8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

1/51

1

HRVATSKA U SOCIJALISTIKOJ JUGOSLAVIJI

HRVATSKA U PRVIM POSLIJERATNIM GODINAMA

- obnova jugoslavnsk rav bila j rzultat politik vlikih sila urunih u antiaistifku koaliciju

- vlaajudu poziciju u Jugoslaviji osigurala j KPJ, Tito j sa svojom vojskom uspostavio potpunu kontrolu nad cijelim

jug.tritorijm a obnovljna Jugoslavija s sastojala o 6 ralnih rava (RH, BiH, RS, CG, Makonija) i vij

autonomne pokrajine: AO Vojvodina i AO Kosovo

- 8. 5. 1945. jugoslavenske jedinice su ul u ZG, s njima i vlaa Fraln rav Hrvatsk (prsjnik Vlaimir

Bakarid), a u ZG j prao i ZAVNOH koji s u srpnju 1945. sastao na svoj 4. zasjanj i primnovao s u Naroni

sabor Hrvatske

- na temelju sporazuma Tito- ubaid poftkom oujka 1945. osnovana je jedinstvena jugoslavenska vlada kojoj je

prsjnik postao J.B. Tito a ministar vanjskih poslova postao j ubaid

- 11.11. 1945 osnovani su izbori za Ustavotvornu skuptinu na kojm j sujlovala samo Narona ronta po nazorom

KPJ

- na 1. zasjanju (29. 11. 1945.) Ustavotvorna skuptina j ukinula monarhiju i proglasila rpubliku po nazivom

Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ)

- umjsto Fralna rava Hrvatska nazvala s Narona Rpublika Hrvatska a njzin sabor primenovao se u Sabor

Naron Rpublik Hrvatsk (sv ostal rpublik ukljufujudi i Hrvatsku moral obiti svoj rpublifk ustav)

- flanic jugoslavnsk racij imal su samo ormalnu samostalnost, a u praksi j provna stroga cntralizacija

vlasti na saveznoj razini

- ravn vlasti su provoil politiku Partij, tofnij Politbiroa na flu s Titom kao gnralnim skrtarom- tako je

stvorna partijska rava prma sovjtskom molu

-1945. je provedena agrarna reforma: oduzeta je zemlja svim posjednicima povrin vd o 35 ha (ta j zmlja ijlom

prtvorna u ravna poljoprivrna obra, a ijlom poijljna siromanim sljacima), izvrna j koniskacija

imovin vlasnika koji su poslovali u ratno oba; potkraj 1946. izvrna j i nacionalizacija imovin graanskog sloja,

ukinuto j slobono trit roba i uvna j planska privra po nazorom rav, a provoila s i prisilna

kolektivizacija sela

- komunistifki rim uspostavio j potpuni nazor i na svim rugim srama ivota (kolstvo, kultura, zdravstvo,

novinarstvo, port, raio, umjtnost it.)

- hrvatska j u cjlini ospjla u tak poloaj n samo zbog smiljn cntralizacij vlasti, ngo i zbog namtnutog

trta krivnj za ustak zlofin

- komunistifki s rim ntolrantno onosio prma vjrskim zajnicama, posbic prma Katolifkoj crkvi (uhidnj

Stepinca 18.9.1946.)

- u opoziciji prma novom komunistifkom rimu bilo j flanova HSS-a, koj j svojim voom smatralo r. Vlaka

Mafka (bio j u migraciji)

- 1948. olo j o sukoba KPJ s KP SSSR-a, a to j znafilo i sukob FNRJ sa SSSR-om

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

2/51

2

- u proljd 1948. (uz porku ostalih kom. partija okupljnih u munaronu partijsku organizaciju 12 kom. partija po

nazivom Komunistifki inormativni biro ili Inormbiro) zapofo j tak pritisak na Jugoslaviju s nakanom da je se

pretvori u satelita SSSR-a

- na sastanku Inormbiroa u lipnju 1948. u Bukurtu onsna j rzolucija u kojoj j rukovostvo KPJ osuno zbog

navon antisocijalistifk politik, mutim, KPJ po vostvom Tita j obilat optub i pruila otpor Staljinovu

napadu

- dio pripadnika KPJ iskazivala je vjernost Staljinu i SSSR-u protiv kojih j Partija istupila vrlo surovo, hapsila ih i upudivalau kaznionicu na Golom otoku

- u oba sv vdg zaotravanja onosa sa SSSR-om u Hrvatskoj j olo o Srpskog urvanskog ustanka i ormiranja

srpske frakcije u KPH

- na urvan (6.5. 1950) izbila j pobuna na Korunu, Baniji, Lici i Bosanskoj Krajini, vdina pobunjnika bili su Srbi, ali

im s priruilo i nto Hrvata i Muslimana

- sukob s Inormbiroom iskoitn j i za obrafun s Anrijom Hbrangom ( u lipnju 1949. slubno j objavljno a j

izvrio samoubojstvo, no bio j umorn)

- privreda Jugoslavije do sredine 1948. bila je tijesno povezana sa SSSR-om i komunistifkim ravama istofn Europ, no

zbog rastud kriz partijski vrh s olufio za naputanj sustava ravnog upravljanja privrom i olufio s za uvonj

samoupravljanja

- sustav samoupravljanja j zamiljn tako a s tvornic i ostala pouzda organiziraju kao a njima upravljaju radnici;

osnovani su ranifki savjti i upravni obori, ali su sv tvornic i pouzda bila obvzatna na ovajanja za ravn

fondove

HRVATSKA POLITIKA EMIGRACIJA

- hrvatska politifka migracija stanovala j u Sjvrnoj i Junoj Americi te u nekim zemljama Europe

- u raznim zmljama vd o ranij s nalazilo vi gnracija hrv. isljnika iz vrmna kaa su tk gospoarsk prilik

mnog Hrvat prisilil a u tuini osiguraju srstva za ivot

- hrv. politifka migracija poijlila se u dvije skupine: pripadnici HSS-a (vod pol. snag u Hrvatskoj o 1941.) i

pripanici ustakog pokrta (koji j bio na flu NH i koji s njnom propadu morao povudi iz Hrvatsk)

- povlafdi s pof. svibnja 1945. iz ZG-a r. Vlako Mafk, prsjednik HSS-a, stigao j u Austriju (u amrifku zonu),

oakl su ga amrifk vlasti prbacil u Francusku

- ujsn 1946. Mafk j boravio u SA-u i Kanadi, gdje se sastajao sa starijom i novijom generacijom hrvatskih

emigranata

- po povratku u Pariz Mafk juspostavio vz s prvacima sljafkih stranaka Bugarsk, Maarsk i Rumunjsk t s r.

Milanom Gavrilovidm (prsjnikom Zmljoranifk strank iz oba star Jugoslavij) ; rzultat tih ogovaranja bio j

osnivanj Munaron sljafk unij. Mafk j umro u Washingtonu 1964.g.

- Munarona sljafka unija razvijala j svoju jlatnost tmljnu na sljafkoj iologiji, tj. na tranju uporita u

sljatvu kao rutvnom sloju koji s svojom brojnodu i organiziranodu mora suprostaviti komunistifkoj iktaturi ( u

taj j pokrt Mafk ukljufio i HSS)

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

3/51

3

- Mafk j u prvoj azi migracij i alj ostajao na stajalitu jugoslavnskog rjnja, ali moiiciranog u znatno labaviju

vezu zajednice (htio je da Hrvatska sa Srbijom i ostalim dijelovima Jugoslavije stupi u konfederaciju)

- kasnij s u zavrnom razoblju svoj migracij izjasnio za suvrnu i samostalnu hrvatsku ravu

- io hrv. pol. migracij slijio j Mafka, priznajudi ga jinim voom hrvatskog naroa i glavnim prstavnikom hrv.

polit. emigracije

- nakon Mafkov smrti na flo t grupacij stao j r. Juraj Krnjvid koji s jo o 1952. izjanjavao za stvaranj

samostaln hrvatsk rav izvan Jugoslavij

- ustaki pokrt s poslij sloma NH po rugi put naao u migraciji

- zajedno s dr. Antom Pavlidm iz hrvatsk s u Austriju povukla i hrvatska vlaa, kojoj j prsjnikom bio r. Nikola

Manid

- nakon nkog vrmna Pavlid s prbacio u J. Amriku i nastanio u Bunos Airsu gj j prij rata jlovala

kspozitura ustak organizacij- Hrvatski domobran

- Pavlid s u ljtu 1954. sastao s r. Milanom Stojainovidm; cilj njihova sastanka j bio a s ispita mogudnost

zajnifkog nastupa Hrvata i Srba u izbjglitvu protiv zajnifkog nprijatlja- komunistifkog rima u Jugoslaviji (vijst

j kasnij bila potvrna i s jn i s rug stran)

- nova akcija r. Pavlida bila j osnivanj Hrvatsk ravotvorn strank, no uskoro (1956.) on nastoji proiriti svoju

migrantsku politifku aktivnost prtvaranjm strank u Hrvatski sloboilafki pokret (HOP), a djelatnost HOP-a zasnivala

s na naflima iz prv ustak migracij

- poslij Pavlidv smrti prma njgovom tstamntu vrhovni starjina HOP-a postao j r. Stjpan Hr, bivi

naroni zastupnik Hrvatsk sljafk strank

- ok j ustaki pokret za vrijeme prve emigracije (1929.-41.) bio jinstvna i fvrsto povzana (makar i malobrojna)organizacija, u oba rug migracij j bio zahvadn procsom povajanja u nkoliko grupa (maa razjinjn, sv

organizacij proizal iz HOP-a ipak su imal jinstvn politifki program: ponovna uspostava Nzavisn rav

Hrvatske u njezinim povijesnim granicama)

- Vjkoslav Maks Luburid osnovao j u panjolskoj organizaciju po nazivom Hrvatski naroni otpor (HNO) koja j

izdavala glasilo pod nazivom Drina

- r. Branko Jlid j u Z. Njmafkoj ormirao organizaciju po nazivom Hrvatski naroni obor, koja j u svom programu

imala stvaranj NH uz porku svih nacionalno svjsnih Hrvata i urnj hrvatsk rav na naflima ustatva i

zapadne demokracije

- u migraciji jlovala j jo jna ustaka grupacija po nazivom Hrvatska rpublikanska stranka po prsjnitvom

pro. Ivana Oranida, a stranka j izavala svoj fasopis Republika Hrvatska

- pro. Vinko Nikolid j 40 goina izavao i urivao kulturno-politifki fasopis Hrvatska rvija

- polit. emigrantima postali su i pojedini hrv. intelektualci, koji su nakon sloma hrv. nacionalnog pokreta 1971. godine, da

bi s spasili o progona komunista, morali bjati u inozmstvo

- da bi se prevladala rascjepkanost migrantskih organizacija i povzala njihova aktivnost ufinjni su pokuaji a s

osnuj rprzntativno prstavnitvo hrvatsk migracij, to j rzultiralo osnivanjm Hrvatskog naronog vijda

(HNV) u Torontu 1974., fija s jlatnost tmljila na 2 nafla: 1. rava Hrvatska mora obuhvatiti sav tnifki i povijsni

prostor hrvatskog naroa; 2. u ravi Hrvatskoj bit d suvrn jino hrvatski naro

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

4/51

4

- unatof postojanju vi migrantskih grupa i njihov nkooriniran jlatnosti, njihova j aktivnost bila u stalnom

porastu, posebno od 60ih godina nadalje

- migrant su stalno pratili tajni agnti jug. polit. policij iz Uprav ravn bzbnosti (UB) koji su s fsto ubacivali

u njihove redove i organizacije, a istaknutije pojedince i likvidirali

ZAOTRAVANJE MEUNACIONALNIH I MEUREPUBLIKIH ONOSA I REFORMNI POKUAJI

NACIONALNE SUPROTNOSTI I SUKOBI

-jo tijkom rata KPJ kao prvonik NOP-a okupljala j u oruan jinic pripanik razlifitih nacionalnosti na

jugoslavenskom prostoru i pri tom j nastupala kao zagovornik prvlaavanja munacionalnih sukoba i uspostavljanja

nacionaln tolrancij (parola bratstvo i jinstvo), no to ostvarno bratstvo i jinstvo s vrmnom s pokazalo

kao privid

- u Srbiji se pojavljuje otpor federativnom urnju jugoslavnsk rav iskazivanjm nzaovoljstva s uspostavom i

postojanjem dviju autonomnih pokrajina (Vojvodine i Kosova) unutar srpske republike

- u Hrvatskoj je negodovanje dolazilo zbog novog jugoslavenskog centralizma koji sputava hrvatsku samostalnost

- u Sloveniji otpor se centralizmu pojavio posebno zbog koncentracije kapitala u Federaciji

- nacionalizam najvd (srpsk) nacij bio j prikrivn unitaristifko- cntralistifkom politifkom praksom

- jugounitarizam se posebno njegovao u JNA

- 1957. Evar Karlj j upozorio a taanja cntralistifka ravna struktura proizvoi ovinistifko intgralno

jugoslavnstvo po kojim s obnavlja vlikosrpski nacionalizam

- s vremenom se pokazalo da je federalizam samo teorijska postavka i da je nova jugoslavnska rava optrdna

sukobom izmu srpsk ravn ij (koj ti ufvrdnju cntralistifkog urnja) i nsrpskih naroa (koji su tili

ufvrdnju svojih rpublika kao nacionalnih rava)

- zbog toga j jugoslavnska rava na izmaku 50ih i pof. 60ih goina pofla zapaati u ozbiljnu krizu

- sukob oko raspojl savznog kapitala osobito s zaotrio u proljd 1962., pa j Tito srinom oujka sazvao sjnicu

savznog i rpublifkih rukovostava na kojoj su s sufljaval vij koncpcij: gl ravnog urnja na jnoj strani

su bili cntralisti koji su tili vlikoravnom hgmonizmu, a na rugoj strani su bili ralisti koji su naginjali

konraciji; gl onosa prma trinom mhanizmu jni su bili za povratak na jo vdu ravnu rgulativu, ok su

rugi bili za primjnjvanj zapanog mola trita ali uz postojanj tzv. ravnog vlasnitva; ralisti su bili i za

samostalniju ulogu rpublifkih savza komunista, a cntalisti protiv toga; po iologiji i mntalnom sklopu jdni su bili

bli staljinizmu a rugi bli libralizmu

POLOAJ HRVATSKE

- Hrvatska j u razoblju o 1945. o potkraj 50ih goina osljno provoila politiku koju j orivao partijsko-

ravni vrh Jugoslavij, no kako j sv vi olazilo o izraaja gospoarsko iskoritavanj Hrvatsk, to j najza shvatiloi njzino komunistifko rukovostvo

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

5/51

5

- prma zamisli E. Karlja i V. Bakarida usvojno j rjnj a s cijli savzni kapital (osim pomodi nrazvijnima)

trba prnijti na pouzda, opdin i rpublike, ali da ekonomsku politiku treba voditi u ime razvoja samoupravljanja, a

ne u ime republika i nacija

- ralizacijom t oluk pokazali su s prvi obrisi gospoarsk i polit. samostalnosti Hrvatsk, to j imalo ojka i u sri

kulture- hrvatske kulturn institucij i znatan io hrvatsk intligncij pofo s suprostavljati sv izranijm

unitarizmu u kulturi, koji j zapravo znafio namtanj vlikosrpstva prikrivnog partijskim platm, a slifan j procs

zapofo i u Slovniji

OBRAUN S CENTRALISTIKOM STRUJOM

- konzrvativna struja osljnih cntralista (prostaljinista na flu s Alksanrom Rankovidm) suprostavljala s

rormistima (prvoio ih j E. Karlj) a izmu njih s nalazio Tito koji j u poftku avao blagu porku

konzervativnoj struji, ali j tijkom 1964. priao rormistima pa j zahvaljujudi tom potkraj ist goin zakljufno a s

privra tatizira (gospoarski ivot zmlj ubuud j trbalo rgulirati trit,a n rava; ukiaju s ravni

investicijski fondovi a taj se kapital prnosi na bank pouzda; olufno j a s uvoi konvrtibilni inar = tako j

1965. zapofla privrna rorma)

- sv t mjr objktivno su uvoil kapitalistifki nafin poslovanja ali bz privatnog vlasnitva

- prostaljinistifka struja s protivila izvonju privrn rorm: oni koji su s oslanjali na A. Rankovida (koji j uz Tita

bio najmodnija lifnost u SKJ i ravnom vrhu) i s rug stran, oni koji su s protivili pristaama Rankovida, nisu smjli

(osim Tita) niti pomisliti na njegovo smjenjivanje

- Tito j bio u ilmi a smijni Rankovida koji mu j bio sna ruka jo o 1937., a osim toga obojica su u sbi nosila jako

boljvifko naslij; kaa j Tito shvatio a ga Rankovid ugroava kao nasljnik, i ka j naslutio a on ulazi u

velikosrpsk vo, olufio s na sazivanj sjnic CK SKJ 1. srpnja 1966. na kojoj j Rankovid iskljufn iz CK SKJ, a

omah zatim ponio j i ostavku na svoj ravn unkcij paom Rankovida uklonjn j io savznog politifkog vrha,a ojafala su rpublifkasrita

OTPOR KULTURNOJ AGRESIJI NA HRVATSKU

- usporo s politifkim i privrnim uniiciranjm jugoslavnsk rav po komunistifkim rimom poslij 1945. tkao

je i proces potiskivanja posebnosti nacionalnih kultura

- na jzifnom planu posbno j znafajan tzv. Novosaski ogovor jzifnih strufnjaka iz prosinca 1954. kojim s utvruj

a j jzik Hrvata, Srba i Crnogoraca jan jzik, t a im j knjivni jzik jinstvn, iako ima va izgovora ijekavski i

kavski; takav zajnifki jzik mora imatii zajnifki (jinstvni) pravopis, pa j omah pokrnuto i njgovo pisanj

- u JNA j bio obvzatan srpski rjfnik a srpski jzifni izraaj uvn j u slubno opisivanj savznih ravnih organa,

raija i tlvizij, ilmskih urnala t partijskih organizacija

- Matica hrvatska j uz rutvo knjivnika Hrvatsk postala aritm otpora partijskoj politici na planu jzika i

svukupn kultur; Matica Hrvatska s oupirala i pisanju zajnifkog knjivnog i posbnih trminolokih rjfnika,

kojima je bio zadatak da u znanstvenu praksu u Hrvatskoj uvedu nazivlja upotrebljavana u Srbiji

- 17.3. 1967. su Matica hrvatska, rutvo hrvatskih knjivnika i jo 16 znanstvnih i kulturnih institucija Hrvatsk

objavil klaraciju o nazivu i poloaju hrvatskog knjivnog jzika, kojom s utvruj a s taj jzik ovoi u

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

6/51

6

nravnopravan poloaj, jr s putm upravnog aparata i srstava javn i masovn komunikacij provoi namtanj

ravnog jzika, a ta s uloga aj srpskom jziku

- o stran unitaristifkih snaga(po vostvom Miloa anka) i partijskih oruma, klaracija j bila oznafna kao

zaplotnjafki fin onsn bz prthonih konzultacija s politifkim finitljima u Rpublici

- na posebnoj sjednici CK SKH (22.3. 1967), pod pritiskom samog Tita i dijela partijskih flnika Hrvatsk, klaracija j

osuna kao nprijatljski fin i zatrana j ogovornost flanova Savza komunista koji su sujlovali u njzinu

ononju ili su j potpisali

- potkraj oujka 1967. klaraciju j Tito javno napao u govoru koji j orao u Pritini, gj j tvrio a j ravi zabijn

no u la, a Bakarid j u svom govoru u Saboru osuio klaraciju kao nprijatljski fin uprn protiv socijalistifk

rvolucij

NOVA STRUJANJA U HRVATSKOJ

- uklanjanjm Rankovida i njgov grup umanjna j mod savznog politifkog vrha u ravnom sritu time su

ojafala rpublifka srita, a ujno j olazila o izraaja nacionalna airmacija potiskivanih nacija

- nastal promjn oglal su s i u slobonijm politifkom ivotu, posbno u sri kultur i umjtnifkom stvaralatvu

- na izmaku 60ih i pof. 70ih u Hrvatskoj s razbuktao mokratski i nacionalni pokrt koji j zauzo irok razmjr

- srinom 1967. i tijkom 1968. vdi io otaa vodih partijskih umkcionara u Hrvatskoj napustio j svoja otaanja

mjsta, a na istaknut unosti olu su mlai partijski karovi ( Miko Tripalo, Savka abfvid Kufar, Pro Pirkr i

r.); u to vrijm zapofinj i iroko gibanj u rovima stuntsk omlain

- kako Hrvatska godinama nije uspjela reformirati svoj gospodarski sustav, partijsko je vodstvo potkraj svibnja 1968.

organiziralo savjtovanj na kojm j tmljito raspravljana postojda situacija u Hrvatskoj; na savjtovanju j istaknutotranj konomskog razvladnja racij i uvonj trin privr, no Prsjnitvo SKJ j na svojoj sjnici (9. 6.

1968.) stoko napalo CK SKH

- sv vi i vi su s oblikovali lmnti hrvatskog nacionalnog programa kojmu j osnovno polazit bilo a Hrvatska

nema suvereniteta gotovo ni u jednoj sri rutvnog ivota, pa s za nj mora izboriti, a hrvatski nacionalni program

otvorno j propagirao Matifin Hrvatski knjivni list, t su tako u Hrvatskoj nastala va srita nacionalnog pokrta:

CK SKH i Matica hrvatska

- potkraj 1969. sva su s nastavil s jnakom stinom savzni organi su s borili a to vi zar vlast u svojim

rukama, a rpublifki a s o t vlasti oslobo, a por borb Hrvatsk za novi gospoarski i politifki sustav ulazila j i

Slovenija

- unitaristifk snag suzakljufil a subina rorm racij zavisi i o Hrvatsk, pa a, prma tom, svoju otricu

moraju usmjriti prma toj rpublici a poto nisu mogli istupiti protiv Tita i Karlja, unitaristi su s olufili za napa na

hrvatsko rukovodstvozato je u sijfnju 1970.g. orana sta sjnica CK SKH na kojoj j izvrn njihov obrafun

DESETA SJEDNICA CK SKH. REFORMA FEDERACIJE

- povoom ankovih flanaka CK SKH j, uz pristanak Tita, olufio a s obrafuna s unitaristifko- cntralistifkim

snagama, koje su optuival CK SKH za jafanj nacionalizma u Hrvatskoj, a sta sjnica CK SKH j potvrila a j

otvoreno hrvatsko nacionalno pitanje

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

7/51

7

- maa j CK bio optun a s n suprostavlja nacionalizmu, polazit za raspravu nij bilo nrijno nacionalno

pitanj, vd s polo o koncpta rutvn rorm

- postavljna j tza a s rai o novom rvolucionarnom koraku u razvoju socijalizma, a a tom glavni otpor pruaju

birokratsko-unitaristifko-cntralistifk snag t a j to prava pozaina optubi CK SKHiz fga j proizlazilo a CK SKH

n promif hrvatski nacionalizam, vd samo nastavlja borbu za rutvnu rormu

- prma zakljufcima sjnic: CK SKH d pojafati aktivnost za ostvarnj rutvn rorm i provsti ijnu i politifku

borbu protiv unitaristifkih i cntralistifih snaga, jr su on protivnici socijalistifkog samoupravljanja

- utjcaj i posljic 10. sjnic CK SKH: s jn stran pojafan j pritisak Hrvatsk a s ubrzaju rutvn rorm i

izvri rorma Fracij,ali j s rug stran porasla kritika rukovostva SKH i njgov politik utvrn olukama 1.

sjnic; s trd stran ta j sjnica potaknula jafi zamah hrvatskog nacionalnog pokrta

- u rujnu 1970. Tito j najavio ormiranj Ustavn komisij na flu s Kraljm sa zaatkom aprloi rormu

federacije

- komisija j prloila a racija zari samo 3 unkcij: vanjsku politiku, naronu obranu i jinstvnost rutvnog

urnja; izvorni suvrnitt trba pripasti rpublikama koj su iniran kao rav, a pokrajin trbaju dobiti

autonomnost vrlo blizu suverenosti

- uvo s i vij naznak konralizma: paritt flanica racij u ralnim organima (Skuptina, vlaa,

Prsjnitvo) i konsnzus u ononju ralnih oluka

- savzna j skuptina 30. 6. 1971. ustavnim amandmanima ozakonila reformu federacije

ZAMAH HRVATSKOG NACIONALNOG POKRETA I NJEGOV SLOM

- o proljda 1971. j gotovo cijlu Hrvatsku zahvatio nacionalni zanos, pa nastaj prvi masovni naroni pokrt nazvanhrvatsko proljd

- no kada je u ljetu 1971. zavrna rorma racij, u CK SKH zapofnj rascjp: jna grupa oko Bakarida traila j

zaustavljanj masovn nacionaln uorij i onmogudavanj jlovanja polit. srita izvan Partij; vdi io CK to nij

prihvatio vd j traio iru mokratizaciju rutva, izgraivanj nacionaln rav i prijnos savznog kapitala i viza u

ruk proizvoafa

- prista masovnog pokrta izbili su na flo Savza omlain i Savza stunata, pruzli novinsku kudu Vjsnik, a zatim

radio i televiziju

- masovnom naronom pokrtu prikljufio s i Savz boraca Hrvatsk

- uz pokret su pristali i predsjednik Sabora i predsjednik hrvatske vlade

- glavni cilj j bio konstituiranj rav Hrvatsk u postojdm jugoslavnskom okviru

- Karlj j traio Titovu intrvnciju u Hrvatskoj koja s nala u tkom poloaju pogotovo ka j Tito, na inzistiranj

Bakarida i Karlja, nakon vi goina poravanja CK SKH olufio zaustaviti procs nacionalnog prporoa u Hrvatskoj

- kao nposrni povo za ravni uar u Hrvatskoj bio j opdi stuntski trajk, zapoft 22. 11. 1971., tijkom kojg j

Tito pozvao rukovostvo Hrvatsk u Karaorvo, gj j otkazao svoju porku hrvatskom rukovostvu i osuio

njihovu politiku

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

8/51

8

- poslij sastanka u Karaorvu partijski rukovoitlji iz Hrvatsk ponijli su ostavk t j taa zapoflo smjnjivanj

svih onih koji su sujlovali u masovnom pokrtu,a zabranjna j i Matica hrvatska t su obustavljni njzini fasopisi

- na Titovu inicijativu je ujesen 1972. smijenjeno i partijsko rukovodstvo Srbij; takor su uklonjni i mnogi politifari u

Slovniji i Makoniji, a nto manj u BiH, CG i na Kosovu

- poslij sloma nacionalnog pokrta 1971. unitaristifk su snag ofkival ponitnj ustavn rorm racij i

opoziv amandmana do kojeg nije olo

- Karlj j olufno obijao pokuaj pristaa cntralizma i vlikoravnog hgmonizma, pa j novi Ustav iz 1974.

uvaio i ozakonio sv on promjn izvrn amanmanima na prthoni ustav

- tim j ustavom ojafan suvrnitt rpublika i autonomnih pokrajina; utvrno j pravo svakog naroa na

samoornj i fak pravo na ocjpljnj

POSLJENJE ESETLJEDE JUGOSLAVIJE- SUVERENA HRVATSKA

SMRT JOSIPA BROZA TITA

- 4.5. 1980. umro j J.B. Tito a poslij njgov smrti na flu SFRJ ostalo j osmroflano prsjnitvo

- u tom kolktivnom prsjnitvu poloaj prsjavajudg zauzimao j svak goin rugi njgov flan roslijom

iz svih 6 rpublika i vij pokrajin (flan prsjnitva iz Hrvatsk u fasu Titov smrti bio j Bakarid)

KRIZNE GODINE POSLIJE TITA

- u rano proljd 1981. izbila j na Kosovu pobuna Albanaca (nmiri su pofli monstracijama u Pritini, oakl su s

proirili po svim vdim mjstima na Kosovu)

- tko stanj u privri koj s iskazalo 1979.g. partijski j vrh ocijnio kao kratkotrajni rcsijski pormdaj, stoga j

1983. izran program njnog prvlaavanja nazvan stabilizacijski program; osnovna zamisao tog programa j bila a s

trit airmira kao uvjt socijalistifkog upravljanja ali bz privatnog vlasnitva, pa s cijla proklamirana stabilizacija

zapravo svoila na prporuku a s to vi primjnjuju konomsk zakonitosti i a s po njima posluj (takvim

uopdnim napucima praktifki s nij mogao oblikovati novi tip robn proizvonj, pa s konomska kriza nastavljala

prionosdi i jafanju polit. kriz u ravi)

- srinom 80ih sv otvornij nastupaju vlikosrpsk snag kojima j cilj ponititi ustav iz 1974. i vratiti unitarno-

cntralistifko ustrojstvo, ali po posvmanjom srpskom ominacijom

- 1986. pojavio se i Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) u kojem se najotvorenije zagovara

velikosrpska agresija protiv nesrpskih naroda u Jugoslaviji kao sustavni velikosrpski nacionalni program

SLOBOAN MILOEVID I PROMJENE U USTROJSTVU SRBIJE

- u srpskom kom. vostvu sv j vi jafao utjcaj Sloboana Milovida koji j, pruzvi unkciju prsjnika CK SK

Srbij, svoju politiku zasnovao na mmoranumskom koncptu vlik Srbij priklanjajudi s agrsivnoj stratgiji i taktici

za njegovo ostvarenje

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

9/51

9

- u prvoj tapi j htio stvoriti jinstvnu srpsku ravu likviacijom obiju pokrajina

- tijkom 1988. razvio s vliki mitingaki pokrt za runj onih koji su s suprostavljali novoj srpskoj politici

- oravali su s iljm Srbij obro organizirani mitinzi koj j vlikosrpska promifba vlifala kao miting istin ili

ogaanja naroa

- uslijilo j potom runj partijskih rukovostava najprij u Vojvoini, a ona na Kosovu i u CG

- nakon toga amandmanima na ustav Srbije ukinut je konstitutivni odnos dviju autonomnih pokrajina (obje su potpuno

ukljufn u Srbiju i njoj pofinjn)

- prkrajanjm srpskog ustava Milovid j ostvario prvi io svog programa: stvorio j jinstvnu srpsku ravu i mogao

j zatim prijdi i na ralizaciju njgova rugog ijela - ostvarenje plana o velikoj Srbiji

UGROAVANJE HRVATSKE I RUGIH REPUBLIKA

- u svibnju 1989.g. Milovid j bio izabran i za prsjnika prsjnitva SR Srbij t j, kako bi izazvao povo za

uklanjanj tamonjih rpublifkih vostava, inicirao i brojne mitinge izvan Srbije

- poftkom srpnja 1989. u Kninu i ko crkv Lazaric u slu Kosovo kraj Knina orana j 600. obljtnica kosovsk bitk;

tu su iz Bograa organizirani mitinzi na koj j oputovalo mnotvo Srba iz rugih krajva Hrvatsk, Srbije i BiH

- najavljno j zaokruivanj vlik Srbij otimanjm hrv. tritorija i uarom na pravo hrv. naroa na svoju nacionalnu

ravu

- Milovid j nastavio akciju mitinganja po Jugoslaviji pa j 1.12. 1989.g. najavljn vliki miting istin u Ljubljanicilj

j bio izazivanj promjn vod garnitur u Slovniji (no slovnska j vlaa zaprijtila a d poho na granicama

Slovnij zaustaviti oruanom silom, pa su organizatori oustali o svoj namjr)

- mitinzi (ogaanja naroa) imali su ufinka uVojvoini i CG, ali su s pokazali nufinkovitima ka j trbalo slomiti

vlaajud garnitur u rugim rpublikama

- potkraj 1989. Srbija je zavela ekonomsku blokadu Slovenije a poduzimala je i razne diskriminatorske mjere protiv

Hrvatske

RAVNA KRIZA NAVRHUNCU

- tijkom 1989.g. SK Srbij orsirao j oravanj kongrsa SKJ; Milovid s naao a d uz porku parijsk organizaciju JNA na kongresu osigurati prevlast

- kongrs j oran o 20. o 22.1. 1990.g. t su s tijkom raa tog kongrsa iskazal dvije potpuno suprotne

koncpcij: Savzi komunista Slovnij i Hrvatsk traili su potpunu transormaciju SKJ u savz rpublifkih partija, a SK

Srbij s zalagao za obnovu jinstvnog SKJ na tmlju lnjinistifko- boljvifk partij

- najzad, delegati Slovenije su napustili kongres, a tada delegati iz Hrvatske nisu pristali da se rasprava nastavi bez njih,

pa su i oni napustili kongrs. Taa su prostali lgati olufili a s kongrs ogaa

- u Hrvatskoj j u to vrijm ormirano vi polit. stranaka

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

10/51

10

- vd u vljafi 1990. Rpublifki skrtrijat za pravosu i upravu rgistrirao j osam politifkih stranaka, mu kojima su

bile: Hrvatski socijalno-liberalni savez (HSLS), Socijaldemokratska stranka Hrvatske, Hrvatska demokratska zajednica

(HDZ), Hrvatska krdansko- demokratska stranka i dr.

- kaa su u proljdu ist go. u Hrvatskoj orani izbori za najvi organ vlasti, na njima su sujloval i novoormiran

strank, pa su to bili prvi vistranafki izbori (sujlovao j i Savz komunista Hrvatsk, no vdinu j obila HZ, a

komunisti su izgubili vlast)

- na 1. sjnici novoizabranog Sabora za prsjnika j izabran r. Franjo Tuman, osnivaf i prsjnik HZ-e, zaprsjnika Sabora izabran j r. arko omljan, a za prsjnika vla Stip Msid

- vistranafki izbori orani su i u rugim rpublikama, a komunsiti su bili porani i u BiH, Slovniji i Makoniji, a u CG

j novo rukovostvo sastavljno o bivih komunista, koji su slijpo slijili Milovidv program

- nakon raspaa SKJ olufujudi snagu u raspltu Milovid vii u Jugoslavnskoj naronoj armiji (JNA)

RASPA JUGOSLAVIJE I PROGLAENJE SAMOSTALNE I SUVERENE HRVATSKE

- na zasjanju Hrvatskog Sabora 25. 6. 1990. g. usvojn su promjn postojdg ustava onsnog jo za

komunistifkogrima

- srinom kolovoza 1990. u Kninskoj krajini izbila j pobuna srpskog stanovnitva, potaknuta iz Bograa

- ormiraju s sosk oruan stra i iri psihoza ugronosti srpskog stanovnitva

- na cstama prma Kninu i na ljznifkoj pruzi bili su postavljeni balvani ( po tome se srpska pobuna protiv hrvatske

rav naziva balvan- rvolucija), a pobuna s proirila i u rug hrv. krajv

- 22. 12. 1990. Hrvatski sabor j usvojio novi, mokratski ustav Rpublik Hrvatsk (nazvan jo i Boidni ustav), u kojem

j istaknuto a j njzin suvrnitt notuiv, njljiv i nprnosiv

- u tom j ustavu naznafno a j RH u sastavu SFRJ o novog sporazuma jugoslavnskih rpublika ili ok Sabor RH n

olufi rugafij; ukinuto j prsjnitvo RH, a uspostavljna j unkcija prsjnika Rpublik (F. Tuman)

- tijkom prvih mjsci 1991.g. voni su prgovori storic prsjnika jug. rpublika o buudm urnju savzn

jugoslavnsk rav, ali zbog vlikosrpskih stavova S. Milovida nisu ali nikakav rezultat

-Milovid s zalagao za oranj to vi cntraliziran Jugoslavij, obrazlaudi to tnjoom svih Srba a iv u istoj

ravi; Hrvatska i Slovnija su prlagal konraciju tako a svaka rpublika bu samostalna suvrna (svaka bi

imala i svoju zasebnu vojsku); predsjednici BiH i Makedonije zagovarali su kombinaciju federacije i konfederacije

- Hrvatski sabor j na zasjanju 25. 6. 1991. g. Hrvatsku proglasio samostalnom i suvrnom ravom (kao ravna

granica nzavisn Hrvatsk proglana je granica koju je RH imala unutar Jugoslavije)

RAT PROTIV HRVATSKE I SLOM SRPSKE AGRESIJE

- istupanj iz zajnifk rav i nzavisnost proglasil su i Slovnija, BiH i Makonija i tim j potvrn raspa

Jugoslavije

- Milovid s takvim razvojm ogaaja nij mirio, vd j olufio aktivirati JNA

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

11/51

11

- potkraj lipnja 1991. zapofo j rat u Slovniji napaom JNA na slovnsku tritorijalnu obranu; napa j trajao 10 ana

nakon fga s JNA povukla

- nakon toga s JNA otvorno ukljufila u akcij srpskih pobunjenika u Hrvatskoj, pa se rasplamsavao rat u Hrvatskoj

- zapofli su i stoki napai na hrv. graov u cijl hrv. granic

- prma j nakon vitjn opsa i vlikog otpora hrv. branitlja u ruk agrsora pao Vukovar (18.11. 1991.), planovi

JNA i Milovida nisu s ostvarili

- tijkom rata protiv Hrvatsk nk ijlov hrv. tritorija rali su pobunjni Srbi (uz izanu porku JNA i pomod iz

Bograa), koj su nazvali Autonomna oblast Srpska Krajina sa sjitm u Kninu

- uz posredovanje izaslanika Ujinjnih nacija u Sarajvu j 2.1. 1992.g. izmu prstavnika hrv. vla (Gojko uak) i

opunomodnika JNA (gnral Anrija Rata) potpisan ogovor o prkiu vatr; no srpski agrsori nisu potivali primirj

te su i dalje povremeno granatirali naselja i gradove na hrv. teritoriju

- fimbnici uropsk i svjtsk politik nisu bili skloni rasormiranju Jugoslavij

- ipak potkraj 1991.g. su prihvatili finjnicu a Jugoslavij vi nma, pa su polovicom prosinca objavili opdi okvir za

priznavanje novih drava

- u 2. pol. svibnja 1992.g. Hrvatska je primljena u organizaciju UN-a

- o oujka o lipnja 1992.g. na ratom zahvadna hrv. porufja stigl su zatitn snag UN-a (tzv. plav kacig)

- vdi io tzv. Autonomn oblasti Srpsk Krajin vradn j po hrvatski suverenitet vojno- rarstvnim akcijama Oluja

i Bljsak 1995. g.

- Istofna Slavonija, Baranja i zapani Srijm mirno su intgrirani u hrvatski ravni okvir tk 1997.g. uz pomod

munaronih mirovnih snaga

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

12/51

12

AGRESIJA SRBIJE I JNA NA OSTALU JUGOSLAVIJU

STVARANJE SAMOSTALNE HRVATSKE

(1987. - 1991.)

- povijesni kontekst razdoblja - slom komunizma koji j pofo paom Brlinskog zia 9.11.1989., a zavrio raspaom

SSSRa u ljeto 1991. najvdi ogaaj u Europi nakon sloma aizma '45 iako j to malotko ofkivao, komunistifkisu s rimi uruili zbog povijsn istronosti (bz krvi, osim u Rumunjskoj)

- Na flu SSSRa i KPSSa o 10.3.1985. bio j Mihail Gorbafov - prki 40ogoinj politike hladnoga rata i normalizacija

odnosa sa zapadom

- Kako je to utjecalo na Jugoslaviju?

- o srin 80tih onos s oba bloka bio j prijatljski napt, a Tito j uvjravao naro a i zapa i istok ugroavaju

neovisnost Jugoslavijen sasvim tofno, ali korisno za oravanj rima i ravnotu unutarnjih onosa

- nakon prkia hlanog rata i taj s argumnt sruio novo munarono okrunj bilo j ialno za rorm;

stvorni su uvjti za zaokrt prma Europi, no Srbija d i sb i ostatak Jugoslavije gurnuti u rat

- bila otvornija prma zapau o istofnih zmalja, unutranji sukobi bili su biljni u svjtskim mijima

IZBIJANJE VELIKOSRPSKOG POKRETA SREDINOM 1980-ih

- 1981. - pobuna Albanaca na Kosovu pokretanje srpskog nacionalizma kojg j Titov komunistifki rim stljdima

rao po kontrolom

- To j bio povo za povratak Srpsk pravoslavn crkv u javni politifki ivot iz kojg ju j istjrao komunizam '44

- srinom 80ih silovito nastupa i proir u sv por rutvnog ivota obnavlja staro crkvno ufnj o svojoj

npogrivosti i o sbi kao stornoj instituciji srpstva i srpsk nacionaln svijsti

- velika uloga u stvaranju velikosrpskog pokreta i srpske agresije

- Vladike SPC-a Anastazij Jtid, Amilohij Raovid i Irnj Bulovid piu omad i munaron (kongrsu SA -a)

apl a s titi srpski naro na Kosovu

- SPC j imala i vliku ulogu u obnovi sintagm Nbska Srbija

- nastala j iz kosovskog mita = Nbska Srbija j jan o kljufnih mitova srpsk nacionalne mitologije. Predstavlja

nku vrstu nbskog carstva u koj nakon smrti olaz poboni Srbi. Prma vjrovanju srpskog mita o Kosovu,

osob koj su ali ivot za vjru i za Kosovo (poput knza Lazara) postaju stanovnicima nbsk Srbij. Mit j

nastaoj kao objanjnj srpskog vojnog poraza u bitci na Kosovu 1389. goin i gubitka srpsk ravnosti, tako to

su Srbi navodno izabrali duhovno spasenje umjesto vojne pobjede.

- sintagma je obnovljena u vrijeme 600te obljetnice Kosovske bitke 1989. - proslava je bila u znaku priprema za ratni

obrafun s nprijatljima srpskog naroa

- uzizanju mita priruili su s i akamici t knjivnici (npr. Matija Bfkovid)

- u poizanju borbnog morala i ratn psihoz posbno j mjsto obio trnutak nonja posmrtnih ostataka kneza

Lazara po selima i gradovima Srbije i BiH 1988. godine u organizaciji SPCa uz velike nacionalne govore

- Tri kritrija za utvrivanj granica nacionaln rav prma srpskoj nacionalnoj iologiji (potpuna iracionalnost):

1. Etnifki fistiteritorij- srpska tnifka vdina na nkom tritoriju

- naflo kojg priznaj munarona zajnica

2. Bivstvovanj nacionalnog uha na ornom tritoriju- primjer s Kosovom- prostor n pripaa Srbiji po stanovnitvu ngo po uhovnom oprjljnju

- teolog Boiar Mijaf

POVIJEST - Nikola imid i Stla Lchpammr

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

13/51

13

3. Srpska zmlja s o granica oznafnih srpskim grobovima- izraz teze o jedinstvu zemaljske i nebeske Srbije

- Stavove SPCa je poravala i znanost:

- 24.9.1986. - SANU j objavila Mmoranum - velikosrpski nacionalni program; izvor i naahnud nov srpsk

politikeMmoranum j politifka optunica protiv titoistifkoga komunistifkog rima s tzom a j komunistifki

pokrt Jugoslavij o samog poftka bio antisrpski i antijugoslavnski, t a j ostvarivi hrvatsko-slovenskudominaciju, kako u NOB-u 1941-1945, tako i u fitavom poslijratnom razoblju, po politifkoj volji Tita i Karlja

razbio jinstvni srpski nacionalni korpus po rpublikama, onmogudivi stvaranj srpsk rav u jugoslavnskoj

federaciji, a nad Srbijom uspostavio politifku i konomsku ominaciju razvijnih zapanih rpublika, blokirao

normalan razvoj srpskoga rutva jnom rijfju, stavio Srbiju i cijli srpski naro u porni poloaj u SFRJ.

= Dokazi:

Akt konstitucije jugoslavenske federacije u Jajcu 29.11.1943. godine nije legitiman jer tamo nije bio

zastupljen srpski narod; zastupali su ih pojedinci iz srpskih partizanskih jedinica

Antisrpska politika jo s jaf provoila poslijratnom razoblju, posbno o srin 60ih, nakon paa

Alksanra Rankovida

Najvdi uarac razbijanju Srbij i Jugoslavij j Ustav iz 1974. koji j konstituirao konraciju

Svi su naroi osnim srpskog u Jugoslaviji ostvarili svoju ravu; Titov j rim natjrao Srb u Hrvatskoj i

Kosovo ili da isele ili da se asimilirajutra hitnu zatitu za njih

= prviaju mogud raspa Jugoslavij

- Zbog poticaja SPCa, SANUa i rugih cntara Srbi s Kosova nisu prihvatili oluku SKJa koji j 1985. goin zatitio

autonomije obiju pokrajina organizirano su pritiskali srpsko i jugoslavensko vodstvo da se uspostavi represija nad

Albancima, a dobivali su i jaku potporu iz Srbije:

15.1.1986. - urunj knjivnika Srbij u listu Knjivn novin objavilo j pticiju 2000 Srba kojom s trairadikalna borba protiv albanskog nacionalizma i separatizma

26.2.1986. - u Beograd dolazi delegacije Srba s Kosova s istim zahtjevima (prva od mnogih)* Prsjnik Srbij Ivan Stambolid poputao j skalaciji srpskog nacionalizma a bi ojafao svoju poziciju u prgovorima

s ostalim flanicama racij gl rvizij Ustava iz 1974., a i a bi i sam obio na popularnosti u narou. Istoobno

j vjrovao a d ga njgov ugogoinji prijatlj Sloboan Milovid i aljvjerno slijediti, pa je na njegov prijedlog

Milovid 1986. izabran za a srpsk partij.

Prijelomni trnutak: proljd 1987. kaa j Milovid obacio Stambolidvu taktiku pregovaranja s republikamaradi promjene ustava iz 1974. godine

Milovidv govor na Kosovu 4.4.1987. - snano ohrabrio monstrant (Nitko n smij a vas bij) Milovid j na miting oao kao voa srpskih komunista, a otiao kao voa srpskog naroa

15.5. - 23.5. 1987. - urunj knjivnika Srbij organiziralo prosvjn vfri O Kosovu - za Kosovo(istupanja obric Dosida)

lipanj 1987. - cntralni komitt SKJ olufnij j porao Srbiju na Kosovu; govor Milovidasrpanj 1987. - 6. sjednica centralnog komiteta SK Srbije - jo otriji govor Milovida protiv nosioca politik

hlan glav u Srbiji

23.9. i 23.9. 1987. - 8. sjednica centralnog komiteta SK Srbije - obrafun s nositljima politik hlan glav uSrbiji - pali su i Ivan Stambolid (prsjnik prsjnitva Hrvatsk) i ragia Pavlovid (flnik beogradskih

komunista)

= pofla j antibirokratska rvolucija runja politifkih protivnika; za nkoliko j mjsci smijnjno oko 5000

aktivista i uvn j rim fvrst ruk

= do dolaska Sloboana Milovida na vlast bilo j na za mokratskim rjnjm iako su SPC i intlktualcio taa vd uspjli razviti vlikosrpsku nacionalnu svijst koja j bila sprmna u za rat

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

14/51

14

- Srpski su intelektualci nakon kosovske krize krenuli i u razradu jugoslavenske krize: Jugoslaviju treba razoriti i na njenim

ruvinama stvoriti vliku Srbiju!

- U jsn 1987. zavrna j nacionalna homognizacija srpskog naroa u cijloj Jugoslaviji. No, Milovid j olufio i alj

hiniti a sliji Stambolidvu politiku prgovaranja s ostalim rpublikama, a zapravo j zapofo akciju runja

Jugoslavij s ciljm obnov hgmonistifko-cntralistifkog sustava buudi a to nij mogao postidi pomodu

ravnog vrha Jugoslavij jr u njmu Srbija nij imala prvlast, krnuoje u osvajanje izvan institucija.

UDAR NA VOJVODINU, CRNU GORU I KOSOVO 1988/89.- kronologija udara:

ljeto '88. - masovni mitinzi za jinstvnu Srbiju u Srbiji, Vojvoini i Crnoj Gori, a protiv politifara iz Slovnij,Hrvatske i BiH; priprema za rat

9.6.1988. - prvi udar na vladu Vojvodine koja nije odmah pala 6.10.1988. - pad Vojvodine listopad 1988. - palo Kosovo unatof naporima pola milijuna Albanaca koj j slomila sila (npr. ruari Trpf

anima su trajkali glau)

7.10.1988. - udar na vladu Crne Gor; spana intrvncijom jakih vojnih snaga

19.11.1988. - milijunski zbor graana Bograa i Srbij; najava borb za Jugoslaviju studeni 1988. - konrncija SK Srbij Milovid o ovlaavanju Jugoslavijom - li sruiti vla rava -

antibirokratsku revoluciju li proiriti na ostal rav kako bi na ol nov vla koj d u savzu s

Milovidm obnoviti Jugoslaviju po srpskoj volji

10.1. i 11.1. 1989. - pala Crna Gora 28.3.1989. - zavrna prva tapa razbijanja ravn struktur Jugoslavij Srbija donijela novi Ustav na

koncptu jinstvn unitarn rav (Borisav Jovid - prsjnik skuptin)

* Istoga ana otpor su monstracijama pruili Albanci; ubijno ih 22; sukob otava antibirokratsku rv.

- rzultat = Srbija j sruila Titovu Jugoslaviju, a uslijedio je rat s ostalim republikama

VELIKOSRPSKI POKRET I OSTALE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE (1987.-1990.)

- hgmonistifka politika Srbij nij bila novost, ali j nakon 2. svjtskog rata bila po kontrolom

-jo j 1964. goin SKJ na osmomkongrsu izjnafio unitaristifko-cntralistifku tnnciju sa sparatizmom

- vlikosrpski pokrt krajm osamstih ugroavao j ravnost ostalih rava, no malo j tko bio svjstan osga i

konafnih ciljva pokrta

- iako su nki ljli stvoriti koaliciju ostalih rava, nij bilo uspjha pa j svaka ragirala na svoj nafin

- Slovenija:

u isto vrijm kaa j Srbija oblikovala nacionalni program to j ufinila i Slovnija, a li u potpuno rugafijmsmjru = za smjnu komunistifkog rima i stvaranja slobonog civilnog rutva - za vistranafj i privatno

vlasnitvotra lgitimn parlamntarn izbor; za ili izlazak iz Jugoslavij i tnja za pribliavanj EU

1987. - slovnski intlktualci u Novoj rviji 57 objavljuju nacionalni program = Slovenija u Jugoslaviji nazaduje novo Slovnsko proljd ugano 1972./73. civilni pokrt u Slovniji bio jini u komunistifkom svijtu Amrifki tjnik Nwswk 1987.: Slovnij j

jini sloboni otok u istofnoj Europi

JNA j zakljufila a s, uz pobunu na Kosovu, razvio jo jan antijugoslavnski pokrt motiv armiji da seokrn Srbiji koja s zala za opstanak Jugoslavije

Slovnija j prva uofila opasnost o savza Srbij i JNA razvilo s snano antiarmijsko raspolonj; graanitraili slunj vojnog roka u Slovniji, optuivali JNA a izvozi oruj...hlani rat izmu JNA i Slovnij na strani JNA Srbija i nki politifari iz Hrv.(Stip uvar 1988. na sjnici prsjdnitva SKJ osuio Slovnc)

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

15/51

15

lipanj 1988. - uhidni J. Jana, I. Bortnr, F. Zavrla i . Tasid zbog oavanja vojn tajnnakon osude na zatvorveliki prosvjedni u Sloveniji '88. i '89. - uvjrni a s rai o politifkom sunju a bi s prkinul rorm

iako su Srbi smatrali da Slovnija nij ovoljno jaka a ori samostalnu ravu, pokazala s najzrlijom zaizlazak iz komunizma

Slovnija j stala i na stranu Albanca na Kosovu; orani mitinzi soliarnosti- Hrvatska:

Hrvatsko rukovodstvo nije bilo na razini situacije i nimalo odlufno poput Slovnij politika j bila norna, taktifna, promjnjiva, oportunistifka i proturjfna jr su njzini aktri bili u

musobnom sukobu zbog borb za vlast i zbog razlifitih koncpcija o buudnosti Jugoslavij i urnja

1986. olo j o smjn na politifkoj scni kaa su otili svi iskusni politifari, a oli mlai bz znanja i iskustva;ba kaa j olo o naptosti u Jugoslaviji i kaa su bil potrbn jak i iskusn lifnosti

i alj su postojal vij grupacij, unitaristifka i nacionalna, a obj su s sloil a trba obraniti ustav iz '74.;razili su s oko ij rutvn rorm - Titova koncpcija urunog raa (uvar - konzrvativno fuvao stari

porak) nasuprot trin privr i graanskog rutva (Markovid) - beskompromisno, iako su se s vremenom

zagovornici starog koncpta pofli povlafitiipak, bez ideje o novom smjeru razvoja

na flu SKH bio j Stojfvid, Srbin iz Slavonij ukratko: politifka utnja mogudi razlozi: strah o povijsti (NH i Hrvatsko proljd '71.) Ante Markovid - prvi iskorafio iz stanja utnj, ali uglavnom na problmima izvlafnja Hrvatsk iz tk

ekonomske krize (razvoj naftne industrije, turizma, poljoprivrede...); bio predsjednik savezne vlade od

18.3.1989.; noptrdn iologijom; prvi projkt tranzicij u Europi iz socijalizma u novo rutvo

vanij o politifkog (n)jlovanja bil su promjn u svijsti svih slojva rutva = strah o vlikosrpsknajz; opaanj modi partij; izbor irktora tvornica, bolnica, kana i slifnih vi nij bio u rukama vlasti; SK

j oustao i o ogranifavanja privatnog sktoraspontani procs probrazb rima

tjnik anas postao j normalno glasilo hrvatsk kritifk javnosti= zakljufak: vodu ulogu Hrvatsk u opdjugoslavnskoj borbi protiv vlikosrpskog hgmonizma, koju j rala o

1918. do Titove smrti, preuzela je Slovenija

- BiH:

uzrmana stabilnost zbog ar Agrokomrc = pouzd fiji j irktor Fikrt Abid izavao mjnic bzpokridapod pritiskom Srbije potpredsjednik Jugoslavije Hamdija Pozderac dao je ostavku 12.9.1987. jer je bio

Abidv zatitnik

goinu ana kasnij, ostavku j ponio i prsjnik savzn vla Mikulid pa j BiH izgubila va kljufnapolitifara koji bi s ouprlinapau na rativno urnj Jugoslavij

- Makedonija:

u panici zbog vlikosrpstva, vlikobugarstva, irnja albanskog stanovnitva, konomsk kriz... tnja za ujinjnjm s gjskim i prinskim porufjm; cilj joj j ulazak Jugoslavij u Europsku zajednicu kako bi

to ostvarila pa zagovara federalizam

PRIJELOMNE GODINE - SLOM KOMUNIZMA I DEMOKRATSKA SMJENA VLASTI (1989. - 1990.)

- Titovu j Jugoslaviju bilo nmogud ovsti u pitanj n samo zbog onosa snaga u njoj samoj ngo i zbog pork

velesila. No, slom blokova i kraj hladnoga rata doveo je promjena i u Jugoslaviji gdje se, kao i u ostalim zemljama,

pofo uruavati komunistifki rim

- Suprotno svim ostalim zmljama, Srbija j u sklopu vlikosrpskog pokrta ljla safuvati komunizam; odbacilidemokraciju i nastavili s mitinzimaposebno se istaknuo onaj u Gazimestanu povod 600te obljetnice kosovske bitke

kaa s okupilo oko 2 milijuna Srba iz svih krajva svijta; mitinzi orani i u rugim mjstima povoom obljtnic

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

16/51

16

- jesen 1989. - pokuaj izvoza antibirokratsk rvolucij u Slovniju i Hrvatsku 1.12.1989. trbao s orati miting

istin u Ljubljani, a nakon toga i u Zagrbu, ali su Slovenci zabranili dolazak Srbima Srbija je uvela ekonomsku

blokadu Slovenije

- U tom je razdoblju olo i o prkia Hrvatsk utnj - procs raanja nacionalnog i mokratskog pokrta

olazi o otvaranja mogudnosti stvaranja mokratsk samostaln Hrvatsk - sv vi ljui shvada a Milovidnikaa nd pristati na ustavni ralizam

poflo j osnivanj politifkih stranaka:

2.2.1989. - UJDI -Urunj za jugoslavnsku mokratsku inicijativu 28.2.1989. - HDZ - Hrvatska demokratska zajednica - Franjo Tuman na tribini rutva knjivnika 3.3.1989. - HSLS - Hrvatski socioliberalni savezosnovana i kao prva stranka 20.5.1989.,a 17.6. orana

j i osnivafka skuptina

8.10.1989. - 70.000 graana u organizaciji HSLSa potpisalo pticiju za vrafanj spomnika Jlafidu na trg = prvo,ali masovno politifko okupljanj s jasnim mokratskim porukama

10.12.1989. - rvolucija svijda - 12 j politifkih stranaka i opozicijskih skupina prikupljalo potpis zaraspisivanj izbora; Jlafidv trg bio j pun svijda ist j vfri prsjnitvo CK SKH objavilo oluku o

raspisivanju izbora na svim razinama; CK j prihvatio oluku, a bila j potvrna i na 11. kongrsu SKH

11.12.1989., iako se JNA usprotivila

izabrano j novo vostvo SKH na flu s Ivicom Rafanom, a u prsjnitvu j ostao samo jan stari flan; SKHse podijelila na reformsko krilo (Drago imitrovid i Clstin Sarlid) i konzrvativno krilo

nastavak osnivanja stranaka nastalih i masovnih pokrta prvo i ilgalnim uvjtima buudi a su o 1989. svstranke osmi SKH bile zabranjene; sada im je svima bio cilj obrana od agresije i stvaranje nacionaln rav t

zato nij bilo otrih mustranafkih borbi (najvd j rivalstvo bilo izmu HZa i SPa) iako j musobna

sumnjifavost postojala

tri najvd politifk grupacij bil su: HDZ

- bio je u prednosti jer se narod najvi priklanjao stranci koja j nuila najvd jamstvo za obranu i

samostalnost, a HDZ je u svojim istupima bio najvatrniji, iako s njihov program nij prvi razlikovaood druge dvije stranke

- Tuman j ujinio tri glavn hrvatsk povijsn sastavnic: pravatvo, raidvstvo, i ljvicu t j u pomod

pozvao i isljnu Hrvatsku fim j oko HZ-a stvorn snaan prstn ijaspor

- nk j zabrinjavalo kstrmno sno krilo HZa, no vdina j prla prko toga zbog vdih problma

KNS- kako bi konkurirali i prli izborni prag koaliralo je pet podjednakih stranaka: HSLS, SDSH, HKDS, HDS i HSS

- na flu su bili liri nacionalnog pokrta ih 70ih Savka apfvid Kufar i Miko Tripalo koji nisu pripaali

nijednoj stranci

- prnost im j bilo to to su zauzli cntralnu poziciju, ali su bili osnovani relativno kasno 1.3.1990. kada

s vdi io birafa vd oprijlio- zbog slabih rzultata u prvom krugu HS j izaao iz koalicij, a ostal su s strank u saboru razvojil

SDP- SKH s truio naoknaiti pogrk iz vrmna hrvatsk utnj t j lio uvjriti naro u nove

vrijednosti koje zastupa

- dodatak imenu SDP - stranka demokratskih promjena; sklonjeno je konzervativno krilo

- u to su s vrijm ogoila va ogaaja koja su izrazito utjcala na SP:

Milovid j nastavljao santibirokratskom revolucijom te je htio prije roka sazvati 14. kongres SKJ nato su ostali savzi pristali

cilj: nametanje odluka o ukidanju autonomija saveza komunista republika - obnavljanjecntralistifk struktur

oran 20.1. i 22.1. 1990. goin u Bogradu

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

17/51

17

Slovnci su s stoko usprotivili Srbima (iako su imali vdinu, Slovnija j imala pravo vta)i nakon va ana vrbalnog rata prvoni Milanom Kufanom naputaju kongrs 22.1.

njihov primjr slij i Hrvati koji prvini Ivicom Rafanom tra prekid oko ponodi 22.1. ispranjna j vorana i to j oznafilo kraj SKJa to j Europa oivjla kao

sukob srpskog nacional komunizma i nove demokracije u Sloveniji i Hrvatskoj

14.3.1990. - oran j skup Srba iz Hrvatsk na Ptrovoj gori, a partijski im vrh nije uspio odgovoriti- prthona su va ogaaja poprilifno uzrmala status SKH-SDP iako su se trudili pokazati da se radi o

novoj stranicu uz argumente da su: obacili marksistifko lnjinistifku iologiju i prihvatili morn rutvn vrijnosti obacili jnostranafj, a uvli vistranafj obacili toriju i praksu naslijn rav i prihvatili ustrojstvo pravn rav obacili ravno i rutvno vlasnitvo t uvli pluralizam odbacili demokratski centralizam i prihvatili biranje od strane graana

- Takor, istaknuli su svoju ulogu na kraju 2. svjtskog rata i isprifali s za razoblj utnj i pasivnosti

- Prvi krug izbora oran j 22.4. i 23.4., a rugi krug 6.5. i 7.5., a sv j prolo bz incinata

pobijedio je HDS, a SKH-SDP postalaj najjafa oporbna stranka HZ j osvojio 58% u Vijdu opdina, 67,5% u rutvno-politifkom vijdu i 52% u Vijdu urunog raa Vistranafki sabor konstituiran j 30. svibnja 1990. (an ravnosti) Nakon to j Sabor izabrao flnik SRH obavljna j svfana primopraja vlasti:

prsjnitvo = Latin - Tuman prmijr = Ant Milovid - Stip Msid, kasnij Josip Manolid

Hrvatski j sabor 25. srpnja iz imna rav izbrisao ornicu socijalistifka, uvo novi grb i zastavu, a 22.prosinca 1990. donio novi boidni Ustav, kojim j uvn poluprsjnifki sustav

- izbori su s u to vrijm orali i u ostatku Jugoslavij koji su ubrzali njzin razvoj:

Parlamentarni izborinij ih bilo mogud orati jr su s tom usprotivil Slovnija i Srbija ; Markovid j taaolufio osnovati savznu stranku Savz rormskih snaga Jugoslavij, a iju j prstavio 29.srpnja 1990. tj oivjla potpuni nuspjh

Slovenija izbori su orani 8.4.1990., a pobijedila je opozicija s 55% glasova, tako da su komunisti izgubilivlast, ali j naro izabrao vou slovnskih komunista Milana Kufana za prsjnika - time osigurao stabilnost u

procesu smjene vlasti - izraz politiek zrlosti naroa

Makedonija izbori su orani 11.11.1990.; pobijedila opozicija, ali je narod kao i u Sloveniji za predsjednikaizabrao Kiru Gligorova, koji j 40 goina bio jan o vodih makonskih komunista, stkavi tamo

nprocjnjivo iskustvo koj d iskoristiti a spasi Makoniju 1992. goin.

BiH izbori su orani 18.11.1990.; graani su glasovali za svoje nacionalne stranke Hrvati za HDZ, Srbi zaSDS, Muslimani za SDA; SK BiH bio j o samog poftka protiv nacionalnih stranaka jr j (obro) prtpostavio

da bi to moglo dovesti do krize

Srbija i Crna Gora izbori su orani 28.12.1990.; pobijili su komunisti to j znafilo a vdina naroaporava vlikosrpsku iju

- Srbi su izbor u Slovniji oivjli kao njihovo ocjpljnj, a u Hrvatskoj kao pobju ustatva t su ubrzali priprm za

rat, a Slovenija i Hrvatska pripreme za odcjepljenje

- U projkt vlik ukljufili su s i Srbi u Hrvatskoj koji su ogovorili pobunom protiv nov vlasti; u opdinama u kojima su

imali vdinu proglasili su autonomiju i obili lojalnost novoj vlai RH. ravni aparat i policiju stavili su pod svoju vlast,

u femu im je pomogla lokalna samouprava iz socijalizma, po kojoj opdinsk skuptin imaju pravo zapovijedanja i

policijom i jedinicama. Prva srpska pobuna izbila j 17. kolovoza 1990. u Kninu, zatim s tijkom t i 1991. irila na Liku,

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

18/51

18

Kordun, Baniju, Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem, gdje su formirane srpske autonomne oblasti, koje su se izdvojile iz

Hrvatske i pripojile Srbiji, odnosno Jugoslaviji.

- Jugoslavija s sv vii pribliavala kraju - nastavljeni su procesi homognizacij junoslavnskih nacija, ufvrdivala s

nova vlast, rpublik su prkial musobn vz, obijal puniti savzni prorafun, upladivati carin, a istodobno su

onaani rpublifki ustavni amandmani...

- A u Hrvatskoj , unatof uspostavljanju vistranafja, slobonim izborima i mokratskom ustavu, i alj nij u

potpunosti zaivjla mokracija, ngo s razvio autoritaran rim u uvjtima omovinskog rata bz potpuno

slobonog politifkog i konomskog ivota

+ TO JE BILA JUGOSLAVIJA

- statistifki podaci o Jugoslaviji i rezime njezinog postojanja - str. 779. - 783.

RAT

- Rat j izbio u ljto 1991. kaa su Srbija i JNA izvl agrsiju na Slovniju i Hrvatsku; rat s u proljd 1992. prnio i na

BiH gj j ugan tk 1995. goin. Zavrnica rata odigrala se 1999. na Kosovu

AGRESIJA NA HRVATSKU - DOMOVINSKI RAT

- O ratu su olufivali:

Sloboan Milovid - predsjednik Srbije Borisav Jovid - prsjnik prsjnitva SFRJ Gnral Vljko Kaijvid - zapovjnik JNA (bio j ogovoran prsjnitvu, no on j sluao Jovida)

- vij opcij Srbij bil su safuvati Jugoslaviju i ovlaati njom ili stvoriti samostalnu Vliku Srbiju to j uskoro i

prihvadno

- 26.3.1990. - tajni sastanak flnika Srbij i Bograa gj j olufno: Jugoslavija d s raspasti, a Rpublik d onijti svoj Ustav amputirat d s Slovnija i vij trdin Hrvatsk, no u Vliku Srbiju spaaju ijlovi Hrvatsk i cijla BiH gj

iv Srbi; tamo j mogud sukob

nuan j olazak savzn vla i Markovida ovaj se plan krio i od JNA i o javnosti jr su oni ioloki bili skloni ofuvanju Jugoslavij, a u ovim su ijama

prpoznavali ij ftnifkog pokrta

jo jan razlog oklijvanja Srbij bilo j to to j Kosovo bilo na rubu graanskog rata (srpsk su snag 1.2. i 2.2.1990. u oruanom sukobu s Albancima ubili 27 monstranata)

Srbija s na nko vrijm nala u nmodnoj situaciji jr JNA nij bila sprmna na jlovanj s Milovidm, aantibirokratska revolucija nije uspjela

- Za to su s vrijm Jugoslavija sv vi raspaala

2.7.1990. - Skuptina Slovnija usvaja klaraciju o punoj suvrnosti rav Rpublik Slovnij 2.7.1990. - Skuptina Kosova proglaava Kosovo rpublikom, na to Srbija ogovora vojno-politifkim trorom 6.10.1990. - Hrvatska i Slovenija objavljuju projekt o konfederaciji

- Situacija j ovla o prgovora rava u jo uvijk slubnom prsjnitvu

JNA li izvsti vojni uar na Hrvatsku i Slovniju, no to n ogovara planu Sloboana Milovida 9.1.1991. - Kaijvid trai o prsjnitva a ga ovlastiza razoruanj Hrvatsk, no obijn j; Msid trai a

s obj stran razoruaju i a s u pobunjnim opdinama u Hrvatskoj uspostavi hrvatska vlast o 8. sijfnja 1991. o proljda orano j pt sastanaka prsjnika rpublika

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

19/51

19

olo j o poraza Srbij jr su s i BiH i Makonija htjl ocijpiti to Milovid nij ofkivao jafanjantisrpskog bloka u prsjnitvu - saa vd imaju vdinu na Srbijom

- Situacija s u u Srbiji pofla ovijati ngativno za Milovida

9.3.1991. - 100.00 demonstranata u Bograu protiv Milovida jr nij ovoljno brzo provo iju Vlik Srbij;l razbiti JNA i stvoriti srpsku nacionalnu vojsku; JNA intrvnirala tnkovima

- U toj j politifkoj Situaciji Srbija trbala prihvatiti ofiti poraz, no ona s nij ljla ordi Vlik Srbij bz a upotrijbi

posljednje sredstvo - uporabu armij, vojni puf, onosno rat - na to ju j nagovarao raspamdni vojni vrh, a tom su

til i milijunsk srpsk mas.

- Gnrali JNA jo su jnom pokuali vojnu iktaturu uspostaviti proglaavanjm izvanrnog stanja u prsjnitvu

12., 14. i 15.3. 1991. goin; nakon izvanrnog stanja izgraili bi parlamntarnu mokraciju s vistranafjm; obili

su ih sv rpublik osim Srbij, pa fak i Crna Gora

- Kijvid j tijkom sjnic oltio u Moskvu na ogovor sa sovjtskim maralom Jzovim kako obio potporu SSSRa

za puf

- Nakon nuspjlog pufa Hrvatska i Slovnija nastavil su s priprmama za proglanj novisnosti; slifno j pokuavala i

Makedonija, iako je bila u goroj poziciji; BiH s pak pofla raspaati iznutra na tri nacionalna bloka

- Srbija je pak odustala od Jugoslavije i krenula u ostvarenje Velike Srbije

ubrzali su naoruavanj srpskog stanovnitva u Hrvatskoj i BiH uz pomod JNA (a jo su 14.5.1990. na prijevarurazoruala teritorijalnu obranu Hrvatske)

nakon nuspjlog vojnog pufa Milovid j izjavio a Srbija vi nd priznavati oluk prsjnitva SFRJ sciljem da - omogudi armiji a izv vojni uar kaa vi nma narn institucije

- sprijfi mogudnost a flanovi prsjnitva ostalih rpublika onsu oluku o smjnjivanju vojnog

vrha JNA

17.3.1991. - Milovid i Jovid na sastanku s vojnim vrhom armij (Kaijvid, Aid i Borovt) stvaraju ratni plan;gnrali su izjavili a du slufaju vojnog uara na Hrvatsku i Slovniju vjrojatno biti porani; sastanak zavrio

bez dogovoraproblm j i alj bio u tom to JNA n li pustiti Jugoslaviju

5.4.1991. - armija konafno pristala a d udi u oruani sukob s Hrvatskom ako Hrvatska pokua zauzti porufjapod srpskom kontrolom

3.4.1991. - Hrvatska pristala a nd silom idi na Krajinu 2.5.1991. - armija svejedno reagirala - pokolj u Borovu selu 8.5. i 9.5. 1991. - ramatifna sjnica prsjnitva na kojoj su bili nazofni svi prdsjednici; generali ponovno

prloili vojnu iktaturuOvoga je puta Hrvatska, da bi izbjegla rat, prihvatila odluku da se armija rasporedi u

kriznim porufjima i a razvaja njzin oruan snag o pobunjnih Srbaotvoren put ratu u Hrvatskoj

15.5.1991. - Srbija i Crna Gora sprijfil su a Stjpan Msid, hrvatski prstavnik u prsjnitvu, pruzmulogu prsjnika, iako j bio r na njga a pruzm tu unost.

= u trnutku kaa j trbalo izabrati Msida, Srbija j vd bila na putu stvaranja k rnje Jugoslavije, a

postojd raln struktur samo su joj smtal= JNA i gnrali su osuili Srbiju zbog bloka prsjnitva

= I savzna j vlaa na flu s Markovidm porala Msida, a isto su ufinil i Hrvatska, Makonija i BiH

= nakon 2. mjesca otzanja Srbija j 1.7.1991. pristala a Msid postan prsjnik

- U to j vrijm ni munarona zajnica nij imala jasan stav naspram Jugoslavij EU i SAD su se zalagali za

jinstvnu i cjlovitu Jugoslaviju, ali s pravom svak njzin rpublik na samooprjljnj to j avalo poticaja i

jednoj i drugoj strani

- u muvrmnu, za vrijm bloka prsjnitva, Slovnija i Hrvatska (Makoniju i BiH su prepustile sudbini)

sporazumno su 25.6.1991. godine proglasile svoju neovisnost Odluka Hrvatskog sabora bila je utemeljena na volji

graana koji su s 19.5. rrnumom izjasnili za suvrnu i samostalnu Hrvatsku (94,17% o broja glasalih)

- Iako su bili paralizirani, savzni su cntri ragirali t j skuptina SFRJ ponitila t oluk. Savzna j vlaa olufila a

s slovnska granica, koju su pruzl Slovnsk policijsk snag, vrati po kontrolu; vojni ministar Kaijvid i ministar

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

20/51

20

unutarnjih poslova Ptar Grafanin uputili su vojn i policijsk snag u Slovniju, no olifno organizirana tritorijalna

obrana Slovnij pruila j i otpor i porazila JNA u samo nkoliko ana moralizacija JNA ogovarala j Milovidu

koji j jo uvijk nij uspio pridobiti na svoju stranu 12.7.1991. Milovid j uspio nagovoriti JNA a oustan o

plana spaavanja Jugoslavij t j rat u Slovniji prkinut

- Europska se zajednica u tom trenutku pobojala za mir de je intervenirala i naredila da se obustavi rat, ali i prekine

proces raspadanja Jugoslavije na tri mjeseca dok se situacija ne stabilizira i dok se ne postigne sporazum moratorij

je bio mrtvo slovo na papiru

- Tijkom povlafnja iz Slovnij JNA j zapofla rat protiv Hrvatsk

o poftka ljta 1991. (za vrijm moratorija) osvajano j slo po slo i ukljufivano u srpsk autonomn oblastistvorn vd u ranijoj azi

+ DODATAK - OTAANJE POBUNE SRBA U HRVATSKOJ

- o samog poftka rata srpski su pobunjnici bz vdg oruanog su koba polako okupirali velik dio hrvatskog

tritorija uz pomod ljvskih i arkanovih ftnika, onih kaptana ragana i uz pomod JNA

- Hrvatska vi nij mogla raiti ustupk na tritoriju jr bi uskoro bila raskomaana, a to s poklopilo u vrijm kaa

je JNA zapofinjala akcij

Hrvatska j imala svga 10.000 vojnika u tk osnovanom Zboru naron gar (28.5.1991.) t j ula u rat smnogo namodnijim protivnikom

borb su zapofl na gotovo fitavom tritoriju RH; tijkom borbi j orano na stin sastana kaprsjnitva biv SFRJ i prstavnika Hrvatsk s gnralima JNA. Srbija j prko armij svakih nkoliko ana

potpisala primirje, a zatim bi i dalje osvajala teritorije i predavala ih u ruke srpskih pobunjenika

= 3.8.1991. - sporazum o prekidu vatre

= 6.8.1991. - oluka prsjnitva o obustavi vatr

= 14.8.1991. - Europska zajnica upuduj svoj prv promatraf na krizna porufja u Hrvatskoj

borb su s unatof tom nastavil; Srbi su imali vlik io Hrvatskog tritorija, a JNA koja j snag trbala razdvajati pomagala je Srbima

JNA i srpski pobunjnici u ljto i jsn 1991. zauzli su oko 17.000 ftvornih kilomtara ili oko 30% tritorija -cijlu Baranju, io Slavonij i Srijm uz unav, porufj Okufana, Banovinu, Korun, vdi io Lik,

sjevernodalmatinsko zal i io ubrovafk rivijr

- 3.9.1991. konafno j ragirala i munarona zajnica

EZ j usvojila klaraciju o npovrivosti rpublifkih granica; imnovala j lora Caringtona za prsjnikamirovne konferencije o Jugoslaviji

7.9.1991. - u Haagu su s okupili svi flanovi prsjnitva SFRJ i storica prsjnika rpublika t su potpisaliklaraciju o mirnom rjavanju jugoslavnsk kriz

- ipak, nastavljena je okupacija Hrvatske pa je i Hrvatska odgovorila JNA

14./15.9.1991. - Hrvatski vrh j nario blokau svih vojarni JNA t su pofl paati jna po jna u juriu vojnih snaga i naroa o 13.9. o 19.9. zauzto j 36 vojarni, otto 230 tnkova i oko 400 topova 9.10.1991. - srbijanski vojni vrh nakon poraza armije donosi odluku o povlafnju JNA i o njihovom postavljanju

na prv crt obran okupiranih porufja

mutim, rat j nastavljn18.10.1991. pao Vukovar (od srpnja; na grad je dnevno palo 7000 granata)- Buudi a s niti jna strana nij rala ogovora o moratoriju, orana j munarona konrncija o Jugoslaviji u

Haagu 18.10.1991. munarona j zajnica usr agrsij na Hrvatsku igla ruk o Jugoslavij i priznala pravo

svak rav a proglasi novisnost to Milovid nij htio prihvatiti

17.12.1991. - sv su rav EZa olufil a d priznati novisnost svakoj ravi Jugoslavij; sv su rpublikodmah podnijele zahtjev, osim Crne Gore

23.12.1991. - Njmafka izjavila a d priznati Hrvatsku i Slovniju Grfka j stavila vto na priznavanj Makonij

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

21/51

21

13.1.1992. - Vatikan je Hrvatskoj dao puno diplomatsko priznanje nakon toga j uslijilo priznanj pstak rava, a Hrvatska j konafno 22.5.1992. primljna u UN

- 27. 11.1991. Vijd sigurnosti UN-a onijlo j oluku upudivanju mirovnih snaga UNPROFORa na teritorij Hrvatske

Srbija s u poftku tom stoko protivila, no nakon prvih poraza armij promijnila j miljnj; ljla jokupirana porufja staviti po zatitu UNa a ih s safuva kao izvojn iz Hrvatsk i a s jnog anaprikljuf Srbiji

- U to su se vrijeme spojile i SAO Krajina i SAO Slavnija, Baranja i Zapadni Srijemu pararavnu tvorvinu Rpublika

srpska Krajina (30% tritorija RH); 19.12.1991. zatraili su priznanj o Srbij i Una

- Rat JNA i Srbij protiv Hrvatsk zavrio j krajm 1991. godine njihovim porazom i potpisivanjem Vanceovog mira o

UNPROFORU 2.1.1992. u Sarajevurazlozi:

1. Hrvatska s unatof vlikim razaranjima i rtvama nij ala slomiti2. Moralna kriza jugovojske; slaba mobilizacija u Srbiji3. Stanj u rugim ravama

7.9.1991. - Makedonija se referendumom opredijelila za neovisnost 30.9.1991. - Albanci su s olufili za suvrnu i novisnu ravu Kosovo 8.10.1991. - Hrvatska objavila potpunu samostalnost i prekid svih odnosa sa SFRJ 15.10.1991. - skuptina BiH usvojila Mmorandum o suverenoj BiH listopad 1991. - Crna Gora je na konferenciji u Haagu prihvatila prijedlog da dobije status neovisne

rav, ali j zbog pritiska Srbij oustala

4. Agresivni srpski nacionalizam bio je u sukobu s cijelim civiliziranim svijetom- Ipak, Srbija i alj nij htjla oustati o RSKa i BiH; tovi, vojni j vrh traio o Milovida a s poalj jo milijun

vojnika i potpuno pokori Hrvatski potpuno iracionalno buudi a j Srbija u munaronoj zajnici vd bila

oznafna kao agrsor; logifno bi bilo da se rat potpuno prekinuo Srbija j prko JNA nagomilala oruj u RSK i stvorila paravojsku ujnafili su pravni sustav Krajin s pravnim sustavom Srbijcilj: jnoga d ana munarona zajnica, na

temelju prava na samoopredjeljenje, dopustiti sjedinjenje s krnjom Jugoslavijom, ishod plebiscita nije se

ovoio u pitanj jr s planiralo tnifko fidnj Hrvata

- u proljd 1995. u prgovorima Zagrba i Knina, Srbima j bio ponun plan Z-4 po kojm bi obili ravu u ravi na

porufju Krajin, istofn Slavonij, Baranj i zapanog Srijma s autonomijom u porufju obrazovanja, kultur, javnih

slubi...3.8.1995. Srbi su prijlog u nvi obili

- obivi zlno svjtlo o NATOa hrvatska j krnula s osloboilafkim akcijama

1.5. i 2.5. 1995. - Bljesak - oslobono ir porufj Okufana

4.8. - 8.8. 1995. - Oluja - razbijene srpske vojne snage i uspostavljena Hrvatska vlast; nakon- munaron su institucij procijnil a j nakon paa RSK u BiH i Srbiju iz Hrvatsk prbjglo oko 200.000 Srba t su

optuili hrvatsk snag a su nakon Oluj provoil pljafk, ubijanja i pal.

- 12.11.1995. - hrvatske su vlasti i lokalni Srbi sklopili Erutski sporazum o mirnoj rintgraciji istofn Slavonij, Baranj i

zapanog Srijma u Hrvatsku to j i ostvarno 1996. goin

- Hrvatski gubici u cijelom ratu bili su 10.669 poginulih i 2.915 nestalih

RAT U BiH ZA BiH

- trajni objekt velikosrpske i velikohrvatske ideologije 1908. goin prsjnik srpsk akamij Cvijid inirao BiH

srinjom srpskom zmljom, a Raid pisao ivo hrvatsko pravo na BiH

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

22/51

22

- Izborima u BiH 1990., pobijedile su tri nacionalne stranke te s raspala ravno-politifka struktura koja j BiH rala na

okupu tri su strank imal samo jan zajnifki cilj - runj komunista; po sv su s ostalom razlikoval to j

dovelo do krizesva tri naroa bila su uorifna zbog pobj, ali su imali i rugafij tnj

- Naputn j stari nafin pojl vlasti (nacionalna ravnota); oni koji su osvojili vlast na nkom tritoriju postavljali su

svoje ljude

- to s tif Jugoslavij, SA j bila za zajnicu suvrnih rpublika i naroa, ali samo ok s u u Jugoslaviji Hrvatska i

Slovnija; SS za koncpt Milovida; HZ j o BiH govorio kao o suvrnoj ravi

- nposrno prij izbijanja rata u Slovniji i Hrvatskoj BiH j 6.6.1991. ponuila ravama kompromis - zajnicu

jugoslavnskih rpublika; platorma Iztbgovid-Gligorovno, vi niti jna stran nij bila zaintrsirana

- JNA j bila jna o najjafih sila u Europi i smatralo s a d lako pokoriti Slovniju i Hrvatsku t a ona rat u BiH nd

biti ni potrban i a d BiH jnostavno udi u sastav Velike Srbije

- No, u jsn 1991. na tritorij BiH upal su vojn snag JNA t ftnifk troristifk paravojn organizacij (Arkan,

lj...) koj su s ponaal okupatorski i posbno nprijatljski prma Muslimanima

- Nacionalno sukobljeno vodstvo BiH bilo je sukobljeno i nije moglo pravilno reagirati; kako bi izbjegli rat Muslimani su

ostali istancirali i o Zagrba i o Bograa; iako su bili blii Hrvatskoj bili s oprzni i s jnim i s rugima, zbog

velikosrpske ideje i zbog informacija o hrvatskoj ideji o podjeli Bosne

- Ipak, postojale su ideje i zagovornici i jedne i druge strane. Na kraju se BiH ipak priklonila Hrvatskoj te su Muslimani i

bosanski Hrvati 11.10.1991. u Skuptini BiH izglasali oluku o suvrnosti i militarizaciji- Takor, Iztbgovidva j vlaa, u isto vrijm ka i ostal rav iz biv Jugoslavij, ponijla zahtjv za

munarono priznanj

- Ipak, za razliku o Slovnij i Hrvatsk, Srbija nij napala BiH jr j rat u Hrvatskoj bio na vrhuncu i ofkivalo s a d

uskoro pasti t a d s ona Bosna automatski prati

- S rug stran, u Hrvatskoj s smatralo a Iztbgovid voi oportunistifku politiku

- 9.11.1991. formirana je Srpska republika u BiH koje se priklonila Jugoslaviji

- 29.2.1992. - oran j rrnum kako bi BiH mogla biti munarono priznata i za novisnost j glasalo 63% glasafa.

vdinom Hrvata i Muslimana

- Takor, za BiH j o vlik vanosti bila i porka SA-a koji j poslao jasnu poruku i Srbiji i Hrvatskoj a d tititi

suverenitet BiH

- Poftkom 1992., nakon potpisivanja Vancova mira izglalo j a d s jugoslavnska kriza mirno rijiti, no Srbija j

iracionalno nastavila rat u RSK i naglo zapofla rat u BiH

5.12.1991. - Milovid i Jovid ogovorili tijk rata u BiH plan je bio da svi bosanski Srbi, ma gj bili u JNA, ou u Bosnu, a a svi Srbi izau iz Bosn kako n bi nastao

kaos; Mlaidu i Karaidu u ruk prana vojska o 90.000 ljui

9.1.1992. - oran j rrnum kojim s o 5 srpskih autonomnih oblasti stvara nova srpska rava R epublikaSrpska; konstitutivni lmnt buud savzn rpublik Jugoslavij

u proljd 1992. u Bosni s nalo fak sam korpusa JNA, a masovno s naoruavalo i srpsko stanovnitvo u BiH srpsk su snag osvajal slo po slo i provoil tnifko fidnj Hrvata i Muslimana te pokolje u selima Ofiglno j agrsija zapofla i ranij, no 6.4.1992. na BiH j krnula cijla vojna mainrija; zapofl i borb za

Sarajevo

rat s voio za musobno unitnj i istrbljnj sukobljnih naroa; 60% stanovnitva napust ilo je domove;vij trdin svih Hrvata j islilo

tijkom prv ratn goin Srbi su u RS ukljufili 70% tritorij BiH na kojm su provoili masakr t protjraligotovo sv Musliman i Hrvat; izvan RS ostal su srinja Bosna po vladu Muslimana i zapadna Hercegovina

po vladu Hrvata

to s tif munaron zajnic, glavnu su rijf voil Francuska i Vlika Britanija; u BiH j upudno oko20.000 vojnika, no vdinom za pruanj humanitarn pomodi; o 1992. o 1995. oravan su brojn

munaron konrncij o BiH fiji j zakljufak bio a trba safuvati samostalnu ravu BiH t j poijliti na

tri kantona tako a u svakom o njih jna nacija bu u vdini, a na tom s tmljilo vi planova

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

23/51

23

Cutilheirov plan - 18.3.1992. Vance-Owenov plan - sijfanj 1993. Owen-Stoltenbergov plan - srpanj 1993. Plan Kontaktn skupin (VB, Francuska, Njmafka, SA, Rusija ) - srpanj 1994.odredila da se RS svede

na 49% tritorija BiH to znafi a mora prpustiti 20% tritorija

- Srbija j u muvrmnu kolabirala po konomskom blokaom t j Milovid olufio potpisati plan kontaktn

skupin; procijnio j a j Srbija u ratu maksimalno proitirala, a a d s svi prostori Srbij ujiniti nkom rugom

prilikom

stvorna j SRJ koja d obiti pravo na munaroni kontinuitet SFRJ stvorena je RS u BiH osigurana j munarona zatita RSK u Hrvatskoj

- Na kraju su s oko mira sloili svi osim pobunjnih Srba u BiH

Milovid olufio likviirati njihovo vostvo na flu s Karaidm, Mlaidm i Krajinikom buudi a s kraj rata nij nazirao, olufil su intrvnirati i SA, a prvi j korak vio prki rata izmu Hrvata i

BonjakaTijkom 1992. oni su bili ratni savznici, no poftkom 1993. flnik HZ-a Mate Boban naredio je da

s bonjafki vojnici pofin hrvatskomzapovjnitvu fim j pofo ogorfni rat ojufranjih savznika koji j

trajao tijekom 1993. godine Po zahtjevu Amerikanaca 23.2.1994. potpisano je primirje i Boban je smijenjen18.3.1994. po amrifkom j projktu stvorna Bonjafko-hrvatska federacija u BiH; to j znafilo i ukianj

hrvatsk pararav Hrcg-Bosne

a prihvat plan kontaktn skupin, Srb j trbao nagovoriti Milovid koji s sukobio s Karaidm o granicmuravnog sukoba postojal su inicij a Karaid li sruiti Milovida, ujiniti Srbiju i RS t postati

voom svih Srba Na strani Karaida bil su opozicija, SPC i intlktualci koji su smatrali a Milovid zbog

munaron zajnic rtvuj srpstvo buudi a Milovid nij sam uspio svrgnuti rukovostvo RS, pozvao

j pobunjn Srbi a sami sru vlast

4.8.1994. - Milovid prkinuo sv vz s RS, n Karaid j ostao na vlasti jo goinu ana- Srbi su poftkom 1994. goin rali 70% tritorija BiH t su bili vojno i brojfano namodni

- za RS i RSK ujedinjenje sa Srbijom bio j gotov fin i zato su bili rvoltirani Milovidvim prihvadanjm plana Kontaktn

skupin; iako j ba on na poftku rata stoko zagovarao ujinjnj svih srpskih zmalja, saa j uviio a s

situacija za Srbiju promijenila i da ujedinjenj trba prifkatiargumenti:

onos snaga nij primjrn politifkom cilju ulazak vojsk Jugoslavij na tritorij viju rava flanica UNa, n mo prodi bz intrvncij UNa ili NATOa ekonomska katastrofa u SRJ

- Obivi mirnu opciju, RS i RSK postal sujo agrsivnij i to n na bojnom polju gj nisu imali rsursa, ngo su krnuli

ubijati civile

25.5.1995. - granatama pobil 71 graanina Tuzl 11.7.1995. - osvojili o OUNa zatidna porufja pu i Srbrnicu i pobili 6000 bonjaka 28.8.1995. - u Sarajevu pobili 41 civila Na prijtnju a d ih NATO bombarirati Srbi su uhvatili 370 vojnika OUNa i vzali ih kao taoc to j razbjsnilo

svjetsku javnost

- NATO j o 30.8. o 13.9. 1995. izvo zrafn uar na RS i paralizirao njzinu obranu t slomio slabi moral vojske

- HVO i armija BiH prodrle su na teritorij RSa u zapadnoj i sjevernoj Bosni te su 19.9.1995. izbile na samo 20 kilometara

o Banja Luk; naro j u rasulu pofo bjati u Srbiju, a hrvatsko-bonjafk snag zauzl su 23% tritorija RS koja j

12.10.1995. potpisala primirj (n zato to j posluala Milovida ngo zbog poraza)

- 12.11.1995. - Amrikanci su u aytonu okupili zaradn stran koj su potpisal sporazum o politifkom i ravno-

pravnom ustrojstvu BiH po kojem se ona sastoji od dva entiteta (RS i Federacija BiH) i tri ravnopravne nacionalne

zajnic (Hrvati, Srbi i Bonjaci)

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

24/51

24

- 14.12.1995. - svfano u Parizu potpisan mirovni plan za BiH

RAT NA KOSOVU

- aytonskim mirom nij zavrn ratjer je Srbija nastavila s terorom na Kosovu pa je prijetila opasnost novoga rat.

Munarodna zajednica j tijkom 1998. ultimativno traila a Srbija prestane s terorom i da Kosovu vrati autonomiju.

Milovid, koji j suraivao u tranju mira u BiH i Hrvatskoj, obio j zahtjv i pootrio teror nad Albancima koji su

sve vi isljavali. NATO j ogovorio bombariranjm Srbij koj j poflo 24.3.1999. i trajalo dva i pol mjeseca. U

bombariranju Srbij Vlika Britanija i Francuska bil su voma olufne da se Srbija porazi. Europska unija s ufvrstila,

a ne oslabila ili raspala, u to su Srbi vjerovali 1991.-1994. godine. Nakon tosu bombariranja paralizirala ivot

naroa, Milovid j potpisao zahtjv munaron zajednice; odmah potom na Kosovo su stigle vojne snage NATO-a

i uvna j munarona uprava. S obzirom na to da Srbi Kosovo smatraju svojom svetom zemljom, nitko se ne bi

usuio ordi s t svtinj, pa j bilo nuno a fitav narodcijela Srbijaoivi poraz u stokom ratu a bi pr

sobom i potomstvom imali opravdanje za kapitulaciju.

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

25/51

25

PRVE GODINA POSTOJANJA KRALJEVINE SRBA, HRVATA I SLOVENACA

FORMIRANJE PRVE VLADE KRALJEVINE SHS

- Nikola Paidjnoglasno utvrn kaopresjenik zajenike vlade, a Anton Koroecpotpredsjednik

- ministarstvo vanjskih poslova preuzeo dr. Ante Trumbi, a ministarstvo unutarnjih poslova Svetozar

Pribievi- rgnt Alksanar n prihvada Paida za prsjnika vla, pa j ovaj bio zamijnjn sa Stojanom Protidem (radikal iz

paidv strank), koji j tako postaoprvi predsjednik vlade Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca; a Paid imenovan zaefa

delegacije Kraljevine SHS na mirovinskoj konferenciji

- dogovoreno da se sastavi i ravno vijede,

RAZGRANIENJE S ITALIJOM

- nakon I. Svjtskog rata Italija okupirala ijlov Hrvatsk, koji joj pripaaju po Lononskom ugovoru, no utvrivanj

zapadne granice Kraljevine SHS ostavljeno za mirovinsku konferenciju u Parizu

- Vlika Britanija i Francuska n mogu pomodi Kraljevini SHS jer su obavezane po ugovoru, pa interese Kraljevine SHS

zastupa SA (Wilson) koji j pozvao Italiju a s orkn ugovora na to Italija napustila konrnciju no vratila s za 2

mjeseca jer su vidjeli da je konferencija nastavljena bez njih

- u muvrmnu talijanski pjsnik Gabril 'Annunzio 12.9.1919. okupirao Rijku i proglasio njno prikljufnj Italiji

- mirovna konferencija 21.1.1920. zakljufila svoj zasjanj t prpustila Jaransko pitanj Kraljvini SHS i Italiji koj

nastavile pregovore u Rapallu ali Kraljvina SHS bz pork SA (Wilson izgubio na izborima)

- 12./13. 11. 1920. potpisan Rapallski ugovorprma kojm Italiji pripala Istra, Snjnik, Irija, otoci Crs i Loinj, Lastovo

i Palagrua t Zaar, Rijka proglana slobonom ravom (Italija obila vi ngo to j traila)

OBILJEJA POLITIKOG I GOSPODARSKOG STANJA KRALJEVINE SHS

- Hrvatski sabor nije se vie nikad sastao za cijelo vrijeme postojanja jugoslavenske drave izmeu 2 rata- Kraljevina SHS bila je monarhijapo srpskom inastijom Karaorvida

- ustav nije donesen 2,5 godine, pa nije bilo ni parlamenta, postojao privremeni parlament tzv. Privremeno narodno

prestavnitvo: funkcioniralo u uvjetima bezsustavnog stanja, vlada se poziva na odredbe srpskog ustava; prstavnifka

tijla birana po razlifitim kritrijima (primjr oabira broja poslanika, jan olazi na 42 tisud stanovnoka, ukupno njih

296)

- u Hrvatskoj najvdi utjcaj imala Hrvatsko-srpska koalicija

- Kraljevina SHS izrazito agrarna zemlja, industrija tk u zaftku, struktura vanjsk trgovin izrazito npovoljna

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

26/51

26

POLITIKO-STRANAKO ORGANIZIRANJE U KRALJEVINI SHS

- vojako obiljj stranaka koj jloval na porufju Hrvatsk (u razoblju K SHS) :

a) on koj u Hrvatskoj sa obiljjima nacionalnih hrvatskih stranakab) opdjugoslavnsk sa sjitm izvan Hrvatsk

POLITIKE STRANKE U HR

1) Hrvatska republikanska seljaka stranka

- predratni naziv HPSS, nastala 1904. na inicijativu brade Raid, borili se za hrvatsko sljatvo a postan glavni nositlj

nacionalne borbe, obacivi akt ujinjnja n prihvadaju monarhiju pa mijnjaju im iz HPSS u HRSS, voa i organizator

Stjpan Raid, kao HRSS bili su za jugoslavnsku ravnu zajnicu ali za punu afirmaciju hrvatske nacionalne

individualnosti

- zbog ukljufnja u Sljafku intrnacionalu optun zbog komunizma, pa Raid priznaj monarhiju i Viovansku ustav

te mijenja naziv HRSS u HSS

- kratko vrijm zvala s i Narona sljafka stranka

- HSS i SDSsljafko mokratska koalicija (Pribifvid i Raid)

2) Hrvatska zajednica

- nastaje udruivanjem Starevieve stranke prava i Napredne demokratske stranke, glavna uporita u Zagrebu iOsijeku- surauju s HRSS u hrvatskom bloku, a zatim potpuno prihvadaju Raidvu politiku

- 1924. Trumbid s priruio stranci

- povzavi s s isintima iz HRSS 1926. rasputna Hrvatska zajnica t osnovana Hrvatska feeralistika seljaka

stranka, koja je svoj program temeljila na npriznavanju Viovanskog ustava i cntralistifkog urnja rav

3) Hrvatska puka stranka

- okupljala sitno graanstvo rligiozno katolifk orijntacij

4) Hrvatska stranka prava( frankovci )

- nslaganj s ujinjnjm, zahtjv za samostalnom hrvatskom ravom, na flu strank Vladimir Prebeg pa Ante

Pavelid

- suradnja sa Srpskom radikalnom strankom iz fga s izroila ija o osnivanju Hrvatsk raikaln strank, no

pruhitrio ih Raid svojim zakljufivanjm sporazuma s raikalima

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

27/51

27

5) Samostalna demokratska stranka

- srpsko nacionalno obiljj, voa Svetozar Pribievid, stranka je bila politifki prstavnik Srba u Hrvatskoj

- zakljufila politifki savz s Raikalima tzv. Nacionalni blok, zalagali se za cntralizam koji d stvoriti jinstvnu

jugoslavensku naciju

- ka raikali prihvatili Raida, Pribifvid prao u opoziciju

POLITIKE STRANKE NA JUGOSLAVENSKOM PROSTORU

1) Narodna radikalna stranka

- najjafa srpska politifka stranka osnovana 1881. s osnivafm Aamom Bogosavljevidem, a glavni ideolog i organizator

Pera Toorid

- 1903.-1914. stalno na vlasti u Srbiji i tijkom I. Svjtskog rata, 1909. iz matifn strank izvaja s rakcija koja osniva

Samostalnu raikalnu stranku na flu s Ljubom aviovidem

- predsjednik Radikalne stranke i glavni autoritet bio je Nikola Paid

2) Demokratska stranka

- nastala ujedinjenjem Samostalne radikalne stranke (Ljubo aviovid) + Naprnjafka stranka (Vojo Marinkovid) +Liberalna stranka (Vojo Veljkovid) s predsjednikom Ljubom aviovidemno zapravo njen ideolog i kreator je Pribievid

- ubrzo u stranci dolo do polarizacije i Pribievi vodio politiku vrste ruke a Davidovi sklon ublaavanju ipregovorima s Radiem- Pribifvid 1924. olazi iz mokratsk strank i ormira Samostalnu demokratsku stranku

- Demokratsku stranku i dalje vodi aviovid

3) Slovenska ljudska stranka(SLS)

- voda politifka stranka Slovnaca, osnovana 1892. kao Katolika narona stranka s ciljm rjavanja slovnskog

pitanja unutar monarhije

- njezin predsjednik Anton Koroec

- zala s za autonomni poloaj Slovenijet nastupa anticntralistifki

4) Jugoslavenska muslimanska organizacija

- stranka bosansko-hrcgovafkih muslimana, voa Mhm Spaho

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

28/51

28

5) Zemljoranika stranka

- nastala 1920. spajanjm triju zmljoranifkih grupa (Glavni savz srpskih zmljoranifkih zaruga, Savz taka iz

Bosn i Savz taka iz almacij ), zalagala s za cntralistifku organizaciju rav

6) Komunistika partija Jugoslavije (KPJ)

- opdjugoslavnska stranka, osnovana u Bograu 1919. kao Socijalistika ranika partija Jugoslavije

- u poftku zastupali glit o jinstvnom jugoslavnskom narou ali kasnij traili a svaki narod ima pravo na

samoornj

- pod okriljem KPJ djelovao i Savez komunistike omlaine Jugoslavije(SKOJ)

- proglanjm Obznane 1920. KPJ zabranjena te prelazi u ilegalnost, a njeno vodstvo u inozemstvo

VIDOVDANSKI USTAV

- Privrmno narono prstavnitvo izglasalo izborni zakon (pravo glasa nmaju n, vojnici, policija i suci; uvn

stomjsfni omicil (mo glasati samo onaj koji s u jnom mjstu zarao vi o st mjsci)) po kojm trba

izabrati poslanike u Ustavotvornu skuptinu, izbori raspisani za 28.11.1920., sudjeluju 22 politifk strank, izborima

pristupilo 65% birafa

- za skuptinu izabrani flanovi Demokratske stranke, Raikalne stranke, KPJ, HRSS, SLS, JMO i Zemljoranike stranke ,

ra Ustavotvorn skuptin zapofo 12.12.1920. no apstiniral HPSS i HSP, a KPJ istjrani Obznanom, kasnij ju

naputaju Slovnska ljuska stranka, Hrvatska zajnica, Hrvatska pufka stranka; to ukazuj na ofit izostanak hrvatskih

stranaka

- prloni razlifiti nacrti ustava (vlaa, Hrvatska zajnica, Jugoslavnski klub, Zmljoranifka stranka, Stojan Protid,

Josip Smodlaka, HRSS) no raspravljan samo vladin prijedlog (koji j utvrivao cntralistifki sustav), vlada svojim

potkupljivanjm osigurala natpolovifnu vdinu i ustav prihvadn

- prvi ustav K SHS izglasan 28.6.1921. tzv. Vidovdanski ustav, po njemu ureenje rave strogo cntralistifko, vrhovni

organikralj, vlada i Narona skuptina, zakonodavna vlastNarona skuptinai kralj, upravnakralj preko ministarstava, a

sudska suci, K SHS je ustavna parlamentarna monarhija podijeljena na 33 oblasti, hrvatski teritorij podijeljen na 6

oblasti : Srijemska (Vukovar), Osjeka (Osijek),Zagrebaka (Zagreb), Primorsko-krajika (Karlovac), Splitska (Split),

Dubrovaka (Dubrovnik)

HRVATSKA POLITIKA U BORBI PROTIV CENTRALIZMA

STJEPAN RAID U POLITIKOJ AKCIJI O 1925.

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

29/51

29

- flanovi Naronog kluba (u kojmu su bili pripanici Hrvatsk zajnic) 1921. u znak protsta zbog jafanja cntralizma

naputaju Ustavotvornu skuptinu

- Stjepan Raidosnovao je tzv. Hrvatski blok 1921. (HRSS + Hrvatska zajednica + HSP) sa ciljem : okupljanje hrvatskog

naroda protiv centralizma, no HSP za ublaavanj cntralizma pa Raid HSP iskljufio iz Hrvatskog bloka 1922.

- kaa raspisani izbori za Naronu skuptinu HRSS olufio a na izbor iza samostalno, a Hrvatska zajnica oustala

od kanditatur, vd glasovima pouprla HRSS

- HRSS dobila 69mandata

- 1923. HRSS + SLS + JMOFeeralistiki blok (Raid, Koroc, Spaho) koji bi mogao prtvoriti raikal u skuptinsku

manjinu (na to s prstraio Paid), pa potpisan Markov protokol (u ime radikala Marko uriid) gdje se radikali

obvzali a nd provsti pojlu zmlj po Viovanskom ustavu (na 33 oblasti), a Raid d nastaviti sa apstinncijom,

tj. nd sa svojim zastupnicima olaziti u Skuptinu

- 1923. Raid otputovao u inozmstvo (prko Bfa u Pariz i Lonon), t j Paid, usprkos Markovu protokolu

primjnjivao aministrativnu pojlu rav, likviirati pokrajnsku upravu i ormirati nov oblasti

- na taj j Paidv postupak Raid ogovorio poslavi zastupnik u Naronu skuptinu, sa zaat kom da predaju svojepunomodi

- vlaa Nikol Paida taa j, u nmogudnosti a alj vdinski vlaa ala ostavku, Pribifvid taa naputa mokratsku

stranku i osniva Samostalnu mokratsku stranku i s Paidm ormira tzv. Paid-Pribidvid vlau, fim poma

radikalima da ostanu na vlasti

- kaa s Raid vratio na vlasti j bio Opozicijski bloks aviovidm (oni su smijnili P-Pvlau) koji htio Raida u vlai no

tom s protivio sam kralj, tradi a s HRSS orkn jla svog programa; na kraju, na kraljv zahtjv i aviovid

ponio ostavku, vradna P-P vlada koja 1924.donijela tzv. Obznanukako bi s zatitila rava o HRSS koji pristupio

Sljafkoj intrnacionali t joj s zabranjuj ra, 1925. poflo hapnj njna vostva, a 6.1.i Stjpana Raida

RADIEV POLITIKI ZAOKRET I SPORAZUM S RADIKALIMA

- na novim izborima za Naronu skuptinu ozvoljno kaniiranj HRSS usprkos Obznani (Paid j mislio a j

Obznanom ufinio ovoljno taktifk tt HRSS-u), medjutim HRSS osvojila 67mandata (!)

- Raiduvijvi a protivnifka strana nd idi na njga o krajnosti olufio j a d nposrni cilj njgov politik biti

sporazum; doistavrh rima (prij svga kralj Alksanar)priprma suranju s Raidm koji taa jo u zatvoru

- po uputama Stjepana Radida njgov ndak Pavl Raid u svom govoru u skuptini objavio a Stjepan Raid i njegova

strankapriznaju Vidovdanski ustav i inastiju Karaorvida

- 1925. potpisan Akt o sporazumu izmeu Narone raikalne stranke i HSS te formirana vlada Narodnog sporazumai

Raid putn iz zatvora, tzv. Radikalsko-Raidvska

8/12/2019 Povijest 2.kolokvij

30/51

30

SELJAKO DEMOKRATSKA KOALICIJA

- 1925. Raid osobno uao u vlau kao ministar prosvjete no ubrzo postaj sv nzaovoljniji zbog nizvravanja

ogovornih utanafnja

- Paid ponio ostavku vla, zamijnio ga Nikola Uzunovid

- 1927. Raid otvorno istupa protiv cntralizma, u muvrmnu umire Paid, te raskinuta koalicija radikala i HSS

- sada i Raid i Pribifvid u opoziciji pofli zbliavanj, a kako bi raikali ufvrstili svoju poziciju raspisali prijevremene

izbore, u novoj vladi demokrati, SLS i JMO

- u opoziciji dolazi do ideje stvaranja tzv. Bloka demokracije(Demokratska stranka, Samostalna demokratska stranka,