Download pdf - Plan razvoja turizma destinacije Benkovacbenkovac.hr/dokumenti/plan_raz_tur.pdf · Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 2 ... području izuzetne turističke aktivnosti tijekom

Plan razvoja turizma

destinacije Benkovac

Zagreb, rujan 2005.

Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 2

Plan razvoja turizma destinacije Benkovac

Naručitelj: Gradsko poglavarstvo grada Benkovca

Voditelj projekta: Dr.sc. Renata Tomljenović

Autori: Dr. sc. Renata Tomljenović

Dr. sc. Eduard Kušen Mr. sc. Zvjezdana Hendija

Zagreb, rujan 2005.


Sažetak Područje grada Benkovca nalazi se u zaleđu dva značajna urbana centra Zadra i Šibenika te području izuzetne turističke aktivnosti tijekom ljetnih mjeseci. Iako tradicionalno ruralno područje, danas se suočava s izazovima revitalizacije ekonomske osnove gdje, pored poticanja poljoprivredne proizvodnje rješenje vidi i u razvoju turizma. Izrada ove dugoročne razvojne strategije turizma odražava važnost koju je Gradsko poglavarstvo dalo sustavnom razvijanju održivog lokalnog turističkog sektora. Ovakav planski pristup razvoju turizma omogućava stvaranje raznolikih ali, istovremeno, međusobno kompatibilnih i održivih turističkih proizvoda koji osiguravaju dobrostanje žiteljima grada Benkovca kroz dodatne prihode ostvarene u turističkom sektoru ili bolju mogućnost zapošljavanja koju omogućava ovaj radno intenzivni sektor. Kako područje grada Benkovca gotovo da i nema turističke aktivnosti, pod pretpostavkom realizacije samo nekih od planom definiranih projekata, vrijednost turizma procjenjuje se već u prvoj, inicijalnoj fazi razvoja, na pola milijuna Eura direktnih prihoda od otprilike 300.000 izletnika, te na kreiranje 20 stalnih i 450 sezonskih radnih mjesta. S razvojem danas gotovo nepostojećih turističkih popratnih sadržaja, posredne i neposredne ekonomske vrijednosti turizma biti će značajno uvećane slijedi li se ovaj Plan. S 1.250 milijuna turista na obalnom dijelu koji vape za izletničkim sadržajima i 230 tisuća stanovnika na, u prosjeku, sat vremena vožnje od grada Benkovca, te izuzetno velikom koncentracijom kulturno-povijesne baštine, osobito iz doba Rimskog carstva, ovo područje može postati destinacija jednodnevnih putovanja za turiste stacionirane na obali i regionalno stanovništvo. Uz razvoj smještajne ponude, prvenstveno agro-turizma, prostor grada Benkovca može postati mjesto kraćih (vikend) boravaka te, za područje turističkih destinacija Zadarske i Šibensko-kninske županije biti ono što je danas obalnom dijelu Istre njezina unutrašnjost. Pored toga, ovo je područje interesantno i grupama posebnih interesa (osobito arheolozima), školskim i ostalim ekskurzijama. Svoje jedinstveno tržišno pozicioniranje i atraktivnost ovo područje gradi na elementima po kojima je već danas prepoznatljivo: izuzetno značajnom arheološkom nalazištu Aserija i brojnim drugim ostacima iz rimskog perioda osobito mreži rimskih cesta, tradiciji poljoprivredne proizvodnje i eksploataciji kamena. Sukladno, vizija turističkog razvoja destinacije Benkovac je da ona, do 2010. godine, postane prepoznatljiva izletnička destinacija sjeverne i srednje Dalmacije koja će svoju jedinstvenost graditi na antičkoj/povijesnoj baštini te kvalitetno organiziranim tematskim itinererima kao i na eksploataciji benkovačkog kamena. Tri ključne atrakcije destinacije Benkovac su: tematski arheološki park Aserija, itinerer Antički putovi baštine i benkovački kamen/kamenolomi. Koristeći ove elemente pozicionira se na tržištu sloganom „Otkrijte dalmatinsko zaleđe - krenite tragovima benkovačkih miljokaza“. „Benkovački miljokazi“ skup su itinerera koji tematski ili doživljajno povezuju raspršene atrakcije uglavnom lokalnog karaktera u dobro osmišljenu i interpretiranu cjelinu. No, ekonomski učinci koje ova potencijalna potražnja može generirati ovise o stupnju do kojeg je lokalna zajednica u mogućnosti mobilizirati svoje poduzetničke potencijale te se uključiti u turistički ponudu putem ugostiteljstva, specijaliziranih tura, autentičnih suvenira, plasmana poljoprivrednih proizvoda, osiguranja alternativnih oblika transporta (iznajmljivanje bicikla, ture/obilazak magarcima, konjima) i slično. Dvije su institucije odgovorne za turistički razvoj i marketing destinacije Benkovac – Turistička zajednica grada Benkovca i Gradsko poglavarstvo. Ukratko, Turistička zajednica grada Benkovca treba se pozicionirati kao ključni akter turističkog razvoja te biti odgovorna za sve aktivnosti i problematiku vezanu uz lokalni turistički razvoj, isplanirati i provesti financijsko učinkovite marketinške aktivnosti te sudjelovati u odabranim marketinškim aktivnostima županijske turističke


zajednice. Gradsko poglavarstvo treba osigurati financijska sredstva za projekte definirane ovim razvojnim planom te rad Turističke zajednice, delegirati osobu zaduženu za implementaciju ovog plana te osigurati uvjete za realizaciju planom definiranih projekata. Ovaj plan razvoja turizma formuliran je imajući na umu ograničene financijske i ljudske resurse potrebne za njegovu implementaciju. Turistička zajednica tipično ostvaruje svoje prihode od boravišne takse i članarina. S obzirom da u području grada Benkovca gotovo i nema noćenja, dok je uslužni sektor kao osnova članstva Turističke zajednice minimalan, ona mora biti gotovo u cijelosti sufinancirana. Istovremeno, Gradsko poglavarstvo također ima skromne resurse koje mora rasporediti na niz ostalih funkcija i uloga. Stoga razvoj turizma destinacije Benkovac počiva na najmanje kapitalno intenzivnom obliku stvaranja turističkih atrakcija putem itinerera, na relativno jeftinoj i učinkovitoj strategije promocije destinacije Benkovac u regionalnim okvirima te na poticanju malog i srednjeg poduzetništva lokalnog stanovništva kako bi osigurali da su upravo oni krajnji direktni benefaktori ove inicijative. Također, relativno dugačak planski period od pet do deset godina omogućuje da se kapitalno intenzivnije investicije u turističke atrakcije realiziraju tijekom nekoliko godina (npr. Asseria Nuova, Benkovački kamen). Pored jasno definirane vizije, strateških ciljeva i ključnih projekata kojima će se vizija predložena planom realizirati, plan donosi i kompletnu analizu resursne i atrakcijske osnove kao i njezinu sintezu u koncepciji turističke prostorne organizacije, čime postavlja temeljne pretpostavke dugoročnog, održivog razvoja turizma izvan petogodišnjeg razvoja zacrtanog ovim planom. Iako ovaj plan pokriva relativno dugačak planski period preporuča se da se on svake godine evaluira konzultativnim procesom s interesnim grupama i pojedincima te, po potrebi, prilagođava novonastalim uvjetima.


Executive Summary The area of Benkovac is located between the two most important urban centres of the northern Dalmatia – Zadar and Šibenik and close to the area of intensive tourism activities during the summer season along the coast. Although, traditionally, a rural area, today it is faced with the challenges of economic revitalisation where the local government, apart from stimulating agricultural production, in tourism development sees a solution to the economical stagnation. A development of this long-term strategic plan testifies the importance that the local government has given to the planned, sustainable tourism development. Such planned approach to tourism development enables formation of different but mutually compatible and sustainable tourism products that would contribute to the quality of life of local residents through additional income generated from tourism and increased employment opportunities that this labour-intensive sector offers. As the Benkovac area, at the moment, does not have any tourist activity, under assumption that if only a couple of projects defined by this Strategy are realised, a direct income generated from the visitor expenditure in the initial phase of tourism development is projected to about half a million Euro from approximately 300.000 visitors and about 20 full time and 450 seasonal casual jobs will be created. With development of additional, supporting, tourism products and services the economic benefits of tourism development will be significantly increased if the recommendations formulated by this strategy will be followed. With 1,250 million tourists in the coastal area that are demanding more opportunities for sightseeing/day-trips and about 230 thousand residents that are, on average, within an hour drive from Benkovac on a demand side and with a rich concentration of cultural and historic heritage, especially from the Roman times on the supply side, this area can become an ideal excursionist destination for tourists stationed along the coast and for regional residents. With development of accommodation facilities, primarily 'farm' stay and/or B&B, it will become a short-trip (weekend) destination, while the area is also attractive to special interest groups (especially archaeologists, historians and the likes), schools and other organised excursions. Its unique market positioning and attractiveness the area of Benkovac builds on those elements for which it is already well-known: a) especially important is the archaeological site Asseria and other numerous remains from the period of Roman Empire especially still partly visible network of Roman roads; b) tradition of agricultural and c) exploitation of slate. Accordingly, the vision for destination Benkovac is to become, by 2010, recognisable day-trip destination of northern and middle Dalmatia that will build its uniqueness based on the antique/historical heritage and well organised itineraries as well as on the exploitation of the Benkovac's slate. Three key attractions of destination Benkovac will therefore become: the archaeological park Asseria, the Roman heritage itinerary and Benkovac's slate/slate mine. To stimulate travel throughout the area as well as to provide a product that can be launched on the market relatively quickly, an itinerary is suggested that would link historical heritage into a well organised whole with recognisable visual identity inspired by Roman's milestones. Based on these elements its marketing slogan is „Discover Dalmatian hinterland – follow the Benkovac's milestones in search of ....“ followed by a particular product (i.e. „places that Romans once called home“, „rural idyll“ or „the origin of Benkovac's slate“. The „Benkovac's milestone“ are itineraries that either thematically or experientially link dispersed attractions of mostly local character in well defined and interpreted whole. However, economic spin-offs that can be generated by these products and attractions depend on a degree to which the local community is able to mobiles its entrepreneurial skills in developing supporting services such as restaurants, specialised tours, authentic souvenirs, sale of local produces and similar.


Two institutions are responsible for tourism development and marketing destination Benkovac – Benkovac Tourism Board and Town Council. In short, the newly set-up Tourism Board has to position itself as the key player in tourism development in charge of and responsible for all activities and problems in relation to local tourism development, especially for planning and implementing effective marketing activities and participating in selected activities of the County's Tourism Board. Town Council has to secure funds for realising the recommended projects and for operation of the Tourism Board, it has to delegate person responsible for tourism development (thus, implementation of this plan) and ensure supporting environment for local tourism entrepreneurs. In development of this strategy the care was taken of the fact that the local government has limited financial and human resources available for tourism development. The Tourism Board typically raise its operational funds from tourist taxes and membership fees. As Benkovac neither has any overnight tourists from which the tourist tax can be collected, nor significant service sector that is, in Croatia, obliged to be Tourism Board member and thus pay a membership fee, the Tourism Board has to be financed, almost in full, by the local government. At the same time, the Town Council has also limited financial resources that is has to spread over a number of functions and roles. Thus, the Strategy suggested such development options that are least capital intensive form of creating tourism attractions such as itineraries, on a cost-effective promotional strategy in regional area and on encouraging tourism entrepreneurship among local residents to ensure that they are those deriving the most benefits out of this initiative. Likewise, relatively long planning period of 5 to 10 years enables that the capitally more intensive projects such as archaeological park are realised gradually. Apart from the clearly defined vision, strategic aims and key projects supporting the vision, this document also contains a complete analysis of the tourism recourse and attraction base and its synthesis in the concept of spatial organisation of tourism. This is a foundation for any long term, sustainable tourism development beyond the five-year period covered by this plan. Finally, although this plan covers relatively long period it is recommended that it be revisited each year and, in consultation with stakeholders, necessary adjustments be made.


Sadržaj/Content: Poglavlje 1. UVOD/Introduction........................................................................................................9

1.1. Cilj/Aim ................................................................................................................................9 1.2. Metodologija/Methodology ..................................................................................................9 1.3. Okvir/Scope...................................................................................................................... 10 1.4. Radna grupa/Working group ............................................................................................ 10

Poglavlje 2. ANALIZA TRENUTNOG STANJA/Situational analysis ............................................. 12

2.1. Benkovac u širem turističkom okružju/Benkovac as a part of wider tourism area .......... 12 2.2. Promet/Accessibility ......................................................................................................... 16 2.3. Gospodarstvo/Economic base ......................................................................................... 17 2.4. Socio-demografske karakteristike stanovništva/Population socio-demographics .......... 18 2.5. Zaključak/Conclusion ....................................................................................................... 19

Poglavlje 3. OCJENA TRŽIŠNE POZICIJE/Market position ......................................................... 21

3.1. Globalni tržišni trendovi/Global tourism market trends. ................................................... 21 3.2. Potencijalni tržišni segmenti destinacije Benkovac/ Potential market demand for destination Benkovac. ........................................................ 22 3.3. Procjena veličine potencijalnih aktualnih turističkih segmenata/ Size of the potential market demand ................................................................................ 24

3.3.1. Sezonski boravišni turisti iz uže gravitirajuće zone/ Seasonal tourist demand from the primary catchment zone ..................................... 25 3.3.2. Sezonski boravišni turisti iz šire gravitirajuće zone/ Seasonal tourist demand from the secondary catchment zone................................ 31 3.3.3. Lokalno stanovništvo iz uže i šire gravitirajuće zone/ Residential market demand from the primary and secondary catchment zone........ 32

3.4. Zaključak/Conclusion ....................................................................................................... 34 Poglavlje 4. RESURSNA I ATRAKCIJSKA OSNOVA/Tourism resource and attraction base...... 36

4.1. Analiza resursne i atrakcijske osnove/ Analysis of tourism resourse and attraction base............................................................. 36 4.2. Koncepcija turističke prostorne organizacije/ Concept of the spatial organisation of tourism ................................................................. 49 4.3. Sinteza turističke resursne osnove općine Benkovac/ Synthesis of the tourism resource base ........................................................................... 57 4.4. Zaključak/Conclusion ....................................................................................................... 58

Poglavlje 5. KONCEPCIJA RAZVOJA TURIZMA/Concept of tourism development .................... 61

5.1. Polazište (misija)/Mission................................................................................................. 61 5.2. Vizija i tržišno pozicioniranje/Vision and market positioning............................................ 61 5.3. Strateški ciljevi/Strategic aims ......................................................................................... 63 5.4. Zaključak/Conclusion ....................................................................................................... 63

Poglavlje 6. STRATEGIJA RAZVOJA – REALIZACIJA VIZIJE I PROJEKTI/Strategy ................. 65

6.1. Formiranje turističkih proizvoda i infrastrukture/ Tourism products and infrastructure................................................................................. 66 6.2. Uvođenje destinacije Benkovac na turističko tržište – marketinške smjernice/ Marketing directions – destination Benkovac market introduction .................................. 73 6.3. Stvaranje organizacijskih preduvjeta za razvoja turizma/ Organisation of tourism development............................................................................... 77

Poglavlje 7. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA/Concluding remarks ................................................. 80


Poglavlje 1. UVOD


Poglavlje 1. UVOD Ovaj dokument sadrži Plan razvoja turizma destinacije Benkovac naručen od strane Gradskog poglavarstva grada Benkovca. U ovom uvodnom poglavlju formuliran je cilj studije kao i njezina misija te pristup izradi ovog plana. 1.1. Cilj Cilj je ovog plana izraditi programski dokument koji će usmjeravati dugoročan, sustavan razvoj turizma na području grada Benkovca kako bi, pored poljoprivredne proizvodnje koju grad Benkovac želi sustavno poticati i razvijati, turizam postao jedna od glavnih gospodarskih djelatnosti te, samim time, mehanizam ekonomske, društvene i kulturne revitalizacije ovog područja. S obzirom da je turistička aktivnost u ovom području minimalna te da, pored bogate turističke resursne osnove ne postoje niti turističke atrakcije niti popratni turistički sadržaji, kako bi ostvarili gore postavljen cilj bilo je potrebno:

1. utvrditi turističku resursnu osnovu grada Benkovca, 2. definirati turističke zone s pripadajućim atrakcijama, turističkim aktivnostima i potrebnim

sadržajima za njihovu turističku valorizaciju, 3. utvrditi potražnju za potencijalnim turističkim proizvodima područja grada Benkovca u

užem i širem okružju, 4. identificirati proizvode i pozicioniranje koje naglašava jedinstvenost područja grada

Benkovca kao turističke destinacije, 5. definirati projekte kojima će se realizirati postavljena vizija i pozicioniranje i njihovu

vremensku dinamiku realizacije, te 6. postaviti organizacijsku osnovu za koordinirani razvoj i upravljanje turizmom grada

Benkovca, uključujući definiranje osnovnih aktivnosti novo-osnovane Turističke zajednice Time će se ovaj dokument koristiti kao:

• javni koncepcijski okvir i operativni program djelovanja svih uključenih strana, a prvenstveno Gradskog poglavarstva i Turističke zajednice te ostalih relevantnih nositelja ekonomske, turističke i kulturne politike,

• vodič u osmišljavanju prezentacije turističkih resursa kao i u njihovom stavljanju u funkciju posjete,

• dokument u koji su transparentno ugrađeni svi bitni elementi turističkog razvoja ovog područja kao pretpostavke za donošenje poslovnih i razvojnih odluka na razini poduzetništva, osobito turističko-ugostiteljskih poduzeća i potencijalnih investitora.

1.2. Metodologija U razvoju studije korištene su sljedeće metode:

• RAD NA TERENU Obilazak terena s ciljem utvrđivanja i procjene infrastrukture i komponenti turističkog proizvoda područja grada Benkovca.

• KONZULTACIJA Kako bi se dobio uvid stanja, organizirana je panel diskusija i intenzivna komunikacija s nosiocima turističkog razvoja grada Benkovca.

• ANALIZA TRŽIŠTA Obavljena je detaljna analiza tržišta koristeći informacije Hrvatskog zavoda za statistiku, tržišnog istraživanja TOMAS Instituta za turizam kao i analiza kvalitativnih obilježja turističke potražnje iz raznih stručnih studija i članaka.


1.3. Okvir Iako je ova studija usmjerena na područje grada Benkovca, ono se kao relativno mala upravna jedinica ne može sagledavati niti razvijati u izolaciji. Stoga je, u izradi strategije, bilo neophodno osvrnuti se i na određene probleme regionalnog značaja. 1.4. Radna grupa Radna grupa Instituta za turizam sastojala se od multidisciplinarnog tima stručnjaka u području geografije, urbanog planiranja i razvoja, ekonomije i marketinga.

ZAHVALA Institut za turizam zahvaljuje se za suradnju koju su mu, pri izradi ove studije, dali djelatnici gradskog poglavarstva te stručnjaci Arheološkog muzeja u Zadru kao i svima onima koji su nam dali izuzetno vrijedne informacije tijekom našeg boravka na području grada Benkovca.


Poglavlje 2. ANALIZA TRENUTNOG STANJA


Poglavlje 2. ANALIZA TRENUTNOG STANJA Turistički razvoj ovisi o nekoliko ključnih faktora: turističkoj resursnoj osnovi koja je temelj za zaštitu resursa i njihovo sustavno stavljanje u turističku funkciju, stupnju gospodarskog razvoja na kojem leži poduzetništvo, investicijskom kapitalu o kojem ovise ekonomski učinci turizma destinacije, socio-demografskim karakteristikama stanovnika koji su nositelji turističkog razvoja, u nekim slučajevima i korisnici turističkog proizvoda te, konačno, krajnji benefaktori turističkog razvoja te karakteristikama šireg okruženja iz kojeg ovakve periferne destinacije u odnosu na glavne protoke turista crpe svoju sezonsku te, u manjem obujmu, cjelogodišnju potražnju. Stoga se u ovom poglavlju daje pregled:

• pozicije Benkovca u širem turističkom okružju, • prometne važnosti Benkovca, • socio-demografskih karakteristika stanovnika, i • stupnja gospodarskog razvoja.

Pri tome turističku destinaciju Benkovac kao osnovnu funkcionalnu i prostornu, razvojnu i marketinšku turističku jedinicu, iz praktičnih razloga, smatramo administrativno područje grada Benkovca. 2.1. Benkovac u širem turističkom okružju Smješten na dodiru plodnih Ravnih kotara i brdovite, kamenite Bukovice, Benkovac, administrativno u Zadarskoj županiji, u zaleđu je dva značajna urbana centra sjeverne Dalmacije – Zadra i Šibenika te područja intenzivne turističke aktivnosti tijekom ljetnih mjeseci. Takav prometni položaj nudi izrazitu prednost Benkovcu time što je istovremeno „blizu i daleko“, odnosno blizu je žarišta turističke potražnje, a dovoljno daleko od uobičajene žege i vreve koja vlada u turističkim odredištima na obali. Specifičan geoprometni položaj u zelenom, ljeti znatno ugodnijem i mirnijem zaleđu od vreve koja vlada na obali, glavni je atribut turističke privlačnosti Benkovca. Međutim, u posljednjih tridesetak godina burnog razvoja maritimnog (masovnog) turizma na obližnjoj morskoj obali, grad Benkovac, sa svojom okolicom, ostao je izvan navedenih turističkih tokova. Benkovac je dijelio sudbinu cjelokupnog zaleđa hrvatske morske obale. Ipak, promjene koje su se dogodile na europskom turističkom tržištu u posljednjih petnaestak godina traže u priobalju slojevitiju i sadržajniju turističku ponudu. U tom smislu, u Hrvatskoj je prva odgovorila Istra aktiviranjem velikog dijela turističkih resursa u svom središnjem dijelu. Primjer Istre slikovito pokazuje da organiziranom ponudom zaleđe Jadranske obale može postati vrlo atraktivan turistički prostor. Sličan potencijal ima i zaleđe sjeverne i srednje Dalmacije, osobito područje grada Benkovca. Osnovna turistička destinacija Benkovac, kao dio turističkih destinacija višeg reda, Zadarske županije i Sjeverne Dalmacije, predstavlja vrlo atraktivni interaktivni turistički prostor. To je prostor Zadarske i Šibensko-kninske županije koji, kako je to prikazano na Slici 1., sadrži znatan broj vrhunskih turističkih atrakcija od međunarodne važnosti kao, primjerice, tri nacionalna parka (Krka, Kornati i Paklenica), tri parka prirode (Velebit, Telašćica i Vransko jezero), jednog kandidata za park prirode (Prokljansko jezero), Jadransko more, dva kulturno-povijesna središta (Zadar i Šibenik), dva povijesna hrvatska kraljevska grada (Knin i Nin), četiri velika arheološka nalazišta (Asseria/Podgrađe, Bribirska Glavica, Burnum/Ivoševci i Danilo) i bogatu mrežu rimskih cesta.


Slika. 1: Turističko okruženje grada Benkovca međunarodnim i nacionalnim turističkim atrakcijama

Autor: E. Kušen


Zračna udaljenost između Benkovca (Slika 2.), kao središta osnovne turističke destinacije, i obližnjih turističkih atrakcija od međunarodne važnosti, prikazana je u Tablici 1. Tablica 1: Zračna udaljenost Benkovca i obližnjih turističkih atrakcija

Vrsta atrakcije Atrakcije Zračna udaljenost od Benkovca (km)

Nacionalni parkovi o Krka 30 o Kornati 33 o Paklenica 30

Parkovi prirode

o Velebit 23

o Telašćica 33 o Vransko jezero 12 Kandidat za park prirode o Prokljansko jezero 25 Jadransko more, putem značajnijih kupališnih središta

o Donji Karin, u sastavu Grada Benkovca

10

o Posedarje 20 o Zaton 40 o Sukošan 24 o Sv. Filip i Jakov 17 o Biograd n/m 18 o Pakoštane 17 o Pirovac 25 o Murter 25 o Vodice 33 Kulturno-povijesna središta o Zadar 30 o Šibenik 38 Hrvatski povijesni kraljevski gradovi o Knin 45

o Nin 42 Velika arheološka nalazišta o Aserija 5 o Bribirska Glavica 22 o Burnum 33 o Danilo 65

Potrebno je posebnu pažnju obraditi na blizinu četiri značajna arheološka nalazišta: Aseriju, Bribirsku Glavicu, Burnum i Danilo što otvara mogućnost Benkovcu da postane ishodište zanimljivog tematskog kulturnog puta vezanog uz vrlo značajna arheološka nalazišta u morskom zaleđu Sjeverne Dalmacije, sa sljedećim itinererom i oznakama njihove međusobne zračne udaljenosti: Benkovac – 5 km – Aserija – 17 km – Bribirska Glavica - 17 km – Burnum – 28 km – Danilo.


Slika 2: Približna zračna udaljenost susjednih međunarodnih i nacionalnih turističkih atrakcija od Benkovca

Autor. E. Kušen


2.2. Promet Cestovni promet Iako je prva asfaltirana hrvatska dužobalna cesta, tzv. Jadranska magistrala, slijepo slijedila obalnu liniju i na taj način zaobišla Benkovac, ipak se je nešto kasnije izgradio cestovni prečac od Obrovca do Šibenskog mosta, koji je koristio veći dio automobilista na relaciji Zagreb – Split - Dubrovnik. Međutim, u najnovije vrijeme je kraj Benkovca prošla trasa nove autoceste, a uz sam Benkovac izgrađeno je čvorište na toj autocesti. Tako je Benkovac postao ključna točka na dva europska autocestovna pravca: (Graz) – Zagreb – Žuta Lokva – Benkovac – Split – Dubrovnik – (Solun) i (Trst) - Rijeka – Žuta Lokva – Benkovac - Split – Dubrovnik – (Solun). Slika 3: Karta rimskih cesta oko Aserije

Izvor: Miletić (2004)


Na regionalnoj razini Benkovcem prolaze dva važna cestovna pravca, ranije spominjani Obrovac – Benkovac – Šibenik te Zadar – Benkovac – Knin. Svi su ti cestovni pravci vrlo značajni za kretanje turista. Na lokalnoj razini valja istaknuti dodatne benkovačke izletničke ceste: Pakoštane – Vrana – Benkovac – Medviđa – Krupa – priključak ispod Prezida te Obrovac – Medviđa – Kistanje. Cestovni promet u doba antike Slična prometna valorizacija benkovačkog kraja, samo sa sjecištem kod Aserije nedaleko Benkovca, već je viđena u antičko doba (Slika 3.). Naime, rimske ceste su se zrakasto širile od Asserie (Podgrađe) prema Iaderi (Zadar), prema Burnumu (Ivoševci), prema Scardoni (Skradinu), prema Sidroni i dalje prema Smokovcu, prema Pakoštanima te prema Cvijinoj gradini i dalje prema Velebitu. Pomorski i zračni promet U Zadru i Šibeniku postoje međunarodne putničke luke, danas afirmirane u putničkom brodskom prometu od Pule do Dubrovnika, s tim da je luka Zadar vrlo kvalitetno povezana i sa susjednom Italijom preko luke u Anconi. Predstoji značajan razvoj brodskog putničkog prometa na Jadranu, osobito na kružnim putovanjima. Zadarska putnička luka je od Benkovca udaljena svega 30 km zračne linije. Do zadarske međunarodne zračne luke (Zemunik) ta je udaljenost od Benkovca i manja, i iznosi 23 km zračne udaljenosti. Željeznički promet Kroz Benkovac prolazi i željeznička pruga Knin – Zadar (odvojak pruge Zagreb – Split). U svjetlu europskih prometnih trendova i njihovih iskustva i akcija u korištenju željeznice u transportu putnika, valja na tom polju očekivati dogledne drastične promjene i u Hrvatskoj, prije svega izgradnju dužobalnog željezničkog pravca od Rijeke do Dubrovnika, što samo naglašava višeznačnu prometnu važnost Benkovca u budućnosti. 2.3. Gospodarstvo Na razvoj gospodarstva grada Benkovca utjecala su u velikoj mjeri povijesna zbivanja, ali i njegov položaj u plodnim Ravnim kotarima u dalmatinskom zaleđu, zbog čega je ovaj kraj tradicionalno poljodjelsko-stočarski. Tako je i danas glavna gospodarska grana u Benkovcu poljoprivreda i to stočarstvo, ratarstvo, voćarstvo, maslinarstvo i vinogradarstvo, a od prerađivačke industrije tu se nalaze pogoni za proizvodnju plastike i metalnih proizvoda te prerada kože i eksploatacija pločastog kamena. Benkovac ima vlastitu vinariju i hladnjaču. Da je poljoprivreda i stočarstvo jedna od okosnica gospodarstva Benkovca govori i činjenica da se u gradu održava stočni poljoprivredni sajam svakog 10. u mjesecu te privlači sve veći broj prodavača, kupaca te, u novije vrijeme, sve više znatiželjnika. Prema podacima za 2002. godinu u strukturi zaposlenog stanovništva u pravnim osobama (gdje je u gradu Benkovcu bilo prijavljeno 910 zaposlenih radnika1), dakle bez zaposlenih obrtnika, više od trećina zaposlenih ovog područja je u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu (36%), zatim slijedi trgovina, javna uprava i obrazovanje (svaka sa 12% udjela), opskrba električnom energijom (8%) i poljoprivreda (6%). Kad bi se iznesenim podacima o zaposlenima dodali podaci o poljoprivrednicima na individualnim gospodarstvima, stvarna uloga poljoprivrede u ukupnoj zaposlenosti bila bi sigurno znatno veća od ove koja proizlazi na temelju zaposlenih samo u pravnim subjektima. Tim podacima nedostaju također i podaci o obrtnicima koji obavljaju djelatnost na području grada Benkovca, što bi također, ali u nešto manjoj mjeri, izmijenilo sliku strukture zaposlenih prema sektorima. Premda je dakle, teško utvrditi udjel pojedinog sektora u gospodarstvu Benkovca, vrijedi konstatacija o poljoprivredi i stočarstvu te prerađivačkoj industriji kao glavnim gospodarskim djelatnostima u gradu Benkovcu. 1 Državni zavod za statistiku (2003). Zaposlenost i plaće u 2002., Statističko izvješće 1210, Zagreb.


U narednom razdoblju predviđa se dinamičniji razvoj gospodarstva grada Benkovca, koji bi se trebao temeljiti na revitalizaciji proizvodnje, jačanju malog i srednjeg poduzetništva i dinamičnijem razvoju sektora usluga, a napose ugostiteljstva, ali isto tako na podizanju učinkovitosti poljoprivredne proizvodnje, što je, pored turizma, gradska uprava već prepoznala kao strateški razvojni prioritet gospodarskog razvoja ovog područja. Dakako, veliku ulogu u tom očekivanom gospodarskom rastu trebao bi imati ljudski potencijal grada Benkovca, odnosno lokalno stanovništvo.

2.4. Socio-demografske karakteristike stanovništva Usprkos zadnjem valu iseljavanja stanovništva iz ovog kraja, grad Bekovac je i dalje ostao druga najnaseljenija općina Zadarske županije. Naime, druga po naseljenosti općina u Županiji, iza Grada Zadra, Benkovac je postao još polovicom prošlog stoljeća (od prvog popisa stanovništva u bivšoj državi 1948. godine). Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine od 162.000 stanovnika koji žive na području Županije, 6% ili 9.786 stanovnika je na području benkovačke općine. Od toga, najviše je u samom naselju Benkovac (2.622), zatim u Tinju (551 stanovnik), Benkovačkim Selima (524), Nadinu (439), Vukšiću (462) i Rašteviću (420). U tih šest naselja živi polovica stanovništva ove općine, a ostala 34 naselja benkovačkog kraja su slabije naseljena. Socio-demografsku strukturu stanovništva Benkovca karakterizira: • NATPROSJEČNI UDIO MLADOG STANOVNIŠTVA

U odnosu na republički prosjek od 17%, u gradu Benkovcu više je mlađeg stanovništva prema podacima za posljednju popisnu godinu (2001.), jer je svaki peti Benkovčanin mlađi od 15 godina života. Veći udjel mlađeg stanovništva u ukupnoj populaciji predstavlja dobru osnovicu budućeg razvoja grada Benkovca, ali kojoj je potrebno pružiti adekvatne uvjete za stjecanje kvalitetnog visokoškolskog obrazovanja, na čemu je gradska uprava već počela intenzivno raditi.

• NEPOVOLJNA OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA Udjel radno aktivnog stanovništva, između 15 i 64 godina života, u ukupnoj benkovačkoj populaciji iznosi 61%, što je nešto ispod republičkog prosjeka od 67%. Međutim, obrazovna struktura tog stanovništva u Benkovcu znatno je lošija od republičkog prosjeka, koji ionako zaostaje za europskim standardima. Potpuno neobrazovano stanovništvo, stanovništvo s nekim od završenih nižih razreda osnovne škole i sa završenom osnovnom školom čine visokih 58% ukupne populacije Benkovca starije od 15 godina života. Dakako, takva je obrazovna struktura dijelom posljedica trajne orijentacije gospodarstva Benkovca na primarni i tek manjim dijelom sekundarni sektor, uz marginaliziranje tercijarnog i kvartalnog sektora. Zabrinjava podatak da je svaki drugi stanovnik ovog kraja nisko obrazovan, premda je u Hrvatskoj udjel tog stanovništva ipak nešto niži te iznosi 41%. S druge strane, tek svaki dvadeset i peti Benkovčanin (ili niskih 4% stanovništva) ima visokoškolsko obrazovanje, dok je republički prosjek 12% (sa završenom višom školom ili fakultetom). Dobna i obrazovna struktura stanovnika grafički je prikazana na Slici 4.


Nizak udjel visoko obrazovanog i visoki udjel nisko obrazovanog stanovništva nužno nameće potrebu stručnog usavršavanja i edukacije stanovništva grada Benkovca, kako bi se mogao ostvariti očekivani gospodarski oporavak ovog kraja, za što, s obzirom na nešto veći udjel mlađe populacije, postoje dobre predispozicije.

Slika 4: Obrazovna i dobna struktura stanovništva Grada Benkovca 2001. godine

Mlado21,7%

Zrelo60,7%

Staro17,3%

Nepoznato0,3%

Izvor: DZS - Popis stanovništva 2001 - Stanovništvo prema spolu i starosti (2003). Statističko izvješće 1167, Zagreb.; DZS - Popis stanovništva 2001 - Stanovništvo prema obrazovnim obilježjima (2004). Statističko izvješće 1200, Zagreb.

Srednje38,1%

Osnovno*43,2%

Nepoznato0,4% Više i

visoko3,9%

Bez šk. spreme14,4%

Legenda uz dobnu strukturu stanovništva:- mlado: od 0 -14 godina- zrelo: od 15 - 64 godine- staro: preko 65 godina

Napomena:*Osnovno - završena i nezavršena osnovna škola

OBRAZOVNA STRUKTURABROJ STANOVNIKA starijih od 15 godina

GRADA BENKOVCA 2001. = 7.664

DOBNA STRUKTURABROJ STANOVNIKA GRADA BENKOVCA 2001. = 9.786

* udio u Zadarskoj županiji = 6%

2.5. Zaključak Na osnovu ove analize može se zaključiti da su prednosti područja grada Benkovca u širem okružju u njegovom povoljnom geoprometnom položaju, koncentraciji značajnih antičkih lokaliteta (Aserija, Danilo, Burnum, Bribirska Glavica), dobroj mreži državnih i lokalnih cesta te, u blizini, čvorištu autoceste. Područje grada Benkovca već je poznato po poljoprivrednoj proizvodnji kao i po proizvodnji benkovačkog kamena. Dok poljoprivredna proizvodnja može postati sama po sebi turistička atrakcija u obliku seljačkih turističkih gospodarstava, vinskih podruma, vinskih cesta, turizam može dalje potaknuti potražnju za autohtonim, ekološkim poljoprivrednim proizvodima bilo snabdijevanjem ugostiteljskih objekata bilo direktnom prodajom poljoprivrednih proizvoda turistima. Geoprometni položaj i blizina turističkih sjedišta zajedno s čvorištem autoceste i dobrom mrežom državnih, regionalnih i lokalnih cesta stvaraju osnovne preduvjete – blizinu turističkog tržišta i dostupnost destinacije - za turističko aktiviranje ovog područja. Naime, bez blizine većeg protoka posjetitelja te prometne dostupnosti, izuzetno je teško i riskantno oslanjati ekonomski prosperitet na razvoju turizma. Međutim, da bi se realizirao turistički potencijal ovog područja potrebno je obratiti pažnju i na određena ograničenja, pri čemu se prvenstveno misli na relativno nizak stupanj gospodarske aktivnosti te na nepovoljnu obrazovnu strukturu stanovnika. U tom smislu turistički razvoj mora obuhvatiti i mjere razvoja i stimuliranja malog i srednjeg poduzetništva u turizmu (posredno ili neposredno). Edukativnim seminarima potrebno je osvijestiti kod stanovnika prednosti bavljenja turizmom te podizati njihovu razinu znanja i vještina kako bi se mogli uključiti u pružanje turističke ponude te, dugoročnim programima obrazovanja i ulaganja u turistički razvoj, stvoriti preduvjete za zadržavanje mladih ljudi u području grada Benkovca.


Poglavlje 3. OCJENA TRŽIŠNE POZICIJE


Poglavlje 3. OCJENA TRŽIŠNE POZICIJE Razvoj turizma u destinaciji Benkovac, odnosnu potražnju za proizvodima destinacije Benkovac, počinjemo sa samim formiranjem i uvođenjem turističkog proizvoda na tržište, s obzirom da Benkovac nema turističke atrakcije koja bi već privlačila posjetitelje u ovo područje, niti je ikada bio prisutan na turističkom mapi ovog dijela Hrvatske. Iako je područje grada Benkovca, u prošlosti, imalo određenu turističku aktivnost, ona nije bila generirana turističkom atraktivnošću grada, već se radilo o proputovanjima kroz Benkovac do Međugorja, ili su gosti ovdje bili smješteni zbog prebukiranih kapaciteta na obali. Danas je i ova vrsta turističke aktivnosti zamrla te se područje grada Benkovca nalazi u situaciji u kojoj jedino sustavnim razvojem turističkih atrakcija može stimulirati posjete, a partnerstvom privatnog i javnog sektora generirati ekonomske učinke, kako u ukupnim prihodima od turizma tako i kroz kreiranje novih radnih mjesta. Pored šireg konteksta u kojem se odvija razvoj turizma (Poglavlje 2.), te analize resursne osnove (Poglavlje 4.) kojom se utvrđuje postoji li preduvjeti za razvoj turizma kao i koju vrstu turizma postojeća atrakcijska osnova omogućuje, potrebno je utvrditi i postoji li tržište za moguću vrstu ponude te utvrditi njegov opseg i karakteristike. Utvrđivanje opsega potražnje neophodno je kako bi utvrdili isplativost razvoja turizma, dok je identificiranje karakteristika te potražnje neophodno u oblikovanju promotivnih aktivnosti i distribuciji proizvoda. Stoga se, u ovom poglavlju, prvo daje pregled globalnih trendova tržišne potražnje koji utječu na turističke potencijale i tržišni položaj destinacije Benkovac te se identificiraju, kvantificiraju i opisuju karakteristike potencijalnih tržišnih segmenata. 3.1. Globalni tržišni trendovi Na strani potražnje, u posljednjih desetak godina dogodile su se određene kvalitativne promjene koje pogoduju razvoju Benkovca kao turističke destinacije, kako globalno tako i u potražnji turista stacioniranih tijekom ljetnih mjeseci u obalnom području Jadrana. To su: • POTREBA ZA DOKOLIČARSKOM EDUKACIJOM I CJELOVITIJIM DOŽIVLJAJEM DESTINACIJE

Naime, moderan čovjek 21. stoljeća znatno se više zanima za kulturno-povijesnu baštinu vlastite zemlje i za ekološki očuvanim prostorima, a kad je na putovanju želi upoznati kulturu, ljude i običaje kraja kojeg posjećuje. Suvremeni turisti tragaju za identitetom destinacije, doživljajem, obrazovanjem i raznim aktivnostima kojima bi ispunili vrijeme, pa su kao sudionici putovanja znatno aktivniji nego ranije, kad se putovalo samo zbog dokonog opuštanja, sunčanja i kupanja. Prema nalazima posebnog istraživanja provedenog među Europljanima2, glavni kriteriji koji utječu na odabir destinacije za provođenje odmora, pored već tradicionalnih prirodnih atributa, kao što su “lijep krajolik” i “zdrava klima”, te financijskih razloga (“trošak”putovanja i “cijena smještaja”), danas postaju i neki drugi kriteriji, koji ranije nisu bili važni, poput “očuvanog okoliša”, “interesa za povijesnu baštinu”, “želje za potpunom promjenom”, “uživanja u hrani i piću” i “želje za upoznavanjem domaćeg stanovništva”. U skladu s takvim promjenama u ponašanju suvremenog čovjeka, bilo da je riječ o domaćoj populaciji ili stranim državljanima, može se sa sigurnošću tvrditi da danas na tržištu postoji latentna potražnja za vrstom turističkog doživljaja kojeg je moguće osmisliti u destinaciji Benkovac.

2 European Commission (1998). Eurobarometer Survey – Facts and figures on the Europeans on holidays 1997-1998 - Executive summary. Brussels: DG XXIII. (Internet: http://europa.eu.int/comm/enterprise/services/tourism/tourism-publications/documents/eubarholi0398.pdf).


• NEZADOVOLJSTVO NAŠIH GOSTIJU PONUDOM IZLETA U OKOLICU Prema rezultatima tržišnih ispitivanja Tomas-Ljeto Instituta za turizam3, vidljivo je da su naši gosti postali sve aktivniji tijekom svog boravka, pa danas velika većina odlazi na samostalne i organizirane izlete u okolicu (72.9% i 45% respektivno), šetnje u prirodu (77%), posjećuje lokalne zabave (71%) te razgledava kulturne znamenitosti (66.9%). Međutim, istovremeno iskazuju nizak stupanj zadovoljstva ponudom izleta u okolicu, raznolikošću kulturnih sadržaja, bogatstvom zabavnih sadržaja, mogućnošću za kupnju, kao i kvalitetom označavanja znamenitosti. Ovi podaci upućuju da postoji raskorak između turističke potražnje i ponude koju turistički proizvod destinacije Benkovac može djelomično popuniti.

• POTREBA ZA DOPUNJAVANJEM CJELOKUPNOG DOŽIVLJAJA DESTINACIJE KVALITETNOM

GASTRONOMSKOM PONUDOM Među gostima, potražnja za gastronomskim doživljajima svakako postoji jer, nakon plivanja i kupanja, prema rezultatima Tomas-Ljeto4, najčešće aktivnosti kojima se bave naši turisti za vrijeme ljetnog odmora su odlazak u restorane (86% turista), kafiće i slastičarnice (92% turista). Također, jasno se uočava trend pojačanog zanimanja turista za sadržajima gastronomske ponude na odmoru, a kvalitativni pomaci u turističkoj potražnji pokazuju da kvalitetna ugostiteljska ponuda može i sama biti dovoljno privlačan motiv za posjet nekoj turističkoj destinaciji. Dodatna dimenzija poticanja ugostiteljske ponude u Benkovcu je i mogućnost plasmana autohtonih poljoprivrednih proizvoda imajući u vidu plodne Ravne kotare s jedne strane, te trend ka zdravim proizvodima (voće, povrće, maslinovo ulje, grožđe i razne njihove prerađevine) uzgojenim u ekološki očuvanim sredinama sa stajališta potražnje. Podizanje kvalitete i raznolikosti ugostiteljskih usluga uz razvoj autohtone gastronomske ponude, ali i ostalih usluga, pretpostavka su adekvatnog korištenja raspoloživih tržišnih mogućnosti Benkovca, a raskorak ponude i potražnje pokazatelji su koji upućuju na isplativost investiranja u gastronomski sektor.

3.2. Potencijalni tržišni segmenti destinacije Benkovac5 Tržišni segmenti Grada Benkovca određeni su prirodnim i stečenim turističkim resursima i atraktivnostima te značajkama postojeće turističke suprastrukture (Poglavlje 3). Na kreiranje potencijalne potražnje za posjetom destinaciji Benkovac odlučujuću ulogu u ovom trenutku ima nedostatak smještajnih kapaciteta, koji određuje duljinu trajanja posjeta toj turističkoj destinaciji. S obzirom na trenutnu nerazvijenost smještajne ponude, koja bi se u izvjesnom vremenskom razdoblju ipak mogla razviti, potencijalna potražnja za posjetom destinaciji Benkovac dimenzionirana je na dva razdoblja (Slika 5.):

• trenutno aktualnu potražnju za jednodnevne posjete i • buduću potencijalnu potražnju za višednevne posjete, koja će se razviti tek nakon

izgradnje smještajnih kapaciteta.

3, 1) Marušić Z. et al (2005) Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – Tomas ljeto 2004, Institut za turizam, Zagreb; 2) Weber S. et al (2001) Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – Tomas 2001, Institut za turizam, Zagreb. 4 ibidem 5 Detaljniji prikaz svih podataka analiziranih za ovo poglavlje nalazi se u Prilogu B.


Slika 5: Procjena potencijalne turističke potražnje za posjetom destinaciji Benkovac

Tržišni segmenti:SEZONSKI BORAVIŠNI TURISTI

LOKALNO STANOVNIŠTVOTRANZITERI

PUTNICI POSEBNIH INTERESA

POTENCIJALNA TURISTIČKA POTRAŽNJAZA POSJETOM GRADU BENKOVCU

AKTUALNA POTENCIJALNA POTRAŽNJA:Vrste dolazaka/ putovanja:

- jednodnevni izleti- kraće posjete u tranzitu

BUDUĆA POTENCIJALNA POTRAŽNJA:Vrste dolazaka/ putovanja:

- višednevni boravci- odmor na seoskim domaćinstvima

- dolasci zbog posebnih interesa- jednodnevni izleti

- kraće posjete u tranzitu- poslovne posjete

Tržišni segmenti:isti kao kod aktualne potražnje,

a ostali ovisni o razvojuponude

Aktualna potencijalna potražnja za kratke jednodnevne posjete Ovo je potražnja koja već latentno postoji u smislu da ju treba potaknuti na dolazak. S obzirom na moguće vrijeme aktiviranja te potražnje (sezona ili cijela godina), mjesto nastanka (udaljenost destinacije od žarišta potražnje) i važnosti za turizam destinacije Benkovac, tu razlikujemo četiri tržišna segmenta:

• SEZONSKE BORAVIŠNE TURISTE IZ UŽE I ŠIRE GRAVITIRAJUĆE ZONE

Ovo je potencijalno najvažniji tržišni segment zbog karaktera njihova posjeta i njihove zastupljenosti. Odnosi se na turiste koji provode odmor u turističkim mjestima sjeverne i srednje Dalmacije za vrijeme ljetne sezone (lipanj do rujan), bilo da su statistički evidentirani odnosno ostvaruju noćenja u komercijalnim vrstama smještaja ili ostaju izvan službene statistike jer borave kod rodbine i prijatelja ili u vlastitim kućama i stanovima za odmor. Prema udaljenosti razlikujemo užu gravitirajuću zonu (sve turističke destinacije iz Zadarske i Šibensko-kninske županije) te širu gravitirajuću zonu (turističke destinacije na obali iz Ličko-senjske i Splitsko-dalmatinske županije bliže Benkovcu). Izvršena je detaljna analiza ovog segmenta kako bi se utvrdio njegov ukupni potencijal i kao vodič u osmišljavanju regionalnih promotivnih akcija.

• LOKALNO STANOVNIŠTVO IZ UŽE I ŠIRE GRAVITIRAJUĆE ZONE Lokalno stanovništvo je važan tržišni segment jer se radi o cjelogodišnjoj potražnji, a posebno u dane vikenda i za vrijeme praznika. Uža gravitirajuća zona obuhvaća svu populaciju Zadarske i Šibensko-kninske županije, koja može sama putovati bez pratnje. Šira


gravitirajuća zona odnosi se na neka najbliža mjesta Benkovcu na obali iz Ličko-senjske i Splitsko-dalmatinske županije. Zbog mogućnosti dolaska tijekom cijele godine, kao i zbog blizine, ovo je također važan tržišni segment koji se u nastavku kvantificira. Međutim, da bi se ove stanovnike motiviralo na putovanje, naglasak treba staviti na široku lepezu doživljaja u fazi uvođenja destinacije Benkovac na tržište, a potom razvijati posebna događanja koja će animirati uglavnom statične atrakcije Benkovca i stimulirati ponovnu posjetu.

• SVI STANOVNICI HRVATSKE IZRAŽENIH POSEBNIH INTERESA

Ovu skupinu čine grupe posebnih interesa, prvenstveno stručnjaka iz raznih područja koji zbog profesionalnih interesa mogu biti zainteresirani za posjet destinaciji Benkovac. To mogu biti povjesničari umjetnosti, arhitekti, biolozi, arheolozi i drugi stručnjaci, ali i umirovljenici, studenti, hobisti, planinari i ostali. Ova skupina predstavlja cjelogodišnju potražnju, ali je zbog specifičnog motiva dolaska (obrazovanje, kultura, razgledavanje, istraživanje) znatno manjeg opsega i zbog toga manje važan tržišni segment za Grad Benkovac. Dolaze zbog obrazovanja, kulture, razgledavanja, istraživanja, a mogu putovati tijekom cijele godine, preko tjedna poslovno, a vikendom i blagdanima iz osobnih interesa. Riječ je o specifičnom tržišnom segmentu koji se zbog malog opsega neće kvantificirati.

• TRANZITNE TURISTE I OSTALE PUTNIKE

Pretežno u sezoni, među kojima ima boravišnih turista na putu prema i/ili iz nekih drugih turističkih destinacija (uglavnom južnijih) koji se usput zaustave na kratko u Benkovcu uglavnom zbog okrijepe, ali ih može zainteresirati i kulturno-povijesna baština Benkovca. Ove posjete mogu se očekivati također samo za vrijeme ljetne sezone. Primarni karakter tih posjeta je kratkotrajni odmor uz obaveznu okrjepu (uživanje u jelu i piću, zasad ograničeno) uz mogućnost obrazovanja, ako se putnika uspije zainteresirati za upoznavanje spomeničke baštine. Ovdje ubrajamo i vjerske turiste u tranzitu do Međugorja, koji su ranije bili znatno više zastupljeni. Trenutno nemamo točne pokazatelje o ponašanju putnika tijekom tranzita u Hrvatskoj, no ovo ljeto Institut za turizam provodi tržišno istraživanje TOMAS – Tranzit, koje će dati ključne odgovore na zasad nepoznata pitanja o ponašanju turista u tranzitu.

Buduća potencijalna potražnja za dulje boravke s noćenjem u destinaciji Benkovac Ova bi se potražnja trebala pojaviti nakon što se u Benkovcu i/ili okolici izgrade i/ili razviju smještajni kapaciteti za višednevni boravak gostiju. Realno je za očekivati da će se najbrže razviti smještajna ponuda na turističkim seljačkim gospodarstvima u okolici, što je u skladu s rastućim interesom potražnje za takvom vrstom smještaja na turističkom tržištu. Osim toga, u Benkovcu bi se trebala razviti ponuda privatnih soba i apartmana, kad lokalno stanovništvo procijeni da može od toga ostvarivati dodatne prihode, a možda, ovisno o financijskim mogućnostima, bi se mogle pojaviti i neke druge komercijalne vrste smještaja. Pritom se misli na obnovu i/ili adaptaciju starog hotela i kampa, ili eventualno na izgradnju nekog potpuno novog objekta, poput npr. garni hotela, pansiona ili neke druge vrste smještaja, što je također ovisno o privatnoj poduzetničkoj inicijativi. Izgradnja konkretne vrste i kategorije smještajnog objekta odrediti će tržišni profil gostiju koji će dolaziti na dulji boravak s noćenjem u području grada Benkovca. 3.3. Procjena veličine potencijalnih aktualnih turističkih segmenata U svrhu utvrđivanja potencijalne aktualne potražnje za posjetom destinaciji Benkovac izvršena je opsežna analitička razrada. Radi lakšeg razumijevanja primijenjenog specifičnog metodološkog postupka slijede neke uvodne napomene. U analizi statistički registrirane turističke potražnje korišteni su službeni podaci Državnog zavoda za statistiku o registriranim boravcima u komercijalnim smještajnim kapacitetima. Za razliku od uobičajene prakse gdje se statistički prate podaci o noćenjima, za procjenu opsega potencijalne


turističke potražnje znatno su važniji podaci o turističkim dolascima ostvareni u tim kapacitetima. Napominje se da je ovdje zanemaren problem dvostrukog prijavljivanja gostiju koji se pritom ponekad javlja. U obzir su uzete sve vrste komercijalnih smještajnih kapaciteta, osim luka nautičkog turizma, jer je veoma mala vjerojatnost da bi ti gosti išli u posjet Benkovcu. Osim statističkih podataka, izvršena je procjena neregistriranih dolazaka ostvarenih u stanovima i kućama za odmor, na osnovi statički evidentiranog broja stanova i kuća za odmor, pod pretpostavkom da u njima, tijekom ljeta, borave najmanje četiri osobe. Prostorno je obuhvaćena uža gravitirajuća zona koja uključuje matičnu, Zadarsku i susjednu Šibensko-kninsku županiju. Vremenski, istražuju se razdoblje od 1986. godine do danas radi utvrđivanja trendova i promjena, premda je težište analize na 2004. godini. Za analizu pojedinih obilježja potražnje korišteni su nalazi niza tržišnih istraživanja TOMAS Instituta za turizam. 3.3.1. Sezonski boravišni turisti iz uže gravitirajuće zone Ovu zonu čine turističke destinacije Zadarske i Šibensko-kninske županije. Ukupni turistički potencijal obje županije odnosno uže gravitirajuće zone procjenjuje se na 1,3 milijuna posjetitelja, od kojih se 1,1 milijun ili 88% statistički evidentira u komercijalnim vrstama smještaja, a još se najmanje 159 tisuća ili 12% dolazaka ostvaruje u stanovima ili kućama za odmor koji ostaju izvan statističke evidencije (Tablica 2.). Od toga je u Zadarskoj županiji evidentirano 693 tisuća, a u Šibensko-kninskoj 417 tisuća dolazaka turista u komercijalne smještajne kapacitete6 .

Tablica 2: Procjena statistički registriranih i neregistriranih dolazaka u Zadarsku i Šibensko-kninsku županiju

Zadarska županija Šibensko-kninska županija Zadarska i Šibensko-kninska županija

Turistički dolasci Udjel (%) Turistički dolasci Udjel (%) Turistički dolasci Udjel (%)

Statistički registrirani 692.524 87,2% 417.409 87,8% 1.109.933 87,5%

Neregistrirani 101.220 12,8% 57.872 12,2% 159.092 12,5%

UKUPNO 793.744 100,0% 475.281 100,0% 1.269.025 100,0%

Na području Zadarske županije evidentirano je prema posljednjem popisu stanovništva (2001.) oko 25 tisuća stanova i kuća za odmor. Uz pretpostavku da su u svakoj boravile barem 4 osobe dobiva se još oko 101 tisuća neregistriranih turističkih dolazaka u toj Županiji. U Šibensko-kninskoj županiji ima preko 14 tisuća kuća i stanova za odmor, gdje može boraviti još najmanje 58 tisuća posjetitelja.

6 Bez podataka za luke nautičkog turizma jer je veoma slaba vjerojatnost da bi ti gosti bili zainteresirani za posjetom Gradu Benkovcu.


Slika 6: Kretanje turističkih dolazaka - Hrvatska, Zadarska i Šibensko-kninska županija (1986 - 2004.)

* Bez podataka za luke nautičkog turizma.Izvor: Baza podataka Instituta za turizam prema podacima DZS (2005), Zagreb

632 658 625580

482

38 10 13 38 41136

273 304 266

451518

574640

693

403 415 373 356309

21 4 2 15 1764

155 169 144

261318

367415 417

0

200

400

600

800

1,000

1,200

1986

.

1987

.

1988

.

1989

.

1990

.

1991

.

1992

.

1993

.

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

0

2000

4000

6000

8000

10000

Zadarska županijaŠibensko-kninska županijaHrvatska

Zadarska županijaŠibensko-kninska ž. Hrvatska

To su jedine dvije županije u Hrvatskoj u kojima se danas ostvaruju bolji rezultati u turizmu negoli u godinama prije Domovinskog rata. U odnosu na broj dolazaka iz 1986. godine današnji su turistički dolasci u Zadarskoj županiji veći za 10%, a u Šibensko-kninskoj za 4% (Slika 6). U obje županije uočava se stalan trend rasta službeno registriranog turističkog prometa, posebno dinamičan u nekoliko zadnjih godina. Pozitivan trend rasta turističkih dolazaka u užoj gravitirajućoj zoni može se očekivati i ubuduće, upućujući time i na rastući opseg potražnje i za posjetom Gradu Benkovcu.

Od ukupnog broja dolazaka u ove dvije županije, potencijalna veličina tržišta može se utvrditi na osnovu podataka o turističkoj aktivnosti tijekom boravka, osobito učestalost odlaska na izlete, bilo samostalne ili organizirane, te sklonosti prema razgledanju kulturno-povijesnih atrakcija, a na osnovu rezultata Tomas-Ljeto istraživanja Instituta za turizam7 gdje su turisti navodili aktivnosti kojima su se bavili za vrijeme odmora8. Tri su temeljne pretpostavke za određivanje opsega potražnje za posjetom Gradu Benkovcu ovog segmenta: 1) zainteresiranost izletnika za upoznavanjem benkovačkog kraja zasniva se na njihovoj sklonosti razgledanja kulturno-povijesnih znamenitosti; 2) broj mogućih izletnika u Benkovac procjenjivan je samo na temelju njihove sklonosti odlaska na samostalno organizirane izlete u okolicu i 3) u ovoj početnoj fazi razvoja turizma ovog područja, estimira se da bi svaki 10. gost koji odlazi na izlete u okolicu, pod 7 1) Marušić. et al (2005) Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – Tomas ljeto 2004, Institut za turizam, Zagreb; 2) Weber et al (2001) Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – Tomas 2001, Institut za turizam, Zagreb. 8 Na pitanju o uključenosti u pojedine aktivnosti u destinaciji provođenja odmora uzeti su u obzir oni odgovori o aktivnostima s kojima se turisti bave često ili ponekad, čime je dobiven postotak njihove uključenosti u pojedinu aktivnost. Na ovo pitanje ispitanici su mogli dati više odgovora.


preduvjetom kvalitetne i sustavne promocije, bio zainteresiran za izlet u područje grada Benkovca. Da je ovo realno za očekivati ukazuje i činjenica da su gosti izrazili svoje nezadovoljstvo ponudom bilo organiziranih bilo samostalnih izleta u okolicu te je za očekivati da će, pripremi li se Benkovac kvalitetno kao jednodnevna izletnička destinacija te, sukladno tome, promovira se tako da gosti dobiju kvalitetne i pravodobne informacije, djelomično popuniti prazninu u ponudi izleta koja postoji u obje županije.

• U Zadarskoj županiji na izlete u vlastitom aranžmanu išlo je u ljeto 2004. godine tri četvrtine gostiju (75% odnosno 597 tisuća) koji su provodili ljetni odmor u nekoj turističkoj destinaciji na obali, što je 6. aktivnost po učestalosti. Na organizirane izlete išli su nešto rjeđe (41% ili 326 tisuća), a ta aktivnost je rangirana na 11. mjestu. Dvije trećine gostiju (64% ili 508 tisuća) je razgledavalo znamenitosti (8. aktivnost po učestalosti). Temeljem tih pretpostavki može se procijeniti da bi za izlet u Benkovac moglo biti zainteresirano 60 tisuća stacionarnih turista koji borave u Zadarskoj županiji (bilo u samostalnom aranžmanu ili organizirano) ako se pretpostavi da bi to bio tek svaki 10.-i gost koji je išao na izlet. U posebnom pitanju u kojem se istraživao stupanj zadovoljstva s 26 elemenata turističke ponude9, turisti te Županije bili su izrazito nezadovoljni "ponudom organiziranih izleta u okolicu". Za ovaj element ponude iskazali su vrlo nizak stupanj zadovoljstva i rangirali ga na nisko 20. mjesto.

• U Šibensko-kninskoj županiji, koja je nešto bogatija izletničkim potencijalima (ovdje su

dva nacionalna parka – Krka i Kornati), turisti češće idu na izlete nego turisti Zadarske županije. Na samostalno izlete išlo je četiri petine turista (79% ili 375 tisuća) i to je bila 5. aktivnost kojom su se najviše bavili. Na organizirane izlete također je išlo više turista Šibensko-kninske županije (58% ili 276 tisuća) i ta je aktivnost bila rangirana na 11. mjestu. Znamenitosti je, slično kao u susjednoj županiji, razgledavalo dvije trećine gostiju Šibensko-kninske županije (64% ili 302 tisuće) i ta je aktivnost bila 10. po učestalosti u toj Županiji. Pod uvjetom da se aktivira bar 10 posto ove latentne potražnje, za izlet u Benkovac moglo biti zainteresirano 38 tisuća stacionarnih turista koji borave u Šibensko-kninskoj županiji (u samostalno aranžmanu ili organizirano). I usprkos nešto kvalitetnijoj izletničkoj ponudi, šibenski turisti, kao i zadarski nisu bili zadovoljni ponuđenim mogućnostima za izlete, pa su za taj element ponude iskazali nizak stupanj zadovoljstva i rangirali ga na nisko 16. mjesto (od 26), dakle ispod polovice, što ukazuje da i u ovoj Županiji ima potencijala za privlačenje više turista na izlete, od trenutno aktivnih.

Ukupan izletnički potencijal iz uže gravitirajuće zone (koja obuhvaća Zadarsku i Šibensko-kninsku županiju) za posjetu benkovačkom kraju procjenjuje se na minimalno 98 tisuća izletnika za vrijeme turističke sezone.

Kako bi se mogle učinkovito usmjeriti promotivne aktivnosti destinacije Benkovac, ovdje su prikazani i osnovni kvalitativni pokazatelji potražnje uže gravitirajuće Zone

• DULJINA BORAVKA O duljina boravka turista u destinaciji djelomično ovisi njihova zainteresiranost za ostale sadržaje boravka, npr. izlete u okolicu, što je posebno važno za destinaciju Benkovac, kao jedno od potencijalnih odredišta njihovih izleta. U Zadarskoj županiji turisti su u prosjeku ostvarivali oko 6,3 noćenja, a u Šibensko-kninskoj oko 5,9 noćenja. U ljetnoj sezoni boravci su nešto dulji, pa od lipnja do rujna u Zadarskoj županiji u prosjeku iznose 6,8 noćenja, u Šibensko-kninskoj 6,3 noćenja.

9 Na pitanju o stupnju zadovoljstva s 26 elementa turističke ponude ispitanici su im dodjeljivali ocjene, pri čemu je raspon ocjena bio od 5 (za odlično) do 1 (za vrlo loše). Odgovori koji su dobili visoke ocjene (4 i 5) zbrojeni su, i poslužili su za određivanje pet stupnjeva zadovoljstva od vrlo niskog do vrlo visokog.


• SEZONALNOST

Turistička potražnja u užoj gravitirajućoj zoni je izuzetno sezonalnog karaktera. Za vrijeme ljetnih mjeseci u tim županijama ostvaruje se 85% turističkih dolazaka, a hrvatski prosjek tih mjeseci iznosi 75% (Slika 7), pa je i potencijalna potražnja boravišnih turista za posjetom destinaciji Benkovac koncentrirana samo na ljetne mjesece. Kako se ovaj trend ponavlja već godinama za pretpostaviti je da se on neće mijenjati u skoroj budućnosti, iako uvođenje novih sadržaja, poput stavljanja u turističku funkciju područja grada Benkovca, može osigurati sadržaje koji će potaknuti veću izvansezonsku potražnju posjetitelja.

Slika 7: Sezonski karakter dolazaka turista u Hrvatsku, Zadarsku i Šibensko-kninsku županiju 2004. godine


0

5

10

15

20

25

30

35

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Zadarska županijaŠibensko-kninska županijaHrvatska

Udio dolazaka (%) VI - IX mjesec:85% Zadarska županija85% Šibensko-knin. žup.75% Hrvatska

LJETNA SEZONA

• PROSTORNA KONCENTRIRANOST POTRAŽNJE

Kako bi se znalo koncentrirati promotivne aktivnosti, važno je utvrditi prostornu koncentriranost turističke potražnje. Glavna žarišta potražnje prema ostvarenom broju dolazaka za destinaciju Bankovac su županijska središta (Zadar i Šibenik), jer svaki peti gost na tom području boravi u te dvije turističke destinacije. Zatim slijede Vodice, Biograd na Moru, Zaton, Primošten, Petrčane, Pag, Pakoštene i Starigrad, pri čemu je sedam destinacija iz Zadarske, a tri iz Šibensko-kninske županije (Tablica 3.). U tim turističkim destinacijama ostvaruje se 681 tisuća ili 60% turističkih dolazaka iz obje županije.


Tablica 3: Vodećih deset potencijalnih žarišta turističke potražnje za posjetu destinaciji Benkovac u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji

Turistički dolasciDolasci u tisućama Rang Udjel (%) Županija

Zadarska i Šibensko-kninska županija - ukupno 1.109,9 100,0%

Zadar 127,7 1. 11,5% ZadarskaŠibenik 106,7 2. 9,6% Šibensko-kninskaVodice 96,6 3. 8,7% Šibensko-kninskaBiograd na Moru 74,2 4. 6,7% ZadarskaZaton 63,2 5. 5,7% ZadarskaPrimošten 61,5 6. 5,5% Šibensko-kninskaPetrčane 48,0 7. 4,3% ZadarskaPag 37,1 8. 3,3% ZadarskaPakoštane 33,3 9. 3,0% ZadarskaStarigrad 33,0 10. 3,0% Zadarska

10 vodećih naselja prema veličini prometa - uk. 681,3 61,4%

Izvor: Baza podataka Instituta za turizam prema podacima DZS (2005), Zagreb.

Koncentriranost potražnje po županijama prikazana je na Slici 8, gdje je vidljivo da se u Zadarskoj županiji polovica turističkog prometa odvija u samo pet turističkih destinacija i to u Zadru (18%), Biogradu na Moru (11%), Zatonu (9%), Petrčanima (7%) i u naselju Pag (5%). Svaki peti gost koji dođe u Županiju zadržava se u županijskom središtu – gradu Zadru. U Šibensko-kninskoj županiji tri četvrtine turističkog prometa odvija se u samo pet turističkih destinacija i to u Šibeniku (25%), Vodicama (23%), Primoštenu (15%), Jezerima (5%) i Rogoznici (5%). Svaki četvrti gost koji dolazi u Županiju zadržava se u županijskom središtu - Šibeniku. Sedmina turističkih dolazaka ostvaruje se u Murteru, Pirovcu, Tisnom, Tribnju i Grebaštici.

Slika 8: Glavna žarišta turističke potražnje za posjetom destinaciji Benkovac u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji

ostali30%

Zadar18%

Petrčane7%Starigrad

5%

Šimuni3%

Sv. Filip i Jakov

3%

Privlaka4%

Pakoštane5%

Pag5%

Biograd na Moru11%

Zaton9%

Zadarska županija693 tisuće turističkih dolazaka

u komericijalne smještajne kapacitete*:70% dolazaka u 10 turističkih destinacija

Šibenik25%

Pirovac4%

Tisno4%

Tribunj3%

Grebaštica2%

ostali10%

Murter4%

Rogoznica5% Jezera

5% Primošten15%

Vodice23%

Šibensko-kninska županija417 tisuća turističkih dolazaka

u komercijalne smještajne kapacitete*:90% dolazaka u 10 turističkih destinacija

2004.



• NACIONALNA STRUKTURA Nacionalna struktura gostiju važna je prilikom tiskanja promotivnih materijala za destinaciju Benkovac, koji moraju biti na onim jezicima kojima govori većina gostiju tih županija. Prema ukupno ostvarenom broju dolazaka turista u obje županije, kako to ilustrira Slika 9, svaki peti gost je domaći (215 tisuća u obje županije), zatim su najzastupljeniji gosti iz Njemačke (166 tisuća), Češke Republike (141 tisuća), Slovenije (115 tisuća) i Italije (93 tisuće). Nakon njih slijede gosti iz Mađarske (82 tisuće dolazaka), Austrije (56 tisuća), Francuske (52 tisuće), Poljske (41 tisuća) i Slovačke (38 tisuća). Tih deset tržišta generira 90% turističkih dolazaka na području obje županije, pa se mogu smatrati potencijalno najvažnijim tržištima za destinaciju Benkovac. Postoje i određene razlike između ove dvije županije. Dok domaći gosti prevladavaju u strukturi posjetitelja u svakoj županiji, u Zadarskoj slijede gosti iz Njemačke, Slovenije, Češke Republike i Italije, a u Šibensko-kninskoj gosti iz Češke Republike, Njemačke, Slovenije i Mađarske.

Slika 9: Najzastupljeniji gosti u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji prema zemljama

porijekla

ostali10% 1. Domaći

20%

4. Češka Rep.11%

7. Austrija5%

9. Poljska3%

10. Slovačka

3%8. Francu-

ska5%

6. Mađarska7%

5. Italija9%

2. Njemačka

15%

3. Slovenija12%

Zadarska županija693 tisuće turističkih dolazaka

u komericijalne smještajne kapacitete* (% i rang):90% dolazaka iz 10 tržišta

1. Domaći19%

7. Slovačka

5%

8. Poljska5%

9. Francu- ska4%

10. Austrija4%

ostali10%

6. Italija7%

5. Mađarska

7%

4. Slovenija8%

3. Njemačka

15%

2. Češka Rep.16%


u komercijalne smještajne kapacitete* (% i rang):90% dolazaka iz 10 tržišta

2004.


• SMJEŠTAJ

Distribucija turističkog prometa prema pojedinim vrstama smještaja korisna je informacija radi usmjeravanja promotivnih aktivnosti destinacije Benkovac prema onim vrstama smještaja u kojima boravi najviše posjetitelja (Slika 10.). U Zadarskoj županiji gosti najviše borave u privatnim sobama i apartmanima (33%), zatim u hotelima i apart hotelima (21%), u kampovima (13%) te u vlastitim ili tuđim stanovima i/ ili kućama za odmor (13%). Iste vrste smještaja biraju i gosti koji posjećuju Šibensko-kninsku županiju, i to privatne sobe i apartmane (35%), hotele i aparthotele (33%), kampove (16%) i neprijavljeno u vikendicama (12%). Najjednostavnije je promovirati turističku ponudu destinacije Benkovac u hotelima i apart hotelima u kojima odsjeda svaki četvrti gost na području obje županije (793 tisuće dolazaka), kao i u kampovima (18% ili 475 tisuća dolazaka).


Slika 10: Procjena svih turističkih dolazaka ostvarenih u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji prema vrstama smještajnih kapaciteta

Privatne sobe i

apartmani33%

Turistička i sl. naselja

8%

Procjena neregistriranih

13%

Ostali5%

Hoteli i aparthoteli

21%

Kampovi20%

Zadarska županija793 tisuće turističkih dolazaka dolazaka

(statistički registriani i neregistriani)

Privatne sobe i

apartmani35%

Hoteli i aparthoteli

33%

Kampovi16%

Turistička i sl. naselja

2%

Ostali2%

Procjena neregistriranih

12%


(statistički neregistirani i neregistriani)

2004.PROCJENA

Izvor: Baza podataka Instituta za turizam prema podacima DZS (2005), Zagreb i Prilog A 1.

3.3.2. Sezonski boravišni turisti iz šire gravitirajuće zone Šira gravitirajuća zona odnosi se na Ličko-senjsku i Splitsko-dalmatinsku županiju. Premda je riječ o turistički razvijenim primorskim županijama, potrebno je naglasiti da se s povećanjem udaljenosti od Benkovca, smanjuje vjerojatnost dolazaka njihovih stacionarnih turista na izlet u tu destinaciju. Stoga je generalno opseg te potencijalne potražnje znatno manji od one koja se generira u užoj gravitirajućoj zoni. Veće šanse za privlačenje potencijalnih izletnika u Benkovac iz ovih županija imaju turistička mjesta na obali, dok su veoma male šanse iz udaljenijih i teže dostupnih otočnih turističkih destinacija. Zbog udaljenosti, procjenjuje se da bi tek svaki 30. gost mogao biti zainteresiran za posjetu destinaciji Benkovac.

• U Splitsko-dalmatinskoj županiji godine 2004. u komercijalnim smještajnim kapacitetima evidentirano je 1,2 milijuna turističkih dolazaka, od kojih se u bližim destinacijama gradu Benkovcu ostvaruje oko 700 tisuća dolazaka (Baška Voda, Brela, Dugi Rat, Kaštela, Makarska, Marina, Omiš, Podstrana, Seget, Sinj, Split, Trogir, Okrug i Tučepi). Pridoda li se tom broju oko 10% neregistriranih dolaska ostvarenih u stanovima i kućama za odmor, potencijal Splitsko-dalmatinske županije bi se mogao kretati oko 770 tisuća potencijalnih posjetitelja. U Splitsko-dalmatinskoj županiji 73% turista išlo je na izlete u vlastitom aranžmanu, a 51% na organizirane izlete. Primjeni li se taj postotak na procijenjeni broj posjetitelje dobiva se okvirno oko 562 tisuće turista izletnika. Dakako, u ovoj Županiji, benkovački turistički kraj je manje privlačna izletnička destinacija zbog udaljenosti, pa se potencijalna izletnička potražnja iz Splitsko-dalmatinske županije za destinaciju Benkovac procjenjuje na 19 tisuća izletnika.

• U Ličko-senjskoj županiji ostvareno je 279 tisuća statistički registriranih dolazaka u komercijalne smještajne kapacitete, od kojih se procjenjuje da bi zbog udaljenosti, samo 152 tisuće moglo biti potencijalno zainteresirano za posjet Benkovcu (iz Karlobaga, Novalje i Senja), čemu treba dodati oko 10% neprijavljenih turista, pa potencijal ove


županije iznosi oko 167 tisuća posjetitelja. U Ličko senjskoj županiji 69% turista ide na izlete u vlastitom aranžmanu i 51 % organizirano. Primijeni li se taj postotak na broj potencijalnih turista, dobiva se 115 tisuća, a ako se pretpostavi da bi od tih, samo svaki 30. gost mogao pokazati interes za Benkovac, to daje oko 4 tisuće potencijalnih turista izletnika za benkovački turistički proizvod iz ove Županije.

Ukupan izletnički potencijal iz šire gravitirajuće zone (koja obuhvaća destinacije iz Splitsko-dalmatinske i Ličko-senjske županije bliže Benkovcu) za posjetu benkovačkom kraju procjenjuje se na minimalno 23 tisuće izletnika za vrijeme turističke sezone.

3.3.3. Lokalno stanovništvo iz uže i šire gravitirajuće zone Prema posljednjem popisu stanovništva (2001.) u Zadarskoj županiji živi 162 tisuće stanovnika, od kojih je 6% populacije (cc. 10 tisuća stanovnika) iz Grada Benkovca. Isključi li se domicilno benkovačko stanovništvo, potencijalnu potražnju za posjetom destinaciji Benkovac čini 152 tisuće stanovnika iz Zadarske županije i još 113 tisuća iz susjedne Šibenko-kninske. Radi se o ukupno 265 tisuća stanovnika, koji međutim, ne mogu biti svi turistički aktivni. Zbog sve veće uključenosti starijeg stanovništva u turistička putovanja, iz potencijalne potražnje isključeni su samo najmlađi stanovnici, do 9 godina života, koji ne mogu putovati bez pratnje (32 tisuće) i stanovništvo nepoznate starosti (oko tisuću). Stoga se ukupan izletnički potencijal stanovništva obje županije uže gravitirajuće zone procjenjuje na 233 tisuće posjetitelja.

Među domaćim potencijalnim posjetiteljima uže gravitirajuće zone Benkovcu razlikujemo sljedeća tri tržišna segmenta:

• školsku populaciju (od 10 do 19 godina) koju čine đaci osnovnih i srednjih škola, članovi različitih društava kao što su npr. prijatelji prirode, izviđači, sportaši i ostali iz Zadarske (ali bez Grada Benkovca) i Šibensko-kninske županije. Ovaj segment potražnje obuhvaća 34 tisuće osoba ili 14% potencijalnih posjetitelja. Češće putuju u proljeće i jesen, a rjeđe ljeti i zimi. Karakter njihove posjete je primarno obrazovni.

• radno aktivno stanovništvo (od 20 do 64 godina) obuhvaća 154 tisuće stanovnika ili dvije trećine posjetitelja. Putuju intenzivno tijekom cijele godine. Za posjetu Benkovcu mogu biti motivirani poslovnim razlozima, što čine preko tjedna, a svi ostali putuju vikendom i praznicima. Na dolazak u Benkovac mogu biti potaknuti i osobnim motivima (posjet rodbini i prijateljima), hobijem, odmaranjem, opuštanjem i rekreacijom odnosno šetnjama po prirodi i uživanjem u vizurama, razgledavanjem znamenitosti, ali i uživanjem u gastronomskoj ponudi (zasad ograničeno). Najčešće vrste putovanja su službena poslovna putovanja i izleti u vlastitom aranžmanu ili u organizaciji udruge, kluba i putničke agencije.

• umirovljenike/starije stanovništvo (iznad 65 godina života) obuhvaća 46 tisuća osoba ili svakog petog posjetitelja. Zbog zdravstvenih razloga češće putuju u proljeće i jesen. Primarni karakter njihovih posjeta je razgledavanje kulturne baštine i uživanje u ljepotama prirode, šetnje po gradu i okolici, a manje uživanje u jelu i piću.

Za procjenu domaće potražnje koja bi mogla pokazivati interes za benkovački turistički proizvod korišteni su nalazi posebnog istraživanja, koje je provedeno među domaćim stanovništvom o njihovim sklonostima za posjećivanje kulturnih atrakcija i događaja i o njihovim izletničkim sklonostima. Tijekom 2002. (od siječnja do rujna) provedeno je u Hrvatskoj za potrebe prosjeka "Od turizma i kulture do kulturnog turizma: strategija razvoja"10 posebno tržišno istraživanje o sklonostima domaćeg stanovništva za posjećivanjem kulturnih atrakcija i događaja. Ispitanicima je bilo ponuđeno 14 kulturnih atrakcija i događaja, pa tako među inim i "lokaliteti povijesnog ili kulturnog značaja", što bi se moglo primijeniti za turistički proizvod Benkovca.

10 Tomljenović et al (2003) Potražnja kulturnog turizma: domaće tržište. Projekt "Od turizma i kulture do kulturnog turizma: strategija razvoja", Institut za turizam, Zagreb.


Istraživanjem je ustanovljeno da su u razdoblju kad je provođeno (siječanj –rujan 2002.) stanovnici Hrvatske ostvarili ukupno 21 milijun posjeta kulturnim događajima ili prosječno oko 5,7 posjeta po stanovniku. Odmah nakon najposjećenijih "koncerata popularne glazbe", na drugom mjestu su bile "posjete lokalitetima povijesnog značaja". Dakle, to je bila njihova najčešća kulturna aktivnost pored odlaženja na koncerte. Svaku petu kulturom potaknutu posjetu, stanovnici Hrvatske su ostvarili u nekom lokalitetu kulturno-povijesnog značaja, pa je ukupno zabilježeno oko 4 milijuna posjeta ili 18% svih kulturnih posjeta ostvarenih u tom razdoblju. U prosjeku, po stanovniku je ostvarena jedna posjeta kulturno-povijesnom lokalitetu, što govori o tome koliko je to omiljena aktivnost našeg stanovništva. Istim istraživanjem, ali u drugoj studiji11 utvrđena je sklonost domaćeg stanovništva da ide na jednodnevne izlete. Istraživanje je provedeno u dva vala ispitivanja – od siječnja do svibnja i od lipnja do rujna 2002. Prostorno, posebno su istraživane neke regije. Regija Dalmacija obuhvaćala je obilježja putovanja stanovništva Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije, pa se u nastavku iznose nalazi dobiveni za tu regiju:

• stanovnici dalmatinske regije češće odlaze na jednodnevne izlete nego li iznosi hrvatski prosjek u oba vala istraživanja, pa tako od siječnja do rujna udjel odlaska na jednodnevna putovanja u ovoj regiji iznosi 39% (33% u Hrvatskoj), a u drugom valu ispitivanja (od lipnja do rujna) iznosi 35% (30% u Hrvatskoj).

• učestalost odlaska na jednodnevna putovanja u toj regiji izraženija je negoli hrvatski

prosjek. Prosječni stanovnik Dalmacije poduzeo je u razdoblju od siječnja do rujna (2002,) čak 6,4 jednodnevnih, a u Hrvatskoj se istovremeno u prosjeku odlazilo na 4,8 jednodnevnih putovanja.

Premda se to pomalo i ne bi očekivalo s obzirom na nešto niži životni standard domaćeg stanovništva, izneseni nalazi govore o izrazitim sklonostima domaćeg stanovništva da ide na izlete i da posjećuje lokalitete kulturnog i povijesnog značaja. Na osnovu ovih sklonosti domaćeg stanovništva ka jednodnevnim putovanjima i razgledanju povijesnih znamenitosti možemo zaključiti da će destinaciji Benkovac privući i dio ovog tržišta. Vrlo grubom procjenom, ako se pretpostavi da od ukupno raspoloživog latentnog potencijala za posjetu benkovačkom kraju iz uže gravitirajuće zone (a radi se o 233 tisuće osoba) barem svaka deseta navrati u Benkovac, riječ je o najmanje 23 tisuće posjetitelja. Dakako, kod domaćeg stanovništva, za razliku od stacioniranih boravišnih turista, može se osim toga očekivati i češći broj dolazaka tijekom godine, odnosno veći intenzitet tih posjeta. .

Ukupni izletničkih potencijal lokalnog stanovništva u obje županije za posjet destinaciji Benkovac procjenjuje se na 23 tisuće posjetitelja.

11 Weber et al (2002) Turistička aktivnost domaćeg stanovništva – Tomas 2002: pilot istraživanje, Institut za turizam, Zagreb.


3.4. Zaključak Pored povoljnog geoprometnog položaja i dobre prometne povezanosti sa žarištima turističke potražnje, analiza potencijalne turističke potražnje za proizvodima destinacije Benkovac pokazala je da je, uz formiranje odgovarajućeg turističkog proizvoda i dobro osmišljenu promotivnu kampanju, realno za očekivati otprilike 121 tisuću posjetitelja iz uže i šire gravitirajuće zone, te 23 tisuće stanovnika Zadarske i Šibensko-kninske županije. S formiranjem prepoznatljivih turističkih atrakcija kao 'must see' atrakcija ovaj se broj može vrlo brzo povećati. Izazov je, svakako, razviti popratne turističke sadržaje i usluge gdje bi se ostvarivali ekonomski efekti od turizma. Prema Tomas istraživanju, stacionirani turisti tijekom samostalnih izleta u okolicu troše otprilike 2.5 Eu po osobi (2.17 Eu u Zadarskoj i 2.64 Eu u Šibensko-kninskoj županiji). Pretpostavi li se da se, na kraju petogodišnjeg planskog razdoblja, formiraju tri noseća turistička proizvoda broj posjetitelja mogao bi se udvostručiti, na otprilike 300 tisuća izletnika. Uz ostvarenu minimalnu potrošnju od 2 Eu po posjetitelju, direktno će se prihodovati 600.000 Eu. Iako se utjecaj ove potražnje na broj novo-otvorenih radnih mjesta ne može sa sigurnošću utvrditi, kao orijentacija može nam poslužiti jedna od metoda koju primjenjuju u Francuskoj12, gdje procjenjuju da se za svakih 10.000 posjetitelja kulturno-turističkoj atrakciji otvara jedno stalno i 15 sezonskih radnih mjesta. Primjeni li se ova metoda, dostignemo li 300 tisuća posjetitelja na kraju ovog planskog razdoblja, kreirat će se 30 stalnih te 450 sezonskih radnih mjesta. Svakako, ostvarivanje ekonomskih koristi od turizma, ovisi o dinamici formiranja osnovnih turističkih proizvoda destinacije Benkovac te njihovoj kvaliteti (koja će generirati promociju usmenom predajom i želju za ponovnom posjetom) kao i stupnju uključenosti poduzetnika u ponudu dodatnih usluga i sadržaja, te izgradnji smještajnih kapaciteta čime će se stvoriti preduvjeti za nešto dulji boravak turista u ovom području.

12 Greffe, X. (2004) Is heritage an asset or a liability? Journal of Cultural Heritage. Volume 5( 3):301-309.


Poglavlje 4. RESURSNA I ATRAKCIJSKA

OSNOVA


Poglavlje 4. RESURSNA I ATRAKCIJSKA OSNOVA Turistička atrakcijska osnova svake turističke destinacije predstavlja ishodište i uvjet za kreiranje optimalnog turističkog proizvoda. Riječ je o «turističkoj sirovini» za stvaranje turističkog proizvoda, osobito u područjima poput Benkovca koja tek moraju formirati turistički proizvod kojim bi privukli posjetitelje. Sustavna analiza resursne i atrakcijske osnove neophodna je kako bi se o njoj mogli skrbiti te time osigurali održivi turistički razvoj, te kako bi cjelokupnu resursnu osnovu mogli vrednovati u smislu stvaranja prepoznatljive i samosvojne cjelina koja određuje značajke optimalnog destinacijskog proizvoda kojeg je moguće kreirati u konkretnoj destinaciji. Također, analiza resursne osnove polazište je za vođenje katastra turističkih atrakcija koje se prikazuju i grafički u obliku atlasa turističkih atrakcija. Put do cjelovite turističke atrakcijske osnove je složen i dugotrajan te on, u pravilu, prelazi zadaću bilo kojeg konkretnog projekta jer je potrebno sve potencijalne i realne turističke atrakcije u destinaciji identificirati, zatim evidentirati pa vrednovati i sistematizirati. Atrakcijska sinteza mehanizam je koji daje programske podatke za prvu projekciju turističkih proizvoda te u prostoru identificira skupine atrakcija i pojedinačne atrakcije kao i njihove međusobne prostorne odnose. Rezultat ovog procesa je koncept turističke prostorne organizacije kao posljednja autonomna faza planiranja optimalnog korištenja svih turističkih resursa. Stoga se u ovom poglavlju nalazi 1) analiza resursne i atrakcijske osnove Benkovca te 2) koncepcija turističke prostorne organizacije koja identificira turističke prostorne cjeline područja općine Benkovac. 4.1. Analiza resursne i atrakcijske osnove Za identifikaciju i evidenciju potencijalnih i realnih turističkih atrakcija općine Benkovac koristili su se mnogi i različiti izvori, od službenih pregleda zaštićenih dijelova prirodne i kulturne baštine, do zavičajnih pisanih materijala i intervjua sa stručnjacima i dobrim poznavateljima ovog kraja. Za potrebe ovog rada izrađena je samo skica turističke atrakcijske osnove područja grada Benkovca na temelju realno dostupnih podataka i opservacije na terenu, a u okviru raspoloživog vremena i financijskih sredstava te pomoći Gradskog poglavarstva, dr.sc. Ive Fadića i drugih. Iako nepotpuna, turistička atrakcijska osnova Grada Benkovca na razini skice sadrži dovoljno elemenata za utvrđivanje ključnih odrednica novog turističkog proizvoda destinacije Benkovac. Ova skica turističke atrakcijske osnove predstavlja inicijalnu dokumentaciju za stvaranje stalnog katastra i atlasa turističkih atrakcija destinacije Benkovac, koji će se koristiti za daljnje turističke razvojne planove, marketinška istraživanje i promidžbene akcije. Kao metodološki okvir za izradu Skice turističke atrakcijske osnove, korištena je Kušenova «Osnovna funkcionalna klasifikacija turističkih atrakcija13»:

1. Geološke značajke prostora 2. Klima 3. Voda 4. Biljni svijet 5. Životinjski svijet 6. Zaštićena prirodna baština 7. Zaštićena kulturno-povijesna baština 8. Kultura života i rada 9. Znamenite osobe i povijesni događaji 10. Manifestacije

13 Kušen (2002) Turistička atrakcijska osnova, Institut za turizam, Zagreb, str. 62. Napomena: Za razliku od uobičajena formalne podjele turističkih atrakcija na prirodne i kulturne, potpuno nedostatne za kreiranje optimalnog destinacijskog turističkog proizvoda, korištena je Osnovna funkcionalna klasifikacija turističkih atrakcija, koja turističke atrakcije funkcionalno dijeli na 16 vrsta.


11. Kulturne i vjerske ustanove 12. Prirodna lječilišta 13. Sportsko-rekreacijske građevine i tereni 14. Turističke staze putovi i ceste 15. Atrakcije zbog atrakcija 16. Turističke paraatrakcije

Redni broj pridružen svakoj kategoriji turističkih atrakcija označava redni broj grupe u katastru turističkih atrakcija. Pojedine atrakcije unutar svake grupe potom dobivaju svoju numeraciju. Uobičajena klasifikacija turističkih atrakcija na sastavnice prirodne i kulturne baštine je formalistička, i osim razvrstavanja turističkih atrakcija u dvije grupe, ne donosi ništa novog u tehnici sistematizacije turističkih atrakcija što bi moglo biti od koristi za vrednovanje potencijalnih i realnih turističkih atrakcija, kako u sferi razvojnog (dugoročnog), tako ni u sferi marketinškog (kratkoročnog) planiranja turizma, osobito kod kreiranja optimalnog turističkog destinacijskog proizvoda. Primijenjena funkcionalna klasifikacija potencijalnih i realnih turističkih atrakcija, u prvom redu, predstavlja ček listu, koja se koristi za propitivanje svih potencijala koji mogu pridonijeti razvoju turizma nekog kraja, a to je za Grad Benkovac, koji nema razvijeni turizam a ima veliku turističku atrakcijsku osnovicu, od osobite važnosti. Ova klasifikacija podsjeća na sve one materijalne i nematerijalne potencijalne turističke atrakcije, koje se gotovo uvijek, pa čak i u stručnim krugovima, ne smatraju od osobite važnosti za razvoj turizma nekog kraja. Primjerice, od svih vrlo zanimljivih geoloških značajki prostora, uobičajeno je da se turističkim atrakcijama smatraju one koje su proglašene zaštićenim geomorfološkim spomenicima, a da se ostale privlačne špilje, stijene, vrhunci, kameni oblici, kamenolomi i slično, ne smatraju takvima. Sve vode, iako nisu zaštićene predstavljaju potencijalnu turističku atrakciju. Isto je s mediteranskom i planinskom klimom, te nekim mikroklimama. Biljni i životinjski svijet, u dijelu koji nije zaštićen, također predstavlja potencijalnu turističku atrakciju (vinogradi, kulturni krajolici, maslinici, divljač, ovce, leptiri itd.). Dakako, da valja i dalje pri tome voditi brigu da se ne ispuste zaštićeni dijelovi prirodne i kulturne baština. Sintagma „kultura života i rada“ nekog kraja sve više dobiva na težini u stvaranju destinacijskog turističkog proizvoda. Tu su obuhvaćene sve tradicijske i aktualne, proizvodne i uslužne, poslovne i dokoličarske aktivnosti lokalnog stanovništva, od folklora do suvremene proizvodnje. Slična obrazloženja bi se mogla dati i za ostale vrste potencijalnih i realnih turističkih atrakcija iz navedene njihove funkcionalne klasifikacije. Hrvatski turizam gotovo uopće ne koristi privlačnost znamenitih osoba i povijesnih događaja. Od manifestacija se uglavnom koriste kulturne manifestacije. Prirodna lječilišta prepuštena su sektoru zdravstva. Sportsko-rekreacijski potencijali su zanemareni, a turističke paraatrakcije se uopće ne prepoznaju kao turistička kategorija, kao, primjerice, uvjeti putovanje (Benkovac: autocesta i čvorište), poslovni sadržaji, središnje funkcije. 1. Geološke značajke prostora Geološkim značajkama prostora smatraju se ukupne turistički atraktivne pojave, vezane uz geološku građu određenog područja, primjerice reljef, hidro-geološke značajke, pojava otoka, krša, te pojedinačnih objekata (špilje, jame, stijene, vrhovi/vidikovci, rudnici, kamenolomi i sl.).

Geološka građa Grada Benkovca odlikuje se poglavito po podjeli na dva prepoznatljiva dijela koji su odredili morfologiju ovog područja, biljni pokrov, sustav naseljavanja ljudi, gospodarske djelatnosti pa i mogućnosti razvoja turizma. To su: Ravni Kotari i Bukovica, međusobno odijeljeni linijom što ju čine naselja Smilčić, Korlat, Kula Atlagića, Benkovačko Selo i Lišane Oštrovičke. Na njihovom spoju razvilo se i mikro-regionalno središte Benkovac.


Tablica 4: Geološke karakteristike područja grada Benkovca

Resurs

Opis resursa

Kategorija turističke važnosti

1.1. Ravni Kotari

Sinklinalne udoline koje nalazimo na prostoru Ravnih Kotara ispunjene su flišnim naslagama i pokrivene kvartarnim pokrovom. Danas su to izrazito poljoprivredna područja i na njima je moguće intenzivno poljodjelstvo.

regionalna

1.2 Bukovica

Bukovica ulazi u zonu prominskih naslaga (planina Promina), pretežito sastavljena od karbonatskih stijena, u kojima su vrlo nepovoljni hidro-geološki uvjeti što je rezultiralo nestašicom površinskih tokova. Stoga je ovo područje nepovoljno za intenzivnu poljoprivredu, ali se postojeće ekstenzivno stočarstvo može intenzivirati.

regionalna

1.3. Morska plaža – Donji Karin

Šljunčana plaža, uz Karinsko more, što se pruža od utoka rijeke Karišnice do vikend naselja.

lokalna

1.4. Kanjoni bujičnih potoka

Bujični vodotoci Karišnica, Mirošnica, Kličevica, oblikuju kamenu kanjone i druge geomorfološke oblike.

lokalna

1.5. Vidikovci

Iako se područje Grada Benkovca ne odlikuje velikim visinama, postoji mnogo uzvisina, čak i u nižim predjelima, s kojih se pruža zanimljiv vidik, o čemu svjedoči lociranje mnogobrojnih utvrda i crkava. Primjerice, i samo naselje Benkovac razvilo se oko male uzvisine na čijem se vrhu nalazi Kaštel.

lokalna

1.6. Stijene

Osobito u bukovičkom dijelu, postoji mnogo, ne baš visokih ali za slobodno penjanje pogodnih stijena. Ovo je tema posebne inventarizacije.

lokalna

1.7. Špilje

Dužina špilja na području Grada Benkkovca ne prelazi 120 m. Tu dužinu ima špilja na izvoru Karišnice. Najveći broj od ostalih 13 kraćih špilja nalazi se uz Kličevicu, neke i u blizini utvrde.

lokalna

1.8. Kamenolomi

Nalazišta (benkovačkog) pločastog kamena, poznata su od antičkih vremena, a uspješno se eksploatiraju i danas.

nacionalna

2. Klima Klima benkovačke mikroregije izrazito je prijelaznih osobina i predstavlja vezu kontinentalnih klimatskih obilježja Bukovice i Podgorja s pravim mediteranskim klimatskim karakteristikama obale i otoka.


Tablica 5: Klimatske karakteristike područja grada Benkovca

Resurs

Opis resursa


2.1. Modificirana mediteranska klima

Prava mediteranska klima obuhvaća samo mali dio ovog područja, uz morsku obalu kod Dnjeg Karina, dok je preostali koji obuhvaća Ravne Kotare, zbog izostanka maestrala ljeti topliji, a mrazevi se javljaju kasnije u proljeće, nego li je to slučaj uz obalu.

lokalna

2.2. Modificirana kontinentalna klima

Zbog blizine mora, kontinentalna klima Bukovice je znatno ublažena.

lokalna

3. Voda Područje Grada Benkovca ima mnogo više vode u svom podzemlju nego li na površini. Karakteriziraju ga povremeni bujični tokovi. Tek periferno, ovo područje obuhvaća djelić mora, dio jezera i malo riječnog/potočnog toka.

Tablica 6: Vode područja grada Benkovca

Resurs

Opis resursa


3.1. Karinsko more

Mali dio toplog Karinskog mora, koji je preko Novigradskog mora povezan s ostalim dijelom Jadranskog mora pripada Gradu Benkovcu. Mogućnost rekreacije u moru te izlaz brodicama.

regionalna

3.2. Vransko jezero

Dio Vranskog jezera, koji se nalazi u istoimenom parku prirode i predstavlja zaštićenu i turističku cjelinu.

nacionalna

3.3. Karišnica

Rječica Karišnica, duga 2.3 km, utječe u Karinsko more kod Donjeg Karina, djelomično boćata kod ušća. Na njoj se nalazi 5 mlinica izvan funkcije, a kod samog ušća i Franjevački samostan.

regionalna

3.4. Karinsko ljekovito blato

Izvršena je analiza karinskog morskog mulja (blizina ušća Karišnice), te je utvrđeno da je on ljekovit.

lokalna


4. Biljni svijet Prirodna vegetacija je slabo očuvana. Šuma zapravo i nema. Turistički najvredniju uzgajanu vegetaciju predstavljaju vinogradi, na nacionalnoj razini vrednovani kao Benkovačko-smilčićko vinogorje. Općenito, Ravni Kotari se smatraju iznimno plodnim poljoprivrednim područjem. Tablica 7: Biljni svijet područja grada Benkovca

Resurs

Opis resursa


4.1. Vinova loza

Prema Rajonizaciji vinogradarskih područja Hrvatske, u granicama Grada Benkovca izdvaja se Benkovačko-smilčićko vinogorje, koje se proteže između Benkovca, Islama Latinskog i Nadina. Planira se sadnja novih vinograda na svim slobodnim površinama Baštice, Nadina, Lišana Tinjanskih, Korlata i Smilčića.

nacionalna

4.2. Voćke

Voćarska proizvodnja ima tradiciju i perspektivu na području naselja Islam Grčki, Smilčić, Biljane Donje i Gornje,Tinj, Lišane Tinjanske, Korlat, Benkovačko Selo, Buković, Nadin, Raštević, Zapužane, Miranje, Ceranje Donje i Gornje, Pristeg, Dobra voda, Kožlovac i Vukšić.

regionalna

4.3. Masline

Za maslinarsku proizvodnju valja istači širi prostor Biljana Donjih. Eksperimentalni uzgoj odnosi se na područje Lišana Tinjskih, Baštici, Smilčiću i Vlačinama.

lokalna

4.4. Povrće Mogućnosti proizvodnje povrća su vrlo velike na području Ravnih Kotara, osobito ako se za tu namjenu pripremi i opremi poljoprivredno zemljišta.

regionalna

5. Životinjski svijet Bukovica je bila poznata kao izraziti stočarski kraj, ali su se pojedine vrste domaćih životinja masovno uzgajale i u Ravnim Kotarima. Današnje stanje stočarskog fonda ne odgovara potencijalima ovog kraja. Tablica 8: Životinjski svijet područja grada Benkovca

Resurs

Opis resursa


5.1. Domaće životinje

Današnje stanje stočnog fonda ne predstavlja pravu sliku stočnog potencijala ove mikroregije. Zanimljiv je podatak o broju stoke na ovim prostorima iz 1880. godine: konji 1193, mule 740, magarci 986, goveda 4957, ovce 50842, koze 12520, svinje 1469. Turistički mogu biti osobito zanimljivi konji i magarci.

regionalna

5.2. Divljač Iako ima ponešto divljači, ne očekuje se da bi bilo viška za stavljanje na turističko tržište.

lokalna


6. Zaštićena prirodna baština Zaštićenom prirodnom baštinom smatraju se dijelovi prirode koji su na osnovi posebnog zakona proglašeni zaštićenima. Također, u ovu vrstu turističkih atrakcija spadaju i potencijalne turističke atrakcije, dakle dijelovi prirode koji imaju atribute za takvo proglašenje. Dijelovi prirode, koji su rezultat smišljenog i planskog oblikovanja (perivojna arhitektura), razvrstani su odjeljak 7. Zaštićena kulturno-povijesna baština. Tablica 9: Zaštićena prirodna baština destinacije Benkovac

Resurs

Opis resursa


6.1. Park prirode «Vransko jezero» (dio)

Vransko jezero je proglašeno parkom prirode temeljem Zakona o proglašenju Parka prirode «Vransko jezero» (Narodne novine br. 77/99). Istim zakonom utvrđene su granice Parka prirode. Sukladno utvrđenim granicama dio Parka prirode «Vransko jezero», nalazi se na prostoru Grada Benkovca. Budući da se radi o prostoru iznimnih prirodnih vrijednosti zaštićenih visokom kategorijom zaštite to će se sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine br. 30/94) i Zakonu o prostornom uređenju (Narodne novine br. 30/94, 68/98 i 61/00) izraditi Prostorni plan uređenja parka prirode «Vransko jezero», kojim će se utvrditi mogućnosti korištenja i način uređenja prostora unutar definiranih granica Parka.

nacionalna

6.2. Zaštićeni krajolik «Dolina Karišnice»

Dolina Karišnice kao vrijedna prirodna i prostorna cjelina zaštićena je sukladno citiranom Zakonu o zaštiti prirode kao zaštićeni krajolik. Za ovaj prostor izrađen je plan područja posebne namjene unutar kojega je prostor detaljno obrađen sa smjernicama daljnjeg korištenja zaštite prostora. Premda Plan nije na snazi on predstavlja vrijedan dokument koji se može koristiti za potrebe zaštite i uređenja područja zaštićenog krajolika. (Programske postavke Plana).

regionalna

6.3. Park šuma «Grubić-Glavica» (prijedlog)

Grubić-Glavica se nalazi se neposredno uz Benkovac. Na ovom lokalitetu vršena je sadnja u nekoliko navrata. Prije Drugog svjetskog rata tu je sađen crni bor, a sredinom 50-ih alepski i primorski bor. Danas je to pošumljeni prostor od 10,67 ha, na kojem uz alepski bor, raste pokoji čempres i rašeljka. Prostornim planom je predloženo se ova zelena površina zaštiti kao park-šuma.

lokalna


7. Zaštićena kulturno-povijesna baština Zaštićenom kulturno-povijesnom baštinom smatraju se spomenici kulture i druga kulturna dobra koja su na osnovi posebnog zakona proglašena zaštićenima. Također, u ovu vrstu turističkih atrakcija spadaju i potencijalne turističke atrakcije, dakle ona kulturna dobra koja imaju atribute za takvo proglašenje. Ovim su odjeljkom obuhvaćeni i dijelovi prirode, koji su rezultat smišljenog i planskog oblikovanja (perivojna arhitektura).

Za destinaciju Benkovac navedeni su nepokretni spomenici kulture, među kojima svakako treba istaknuti, kako brojnošću tako i značajem, arheološka nalazišta, osobito Aseriju. Brojnost, prostorni raspored, položaj Aserije i njezina geoprometna važnost u doba Rimljana, vidljivi ostaci rimskih cesta i miljokaza mogu postati glavni i prepoznatljiv proizvod destinacije Benkovac – Antički putovi baštine „Benkovački miljokazi“. Pored Aserije i koncentracije arheoloških nalazišta, tu su još i četiri zaštićene spomeničke cjeline od kojih je svakako posebno interesantna povijesna jezgra grada Benkovca sa Kaštelom, s obzirom da svojim položajem i važnošću Benkovac postaje prirodno ishodište svakog itinerera ovog područja, te ruralne povijesne cjeline, osobito Medviđa, koja već danas, bez posebnih intervencija, može postati dio turističkog itinerera destinacije Benkovac. Niz ostalih sakralnih građevina, među kojima se svojim značajem izdvaja Franjevački samostan u Donjem Karinu, te pojedinačnih profanih građevina, zajedno s antičkom baštinom dobra su osnova kreiranja zanimljivih, tematskih itinerera koji ovaj 'sitan vez atrakcija' povezuju u logične, funkcionalne cjeline.

Tablica 10: Zaštićena kulturno-povijesna baština destinacije Benkovac

Resurs

Opis resursa


7.1 Pokretni spomenici 7.2 Arheološka nalazišta 7.2.1. Arheološki lokalitet Begovača – Biljane Donje lokalna 7.2.2. Ilirski grobni humak Kosa – Biljane Donje lokalna 7.2.3. Liburnska gradina Jarebnjak – Brgud lokalna 7.2.4. Liburnska gradina Miovac – Ceranje Donje lokalna 7.2.5. Liburnska gradina Ljubčen – Ceranje Donje lokalna 7.2.6. Arheološki lokalitet Crvina – Islam Grčki lokalna 7.2.7. Liburnski nasip uz Karišnicu – Karin Donji lokalna 7.2.8. Ostaci antičkog grada Coriniuma – Karin Donji lokalna 7.2.9. Arheološki lokalitet Mastirine – Kašić Donji lokalna 7.2.10. Nekropola Razbojine – Kašić Donji

Rani srednji vijek lokalna

7.2.11. Nekropola Glavčurak – Kašić Donji 8-9. stoljeće

lokalna

7.2.12. Nekropola Greda – Kašić Donji Antika, rani srednji vijek

lokalna

7.2.13. Nekropola Maklinovo brdo – Kašić Donji Rani srednji vijek

lokalna

7.2.14. Nekropola Begovača – Kašić Donji Antika, rani srednji vijek

lokalna

7.2.15. Ostaci crkve Sv. Nediljice – Korlat Rani srednji vijek

lokalna


Tablica 10: nastavak

Resurs Opis resursa


7.2.16. Arheološki lokalitet Handra – Medviđa Antika

lokalna

7.2.17. Arheološki lokalitet Aserija - Podgrađe Aserija (Asseria) je smještena u središtu južno-liburnskog prostora, na razmeđi današnjih ravnih Kotara i Bukovice. Nalazi se 6 km istočno od Benkovca, odnosno 1 km južnije od današnjeg sela Podgrađe. Takav važan položaj na 94 m visokom vapnenačkom uzvišenju koje dominira Benkovačkim poljem (252 m nadmorske visine), svakako je razlogom što je ovdje nastalo naselje već u predrimskom periodu. Taj po svemu moćni liburnski gradić u vrijeme antike prerasta u grad s municipalnom upravom. Aserija je, dakle kontinuirano naseljena od prapovijesti do kasne antike, a možda i u ranom srednjem vijeku. Svoj najveći procvat u antičkom razdoblju Aserija doživljava u 1. i 2. stoljeću poslije Krista, kada se i svrstava među najistaknutije centre antičke Liburnije14. Arheološka istraživanja, koja se provode od 1998. godine pokazala su veliku arheološku i međunarodnu turističku vrijednost ovog nalazišta. U međuvremenu su spoznaje o kulturno-povijesnoj vrijednosti ovog lokaliteta i njegov geoprometni položaj potaknuli inicijativu za komplementarne sadržaje uz ulaz u arheološku zonu, pod radnim nazivom Asseria Nuova.

međunarodna

7.2.18. Ostaci rimskog kamenoloma uz Otavac – Popovići Antika

lokalna

7.2.19. Arheološki lokalitet Podotavac – Popovići Antika

lokalna

7.2.20. Liburnski grad uz Kličevicu – Raštević 186. godina

lokalna

7.2.21. Liburnski grad Kutlović Gradina – Raštević lokalna 7.2.22. Neolitski lokalitet Barice – Smilčić

3000 p.n.e. lokalna

7.2.23. Ostaci starohrvatske crkve – Šopot 9. stoljeće

lokalna

7.2.24. Ostaci liburnskog naselja Gradina – Tinj lokalna 7.2.25. Gomile – Tinj

Antika lokalna

7.2.26. Nekropola kod kuća Pedišić – Tinj Antika

lokalna

7.2.27. Ostaci liburnskog naselja Gradina – Vukšić lokalna 7.3.

Spomeničke cjeline

7.3.1. Povijesna jezgra grada Benkovca 19. stoljeće

regionalna

7.3.2. Povijesna seoska jezgra Brgud 18-19. stoljeće

lokalna

7.3.3. Povijesna seoska jezgra Bruška 17-18. stoljeće

lokalna

7.3.4. Povijesna seoska jezgra Medviđa lokalna 7.3.5. Povijesna seoska jezgra – Šopot lokalna

14 Fadić, I. (2003) Asseria, 5 godina istraživanja (1998-2002), Arheološki muzej u Zadru et al., Zadar, str.7.


Tablica 10: nastavak 7.4.

Pojedinačne sakralne građevine

7.4.1. Crkva Sv. Ante - Benkovac 15-18. stoljeće

lokalna

7.4.2. Crkva Sv. Jovana - Benkovac lokalna 7.4.3. Crkva Sv. Đurđa - Biljane Gornje lokalna 7.4.4. Crkva Sv. Lazara - Brgud

17. stoljeće lokalna

7.4.5. Crkva Sv. Ilije – Ceranje Donje 18. stoljeće

lokalna

7.4.6. Crkva Sv. Đurđa – Islam Grčki Rani srednji vijek

lokalna

7.4.7. Franjevački samostan – Karin Donji regionalna

7.4.8. Crkva začeća Blažene Djevice Marije – Karin Donji lokalna 7.4.9. Ostaci RK crkve Sv. Marka – Karin Donji


7.4.10. Pravoslavna crkva Sv. Kirika i Julite – Karin Donji lokalna 7.4.11. Crkva Sv. Paraskeve – Kolarina


7.4.12. Crkva Sv. Jerolima – Korlat 13. stoljeće

lokalna

7.4.13. Crkva Marijina uznesenja – Korlat Srednji vijek

lokalna

7.4.14. Crkva Sv. Petra – Kula Atlagića 11-13. stoljeće

lokalna

7.4.15. Crkva Sv. Nikole – Kula Atlagića 15. stoljeće

lokalna

7.4.16. Crkva Sv. Martina – Lepuri 13. stoljeće

lokalna

7.4.17. Crkva Sv. Duhova – Lišane Tinjske 19. stoljeće

lokalna

7.4.8. Crkva Sv. Ivana Krstitelja - Medviđa Srednji vijek

lokalna

7.4.9. Crkva Male Gospe – Medviđa 19. stoljeće

lokalna

7.4.10. Župna crkva prikazanja BDM – Medviđa 19. stoljeće

lokalna

7.4.11. Crkva Sv. Mihovila – Miranje Prije 1390.

lokalna

7.4.12. Crkva Uznesenja BDM –Perušić Benkovački Obnovljena 1684.

lokalna

7.4.13. Kapela Sv. Jurja – Perušić Benkovački Srednji vijek

lokalna

7.4.14. Crkva Sv. Duha - Podgrađe Srednji vijek

lokalna

7.4.15. Crkva Sv. Mihovila – Popovići lokalna 7.4.16. Crkva Sv. Franje Padovanskog – Popovići

17. Stoljeće lokalna

7.4.17. Crkva Sv. Nikole Putnika - Pristeg 1750. godina

lokalna

7.4.18. Crkva Sv. Ante Asiškog – Pristeg 1670. godina

lokalna

7.4.19. Crkva Gospe od zdravlja – Pristeg lokalna 7.4.20. Crkva Sv. Jurja – Raštević

12. stoljeće; 1845 lokalna

7.4.21. Crkva Uznesenja BDM – Rodaljice Srednji vijek

lokalna

7.4.22. Crkva Sv. Paraskeve – Rodaljice lokalna


Tablica 10: nastavak

7.4.23. Crkva Gospe od Zdravlja – Smilčić 1869. godina

lokalna

7.4.24. Crkva Sv. Ivana Krstitelja – Tinj 1852. godina i prije

lokalna

7.4.25. Crkva Sv. Kate – Vukšić Rani srednji vijek

lokalna

7.4.25. Crkva Sv. Mihovila – Vukšić lokalna 7.5.

Pojedinačne profane građevine

7.5.1. Kaštel u Benkovcu 15. stoljeće Planovi za uređenje zavičajnog muzeja i mjesta kulturnih događanja.

regionalna

7.5.2. Zgrada općine u Benkovcu 18-19. stoljeće

lokalna

7.5.3. Ostaci turske kule – Brgud 16-17. stoljeće

lokalna

7.5.4. Kula Janković – Islam Grčki 17-20. stoljeće

lokalna

7.5.5. Svećenička kuća uz pravoslavnu crkvu – Karin Donji lokalna 7.5.6. Ostaci srednjovjekovne kule – Karin Donji

13-14. stoljeće lokalna

7.5.7. Grob Vuka Močivune, narodnog junaka – Kožlovac 17. stoljeće

lokalna

7.5.8. Kaštel – Perušić Benkovački Utvrda 1546.

lokalna

7.5.9. Kula Otavac – Popovići Srednji vijek

lokalna

7.5.10. Ostaci kule (neistraženi) – Pristeg lokalna 7.5.11. Hrvatska utvrda Kličevica – Raštević

14. stoljeće

7.5.12. Objekti ruralne arhitekture – Rodaljice 18-19. stoljeće

lokalna

7.5.13. Starohrvatska nekropola i kula - Smilčić Rani srednji vijek

lokalna

7.5.14. Tumulus Zamunjača – Smilčić lokalna 7.5.15. Ladanjski gospodarski sklop – Smilčić

18-19. stoljeće lokalna

7.5.16. Ostaci starog hrv. – Tinj Rani srednji vijek

lokalna

7.6.

Vrtna arhitektura

7.6.1. Park uz Jankovića kulu (prijedlog zaštite) Park uz Jankovića kulu nalazi se u naselju Islam Grčki. Park je nastao krajem 18. ili početkom 19. stoljeća na površini 1,5 ha. Osim autohtonih vrsta, kao što su hrast i brijest, u parku raste alepski bor, jablan i čempres. Lokacija parka je vezana uz Jankovića kulu i blizinu stalne izvorske vode.

lokalna


8. Kultura života i rada Kultura života i rada objedinjuje: narodne pjesme i plesove (8.1), običaje i legende (8.2), narodne nošnje (8.3), proizvode od vune (8.4), tradicijsko građenje u kamenu (8.5), vinogradarstvo i podrumarstvo (8.6), regionalna jela (8.7) i obradu kamena (8.8). Ovi elementi potencijalno mogu postati sami po sebi turistička atrakcija, npr. vinogradi i podrumi kao turistička atrakcija u sferi privatnog poduzetništva, osnova za kreiranje turizma događanja i manifestacija (narodne pjesme i plesovi, narodne nošnje, običaji i legende) kao i osnova za kreiranje autentičnih suvenira destinacije Benkovac (proizvodi od vune ili kamena). Oni su regionalna turistička atrakcija iako nevidljivi u prostoru dok ih se ne prezentira i interpretira posjetiteljima na odgovarajući način. Međutim, njihov značaj kako za kulturni identitet zajednice tako i kao potka turističkoj atrakciji potrebno je prepoznati te poticati inicijative i projekte u domeni njihovog istraživanja, prezentiranja i njegovanja.

9. Znamenite osobe i povijesni događaji Kao i kultura života i rada, znamenite osobe i povijesni događaji potka su interpretaciji na osnovu priča i legendi te inspiracija za festivale i događanja. Kako su pisani zapisi o povijesnim događajima i znamenitim osobama područja grada Benkovca dobro dokumentirani njih se treba konzultirati u stadiju interpretacije turističkih događanja, pa ovdje nisu specifično navedeni.

10. Manifestacije Od manifestacija u području Benkovca poznat je izvan regionalnih granica Benkovački stočarski sajam koji se inicijalno održavao tijekom ljeta, da bi odlukom Gradskog poglavarstva on postao redovito događanje koje se organizira svakog 10. u mjesecu te se danas smatra najvećim tradicionalnim stočarskim sajmom šireg regionalnog područja. Kao takav, već danas privlači u grad za vrijeme održavanja sajma brojne sudionike i posjetitelje. Kao nadgradnja, on se može ponuditi turističkih agencijama koje organiziraju izletnička putovanja, generator regionalne turističke potražnje, a određeni njegovi elementi (npr. stari zanati, autohtoni proizvodi) mogu biti utkani u stalnu turističku ponudu destinacije Benkovac.

11. Kulturne i vjerske ustanove Od kulturnih i vjerskih ustanova tu su Zavičajni muzej u osnivanju (11.1) te Franjevački samostan u obnovi u Donjem Karinu (11.2). Obje ustanove od regionalne su turističke važnosti.

12. Prirodna lječilišta Postoje prirodni ljekoviti činitelji: morska voda, mediteranska klima i ljekovito blato, međutim, prirodno lječilište ne postoji. 13. Sportsko-rekreacijske građevine i tereni Postojeći sportski i sportsko-rekreacijski objekti su namijenjeni isključivo domicilnom stanovništvu. 14. Turističke staze, putovi i ceste Za sada je ova vrsta turističkih atrakcija samo u planu. Tu se poglavito planira itinerer prve faze uvođenja destinacije Benkovac na tržište (14.1) od regionalne važnosti, itinerer Antički putovi baštine „Benkovački miljokazi“ (14.2) od nacionalne turističke važnosti, te ostale turističke pješačke, biciklističke i jahačke obilježene staze i putovi (14.3) od regionalne i lokalne važnosti, kao i eventualni morski itinerer za brodice s ishodištem u Donjem Karinu (14.4) lokalne važnosti.


15. Atrakcije zbog atrakcija Planirati se mogu povijesni (arheološki) tematski parkovi kao i atrakcija eksploatacije i obrade kamena osmišljena putem tematskog centra za posjetitelja ili muzeja. 16. Turističke paraatrakcije Tu spada autocesta s čvorištem (16.1) od međunarodne važnost, s priključkom grada na autocestu te proizvodni i uslužni objekti i sadržaji (16.2) lokalnog karaktera. 17. Ostali turistički resursi

Smještajni kapaciteti Smještajni kapaciteti na području Benkovca gotovo su nepostojeći, iako je u prošlosti Benkovac bilježio određenu razinu turističke aktivnosti. Prije Domovinskog rata u Benkovcu je poslovao hotel Asseria B kategorije kapaciteta 80 soba i 106 stalnih postelja, a u naselju Donji Karin radio je kamp II kategorije, gdje se moglo smjestiti još 160 gostiju, pa je ovdje u jednom danu moglo prenoćiti oko 250 osoba. Danas je hotel Asseria izvan turističke funkcije zbog dotrajalosti i neriješenih vlasničkih odnosa, a ista situacija je i sa kampom u Donjem Karinu. Za uključivanje hotela na turističko tržište bila bi potrebna znatna investicijska ulaganja u rekonstrukciju i modernizaciju, tim više što su, u međuvremenu, povećani i zahtjevi tržišta potražnje. I ostale vrste smještajnih kapaciteta su skromne. Začetak izgradnje smještajnih objekata javlja se, po ustaljenom modelu, na djeliću morske obale, koja pripada Gradu Benkovcu u Karinu Donjem. Stoga je smještaj svakako ograničavajući faktor turističkog razvoja te je potrebno definirati strateške prioritete pri usmjeravanju razvoja smještajnih kapaciteta u ovom području.

Ugostiteljski kapaciteti Ugostiteljski kapaciteti na području Grada Benkovca su vrlo skromni. Ponuda ugostiteljskih usluga pretežito se temelji na potrebama lokalnog stanovništva te tranzitera, iako je s izgradnjom auto-ceste njihov broj znatno manji. U samom naselju Benkovac ugostiteljsku ponudu čini tek pet manjih objekata i to jedna pizzerija, dva kafe bara i dva lokala za brzu pripremu jednostavnijih jela15. Prilikom izgradnje autoceste nije iskorištena prilika da se na području Grada Benkovca izgradi cestovni prateći uslužni objekt (servisna zona) uz most preko Kličevice. Naime, uz autoceste s plaćanjem cestarine postoji pravilo, osobito u Francuskoj, da se prateći uslužni objekti uz autoceste grade na posebno atraktivnim lokacijama. I ovaj se sektor treba sustavno poticati čemu će se posvetiti više pažnje u sljedećem poglavlju. Turistički kadrovi Znatan broj turističko-ugostiteljskih kadrova, zaposlenih u obalnim turističkim mjestima, potječe s područja Grada Benkovca, ili čak dnevno putuju na svoja radna mjesta. Stoga se može smatrati da ova destinacija ima zadovoljavajuće kadrovske resurse za razvoj turizma. Procjenjuje se da bi u slučaju potrebe, dio takvih kadrova putovao dnevno i s obale u zaleđe. Turistička mjesta Status turističkog mjesta imaju:

Grad Benkovac…………………….razred D Naselje Benkovac………………….razred C

Turističke zajednice Turistička zajednica Grada Benkovca tek je osnovana.

15 Informacije o ugostiteljskoj ponudi prikupljene iz telefonskog imenika Republike Hrvatske 2005. godine (Internet: http://imenik.t-com.hr).


Turistička istraživanja destinacije Benkovac Na razini Zadarske županije izvršena su određena istraživanja u vezi razvoja i promocije turizma, međutim, nedovoljno detaljna da bi se izravno mogla primijeniti na razvoj osnovne turističke destinacije Benkovac. Zadaća ove studije jest da popuni ovu prazninu. Turistički promidžbeni materijali Bogata turistička atrakcijska osnova grada Benkovca sastoji se gotovo isključivo od potencijalnih turističkih atrakcija. Skromno je valoriziran tek spomenuti dio morske obale u Donjem Karinu. Budući da promidžbene materijale ima smisla izrađivati samo za turistički dostupne atrakcije, to je manjak promidžbenih materijala razumljiv. Stanje okoliša Očuvani okoliš predstavlja vrlo značajan neizravni turistički resurs. Generalno gledajući, okoliš ove turističke destinacije očuvan je u domeni čistoće zraka, tla i raslinja, međutim, zbog samo djelomičnog zbrinjavanja otpadnih voda i krutog otpada može doći do onečišćenja podzemnih voda. U krajobrazu su najuočljiviji kamenolomi, koji bi se u okviru smišljene sanacije mogli pretvoriti u turističke atrakcije. Komunalna infrastruktura Cijelo područje Grada Benkovca zadovoljavajuće je povezano asfaltiranim cestama i načelno elektrificirano. Vodovodni sustav se razvija te je vodoopskrba osigurana za naseljeniji dio Grada Benkovca, dok velikih problema s vodoopskrbom ima slabije naseljeni dio - područje Bukovice. Sustav zbrinjavanja otpadnih voda ima samo središnje mjesto – naselje Benkovac. Fiksna i mobilna telefonija je riješena za gušće naseljeni prostor, dok je za ostali samo djelomična. Upravljanje prostorom - Planovi prostornog uređenja Izrađen je Prostorni plan uređenja Grada Benkovca, kao temeljni dokument koji osigurava racionalno uređivanje prostora. Turizam se tim planom ne određuje za jednu od ključnih djelatnosti, jer se u tom smislu izdvajaju samo poljoprivreda, proizvodno-industrijske djelatnosti i razvoj prometa roba i usluga. Naime, utvrđeni su sljedeći temeljni resursi za razvoj gospodarstva:

• Plodne poljoprivredne površine • Nalazišta građevinskog kamena • Povoljan geoprometni položaj

Jedina turistička zona na prostoru Grada Benkovca ovim je planom definirana uz granicu s Općinom Novigrad u blizini Karinskog mora i u kontaktu s postojećim vikend naseljem. Postojeća infrastruktura u blizini Planom definirane zone turizma, pruža mogućnosti daljnjeg razvoja zametka turističke djelatnosti na ovom prostoru ali i daljnju izgradnju i sadržajno preoblikovanje već postojećeg vikend naselja u sklopu građevinskog područja naselja Donji Karin. Ostale oblike turističke ponude na prostoru Grada Benkovca, osobito u pogledu smještajnih kapaciteta, moguće je u manjoj mjeri organizirati u sklopu građevinskog područja naselja, poglavito u obliku seoskog turizma. Planom se utvrđuju sljedeći potencijalni oblici turističke djelatnosti na prostoru Grada Benkovca:

• seoski turizam u slikovitom krajobrazu kamenite Bukovice, • rezidencijalni turizam uz pripadajući pojas Karinskog mora, • izletnički turizam, poglavito na području Parka prirode «Vransko jezero», te • lovni turizam.

Generalni urbanistički plan (GUP) Benkovca, od 1972. godine regulira smišljeno uređivanje ovoga grada, za čije su područje doneseni i sedam detaljnih urbanističkih planova.


Izvan spomenutog GUP-a:

• donesen je Provedbeni urbanistički plan «Plaža», Donji Karin. • izrađen je pred Domovinski rat Prostorni plan doline Karišnice (značajni krajolik), koji

obuhvaća dio Grada Benkovca i susjedne općine. Iako su neki od navedenih planova stavljeni izvan snage, oni i dalje služe za orijentaciju pri uređivanju prostora. Oblikovanje objekata i zelenih površina Osim u detaljnom zahvatu planova prostornog uređenja, oblikovanje objekta i zelenila uglavnom se odvija stihijski, u načelu na štetu tradicijskih oblikovnih vrijednosti, osobito kod tradicijske arhitekture i tradicijskog krajobraza. Tako se gubi ravnokotarska i bukovička prepoznatljivost – jedan od neizravnih turističkih resursa.

U tom smislu je najveća šteta učinjena kod obnove onih ratom uništenih spomenika kulture, osobito crkava, za koje nisu ponovno izgrađene replike njihovog prvobitnog stanja, već potpuno novi objekti, koji, osim funkcije bogomolje, nemaju nikakvu povijesnu, turističku niti etničku, a u pravilu ni posebnu umjetničku vrijednost suvremene arhitekture. 4.2. Koncepcija turističke prostorne organizacije S obzirom na heterogenost turističke atrakcijske osnove područja grada Benkovca, definiranje funkcionalnih prostornih cjelina mehanizam je kojim se potencijalne atrakcije sistematski prikazuju te se njihovom stavljanju u turističku funkciju može sustavno pristupiti čime se postiže sinteza turističke atrakcijske osnove grada Benkovca koju valja razmatrati na dvije razine, kroz:

A) stvaranje zasebnih funkcionalnih cjelina i B) na razini cijele turističke destinacije.

Pojedinačne turističke atrakcije svojim odnosom prema susjednim turističkim atrakcijama mogu polučiti sinergijski učinak ako stvaraju atraktivnu zajedničku cjelinu. Analiza turističke atrakcijske osnove grada Benkovca je pokazala je da se područje grada Benkovca može promatrati u sklopu deset atraktivnih cjelina na različitim razinama (Slika 11):

A. Turističko središte Benkovac-Aserija B. Obala Karinskog mora C. Park prirode «Vransko jezero» D. Kličevica E. Benkovačko-smilčićko vinogorje F. Benkovački kamenolomi

G. Bujični kanjoni H. Ravni kotari I. Bukovica J. Antički putovi baštine

BENKOVAČKI MILJOKAZI

Svaki turistička atrakcija ili funkcionalna cjelina, da bi mogla privući posjetitelje, mora ponuditi sklop sadržaja koji će zadovoljiti njihove potrebe, kao i način na koji se sadržaji moraju osmisliti da bi se stavili u turističku funkciju u skladu s potrebama i željama posjetitelja. Stoga se za svaku funkcionalnu cjelinu prvo navode njezini turistički resursi, turistički sadržaji te boravišno izletničke karakteristike svake cjeline, kao i načini njihovog stavljanja u turističku funkciju (turistička dostupnost).


Slika 11: Atraktivne turističke cjelina Grada Benkovca

Autor: E. Kušen

Funkcionalna cjelina A. TURISTIČKO SREDIŠTE BENKOVAC-ASERIJA Obuhvaća prostor što ga određuje antičko središte Aserija i suvremeno središte Benkovac, kojeg karakterizira zaštićena kulturno povijesna baština Benkovca te arheološko nalazište Aserija s planiranim spomeničko-interpretacijskim centrom Asseria Nuova, a specifično tu su:

• Gradina Aserija (zaštićena kulturna baština) • Projekt «Asseria nuova» (kulturna ustanova; atrakcija zbog atrakcije) • Povijesno središte Benkovca iz 19. stoljeća (zaštićena kulturna baština) • Kaštel iz 15. stoljeća (zaštićena kulturna baština) • Zgrada općine 18 – 19. stoljeće (zaštićena kulturna baština) • Sakralni spomenici (zaštićena kulturna baština):

o Crkva Sv. Ante 15 – 18. stoljeće o Crkva Sv. Jovana

• Planirani zavičajni muzej u Benkovcu (kulturna ustanova) • Planirano ishodište Antičkih putova baštine BENKOVAČKI MILJOKAZI (turističke staze,

putovi i ceste) • Vinski podrum (kultura života i rada) • Regionalni specijaliteti (kultura života i rada) • Industrija, usluge, uprava, obrazovne i zdravstvene institucije (turističke paraatrakcije) • Benkovačko čvorište na autocesti, raskrižje magistralnih i regionalnih cesta, benzinska

crpka (turističke paraatrakcije)


Funkcionalna cjelina Benkovac – Aserija nudi sadržaje koji će ispuniti potrebu posjetitelja prvenstveno za tzv. dokoličarskom edukacijom te zabavom i užitkom (eng. fun and entertainment) Moguće turističke aktivnosti

• Razgledavanja spomenika kulture - Aserija i spomenici u Benkovcu (dokoličarska edukacija)

• Upoznavanje povijesnog razvoja Ravnih Kotara i Bukovice u zavičajnom muzeju i interpretacijskim prostorima u kompleksu Asseria nuova (dokoličarska edukacija)

• Priprema za kretanje Antičkim putovima baštine BENKOVAČKI MILJOKAZI (dokoličarska edukacija)

• Uživanje lokalnih gastronomskih specijaliteta (užitak) • Uživanje vina iz Benkovačko-smilčićkog vinogorja (užitak) • Korištenje cestovne infrastrukture, poglavito čvorišta na autocesti (nedokoličarski motivi) • Službena putovanja

Boravišno izletničke značajke

• Dnevni obilazak za sve aktivnosti • Iznimno višednevni boravak za turiste koji žele obići veći broj vizitacijskih turističkih

atrakcija • Noćenje za tranzitere i poslovne osobe

Osiguranje turističke dostupnosti

• Potrebna je detaljna razrada sustava turističke pristupačnosti ovoj ključnoj turističkoj cjelini

• Ključne napomene: o Povezivanje Benkovca i Aserije prostranom pješačkom prometnicom, alejom, s

trakom za bicikliste a možda i jahače, s posebnom opremom (klupe, stabla, kameni krajputaši i drugi simboli odnosno umjetnička djela)

o Asseria nuova treba osigurati tehnologiju pristupa «turističkog filtra velike turističke atrakcije: parkiralište - sanitarni sadržaji (WC) - bar (česma), - informacije – priprema za obilazak - ključni sadržaji

o Naselje Benkovac: a) urediti Kaštel za muzejsku i turističku funkciju, b) osigurati pješačku i autobusnu dostupnost Kaštelu, c) na Kaštelu urediti gradski vidikovac, d) u gradu osigurati parkiralište i simboličku portu grada

o Osigurati smještajne kapacitete Funkcionalna cjelina B. OBALA KARINSKOG MORA Ova funkcionalna cjelina obuhvaća maritimni prostor, riječni prostor i samostanski prostor:

• Plaža (geološke značajke prostora) • More (voda) • Rijeka Karišnica (voda) • Mediteranska vegetacija (biljni svijet) • Zaštićeni krajolik «Dolina Karišnice» (zaštićena prirodna baština) • Franjevački samostan u Karinu (zaštićena kulturno-povijesna baština, kulturne i vjerske

ustanove) • Mlinice na Karišnici (kultura života i rada)

Moguće turističke aktivnosti • Kupanje, sunčanje, boravak u mediteranskoj klimi (odmor i oporavak) • Plivanje, ronjenje, veslanje, jedrenje, hodanje, vožnja biciklom (sportska rekreacija) • Upoznavanje prirodnih mediteranskih značajki kraja, njegovog povijesnog razvoja,

kulturnih dobara, kulture života i rada (dokoličarska edukacija).


Boravišno-izletničke značajke • Višednevni boravak za korisnike maritimne komponente, osobito vezane uz odmor i

oporavak • Izletnički obilazak za sve aktivnosti


• Potrebna je detaljna razrada sustava turističke dostupnosti u ovoj cjelini • Ključne napomene:

o Primijeniti načela zaštite prirode u zaštićenom krajoliku o Utvrditi prihvatni kapacitet pripadajućeg dijela morske obale o Ispitati mogućnost uključivanja ostataka antičkog grada Coriniuma.

Funkcionalna cjelina C. PARK PRIRODE «VRANSKO JEZERO» Ova funkcionalna cjelina obuhvaća dio Parka prirode «Vransko jezero»:

• Kopno (zaštićeni dio prirodne baštine) • Jezero (zaštićeni dio prirodne baštine)

Moguće turističke aktivnosti

• Pješačenje (sportska rekreacija) • Promatranje (dokoličarska edukacija) • Osluškivanje (dokoličarska edukacija)

Boravišno-izletničke značajke

• Dnevni obilazak

Osiguranje turističke dostupnosti • Jedinstveni sustav turističke pristupačnosti i posjećivanja u okviru Parka prirode u skladu

s posebnim propisima

Funkcionalna cjelina D. KLIČEVICA Obuhvaća zanimljivu kombinaciju prirodne i kulturno-povijesne baštine:

• Kanjon Kličevice (prirodna baština) • Hrvatska utvrda iz 14. stoljeća (kulturno-povijesna baština) • Rimska cesta (kulturno-povijesna baština)

Moguće turističke aktivnosti • Šetnje (sportska rekreacija) • Kanjoning (sportska rekreacija) • Razgledavanje (dokoličarska edukacija)

Boravišno-izletničke značajke • Dnevni obilasci


• Potrebna je detaljna razrada sustava turističke dostupnosti u ovoj cjelini.


Funkcionalna cjelina E. BENKOVAČKO-SMILČIĆKO VINOGORJE Obuhvaća područje Benkovačko-smilčićkog vinogorja:

• Tradicijski vinogradarski prostor između Benkovca i Islama Latinskog • Područje kod Baštica, Nadina, i Lišana Tinjanskih

Moguće turističke aktivnosti • Boravak na vinogradarskim seljačkim gospodarstvima (odmor i oporavak) • Kušanje vina i jela u velikom vinskom podrumu i na seljačkim gospodarstvima (uživanje) • Sudjelovanje u vinogradarskim radovima ili njihovo promatranje (dokoličarska edukacija) • Šetnje vinskim stazama (sportska rekreacija i dokoličarska edukacija) • Obilazak vinskih cesta (uživanje i dokoličarska edukacija)

Boravišno-izletničke značajke • Pretežito dnevni obilazak • Rijetko, višednevni boravak na vinarskim turističkim seljačkim gospodarstvima

Osiguranje turističke dostupnosti • Potrebna je detaljna razrada sustava turističke pristupačnosti ovoj ključnoj turističkoj

cjelini • Ključne napomene:

o Valja odvojiti nacionalnu vinsku cestu ovog vinogorja od lokalnih vinskih cesta o Nacionalna vinska cesta može činiti organizacijsku cjelinu županijske vinske

ceste. o Kreirati alternativne vinske staze za kretanje pješaka, biciklista ili jahača (konj,

magarac)

Funkcionalna cjelina F. BENKOVAČKI KAMENOLOMI Obuhvaća širi prostor kamenoloma:

• Postojeći kamenolomi • Potencijalna eksploatacijska polje • Pripadajuću preradu kamena


• Promatranje geološke strukture (dokoličarska edukacija) • Promatranje tehnologije vađenja kamena (dokoličarska edukacija) • Promatranje i upoznavanje tehnologije obrade kamena (dokoličarska edukacija)


• Dnevni obilazak Osiguranje turističke dostupnosti


• Ključne napomene: o Utvrđuje tvrtka koja eksploatira odnosno obrađuje kamen u suradnji s

poglavarstvom i turističkom zajednicom.


Funkcionalna cjelina G. BUJIČNI KANJONI Obuhvaća bujične kanjone Karišnice, Kličevice i Mirošnic Moguće turističke aktivnosti

• Kanjoning (sportska rekreacija i dokoličarska edukacija) Boravišno-izletničke značajke

• Dnevni obilazak Osiguranje turističke dostupnosti

• Potrebna je detaljna razrada sustava turističke pristupačnosti ovoj turističkoj cjelini

Funkcionalna cjelina H. RAVNI KOTARI Obuhvaća ruralni ravnokotarski prostor Grada Benkovca

• Sela (kultura života i rada) • Domaće životinje (životinjski svijet) • Raštrkani spomenici kulture (kulturno-povijesna baština) • Obrađeno zemljište (kultura života i rada) • Neplodno zemljište (geološke značajke prostora) • Divljač (životinjski svijet) • Folklorne manifestacije (kultura života i rada)


• Odmor i oporavak (boravak na selu) • Sportska rekreacija (šetnje, jahanje, vožnja bicikla) • Dokoličarska edukacija (promatranje, foto-lov) • Užitak (domaći specijaliteti)


• Boravak na turističkim seljačkim gospodarstvima • Dnevni obilazak sela i slobodnog prostora


• U okviru razvojnih programa ruralnog turizma

Funkcionalna cjelina I. BUKOVICA Obuhvaća bukovički ruralni prostor grada Benkovca

• Brdska sela (kultura života i rada) • Domaće životinje (životinjski svijet) • Raštrkani spomenici kulture (kulturno-povijesna baština) • Specifično korišteno zemljište (kultura života i rada i geološke značajke prostora) • Divljač (životinjski svijet) • Folklorne manifestacije (kultura života i rada)



• Odmor i oporavak (boravak na selu) • Sportska rekreacija (šetnje, jahanje, vožnja bicila, slobodno penjanje) • Dokoličarska edukacija (promatranje, foto-lov) • Užitak (domaći specijaliteti)


• Boravak na turističkim seljačkim gospodarstvima • Dnevni obilazak sela i slobodnog prostora.


• U okviru razvojnih programa ruralnog turizma.

Funkcionalna cjelina J. ANTIČKI PUTOVI BAŠTINE „BENKOVAČKI MILJOKAZI“ Kao što je ilustrirano Slikom 11, obuhvaća trase, poglavito glavnih rimskih cesta koje su se spajale kod Aserije odnosno Benkovca, pripadajuće spomenike kulture i bipolarno turističko ishodište (Kaštel u Benkovcu i Asseria Nuova):

• Magistralne trase: Aserija – Skradin; Aserija – Ivoševci; Aserija – Smokovac; Aserija – Cvijina Gradina; Aserija – Zadar; Aserija – Pakoštane (kulturno-povijesna baština)

• Lokalne trase: Aserija – Donji Karin (kulturno-povijesna baština) • Antička arheološka nalazišta, primjerice, Sidrona, Nedium, Corinium i drugi (kulturno-

povijesna baština) • Ostali spomenici iz različitih razdoblja u blizini navedenih trasa (kultutno-povijesna

baština) • Kaštel u Benkovcu: ishodište puta i priprema za put (turističke staze, putovi i ceste te

kulturne i vjerske usstanove). • Aserija, najznačajnija postaja na Antičkom putu baštine (kulturno-povijesna baština) • Asseria Nuova (atrakcija zbog atrakcije, turističke staze putovi i ceste te kulturne i vjerske

ustanove) Moguće turističke aktivnosti

• Odmor i oporavak (šetnja) • Sportska rekreacija (pješačenje, vožnja bicikla, jahanje) • Dokoličarska edukacija (promatranje, spoznavanje)


• Pretežito vizitacijske Osiguranje turističke dostupnosti


• Ključne napomene: o Fazna realizacija o U prvoj fazi minimalističko uređenje za početno funkcioniranje sustava i

istraživanje podloga cijelog sustava o Identifikacija trasa rimskih cesta o Utvrđivanje spomeničkih lokaliteta o Funkcionalno u ređenje Kaštela za ishodišnu funkciju Puta o Tiskanje prospekata s kartom trase o Obilježavanje trase


Slika 12: Shematski prikaz Antičkih putova baštine BENKOVAČKI MILJOKAZI

Autor: E. Kušen


4.3. Sinteza turističke resursne osnove područja grada Benkovca

Svaka od navedenih turističkih funkcionalnih cjelina čini parcijalni turistički proizvod cjelovitog turističkog destinacijskog proizvoda, međutim, u pojedinim slučajevima tek mehanički spojenog u destinacijsku cjelinu. Stoga valja utvrditi optimalno ustrojstvo turističkog proizvoda osnovne turističke destinacije Benkovac. Dakako, boravak na morskoj obali Donjeg Karina, gotovo u potpunosti odudara od značajki prepoznatljivog benkovačkog turističkog proizvoda, obilježenog jednodnevnom posjetom, dokoličarskom edukacijom i sportskom rekreacijom, zatim užitkom, poglavito gastronomskim, te odmorom i oporavkom u ruralnom prostoru.

Očekivane skupine turista Značajke atrakcijske osnove turističke destinacije Benkovac i njezin geoprometni položaj mogu zanimati tri osnovne skupine gostiju, opisanih i kvantificiranih u Poglavlju 4:

• Turiste stacionirane u kupališnoj sezoni na morskoj obali uže i šire gravitirajuće zone, željnih upoznavanja obalnog zaleđa:

o Jednodnevni izleti bez noćenja koje karakterizira: • Sportska rekreacija • Dokoličarska edukacija • Užitak • Dolazak individualno vlastitim automobilom, • Dolazak organizirano agencijom • Dolazak individualno javnim prometom

• Turiste posebnih interesa iz udaljenijih krajeva (školske i stručne ekskurzije, kružna putovanja, hobisti, penzioneri, ciljani odmor)

o U pravilu, jednodnevni obilazak • Dokoličarska edukacija • Sportska rekreacija • Užitak • Organizirani dolazak • Dolazak osobnim automobilom

o Iznimno višednevni boravak • Odmor i oporavak • Dolazak osobnim automobilom

• Lokalno stanovništvo uže i šire gravitirajuće zone tijekom cijele godine o Jednodnevni izleti bez noćenja

• Sportska rekreacija • Dokoličarska edukacija • Užitak • Dolazak individualno vlastitim automobilom, • Dolazak individualno javnim prometom

Potrebna turistička infra i suprastruktura

1. Ugostiteljski objekti o Smještaj

U Donjem Karinu, uz more, odmorišni maritimni smještaj (hoteli, pansioni, sobe i kuće za iznajmljivanje, vikendice) u skladu s prihvatnim kapacitetom obale i planiranim razvojem

U Benkovcu, hotelski smještaj za poslovne ljude, tranzitere i one koji vizitacijske atrakcije Grada Benkovca žele razgledavati više dana. Očekuje se razvoj ponude u sobama, stanovima i kućama za iznajmljivanje.


U ruralnom prostoru Ravnih Kotara i Bukovice smještaj na turističkim seljačkim gospodarstvima za potrebe odmora i oporavka te za potrebe onih turista koji tu borave zbog vizitacijskih atrakcija. Također, tu se očekuje boravak u sobama i kućama za iznajmljivanje.

Smještajni objekti, primjerice pansioni, autokampovi i sl., u skladu s planovima prostornog uređenja, na lokacijama za koje će se javiti poduzetnički interes

o Jelo i piće Ključni ugostiteljski objekti koji nude kvalitetnu prehranu na

punktovima koji osiguravaju funkcioniranje turističkog destinacijskog sustava

Ugostiteljski objekti koji nude lokalne specijalitete, poglavito vezani uz vinske podrume i turistička seljačka gospodarstva.

Ostali ugostiteljski objekti 2. Pristup turističkim atrakcijama

o Na razini turističke atrakcije Fizička i javna dostupnost Obilježavanje Interpretacija Promidžbeni materijali

o Na razini turističke destinacije Zavičajni muzej Središnji informativni punkt Destinacijski promidžbeni materijal U slučaju grada Benkovca, uređeni Kaštel (zavičajni muzej,

informacijski punkt, ishodište Antičkog puta baštine BENKOVAČKI MILJOKAZI)

3. Turističke usluge o Turistička agencija o Vodiči o Iznajmljivanje bicikla o Iznajmljivanje konja i magaraca o Druge turističke usluge

4.4. Zaključak Grad Benkovac posjeduje vrlo bogatu resursnu osnovu, osobito kada je u pitanju njegov atrakcijski dio. Riječ je o potencijalnim turističkim atrakcijama koje tek valja učiniti realnim, kako bi postale inicijalni dio novog turističkog proizvoda osnovne turističke destinacije Benkovac. To znači da tim potencijalnim atrakcijama valja osigurati odgovarajuću turističku dostupnost (osposobljavanje za prihvat turista). Po svojim značajka, osim nekoliko iznimaka, benkovačku atrakcijsku osnovu čine male turističke atrakcije koje mogu poslužiti za oblikovanje vrlo privlačnog turističkog „sitnog veza“, što se metodološki razlikuje od stvaranja turističkog proizvoda koji, u pravilu, ima samo jednu veliku i glavnu turističku atrakciju (more). Međutim, benkovački turistički proizvod je komplementaran postojećoj obalnoj ponudi. Što više, obalni turizam već ovisi, a sutra će još više ovisiti, o razvijenosti turističke ponude u svom zaleđu. S jedne strane, pretežiti dio potencijalnih benkovačkih turističkih atrakcija je vizitacijskog (posjetiteljskog) karaktera, a s druge strane, obalni pojas vapi za izletničkim sadržajima u svom zaleđu pa će profil nove turističke ponude destinacije Benkovac trebati biti temeljen na značajkama pretežnog dijela potencijalne atrakcijske osnove. Osim ovog načelnog stava, vizitacijska ponuda može biti raznorodna s obzirom na osnovno tematsko grupiranje turističkih atrakcija (kulturno –povijesno, etnografsko, krajobrazno, gastronomsko, proizvodno, i drugo).


Ipak, za prepoznatljivost novog benkovačkog turističkog proizvoda, kako po broju i vrsti potencijalnih turističkih atrakcija tako i prema kretanjima na svjetskom turističkom tržištu, posebno se izdvajaju atrakcije temeljene na značajkama zaštićene kulturno-povijesne baštine. Tu je na prvom mjestu veliko antičko (rimsko) arheološko nalazište Aserija, te iznimno razvijeni sustav rimskih cesta, koji može predstavljati vizitacijsku okosnicu za turistički obilazak osnovne turističke destinacije Benkovac. Pored toga, tu je i benkovački kamen/kamenolomi koji se također mogu pretvoriti u turističku atrakciju. Taj je model optimalan za faznu realizaciju, kako za prvu fazu, u kojoj se mogu aktivirati turistički sadržaji za iduću sezonu, tako i za konačnu fazu, u kojoj se realizira cjeloviti projekt.


Poglavlje 5. KONCEPCIJA RAZVOJA TURIZMA


Poglavlje 5. KONCEPCIJA RAZVOJA TURIZMA Cilj je ovog plana dati zajednički nazivnik sveukupnim naporima svih čimbenika u razvoju turizma područja grada Benkovca, pri čemu se ne smije zaboraviti da turizam ne smije biti sam sebi cilj. Cilj razvoja turizma je polučiti ekonomske i društvene koristi od kojih će većina stanovnika grada Benkovca, posredno ili neposredno, imati koristi. Sukladno, prvo se definira polazište, odnosno razlozi, cjelokupnog planskog pristupa razvoju turizma područja grada Benkovca, formulira realna vizija na osnovu provedenih analiza, poglavito tržišta i turističke atrakcijske i resursne osnove, tržišno pozicionira destinacija Benkovac te predlaže odgovarajući promotivni slogan koji omogućuje kako lansiranje destinacije Benkovac s osnovnim itinererom na turističko i lokalno tržište uže gravitirajuće zone, tako i njegovu mogućnost prilagodbe ostalim proizvodima kako se oni budu formirali i plasirali na ciljna tržišta. Konačno, definirani su strateški ciljevi koji se operacionaliziraju konkretnim projektima u sljedećem poglavlju. 5.1. Polazište (misija) Turistički razvoj destinacije Benkovac treba služiti ne samo ostvariranju ekonomske koristi, već i povećanju kvalitete života stanovnika grada Benkovca. Specifično, turizam u području grada Benkovca treba:

• postati katalist ekonomskog razvoja s ravnomjernim turističkim razvojem cijelog područja grada,

• potaknuti ostale razvojne programe, osobito malog i srednjeg poduzetništva,

• doprinijeti revitalizaciji cjelokupne ekonomije s obzirom na ovisnost turizma o ugostiteljskom, transportnom, poljoprivredno-prehrambenom i ostalim sektorima,

• doprinijeti smanjenju stope nezaposlenost te stvoriti uvjete kojima će se mlade stanovnike Benkovca zadržati u ovom području, te

• stimulirati unaprjeđenje općinske (sportske, komunalne, ugostiteljske, kulturne, trgovačke) infrastrukture te time povećati kvalitetu života svih građana grada Benkovca.

5.2. Vizija i tržišno pozicioniranje Na osnovu provedene analize, prednosti destinacije Benkovac leže u bogatoj kulturno povijesnoj, napose antičkoj baštini, idiličnoj ruralnoj atmosferi i slikovitim, raznovrsnim pejzažima. Upravo ovim elementima destinacija Benkovac odgovara na trendove suvremene turističke potražnje za kvalitetnijim razumijevanjem i upoznavanjem lokaliteta kojim putuju i potragu za jedinstvenim, autentičnim doživljajima te ruralnom idilom. Konačno, blizu glavnih tokova turističke potražnje, a daleko od vreve popularnih obalnih destinacija, destinacija Benkovac idealno popunjava prazninu u ponudi izletničkih sadržaja za kojima vape turisti stacionirani u ovim obalnim područjima.


Iz toga proizlazi sljedeća vizija destinacije Benkovac:

Do 2010. godine područje grada Benkovca postati će prepoznatljiva izletnička destinacija sjeverne i srednje Dalmacije koja će svoju prepoznatljivost graditi na antičkoj/povijesnoj baštini, te kvalitetno organiziranim tematskim itinererima kao i na eksploataciji kamena po kojoj je Benkovac poznat. Tri ključne atrakcije ovog područja su:

• tematsko arheološki park Aserija, • itinerer Antički putovi baštine i • benkovački kamenolomi.

U skladu s ovom vizijom turistički proizvod destinacije Benkovac treba biti sljedećih obilježja:

• najjača strana mu je ponuda vizitacijskih atrakcija zaštićene kulturne baštine • cjelokupna prepoznatljivost ove turističke destinacije je u sintagmi i nazivu najznačajnijeg

parcijalnog turističkog proizvoda «Antički putovi baštine BENKOVAČKI MILJOKAZI» • poglavito vizitacijski (jednodnevni obilasci) • pretežitim dijelom dokoličarsko-edukacijski te dijelom sportsko-rekreacijski, a manjim

dijelom odmorišni • pretežitim dijelom, u ljetnoj sezoni, namijenjen stacionarnim turistima na obali, a manjim

dijelom ostalima kroz cijelu godinu • obilazak poglavito osobnim automobilom • ovisan više o turističkoj ponudi (infrastruktura turističkih atrakcija i turističke destinacije), a

manje o ugostiteljskim, poglavito smještajnim objektima

Gradeći na postojećoj resursnoj osnovi kulturno-povijesne baštine i izletničkog karaktera boravka u ovom prostoru destinacija Benkovac pozicionira se kao neotkriven, jedinstven, idiličan prostor pun iznenađenja, a izletnike se potiče na otkrivanje ovog prostora sloganom: Otkrijte fascinantno dalmatinsko zaleđe – krenite tragovima benkovačkih miljokaza! Ovakav slogan, kojeg idealno trebaju doraditi stručnjaci, odgovara ovoj prvoj fazi razvoja turizma kada se destinacija Benkovac uvodi na turističko tržište. Slogan jasno komunicira potencijalnim izletnicima što trebaju raditi – krenuti tragovima benkovačkih miljokaza, kakve će koristi imati od posjete – otkriti će njima nepoznato i fascinantno dalmatinsko zaleđe. Benkovački miljokazi inspirirani su rimskim miljokazima odnosno rimskim putovima baštine koji su jedinstveni za ovaj prostor te mu daju tržišnu prepoznatljivost. Pored toga, s kreiranjem i uvođenjem novih proizvoda ovaj se slogan lako prilagođava. Na primjer:

Krenite tragovima benkovačkih miljokaza u potragu za mjestima koje su stari Rimljani nekada zvali svojim domom! Krenite tragovima benkovačkih miljokaza u potragu za voćem i povrćem čiji ste okus već davno zaboravili! Krenite tragovima benkovačkih miljokaza u potragu za ruralnom idilom! Krenite tragovima benkovačkih miljokaza i otkrijte fascinantan svijet benkovačkog kamena!


5.3. Strateški ciljevi Osnovni je cilj stvoriti turistički proizvod koji će optimalno iskoristiti turističku osnovu područja grada Benkovca, njezin geoprometni položaj te blizinu turističkih središta Zadarske i Šibensko-kninske županije. Iz toga proizlaze sljedeći strateški ciljevi:

• stvoriti organizacijske preduvjete za razvoj turizma • formirati proizvode destinacije Benkovac koji se sastoje od:

o definiranja rute itinerera i pripreme itinerera (signalizacija, vidikovci, popratni sadržaji) za fazu uvođenja destinacije Benkovac na tržište

o priprema kulturno-povijesnih atrakcija uzduž itinerera za prihvat posjetitelja o kreiranje tri glavne atrakcije destinacije – tematski arheološki park, antički putevi

baštine i kamenolomi • uvesti destinaciju Benkovac na tržište • sustavno razvijati komplementarne sadržaje/atrakcije poticanjem malog i srednjeg

poduzetništva – biciklističke/pješačke staze, vinske ceste, boravak na seljačkom gospodarstvu, gastronomiju koji bi produljili boravak turista u ovom području te stimulirali ponovnu posjetu

• povezivati se u širi destinacijski sustav tematskim itinererom arheoloških nalazišta

5.4. Zaključak Turistički proizvod destinacije Benkovac temelji se na tri glavne atrakcije – Aseriji, Antičkim putovima baštine i kamenu. Kako su ovo ambiciozni projekti čija realizacija se, optimalno, očekuje unutar ili pri kraju petogodišnjeg razdoblja, a kako već sada postoji latentna izletnička potražnja, određeni turistički efekti mogu se kratkoročno ostvariti s minimalnom pripremom pažljivo selektiranih lokaliteta za obilazak te povezanih itinererom na temu otkrivanja dalmatinskog zaleđa, a u kasnijoj fazi s kreiranjem tematskih itinerera kako je to predloženo vizijom. Međutim, veliki broj izletnika koji kraj upoznaju putem itinerera ne bi smio biti krajnji cilj razvoja turizma, već itinerer treba biti katalizator ostalih razvojnih programa, primarno u domeni privatnog poduzetništva. Itinerer treba stvoriti turističku potražnju te tu potražnju napraviti vidljivom kako bi se poduzetnike motiviralo na uključenje u turistički sustav, a turistima se pružila široka paleta dostupnih iskustava gdje sami stvaraju svoj vlastiti itinerer iz niza ponuđenih opcija. Pri definiranju itinerera potrebno je voditi računa ne samo o izboru ključnih lokaliteta na osnovu kulturne i prirodne baštine, već i o povezivanju lokaliteta, smještaju, ugostiteljskim sadržajima, mogućnošću za sportsku rekreaciju (od lagane šetnje, do napornijih oblika, biciklizma), te identifikaciji komplementarnih turističkih proizvoda u regiji. To mogu biti relativno jednostavni sadržaji poput direktne prodaje voća i povrća na poljoprivrednim gospodarstvima do kompleksnijih, poput organiziranog obilaska sela ili posjeta seljačkim domaćinstvima ili kapitalno intenzivnije ponude smještaja na turističkim seljačkim gospodarstvima. Stoga je od iznimne važnosti da se u operacionalizaciji svakog pojedinog projekta definiranog u sljedećem poglavlju, vodi računa o mogućnostima mobiliziranja lokalnih poduzetnika kako bi, s jedne strane, posjetiteljima pružili odgovarajući doživljaj a, s druge strane, osigurali da šira društvena zajednica ima neposredne koristi od ove inicijative.


Poglavlje 6. STRATEGIJA RAZVOJA –

REALIZACIJA VIZIJE I PROJEKTI


Poglavlje 6. STRATEGIJA RAZVOJA – REALIZACIJA VIZIJE I PROJEKTI U ovom poglavlju definiraju se projekti kojima će se ostvariti predložena vizija i realizirati strateški ciljevi. S obzirom na planski period od pet godina i na opseg zadatka, realizacija vizije i strateških ciljeva planira se u dvije faze. U prvoj fazi, koja se realno može ostvariti do turističke sezone 2006. predlaže se povezivanje ključnih atrakcija itinererom kojim se uvodi destinacija Benkovac na tržište, sloganom: Otkrijte fascinantno dalmatinsko zaleđe – krenite tragovima benkovačkih miljokaza! Zadatak ovog itinerera je da zainteresira stacionirane turiste obalnog dijela na izletnički (dnevni ili poludnevni) obilazak područja grada Benkovca kao i turističkih operatora za dovođenje organiziranih tura. U drugoj fazi, koja traje otprilike pet godina, potrebno je uvesti na tržište tri vodeće atrakcije koje su, same za sebe, dovoljan razlog posjete benkovačkom kraju tzv. 'must see' atrakcije. Tu se prvenstveno misli na pripremu Aserije za turistički obilazak te, po mogućnosti, pri kraju ovog srednjoročnog razdoblja, realiziranju projekta Asseria Nuova te, u suradnji s privatnim sektorom, eksploatacija i obrada benkovačkog kamena osmišljava se kao turistička atrakcija. U ovoj fazi također se uspostavlja turistički itinerer Antičkih putova baštine. S Aserijom kao potpuno funkcionirajućem tematskim arheološkim parkom i itinererom Benkovačkih miljokaza destinacija Benkovac postiže svoju cjelokupnu, dugoročnu tržišnu prepoznatljivost. Pri kraju ovog planskog razdoblja, uvode se proizvodi/sadržaji koji bogate vizitacijski karakter – aktivnosti u ruralnom području ponudom agro-turizma, biciklističkih staza, vinskih cesta, odnosno sadržaji u domeni privatnog poduzetništva koji omogućuju dulji boravak posjetitelja u destinaciji Benkovac.

Tablica 11: Realiziranje vizije po fazama Faza Cilj Kako 1. Osnovni turistički itinerer

(2005. – ljeto 2006.) Uvesti destinaciju Benkovac na turističko tržište (sezonski boravišni turisti uže gravitirajuće zone)

• Organizirati itinerer za samostalni obilazak automobilom

• Itinererom promovirati destinaciju Benkovac stacioniranim turistima tijekom ljeta

2. Uspostavljanje ključnih

turističkih atrakcija (2006. – 2010/2011.)

Jedinstveno pozicionirati destinaciju Benkovac na turističkom tržištu proizvodom “Tragovima benkovačkih miljokaza;” povećati potrošnju jednodnevnih posjetitelja; stimulirati potražnju lokalnog stanovništva uže i šire gravitirajuće zone

• Uvesti Aseriju na tržište kao tematski arheološki park

• Uspostaviti itinerer Tragovima benkovačkih miljokaza te istim sloganom promovirati destinaciju Benkovac

• Kamenolom kao turistička atrakcija • Uključiti malo i srednje

poduzetništvo u pružanje popratnih proizvoda i usluga

• Potaknuti razvoj agro-turizma • Razviti specijalizirane ture i

proizvode • Definirati program događanja kao

stimulatora ponovne posjete


U nastavku ovog poglavlja definirani su projekti koji će dovesti do realizacije vizije, grupirani u tri skupine:

• formiranje turističkih proizvoda uključujući neophodne infrastrukturne zahvate • marketing kojim se daju smjernice za tržišno pozicioniranje i učinkovit izbor kanala

komunikacije za ciljna tržišta • organizacija razvoja turizma gdje se definiraju zadaci i smjernice rada ključnih aktera

turističkog razvoja Pri tome se nastojalo obuhvatiti ključne projekte što ne znači da je lista projekata sveobuhvatna i isključiva. Također je važno napomenuti da, u uvjetima stvaranja turističkog proizvoda od nulte faze u kojoj je trenutno područje Benkovca, definirani su projekti na razini smjernica, dok je operacionalizacija ovih projekata predmet detaljnijih studija odnosno planova implementacije. 6.1. Formiranje turističkih proizvoda i infrastrukture Da bi se realizirali turistički potencijali destinacije Benkovac izloženi u prethodnom poglavlju, potrebno je prvenstveno urediti ključne turističke atrakcije za prihvat posjetitelja. Kako bi se ovome pristupilo sustavno, projekti definirani unutar ovog strateškog cilja organizirani su, gdje je to bilo moguće, po funkcionalnim cjelinama opisanim u poglavlju 4.3. PROJEKT 1: ITINERER „Otkrijte dalmatinsko zaleđe – krenite tragovima benkovačkih

miljokaza!“ Nositelj: Gradsko poglavarstvo/Turistička zajednica Vrijeme realizacije: kratkoročno Ovaj itinerer može se realizirati do sljedeće turističke sezone te predstavlja početni turistički destinacijski proizvod grada Benkovca. Taj turistički proizvod obuhvaća turističke atrakcije koje će se realizirati unutar godine dana, kao i postojeće i potrebne ugostiteljske objekte te druge neophodne turističke servise. Prema okvirnom vrednovanju turističkih atrakcija u taj bi se itinerer mogle, u cijelosti ili samo djelomično, uvrstiti sljedeće potencijalne turističke atrakcije:

• Benkovac – Kaštel • Aserija • Odgovarajući dio rimske ceste • Kličevica – utvrda i dio kanjona • Karin – samostan s pripadajućim zaštićenim dijelom doline Karišnice • Medviđa • Ruralna arhitektura • Crkva sv. Ivana • Rimska utvrda Sidrona • Kamenolom i prerada kamena • Vinarija • Vinorodni prostor s vinskim stazama • Cjelokupni prostor s izborom etnografskih atrakcija

Glavni turistički servis za funkcioniranje ove faze jest dio Kaštela u kojem bi se morale osigurati minimalni uvjeti za prijem i informiranje turista (Projekt 2).


Pri izradi itinerera potrebno je: • osigurati konzistentnu turističku signalizaciju i obilježavanje atrakcija, idealno njihovo

vizualno rješenje trebalo bi biti usklađeno s idejom benkovačkih miljokaza, inspiriranih onima iz rimskog doba;

• identificirati točke s kojih se pruža lijepi pogled, urediti ih kao vidikovce (parkiralište, signalizacija, interpretacijske ploče po potrebi) te ih označiti kao dio itinerera;

• osigurati da itinerer prolazi pored postojećih ugostiteljskih objekata te, po potrebi, dopuniti ih s nekim novim ako analiza pokaže da je to neophodno za pružanje minimalnog ugostiteljskog komfora (jelo i piće);

• podijeliti itinerer na logične i funkcionalne posjetiteljske cjeline koje, osim posjeta turističkim atrakcijama, nude i prateće ugostiteljske objekte, s obzirom da je ovaj itinerer poglavito namijenjen dnevnim posjetiteljima koji dolaze iz obalnih turističkih mjesta na poludnevne ili cjelodnevne izlete pretežito vlastitim osobnim automobilom, te je za pretpostaviti da će odjednom posjećivati samo dio ovog bogatog itinerera, te

• izraditi lako razumljiv promidžbeni materijal koji, osim teksta, sadrži i kartografski prikaz itinerera, za distribuciju turističkim agencijama, u smještajnim objektima, servisnim zonama prije i poslije čvorišta na autocesti kod Benkovca i ostalim zainteresiranim prije sezone

Paralelno s izradom ovog itinerera, pretpostavka je da će se početi s poticanjem malog i srednjeg poduzetništva koje će se uključiti u kreiranje kompatibilne ponude te se, sukladno, ovaj itinerer može formirati u obliku vijenca ili cvijeta, vodeći posjetitelja prema seoskim gospodarstvima, vinarijama i pješačkim stazama i slično. PROJEKT 2: KAŠTEL KAO ISHODIŠTE ITINERERA Nositelj: Gradsko poglavarstvo uz stručnu pomoć Arheološkog muzeja Zadra Vrijeme implementacije: kratkoročno Svaki itinerer mora imati svoje ishodište te je, u ovom slučaju Kaštel, svojom lokacijom u samom gradu Benkovcu na uzvisini s koje se pruža izvanredan pogled na okolni prostor, idealna lokacija, tim više što je u prošlosti u njemu već funkcionirao zavičajni muzej. Iako danas sama unutrašnjost kaštela, zbog vlage, ograničava funkcioniranje ovog prostora kao zavičajnog muzeja, on se stavlja ovdje u turističku funkciju time što postaje ishodište itinerera. Tu će posjetitelji dobiti informacije o itinereru, a izložbeni dio se može rotirati tako da se ilustriraju određeni dijelovi itinerera i time potaknu posjetitelji na otkrivanje ovog njima gotovo nepoznatog dijela zaleđa sjeverne i srednje Dalmacije. Dakle, ključ je da postavi u izložbenom dijelu budu integrirani s prostorima obuhvaćenim itinererima. Da bi Kaštel funkcionirao kao ishodište obilaska područja destinacije Benkovac potrebno ga je:

• urediti za muzejsku i turističku funkciju • osigurati dostupnost Kaštelu – regulirati pješački i automobilski promet • osigurati parkiralište u gradu te simboličku portu grada • putokazima usmjeravati posjetitelje prema Kaštelu • izraditi sustav razgledanja Benkovca s odgovarajućom signalizacijom, interpretacijom te

popratnim tiskanim materijalom za samostalno razgledanje PROJEKT 3: KLIČEVICA Nositelj: Gradsko poglavarstvo/Turistička zajednica Vrijeme realizacije: kratkoročno Sa ostatkom srednjovjekovne utvrde, scenski atraktivnim kanjonom s mogućnošću sportske rekreacije (od šetnje do tjelesno napornijeg kanjoninga) te ostacima rimske ceste cjelina Kličevica idealno je boravišno-izletnički lokalitet koji se u relativno kratkom roku i bez značajnih infrastrukturnih zahvata može, kao dio itinerera, staviti u turističku funkciju. Da bi se funkcionalna cjelina Kličevica stavila u turističku funkciju te postala sastavni dio itinerera, potrebno je:


• urediti prilaz (signalizacija, parkiralište) • interpretirati utvrdu (interpretacijska ploča) • sagraditi platforme za promatranje kanjona te osigurati sigurnost kretanja posjetitelja te,

ovisno o intenzitetu posjeta • razmotriti mogućnost uvođenja ugostiteljskih sadržaja.

PROJEKT 4: DOLINA KARIŠNICE S IZVOROM I MLINICAMA Nositelj: Gradsko poglavarstvo/Turistička zajednica Vrijeme realizacije: kratkoročno Karinsko more kao funkcionalna cjelina obuhvaća dio morske obale, riječni i samostanski prostor, nudeći mogućnost višednevnog, klasičnog maritimnog boravka, kojeg unutar ovog projekta sagledavamo prvenstveno kao prostor koji nudi izletničke sadržaje u sklopu cjelokupnog itinerera. To su prvenstveno šetnja dolinom Karišnice do njezinog izvora te ostaci mlinica uz šetnicu. Ovo se može u vrlo kratkom roku uključiti u turistički itinerer poštujući, pri tome, načela zaštite prirode u zaštićenom krajoliku. U vrlo kratkom razdoblju, pod uvjetom da se organizira sustav dostupnosti (parkiralište, signalizacija) te postavi interpretacijska ploča, ovaj se dio može staviti u turističku funkciju. Za početak, interpretacijska ploča, pored osnovnih informacija, mora informirati posjetitelja od duljini šetnice i vremenskom trajanju, te se na izvoru rijeke Karišnice trebaju urediti platforme za razgledanje kako bi se upravljalo protokom posjetitelja te osigurala potrebna zaštita prirodnog resursa kao i sigurnost posjetitelja. Međutim, sustavnije oblikovanje ovog područja u turističku atrakciju podrazumijeva i revitalizaciju mlinica i njihovo uređenje kao centra za posjetitelje s odgovarajućih ugostiteljskim sadržajima. PROJEKT 5: FRANJEVAČKI SAMOSTAN U KARINU Nositelj: Turistička zajednica Vrijeme realizacije: kratkoročno Iako je Franjevački samostan u procesu obnove, već se danas može uključiti u turistički obilazak. Unatoč ustaljenom mišljenju da tek obnovljeni objekti mogu biti dio turističke ponude, ne smije se zanemariti i činjenica da se objekt u sadašnjem stanju može uključiti u ponudu pod uvjetom odgovarajuće interpretacije koja se može usmjeriti na načine obnove i restauracije, zbog čega je objekt u postojećem stanju, kojim tehnikama se obnavlja, i slično. Stavljanje samostana u turističku funkciju, način interpretacije, režim obilaska mora se organizirati u dogovoru s fratrima koji za ovu uslugu moraju biti odgovarajuće kompenzirani. PROJEKT 6: BENKOVAČKI STOČARSKI SAJAM KAO TURISTIČKA ATRAKCIJA Nositelj: Organizatori sajma, gradsko poglavarstvo Vrijeme realizacije: kratkoročno/srednjoročno Iako se ovim planom predviđa stvaranje sustava međusobno kompatibilnih turističkih atrakcija uglavnom kulturno-povijesnog karaktera, važno je imati na umu da su takve atrakcije relativno statične te, kad ih se jednom posjeti, pružaju vrlo malo razloga za ponovnu posjetu. Iako će se, inicijalno, ponovna posjeta stimulirati tijekom planskog perioda postupnim uvođenjem novih atrakcija i itinerera kao i pružanjem dodatnih usluga, važno je pažnju obratiti i na program turističkih manifestacija koje trebaju imati dvojaku funkciju kao 1) animatora statičnih kulturno-povijesnih atrakcija; 2) mehanizma promocije destinacije Benkovac. Pored toga, manifestacije na temu lokalne kulture života i rada i lokalne povijesti oslanjaju se na resurse lokalne zajednice, pa se time stimulara i društveno-kulturni život grada Benkovca te čuvaju i, vrlo često, oživljavaju zaboravljeni običaji. Manifestacije ovakve prirode također su mehanizam stvaranja dodatne


potražnje izvan sezone, a za destinaciju Benkovac ovo je vrlo važno, s obzirom da se izvan sezone želi privući regionalno stanovništvo. Istovremeno, naše stacionirane turiste karakterizira lojalnost destinacijama, što znači da i njima, tijekom ljetne sezone, treba pružiti dodatni razlog za posjet destinaciji Benkovac. Pri osmišljavanju događanja i manifestacija s ciljem stimuliranja turističke potražnje treba imati na umu da one budu kompatibilne s turističkim pozicioniranjem destinacije Benkovac, dakle zasnovane na povijesnom, gospodarskoj, kulturnoj ili društvenoj tradiciji. Jedna od takvih manifestacija koja ima nedvojbeno veliki potencijal je Benkovački stočarski sajam. Prednost sajma je ne samo u tradiciji, već i u činjenici da je ovaj sajam dio gotovo već izgubljenih običaja ritma života poljoprivredno-stočarskih krajeva i kao takav autentična manifestacija gospodarsko-kulturnog tipa. Međutim, da bi sajam postao turistička atrakcija kao i sve manifestacija mora posjedovati mješavinu trgovačke i zabavne funkcije – posjet sajmu mora postati događaj izvan samo kupoprodajne funkcije, na sajmu je potrebno dati dovoljno sadržaja da se posjetitelji zadrže gotovo cijeli dan. U tu svrhu sajam mora imati sljedeće elemente:

• zoniranje – moraju postojati jasne zone – zona samog stočnog sajma, zona gastronomije, zona trgovine, i što je vrlo važno da bi se potražnja proširila na ostale segmente, zona zabave za djecu, zona zabave za odrasle, zona lokalnih autentičnih proizvoda (tzv. art and craft). Ovo treba pratiti odgovarajuća signalizacija;

• oblikovanje programa sajma prema potrebama tržišnih segmenata koje ovaj sajam potencijalno može privući. Tipično, ovakva su događanja najprivlačnija starijim stanovnicima koji osjećaju nostalgiju za izgubljenim načinom života, porodicama s mlađom djecom fasciniranom životinjama i sajamskom vrevom te ženama srednje dobi. Međutim, program sajma treba se prilagodi ovom segmentu uvođenjem edukativnih sadržaja za djecu (npr. mini farma gdje djeca mogu hraniti životinje, radionice izrade npr. svijeća, tkanja), demonstracija (npr. prerade vune, proizvodnje meda), zabavnih sadržaja (od tradicionalnih vrtuljaka do dekorativnog oslikavanja lica, raznih 'fora' natjecanja), te glazbenih sadržaja (npr. folklorne muzike, popularne glazbe, klapa i slično);

• povremeno mijenjanje sadržaja programa i uvođenje novih sadržaja s obzirom da se sajam organizira svaki mjesec te će, većinom godine, crpiti glavninu svojih posjetitelja iz regije;

• produljenje trajanja sajma kako bi se maksimalizirali njegovi učinci. Trajanje sajma treba se produljiti na dva načina. Prvo, program se može odvijati do kasnijih večernjih ili noćnih sati. Time će se produljiti potražnja ugostiteljskim i trgovačkim objektima te, u koliko su to pop-koncerti u večernjim satima, privlačiti još jedan tržišni segment mladih koji tipično nisu zainteresirani za sam dnevni sajamski program. U slučaju da se program sajma nastavlja u noć, organizatori trebaju pažljivo evaluirati prednosti u odnosu na moguće probleme (buka u noćnim satima izazvana pojačanim prometom ili neprikladnim ponašanjem posjetitelja, vožnja u alkoholiziranom stanju i slično). Drugi način produljenja sajma je povremeno, jednom ili dva puta godišnje (idealno kada tradicionalni 10. pada oko dana vikenda ili praznika) organizirati dvodnevni sajam, čime će se povećati ekonomska dobit ostvarena od sajma. To je osobito važno s uvođenjem novih turističkih sadržaja, osobito u segmentu smještaja, kada će produljenje trajanja sajma povećati potražnju za smještajnim kapacitetima.

• promociju jer, kao i svaka turistička atrakcija, sajam treba biti promoviran, za što je potrebno izraditi vizualni identitet/logo i promotivne materijale (postere i radio-oglas za regionalno oglašavanje, brošure za distribuciju turističkom sustavu i jeftinije letke za distribuciju posjetiteljima pri ulasku na prostor sajma). Također bi bilo dobro izraditi i redovito ažurirati web stranice sajma. Informacije koje organizatori moraju pružiti posjetiteljima su: kako doći do Benkovca i sajma; gdje parkirati (i koliko parkiranje košta u koliko se ono naplaćuje); plan sajma s istaknutim osnovnim zonama; program sajma; preporuke što kupiti i gdje jesti. Djelomično se troškovi izrade promotivnih materijale i promotivne kampanje mogu podijeliti s izlagačima koji se putem ovih materijala žele


dodatno promovirati. Putem ovih materijala treba promovirati i ostale turističke proizvode destinacije Benkovac kako se oni budu uvodili na tržište.

Kako se iskustvo s organizacijom sajma kao gospodarsko-zabavne manifestacije bude steklo, moguće je organizirati i specijalizirane sajmove s elementima zabave npr. festival vina, festival poljoprivrednih proizvoda i slično. PROJEKT 7: TEMATSKI ARHEOLOŠKI PARK ASSERIA – ASSERIA NUOVA Nositelj: Arheološki muzej Zadar, gradsko poglavarstvo Vrijeme realizacije: srednjoročno Asseria je najznačajniji atrakcija destinacije Benkovac te, s obzirom na svoju veličinu i značaj, trebala bi postati 'must see' atrakcija ovog dijela, dakle ona vrsta atrakcije za koju posjetitelji kad se nađu u ovom području smatraju da je ne smiju propustiti vidjeti. Već postoji suglasnost glavnih aktera (Arheološki muzej Zadar u čijoj je nadležnosti ovaj lokalitet), gradskog poglavarstva i Turističke zajednice županije da se ovaj izuzetno značajan arheološki lokalitet pripremi za kvalitetan turistički obilazak njegovom organizacijom u tematski arheološki park. Prijedlog da se nasuprot samog nalazišta izgradi Asseria Nuova svakako doprinosi atrakciji ovog lokaliteta i njegovom kvalitetnijem stavljanju u turističku funkciju. U sklopu već izrađenog projektnog prijedloga Asseria Nuova (Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije), potrebno je još obratiti pažnju na činjenicu da Asseria Nuova treba osigurati tehnologiju pristupa „turističkog filtra velike turističke atrakcije“ sa neophodnim elementima i pravilnim upravljanjem protokom posjetitelja tako da ona funkcionira kao centar za posjetitelje te, u tom smislu, ima odgovarajuće parkiralište (autobusi i osobno automobili), sanitarne sadržaje, mjesto okrijepe (bar/ugostiteljski objekt), informacije i pripremu za obilazak i ključne popratne sadržaje. Također, Aserija treba funkcionirati i kao polazište za daljnji obilazak područja destinacije Benkovac, te biti umrežena s ostalim arheološkim nalazištima u sklopu arheološkog tematskog itinerera šireg područja zaleđa – Burnuma, Danila i Bribirske glavice. PROJEKT 8: POVEZNICA BENKOVAC - ASERIJA Nositelj: Gradsko poglavarstvo Vrijeme realizacije: srednjoročno Kvalitetno pripremljena za turistički obilazak i dobro promovirana, Aserija će postati dominantna turistička atrakcija destinacije Benkovac te će biti potrebno posjetitelje Aserije stimulirati na obilazak šireg područja destinacije Benkovac, uključujući i sam grad Benkovac, kako bi se ostvario što ravnomjerniji turistički razvoj u cijelom području. Stoga je potrebno, a osobito imajući na umu blizinu Benkovca i Aserije, povezati ove dvije lokacije i pješačkom prometnom alejom, trakom za bicikliste (možda i jahače), s posebnom opremom u skladu s arheološkim lokalitetom (klupe, stabla, kameni miljokazi i slično). Ovako pripremljena staza omogućila bi i razvoj malog poduzetništva uzduž aleje od iznajmljivanja bicikla, preko prijevoza putnika npr. kočijama, konjima, do prodaje autohtonih prehrambenih proizvoda i suvenira uzduž aleje. Eventualni prodajni štandovi moraju biti vizualno atraktivni i uniformirani.


PROJEKT 9: ITINERER ANTIČKI PUTOVI BAŠTINE „BENKOVAČKI MILJOKAZI“ Nositelj:Arheološki muzej Zadar/Turistička zajednica Benkovac Vrijeme realizacije: srednjoročno Ovaj itinerer, pored Aserije i eventualnog Kamenoloma kao glavnih samostalnih turističkih atrakcija destinacije Benkovac, ujedno je jedna od 'must see' atrakcija destinacije Benkovac koja je inspirirala i marketinški slogan cijele destinacije Benkovca – Tragovima benkovačkih miljokaza. Ovaj itinerer obuhvaća sve one elemente antičke (rimske) baštine po čemu je ovaj prostor jedinstven, poglavito trase glavnih rimskih cesta koje su se spajale kod Aserije, pripadajuće spomenike kulture i pibolarno turističko ishodiste – Kaštel u Benkovcu i Asseria Nouva. Svojom kompleksnošću nudi mogućnosti odmora (šetnje), sportske rekreacije te dokoličarske edukacije. Za realizaciju ovog itinerera potrebno je napraviti istraživačku podlogu cijelog sustava, identificirati trase rimskih cesta i njihove vidljive ostatke na površini, utvrditi spomeničke lokalitete, pripremiti odgovarajući postav u Kaštelu kao pripremu za kretanje ovim itinererom (po mogućnosti isto učiniti i u Asseria Nouva kada ovaj projekt bude realiziran), izraditi plan interpretacije, interpretacijske ploče i signalizaciju trase, karte i odgovarajući promotivne materijale. PROJEKT 10: BENKOVAČKI KAMEN/KAMENOLOMI Nositelj: privatni sektor Vrijeme realizacije: srednjoročno Benkovački kamen je, pored vinogradarstva, voćarstva i vrtlarstva, također jedan od sinonima ovog područja, koji dominira krajobrazom dijela destinacije Benkovac. Kamenolomi nude niz mogućnosti unutar dokoličarske edukacije od promatranja geološke strukture, tehnologije vađenja kamena do upoznavanja s tehnologijom obrade kamena. S obzirom na svoju popularnost benkovački kamen/kamenolomi također se trebaju formirati u turističku atrakciju kao treću 'must see' atrakciju destinacije Benkovac. Nositelji ove razvojne inicijative trebaju biti tvrtke koje se bave eksploatacijom i vađenjem kamena u suradnji s gradskim poglavarstvom i turističkom zajednicom. Stavljanje kamenoloma i pogona za obradu kamena u turističku funkciju treba biti stručno i profesionalno osmišljeno u skladu s principima organiziranja i upravljanja turističkom atrakcijom. Alternativno, može se razmišljati i o kreiranju Muzeja kamena koji bi objedinjavao muzejsku (postav, istraživanje, interpretacija, radionice), turističku (centar za posjetitelje, suvenirnica) i ugostiteljsku ulogu. PROJEKT 11: VINSKE CESTE I POPRATNI SADRŽAJI BENKOVAČKO-SMILČIČKOG VINOGORJA Nositelj: Gradsko poglavarstvo/Turistička zajednica, privatni sektor Vrijeme realizacije: srednjoročne/dugoročno Benkovačko područje je već u svijesti stanovnika Hrvatske prepoznatljivo po vinogradarstvu i proizvodnji vina te ova tradicija nudi vinogradarima mogućnost uključenja u turističku ponudu putem omogućavanja boravka na vinogradarskim seljačkim gospodarstvima, jednodnevnih/ poludnevnih boravaka sa sudjelovanjem u vinogradarskim radovima, kao i kušanja vina/jela u vinskim podrumima i na seljačkim gospodarstvima. Ovaj dio ponude ovisi o poduzetničkim inicijativama samih vinogradara te se realno za očekivati da će se ono razvijati u srednjoročnom ili čak dugoročnom planskom razvoju.


Kratkoročno, trebalo bi kreirati dvije do tri kraće vinske staze za kretanje pješaka, biciklista ili jahača (konji, magarci kao dio turističke ponude lokalnih poduzetnika) koji će obogatiti cjelokupni itinerer dodatnim sadržajima šetnje u prirodi i dokoličarske edukacije. Dugoročno, potrebno je usmjeravati zainteresirane poduzetnike na pružanje kvalitetnog sadržaja – vinski podrumi s degustacijom hrane i pića, garantiranim vremenom za prihvat posjetitelja (individualnih i grupnih) s mogućim smještajnim kapacitetima kako bi se mogla uspostaviti i vinska cesta uključena u cjelinu županijskih i nacionalnih vinskih cesta. PROJEKT 12: OBILAZAK PITORESKNIH SELA BUKOVICE I RAVNIH KOTARA Nositelj: Turistička zajednica Vrijeme realizacije: srednjoročno Sela Bukovice imaju 'dobru, staru' atmosferu sela, s obzirom da tradicionalna ruralna arhitektura još uvijek nije zamijenjena modernim zdanjima, a što je sve teže pronaći. Kao takva, sela su neizostavni dio itinerera. Međutim, organiziranjem posjeta i uključivanjem lokalnog stanovništva u turističku ponudu omogućuje posjetiteljima kvalitetniji doživljaj upoznavanja s kulturom života i rada lokalnih stanovnika i njihovom povijesti i tradicijom, što je jedan od dominantnih motiva putovanja Europljana. S druge strane, uključivanje lokalnog stanovnika u pružanje organizirane posjete turistima omogućuje stvaranje dodatnog izvora prihoda lokalnim žiteljima. Posjeti mogu biti organizirani tako da se, pod vodstvom lokalnih vodiča, ponudi jedno ili dvosatna šetnja krajem kroz koju će se sudionici ture upoznati s tradicionalnim načinom života u selu. Nešto kompleksniji, prošireni proizvod mogao bi biti posjeta domaćinstvima tijekom koje će domaćini objašnjavati kako obrađuju zemlju, kako se bave stočarstvom, povijest njihove porodice, kako se njihov život mijenjao tijekom godina i slično. Preduvjeti za ovaj proizvod su:

• identifikacija lokalne organizacije koja će koordinirati kreiranje i promociju ovog proizvoda ili njeno uspostavljanje

• osmišljavanje samog sadržaja ture te identifikacija ključnih nositelja • podučavanje lokalnih nositelja ponude o provođenju ove ture • uspostavljanje minimalne infrastrukture (prostor za doček gostiju, sanitarni čvor) • definiranje režima posjete (minimalan broj sudionika, transfer) • identificiranje načina plasmana lokalnih proizvoda • promotivni plan.


6.2. Uvođenje destinacije Benkovac na turističko tržište – marketinške smjernice Kada se pripreme selektirani lokaliteti za turistički obilazak (Projekt 1.) potrebno je efektivnom i učinkovitom marketinškom strategijom potaknuti primarnu grupu posjetitelja – turiste stacionirane u obalnim destinacijama Zadarske i Šibensko-kninske županije, na izlet u destinaciju Benkovac. Kako se destinacija Benkovac tek uvodi na tržište, cilj je potaknuti želju za posjetom te pretvoriti želju u stvarnu posjetu. Odgovornost za izradu i implementaciju marketinške strategije snosi Turistička zajednica grada Benkovca. Pri tome, valja imati na umu relativno skromna sredstva koja se mogu investirati u promociju destinacije Benkovac tradicionalnim metodama oglašavanja, te evaluirati mogućnost alternativnih mehanizama, od kojih se ovakvim destinacijama s relativno niskim stupnjem turističke aktivnosti i skromnim promotivnim sredstvima preporuča pretvaranje samih stanovnika u turističke ambasadore destinacije. Stoga marketinške aktivnosti u prvoj fazi, moraju biti usmjerene na:

• regionalan marketing stacioniranim posjetiteljima u užoj gravitirajućoj zoni tijekom ljeta koristeći klasične metode oglašavanja

• direktan marketing i 'familiarisation tours' turističkim agencijama koje organiziraju izletničke ture

• promociju destinacije Benkovac lokalnom stanovništvu Kako marketing ovisi o dinamici realizacije pojedinih projekata definiranih ovim planom, ovdje se ograničavamo na marketinške smjernice vezane uz prvu fazu kreiranja osnovnog itinerera (Projekt 1) kojim destinaciju Benkovac uvodimo na turističko tržište, slijedeći viziju i tržišno pozicioniranje (Poglavlju 5.). Naglašavamo, da svi ovi elementi moraju biti prisutni i na Internet stranicama Turističke zajednice grada Benkovca (vizualni izgled Internet stranica i ostalih promotivnih materijala mora biti jedinstven). PROJEKT 13: IZRADA VIZUALNOG IDENTITETA Nositelj: Turistička zajednica Vrijeme realizacije: kratkoročno Potrebno je izraditi jedinstveni vizualni identitet destinacije Benkovac u kojem će dominirati benkovački miljokazi iz antičkog perioda sa sloganom „Otkrijte fascinantno dalmatinsko zaleđe – krenite tragom benkovačkih miljokaza!“ Jedinstven dizajn mora prožimati signalizaciju itinerera, interpretacijske ploče na turističkim atrakcijama obuhvaćenih itinererom, turističku signalizaciju itinerera, ulaznu portu u Benkovac te oznaku turističkog informativnog centra/centra za posjetitelje u Kaštelu kojeg smo identificirali kao polazište itinerera. Vizualni izgled promotivnih materijala također mora pratiti vizualni identitet destinacije Benkovac, te načela izrade učinkovitih promotivnih materijala: slogan/pozicioniranje mora biti vidljivo, fotografija mora ilustrirati doživljaj/atmosferu uključujući u prvom planu ciljnu skupinu kojoj se obraćamo, za početak izletnici bez djece, ili izletnici s djecom školskog uzrasta (porodice s manjom djecom nevoljko se upućuju na dulje vožnje), kako uživaju u ruralnoj idili dalmatinskog zaleđa i dive se pogledu. S uvođenjem novih proizvoda, promotivnim materijalima obraćamo se i ostalim ciljnim skupinama.


PROJEKT 14: IZRADA I DISTRIBUCIJA PROMOTIVNIH MATERIJALA Nositelj: Turistička zajednica Vrijeme realizacije: kratkoročno Istraživanja posjetitelja ruralnim kulturno-turističkim atrakcijama u prostorima sličnim području Benkovca pokazuju da oni preferiraju jumbo-plakate i brošure kao sredstvo oglašavanja ovakvih atrakcija. Nakon usmene predaje i preporuke rođaka i prijatelja, za što je ipak potreban određen broj onih koju su destinaciju posjetili da bi je mogli preporučiti, čak 17% posjetilo je atrakciju jer je vidjelo reklamu uzduž prometnica, dok je 13% posjetitelja odlučilo za posjet nakon što su vidjeli brošuru. Štoviše, njih 71% smatralo je jumbo-plakate i signalizaciju, te 41% brošure kao najbolji oblik promocije ovakvih atrakcija16. Iz takvih istraživanja, kao i na osnovu analize aktivnosti stacioniranih turista tijekom ljeta predlaže se izrada sljedećih promotivnih materijala:

- brošure (20x20 cm) presavijene, za distribuciju po smještajnim i ostalim turističkim mjestima uže gravitirajuće zone te u servisnim zonama u radijusu od 50 do 100 km od Benkovca; unutrašnjost brošure sadrži kartu itinerera s glavnim turističkim atrakcijama, vidikovcima i šetnicama; ovdje se predlaže uključene postojećih relativno kvalitetnih ugostiteljskih objekata na bazi udruženog marketinga. Kako bi se povećala zapaženost brošura, predlaže se izrada posebnog stalka odgovarajućih dimenzija, za recepcije hotela, turističkih agencija, turističkih zajednica i slično. Brošure trebaju biti tiskane prvenstveno na hrvatskom, njemačkom, češkom i mađarskom jeziku, u skladu s nacionalnom strukturom gostiju. Predlaže se inicijalni tisak od 10,000 brošura koje se trebaju evaluirati za eventualne propuste te finalnu brošuru tiskati u 100.000 primjeraka

- brošure distribuirati i u muzejima i galerijama s obzirom na kompatibilnost benkovačke turističke ponude te poticati Arheološki muzej Zadra na kreiranje posebne izložbe posvećene antičkoj baštini benkovačkog kraja kao poticaja na obilazak samog benkovačkog područja, kao i u suradnji s Arheološkim muzejom identificirati ostale regionalne kulturne institucije koje bi mogle sličnu akciju upriličiti u svojim izložbenih prostorima

- jumbo plakati locirani uzduž glavnih prometnica, idealno u blizini 10 vodećih obalnih destinacija (Poglavlje 4.), obavezno uputiti na turističke informativne centre za brošuru

- plakati 50x70 veličine za distribuciju u smještajnim objektima i turističkim informativnim centrima te muzejima i galerijama

- dodatno, predlaže se tiskanje podmetača za tanjure sa sadržajem sličnim brošuri za distribuciju po ugostiteljskim objektima u 5 glavnim emitivnih centara na obali

Distribucija brošura mora se nadgledati i evaluirati. Potrebno je redovito obilaziti sve distributivne punktove te obnavljati zalihe brošura, kao i pratiti dinamiku distribucije na svakom distributivnom punktu.

16 Prideaux, B; Kininmont, L.J. (1999). Tourism and heritage are not strangers: A study of opportunities for rural heritage museums to maximaase tourism visitation. Journal of Travel Research. 37:299-303.


PROJEKT 15: DIREKTAN MARKETING TURISTIČKOM DISTRIBUTIVNOM SUSTAVU Nositelj: Turistička zajednica Vrijeme realizacije: kratkoročno/srednjoročno Potrebno je identificirati, u suradnji s turističkim zajednicama županija uže i šire gravitirajuće zone te, po potrebi, Hrvatskog udruženja putničkih agencija, turističke agencije/turoperatore koji organiziraju autobusne ture, osobito u području Dalmacije, te ih upoznati s benkovačkim turističkim proizvodima i planovima za razvoj. Pri tome se koristiti direktnom poštom s personaliziranim dopisom i brošurama u prilogu te, po potrebi, za one koji iskazuju poseban interes organizirati obilazak ovog područja (tzv. familiarisation tours). Također je potrebno uključiti se u sve akcije županijske turističke zajednice kompatibilne s proizvodom destinacije Benkovac kao i u širi destinacijski sustav gdje je to moguće (npr. zajednička promocija antičkih nalazišta). PROJEKT 16: PROMOCIJA PLANA TURIZMA STANOVNICIMA OPĆINE BENKOVAC Nositelj: Turistička zajednica/Obrtnička komora Vrijeme realizacije: kratkoročno/srednjoročno Iako su proizvodi i infrastrukturni projekti definirani ovim planom uglavnom odnose na kulturno-povijesnu baštinu povezanu tematskim itinererima, popratne usluge i proizvodi (ugostiteljstvo, vodiči, prijevoz, specijalizirane ture, posjeti i boravak na seoskim gospodarstvima, kušanje autohtonih jela/pića, vinske ceste, kupnja suvenira/lokalnih proizvoda) ovise o entuzijazmu i poduzetničkoj inicijativi samih stanovnika. Također, stanovnici Benkovca u svakodnevnom su kontaktu sa svojim prijateljima i rođacima koji žive izvan Benkovca te mogu potaknuti njihovu posjetu benkovačkom kraju. Time stanovnici postaju ambasadori turizma. Kako bi se učinkovito stavili u ulogu ambasadora turizma moraju biti pravodobno obaviješteni o turističkih razvojnim projektima i planovima te o samim turističkim proizvodima. U konačnici, oni su i sami korisnici turističkih atrakcija i usluga. Stoga, stanovnici općine Benkovac ovdje imaju trojaku ulogu:

• nositelja turističke ponude, • ambasadora turizma destinacije Benkovac, i • krajnjih korisnika turističkih atrakcija i usluga

Iako su financijski i ljudski resursi nedostatni za provođenje cjelovite kampanje kreiranja svijesti stanovnika o turizmu destinacije Benkovac, potrebno je ipak provesti sljedeće aktivnosti:

• sastaviti informativni letak koji će, u kratko, prezentirati ovaj razvojni plan sa proizvodima i uslugama koje lokalno stanovništvo može ponuditi te se time uključiti u turističku djelatnost i obogatiti turističku ponudu. Ovaj informativni letak treba distribuirati putem sastanaka obrtničke komore, udruženja, događanja na kojima se okuplja ova ciljna skupina;

• keirati bazu podataka o obrazovnom tečajevima na temu turizma, ugostiteljstva, ruralnog/agro turizma, kulturnog turizma i slično te poticati stanovnike na sudjelovanje;

• predstaviti plan razvoja turizma i poduzetničke mogućnosti na redovitim sastancima lokalne uprave, strukovnih udruženja, škola i slično;

• osigurati kontinuitet ovih akcija kako bi se inicijalni entuzijazam održao, te • obavijestiti stanovnike o kreiranju konkretnih turističkih proizvoda te ih instruirati kako ih

promovirati prijateljima i rođacima. Ove informacije također moraju biti prisutne na Internet stranicama Turističke zajednice kao i Gradskog poglavarstva. Idealno, stanice se mogu podijeliti na dva dijela: sadržaj za turiste/posjetitelje i za stanovnike/poduzetnike.


PROJEKT 17: STRATEGIJA ODNOSA S JAVNOŠĆU Nositelj: Turistička zajednica/Obrtnička komora/ Gradsko poglavarstvo Vrijeme realizacije: kratkoročno/srednjoročno S obzirom na ograničene financijske resurse, potrebno je iskoristiti moć odnosa s javnošću, pozivajući novinare (dnevni regionalni tisak), domaće te inozemne turističke novinare. Ovo je vrlo učinkovita metoda stvaranja svijesti o turističkim inicijativama i proizvodima destinacije Benkovac u području uže te, djelomično, šire gravitirajuće zone te među turistima posebnih interesa, kada je riječ o člancima u specijaliziranim publikacijama (putovanja, arheologija, baština i slično). Za obuhvat dnevnog regionalnog tiska odgovorna je direktno Turistička zajednica grada Benkovca koja mora:

• sastaviti bazu podataka novinara; • pripremiti izvješća za novinare na temu: usvajanja ovog razvojnog plana te konkretnih

planova i dinamiku njihove realizacije, lansiranja osnovnog itinerera „Otkrijte dalmatinsko zaleđe – krenite tragovima benkovačkih miljokaza!“, lansiranja promotivne kampanje i slično prema dinamici realiziranja plana.

• prema mogućnostima, omogućiti novinarima obilazak itinerera i/ili njegovih ključnih atrakcija.

Ovo je osobito važno za:

• mobiliziranje potražnje stanovnika uže gravitirajuće zone • informiranje stanovnika općine Benkovac o turističkim razvojnim planovima i projektima • informiranje turističkih djelatnika uže i šire gravitirajuće zone

Ugošćavanje domaćih i inozemnih turističkih novinara treba se odvijati u suradnji s Turističkom zajednicom Županije koja ovakve posjete organizira bilo samostalno, bilo u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom. Strategija odnosa s javnošću mora biti sastavni dio promotivnih aktivnosti te pažljivo isplanirana kako bi se osigurali maksimalni učinci ovog oblika komuniciranja.


6.3. Stvaranje organizacijskih preduvjeta za razvoja turizma Pri osmišljavanju turističkog proizvoda destinacije Benkovac i njezinog uvođenja na turističko tržište važno je uspostaviti jasnu organizacijsku strukturu i rukovodstvo sposobno mobilizirati sve ostale interesne grupe i pojedince o čijim inicijativama ovise krajnji učinci ostvareni od turizma u ovom području. Gradsko poglavarstvo Benkovca već se opredijelilo za turizam kao jedan od razvojnih prioriteta PROJEKT 18: USPOSTAVITI DJELOKRUG RADA TURISTIČKE ZAJEDNICE (U OSNIVANJU) Nositelj: Gradsko poglavarstvo Vrijeme implementacije: kratkoročno Prema Zakonu o turističkim zajednicama (Narodne novine, br. 30/94) ciljevi turističke zajednice su: 1) unapređivanje općih uvjeta boravka turista i to osobito podizanje kvalitete turističkih i drugih komplementarnih usluga, očuvanjem i stvaranjem prepoznatljivog i privlačnog turističkog okružja i osiguranjem turističkog gostoprimstva na području za koje su osnovane; 2) promocija turističkog proizvoda područja za koje su osnovane, sukladno sustavu promicanja turizma i njegovim posebnim i općim zadaćama od razine mjesta do razine Republike, a radi uključivanja u europske i svjetske turističke tijekove, te 3) razvijanje svijesti o važnosti i gospodarskim, društvenim i drugim učincima turizma, te potrebi i važnosti očuvanja i unapređenja svih elemenata turističkog proizvoda određenog područja, a osobito zaštite okoliša. S obzirom da se područje Benkovca tek pretvara u destinaciju, konkretni zadaci turističke zajednice odnose se na:

• rukovođenje i koordiniranje aktivnosti kojima će se selektirani lokaliteti (Poglavlje 6.2, osobito Projekt 1. i 2.) pripremiti za turistički obilazak

• pripremu promotivnih materijala koji će služiti za promociju destinacije Benkovac turističkom tržištu (definirani u Poglavlju 6.2. te na osnovu analize u Poglavlju 4.)

• razvoj i implementaciju plana promocije destinacije Benkovac regionalnom i lokalnom tržištu (stacionirani turisti tijekom ljeta i regionalno stanovništvo) te turistima posebnog interesa prema smjernicama definiranim

• senzibiliziranje lokalnog stanovništva prema ovom projektu i poticanje njihovih poduzetničkih inicijativa

• razvijanje projektne dokumentacije za natječaje donacija i/ili usmjeravanju aktivnosti pojedinih nevladinih organizacija i institucija koji žele aplicirati za razne fondove donacija (Europske Unije, CARDS programa, GOF, ....) u skladu s vizijom i strateškim ciljevima postavljenim ovih planom

• intenzivnu suradnju s Turističkom zajednicom Zadarske županije, suradnju s Turističkom zajednicom Šibensko-kninske županije i lokalnom mrežom turističkih zajednica


PROJEKT 19: USPOSTAVITI DJELOKRUG RADA LOKALNE UPRAVE Nositelj: Gradsko poglavarstvo Vrijeme implementacije: kratkoročno Lokalna je uprava već samom inicijativom razvoja ovog plana, pokretanjem osnivanja turističke zajednice kao i zavičajnog muzeja već dala inicijativne poticaje turističkom razvoju te ga svrstala među svoje razvojne prioritete. Novoosnovana turistička zajednica preuzima na sebe uglavnom operativne zadatke strategije, dok lokalna uprava mora kontinuirano osiguravati okružje pogodno turističkom razvoju. Kako bi to osigurala predlaže se da gradsko poglavarstvo:

• delegira osobu specifično zaduženu za turistički razvoj • osigura financijska sredstva iz vlastitih sredstava te alternative oblike financiranja • lobira, prema potrebni, mjerodavna državna i županijska tijela • asistira poduzetnicima u procesu dobivanja potrebnih dozvola i financijskih sredstava

preko kreditnih linija i programa donacija, prvenstveno u okviru programa razvoja ruralnog turizma, kulturnog turizma i očuvanja baštine

PROJEKT 20: MOBILIZIRATI KRETIVNE POTENCIJALE I PODUZETNIŠTVO U TURIZMU Nositelj: Gradsko poglavarstvo Vrijeme implementacije: kratkoročno Razvijanje proizvoda destinacije Benkovac te njihovo uvođenje na turističko tržište kompleksan je i zahtijevan proces kojeg ne može u potpunosti preuzeti Turistička zajednica koja je limitirana i financijskim i ljudskim resursima te se tek treba pozicionirati kao institucija od važnosti unutar cjelokupne društvene zajednice Benkovca. U okviru ovih datosti, jedan dio zadataka treba koordinirati i usmjeravati samo Gradsko poglavarstvo. Ovo se odnosi na, s jedne strane, financiranje i/ili lobiranje odgovarajućih institucija državne i županijske razine na podršku i financiranje konkretnih projekata definiranih ovim planom te, s druge strane, na privlačenje poduzetnika te mobiliziranje lokalnih poduzetničkih potencijala u realizaciji strateških ciljeva definiranih ovim planom. Da bi se mobilizirali potencijali i poduzetništvo u turizmu potrebno je:

• identificirati poduzetnike s iskustvom u određenim sličnim projektima (npr. ugostiteljskim sadržajima) te ih potaknuti na slična ulaganja u benkovački turistički sektor (prvenstveno ugostiteljstvo te, srednjoročno, u kamenolom kao turističku atrakciju, kao i na organiziranje specijaliziranih turističkih tura)

• identificirati mogućnosti financiranja projekta Asseria Nuova • obavijestiti relevantne članove cjelokupne društvene zajednice o ovom projektu i

potencijalno isplativim investicijama u: ugostiteljstvo, organiziranju polu ili cjelodnevnih programa boravka na seoskom gospodarstvu, proizvodnji i plasmanu autohtonih proizvoda, izobrazbi za turističko vodstvo

• organizirati uključivanje postojećih/potencijalnih poduzetnika u seminare/radionice na temu turizma i turističkog poslovanja s fokusom na specijalizirane oblike turizma (vinski, ruralni, smještaj na seoskim gospodarstvima, ture specijalnih interesa i slično)


Poglavlje 7. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA


Poglavlje 7. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Ovaj razvojni plan turizma destinacije Benkovac sustavno usmjerava dugoročan i održiv turistički razvoj općine Benkovac te predlaže konkretne projekte ostvarive unutar petogodišnjeg razdoblja kao temeljne smjernice tog dugoročnog razvoja. Kako se područje općine Benkovac tek treba formirati u turističku destinaciju, ovaj plan s jedne strane donosi temeljitu analizu turističke i atrakcijske resursne osnove koju treba oblikovati i prezentirati u skladu s veličinom i zahtjevima tržišta. Stoga je provedena detaljna analiza potencijalnog turističkog tržišta destinacije Benkovac koja je pokazala da zbog blizine velikog turističkog prometa u radijusu od oko sat vremena vožnje do područja grada Benkovca postoji velika latentna potražnja stacioniranih izletnika nezadovoljnih postojećom ponudom izletničkih sadržaja. Destinacija Benkovac, zbog svoje blizine ovom tržištu te atrakcijskoj osnovi koja omogućuje kreiranje zanimljivih tematskih i doživljajnih itinerera, može popuniti ovu prazninu na tržištu. Dinamika realiziranja ovog latentnog tržišnog potencijala ovisi o dinamici kojom nositelji turističkog razvoja – gradsko poglavarstvo i turistička zajednica u suradnji s ostalim relevantnim institucijama mogu formirati ključne turističke proizvode destinacije Benkovac: itinerer prve faze kojim se destinacija Benkovac uvodi na tržište te ključne atrakcije – Aseriju kao tematski arheološki park, itinerer antičkih putova baštine te kamen/kamenolom kao turističku atrakciju. Dok ovi proizvodi generiraju turističku potražnju, turistička potrošnja ostvaruje se u privatnom, poduzetničkom sektoru pružanjem potrebnih proizvoda i usluga koje usmjerava i potiče gradsko poglavarstvo uz podršku turističke zajednice ali koje, u konačnici, ovisi o motivaciju, znanju i entuzijazmu poduzetničkog sektora, bilo među domicilnim stanovnicima bilo među poduzetnicima šireg prostora kojima postaje interesantno investirati u destinaciju Benkovac. Uspije li se realizirati osnovni itinerer definiran Projektom 1., te pod uvjetom a) učinkovite promocije čije su osnove definirane u Poglavlju 6.3, te b) uvođenjem dodatnih proizvoda i usluga, prvenstveno u ugostiteljskom sektoru, realno je do kraja ovog razdoblja očekivati otprilike 300.000 posjetitelja, koncentriranih uglavnom tijekom ljetnih mjeseci, a učinci ove potražnje, u smislu direktnih ekonomskih koristi i kreiranja novih radnih mjesta, ovise od dobro formiranim proizvodima i uslugama za čiji razvoj ovaj plan također daje smjernice. Nedvojbeno je da ovaj plan stvara jasnu viziju i precizno tržišno pozicioniranje destinacije Benkovac. Odgovornost za njegovu realizaciju ne snosi samo Turistička zajednica i Gradsko poglavarstvo već i svi potencijalni poduzetnici, odnosno žitelji, područja grada Benkovca, koji su krajnji benefaktori ove inicijative.


Prilog A. LITERATURA


Popis literature: Državni zavod za statistiku (2003). Zaposlenost i plaće u 2002., Statističko izvješće 1210,

Zagreb. Državni zavod za statistiku (2003). Popis stanovništva 2001. Stanovništvo prema spolu i starosti.

Statističko izvješće 1167. Zagreb. Državni zavod za statistiku (2004). Popis stanovništva 2001. Stanovništvo prema obrazovnim

obilježjima. Statističko izvješće 1200. Zagreb. European Commission (1998). Eurobarometer Survey – Facts and figures on the Europeans on

holidays 1997-1998 - Executive summary. Brussels: DG XXIII. (Internet: http://europa.eu.int/comm/enterprise/services/tourism/tourism-publications/documents/eubarholi0398.pdf).

Fadić, I. (2003) Asseria – 5 godina istraživanja (1998 – 2002.). Arheološki muzej u Zadru. Zadar. Greffe, X. (2004) Is heritage an asset or a liability? Journal of Cultural Heritage. Volume 5(3):301-

309. Kušen, E. (2002) Turistička atrakcijska osnova. Znanstvena edicija Instituta za turizam. Zagreb. Marušić Z. et al (2005) Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – Tomas ljeto 2004, Institut za

turizam, Zagreb; Miletić, Ž. (2004) O rimskim cestama na Aserijatskom području, u Fadić, I. (2004) Asseria 2.

Arheološki muzej u Zadru. Zadar. Str. 7 – 21. Tomljenović et al (2003) Potražnja kulturnog turizma: domaće tržište. Projekt "Od turizma i kulture

do kulturnog turizma: strategija razvoja", Institut za turizam, Zagreb. Weber S. et al (2001) Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – Tomas 2001, Institut za turizam,

Zagreb. Weber et al (2002) Turistička aktivnost domaćeg stanovništva – Tomas 2002: pilot istraživanje, Institut za turizam, Zagreb.


Prilog B. STATISTIČKI POKAZATELJI


A 1.KRETANJE STATISTIČKI REGISTRIRANOG TURISTIČKOG PROMETA* U HRVATSKOJ, ZADARSKOJ ŽUPANIJI I ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI OD 1986. DO 2004. GODINE

1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. Indeks 2004/1986.

Indeks 2004/2001.

HRVATSKANoćenja (u 000) 68,216 68,160 67,291 61,848 52,521 10,158 10,725 12,908 19,977 12,885 21,455 30,314 31,287 26,564 38,406 42,579 43,805 45,635 46,668 68.4 109.6

Prosj. boravak (noćenja) 6.7 6.5 6.5 6.4 6.2 4.7 5.3 5.5 5.9 5.3 5.5 5.8 5.7 5.6 5.8 5.8 5.7 5.6 5.4Turistički dolasci (u 000): 10,151 10,487 10,353 9,669 8,496 2,146 2,010 2,363 3,402 2,438 3,899 5,206 5,449 4,751 6,620 7,279 7,694 8,189 8,629 85.0 118.5

-verižni indeks dolazaka 103.3 98.7 93.4 87.9 25.3 93.6 117.6 143.9 71.7 159.9 133.5 104.7 87.2 139.3 110.0 105.7 106.4 105.4Zadarska županija

Noćenja (u 000) 4,761 4,771 4,552 4,162 3,302 103 30 44 196 206 860 1,782 1,948 1,661 2,911 3,300 3,680 4,172 4,360 91.6 132.1Prosj. boravak (noćenja) 7.5 7.3 7.3 7.2 6.8 2.7 2.9 3.5 5.1 5.0 6.3 6.5 6.4 6.2 6.5 6.4 6.4 6.5 6.3

Turistički dolasci (u 000): 632 658 625 580 482 38 10 13 38 41 136 273 304 266 451 518 574 640 693 109.5 133.7-verižni indeks dolazaka 104.0 95.0 92.8 83.1 7.9 27.6 120.2 302.8 108.8 328.6 200.8 111.3 87.3 169.7 114.8 110.8 111.6 108.1-udio dolazaka u Hrv. (%) 6.2% 6.3% 6.0% 6.0% 5.7% 1.8% 0.5% 0.5% 1.1% 1.7% 3.5% 5.3% 5.6% 5.6% 6.8% 7.1% 7.5% 7.8% 8.0%

Šibensko-kninskaNoćenja (u 000) 3,275 3,359 2,988 2,914 2,437 118 22 13 103 88 399 1,008 1,084 892 1,704 2,068 2,273 2,543 2,453 74.9 118.6

Prosj. boravak (noćenja) 8.1 8.1 8.0 8.2 7.9 5.6 5.7 6.8 7.0 5.3 6.2 6.5 6.4 6.2 6.5 6.5 6.2 6.1 5.9Turistički dolasci (u 000): 403 415 373 356 309 21 4 2 15 17 64 155 169 144 261 318 367 415 417 103.6 131.2

-verižni indeks dolazaka 103.0 90.0 95.2 86.8 6.8 18.7 49.7 758.4 112.2 388.9 240.9 109.0 85.5 181.0 121.8 115.4 113.0 100.6-udio dolazaka u Hrv. (%) 4.0% 4.0% 3.6% 3.7% 3.6% 1.0% 0.2% 0.1% 0.4% 0.7% 1.7% 3.0% 3.1% 3.0% 3.9% 4.4% 4.8% 5.1% 4.8%

* Odnosi se na turistički promet ostvaren u svim komercijalnim smještajnim kapacitetima, osim u lukama nautičkog turizma.Izvor: Baza podataka Instituta za turizam prema podacima DZS (2005), Zagreb.


A 2.KRETANJE STATISTIČKI REGISTRIRANOG TURISTIČKOG PROMETA* U OPĆINI BENKOVAC I ZADARSKOJ ŽUPANIJI OD 1986. DO 2004. GODINE

1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.Zadarska županija

Noćenja 4,760,889 4,770,944 4,551,706 4,161,772 3,302,068 103,211 29,941 43,962 195,887 206,171 859,629 1,782,143 1,948,196 1,660,516 2,910,915 3,299,842 3,680,316 4,171,597 4,360,456Prosj. boravak (noćenja) 7.5 7.3 7.3 7.2 6.8 2.7 2.9 3.5 5.1 5.0 6.3 6.5 6.4 6.2 6.5 6.4 6.4 6.5 6.3Turistički dolasci 632,420 657,969 624,835 580,092 482,155 37,935 10,468 12,581 38,097 41,458 136,217 273,470 304,337 265,791 451,100 517,784 573,649 640,351 692,524

-verižni indeks dolazaka 104.0 95.0 92.8 83.1 7.9 27.6 120.2 302.8 108.8 328.6 200.8 111.3 87.3 169.7 114.8 110.8 111.6 108.1Općina Benkovac

Noćenja 16,812 21,881 13,753 22,987 18,792 109 6,195 7,658 11,597 573 1Prosj. boravak (noćenja) 1.4 1.4 1.4 1.9 1.7 1.4 4.1 3.7 5.0 1.7 1.0Turistički dolasci 11,603 15,636 10,040 11,998 11,166 76 1,493 2,080 2,301 336 1

-verižni indeks dolazaka 134.8 64.2 119.5 93.1 0.7 139.3 110.6 14.6 0.3-udio općine Benkovac u Zadarskoj županiji (% dolazaka) 1.8% 2.4% 1.6% 2.1% 2.3% 0.2% 1.1% 0.8% 0.8% 0.1% 0.0%

Naselje Benkovac**Noćenja 16,812 21,881 13,753 20,164 12,892 109 6,195 7,658 11,597 573 1Prosj. boravak (noćenja) 1.4 1.4 1.4 1.8 1.2 1.4 4.1 3.7 5.0 1.7 1.0Turistički dolasci 11,603 15,636 10,040 11,349 10,444 76 1,493 2,080 2,301 336 1

-verižni indeks dolazaka 134.8 64.2 113.0 92.0 0.7 139.3 110.6 14.6 0.3Naselje Donji Karin***Noćenja 2,823 5,900Prosj. boravak (noćenja) 4.3 8.2Turistički dolasci 649 722

-verižni indeks dolazaka 111.2

* Odnosi se na turistički promet ostvaren u svim komercijalnim smještajnim kapacitetima, osim u lukama nautičkog turizma.** U Benkovcu je ranijih godina poslovao hotel Asseria B kategorije kapaciteta 80 soba i 106 stalnih postelja. Trenutno je izvan turističke funkcije.*** U Donjem Karinu je kratko poslovao kamp II kategorije kapaciteta 80 kamping mjesta koji je mogao prihvatiti 160 gostiju. Kamp više nije u turističkoj funkciji.Izvor: Baza podataka Instituta za turizam prema podacima DZS (2005), Zagreb.


A 3.KRETANJE STATISTIČKI REGISTRIRANIH DOLAZAKA TURISTA* U OPĆINI BENKOVAC OD 1986. DO 2000. GODINE PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA

Broj dolazaka turista u naselje Benkovac*

Broj dolazaka turista u naselje Donji Karin**

1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 1989. 1990.Ukupno 11,603 15,636 10,040 11,349 10,444 76 0 0 0 0 1,493 2,080 2,301 336 1 649 722

Italija 2,864 5,693 4,235 3,888 6,008 21 288 54 8 8 11Hrvatska 4,494 4,001 2,415 3,496 2,077 13 1,436 1,559 2,213 282 1 100 77Bosna i Hercegovina 920 1,373 653 660 337 58 4Njemačka 521 1,149 694 492 413 2 19 170 5 6 179 76Austrija 368 710 151 271 131 33 6 25 42Francuska 213 497 243 236 301 3 2 28 12Švicarska 4 10 13 211 4 2 1Slovenija 327 198 163 173 57 5 1 5 8Nizozemska 47 111 153 85 44 4 15Velika Britanija 64 50 29 4 73 1 2ostale zemlje 1,781 1,844 1,291 1,833 999 56 16 27 17 22 0 250 485

Struktura gostiju u naselju Bekovac (% dolazaka)Struktura gostiju u naselju Donji Karin

(% dolazaka)1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 1989. 1990.

Ukupno 100.0% 100.0% 100.0% 100.0% 100.0% 100.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 100.0% 100.0% 100.0% 100.0% 100.0% 100.0% 100.0%Italija 24.7% 36.4% 42.2% 34.3% 57.5% 0.0% 1.4% 13.8% 2.3% 2.4% 0.0% 1.2% 1.5%Hrvatska 38.7% 25.6% 24.1% 30.8% 19.9% 17.1% 96.2% 75.0% 96.2% 83.9% 100.0% 15.4% 10.7%Bosna i Hercegovina 7.9% 8.8% 6.5% 5.8% 3.2% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 8.9% 0.6%Njemačka 4.5% 7.3% 6.9% 4.3% 4.0% 2.6% 1.3% 8.2% 0.2% 1.8% 0.0% 27.6% 10.5%Austrija 3.2% 4.5% 1.5% 2.4% 1.3% 0.0% 0.0% 1.6% 0.3% 0.0% 0.0% 3.9% 5.8%Francuska 1.8% 3.2% 2.4% 2.1% 2.9% 0.0% 0.0% 0.1% 0.0% 0.6% 0.0% 4.3% 1.7%Švicarska 0.0% 0.1% 0.1% 1.9% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.6% 0.0% 0.2% 0.0%Slovenija 2.8% 1.3% 1.6% 1.5% 0.5% 6.6% 0.1% 0.0% 0.2% 2.4% 0.0% 0.0% 0.0%Nizozemska 0.4% 0.7% 1.5% 0.7% 0.4% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 1.2% 0.0% 0.0% 2.1%Velika Britanija 0.6% 0.3% 0.3% 0.0% 0.7% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.6% 0.0% 0.0% 0.0%ostale zemlje 15.3% 11.8% 12.9% 16.2% 9.6% 73.7% 1.1% 1.3% 0.7% 6.5% 0.0% 38.5% 67.2%

* U Benkovcu je ranijih godina poslovao hotel Asseria B kategorije kapaciteta 80 soba i 106 stalnih postelja. Trenutno je izvan turističke funkcije.** U Donjem Karinu je kratko poslovao kamp II kategorije kapaciteta 80 kamping mjesta koji je mogao prihvatiti 160 gostiju. Kamp više nije u turističkoj funkciji.Izvor: Baza podataka Instituta za turizam prema podacima DZS (2005), Zagreb.


A 4.KRETANJE STATISTIČKI REGISTRIRANIH DOLAZAKA TURISTA* U ZADARSKOJ ŽUPANIJI OD 1986. DO 2004. GODINE PREMA NASELJIMA

1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. Indeks 2004/2001.

Zadarska županija 632,420 657,969 624,835 580,092 482,155 37,935 10,468 12,581 38,097 41,458 136,217 273,470 304,337 265,791 451,100 517,784 573,649 640,351 692,524 133.7

Zadar 180,995 183,380 172,110 170,358 164,160 28,568 8,071 7,791 14,833 22,027 39,714 58,138 58,857 52,101 89,373 102,998 121,020 131,967 127,709 124.0Biograd na Moru 87,271 87,002 86,150 72,174 59,240 3,300 2,397 247 2,466 3,309 16,674 29,308 27,599 26,930 49,821 53,623 59,149 63,082 74,238 138.4Zaton 44,539 47,127 45,331 59,295 45,151 775 311 17,792 37,050 41,457 38,470 54,565 58,762 60,438 65,579 63,178 107.5Petrčane 27,070 30,308 26,244 32,610 35,525 566 113 1,115 5,577 10,826 10,891 14,583 24,570 34,735 45,029 50,612 48,041 138.3Pag 30,056 30,470 33,523 33,269 23,291 57 3,578 10,658 6,871 9,799 19,814 16,407 12,664 23,519 31,880 35,634 37,034 37,130 116.5Pakoštane 38,096 37,431 39,834 31,960 24,659 356 5,837 20,814 20,970 12,556 26,750 24,533 30,527 32,688 33,023 134.6Starigrad 24,052 24,969 24,186 21,305 18,821 255 220 4,658 12,391 15,258 11,188 21,712 24,917 29,915 25,677 33,008 132.5Privlaka 14,093 14,760 14,091 12,359 8,876 7 3,823 7,525 7,481 12,943 15,572 14,399 22,165 27,169 174.5Šimuni 1,144 873 3,371 6,177 7,847 7,954 10,708 14,785 14,924 16,550 24,208 163.7Sveti Filip i Jakov 24,876 24,476 18,586 20,331 15,112 191 1,002 10,554 13,116 12,579 19,764 20,983 22,834 21,433 24,137 115.0Vir 20,053 20,044 18,316 1,588 875 1,189 3,126 4,090 6,060 7,579 10,071 10,409 16,095 22,309 221.5Sukošan 10,364 9,465 8,644 6,317 3,820 1,036 5,364 6,492 6,390 9,981 10,798 13,055 13,250 14,575 135.0Mandre 1,168 2,793 5,613 7,024 6,134 9,746 10,849 9,562 12,168 13,103 120.8Kukljica 13,229 20,334 22,713 13,001 13,055 183 754 2,875 7,513 8,182 7,826 11,542 10,332 10,126 11,040 12,190 118.0Povljana 1,305 3,298 2,200 2,339 2 798 1,289 1,607 3,041 2,909 2,956 4,393 7,739 11,454 10,832 922 11.9ostala naselja (56) 116,421 124,905 112,907 103,186 69,568 3,677 965 7,554 4,052 22,293 39,918 55,713 39,919 74,134 85,207 85,174 110,179 137,584 161.5

Udio naselja u Zadarskoj županiji (%)

Zadar 28.6% 27.9% 27.5% 29.4% 34.0% 75.3% 77.1% 61.9% 38.9% 53.1% 29.2% 21.3% 19.3% 19.6% 19.8% 19.9% 21.1% 20.6% 18.4%Biograd na Moru 13.8% 13.2% 13.8% 12.4% 12.3% 8.7% 22.9% 2.0% 6.5% 8.0% 12.2% 10.7% 9.1% 10.1% 11.0% 10.4% 10.3% 9.9% 10.7%Zaton 7.0% 7.2% 7.3% 10.2% 9.4% 2.0% 0.0% 0.0% 0.8% 0.0% 13.1% 13.5% 13.6% 14.5% 12.1% 11.3% 10.5% 10.2% 9.1%Petrčane 4.3% 4.6% 4.2% 5.6% 7.4% 1.5% 0.0% 0.0% 0.3% 2.7% 4.1% 4.0% 3.6% 5.5% 5.4% 6.7% 7.8% 7.9% 6.9%Pag 4.8% 4.6% 5.4% 5.7% 4.8% 0.2% 0.0% 28.4% 28.0% 16.6% 7.2% 7.2% 5.4% 4.8% 5.2% 6.2% 6.2% 5.8% 5.4%Pakoštane 6.0% 5.7% 6.4% 5.5% 5.1% 0.9% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 4.3% 7.6% 6.9% 4.7% 5.9% 4.7% 5.3% 5.1% 4.8%Starigrad 3.8% 3.8% 3.9% 3.7% 3.9% 0.7% 0.0% 0.0% 0.6% 0.0% 3.4% 4.5% 5.0% 4.2% 4.8% 4.8% 5.2% 4.0% 4.8%Privlaka 2.2% 2.2% 2.3% 2.1% 1.8% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 1.4% 2.5% 2.8% 2.9% 3.0% 2.5% 3.5% 3.9%Šimuni 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 3.0% 2.1% 2.5% 2.3% 2.6% 3.0% 2.4% 2.9% 2.6% 2.6% 3.5%Sveti Filip i Jakov 3.9% 3.7% 3.0% 3.5% 3.1% 0.5% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.7% 3.9% 4.3% 4.7% 4.4% 4.1% 4.0% 3.3% 3.5%Vir 3.2% 3.0% 2.9% 0.3% 0.2% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.9% 1.1% 1.3% 2.3% 1.7% 1.9% 1.8% 2.5% 3.2%Sukošan 1.6% 1.4% 1.4% 1.1% 0.8% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.8% 2.0% 2.1% 2.4% 2.2% 2.1% 2.3% 2.1% 2.1%Mandre 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 2.8% 2.1% 2.1% 2.3% 2.3% 2.2% 2.1% 1.7% 1.9% 1.9%Kukljica 2.1% 3.1% 3.6% 2.2% 2.7% 0.5% 0.0% 0.0% 0.0% 1.8% 2.1% 2.7% 2.7% 2.9% 2.6% 2.0% 1.8% 1.7% 1.8%Povljana 0.2% 0.5% 0.4% 0.4% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 2.1% 3.1% 1.2% 1.1% 1.0% 1.1% 1.0% 1.5% 2.0% 1.7% 0.1%ostala naselja (56) 18.4% 19.0% 18.1% 17.8% 14.4% 9.7% 0.0% 7.7% 19.8% 9.8% 16.4% 14.6% 18.3% 15.0% 16.4% 16.5% 14.8% 17.2% 19.9%



A 5.KRETANJE STATISTIČKI REGISTRIRANIH DOLAZAKA TURISTA* U ZADARSKOJ ŽUPANIJI OD 2001. DO 2004. GODINE PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA

Broj dolazaka turista Indeks Prosječna duljina boravka 2004. Udjel u županiji (%)

2001. 2002. 2003. 2004. 2004/2001. (noćenja) 2001. 2002. 2003. 2004.Zadarska županija 517,784 573,649 640,351 692,524 134 6.3 100.0% 100.0% 100.0% 100.0%

Hrvatska 115,085 117,967 131,212 137,522 119 5.8 22.2% 20.6% 20.5% 19.9%Njemačka 56,001 79,043 99,359 103,030 184 7.9 10.8% 13.8% 15.5% 14.9%Slovenija 62,061 64,123 79,084 81,698 132 6.9 12.0% 11.2% 12.4% 11.8%Češka Republika 73,896 81,225 77,375 75,347 102 6.9 14.3% 14.2% 12.1% 10.9%Italija 46,910 50,281 61,906 63,651 136 6.2 9.1% 8.8% 9.7% 9.2%Mađarska 25,856 27,635 40,150 50,830 197 6.0 5.0% 4.8% 6.3% 7.3%Austrija 22,020 25,002 28,548 37,693 171 6.4 4.3% 4.4% 4.5% 5.4%Francuska 4,848 10,723 19,176 34,251 706 3.0 0.9% 1.9% 3.0% 4.9%Poljska 42,825 43,736 24,503 21,969 51 6.6 8.3% 7.6% 3.8% 3.2%Slovačka 34,604 31,514 24,685 18,511 53 6.5 6.7% 5.5% 3.9% 2.7%Nizozemska 4,625 6,153 8,400 11,627 251 7.8 0.9% 1.1% 1.3% 1.7%Bosna i Hercegovina 9,264 9,425 11,760 10,758 116 6.0 1.8% 1.6% 1.8% 1.6%Belgija 2,615 3,446 4,929 6,397 245 5.9 0.5% 0.6% 0.8% 0.9%Švicarska 2,364 3,012 4,656 6,171 261 4.9 0.5% 0.5% 0.7% 0.9%Velika Britanija 1,298 2,136 3,446 4,537 350 2.9 0.3% 0.4% 0.5% 0.7%ostale zemlje 13,512 18,228 21,162 28,532 211 4.4 2.6% 3.2% 3.3% 4.1%

* Bez podataka o lukama nautičkog turizma.Izvor: Baza podataka Instituta za turizam prema podacima DZS (2005), Zagreb.


A 6.STATISTIČKI REGISTRIRANI DOLASCI TURISTA* PREMA MJESECIMA U HRVATSKOJ, ZADARSKOJ i ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI OD 2001. DO 2004. GODINE

Broj dolazaka turista Indeks Prosječna duljina boravka 2004. Udjel (%)

2001. 2002. 2003. 2004. 2004/01. (noćenja) 2001. 2002. 2003. 2004.

Zadarska županija 517,784 573,649 640,351 692,524 134 6.1 100.0% 100.0% 100.0% 100.0%siječanj - svibanj 40,965 58,101 61,593 72,348 177 1.8 7.9% 10.1% 9.6% 10.4%lipanj - rujan 462,001 495,504 556,300 590,199 128 6.8 89.2% 86.4% 86.9% 85.2%listopad - prosinac 14,818 20,044 22,458 29,977 202 2.8 2.9% 3.5% 3.5% 4.3%

Šibensko-kninska županija 318,251 367,120 414,956 417,409 131 5.9 100.0% 100.0% 100.0% 100.0%siječanj - svibanj 25,457 35,686 41,220 45,625 179 3.1 8.0% 9.7% 9.9% 10.9%lipanj - rujan 280,689 318,807 358,614 356,375 127 6.3 88.2% 86.8% 86.4% 85.4%listopad - prosinac 12,105 12,627 15,122 15,409 127 3.6 3.8% 3.4% 3.6% 3.7%

Hrvatska 7,279,297 7,694,252 8,188,523 8,629,247 119 5.4 100.0% 100.0% 100.0% 100.0%siječanj - svibanj 1,178,407 1,356,615 1,419,713 1,550,480 132 3.3 16.2% 17.6% 17.3% 18.0%lipanj - rujan 5,617,595 5,806,795 6,170,396 6,436,591 115 6.2 77.2% 75.5% 75.4% 74.6%listopad - prosinac 483,295 530,842 598,414 642,176 133 2.9 6.6% 6.9% 7.3% 7.4%



A 7.STATISTIČKI REGISTRIRANI DOLASCI TURISTA* U ZADARSKOJ ŽUPANIJI 2004. GODINE PREMA VRSTAMA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA I STRUKTURA SMJEŠTAJNE PONUDE

Komercijalni smještajni kapaciteti(stanje zabilježeno 31. kolovoza) Broj dolazaka turista Broj noćenja Prosječna duljina

boravka 2004.Broj stalnih postelja Udjel (%) 2004. Udjel (%) 2004. Udjel (%) (noćenja)

Zadarska županija 91,282 100.0% 692,524 100.0% 4,360,456 100.0% 6.3Hoteli, aparthoteli i vile 5,581 6.1% 168,716 24.4% 652,696 15.0% 3.9

Hoteli 5,429 5.9% 166,309 24.0% 643,326 14.8% 3.9Aparthoteli 152 0.2% 2,407 0.3% 9,370 0.2% 3.9

Privatne sobe i apartmani 52,138 57.1% 266,213 38.4% 1,890,192 43.3% 7.1Kućanstva - privatne sobe i apartmani 52,138 57.1% 266,213 38.4% 1,890,192 43.3% 7.1

Kampovi 24,066 26.4% 155,105 22.4% 1,100,885 25.2% 7.1Kampovi u kolektivnim vrstama smještaja 20,050 22.0% 141,237 20.4% 994,837 22.8% 7.0Kućanstva - kamp jedinice (mini kampovi) 4,016 4.4% 13,868 2.0% 106,048 2.4% 7.6

Turistička i slična naselja 6,058 6.6% 64,413 9.3% 516,665 11.8% 8.0Hotelsko naselje 550 0.6% 4,961 0.7% 24,404 0.6% 4.9Hotelsko apartmansko naselje 2,105 2.3% 18,838 2.7% 177,176 4.1% 9.4Apartmansko naselje 2,908 3.2% 34,634 5.0% 276,924 6.4% 8.0Turističko naselje 160 0.2% 3,245 0.5% 16,573 0.4% 5.1Apartmani tipa studio 144 0.2% 1,072 0.2% 9,144 0.2% 8.5Apartman 149 0.2% 1,328 0.2% 10,100 0.2% 7.6Apartmani 42 0.0% 335 0.0% 2,344 0.1% 7.0

Odmarališta 1,704 1.9% 10,336 1.5% 87,786 2.0% 8.5Omladinski hoteli 672 0.7% 10,831 1.6% 46,952 1.1% 4.3Ostale vrste smještaja 1,063 1.2% 16,910 2.4% 65,280 1.5% 3.9



A 9.KRETANJE STATISTIČKI REGISTRIRANIH DOLAZAKA TURISTA* U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI OD 2001. DO 2004. GODINE PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA


2001. 2002. 2003. 2004. 2004/2001. (noćenja) 2001. 2002. 2003. 2004.Šibensko-kninska županija 318,251 367,120 414,956 417,409 131 5.9 100.0% 100.0% 100.0% 100.0%

Hrvatska 60,457 69,387 79,137 77,070 127 4.7 19.0% 18.9% 19.1% 18.5%Češka Republika 63,387 64,970 72,520 65,718 104 6.5 19.9% 17.7% 17.5% 15.7%Njemačka 33,725 47,496 59,506 62,495 185 7.6 10.6% 12.9% 14.3% 15.0%Slovenija 26,650 34,826 38,617 33,518 126 6.2 8.4% 9.5% 9.3% 8.0%Mađarska 16,574 24,973 30,402 31,364 189 6.0 5.2% 6.8% 7.3% 7.5%Italija 20,776 23,387 28,425 29,760 143 5.9 6.5% 6.4% 6.9% 7.1%Slovačka 23,724 22,663 21,654 19,259 81 6.6 7.5% 6.2% 5.2% 4.6%Poljska 42,415 35,920 20,156 19,179 45 6.4 13.3% 9.8% 4.9% 4.6%Francuska 2,074 4,660 8,734 17,944 865 2.7 0.7% 1.3% 2.1% 4.3%Austrija 11,099 12,473 16,300 17,837 161 6.6 3.5% 3.4% 3.9% 4.3%Nizozemska 1,919 3,216 4,053 5,851 305 7.2 0.6% 0.9% 1.0% 1.4%Bosna i Hercegovina 4,874 6,518 7,012 5,825 120 5.8 1.5% 1.8% 1.7% 1.4%Izrael 1,183 4,005 5,786 5,110 432 1.1 0.4% 1.1% 1.4% 1.2%Velika Britanija 702 1,673 2,589 3,652 520 3.1 0.2% 0.5% 0.6% 0.9%Belgija 1,219 1,975 2,650 3,337 274 5.6 0.4% 0.5% 0.6% 0.8%ostale zemlje 7,473 8,978 17,415 19,490 261 4.3 2.3% 2.4% 4.2% 4.7%



A 8.KRETANJE STATISTIČKI REGISTRIRANIH DOLAZAKA TURISTA* U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI OD 1986. DO 2004. GODINE PREMA NASELJIMA

1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. Indeks 2004/2001.

Šibensko-kninska županija 403,002 414,929 373,475 355,566 308,665 20,911 3,913 1,944 14,744 16,543 64,343 155,006 168,902 144,422 261,369 318,251 367,120 414,956 417,409 131.2

Šibenik 118,317 127,795 113,135 106,295 103,196 11,804 3,846 1,944 4,877 5,239 6,283 36,010 40,068 34,217 59,940 71,474 89,172 109,045 106,680 149.3Vodice 71,161 68,891 66,688 66,839 52,513 1,760 254 899 18,501 36,232 44,886 41,336 63,207 81,713 96,344 102,751 96,558 118.2Primošten 61,542 61,925 59,487 51,500 46,139 1,976 46 5,354 7,582 14,631 27,566 27,348 24,960 44,534 50,335 56,785 55,789 61,532 122.2Jezera 9,952 11,036 10,890 10,877 10,415 259 21 242 283 4,884 10,399 9,383 6,707 13,794 18,181 20,220 21,128 22,259 122.4Rogoznica 8,971 8,709 7,692 6,870 5,368 170 1,300 3,271 3,285 3,370 8,044 10,180 12,891 19,970 21,226 208.5Murter 16,644 18,282 13,851 13,349 14,227 119 3,284 1,625 5,692 8,314 6,859 5,241 10,362 11,510 14,347 15,809 17,056 148.2Pirovac 25,577 23,475 21,185 21,636 19,044 580 231 273 2,297 5,429 6,425 4,832 9,692 12,900 12,353 14,767 16,597 128.7Tisno 20,202 21,801 20,420 17,230 15,030 30 338 323 3,769 8,263 8,963 7,186 14,790 16,698 16,217 16,316 15,773 94.5Tribunj 10,425 11,611 9,271 10,014 5,208 1,202 960 2,753 3,271 2,135 4,655 9,519 9,196 13,697 11,504 120.9Grebaštica 3,246 2,352 2,979 2,273 647 649 2,253 2,655 2,225 5,638 5,633 6,769 7,414 8,435 149.7Betina 9,058 10,561 9,295 10,416 8,833 186 149 2,501 4,374 4,268 3,628 5,565 5,790 6,442 6,550 7,815 135.0Srima 2,804 3,037 3,414 2,815 1,579 1,941 1,787 1,813 3,683 5,258 5,893 7,623 7,206 137.0Krapanj 3,775 3,161 2,754 3,055 1,908 412 1,508 1,035 918 3,015 3,959 5,140 6,480 7,124 179.9Žaboric 987 2,059 3,001 3,365 4,308 5,507 183.5Skradin 13,711 14,253 13,456 11,930 8,413 96 76 545 499 476 873 1,007 2,160 2,921 4,538 450.6ostala naselja (10) 27,617 28,040 18,958 20,467 16,145 2,899 164 2,388 6,148 8,170 4,391 11,518 11,093 9,826 10,388 7,599 68.5

Udio naselja u Šibensko-kninskoj županiji (%)

Šibenik 29.4% 30.8% 30.3% 29.9% 33.4% 56.4% 98.3% 100.0% 33.1% 31.7% 9.8% 23.2% 23.7% 23.7% 22.9% 22.5% 24.3% 26.3% 25.6%Vodice 17.7% 16.6% 17.9% 18.8% 17.0% 8.4% 0.0% 0.0% 1.7% 5.4% 28.8% 23.4% 26.6% 28.6% 24.2% 25.7% 26.2% 24.8% 23.1%Primošten 15.3% 14.9% 15.9% 14.5% 14.9% 9.4% 1.2% 0.0% 36.3% 45.8% 22.7% 17.8% 16.2% 17.3% 17.0% 15.8% 15.5% 13.4% 14.7%Jezera 2.5% 2.7% 2.9% 3.1% 3.4% 1.2% 0.5% 0.0% 1.6% 1.7% 7.6% 6.7% 5.6% 4.6% 5.3% 5.7% 5.5% 5.1% 5.3%Rogoznica 2.2% 2.1% 2.1% 1.9% 1.7% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 1.0% 2.0% 2.1% 1.9% 2.3% 3.1% 3.2% 3.5% 4.8% 5.1%Murter 4.1% 4.4% 3.7% 3.8% 4.6% 0.6% 0.0% 0.0% 22.3% 9.8% 8.8% 5.4% 4.1% 3.6% 4.0% 3.6% 3.9% 3.8% 4.1%Pirovac 6.3% 5.7% 5.7% 6.1% 6.2% 2.8% 0.0% 0.0% 1.6% 1.7% 3.6% 3.5% 3.8% 3.3% 3.7% 4.1% 3.4% 3.6% 4.0%Tisno 5.0% 5.3% 5.5% 4.8% 4.9% 0.1% 0.0% 0.0% 2.3% 2.0% 5.9% 5.3% 5.3% 5.0% 5.7% 5.2% 4.4% 3.9% 3.8%Tribunj 2.6% 2.8% 2.5% 2.8% 1.7% 5.7% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 1.5% 1.8% 1.9% 1.5% 1.8% 3.0% 2.5% 3.3% 2.8%Grebaštica 0.8% 0.6% 0.8% 0.6% 0.2% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 1.0% 1.5% 1.6% 1.5% 2.2% 1.8% 1.8% 1.8% 2.0%Betina 2.2% 2.5% 2.5% 2.9% 2.9% 0.9% 0.0% 0.0% 0.0% 0.9% 3.9% 2.8% 2.5% 2.5% 2.1% 1.8% 1.8% 1.6% 1.9%Srima 0.7% 0.7% 0.9% 0.8% 0.5% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 1.3% 1.1% 1.3% 1.4% 1.7% 1.6% 1.8% 1.7%Krapanj 0.9% 0.8% 0.7% 0.9% 0.6% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.6% 1.0% 0.6% 0.6% 1.2% 1.2% 1.4% 1.6% 1.7%Žaboric 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.7% 0.8% 0.9% 0.9% 1.0% 1.3%Skradin 3.4% 3.4% 3.6% 3.4% 2.7% 0.5% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.1% 0.4% 0.3% 0.3% 0.3% 0.3% 0.6% 0.7% 1.1%ostala naselja (10) 6.9% 6.8% 5.1% 5.8% 5.2% 13.9% 0.0% 0.0% 1.1% 0.0% 3.7% 4.0% 4.8% 3.0% 4.4% 3.5% 2.7% 2.5% 1.8%



A 9.KRETANJE STATISTIČKI REGISTRIRANIH DOLAZAKA TURISTA* U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI OD 2001. DO 2004. GODINE PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA


2001. 2002. 2003. 2004. 2004/2001. (noćenja) 2001. 2002. 2003. 2004.Šibensko-kninska županija 318,251 367,120 414,956 417,409 131 5.9 100.0% 100.0% 100.0% 100.0%

Hrvatska 60,457 69,387 79,137 77,070 127 4.7 19.0% 18.9% 19.1% 18.5%Češka Republika 63,387 64,970 72,520 65,718 104 6.5 19.9% 17.7% 17.5% 15.7%Njemačka 33,725 47,496 59,506 62,495 185 7.6 10.6% 12.9% 14.3% 15.0%Slovenija 26,650 34,826 38,617 33,518 126 6.2 8.4% 9.5% 9.3% 8.0%Mađarska 16,574 24,973 30,402 31,364 189 6.0 5.2% 6.8% 7.3% 7.5%Italija 20,776 23,387 28,425 29,760 143 5.9 6.5% 6.4% 6.9% 7.1%Slovačka 23,724 22,663 21,654 19,259 81 6.6 7.5% 6.2% 5.2% 4.6%Poljska 42,415 35,920 20,156 19,179 45 6.4 13.3% 9.8% 4.9% 4.6%Francuska 2,074 4,660 8,734 17,944 865 2.7 0.7% 1.3% 2.1% 4.3%Austrija 11,099 12,473 16,300 17,837 161 6.6 3.5% 3.4% 3.9% 4.3%Nizozemska 1,919 3,216 4,053 5,851 305 7.2 0.6% 0.9% 1.0% 1.4%Bosna i Hercegovina 4,874 6,518 7,012 5,825 120 5.8 1.5% 1.8% 1.7% 1.4%Izrael 1,183 4,005 5,786 5,110 432 1.1 0.4% 1.1% 1.4% 1.2%Velika Britanija 702 1,673 2,589 3,652 520 3.1 0.2% 0.5% 0.6% 0.9%Belgija 1,219 1,975 2,650 3,337 274 5.6 0.4% 0.5% 0.6% 0.8%ostale zemlje 7,473 8,978 17,415 19,490 261 4.3 2.3% 2.4% 4.2% 4.7%



A 10.STATISTIČKI REGISTRIRANI DOLASCI TURISTA* U ŠIBENSKO-KNINSKOJ 2004. GODINE PREMA VRSTAMA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA I STRUKTURA SMJEŠTAJNE PONUDE

Komercijalni smještajni kapaciteti(stanje zabilježeno 31. kolovoza) Broj dolazaka turista Broj noćenja Prosječna duljina

boravka 2004.Broj stalnih postelja Udjel (%) 2004. Udjel (%) 2004. Udjel (%) (noćenja)

Šibensko-kninska županija 53,929 100.0% 417,409 100.0% 2,452,801 100.0% 5.9Hoteli, aparthoteli i vile 6,528 12.1% 154,508 37.0% 693,099 28.3% 4.5

Hoteli 6,528 12.1% 154,508 37.0% 693,099 28.3% 4.5Aparthoteli

Privatne sobe i apartmani 34,595 64.1% 165,777 39.7% 1,105,118 45.1% 6.7Kućanstva - privatne sobe i apartmani 34,595 64.1% 165,777 39.7% 1,105,118 45.1% 6.7

Kampovi 10,619 19.7% 76,416 18.3% 504,837 20.6% 6.6Kampovi u kolektivnim vrstama smještaja 9,372 17.4% 73,379 17.6% 484,949 19.8% 6.6Kućanstva - kamp jedinice (mini kampovi) 1,247 2.3% 3,037 0.7% 19,888 0.8% 6.5

Turistička i slična naselja 758 1.4% 9,260 2.2% 64,871 2.6% 7.0Hotelsko naseljeHotelsko apartmansko naseljeApartmansko naselje 540 1.0% 7,629 1.8% 59,233 2.4% 7.8Turističko naseljeApartmani tipa studioApartman 42 0.1% 1,191 0.3% 2,702 0.1% 2.3Apartmani 176 0.3% 440 0.1% 2,936 0.1% 6.7

Odmarališta 681 1.3% 2,888 0.7% 28,055 1.1% 9.7Omladinski hoteli 321 0.6% 3,984 1.0% 23,212 0.9% 5.8Ostale vrste smještaja 427 0.8% 4,576 1.1% 33,609 1.4% 7.3



A 11.

PROCJENA NEREGISTRIRANIH TURISTIČKIH DOLAZAKA I SMJEŠTAJNIH KAPACITETA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI 2001. GODINEKuće i stanovi za odmor u Zadarskoj županiji Procijenjen broj dolazaka

Broj objekata Površina (m2) Prosječna veličina (m2)

(prosječno 4 osobe po stanu)

Podaci iz Popisa stanovništva 2001. godine 25,305 1,865,209 73.7 101,220 182,513 13.9%

NEKOMERCIJALNI TURISTIČKI PROMET U KUĆAMA I STANOVNIMA ZA ODMOR U ZADARSKOJ ŽUPANIJI 2003. GODINEBroj noćenja u Zadarskoj županiji 2003.

Za osobe koji boravišnu taksu

plaćaju po noćenju

Za osobe koji boravišnu taksu plaćaju paušalno

Ukupno noćenja za koja

je plaćena boravišna taksa

Podaci ureda turističkih zajednica prema uplaćenoj boravišnoj pristojbi 112,875 473,007 585,882 6.5 90,136 1.0828 97,599

Procijenjen broj dolazaka 2004.

Prosječna duljina boravka u komercijalnim vrstama smještaja

(noćenja)

Kuće i st. za odmor u Hrvatskoj 2001.

Udio Zadarske u Hrvatskoj (%)

Broj dolazaka prema prosječnoj

duljini boravka

Indeks povećanja komercijalnih

dolazaka 2003. na 2004.


A 12.

PROCJENA NEREGISTRIRANIH TURISTIČKIH DOLAZAKA I SMJEŠTAJNIH KAPACITETA U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI 2001. GODINEKuće i stanovi za odmor u Šibensko-kninskoj županiji Procijenjen broj dolazaka

Broj objekata Površina (m2) Prosječna veličina (m2)

(prosječno 4 osobe po stanu)

Podaci iz Popisa stanovništva 2001. godine 14,468 984,368 68.0 57,872 28,936 182,513 7.9%

NEKOMERCIJALNI TURISTIČKI PROMET U KUĆAMA I STANOVNIMA ZA ODMOR U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI 2003. GODINEBroj noćenja u Šibensko-kninskoj županiji 2003.

Za osobe koji boravišnu taksu

plaćaju po noćenju

Za osobe koji boravišnu taksu plaćaju paušalno

Ukupno noćenja za koja

je plaćena boravišna taksa

Podaci ureda turističkih zajednica prema uplaćenoj boravišnoj pristojbi 238,596 238,596 6.1 39,114 1.0005 39,133

Procijenjen broj dolazaka 2004.

Prosječna duljina boravka u komercijalnim vrstama smještaja

(noćenja)

Procjenjen broj postelja (najmanje 2

postelje)

Kuće i st. za odmor u Hrvatskoj 2001.

Udio Šibensko-kninske županije u

Hrvatskoj (%)

Broj dolazaka prema prosječnoj

duljini boravka

Indeks povećanja komercijalnih

dolazaka 2003. na 2004.