Poslovi održavanja

Poslove održavanja možemo grupirati uglavnom:1. Prema vremenu u odnosu na nastalu

neispravnost 2. Prema izvoru financiranja 3. Prema tehnološkoj namjeni

Održavanje prema vremenu u odnosu na nastanak kvaraa) Korektivno održavanjeb) Preventivno održavanje

a) Korektivno održavanje je oblik održavanja koji se obavlja prema načelu kvar-popravak. Najčešće je hitnog karaktera i otklanja samo kvar koji izazivaju zastoj. Drugi kvarovi koji prate osnovni kvar, a koji ne utječu na zastoj otklonit će se kasnije - za vrijeme mirovanja stroja.

Korektivno održavanje nakon kvara (8%) - korektivno održavanje, gdje se popravak vrši tako da se uređaj zamjeni rezervnim iz brodske zalihe, a onda se popravlja. Na ovaj se način održavaju manji uređaji koji nisu od presudne važnosti i kojih ima na zalihi – npr. pumpa hidrofora.

Korektivno održavanje obnovom (3%) - korektivno održavanje, kao i održavanje nakon kvara, samo što se uređaj ne popravlja nego zamjenjuje novim, jer se popravak se ne isplati i uređaji nisu od velike važnosti za uporabljivost broda (strojevi za pranje rublja).

b) Preventivno održavanje sprječava se kvar. Preventivni radovi obuhvaćaju: kontrolu stanja, otklanjanje slabih mjesta, preventivnu zamjenu elemenata zbog starenja i trošenja, preventivna podešavanja, čišćenje, zaštitu od korozije i podmazivanje.

Preventivno održavanje možemo podijeliti na: preventivno plansko održavanje i to prema:

satima rada ili kalendarskom roku,

preventivno održavanje prema stanju.

PP održavanje prema satima rada uređaja (7%) je preventivno plansko održavanje na osnovu broja sati rada uređaja (generatori, elektromotori, kompresori, pomoćni motori, pumpe...). Ovo je nekoć bila najčešća metoda održavanja.

PP održavanje prema kalendarskom roku (36%) je preventivno plansko održavanje na osnovu proteklog vremena, bez obzira na sate rada uređaja. Primjenjuje se na uređaje koji se podjednako troše radili ili ne radili - protupožarni uređaji, palubni uređaji električni i hidraulički, uređaji za spašavanje...

Preventivno održavanje prema stanju ili održavanje na osnovi provjeravanja stanja i performansi (46%) (eng. Condition Monitoring) spada u preventivno održavanje, a provodi se bez rasklapanja uređaja - neprekidno se nadziru pojedini čimbenici stanja stroja poput buke, temperature, vibracija, tlaka i sl., a intervenira se samo kad neki od navedenih čimbenika poprimi alarmantnu vrijednost (tehnička dijagnostika).

Provjere mogu biti povremene ili stalne, a najbolje su automatske

kontinuirane provjere. Primjenjuje se na svaki uređaj na koji se isplati ugraditi sustav provjere - BITE (Built in Test Equipement), npr. porivni sustav.

Automatski se provjeravaju najslabije točke uređaja (stapni prstenovi, kontrola grafitne prizme pomoću elektromagnetskog efekta, kontrola uljnih para iznad ležajeva).

Održavanje prema stanju ne isključuje potrebu preventivnog planskog održavanja nego ga dopunjuje, a njena primjena može bitno umanjiti troškove održavanja. Kako automati griješe manje nego čovjek njihovo uvođenje smanjuje troškove održavanja.

Sposobnost održavanja je na automatiziranom brodu veća:

nema dnevne straže, više vremena za održavanje, potrebno manje posade…

Ovakvi sustavi imaju ugrađenu sposobnost balansiranja opterećenja brodskog osoblja.

Primjenom automatskih sustava nastoji se postići zahvat u pravom trenutku - takav zahvat nije ni preventivni, ni korektivni, a komponenta se mijenja na kraju svoga stvarnog vijeka trajanja, a prije kvara.

2. Održavanje prema izvoru financijskih sredstava:

a) Tekuće održavanje - tekućim održavanjem financiraju se popravci iznenadnih kvarova u sklopu korektivnog održavanja. Tekuće održavanje karakterizira:

- manji obujam i složenost radova,- neizmještanje tehničkog sredstva sa mjesta upotrebe (u

plovidbi),- manji ukupni iznos troškova,- financiranje iz troškova osnove djelatnosti.

b) Investicijsko održavanje spada u preventivno održavanje, a odnosi se na veće zahvate, pa se sredstva osiguravaju na duži rok preko investicija. Investicijsko održavanje karakterizira:

- veći obujam i složenost radova,- prekid procesa eksploatacije (dokovanje),- relativno visoki troškovi,- financiranje iz troškova amortizacije.

3. Održavanje prema tehnološkoj namjeni

Radovi koji se obavljaju nad radnim sredstvima radi njihovog održavanja u proizvodnom stanju jesu:

a) Popravak iznenadnih kvarovab) Kontrolni pregledi c) Pronalaženje i otklanjanje slabih mjesta d) Preventivni pregledie) Planski popravci (mali, srednji i veliki)

Svi radovi osim popravaka iznenadnih kvarova obavljaju se prema godišnjim i višegodišnjim planovima održavanja.

a) Popravak iznenadnih kvarova obavlja se u sklopu korektivnog tekućeg održavanja prema načelu kvar-popravak, a cilj mu je vraćanje stroja u proizvodno stanje.

b) Kontrolni pregledi - obavljaju ih stručni organi vlasti (inspektori) ili specijalizirane tvrtke prema zakonskim propisima, a služe za utvrđivanje tehničke ispravnosti radnih sredstava, te se o njima vodi posebna dokumentacija.

c) Pronalaženje i otklanjanje slabih mjesta je planska i permanentna aktivnost, a obuhvaća

praćenje učestalosti neispravnosti, zastoja i troškova koji se pojavljuju. Otklanjanjem slabih mjesta na stroju sprječava se ponavljanje istih kvarova.

Ova kategorija radova vezana je uz: loša konstrukcijska rješenja, ili ne odgovarajuću okolinu.

Otklanjanje slabih točaka obično se vrši zamjenom elemenata za koje se utvrdi da je često neispravan. Odnosi se uglavnom na nove strojeve.

d) Preventivni pregledi – na osnovu pregleda donosi se zaključak o stanju stroja vizualnim pregledom ili mjerenjem pojedinih parametara (tlak, temperatura...), na temelju čega se mogu predvidjeti i otkloniti kvarovi prije nego što nastanu.

Obavljaju se prema godišnjem planu održavanja, a svi obavljeni poslovi upisuju se u plan i evidenciju ciklusa održavanja.

Npr. podešavaju se zračnosti između kliznih dijelova, spojke, kočnice i sigurnosne naprave, stroj se čisti i podmazuje, kontrolira se i dolijeva ulje, otklanjaju se manji kvarovi.

e) Planski popravci (mali, srednji i veliki popravci)

Mali popravci obuhvaćaju zamjenu određenog broja istrošenih elemenata i podešavanje funkcioniranja nekih elemenata. Elementi koji se ovako zamjenjuju kratkog su vijeka trajanja. Često se za pojam mali popravci koristi i pojam servisiranje.

Radovi se izvode prema godišnjem planu održavanja, a svi obavljeni poslovi upisuju se u plan i evidenciju ciklusa održavanja.

Npr. otklanjanje naslaga korozije i obnavljanje antikorozivne zaštite.

Srednji popravak sadrži djelomičnu demontažu tehničkog sredstva sa zamjenom nekih elemenata koji imaju duži radni vijek, odnosno popravak određenih elemenata i ponovnu montažu s podešavanjem i ispitivanjem pod opterećenjem.

Radovi se izvode prema godišnjem planu održavanja, a svi obavljeni poslovi upisuju se u plan i evidenciju ciklusa održavanja.

Veliki popravak naziva se još i generalni popravak. Nakon velikog popravka stroj se smatra potpuno novim, a u mnogočemu je i bolji od novog stroja. Isplativost velikog popravka je upitna, te prije velikog popravka uvijek treba napraviti kalkulaciju troškova. Veliki popravak uključuje:

rastavljanje stroja na sastavne dijelove, čišćenje i pranje svih dijelova, utvrđivanje stupnja oštećenja pojedinih dijelova, popravak dijelova, zamjenu dotrajalih dijelova, popravljanje kućišta stroja, sastavljanje i ispitivanje stroja, opskrbljivanje stroja potrebnim tablicama i predaju stroja proizvodnji.

Izvještaj o zahvatuZa optimalizaciju terotehnološkog procesa bitno je

sustavno praćenje ponašanja brodskih uređaja.

Prvi korak je registriranje svakog zahvata održavanja na uređajima.

Drugi korak je bilježenje brodskog osoblja (po broju i profilu) koje je u zahvatu sudjelovalo uz broj utrošenih radnih i tekućih sati.

Treći korak je bilježenje doknadnih dijelova koji su pri zahvatu ugrađeni, uz opis stanja odbačenih komponenata.

Ako zbog zahvata dođe do zastoja broda onda to mora u izvještaju o zahvatu biti zabilježeno u tekućim satima.

Ako je zahvat bio korektivan, onda je sažeti komentar o uzroku kvara i o okolnostima nastanka vrlo koristan.

Izvještaj o zahvatu univerzalni je obrazac za svaki zahvat održavanja na brodu bez obzira na vrstu uređaja i na mjesto gdje se ona na brodu nalazi, da se osoblje lako privikne na njegovu jednostavnost i jedinstvenost.

Obrascom se bilježe podaci bitni za unapređenje terotehnološkog procesa na brodu: pouzdanost pojedinog uređaja s obzirom na

proizvođača, tip uređaja,, prema prosječnom intervalu planiranog zahvata (mp) i prosječnom radu planiranog zahvata (φp), pouzdanost uz zahvate pojedinog uređaja s obzirom na znanje, vještinu i broj brodskog osoblja, pouzdanost uz zahvate pojedinog uređaja u vezi s uvjetima iskorištavanja, pouzdanost uz zahvate pojedinog uređaja s obzirom na zalihu doknadnih dijelova,

sposobnost održavanja pojedinog uređaja, raspoloživost pojedinog uređaja, klasifikacija zahvata prema kriteriju granične

uporabljivosti, uporabljivost broda s obzirom na pouzdanost uz

zahvate i uvjete iskorištavanja.

Analiza izvještaja o zahvatu obavlja se na razini flote.

Bitno je da se iz izvještaja o zahvatu izdvoje i dostave podaci: je li zahvat bio planirani ili korektivni, koje se odnose na pogonske sate i kalendarske dane protekle

od prethodnog planiranog zahvata, koji se odnose na trajanje zahvata u tekućim satima i na

eventualni zastoj broda u (tekućim) satima.

Što je broj brodova u floti veći, to su dobiveni rezultati vredniji – bilo bi dobro da se provodi na jednom mjestu za cjelokupnu trgovačku mornaricu jedne zemlje.

Pitanja za ponavljanje1. Podjela održavanja prema vremenu u odnosu na

nastanak kvara? 2. Podjela preventivnog održavanja? 3. Kako se provodi preventivno održavanje prema

stanju? Što je tehnička dijagnostika? Kako preventivno održavanje prema stanju utječe na troškove održavanja?

4. Čemu služi traženje i otklanjanje slabih mjesta stroja?

5. Što su mali popravci? Što su srednji popravci? Što su veliki popravci?

6. Koji se podaci upisuju u izvještaj o zahvatu (pet osnovnih) i zašto su bitni? Čemu služi izvještaj o zahvatu? Tko obrađuje podatke navedene u njemu?