcije ugljikovodika

- jednadžbama kemijskih reakcija znati prikazati dobivanje

vrlo dobar (4) - objasniti promjene u vrelištima i topljivosti ugljikovodika u vezi s građom

- objasniti strukturu svih ugljikovodika i reaktivnost

odličan (5) - jednadžbama kemijskih reakcija znati prikazati supstituciju, adiciju i oksidaciju

- moći samostalno rješavati zadatke po reakcijama




dovoljan (2) - poznati da svi alkoholi sadrže hidroksilnu skupinu –OH (funkcijsku skupina) - znati da sve kiseline sadrže karboksilnu skupinu -COOH (funkcijsku skupina) - poznavati svojstva i uporabu jednostavnih karboksilnih kiselina

- poznavati opću formulu i nomenklaturu jednostavnih alkohola i kiselina

dobar (3) - objasniti utjecaj funkcionalne skupine na svojsta alkohola (vrelište, topljivost u vodi)

poznavati fiziološko djelovanje alkohola (ovisnost, alkoholizam, u korelaciji s biologijom) - upoznati prirodne izvore nekih organskih kiselina i estera. -znati da su esteri skupina spojeva s karakterističnom funkcijskom skupinom -COOR -

- poznavati opću formulu i nomenklaturu jednostavnih estera

vrlo dobar (4) - poznati principe pisanja molekulskih, strukturnih i sažetih strukturnih formula alkohola - poznavati princip rada kemijskog alkotesta

objasniti utjecaj funkcionalne skupine na svojsta (vrelište, topljivost u vodi) - objasniti razliku između nezasićenih i zasićenih masnih kiselina (oleinska i stearinska)

- poznavati izvore i načine dobivanja alkohola - jednadžbama kemijskih reakcija znati prikazati dobivanje alkohola, kiselina i estera - jednadžbama kemijskih reakcija znati prikazati reaktivnost alkohola, kiselina i estera

11. SPOJEVI S KISIKOM

odličan (5) -samostalno prikupljati informacije i različitim izražajnim tehnikama upozoravati na posljedice prekomjerna konzumiranja alkohola te na utjecaj alkohola na mentalno i fizičko zdravlje

- moći samostalno rješavati zadatke po reakcijama




dovoljan (2) - poznavati nazive najvažnijih bioloških spojeva - poznavati opću formulu i nomenklaturu jednostavnih biološki važnih spojeva

dobar (3) - prepoznati namirnice bogate biološki važnim spojevima - objasniti važnost biološki važnih spojeva za ljudski organizam

vrlo dobar (4) . podijeliti biološki važne spojeve prema ulozi u organizmu

- objasniti načine dokazivanja biološki važnih spojeva

12. BIOLOŠKI VAŽNI SPOJEVI

odličan (5) - objasniti ulogu biološki važnih spojeva u ljudskom organizmu - samostalno dokazati nepoznati biološki važni spoj u uzorku