Transcript
Page 1: Pn&Hi Predavanja II dio - FSB

5.12.2017.

1

PNEUMATIKA

– Uvod

• Fizikalne osnove

• Priprema stlačenog zraka

• Elementi

– Pneumatsko upravljanje

– Elektropneumatika

Uvod

• Pneumatika – mehanika kompresibilnih fluida. Bavi se uporabom stlačenog plina kao izvora energije.

• Različiti pristupi promatranja slične stvari:

– pneumatika (jednodimenzionalni pristup –koncentrirani parametri («lumped»)

– aerodinamika (višedimenzionalni pristup - parametri raspodijeljeni u prostoru)

– akustika (i muzika) - proučavanje valnog gibanja i rezonantnih komora

Uvod, osnovne značajke pneumatike

• Kompresibilnost – najviše određuje pneumatiku

– Zrak: 0.2 % kompresije ⇒ prirast ∆p = 0.002 bar

(modul stišljivosti β = V∗∆p / ∆V = 1 bar)

– Ulje: 0.2 % kompresije ⇒ ∆p = 24 bar (β = 12.000

bar)

– Čelik: 0.2 % kompresije ⇒ ∆p = 4200 bar (β =

210∗104 bar)

Uvod, osnovne značajke pneumatike

Osnovna posljedica ove fizikalne značajke jest da se u fiksnom

volumenu ili temperatura ili masa plina (ili oboje) trebaju

promijeniti da se promijeni tlak.

• Primjer 1: otvaranjem ventila opterećeni cilindar neće se pomaknuti

odmah. Treba proći neko vrijeme da uđe dovoljno plina da poraste tlak

dovoljan da pomakne teret. To je različito od hidraulike, gdje tlak raste

praktički odmah kao posljedica čak i najmanjeg otvora ventila – zato je lako

realizirati pneumatske elemente sa vremenskim kašnjenjem.

«Krutost» pneumatskog aktuatora koji drži neki promjenljivi teret je mala (da

bi se to kompenziralo trebao bi biti veliki aktuator, ili veliki servoventil).

• Primjer 2: razlika pneumatskog i hidrauličkog zatvarača (prigušivača)

vrata.

Uvod, osnovne značajke pneumatike

• Druga posljedica

kompresibilnosti je velika

mogućnost pohrane energije

stlačenog plina.

• Treća posljedica jest veći

potreban rad kompresora u

usporedbi sa hidrauličkom

crpkom.

p

V

1

2

2V 1V

2p

1p∫ ⋅=2

1

]J[dpVWt

Uvod, osnovne značajke pneumatike

• Niska viskoznost plina – posljedica je istjecanje (smanjenje

vol. efikasnosti); no otpori strujanja su manji (w = 10 – 40

m/s; Re > 2300). Također slabije je podmazivanje.

Porastom temperature din. viskoznost η zraka raste!

• Niska gustoća – nema «hidrauličkog» udara; malo

potrebno vrijeme za ubrzanje plina.

Page 2: Pn&Hi Predavanja II dio - FSB

5.12.2017.

2

Uvod, osnovne značajke pneumatike

• Transport (duže od hidraulike), skladištenje (boce) i dostupnost

• Neosjetljivost na temp. promjene, radijaciju, magn. i el. polja

• Sigurnost

• Ekološka prihvatljivost

• Neosjetljivost na preopterećenje

• Velike brzine aktuatora

• Održavanje povoljno, cijene elemenata vrlo povoljne zbog

jednostavnosti

• npr ručni alati su manje mase i manjih vibracija od električnih –

(“Banko”, “Festo”)

Uvod, osnovne značajke pneumatike

• Skupoća stlačenog zraka kao izvora energije – posljedica

kompresibilnosti (veći potreban rad kompresora u usporedbi sa

hidrauličkom pumpom); hlađenja zbog izdvajanja kondenzata; te

gubitka zraka istjecanjem (niska viskoznost!).

• Stlačivost: buka pri ekspanziji, nemogućnost gibanja na malim

brzinama, manja preciznost, ograničenje sila

Uvod: povijest i primjena

• Katapult (prvi cilindri - bronca, Ktesibios)

• 17. st. – Pascal, Boyle, Papin, Toricelli, ..

• 18. st. – Diderotova Tehnička enciklopedija – pneumatsko oružje i

uređaji

• 19. st. – industrijalizacija i građevinarstvo (sjekači, bušenje tunela

(CH, 13km tunela u 4 god. sa 9 bušilica na lokomotivi), nabijači

pijeska u ljevarstvu, lokomotive pogonjene zrakom, zračna pošta za

prijenos telegrama (NY 1876.).

• Primjena: automatizacija (komadna industrija!,; zadaci stezanja,

pomicanja, pozicioniranja, pritezanja, itd...). Osim toga primjena kod

radnih alata (ručnih!); medicinske tehnike; mobilne pneumatike

(kočnice, ovjesi, otvaranje vrata ili zaklopki,..); te za ostale namjene

(prenosila i dizala, zračna (u cjevovodima) pošta; regulacija u

procesnoj industriji)

• Poizvođači: SMC, Festo, Knorr-bremse, ..

Uvod: veličine i izrazi

Tlak:

• niski (do 1 bar, mjerna tehnika, regulacija)

• normalni (do 10 barabs, obično 6-10; industrijska pneumatika)

• visoki (preko 10 barabs, npr. 16 bar; prihvatnice, preše)

• 1 bar = 10*5 Pa (hPa; mbar; ..)

• 1 at = 0,981 bar (tehnička at)

Uvod: veličine i izrazi

Volumenski protok:

ovisi o tlaku i temperaturi, stoga je potrebno definirati

neko normirano stanje

fizikalno: TN = 273.15 K (0º C); pN = 1.01325 bar;

plinska konstanta RN = 287 J/kg K;

0% rel. vlažnosti

VN = normirani volumen [Nm3], volumen koji zrak

zauzima pri normiranom stanju

Uvod: veličine i izrazi

Zakoni:

Boyle-Mariotteov (pV=konst)

Charlesov (V/T=konst)

Amontonsov (p/T=konst)

Daltonov (tlak smjese plina = sumi parc. tlakova)

Amagatov (volumen ..)

Avogadrov (broj molekula ..)

Poissonov (adijabatski proces)

Page 3: Pn&Hi Predavanja II dio - FSB

5.12.2017.

3

Uvod: veličine i izrazi

Jednadžba stanja idealnog plina:

Promjene stanja idealnih plinova:

Izobara (p=konst, n=0)

Izohora (v=konst, n=œ)

Izoterma (T=konst, n=1)

Adijabata (n=κ)

TmRpV =

Uvod: veličine i izrazi

Maseni protok kompresibilnog plina kroz prigušnicu:

Gdje je koeficijent istjecanja :

TRpAm uv

2ψ=&

≤=

>

−=

+

cru

d

cru

d

u

d

u

d

rp

pa

rp

pa

p

p

p

p

z484.0

z1

max

12

ψ

κ

κ

ψ

κ

κ

κ

Uvod: veličine i izrazi

• pd Tlak iza prigušnice

• pu Tlak ispred prigušnice

• κ Eksponent adijabate (1.4)

• rcr Kritični omjer tlaka (0.528)

• R Plinska konstanta 287 J/kg K

• Komentar: za nadzvučnu brzinu protoka zraka, brzina

raste, no maseni protok ne!

Uvod: priprema zrakaM

Filter FilterKompresor Hladnjak Susac Spremnik

Potrosaci

KOMPRESORI

DINAMICKI ISTISKIVAJUCI

RADIJALNI AKSIJALNIKLIPNI

(CIKLICKI)ROTACIJSKI

JEDNORADNI DVORADNI MEMBRANSKI

LAMELASTI VIJCANI PUZNI PRSTENASTI ROOTS-ov

Kompresori

• Niskotlačni (do 4 bara)

• Visokotlačni (iznad 4 bara)

• Puhala (do 1 bar) (čišćenje, transport sipkih materijala, usisavanje, prozračivanje) – rotacijski

• Vakumski uređaji (do 10 mbar (aps.), odnosno 99% vakuma) -(usisavanje, pakiranje, punjenje boca i tuba, sušenje, itd..) - vijčani

Page 4: Pn&Hi Predavanja II dio - FSB

5.12.2017.

4

Kompresori

• Klipni

jednoradni

dvoradni

– Membranski bez ulja

• Rotacioni

o lamelasti

o vijčani

o Root

Dinamički (turbo-kompresori) bez ulja

– radijalni

– aksijalni za najveće dobave

Kompresori, klipni

jednoradnidvoradni

Kompresori, membranski Kompresori, lamelasti

Kompresori, vijčani Kompresori, Root-ov

Page 5: Pn&Hi Predavanja II dio - FSB

5.12.2017.

5

Kompresori, radijalni Kompresori, aksijalni

Kompresori,

područja uporabeCilindri,

bez klipnjače

• S rasporom

• S trakom

• Sa sajlom

• magnetski

Cilindri bez klipnjače

Page 6: Pn&Hi Predavanja II dio - FSB

5.12.2017.

6

Preciznost: ± 0.2 mm

Brzina do 2 m/s

Ubrzanje do 1.5 g

Cilindri, zakretni

Hvataljke Specijalni cilindri

• Stezni cilindri

Pneumatski mišići

Razvodnici

Page 7: Pn&Hi Predavanja II dio - FSB

5.12.2017.

7

Vakumski elementi Zaporni ventili, naizmjenično zaporni

ILI ventil

Zaporni ventili, naizmjenično zaporni

ILI ventil, shema

Zaporni ventili, uvjetno zaporni

I ventil

Zaporni ventili, uvjetno zaporni

I ventil, shemaZaporni ventili, brzoispusni ventil

Page 8: Pn&Hi Predavanja II dio - FSB

5.12.2017.

8

Zaporni ventili, brzoispusni ventil,

shemaElementi s vremenskim zatezanjem

(kašnjenjem) – kašnjenje pri uključivanju

Elementi s vremenskim zatezanjem

(kašnjenjem) – kašnjenje pri isključivanju

Kašnjenje pri uključivanju i isključivanju

PNEUMATSKO UPRAVLJANJE

Podjele upravljanja:

• Prema načinu aktiviranja aktuatora:

– Ovisno o volji operatera

– Ovisno o putu

– Ovisno o vremenu (elementi sa vremenskim djelovanjem)

– Kombinirano

PNEUMATSKO UPRAVLJANJE, podjele

• Prema djelovanju impulsa:

– Porastom tlaka (+)

– Padom tlaka (-)

• Prema tijeku radnje:

– Slijedno upravljanje (slijedeća radnja započima

završetkom prethodne – većina problema)

– Programsko upravljanje (prema nekom

programu)

Napomena:

• IEC 61131-3 – norma za programske jezike za

PLC (definira sintaksu programskih jezika)

– grafički programi (LD (Ladder dijagr.), FBD

(Funkcijski blok-dijagrami), SFC (Sequential function

chart))

– tekstualni programi (ST (Structured text), IL

(Instruction list))

PLCopen – neprofitna organizacija vezana uz gornju

normu koja potpomaže razvoj programiranja PLC-ova

Page 9: Pn&Hi Predavanja II dio - FSB

5.12.2017.

9

PNEUMATSKO UPRAVLJANJE

• Osnovni problem jest rješavanje tzv. blokirajućeg

signala, ili prekrivajućeg signala ili mirujućeg

impulsa.

• To je trajni impuls, koji se pojavljuje sa jedne

strane glavnog razvodnika, a traje i u momentu

kada se sa pojavljuje impuls i sa druge strane, te se

razvodnik ne može postaviti u novi položaj.

Dakle, takav signal treba eliminirati.

• To je problem kojim se bave metode pneumatskog

(ali i električnog) upravljanja.

PNEUMATSKO UPRAVLJANJE,

Eliminacija blokirajućeg signala vrši se:

• Potiskivanjem blokirajućeg signala jačim

(razvodnici sa različitim upravljačkim površinama;

dodavanjem regulatora tlaka)

• Poništavanjem blokirajućeg signala

– Korištenjem posebnih elemenata (sa kratkim izlaznim signalom (VDMA metoda (Verein Deutscher Maschinenbau Anstalten (Udruga

njemačkih strojograđevnih organizacija) ); vremenskih elemenata sa skraćenjem signala)

– Korištenjem posebnih veza među elementima(kaskadne metode; metode korak po korak ili taktne metode, ..)

PNEUMATSKO UPRAVLJANJE,

Primjer: uređaj za zakivanje

PNEUMATSKO UPRAVLJANJE, Primjer

• Zadatak gibanja 2 cilindara dan je dijagramom put-korak (sličan je

dijagram put-vrijeme, koji se isto može koristiti)

1 2 3 4 5

1

1

0

0

1.0

2.0

2.2

2.3

1.3

1.2S

1.0 2.0

1.1

1.2 1.3

2.0

2.2 2.3

1.2 2.2 1.3 2.3

P R

AB

R R RR

R

A

AAAA

PPPP

P

B

Start

R

A

P

1.0 2.0

1.1

1.2 1.3

2.0

2.2 2.3

1.2 2.2 1.3 2.3

P R

AB

R R RR

R

A

AAAA

PPPP

P

B

Start

R

A

P

1 2 3 4 5

1

1

0

0

1.0

2.0

2.2

2.3

1.3

1.2S

1.2

1.3

2.2

2.31

1

1

1

0

0

0

0

Page 10: Pn&Hi Predavanja II dio - FSB

5.12.2017.

10

PNEUMATSKO UPRAVLJANJE,

Potiskivanje blokirajućeg signala jačim

• Asimetrične upravljačke površine razvodnika

• Korištenje regulatora tlaka

PNEUMATSKO UPRAVLJANJE,

Poništavanje blokirajućeg signala

• korištenjem posebnih elementa: VDMA metoda

koristi razvodnike sa zglobnim ticalom sa kotačićem.

Takve razvodnike aktivira klipnjača (ili neki drugi pokretni

predmet) u jednom smjeru gibanja, dok u drugom smjeru

kotačič «preskoči», tj. ne može se aktivirati. Postoje i

druge vrste ticala sa preskokom.

PNEUMATSKO UPRAVLJANJE,

Poništavanje blokirajućeg signala

• Vremenski elementi sa skraćenjem signala

PNEUMATSKO UPRAVLJANJE,

Poništavanje blokirajućeg signala

Start

R

A

P

1.0 2.0

1.1

1.2 1.3

2.0

2.2 2.3

1.2 2.2 1.3 2.3

P R

AB

R R RR

R

A

AAAA

PPPP

P

B

FluidSIM shema:

Page 11: Pn&Hi Predavanja II dio - FSB

5.12.2017.

11

Kaskadna metoda upravljanja

• Ideja je “skinuti” sa napajanja one razvodnike

(granične prekidače) gdje se pojavljuje blokirajući

signal.

• Koriste se kaskade, odnosno kaskadno napajanje

razvodnika

• Više vrsta ove metode

Kaskadna metoda upravljanja, postupak:

1. Ispisuje se redoslijed odvijanja programa (+ izvlačenje

klipnjače, – uvlačenje)

2. Redoslijed se upisuje u krugu u smjeru kazaljke sata.

Krug se razdijeli na isječke u kojima se jedan cilindar

smije pojavljivati samo jednom. Sveki isječak predstavlja

jednu kaskadu. Iznad oznake cilindra upisuje se oznaka

razvodnika kojeg taj cilindar aktivira.

3. Svaka kaskada upravlja se pomoću impulsno upravljanog

(bistabil) razvodnika 4/2. Kaskadni razvodnici povezani

su tako da je samo jedna kaskada može biti aktivna (pod

tlakom). Broj kaskadnih razvodnika za jedan je manji od

broja kaskada.

Kaskadna metoda upravljanja, postupak:

4. Svaki cilindar (osim onih koji rade istovremeno) aktivira

po dva 3/2 razvodnika sa ticalom ili kotačićem.

5. Posljednji razvodnik 3/2 u kaskadi ne daje impuls za

gibanje slijedećem cilindru, već aktivira slijedeću

kaskadu. Prethodna kaskada se isključuje.

6. Prvo aktiviranje gibanja cilindra u kaskadi vrši se

direktno kaskadnim razvodnikom.

7. Razvodnici 3/2 koje aktiviraju cilindri napajani su sa

kaskada, a ne direktno sa napajanja. Napajanjem kaskada

upravljaju kaskadni razvodnici.

Kaskadna metoda upravljanja,

veza između kaskadnih razvodnika

z zz yyy

P P PRRR

AA ABBB

1. k.2. k.3. k.n-ta k.

Impuls posljednjegrazvodnika 2.

kaskade

Impuls posljednjegrazvodnika 1.

kaskade

Impuls posljednjegrazvodnika n-te

kaskade

Impuls

poslje

dnje

gra

zvo

dnik

a (

n-1

)

kaska

de

KASKADNA METODA,

Primjer: uređaj za zakivanje

FluidSIM shema (kaskadna):

Page 12: Pn&Hi Predavanja II dio - FSB

5.12.2017.

12

Metoda korak po korak (taktna metoda)

• Ideja metode jest dovesti napajanje samo na one

razvodnike koji u tom trenutku rade, odnosno

dozvoliti pojavu signala samo kada je on potreban.

• Koriste se impulsni (bistabilni) razvodnici,

odnosno memorije, te logički elementi.

• Svaki izlaz iz memorije postavlja (set) jedan uvjet

za uključivanje narednog koraka, dok drugi uvjet

dolazi od graničnog prekidača (3/2 razvodnika).

Oba uvjeta idu preko I logičkog elementa, te

pokreću slijedeći korak. Ujedno izlaz iz memorije

briše (reset) prethodnu memoriju

Metoda korak po korak (taktna metoda)

Dakle, svakim novim upravljačkim signalom (koji dolazi od graničnih prekidača,

tj. razvodnika 3/2) uspostavlja se novi izlaz, a taj izlaz upravlja kretanjem cilindra

(ili više njih ako rade istovremeno) u jednom koraku. I logički element uvjetuje

slijedeći korak postojanjem prethodnog, a novopostavljeni izlaz isključuje

prethodni.

Q

QSET

CLR

S

R Q

QSET

CLR

S

RQ

QSET

CLR

S

R Q

QSET

CLR

S

R

1. g.p. 4. g.p.3. g.p.2. g.p.

1. k. 4. k.3. k.2. k.

Metoda korak po korak (taktna metoda)

• Metoda je jednostavna, i temelji se na elementima (taktnim

modulima) izrađenim upravo za to. Jedan modul služi za

jedan korak, a sastoji se od impulsnog razvodnika kao

memorije i logičkog elementa (ili više njih).

Metoda korak po korak (taktna metoda)

TAKTNA METODA,

Primjer: uređaj za zakivanje

a2 b2 b1 a1

Page 13: Pn&Hi Predavanja II dio - FSB

5.12.2017.

13

a2 b2

FluidSIM shema (taktna):Metoda korak po korak (taktna metoda),

primjer

Metoda korak po korak (taktna metoda)

ELEKTROPNEUMATIKA

• Električki i elektropneumatski osnovni elementi

– Električki elementi za davanje signala

• Kontaktnikontakti:

radni mirni preklopni

• tipkala sa radnim kontaktom ručno aktivirana:

opći simbol pritiskom povlačenjem zakretanjem

• mehanički aktivirani krajnji (granični) prekidači

krajnji prekidač aktiviran ticalom s

kotačićem

Page 14: Pn&Hi Predavanja II dio - FSB

5.12.2017.

14

Bezkontaktni

Bezkontaktni senzori su pogodni kada nema na raspolaganju mehaničkog kontakta ili sile za

aktiviranje, ako su teži okolni uvjeti, poput vibracija i udaraca, ako je potrebna veća frekvencija

preklapanja, te ako treba duži vijek trajanja.

Bezkontaktni prekidač prema Reed – principu (Reed-relej)

• Induktivni prekidač (senzor ili osjetnik)

samo za metale

• Kapacitivni senzor

za metale i nemetale

Spoj u istosmj. krugu

K#

SIme prip.

cil.#

• Optički senzori

� Predajnik – prijemnik u odvojenim kućištima

� Predajnik i prijemnik u jednom kućištu + reflektor

� Predajnik i prijemnik u jednom kućištu (predmet je reflektor)

• Električki elementi za obradu signala

– Releji

Releji (potprega) su elektromehanički elementi koji se prekapčaju i upravljaju uz mali utrošak energije. El. sklopka upravljana električnim putem; strujom kroz zavojnicu elektromagneta sklopka se prebacuje iz mirnoga u aktivno stanje. Može se smatrati elektromagnetski pogonjenim prekidačem za određenu preklopnu snagu. Koristi se u upravljačkim i regulacijskim namjenama kod postrojenja i strojeva. Prednosti su mu što ima dugi vijek trajanja, nezahtjevno održavanje, ima kratka vremena prekapčanja, te može prekapčati vrlo male, ali i velike struje i napone.

� A relay is an electrically operated switch. An electrically controlled mechanical device that opens and closes electrical contacts when a voltage (or current) is applied to a coil. A relay provides isolation of control signals from switched signals.An electromagnetic switching device.An electrical component used to open and close a circuit.

K1

A1

A2

13

14 24

31 4123

32 42

Pneumatski relej-ventil (za kamione, radi kompenzacije udaljenosti)

Page 15: Pn&Hi Predavanja II dio - FSB

5.12.2017.

15

Postoji velik broj izvedbi. Neke od njih su:

• Impulsni relej: daljinski upravljani, nakon prestanka upravljačkog impulsa

zadržavaju zauzeti sklopni položaj pomoću mehaničkog zabravljivanja.

• Remanentni relej (ili permanentni): sa visokim remanentnim magnetizmom, pa

kotva zadržava položaj i nakon prestanka upravljačkog signala, kao i nakon

ispada napona. To je relej sa magnetskim samodržanjem. Isključuje ga

negativni impuls.

• Vremenski relej: nakon nekog vremena, koje je podesivo spaja, odnosno

odspaja kontakte.

K1C1

R1

R2

D1

S116 18

15

tt∆

0

1

0

1

ULAZ S1

IZLAZ 15-18

• Elektropneumatski ventili i pretvornici

2/2 elektromagnetski razvodnik sa ručnim pomoćnim aktiviranjem

• 3/2 elektromagnetski razvodnik sa ručnim pomoćnim aktiviranjem

• 3/2 elektromagnetski razvodnik sa posrednim upravljanjem • 4/2 elektromagnetski razvodnik obostrano impulsno upravljan

Page 16: Pn&Hi Predavanja II dio - FSB

5.12.2017.

16

• Pneumatsko-električki pretvornici signala

Osnovni spojevi

Y1

Y1

1

2

3

A

Y1

S1

+ +

S1 K1

K1

13

14

A1

A2

Y1

Y1

1

2

3

A

Y1

S1

+ +

S1 K1

K1

13

14

A1

A2

5

4

Upravljanje dvoradnim cilindrom bistabilnim razvodnikom

Y1

Y1

1

2

3

A

Y1

S1

+ +

S1 K2

K1

13

14

A1

A2

5

4

Y2

S2

Y2

K113

14

Y2

S2

K2A1

A2

Y1

Y1

1

2

3

A

Y1

S1

+ +

S1 K2

K1

13

14

A1

A2

5

4

Y2

S2

Y2

K113

14

Y2

S2

K2A1

A2

S2

Automatsko vraćanje cilindra

Serijski i paralelni spoj (logičke funkcije)

x1

+

K1

x2

(Y)

x1 x2

(Y)K1 (Y)K1

I ILI NE

x1

Page 17: Pn&Hi Predavanja II dio - FSB

5.12.2017.

17

• Pneumatska realizacija jest sa uvjetno zapornim (I – a to može biti i serijski spoj dvaju

3/2 ventila), te naizmjenično zapornim (ILI) ventilima, te dva 3/2 ventila koje tvore

negaciju.

Y

x1 x2

Y

x1 x2

1

2

3

x1

Y

2

1 3

Spoj samodržanja

UKLJ.

+

K1A1

A2

K114

13

ISKLJ. ISKLJ.

UKLJ.

K1A1

A2

K114

13

Dominirajuce

UKLJUCENO

DominirajuceISKLJUCENO

Primjer upravljanja dvoradnog cilindra sa monostabilnim 5/2 razvodnikom pomoću spoja

samodržanja.

Y1

Y1

1

2

3

A

+

S1

5

4

K1A1

A2

K114

13

S2

K123

24

Složeni spojevi

• Metoda korak po korak

Aktualni korak uspostavlja uvjet (set) za slijedeći, a ukida prethodni (reset).

Koristi se spoj samodržanja. Dodatni signal dolazi od krajnjeg (graničnog)

prekidača, ili nekog drugog elementa, preko serijskog spoja (I logika).

Yn

+

G.P.1

Kn

Kn

Kn+1

Kn-1

KnKn+1

Kn+1

Kn

G.P.2

Kn+2

Yn+1

Kn+1

Pos

tavi

Pos

tavi

Pos

tavi

Briši

Briši

Briši

n. korak n+1. korak

I I

Primjer 1: uređaj za zakivanje

Page 18: Pn&Hi Predavanja II dio - FSB

5.12.2017.

18

FluidSIM shema: Primjer 2: uređaj za zakivanje

Rješenje pomoću električne kaskadne metode

Primjer 3: uređaj za savijanje

Primjer 3: uređaj za savijanje

Rješenje pomoću električne taktne metode(s monostabilnim glavnim razvodnicima)

Primjer 4: uređaj za rezanje vrpce

Električna taktna metoda (monostabilni glavni razvodnici)

Primjer 4: uređaj za

rezanje vrpce

Kontakt plan (ladder): oblik programiranja PLC-a pomoću univerzalnih simbola kontakata. Kontaktni plan identičan je relejskoj shemi taktne metode.


Recommended