Download pdf - Povijest Mode.docx !

7/21/2019 Povijest Mode.docx !

http://slidepdf.com/reader/full/povijest-modedocx- 1/25

I Povijest mode

Moda je stil i obiĉaj koji prevladava u datom trenutku.U najĉešćem znaĉenju, "moda" oznaĉava popularni stil oblaĉenja.Razliĉite mode su popularne u mnogim kulturama, istovremeno. To je bio razvoj od potrebe ljudi za zaštitom od utjecaja vremenskihprilika do prihvaćanja odjeće kao modnog izriĉaja suvremenog doba i

individualnosti.

Pojava odjeće nastala je još prije 100.000 do 500.000 godina prije noveere.

Za izradu odjevnih predmeta koristili su se prirodni materijali (životinjskakoža, krzno, trava, lišće, kosti, školjke..)

Poĉetak 20. vijeka ne prestavlja neku oštru i jasnu prekretnicu u naĉinuodijevanja.

Znaĉaj u razvoju dizajna kao i mode imaju dizajnersko-umjetniĉkipokreti Art and Crafts te nešto kasniji Art Nouveau.

Moda dvadesetog vijeka dakako je otkrila tijelo, no odjeća se moralaprilagoĊavati obliku tijela.

4

http://bs.wikipedia.org/wiki/Art_and_Crafts



http://bs.wikipedia.org/wiki/Art_Nouveau







Povijest mode

U najĉešćem znaĉenju, "moda" oznaĉava popularni stil oblaĉenja.

Moda s kraja 19. Stoljeća se prebacila i na dio 20. Stoljeća a obilježavaju je nefunkcionalnost, korzeti i neudobna S linija.

Poĉetkom 20. Stoljeća Paul Poiret nazvan „kraljem mode“ , žene jeoslobodio dotadašnjeg korzeta, osmislivši takav da prati liniju tijela. To razdoblje obilježilo je orijentalizam i inspiracija ruskim baletom.

Moda 20. Stoljeća obilježila je današnju modu. Ne možemo reći da danas inovacija nema, ali sve se pojavljuje kaoreinkarnacija temeljena na dvadesetom stoljeću. Ono što je napredovalo jest svakako tehnologija koja pruža puno većemogućnosti pri stvaranju dezena. Trendovi se mijenjaju brzinom svijetlosti, a na pojedincu je hoće lipojedini trend prihvatiti ili ne.

4



I Povijest mode

Od najranijih vremena ĉovjek ima potrebu za odjevanjem. Razlozi su ponajprije praktiĉne naravi: zaštita od klimatskih uslova,okoliša, insekata... MeĊutim onog trenutka kad ĉovjek na sebe, stavi nešto drugaĉiji komadodjeće od ostalih, drugima šalje signal svoje razliĉitosti ili statusa u grupi-poĉinje moda. Moda je zapravo jako stara- nastala je u onom trenutku kad je ĉovjek prviput izradio i dakako obukao, odjevni predmet bez „opipljive“ svrhe-osim

one ukrasne.

Dodaci odjevnim predmetima, poput ukrasnih ĉešljeva, broševa i nakita,odigrali su znaĉajnu ulogu u nastanku i razvoju modnih trendova.

4



II Odijevanje kroz povijest

U najstarijim historijskim razdobljima na tlu se Evrope jasno ocrtavaju

dva osnovna tipa odjeće:- mediteranski s nekom vrsti košulje, odnosno pregaĉe kao glavnimdijelom muške odjeće

- i nordijski, za koji su karakretistiĉni kaput i hlaĉe. Još je karakteristiĉnija klasiĉna nošnja Grka. Kod muškaraca, šivena platnena košulja s kratkim rukavima ili bez njih (hiton ) seže do koljena.U Rimu je odjeća najprije bila vunena , a od carskog doba i pamuĉna,platnena i svilena.

Tunica muškaraca je bila s kratkim rukavima ili bez njih i s pojasom,

sezala je do koljena ; ispod nje se nosila potkošulja a preko tunike se

prebacivala toga eliptiĉna oblika.Muškarci nose tuniku, koja u krajevima pod bizantskom vlašću dobiva urazliĉito vrijeme razna imena ( talaris, divitision, purpurni, kokinon,

blatasmion, blation, bagrjanice).

U drugoj polovini XV stoljeća, zavladala je Evropom tal. Modarenesanse.

Dotada su muškarci u Italiji nosili kratak haljetak, koji se sprijedakopĉao,i dugaĉke suknene ili kožnate ĉarape ili sašivene hlaĉe s

braquetteom.Cipele su bile jednostavne, prilagoĊene obliku stopala, a na glavi sunajĉešće nosili kape sliĉne turbanima. Za mušku nošnju karakteristiĉni su pravilno ušiveni nabori, osobito kodogrtaĉa bez rukava s izrezima za ruke ( tappert ).

Gornji haljetak i ogrtaĉ s ovratnikom i rukavima sežu do iznad koljena(dugački ogrtač nose samo stariji ljudi ), a na vratu i ispod rukava izviru

rubovi košulje. 5



a) Donji haljetak postepeno postaje kraći, i on se na kraju pretvara u

kratki kaputić koji se izravno povezuje s ĉarapama ili hlaĉama. Tipiĉno je za tal. nošnju toga vremena vezanje prorezanih dijelova

odjeće ( na rukavima, ramenima, grudima ) vrpcama i gajtanima.

U doba visoke renesanse ( prva polovina XVI stoljeća ) prevladava u

Evropi Njemaĉka-Švicarska moda. Tkanja sa šarenim uzorcima postepeno nestaju. Odjevni predmeti se izraĊuju od dvije tkanine, od kojih je svaka drugeboje, a donja služi kao postava.

Kroz raspore na gornjoj tkanini ( kod muškaraca najčešće na rukavimaodjevnog predmeta i na gornjem dijelu čarapastih hlača ) vidi se nabrana

postava druge boje.

Postepeno ĉitava odjeća dobiva raspore, a isto tako i cipele i bareti. Hlaĉe s gornjom tkaninom prorezanom od bokova do koljena u bezbrojtraka, održale su se kod landsknehta sve do XVII stoljeća. Odjevni predmeti su bili prostrani i široki, a osobito sprijeda otvoreni

muški ogrtaĉ s rukavima, najĉešće podstavljen krznom.

Takav ogrtaĉ, produžen do gležnjeva ( robe, talar )postao je dio službenenošnje gradskih funkcionara, a saĉuvao se do danas u nekim zemljama (

propovjednici, suci, advokati ).

Cipele sa širokom kapicom jako su izrezane, a glavu pokriva plosnati

nahereni baret, ĉesto iskićen nojevim perjem. U drugoj polovini XVI stoljeća u evropskoj nošnji prevladava raskošnašpanjolska moda; kao materijal upotrebljava se pretežno tamna svila ibaršun, pogodna podloga za zlatni i biserni nakit.

Muškarci nose visok šešir s uskim obodom, kratki španjolski ogrtaĉ kojipoput krnjega stošca pokriva gornji dio tijela, kratke hlaĉe su obilnopostavljene kuĉinom, strunom ili sliĉnim materijalom ( bundevaste klače )

,a haljetak je bio do pojasa s jastuĉastom podlogom na prsima. U suprotnosti s tim, dugaĉke ĉarape od platna, ĉohe ili baršuna tijesnoprijanjaju uz nogu.

U Španjolskoj se javljaju prvi put i pletene ĉarape ( 1547 ), koje od sada

potiskuju dugaĉke šivane ĉarape.

Cipele su uže i manje izrezane nego dotada. 6



b) Uska ĉipkasta vrpca oko vrata na sasvim zatvorenom haljetku razvija

se postepeno u velik uškrobljen ovratnik od ĉipaka ili nabrana platna. U poĉteku baroknog perioda Evropom dominira nošnja flamanskihgraĊana.Hlaĉe muškaraca sežu do ispod konjena, i nisu više nadjevene

jastuĉićima, a sprijeda se kopĉaju gumbima. Na nogama se pojavljuju davno zaboravljene ĉizme s visokim petama iširokim sarama odnosno sa suvracima, a ispod koljena izviruju izsaramanšete od ĉipaka ( canons ), kojima se ukrašavaju ĉarape. Ĉipke se općenito mnogo primjenjuju kod odjeće.Veliki ovratnici više se ne škrobe, zatim se mjesto njih poĉinjuupotrebljavati široki glatki ovratnici koji pokrivaju ramena ili manji okrugliovratnici ( golilla ), a na kraju ĉetverokutni ovratnici obrubljeni ĉipkama,ĉiji se krajevi vrpcom vežu ispod brade.

Kratki ogrtaĉ se prebacivao preko jednog ramena, a visoki pusteni šeširsa širokim obodom ukrašen je nojevim perjem. Od druge polovine XVII stoljeća vodstvo u modi preuzima Francuska, aPariz postaje modni centar Evrope.

Muška odjeća dobiva sve pompoznije oblike.

Košulja s ĉipkastim rukavima, ukrašena s bezbroj svilenih vrpca (

galants) postaje najdekorativniji odjevni predmet.

Mjesto ĉizama ulaze u modu cipele s dugaĉkom ravno odsjeĉenomkapicom.

Hlaĉe su bile do koljena, široke i bogate naborima, otvorene su dolje

poput haljetka ( rhingraves ).

U daljnem razvoju, ĉipke i vrpce uglavnom nestaju a mjesto ogrtaĉauvodi se elegantniji justaucorps, uski kaputić do koljena sa širokimzarukavljem.

Ispod njega se nose uske hlaĉe do koljena ( culotte ) a na košulju seoblaĉi haljetak do koljena s džepovima i uskim rukavima. Oko vrata stavlja se marama, koja na prsima tvori jabot.

Cipele su visoke, a na glavi se nosi šešir trougljak. Oko 1640 poĉinje moda nošenja perike, koje vrhunac razvoja dosežu ualanž -periki .

Analogan muškoj periki je fontange.

7



c) Muškarci napuštaju alonž-periku.

Haljetci i kaputi dobivaju uska ramena, a košulja na prsima je bogatoukrašena ĉipkama. Kod muškaraca, svileni haljetak i kaputić s krutom podstavom od pojasananiže, tvore suprotnost uskim ramenima. Za Luja XVI postepeno se stapaju elementi nošenja rokokoa aelementima engleske nošnje klasicizma.

U poĉetku se još nastavlja tradicija rokokoa. Muškarci nose justaucorps ili vitkiji frac , dosta dugaĉak haljetak , hlaĉesu bile do koljena, bijele svilene ĉarape i crne cipele s kopĉom.

*1900-1909 godine

- Prvo desetljeće prošlog stoljeća muška moda je bila luksuzna ielegantna. Sveĉano muško odijelo je bilo trodijelno, a sastojalo se od

kaputa/sakoa , odgovarajućeg prsluka i hlaĉa

8



d)*1910-1919 godine

- Muška moda je u ovom razdoblju unijela dosta promjena.Sve ĉešće su kapute zamijenile jakne sa remenom.

Sveĉana odjeća je ukljuĉivala frak, prsluk, hlaĉe i leptir kravatu koja je ido danas ostala prisutna u formalnim prilikama.

Sakoi su bili široki i nešto duži.

*1920-1929 godine

-U prvim godina bile su popularne jakne sa remenom koje su podsjećalena uniforme kao ostatak Prvog svjetskog rata. Hlaĉe su bile šire i ravnogkroja. U drugom dijelu razdoblja modni dodatak su postale torbe, a

moderne su bile i dvobojne cipele. Pretežno su se nosile kravate, dok suleptir mašne bile rezervirane zasveĉane prilike.

9



e)*1930-1939 godine

-Kao rezultat recesije muška moda je bila manje izbirljiva u kvalitetitkanina, pa ĉak i izradi odijela. Jake pa ĉak i svijetle boje koje su se

ranije viĊale, vjerojatno zbog utjecaja opće depresije, zamijenile sutamne poput sive, tamnozelene i smeĊe. Ove boje su do danas ostalekao glavne boje za tmurne mjesece.

Muške kravate su postale šire i više s grafiĉkim uzorcima.

*1940-1949 godine-Ovo desetljeće je obilježio Drugi svjetski rat. Odijela su se radila odsintetiĉke vune, a priliĉno jednostavnih krojeva, bez džepova i naborakoji su se ranije viĊali. Krajem ovog desetljeća pojavljuju se i nekiznaĉajni dizajneri koji su obilježili modni svijet. Christian Dior je bilo jednood zvuĉnih imena koje je i danas dominantno. Odijela postaju kvalitetnija,

bolje krojena, a nakon dužeg razdoblja muška moda postaje ponovnobitna.

10



f) *1950-1959 godine

- Muška odijela su postala šira u ramenima, a hlaĉe su postale uže ikraće. Talijanski modni dizajneri su imali jak utjecaj na cjelokupan dizajn

muških odijela, a oni su prezentirali široka ramena, uže hlaĉe, te kraće jakne i sakoe, koji su bili izraĊeni od kvalitetnih materijala. Kravate su

bile nešto uže.

*1960-1969 godine

-U ovom desetljeću se općenito u mušku modu unijelo nešto višemladenaĉkog stila. Muška odijela doživjela su takoĊer promjene, prisutan

je miks boja, svjetlije ali i jaĉe boje. Šarena odijela nisu bila nikakvarijetkost.

Kravate su bile šire nego pedesetih godina, a moderne su bile i kravate

ukrašene ĉipkom.

11



g)*1970-1979 godine

-Posebno popularne su bile jake boje, hipi izgled, ali i traperice. Moderna

su bila i srebrena odijela, prošivene jakne i hlaĉe od baršuna.

Kravate su bile priliĉno široke.

*1980-1989 godine

-U ovom razdoblju veliku utjecaj na modu su imali glumci, glazbenici i

druge slavne osobe. Trendovi su se osamdesetih brzo pojavljivali i

nestajali. No, jedan od najjaĉih trendova je sigurno stil serije PorociMiamija. Bitne su bile boje. Ispod sakoa su se nosile majice, a samo u

poslovnoj modi košulje.

12



h) *1990-1999 godine

-Muška moda postaje opuštenija i udaljava se od klasiĉnog poslovnogizgleda. Moderne su bile flanel košulje, te traperice i traper jakne

posebno svijetlih boja i ispranog dojma.Iako su bile moderne i klasiĉnekravate s prugama, popularne su bile i kravate razliĉitih naglašenihmotiva, ali i cvjetni uzorci.

*2000-2009 godine

- I dalje je jako popularan bio ležeran izgled, ali je on postao poslovniji.Moderne su bile košulje na pruge, a vrlo ĉesto u jaĉim bojama poputplave, ružiĉaste i ljubiĉaste. Kravate su poĉetkom prošlog desetljeća bilesrednje širine, dok je kasnije kravata postala tanja, a posebno je takvakravata popularna kod mlaĊih generacija.

13



IV Zaključak

Muški kaput Kaput ili ogrtaĉ (muški) obiĉno se zakopĉava sprijeda, ima duge rukave i

seže do koljena, nosi se povrh svega ostalog odijela. Donji kaput (franc. Veston), uz hlaĉe stastavni dio muškog graĊanskogodijela, znatno je kraći. Kaputom se naziva ogrtaĉ zapadnoevropskog kroja, dok se ogrtaĉ kaonarodna nošnja u raznim krajevima zove kabanica, haljetak, gunjac ili

surka.Kaput u današnjem smislu tvorevina je novovjeke mode. U Starom vijeku,ogrću se plaštem prebaĉenim preko ramena (ogrtač

himation, hlamida, lat. Pallium, paenula, lacerna), koji je štitio od

hladnoće i nevremena, a siromašnima služio noću kao pokrivaĉ. Plašt zvonasta oblika nosi se i u Srednjem vijeku; tex u XIII stoljećudobiva on prorez za ruke, a u XIV stoljeću kratke i široke vrećasterukave.

U poĉetku XV stoljeća ogrtaĉ već ima oblike sliĉne današnjem kaputu. U doba renesanse nose se skupocijeni kaputi od svile i baršuna. UFrancuskoj su u XVII stoljeća u modi dugi i široki vojniĉki kaputi, dokprofinjen ukus XVIII stoljeću (rokoko) voli uzak i kratak kaput(,,justaucorps“), od koga potkraj stoljeća nastaje frak.Vodstvo u modi prelazi postepeno s feudalne na buržoasku klasu: kaputdobiva praktiĉne elemente (dugmeta, džepova).

Preovladavanjem engleske mode u XIX stoljeću, muški kaputi od jednostavna sukna i zagastih boja poprimaju ravne oblike diferencirajućise na donje kratke muške kapute (obično od iste tkanine kao i hlača) i

gornje (jesenje, zimske, krznene, kišne i td.) kao ogrtaĉe.



III Konstrukcija muškog sakoa

Odjevna veliĉina 50

Glavne tjelesne mjere 1/2 1/4 1/8 1/10 1/20

Tv(Tjelesna visina)=177cm 88,5cm 44,25cm 22,1cm ------ -----Og(Opseg grudi)=100cm 50cm 25cm 12,5cm 10 5Os(Opseg struka)=90cm 45cm 22,5cm ------ ----- -----Ob(Opseg bokova)=104cm 52cm 26cm ------ ----- ------

Konstrukcijske mjere

Do(Dubina orukavlja) - 1/8Og +12 do 12,5cm = 24,50cm

Dl(Duljina leĊa) - 1/4 Tv = 44,25cm

Vb(visina bokova) - 3/8 Tv = 66,30cm

Dk(Duljina kroja) - 1/2Tv-10cm =78,50cmŠvi(Širina vratnog izreza) - 1/20 Og + 3cm =8,00cm

Vpr(Visina prednjeg dijela) - Do + 2 do 2,5cm =26,50cm

Šl(Širina leĊa) - 2/10 Og+1,5 do 2cm (za Og <100cm) =22,00cm

1/10 Og + 11,5 do 12cm (za Og > 100cm)

Šo(Širina orukavlja) - 1/8 Og +5,5cm= 18cm

Šg(Širina grudi) – 2/10 Og + 2,5 do 3cm = 22,50cm

Šl+Šo+Šg =62,50cm

1/2 Og + 4cm za šavove = 54,00cm

Udobnost nošenja na 1/2 kroja =8,50cm

Šs(Širina struka) – 1/4 Os +0 do 1cm =23,00cm



JU MSŠ „HASAN KIKIĆ“ Školska godina:2013./2014. GRADAĈAC Srednja tehniĉka tekstilna škola Tekstilni tehniĉar – dizajner odjeće

MATURSKI RAD

Tema: Muška gornja odjeća- kaputi i sakoi

Uĉenik: Mentor: Halilović Edina Huskić Enisa

Juni, 2014.godine 1



SADRŽAJ

I Povijest mode..................................................................... 4

II Odijevanje kroz povijest ................................................... 5

a) Najstarije historijsko razdoblje na tlu Evrope.................... 6

b) Velike promjene- odjeća dobiva pomoznije oblike............ 7

c) Odjevni predmeti u razdoblju od 1900-1909 god. ............ 8

d) Odjevni predmeti u razdoblju od 1910-1919 god. I od 1920-

1929 god. .............................................................................. 9e) Odjevni predmeti u razdoblju od 1930-1939 god. I od 1940-

1949 god. ................................................................................10

f) Odjevni predmeti u razdoblju od 1950-1959 god. I od 1960-

1969 god. ................................................................................ 11

g) Odjevni predmeti u razdoblju od 1970-1979 god. I od 1980-

1989 god. ................................................................................ 12

h) Odjevni predmeti u razdoblju od 1990-1999 god. I od 2000-2009 god. ................................................................................13

-Opis modela muškog sakoa...................................................14

-Tehniĉka skica modela muškog sakoa.................................. 15

-Modna skica modela muškog sakoa...................................... 16

III Konstrukcija muškog sakoa............................................ 17

- Konstrukcija temeljnog kroja prednjeg i stražnjeg dijelamuškog sakoa......................................................................... 18

- Konstrukcija temeljnog kroja rukava muškog sakoa............. 19

- Konstrukcija temeljnog kroja modela muškog jednorednogsakoa ...................................................................................... 20

- Konstrukcija gornjeg ovratnika.............................................. 21

2



- Dodavanje šavova na krojene dijelove modela muškogsakoa....................................................................................... 22

- Dodavanje šavova na krojne dijelove modela muškog

sakoa....................................................................................... 23- Konstrukcija podliska prednjeg dijela.................................... 24

- Konstrukcija krojeva podstave za model muškog sakoa....... 25

- Konstrukcija krojeva podstave za model muškog sakoa....... 26

- Konstrukcija džepnih vrećica ................................................ 27

- Krojni dijelovi podstave.......................................................... 28

- Krojni dijelovi džepovine........................................................ 29

- Konstrukcija krojeva ljepljive meĊupodstave......................... 30- Konstrukcija krojeva ljepljive meĊupodstave......................... 31

- Krojni dijelovi ljepljive meĊupodstave.................................... 32

- Krojni dijelovi ljepljive meĊupodstave.................................... 33

- Konstrukcija meĊupodstave za rukavnu okruglinu................ 34

- Konstrukcija krojeva neljepljive meĊupodstave..................... 35

- Krojni dijelovi neljepljive meĊupodstave................................ 36

- Krojni dio donjeg ovratnika od pusta..................................... 37- Konstrukcija stražnjeg dijela muškog sakoa s rasporkom..... 38

- Konstrukcija krojeva podstave za stražnji dio muškog sakoa srasporkom............................................................................... 39

- Krojni dijelovi podstave stražnjeg dijela muškog sakoa srasporkom............................................................................... 40

- Konstrukcija donjeg našivenog džepa za muški sako........... 41

- Dodavanje šavova za cijeli ovratnik od osnovne tkanine...... 42

IV Zaključak......................................................................... 43

Literatura ................................................................................ 44

3



JU MSŠ „HASAN KIKIĆ“ Školska godina:2013./2014.

GRADAĈAC

Srednja tehniĉka tekstilna škola

Tekstilni tehniĉar – dizajner odjeće

MATURSKI RAD

Tema: Muška gornja odjeća- kaputi i sakoi

Uĉenik: Mentor:

Halilović Eldina Huskić Enisa

Juni, 2014.godine1





Literatura

1.http://web.efzg.hr/dok/TRG/2.nastavna%20cjelina_mm.pdf

2. http://m-stil.covermagazin.com/?p=21632

3. http://bs.wikipedia.org/wiki/Historija_mode

4.

5.Knjiga „Povijest odijevanja“

6.Sveska iz IV razreda tekstilne tehničke škole

7.



Opis modela muškog sakoa

14





Modna skica modela muškog sakoa

16



