STRATEŠKI PLAN
DRUŠTVA MULTIPLE SKLEROZE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
(2016. – 2020.)
U Zaprešiću, 2015. godine
Sadržaj:
1. Uvod
2. Analiza okruženja u kojem Društvo djeluje
3. Analiza stanja općenito u RH i Zagrebačkoj županiji
4. Opći podaci o Društvu – ciljevi i djelovanje Društva
5. Ostvareni projekti i programi
6. Vizija, misija, vrijednosti i principi djelovanja
6.1. Vizija
6.2. Misija
6.3. Vrijednosti i principi djelovanja
7. Swot analiza
8. Analiza dionika DMS Zagrebačke županije
9. Potencijalni izvori financiranja projekata i programa
10. Strateški i specifični ciljevi DMS Zagrebačke županije 2016.-2020.
11. Planovi za jačanje kapaciteta Društva
1. UVOD
Društvo multiple skleroze je dobrotvorna, nevladina, neprofitna društvena organizacija (udruga) osnovana radi unapređenja liječenja i istraživanja, rehabilitacije i zaštite osoba oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti.
Djelatnost Društva, sukladno Statutu:
proučavanje problematike multiple skleroze i srodnih bolesti
rad i suradnja na unapređenju socijalno-zdravstvene zaštite, odmora i oporavka, rješavanje profesionalne i medicinske rehabilitacije, kulturno-obrazovnog rada, športa i rekreacije, te opće društveno-zabavnog života oboljelih
okupljanje članova i evidentiranje oboljelih s namjerom da se aktivira što veći broj građana pri izvršavanju raznih zadataka
prati i proučava problematiku, razvitak i dostignuća na području rehabilitacije i zaštite oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti (u zemlji i inozemstvu)
pomaže u otkrivanju i liječenju osoba oboljelih od MS-a i srodnih bolesti
potiče znanstveno-istraživački rad
sudjeluje u izradi zakonskih propisa u cilju ostvarivanja potrebnih uvjeta za zdravstvenu, profesionalnu i medicinsku rehabilitaciju oboljelih od MS-a
predlaže nadležnim tijelima izmjene i dopune postojećih i donošenje novih zakona, propisa i mjera kojima se unapređuje položaj oboljelih od MS-a
pokreće i predlaže mjere bitne za unapređenje rada i ostvarivanja zadataka Društva
organizira savjetovanja, predavanja, seminare i simpozije iz područja multiple skleroze i srodnih bolesti, te pomaže u osposobljavanju stručnog i laičkog kadra za rad s oboljelima
potiče stručni i znanstveno-istraživački rad iz područja multiple skleroze i srodnih bolesti (u zemlji i inozemstvu)
preporučuje financiranje znanstveno-istraživačkih radova, te daje mišljenje i preporuke za istraživačke projekte
pomaže pri određivanju uvjeta za liječenje osoba oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti u stacionarnim ustanovama, ambulantama i prirodnim lječilištima
osigurava povlastice za liječenje bolesnika
1
surađuje s drugim udrugama, ustanovama, trgovačkim društvima i ostalim pravnim osobama
surađuje s humanitarnim i stručnim udrugama u zemlji i srodnim organizacijama i ustanovama u inozemstvu
daje mišljenje o nabavci potrebnih tehničkih pomagala za oboljele
omogućava i pomaže prilikom zadovoljavanja specifičnih potreba oboljelih od MS-a
preko nadležnih ustanova i tijela nastoji omogućiti uvoz i refunadaciju lijekova koji se ne proizvode u zemlji
potiče izradu i uvoz tehničkih i ostalih pomagala
prema svojim mogućnostima pruža jednokratnu novčanu pomoć osobama oboljelim od multiple skleroze i socijalno ugroženim članovima, obavještava članove o pravima na razne povlastice, stvara potrebne materijalne i financijske uvjete za izgradnju, adaptaciju i opremanje objekata od zajedničkog interesa namijenjenih smještaju, rehabilitaciji, rekreaciji i odmoru oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti
organiziranje i poticanje suradnje s vladinim i nevladinim udrugama, ustanovama, sindikatima, političkim stankama, fondacijama i zakladama
Strateški plan Društva multiple sklroze Zagrebačke županije predstavlja rezultat analiza i planiranja provedenih od radne skupine DMS Zagrebačke županije koju čine Predsjednica DMS Zagrebačke županije , članovi Predsjedništva, Nadzorni odbor i zaposlenici DMS Zagrebačke županije. Odnosi se na razdoblje 2016. – 2020. godinu. Strateški plan za navedeno petogodišnje razdoblje usvojen je na redovitoj godišnjoj Skupštini 04. srpnja 2015. godine te donosi:
2
2. ANALIZA OKRUŽENJA
Republika Hrvatska je europska država, zemljopisno smještena na prijelazu iz srednje u jugoistočnu Europu. Hrvatska graniči sa sljedećim državama: Slovenijom, Mađarskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom te sa Italijom ima morsku granicu. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima 4.456,096 stanovnika. Glavni grad Hrvatske je Zagreb koji predstavlja gospodarsko, kulturno i političko središte zemlje. Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija. Članica je Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Srednje europskog ugovora o slobodnoj trgovini, Organizacije sjeveno – atlantskog ugovora te od 1.srpnja 2013. godine postala je punopravna članica Europske unije.
Oko glavnog grada RH Zagreba smjestila se Zagrebačka županija. Današnja Zagrebačka županija, popularno zvana i ''zagrebački prsten'', smještena je u središnjem dijelu sjeverozapadne Hrvatske, zauzima 3078 km2na kojem živi 317 642 stanovnika.
Površinom je šesta, naseljenošću četvrta po veličini županija, a u njenom sastavu je 9 gradova i 25 općina. Zagrebačka županija ima specifičan geografski položaj, nalazi se uz samu granicu sa Slovenijom te je u neposrednoj blizini grada Zagreba i važnost ove regije čini raskrižje europskih prometnih putova kao i što je značajno tranzitno područje.
Zagrebačka županija danas je jedna od gospodarskih najbrže rastućih domaćih regija te svojom bogatom poviješću, tradicijom, kulturom, očuvanom prirodom, gastronomskom ponudom i prekrasnim životopisnim krajolicima spada u atraktivnu zelenu izletničko – turističku destinaciju. Čineći prsten oko hrvatske metropole županija je uspjela spojiti suvremeni urbanizam i očuvati tradicionalne narodne običaje i vrijednosti.
U Zagrebačkoj županiji nalazi se 9 gradova koji su veoma istaknuti po svojoj povijesti, a to su: Samobor, Jastrebarsko, Dugo Selo, Vrbovec, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Sveta Nedelja, Ivanić Grad i Zaprešić. Zagrebačka županija ima 25 općina
U Zagrebačkoj županiji postoji veliki broj obrazovnih ustanova kao što su: osnovne škole, srednje škole, visoke škole i visoka učilišta, no velik broj tih ustanova nije prilagođen potrebma osoba s invaliditetom
U neposrednoj blizini Zagreba na udaljenosti od 27 km na obroncima Moslavačke gore smjestio se Ivanić Grad u kojem se nalazi Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Naftalan koja je jedinstvena u Europi. O ljekovitosti naftalana, kao specifičnosti nafte u medicini zna se već preko 600 godina. Zbog primjene ljekovite vrste nafte kod liječenja kožnih bolesti i upalnih reumatskih bolesti pokazani su veliki rezultati, stoga u to lječilište dolaze i bolesnici iz drugih zemalja, a posebice iz Rusije, Danske, Italije, Slovenije i Bosne i Hercegovine.
3
Na zapadnom dijelu od Zagreba smjestio se grad Samobor poznat po kulturnoj baštini i tradiciji. Samobor je smješten u kotlini ali ga okružuje Samoborsko gorje sa prekrasnim pogledom na sam grad Samobor i širu okolicu. Tradicija grada veoma je poznata i u svijetu, osobito samoborske kremšnite i dugogodišnji samoborski fašnik. U samom centru grada smještena je glazbena škola, otvoreno učilište i udruge osoba s invaliditetom.
Zatim imamo mjesto Gornja Bistra koje je poznato po dvorcu Oršić koji ima specijalnu bolnicu za djecu s teškoćama u razvoju. Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra je specijalna zdravvstvena ustanova smještena u dvorcu Oršić, spomeniku R 01 kategorije (Registrirano kulturno dobro) izgrađenom u drugoj polovici 18.st (1773. – 1775. godine). Dvorac Oršić smješten je u neposrednoj okolici Zagreba, udaljen 25 km od centra grada, unutar parka površine 12,5 jutara uređenom po uzoru na francuske parkove. Smješten je na sjevernim obroncima Medvednice na nadmorskoj visini od 230 metara, na samom kraju naselja Gornja Bistra. Sredstvima UNICEF-a dvorac je adaptiran 1948. godine i tada je stavljen u funkciju kao mjesto za brigu o djeci te kao ustanova za odmor i rekreaciju djece i mladih. S tom namjenom funkcionira do 1962. godine kada odlukom Nadzornog odbora grada Zagreba prerasta u Bolnicu za kronične bolesti dječje dobi. Kao takva ustanova u okviru zdravstva zbrinjava male pacijente Zagreba i cijele Hrvatske te dijelom iz BiH. Temeljem ugovora sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje o provođenju bolničke i specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite bolesnika oboljelih od kroničnih bolesti, bolnica pruža usluge malim pacijentima s predviđenim obujmom od 110 postelja te radom kroz specijalističku pedijatrijsko – neurološku ambulantu. U bolnicu se primaju pacijenti od 1 mjesec starosti od 18-te godine života. pacijenti borave 90 dana ili duže (vikendi, školski praznici i povremeni dopusti). Boraveći u bolnici djeca (pacijenti) uključeni su u odgojno obrazovne jedinice uz praćenje defektologa, logopeda i socijalnog pedagoga. Svakog pacijenta prati tim stručnjaka u njegovom rastu i razvoju te se brine o njegovom zdravlju.
Grad Zaprešić jedan je od devet gradova koji čine Zagebačku županiju, koja je ujedno jedna od najstarijih hrvatskih županija. Zemljopisni položaj Zgrebačke županije, koji poput prstena obuhvaća Grad zagreb, iznimno je povoljan. Kao dio zagrebačke makroregije i središnje Hrvatske, smještena je na jugozapadnim rubovima panonskog područja, a u blizini alpskog, dinarskog i sredozemnog područja. Kako je kroz povijest sve više dolazila do izražaja prednost i važnost položaja grada Zagreba, tako je rasla i važnost položaja Zagrebačke županije. Danas Zagrebačku županiju čine 34 jedinice lokalne uprave, 9 gradova i 25 općina. Zaprešićki kraj obuhvaća površinu od 251,8 km2 i područje je danas administrativno podijeljeno na grad Zaprešić te općine Bistra, Brdovec, Dubravica, Marija Gorica, Pušča, Jakovlje i Luka. Zaprešić se počinje intenzivnije razvijati tek posljednjih tridesetak godina zahvaljujući geoprometnom položaju, odnosno prolazu glavne žile kucavice Zagreba i Hrvatske prema Hrvatskom zagorju, Sloveniji i dalje prema zapadnoj Europi. Zatim pojačane veze sa Zagrebom, Marijo-goričkim prigorjem koji ima turističko-rekreacijsku vrijednost te
4
općenito kulturno-povijesne znamenitosti cijelog kraja koje utječu na njegov razvoj, suvremeniji gradski i industrijski preobražaj i povećanje broja stanovništva.Prema popisu stanovništva iz 1991. godine na cijelokupnom području današnjeg grada Zapešića, koje je obuhvaćalo još devet naselja na 52,60 km2, živjelo je ukupno 20.720 stanovnika ili 393,9 stanovnika na četvorni metar odnosno prosječno 2300 staniovnika po naselju. Popis stanovništva iz 2011. godine pokazao je da na području grada Zaprešića živi 25.223 stanovnika, stoga Zaprešić zauzima drugo mjesto u Županiji. Zaprešić pripada u malobrojnu skupinu gradova i općina Zagrebačke županije koji imaju mlado stanovništvo, a također pripada rijetkim gradovima i općinama koji su imali pozitivan prirodni prirast stanovništva. Od svih gradova županije Zaprešić je imao najmanji postotak građana bez škole i nezavršene osnovne škole, a imao je najviše građana sa završenom srednjom i višom školom te fakultetom. Grad Zaprešić svoj razvoj vidi u kontinentalnom turizmu, odnosno stvaranju preduvjeta za razvoj viskokoškolskih ustanova, čiji bi centar trebao biti komplaks Novih dvora. U tom prostoru se vrlo kvalitetetno može spojiti povijesna baština, kulturni sadržaji (izložbeni, scenski i koncertni prostori), obrazovanje (prostori Veleučilišta Baltazar Zaprešić te budući kampus za potrebe fakulteta), gastronomija (ruralno područje Zaprešića omogućava proizvodnju zdrave hrane) te sport i rekreaciju (golf igralište, konjčki klub Trajbar team).
3. ANALIZA STANJA RH i ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
Prema procjenama UN problem invalidnosti je mnogo rašireniji nego što se inače misli: od deset stanovnika svake zemlje bar je jedan u izvjesnoj mjeri osoba s invaliditetom. Raspolaganje odgovarajućim podacima o dizabilitetu – invaliditetu preduvjet je za planiranje odgovarajućih preventivnih mjera i donošenje programa za osobe s invaliditetom. Uostalom, unapređenje razine zdravlja pučanstva ima za cilj i dodavanje života godinama, odnosno povećanje broja godina života bez bolesti i invaliditeta. Hrvatska je prepoznajući taj problem donijela Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), koji propisuje način prikupljanja, obrade i zaštite tajnosti podataka o sobama s invaliditetom. Registar se vodi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a počeo je s radom 2002. godine. Prema navedenom Zakonu invaliditet je trajno ograničenje, smanjenje ili gubitak sposobnosti (koje proizlazi iz oštećenja zdravlja) neke fizičke aktivnosti ili psihičke funkcije primjerene životnoj dobi osobe i odnosi se na sposobnosti, u obliku složenih aktivnosti i ponašanja, koje su općenito prihvaćene kao bitni sastojci svakodnevnog života.
U Hrvatskoj, stanje na dan 12.03.2015., živi 508 350 osoba s invaliditetom od čega su 306 614 muški (60%) i 201 736 žene (40%) (tablica 1.) te na taj način osobe s invaliditetom čine oko 12% ukupnog stanovništva RH. Najveći broj osoba s invaliditetom, njih 259 887 (51,1%), je u radno aktivnoj dobi, 19-64 godina, dok je u dobnoj skupini 65+ 205 639 (40,5%) osoba. Invaliditet je prisutan i u dječjoj dobi, 0-19 godina, i to u udjelu od 8,4%.
5
Najveći broj osoba s invaliditetom ima prebivalište u Gradu Zagrebu i Splitsko dalmatinskoj županiji. U te dvije županije živi oko 29% od ukupnog broja osoba s invaliditetom, no ukoliko se razmotri koliki je udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu županije dolazimo do podatka da je najveći udio u Krapinsko zagorskoj županiji s time da je najviša prevalencija u dječjoj dobi u Koprivničko križevačkoj županiji, dok je u Krapinsko zagorskoj županiji najveća prevalencija u radno aktivnoj i dobi iznad 65 godina. Registar od ove godine sadrži funkcionalnost bilježenja novo registriranih osoba s invaliditetom tako da je u periodu od 2006-2013. zabilježena slijedeća distribucija registracije osoba s invaliditetom: 2006. – 34 758 ; 2007. – 40 396; 2008. – 32 911; 2009.- 32 641; 2010. – 24 518; 2011. – 17 105; 2012. – 14 580; 2013. – 14 212.
Oko 64% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema završenu osnovnu školu ili ima samo osnovnoškolsko obrazovanje. Oko 28% ima srednju stručnu spremu dok je 3% osoba s visokom ili višom stručnom spremom. Specijalno obrazovanje zabilježeno je kod 5% osoba s invaliditetom. Prema podacima*, novoformirane baze zaposlenih osoba s invaliditetom, u RH je 16 993 zaposlenih (zaposleni i privremeno radno nesposobni) osoba s invaliditetom s 65% udijelom muških i 35% udijelom ženskih osoba. Najčešća zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su NKV radnik, trgovac, ekonomski tehničar, automehaničar, poljoprivredni radnik te konobar. Osobe s invaliditetom, prema dostupnim podacima sustava socijalne skrbi, u najvećem broju (78,3%) žive u obitelji dok ih oko 18,4% živi samo. Oko 0,5% ima udomitelja ili skrbnika, a 2998 osoba s invaliditetom boravi u ustanovi. U nezadovoljavajućim uvjetima stanovanja živi oko 16,3% osoba s invaliditetom. Oko 54% osoba, koje ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoći i njegom u punom opsegu te im je Barthelov indeks 0-60. Najveći broj osoba ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. U Registar osoba s invaliditetom pristigla su rješenja o primjerenom obliku školovanja za 38942 osoba s time da je veći broj muških osoba (64%). Poremećaji govorno-glasovne komunikacije te specifične poteškoće u učenju najčešći su specificirani uzroci koji određuju potrebu primjerenog oblika školovanja dok je potpuna odgojno obrazovna integracija prilagođenim nastavnim postupcima najčešći oblik njezinog specificiranog provođenja. 123 003 osobe s invaliditetom, oko 24% od ukupnog broja osoba s invaliditetom, vještačeno je u sustavu socijalne skrbi. U RH živi 60015 branitelja s invaliditetom od kojih 58 722 ostvaruje odgovarajuća novčana prava temeljem invaliditeta. Zabilježeno je i 7953 osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz II svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraća.
6
Zagrebačka županija:
Opći sociodemografski podaci U Zagrebačkoj županiji, stanje na dan 12.03.2015., živi 29 903 osoba s invaliditetom od čega su 18160 muški (61%) i 11743 žene (39%) te na taj način osobe s invaliditetom čine 9,4% ukupnog stanovništva županije. Najveći broj osoba s invaliditetom, njih 15 941 (53%), je u radno aktivnoj dobi te je moguće uočiti da je invaliditet prisutan u svim dobnim skupinama, a u 11% udijelu prisutan je i u dječjoj dobi, 0-19 godina. Ukoliko se razmotri koliki je udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu županije, prema navedenim dobnim skupinama, dolazimo do podatka da je Zagrebačka županija ispod prosjeka za ukupnu prevalenciju, prevalenciju u radno aktivnoj dobi te starijih od 65 godina dok je prevalencija u dječjoj dobi nešto ispod prosjeka RH za tu dobnu skupinu.
Naime, 70% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema završenu osnovnu školu ili ima samo osnovnoškolsko obrazovanje. 20% ima srednju stručnu spremu dok je 2% osoba s visokom ili višom stručnom spremom. Specijalno obrazovanje nalazimo kod 8% osoba s invaliditetom. Prema podacima*, novoformirane baze zaposlenih osoba s invaliditetom, u Zagrebačkoj županiji je 1210 zaposlenih (zaposleni, privremeno radno nesposobni) osoba s invaliditetom s 65% udijelom muških i 35% udijelom ženskih osoba. Najčešća zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su NKV radnik, trgovac, poljoprivredni radnik, elektromehaničar, automehaničar te konobar. Osobe s invaliditetom, prema dostupnim podacima sustava socijalne skrbi, u najvećem broju (83%) žive u obitelji, oko 11% živi samo, dok ih oko 1% ima udomitelja ili skrbnika. U nekoj od ustanova borave 243 osobe. U nezadovoljavajućim uvjetima stanovanja živi oko 17% osoba s invaliditetom. Oko 57% osoba, koje ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoći i njegom u punom opsegu te im je Barthelov indeks 0-60.
Najveći broj osoba s invaliditetom ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz Zagrebačke županije, u Registar osoba s invaliditetom, pristigla su rješenja o primjerenom obliku školovanja za 3234 osobe s time da je veći broj muških osoba (65%). Poremećaji govorno-glasovne komunikacije te specifične poteškoće u učenju najčešći su specificirani uzroci koji određuju potrebu primjerenog oblika školovanja dok je potpuna odgojno obrazovna integracija prilagođenim nastavnim postupcima uz individualizirani pristup i posebnu dodatnu pomoć (defektolog, logoped, psihoterapeut) najčešći oblik njezinog specificiranog provođenja. 5511 osoba s invaliditetom, 18% od ukupnog broja, vještačeno je u sustavu socijalne skrbi. U Zagrebačkoj županiji živi 2418 branitelja s invaliditetom te 275 osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz II svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraća. Najčešće vrste oštećenja kod osoba s invaliditetom s područja Zagrebačke županije, na
7
temelju Zakona o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), su oštećenja lokomotornog sustava te oštećenja središnjeg živčanog sustava.
U Zagrebačkoj županiji 24,6% osoba s invaliditetom ima višestruka oštećenja koja pridonose funkcionalnom oštećenju osobe s invaliditetom. Najčešći uzroci oštećenja lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose funkcionalnom oštećenju, pripadaju skupini dorzopatija (M50-M54), dok najčešći uzroci oštećenja središnjeg živčanog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza pridonose funkcionalnom oštećenju nastaju kao posljedica gubitka funkcije jednog segmenta cervikalne, lumbalne te torakalne regije nakon oštećenja trupa kralješka (S12, S22, S32). Broj osoba s 100% oštećenjem moguće je prikazati samo, zbog nepostojanja jedinstvenog propisa, prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje opsega oštećenja. Takvim načinom prikaza dolazimo do podataka da je u Zagrebačkoj županiji oko 2,5%, od ukupnog broja osoba s invaliditetom, vještačeno kao osobe s 100% oštećenjem od čega je 707 u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 40 branitelja Domovinskog rata dok ih 14 ima 100% oštećenja kao posljedicu ratnih ili poratnih događanja u II svj.ratu.
Unatoč navedenim podacima Hrvatska nastoji doprinjeti poboljšanju položaja osoba s invaliditetom. Stoga je učinila sljedeće:
Ratificirala je Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Donijela je Nacionalnu strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom
od 2007. – 2015. godine. Ratificirala je konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe. Izradila je u suradnji s Europskom komisijiom Zajednički memorandum o socijalnom
uključivanju (Joint Inclusion Memorandum – JIM). Izradila je u suradnji sa Europskom komisijom Zajednički memorandum o prioritetima
politike zapošljavanja RH (Joint Assessement of the Employment policy of the Repubilc of Croatia – JAP).
Donošenjem Sheratonske deklaracije usvojeni su tremini ''osobe s invaliditetom'' za odrasle osobe s invaliditetom (uz invalidnost se ističe osobnost na prvom mjestu), a za djecu ''dijete s teškoćama u razvoju'' jer kod djece postoji mogućnost liječenja i terapeutskih postupaka koji mogu spriječiti nastanak invaliditeta.
1. Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast: ''Europska platforma protiv siromaštva'' s ciljem jamčenja društvene i teritorijalne povezanosti na način da svi imaju koristi od prednosti rada i radnih mjesta te da se ljudima koji pate od siromaštva i socijalne isključenosti omogući dostojanstven život i aktivno sudjelovanje u društvu. Radi na Uključivom rastu – ekonomiji visoke stope zaposlenosti koja donosi ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. Predvodnička inicijativa: ''Europska platforma protiv siromaštva'', Cilj je osigurati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju uzimajući Europsku godinu borbe
8
protiv siromaštva i socijalne isključenosti kao osnovu, s ciljem podizanja svijesti i prepoznavanja osnovnih ljudskih prava osoba koje su pogođene siromaštvom i socijalnom isključenošću, omogućavajući im da žive dostojanstveno i aktivno sudjeluju u društvu. Navedeno će se postići: ''Osmišljavanjem i provedbom programa promicanja socijalnih inovacija za najranjivije, prvenstveno stvaranjem inovativnih mogućnosti edukacije, osposobljavanja i zapošljavanja za zapostavljene zajednice, borbi protiv diskriminacije (primjerice, osobe s invaliditetom)'' što se ovim projektom ostvaruje. 2. Europska strategija za osobe s invaliditetom 2010.– 2020. u poglavlju Socijalna zaštita i inkluzija nalaže kako: Usluge poput socijalne zaštite, programa smanjenja siromaštva, asistencije povezane s invaliditetom i javnim stanovanjem moraju koristiti i biti dostupne osobama s invaliditetom. Europska strategija za osobe s invaliditetom 2010. – 2020. usmjerena je između ostaloga na: osiguravanje da osobe s invaliditetom uživaju sve povlastice kao građani EU; promicanje osiguravanja kvalitetnih usluga temeljenih na zajednici i borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti osiguravajući pristojne uvjete življenja.3. Zajedničke europske smjernice za prijelaz s institucionalne skrbi na usluge podrške za život u zajednici (Europska stručna skupina za prijelaz s institucionalne skrbi na usluge podrške za život u zajednici, 2011.):1.2 Neovisno življenje i vještine svakodnevnog življenja. Neke osobe koje žive u ustanovama nisu imale priliku razviti osnovne vještine koje su im potrebne za svakodnevni život ili su izgubile te vještine zbog institucionalizacije. Stoga je dobro da im se, prije nego napuste ustanovu, pomogne u razvijanju takvih vještina. To može uključivati, primjerice, obuku iz vještina upravljanja kućanstvom, kao što su kuhanje, čišćenje, pranje rublja, glačanje, pranje suđa itd., održavanje osobne higijene, upravljanje novcem i kupovinu, korištenje javnog prijevoza i javnih službi, sigurnost i stvaranje socijalnih odnosa. Međutim, razlikovat će se mjera u kojoj će različite osobe moći razviti takve vještine. Stoga im treba pružati pristup širokom rasponu usluga pomoći u zajednici, kao što su pomoći skrb u kućanstvu. Drugim osobama bi mogla biti korisna obuka i savjetovanje vezano uz osobnu asistenciju. To bi moglo uključivati informacije i potporu pri donošenju odluka o tome koji je najbolji način da se organizira neka služba (putem pružatelja usluga, zadruga ili samostalno), ili obuku za procjenu njihovih potreba ili kako zaposliti osobne asistente. Mnogim osobama je teško preuzeti aktivnu ulogu u svojim odnosima s asistentom ili pružateljem usluga pa im je potrebno pružiti dodatnu pomoć u tome. Ta pomoć treba se temeljiti na načelu neovisnog življenja, utemeljena u socijalnom modelu invalidnosti i trebaju je pružati osobe u sličnoj životnoj situaciji.4. Akcijski plan Vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom: poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u Europi 2006.-2015.: 3.8. Akcijska smjernica br. 8: Život u zajednici - Ova se smjernica usredotočuje na omogućavanje osobama s invaliditetom da žive što neovisnije, pružajući im mogućnost da
9
odaberu kako i gdje žele živjeti.3.8.2. Ciljevi: i. Omogućiti osobama s invaliditetom što je moguće neovisnije planiranje života i život u zajednici; ii. osigurati širok raspon kvalitetne podrške na razini zajednice da bi im se omogućila sloboda izbora. 3.8.3. Konkretne aktivnosti država članica: i. Osigurati usklađeni pristup u pružanju kvalitetnih usluga podrške u zajednici, čime se osobama s invaliditetom omogućava život u zajednici i poboljšanje kvalitete njihova života; iii. podržavati formalne i neformalne oblike pomoći koji osobama s invaliditetom omogućavaju život kod kuće; viii. promicati rješenja koje osobama s invaliditetom omogućavaju zapošljavanje osobnog asistenta prema vlastitu odabiru; x. osigurati osobama s invaliditetom, posebice osobama kojima je potreban visok stupanj pomoći, podršku po njihovoj mjeri, uključujući zastupanje, da bi se umanjio rizik od isključenosti iz društva.5. Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. – 2016.: Točka 4.5. Širenje mreže usluga socijalne skrbi propisuje mjeru ''Razvoj mreže usluga socijalne skrbi za sve skupine u području socijalne skrbi, što posebice uključuje razvoj izvaninstitucijskih oblika skrbi u lokalnoj zajednici sa svrhom prevencije institucionalizacije’’ čime osiguravamo neovisnost te socijalnu i radnu aktivaciju.6. Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2007. – 2015.: Područje 2. Obitelj propisuje ciljeve: unaprijediti izvaninstitucijske oblike potpore, zatim Mjeru 5.: Osigurati različite oblike kvalitetne izvaninstitucijske podrške osobama s invaliditetom i članovima njihovih obitelji radi omogućavanja slobode izbora; i Aktivnost 3.: Planirati sredstva za uvođenje instituta osobnog asistenta za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta.7. Strateški plan Ministrastva socijalne politike i mladih 2014.-2016.: u Općem cilju 2. Unapređivanje procesa uključivanja korisničkih skupina u život zajednice, posebnom cilju 2.5. Povećati stupanj socijalne uključenosti osoba s invaliditetom, propisuje se aktivnost 2.5.2. Razviti i proširiti mrežu socijalnih usluga za osobe s invaliditetomu svrhu socijalne uključenosti osoba s različitim vrstama i stupnjevima oštećenja. 8. Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.): Glavne strateške aktivnosti, cilj 2.: Unapređenje dostupnosti, priuštivosti i kvalitete socijalnih usluga razvojem i širenjem mreže usluga u zajednici te intenziviranjem procesa transformacije i deinstitucionalizacije domova socijalne skrbi; širenjem mreže socijalnih usluga koje podupiru socijalnu uključenost i regionalnu ujednačenost, pridonose usklađenju obiteljskog i poslovnog života i pridonose zapošljavanju, jačanjem suradnje sa mrežama OCD-a i poticanjem volontiranja, podizanjem kvalitete socijalnih usluga – uvođenjem standarda vanjske kvalitete, vanjskog vrednovanja.
Ovim navedenim elementima nastoji se stvarati okvir koji će poboljšati uvjete življenja osoba s invaliditetom. Vrlo je važno razvijati i mrežu socijalnih usluga te razvijati deinstitucionalizaciju kako bi osobe s invaliditetom mogle neovisno živjeti te koristiti potporu tehnologija.
10
4. OPĆI PODACI O DRUŠTVU – CILJEVI I DJELOVANJE DRUŠTVA
Društvo multiple skleroze Zagrebačke županije je nestranačka, nevladina, neprofitna društvena organizacija osoba oboljelih od multiple skleroze i drugih srodnih bolesti, članova njihovih obitelji i ostalih građana koji svojim radom žele pomoći Društvu u srhu ostvarivanja radnji i mjera na promicanju i unapređenju liječenja, rehabilitacije te istraživanja i zaštite osoba oboljelih od multiple skleroze.
Ciljevi osnivanja udruge, sukladno Statutu:
1. Promicanje ljudskih prava i djelovanje na izjednačavanju mogućnosti osoba oboljelih od multiple skleroze i dugih srodnih bolesti.
2. Poticanje i iniciranje unapređenja izvršenja, liječenja, rehabilitacije i zaštite osoba oboljelih od multiple skleroze i drugih srodnih bolesti.
3. Iniciranje i predlaganje aktivnosti nadležnim tijelima radi unapređenja društvenog položaja i uloge oboljelih od multiple skleroze i drugih srodnih bolesti, te njihove pravne i materijalne zaštite.
4. Poticanje i osnivanje klubova na području Zagrebačke županije.
5. Suradnja i udruživanje s srodnim udrugama u RH i u međunarodne organizacije.
I još neki od ciljeva su:
Promicanje punog uživanja ljudskih prava temeljnih sloboda, te djelovanje na izjednačavanju mogućnosti osoba oboljelih od multiple skleroze i drugih srodnih bolesti.
Promicanje invalidnosti kao ljudskog prava.
Ostvariti za osobe oboljele od multiple skleroze i drugih srodnih bolesti neovisno življenje kao model življenja u zajednici.
Promoviranje principa solidarnosti unutar pokreta osoba oboljelih od multiple skleroze i drugih srodnih bolesti.
Poticanje inkluzivnog obrazovanja i zapošljavanja.
Poticanje i primjene suvremenih tehnologija.
Poticanje i primjena univerzalnog dizajna.
Poticanje zdravih stilova življenja.
11
Poticanje i iniciranje unapređenja istraživanja, liječenja, rehabilitacije i zaštite osoba oboljelih od multiple skleroze i drugih srodnih bolesti.
Organiziranje i poticanje suradnje s vladinim i nevladinim udrugama, ustanovama, sindikatima, političkim stankama, fondacijama i zakladama
Iniciranje i predlaganje nadležnim tijelima mjera za unapređivanje društvenog položaja, ublažavanje negativnih učinaka siromaštva i uloge oboljelih od multiple skleroze i drugih srodnih bolesti te njihove pravne i materijalne zaštite.
Organiziranje i poticanje suradnje s vladinim i nevladinim udrugama, ustanovama, sindikatima i političkim strankama, fondacijama i zakladama radi zaštite i unapređenja položaja oboljelih od multiple skleroze i drugih srodnih bolesti.
Uvažavanje pripravnosti na toleranciju, nesebičnosti, timski rad i dogovaranje, poštivanje uvjerenja drugih ljudi i pozitivni pristup u rješavanju nastalih problema.
Uspostavljanje partnerskih odnosa s organizacijama koje promiču zaštitu ljudskih prava radi sprečavanja socijalne isključenosti.
Izgrađivanje partnerskih odnosa kao temelja obostranog uvažavanja udruženih članica, provođenje i financiranje programa i projekata, te jasnog teritorijalnog djelovanja u smislu prikupljanja donacija i financijskih sredstava na županijskom i gradskom području.
Osnaživanje ukupne organizacijske strukture, udruživanja i skrbi o informiranoj djelatnosti, financiranju, zakonodavnoj regulativi, zapošljavanju i međunarodnoj suradnji.
Djelatnost Društva, sukladno Statutu:
Proučavanje problematike multiple skleroze i drugih srodnih bolesti
Rad i suradnja na unapređenju socijalno-zdravstvene zaštite, odmora i oporavka, rješavanje profesionalne i medicinske rehabilitacije, kulturno-obrazovnog rada, sporta i rekreacije, te opće društveno-zabavnog života oboljelih
Okupljanje članova i evidentiranje oboljelih s namjerom da se aktivira što veći broj građana pri izvršavanju raznih zadataka
Prati i proučava problematiku, razvitak i dostignuća na području rehabilitacije i zaštite oboljelih (u zemlji i inozemstvu)
Pomaže u otkrivanju i liječenju osoba oboljelih od MS-a i drugih srodnih bolesti
12
Potiče znanstveno-istraživački rad
Sudjeluje u izradi zakonskih propisa u cilju ostvarivanja potrebnih uvjeta za zdravstvenu, profesionalnu i medicinsku rehabilitaciju oboljelih
Predlaže nadležnim tijelima izmjene i dopune postojećih i donošenje novih zakona, propisa i mjera kojima se unapređuje položaj oboljelih
Pokreće i predlaže mjere bitne za unapređenje rada i ostvarivanja zadataka Društva
Organizira savjetovanja, predavanja, seminare i simpozije iz područja multiple skleroze i drugih srodnih bolesti, te pomaže u osposobljavanju stručnog i laičkog kadra za rad s oboljelima
Potiče stručni i znanstveno-istraživački rad iz područja multiple skleroze i drugih srodnih bolesti (u zemlji i inozemstvu)
Preporučuje financiranje znanstveno-istraživačkih radova, te daje mišljenje i preporuke za istraživačke projekte
Pomaže pri određivanju uvjeta za liječenje osoba oboljelih od multiple skleroze i drugih srodnih bolesti u stacionarnim ustanovama, ambulantama i prirodnim lječilištima
Osigurava povlastice za liječenje oboljelih
Surađuje s drugim udrugama, ustanovama, trgovačkim društvima i ostalim pravnim osobama
Surađuje s humanitarnim i stručnim udrugama u zemlji i srodnim organizacijama i ustanovama u inozemstvu
Daje mišljenje o nabavci potrebnih tehničkih pomagala za oboljele
Omogućava i pomaže prilikom zadovoljavanja specifičnih potreba oboljelih
Preko nadležnih ustanova i tijela nastoji omogućiti uvoz i refunadaciju lijekova koji se ne proizvode u zemlji
Potiče izradu i uvoz tehničkih i ostalih pomagala
Prema svojim mogućnostima pruža jednokratnu novčanu pomoć osobama oboljelim od multiple skleroze i socijalno ugroženim članovima, obavještava članove o pravima na razne povlastice, stvara potrebne materijalne i financijske uvjete za izgradnju, adaptaciju i opremanje objekata od zajedničkog interesa namijenjenih smještaju,
13
rehabilitaciji, rekreaciji i odmoru oboljelih od multiple skleroze i drugih srodnih bolesti
Poticanje i podupiranje osnivanja klubova, centara, zadruga, ustanova s ciljem izvaninstitucionalnog oblika potpore i neovisnog življenja oboljelih od multiple skleroze i drugih srodnih bolesti s područja Zagrebačke županije.
Suradnja i udruženje u Nacionalne saveze osoba sa invaliditetom i međunarodne organizacije multiple skleroze.
Poticanje primjene suvremene tehnologije, organiziranje informacijskog sustava i razvoj izdavačke djelatnosti u Društvu radi širenja informacija i saznanja o MS-u te problematike življenja oboljelih od multiple skleroze i drugih srodnih bolesti.
Pokretanje i provedba samostalnih programa i projekata te stvaranje uvjeta za zajedničke programe sa Savezom društva multiple skleroze Hrvatske i drugim udrugama radi unapređenja pune participacije oboljelih od MS-a na području profesionalne rehabilitacije, zapošljavanje i rada.
Pružanje podrške stvaranju standarda za inovativne socijalne usluge, kvalitetu pružanja izvaninstitucionalnih usluga kao pravo izbora.
Pružanje socijalnih usluga u korist neovisnog življenja za sve kategorije osoba sa multiplom sklerozom prema Zakonu o socijalnoj skrbi.
Stvaranje uvjeta za izjednačavanje mogućnosti posebno osjetljivih skupina (mladi, nezaposleni, žene, osobe starije od 65 godina).
Zalaganje za stvaranje potrebnih materijalnih i financijskih uvjeta za izgradnju, adaptaciju i opremanje objekata od zajedničkog interesa namijenjenih smještaju, rehabilitaciji, rekreaciji i odmoru oboljelih od bolesti multiple skleroze i drugih srodnih bolesti.
Svestrano proučavanje problematike multiple skleroze i drugih srodnih bolesti.
Društvo radi i surađuje na unapređenju socijalno – zdravstvene zaštite, odmora i oporavka, rješavanja profesionalne i medicinske rehabilitacije, kulturno obrazovnog rada, športa i rekreacije te opće društveno – zabavnog života oboljelih.
Posvećuje pažnju okupljanju svojih članova i evidentiranju oboljelih s namjerom da aktivira što veći broj građana pri izvršavanju zadataka.
Prati i proučava problematiku, razvitak i dostignuća na području rehabilitacije i zaštite oboljelih, kako u zemlji tako i u inozemstvu.
14
Potiče znanstveno – istraživački rad u toj oblasti.
Sudjeluje u izradi zakonskih propisa u cilju ostvarivanja potrebnih uvjeta za zdravstvenu, profesionalnu i medicinsku rehabilitaciju oboljelih.
Pokreće i predlaže mjere bitne za unapređenje rada i ostvarivanje zadataka Društva.
Organizira savjetovanja, predavanja, seminare i simpozije iz područja multiple skleroze i srodnih bolesti, te pomaže u osposobljavanju stručnog i laičkog kadra za rad s oboljelima.
Potiče stručni i znanstveno – istraživački rad iz područja multiple skleroze i drugih srodnih bolesti i znanstvenih institucija u zemlji i inozemstvu.
Organizacijska struktura DMS Zagrebačke županije određene je Statutom.
Tijela Društva: Skupština koju čine svi matični članovi/ce Društva, Predsjedništvo, Predsjednik/ca i Nadzorni odobor.
Predsjednica DMSZŽ je Branka Lukić.
Članovi Predsjedništva su: Zrinka Šolić, Ines Hotko, Nenad Verstovšek, Filip Jager i Branka Lukić.
Članovi Nadzornog odobora su: Dragutin Jambrek, Ivan Loijć i Marija Valetić
Društvo okuplja osobe oboljele od multiple skleroze i drugih srodnih bolesti, trenutno broji 182 člana, od toga je 138 žena (7 žena do 30-te godina života i 131 žena preko 30-te godine života) i 44 muškarca (3 muškarca do 30-te godine života i 41 muškarac preko 30-te godine života)
Društvo multiple skleroze Zagrebačke županije djeluje od 2003. godine sa sjedištem u Zagrebu, ali 2006. godine seli u grad Zaprešić. Gradsko poglavarstvo grada Zaprešića prepoznaje problematiku Društva te mu pronalazi prostor u kojem i danas djeluje. Prema svojim financijskim mogućnostima Gradsko poglavarstvo grada Zaprešića odvojilo je svoja sredstva za opremanje prostra i prilagodio ga je potrebama osoba s invaliditetom. Od preseljenja Društva u taj prostor, Gradsko poglavarstvo grada Zaprešića postaje partner Društva kojemu pomaže u sufinanciranju režijskih troškova, najma prostora te podržava programske i projektne aktivnosti kroz svoje objavljene natječaje iz područja društvenih djelatnosti.
Dolaskom u nove prostorije Društvo kreće sa radom i teži ostvarivanju svojih ciljeva te dolazi do značajnih promjena za sve osobe s invaliditetom. Zajedničkim inicijativama svih aktivnih
15
udruga prilagođavaju se prilazi raznim objektima, spuštaju se rubnici na cestama za prolaz invalidskih kolica, građani postupno mijenjaju svoj stav prema osobama s invaliditetom te pokazuju senzibilitet i razumijevanje za osobe s invaliditetom. Naime na događajima za osobe s invaliditetom sve više ima ''zdravih'' osoba koje su spremne surađivati i poticati mnoge aktivnosti, a da to nisu isključivo osobe koje rade određene stvari po službenoj dužnosti. Lokalna zajendica i njeni građani počeli su pokazivati interes i dobru volju za suradnjom.
Društvo multiple skleroze Zagrebačke županije osnovano je s ciljem promicanja ljudskih prava i djelovanja na izjednačavanju mogućnosti osoba oboljelih od mutiple skleroze i drugih srodnih bolesti. Radi se na poticanju i promicanju novih istraživanja u području liječenja, rehabilitacije i zaštite osoba oboljelih od multiple skleroze i drugih srodnih bolesti. Nadležnim tijelima se predlažu mjere za unapređivanje društvenog položaja i uloge oboljelih od MS-a i drugih srodnih bolesti te njihove pravne i materijalne zaštite. Društvo potiće osnivanje klubova u Zagrebačkoj županiji radi velike udaljenosti gradova unutar Zagrebačke županije kako bi na raznim aktivnostima Društva mogli sudjelovati i oni članovi koji se ne nalaze u gradu Zaprešiću i bližoj okolici. Razlog osnivanja klubova leži i u lošoj povezanost nekih općina i gradova u Zagrebačkoj županiji te zbog toga članovi ne mogu često doći do sjedišta Društva u Zaprešiću. Klubovi se uglavnom nalaze u već postojećim udrugama za osobe s invaliditetom kako bi se i tamo održavale određene aktivnosti i kako bi se rad Društva približio i onim oboljelima koji se nalaze na nešto manje pristupačnim mjestima.
Klubove imamo u Velikoj Gorici, Samoboru i Dugom Selu. Dakle, velik problem za oboljele od MS-a i drugih srodnih bolesti predstavlja nepristupačan i neprilagođen prijevoz, ako i postoji tada je vrlo skup što za dio oboljelih predstavlja još dodatan problem zbog loše materijalne situacije (primanja su najčešće vrlo mala ili ih uopće nema). Naveden problem onda prelazi na potrebu liječničkih pregleda (najmanje dva puta godišnje), koji se zbog nedostatka novca i prijevoza zanemaruju te dolazi do zapuštanja zdravstvenog stanja oboljelih koji tada vrlo brzo propadaju. Uslijed lošeg zdravstvenog stanja propada psihičko zdravlje, aktivnost je niska ili nikakva, motorika zakazuje te dolazi do stanja apatičnosti u kojem se oboljeli povlače u sebe i odustaju od većine društvenih kontakata i aktivnosti. Takva loša stanja oboljelih ubrzavaju samu bolest zbog čega oboljeli vrlo brzo trebaju invalidska kolica ili postaju nepokretni. Društvo nastoji rješavati prethodno navedene probleme i nastoji pomoći oboljelima od MS-a i drugih srodnih bolesti da se ne dovedu u iznimno loše psihičko i fizičko stanje tako da ih se posjećuje u njihovim domovima i motivira ih kroz aktivnosti i događaje u Društvu te kroz klubove kako se ne bi osjećali izolirano.
Društvo multiple skleroze Zagrebačke županije u ovom razdoblju 2016. – 2020. planira:
voditi evidencije o članovima
voditi evidencije o radu zaposlenih osoba16
organizirati i provoditi obilježavanje značajnih datuma
održavati redovitu godišnju Skupštinu i izvještajne sastanke
redovito podnositi financijske i opisne izvještaje institucijama koje financiraju naše aktivnosti
aktivno sudjelovati na raznim edukacijama, predavanjima, seminarima i drugo
aktivno pratiti politiku vezanu za osobe s invaliditetom
podizanje razine svijesti: mnoge osobe s invaliditetom, pa tako i osobe s MS-om i drugim srodnim bolestima suočavaju se s mnogim zaprekama da bi sudjelovale i bile prihvaćene kao potpuni i ravnopravni članovi društva i kao najveću zapreku smatraju stav društva prema njima. Nizom različitih aktivnosti unaprijediti stavove prema OSI kao aktivnim i potpunim članovima društva, podići razinu svijesti o invaliditetu i pravima, s ciljem uživanja jednakih mogućnosti i na zaštitu od diskriminacije. Organizirati seminare, javne promidžbe, kampanje za podizanje svijesti kod oboljelih od MS-a i drugih srodnih bolesti i svekolike javnosti, na lokalnoj i nacionalnoj razini: Osobe s MS-om i drugih srodnih bolesti moraju biti prisutne u oglašavanju, na ekranima, na radiju, tisku da bi došlo do zaokreta u percepciji bolesti, invaliditeta, tada stvarno može doći do stvarnih promjena u stavovima svih čimbenika života osoba s MS-om:
podizanje razine kvalitete usluga oboljelima od multiple skleroze i njihovim obiteljima povećanjem ažurnosti i učinkovitosti u svim segmentima djelovanja Društva, uključiti se u pružanje socijalnih sluga temeljem Zakona o socijalnoj skrbi; osigurati da opće socijalne usluge uzmu u obzir specifičnosti bolesti MS-a i drugih srodnih bolesti, a time i specifične potrebe oboljelih i njihovih obitelji te sigurati učinkovite informacije o svim pravima i povlasticama socijalne zaštite na koje oboljeli od MS-a i drugih srodnih bolesti imaju.
život u zajednici; omogućavanje oboljelima od MS-a i drugih srodnih bolesti da žive što neovisnije, što podrazumijeva i odabir kako i gdje žele živjeti, što zahtjeva stratešku politiku, zaokret od institucijske skrbi ka skrbi i smještaju u zajednici, što podrazumijeva i življenje uz podršku u malim stambenim zajednicama; razvijati i promicati kod članova i ovaj oblik, alternativu smještaja; provesti istraživanja za interes naših članova za ovaj oblik smještaja, po dobivenim informacijama razvijati projekte i aplicirati na EU fondove.
iniciranje i predlaganje nadležnim tijelima mjera za unapređivanje socioekonomskog položaja osoba oboljelih od multiple skleroze i drugih srodnih bolesti (zapošljavanje,
17
samozapošljavanje, zadržavanje radnog mjesta, zapošljavanje kroz oblik socijalnog poduzetništva
poticati volonterski rad kroz Društvo
raditi na ostvarivanju Zakonskih prava oboljelih od MS-a i drugih srodnih bolesti
jačati kapacitet Društva putem uključivanja kvalitetnih i sposobnih ljudi
raditi i surađivati sa Centrom za socijalnu skrb
surađivati sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje
surađivati sa Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i mirovinsko osiguranje te sa drugim institucijama koje bi bile od pomoći i interesa za oboljele od MS-a i drugih srodnih bolesti
raditi na suradnji sa ostalim udrugama za osobe s invaliditetom
pratiti i javljati se na natječaje lokalnih samouprava, državnih institucija, poslovnih subjekata i prema mogućnostima na ostale međunarodne natječaje i natječaje EU kako bi ostvarivali projekte i programe koji su stvoreni s ciljem da poboljšaju kvalitetu života oboljelih od MS-a i drugih srodnih bolesti, da potiču oboljele na rad, školovanje, formalnu/neformalnu edukaciju, rad na svojem zdravlju kroz niz aktivnosti (mentalne i fizičke) i sve ono što će pomoći oboljelima od MS-a i drigih srodnih bolesti da imaju dobar i kvalitetan život
5. OSTVARENI PROJEKATI I PROGRAMI
R.br. Godina Ime donatora Naziv projekta/programa
1. 2005. Zagrebačka županija ''Savjetovalište za osobe oboljele od
18
multiple skleroze na području Zagrebačke županije''
2. 2005. Ministarstvo obitelji, branitelja i
međugeneracijske solidarnosti
''Kvalitetnije provođenje slobodnog vremena mladih osoba oboljelih od ms-a i
njihovih obitelji kroz suportivne radionice''
3. 2006. Zagrebačka županija ''Unapređenje i očuvanje socijalno-zdravstvene zaštite osoba oboljelih od
ms-a Zagrebačke županije''4. 2006.-2011. Min.obit.,branitelja i
međugen. solidarnosti''Osobna pomoć za neovisan život'' –
OSOBNI ASISTENT5. 2006.-2013. Grad Zaprešić Plaćanje režijskih troškova i najma
prostora Društva6. 2007. Zagrebačka županija ''Zdravlje i dignitet – temeljne vrijednosti
čovjekova života''7. 2007.-2011. Ministarstvo zdravstva i
socijalne skrbiSufinanciranje osnovne djelatnosti
8. 2007.-2008. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
''Podigni ruku i dodirni dugu''
9. 2007. Ured za ljudska prava Vlade RH
''Nevidljiva''
10 2007. Ina d.o.o. ''Naš most''11. 2007. Ministarstvo zdravstva i
socijalne skrbi''Osnaživanje pozitivnih kapaciteta kod
mladih oboljelih od ms-a''12. 2008. Ministarstvo zdravstva i
socijalne skrbi''Razvoj interesa i sposobnosti oboljelih od ms-a za aktivno uključivanje u život
lokalne zajednice''13. 2008.-2010. Zagrebačka županija ''Unapređenje i očuvanje socijalno-
zdravstvene zaštite osoba oboljelih od ms-a Zagrebačke županije''
14. 2008. Min.obit.,branitelja i međugen. solidarnosti
''Invaliditet nije razlog za diskriminaciju i zlostavljanje''
15. 2009. Grad Zaprešić ''Zajedno možemo sve'' i ''Budi pozitivan – budi odgovoran''
16. 2009. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
''Razvoj socijalnih vještina i pozitivnih kapaciteta''
17. 2010. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
''Osnaživanje osoba s invaliditetom za njihov aktivan i ispunjen život''
18. 2010. Grad Zaprešić ''U sjeni života'' i ''Život kakav želim''
19
19. 2011. Grad Zaprešić ''Osnaživanje osoba s invaliditetom za neovisan život i osobni integritet''
20 2011. Zagrebačka županija ''Neovisan život i osobni integritet osoba s invaliditetom''
21. 2011. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
''Socijalno poduzetništvo''
22. 2012. Zagrebačka županija ''Socijalno poduzetništvo''23. 2012. Grad Zaprešić Financiranje troškova najma i režija24. 2012.-2015. Ministarstvo socijalne
politike i mladih''Osobna pomoć za neovisan život osoba s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta''
25. 2013. Zagrebačka županija ''Biti jednistven/a je moj stil života''26. 2013. Grad Zaprešić Financiranje troškova najma i režija27. 2013. Nacionalana zaklada za
razvoj civilnoga društvaPilot: Institucionalna potpora
28. 2014. Grad Zaprešić Financiranje troškova najma i režija29. 2014. Zagebačka županija ''Rehabilitacija putem kreativnog
izražavanja''30. 2014. Nacionalana zaklada za
razvoj civilnoga društvaInstitucionalna potpora
31. 2015. Grad Zaprešić Financiranje troškova najma i režija32. 2015. Zagebačka županija,
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb
''Rehabilitacija putem kreativnog izražavanja II''
33. 2015. Zagrebačka županija, Stručna služba Župana
''Važno je biti informiran''
34. 2015. Nacionalana zaklada za razvoj civilnoga društva
Institucionalna potpora
6. VIZIJA, MISIJA, VRIJEDNOSTI I PRINCIPI DJELOVANJA
6.1. VIZIJA
Zagrebačka županija je politički, gospodarski, socijalno, kulturno i ekološki osviješteno životno okruženje. Svoj razvoj temelji na znanju kako bi ostvrivala dobrobiti za svoje stanovništvo. Društvo multiple skleroze Zagrebačke županije je aktivan subjekt razvoja
20
zajedno s ostalim udrugama civilnog društva čiji je rad prepoznat i cijenjen. Društvo multiple skelroze Zagrebačke županije je razvijena udruga osoba oboljelih od multiple skleroze i drugih srodnih bolesti koja ima mogućnost razvoja i djelovanja te pravo na neovisno življenje njenih članova i izjednačavanja mogućnosti za život u zajednici. I želi aktivno sudjelovati u razvoju cjelokupnog društva, orijentirajući se prvenstveno na osobe oboljele od multiple skleroze i drugih srodnih bolesti, zajedno sa ostalim temeljnim udrugama, ostalim udrugama civilnog društva i cjelokupnom zajednicom na promicanju i unaprjeđenju liječenja, istraživanja, rehabilitacije i zaštite socijalnih prava osoba oboljelih od multiple skleroze i drugih srodnih bolesti u zemlji i svijetu.
6.2. MISIJA
Društvo multiple skelroze Zagrebačke županije nastoji pružati potporu osobama obljelim od multiple skelroze i drugih srodnih bolesti svih dobnih skupina putem razvijanja socijalnih usluga koje su usmjerene prevenciji napretka bolesti, inkluzivnom obrazovanju, zapošljavanju te uključivanje u sve tokove života na području Zagrebačke županije i šire. Zaštita i promicanje ljudskih prava, izjednačavanje mogućnosti osoba oboljelih od multiple skleroze i drugih srodnih bolesti, stvarajući uvjete za njihovo aktivno uključivanje u ravnopravno sudjelovanje u društvu, poštivanje dostojanstva i sprječavanje bilo kakve diskriminacije, te osnaživanje svih oblika društvene solidarnosti. Provedba Zakona o diskriminaciji RH, Nacionalne strategije o izjednačavanju mogućnosti OSI od 2007. do 2015. godine, Promoviranje i monitoring UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, provedba Kodeksa Dobre prakse o poboljšanju kvalitete života osoba oboljelih od multiple skleroze Europske Unije, Akcijskog plana Vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom; poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u Europi 2006. – 2015. godine, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe te praćenje i poštivanje drugih dokumenata vezanih uz osobe s invaliditetom.
6.3. VRIJEDNOSTI I PRINCIPI DJELOVANJA
Poštivanje i zaštita ljudskih prava uz uvažavanje različitosti.
Dostojanstvo i individualna autonomija, sloboda izbora i neovisnost osoba.
Sudjelovanje i uključenost u društvo.21
Jednake mogućnosti i pristupačnost.
Jednakost žena i muškaraca.
Neprihvatljivost svake diskriminacije i govora mržnje.
Međusobno uvažavanje članova i poštivanje različitih interesa.
Otvorena komunikacija i pravodobna razmjena informacija među članovima.
Unaprijed dogovoren i planiran nastup prema institucijama vlasti.
Demokratsko donošenje odluka i ravnopravna zastupljenost članova u procesu donošenja i provođenja odluka.
Odgovornost članova za odgovoran i transparentan rad Društva.
Promicanje vrijednosti rada Društva kod ostalog stanovništva u lokalnoj zajednici.
Poštivanje Etičkog kodeksa Društva.
Timski rad i međusobna suradnja unutar Društva.
Partnerstvo i međusektorska suradnja.
Profesionalnost i etičnost rada Društva.
7. SWOT ANALIZA
SWOT ANALIZA
SNAGE SLABOSTI
- brojnost članova Društva - nedostatak financijskih sredstava
22
Unutarnje
- tradicija postojanja
- educiranost i kompetentnost zaposlenih osoba
- kompetentnost upravljačkog tijela
- timski rad
- teritorijalna pokrivenost
- motiviranost za rad i društveni napredak
- dostupnost i dobar protok informacija
- dobri odnosi među članovima
- raznovrsnost projekata i programa koje Društvo provodi
- podrška važnih dionika u lokalnoj zajednici
- suradnja s lokalnom upravom i samoupravom
- nemogućnost zadržavanja postojećih radnih mjesta
- nedovoljan broj zaposlenih
- nedovoljan broj volontera
- velika opterećenost sa obvezama i nedovoljna podjela posla
- nemogućnost prilagodbe izdvojenog dijela prostora za rad
- nedostatak opreme
- strah od neuspjeha
- teritorijalna disperzija članova
- nedovoljna aktivnost članova
- loša prometna povezanost
Vanjske
PRILIKE PRIJETNJE
- brojni domaći i strani donatori
- trend društveno odgovornog poslovanja
- program Vlade RH o suradnji sa udrugama iz 2000. godine
- Nacionalna strategija za potporu razvoja civilnog društva
- Nacionalna politika za osobe s invaliditetom
- Nacionalna politika za obitelji i mlade
- Konvencija o pravima OSI
- prihvaćanje i primjena ostalih dokumenata važnih za OSI
- pisanje projekata/programa iz ESF-a
- politika regionalnog razvoja
- Zakon o područjima od posebnog državnog interesa
- Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom
- povezanost sa Savezom multiple skleroze Hrvatske i SOIH-om te članstvo u Međunarodnoj organizaciji oboljelih od ms-a
- učestale promjene vlasti na lokalnoj razini koje mogu utjecati na prekid suradnje i financiranje Društva
- smanjena proračunska sredstva za rad udruga na općenitoj razini
- loša gospodarska situacija
- smanjenje broja i vrijednosti natječaja
- pasivnost građana u zajednici i nerazumijevanje potreba oboljelih od multiple skleroze
- neprovođenje Zakona i podzakonskih akata
- nesigurnost financiranja
- konkurencija velikog broja nevladinih udruga
23
- članstvo u Zajednici osoba s invaliditetom RH
- dobra suradnja s institucijama iz civilnog i državnog sektora
- članstvo u međunarodnim organizacijama
- dobra suradnja s medijima
- praćenje zakona, sudjelovanje u izradi strategija i planova za OSI
- usklađivanje zakonodavstva sa EU
- rad na razvijanju tržišta socijalnih usluga
8. ANALIZA DIONIKA DRUŠTVA MULTIPLE SKLEROZE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
Potrebe interesne grupe prema UOSI Potrebe UOSI prema interesnoj grupi
ČLANOVI Društva – oboljeli od multiple skleroze i članovi njihovih obitelji, djeca
oboljelih od MS-a, mladi oboljeli od MS-a
Članovi od Društva, oboljeli od multiple skleroze, očekuju podršku u radu, zastupanje interesa ispred različitih institucija i lobiranje kako bi se unaprijedila kvaliteta njihova življenja i stvorili preduvjeti za samostalan život u zajednici
Aktivno sudjelovanje u radu Društva, sudjelovanje u radnim skupinama, poticanje inicijativa za unapređenje kvalitete života i rada udruge, solidarnost među članovima.
DRUGE NEPROFITNE ORGANIZACIJE
Partnerstvo na projektima/programima, razmjena znanja i iskustva, senzibiliziranje javnosti.
Koalicija
Partnerstvo na projektima/programima, razmjena znanja i iskustva, senzibiliziranje javnosti.
LOKALNA I DRŽAVNA UPRAVA
Suradnja na poboljšanju i ostvarivanju prava OSI u lokalnoj i regionalnoj zajednici.
Potpora kroz financiranje programa i projekata UOSI i poboljšanju položaja UOSI u lokalnoj i regionalnoj zajednici.
24
ZDRAVSTVENE, OBRAZOVNE USTANOVE, USTANOVE SOCIJALNE SKRBI, PRAVOSUDNA
TIJELA
Suradnja radi ostvarivanja prava članova na zdravstvene, obrazovne, kulturne usluge, usluge socijalne skrbi i ostalo
Potpora i sudjelovanje stručnih djelatnika, lokalnih institucija.
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE – podružnica grada Zaprešića
Motivacija na zapošljavanje teško zapošljive skupine osoba s invaliditetom i suradnja s UOSI.
Potencijalni partner u osposobljvanju za rad i proslijeđivanje informacija o korisnicima.
MEDIJI
Pružanje informacija o izazovima s kojima se suočavaju OSI, događanjima organiziranim od strane UOSI.
Praćenje organiziranih događanja i senzibiliziranje javnosti.
Korisnici: oboljeli od multiple skleroze i drugih srodnih bolesti i članovi njihovih obitelji, djeca oboljelih od multiple skleroze i drugih srodnih bolesti, mladi oboljeli od multiple skleroze i drugih srodnih bolesti, volonteri, medicinski stručnjaci, lokalne i nacionalne institucije
Javni sektor:
Centri za socijalnu skrb, obiteljski centri
Neurološke klinike, županijske bolnice, Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju
Hrvatski Zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
Bolnice za stacionarnu medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice, Lipik, Stubičke Toplice, Biokovka, Kalos i ostale
Kuće za medicinsku rehabilitaciju i njegu u kući
Poslovni sektor:
Farmaceutske kuće, tvrtke za ortopedska pomagala, trgovačka društva25
Državne institucije:
Jedinice lokalne i regionalne samouprave (županije, gradovi, općine)
Ured za udruge, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom
Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo branitelja, Ministarstvo obrazovanja i športa, Ministarstvo vanjskih poslova i EU integracija, Ministarstvo pravosuđa
Civilni sektor:
Zajednica Saveza osoba s invaliditetom Hrvatske
Hrvatski savez udruga invalida rada – HSUIR, Savez društava distrofičara Hrvatske – SDDH, Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida – HSUTI, Hrvatska udruga tetra i paraplegičara HUPT, Savez osoba s mentalnom retardacijom Hrvatske SOMRH, Hrvatski savez slijepih HSS, Hrvatski savez dječje i cerebralne paralize HSDCP,
Centar za razvoj osobnosti, Zagreb
Hrvatsko neurološko društvo
Hrvatsko društvo obiteljskih doktora
Hrvatsko društvo medicinskih sestara
Hrvatsko društvo za palijativnu skrb
Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine
Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada
Kineziološki fakultet
9. POTENCIJALNI IZVORI FINANCIRANJA PROJEKATA I PROGRAMA
1. Zagrebačka županija
2. Gradovi: Zaprešić, Samobor, Velika Gorica, Vrbovec, Sveti Ivan Zelina, Dugo Selo, Sveta Nedjelja, Ivanić Grad, Jastrebarsko
3. Općine: Brdovec, Bednica, Bistra, Brckovljani, Dubrava, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Klinča Selo, Kloštar Ivanić, Krašić, Kravarsko, Križ, Luka, Marija Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Pušća, Rakovec, Rugvica, Stupnik, Žumberak
26
4. Ministarstva: Ministarstvo socijalne politike mladih, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva
5. Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva
6. Ured Vlade RH za ljudska prava
7. Banke
8. Privatna i javna poduzeća,
9. Strana veleposlanstva
10. EU fondovi
11. Drugi međunarodni izvori
10. STRATEŠKI CILJEVI DRUŠTVA OD 2016. DO 2020. GODINE
Prvi strateški cilj odnosi se na prava osoba s invaliditetom prema Konvenciji osoba s invaliditetom, kojima želimo spriječiti diskriminaciju tako što su se pružale adekvatne i korisne informacije i pratila se primjena strateških dokumenata Konvencije, Akcijskog plana Vijeća Europe, Europske strategije za osobe s invaliditetom, nacionalnih, regionalnih i lokalnih strategija, poticale su se izmjene zakonskih i podzakonskih akata i najvažnije, nastojalo se senzibilizirati javnost o izazovima s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, te se poticalo i razvijalo volonterske programe.
Drugi strateški cilj uključuje rješavanje barijera sa kojima su svakodnevno suočene osobe s invaliditetom, a to su jednake mogućnosti i jednaki počeci, eliminiranje građevinsko-arhitektonskih barijera, orijentacijskih i komunikacijskih prepreka.
Treći strateški cilj obuhvatio je osiguravanje ekonomske neovisnosti, osobnog rasta i razvoja, sprečavanje siromaštva i socijalno uključivanje projekata u pogledu socijalne inovacije kako bi se smanjila i/ili spriječila socijalna isključenost, nastava sa osobnim asistentom kako bi se i dalje poticala rehabilitacija osoba s invaliditetom u zajednici i želimo da postoji određeni standard kvalitete socijalnih usluga.
Četvrti strateški cilj odnosi se na cijeloživotno učenje osoba s invaliditetom, jer želimo da se oboljeli obrazuju i stječu adekvatna znanja i sposobnosti kako bi bili konkurentni u pogledu obrazovanja, a onda i na tržištu rada. Osobito je važno ohrabrivati mlade oboljele, da bez obzira na poteškoće koje imaju, ne trebaju prekidati svoje obrazovanje već ga prilagođavati svojim mogućnostima i kapacitetima.
27
Peti strateški cilj vežemo na odnos osoba s invaliditetom i njihovih obitelji, nastojali smo maksimalno educirati i informirati obitelji oboljelih, u ovom konkretnom slučaju o multiploj sklerozi i drugih srodnih bolesti. Vrlo često obitelji oboljelog stvaraju još veći i nepotreban pritisak, jer rade sve umjesto oboljelog i na taj način mu ne pomažu, već ga bacaju u obiteljsku i društvenu izolaciju. To želimo ispraviti i naučiti obitelji da moraju oboljelog od MS-a konstantno držati u pokretu i svim sferama njegovog/njezinog života.
Prvi specifični cilj: Povećati učinkovitost Društva i njegov utjecaj na proces donošenja i provedbe odluka vezanih uz razvoj Zagrebačke županije i gradova u županiji:
pratiti napredak suradnje Društva zajedno sa jedinicama loklane samouprave u županiji
organizirati obilježavanje međunarodnog dana osoba s invaliditetom
organizirati rasprave o važnim pitanjima za osobe s multiplom sklerozom i drugih srodnih bolesti
predlagati predstvanike Društva u razna povjerenstva i radne skupine u jedinicama lokalne samouprave (Povjerenstvo za prava pacijenata, Ljudska prava, Upravna vijeća Centara za socijalnu skrb, Domove umirovljenika i drugo)
poticati javnost na senzibilitet prema osobama oboljelim od MS-a i drugih srodnih bolesti
Drugi specifični cilj: Predlaganje prioritetnih programa za višegodišnje financiranje Društva od strane države i lokalne samouprave:
zagovaranje aktivnog sudjelovanja Društva u razvojnim planovima i partnerskim projektima u okviru predpristupnih fondova EU
predlaganje financiranja projekata i programa od strane Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, nadležnih Ministarstva, gradova i općina županije
zalaganje za višegodišnja financiranja koja bi uključivala programe osposobljavanja i zapošljavanja osoba s invaliditetom, programe za smanjivanje siromaštva osi, programe školovanja mladih osi)
zalaganje za nabavu potrebnih pomagala za osi, pravna zaštita osi, kulturno-informativne aktivnosti, sportske aktivnosti, izvaninstitucionalno i institucionalno zbrinjavanje osi i starijih osoba te zalaganje za razvoj ruralnih područja
praćenje natječaja EU uz potencijalno apliciranje
28
Treći specifični cilj: Jačanje kapaciteta Društva kroz povezivanje putem županije koje će se temeljiti na međusobnoj suradnji te razvoju specifičnih znanja i vještina zainteresiranih članova Društva:
organiziranje edukacijskih radionica za zainteresirane članove Društva (informatičke radionice, edukacije o planiranju, pisanju i pravdanju projekata i programa te sve vezano uz to područje, edukacija o vođenju udruge, zagovaranju, volonterstvu, upravljanu financijama)
razvoj organizacijskih kapaciteta, ustroja za donošenje odluka i upravljanja
informiranje članova o projektima/programina putem e-maila, web stranica Duštva i Glasila Saveza multiple skleroze Hrvatske
formiranje radnih skupina unutar Društva
osiguravanje sredstva za jačanje kapaciteta Društva
uključivanje zainteresiranih članova u provedbe projekata/programa na poziciji voditelja ili izvoditelja iz Društva (uz prethodnu edukaciju kako se vode ili izvode projekti/programi)
zapošljavanje administratora/ice u Društvu
zapošljavanje poslovnog/e tajnika/ce u Društvu
11. PLANOVI ZA JAČANJE KAPACITETA DRUŠTVA
Izrada projektnih i programskih prijedloga.
Praćenje uspješnosti projekata i programa.
Osigurati stabilnost osnovne djelatnosti.
Organizirati radionice vezano za volonterstvo te volontere uključivati u rad Društva.
Unapređivati znanja u području socijalnog i neprofitnog sektora, širiti znanja vezana za zapošljavanja novih ljudi.
Organizirati edukacije i predavanja iz različitih područja koja bi bila od interesa za oboljele od MS-a i drugih vrsta invaliditeta.
29
Raditi na korisnim kampanjama i okruglim stolovima te surađivati s državnim, lokalnim i međunarodnim institucijama civilnog društva te s drugim istim i/ili sličnim udrugama.
Poboljšati suradnju s poslovnim sektorom te pokretati aktivnosti za povećanje osjetljivosti i odgovornosti poslovnog sektora za oboljele od MS-a.
Surađivati sa raznim medijima.
Planirati programe socijalnih usluga.
Uspostaviti nove pristupe liječenju, terapijama i rehabilitaciji oboljelih od MS-a u RH.
Na temelju ovog Strateškog plana Skupština Društva donositi će godišnje Planove rada na prijedlog Predsjedništva Društva. Prilikom planiranja godišnjih Planova rada voditi će se računa o prijedlozima koje će davati članovi na sjednicama, aktivnostima i drugima događanjima kako bi prikupili što više prijedloga i mišljenja o stvarnim potrebama oboljelim od ms-a kako bi se i dalje radilo na poboljšanju njihove kvalitete života i kvalitete pruženih usluga.
U Zaprešiću, 04.07.2015. godine
Predsjednica društva multiple skleroze Zagrebačke županije
Branka Lukić __________________________ M.P.
30
Recommended
