Sveučilište u Zagrebu

Prirodoslovno-matematički fakultet

Geografski odsjek

Smjer: Prostorno planiranje i regionalni razvoj (II. godina)

DEMOGEOGRAFSKA ANALIZA PODRUČJA UPRAVNOG GRADA PAZINA

Seminarski rad iz kolegija Demogeografska analiza malih područja

Student: Marko Stančec

Ak.god. 2011./2012.

U Zagrebu, 07. srpnja 2012.

SADRŽAJ

1. UVOD...........................................................................................................................................3

2. METODOLOGIJA, OBJEKT I CILJ ISTRAŽIVANJA.............................................................4

2. 1. Pregled dosadašnjih istraživanja...........................................................................................5

3. OPĆE GEOGRAFSKE ZNAČAJKE GRADA PAZINA............................................................6

3. 1. Geografski položaj i obuhvat................................................................................................6

3. 2. Prirodno-geografske značajke..............................................................................................7

3. 3. Historijsko-geografski razvoj...............................................................................................8

4. BROJ I RAZMJEŠTAJ STANOVNIŠTVA GRADA PAZINA................................................11

4. 1. Gustoća naseljenosti...........................................................................................................17

5. KRETANJE STANOVNIŠTVA GRADA PAZINA.................................................................21

5. 1. Opće (ukupno) kretanje stanovništva.................................................................................21

5. 2. Prirodno kretanje stanovništva...........................................................................................28

5. 3. Prostorna pokretljivost stanovništva...................................................................................32

5. 3. 1. Migracija stanovništva....................................................................................................32

5. 3. 2. Dnevna cirkulacija stanovništva.....................................................................................36

5. 4. Tipovi općeg (ukupnog) kretanja stanovništva..................................................................37

6. BIOLOŠKI SASTAV STANOVNIŠTVA GRADA PAZINA..................................................40

6. 1. Sastav stanovništva prema spolu........................................................................................40

6. 2. Sastav stanovništva prema dobi..........................................................................................41

7. DRUŠTVENO-GOSPODARSKI SASTAV GRADA PAZINA...............................................44

7.1. Gospodarski sastav..............................................................................................................44

7. 2. Obrazovni sastav................................................................................................................47

8. DEMOGRAFSKI RESURSI KAO OSNOVA RAZVOJA.......................................................49

9. ZAKLJUČAK.............................................................................................................................50

LITERATURA...............................................................................................................................51

IZVORI...........................................................................................................................................52

2

1. UVOD

Kao indikator društveno-gospodarskih promjena, političkih mijena, potencijalni uvjet

razvoja ili nazadovanja prostora, a zasigurno jedan od najvažnijih uzroka njegove dinamike,

stanovništvo je vrlo bitna sastavnica u gotovo svakoj analizi nekog prostora.

Naglašeni regionalizam i specifični prostorni odnosi koji se ogledaju u tradicionalno

velikim razlikama priobalja i unutrašnjosti Istre čine ovaj prostor iznimno demografski

zanimljivim. Koncentracija gospodarskog i demografskog razvoja karakteristična za rubni,

priobalni pojas Istre, odražava se na unutrašnjost Istre smanjujući važnost administrativnog

središta jedne od najrazvijenijih regija u Hrvatskoj - Pazina. Upravo zbog te ironije područje

Grada Pazina vrlo je prikladno za demogeografsku analizu.

Administrativno-teritorijalnom organizacijom unutar nove države, Republike Hrvatske,

Grad Pazin 1993. godine postao je središtem Istarske županije. Pojam Grad Pazin odnosi se na

prostor gradske općine i zakonom je definiran kao jedinica lokalne samouprave koja obuhvaća

gradsko naselje Pazin i ostalih 17 naselja koja zajedno čine gospodarsku i društvenu cjelinu.

Prema tome grad Pazin središnje je naselje gradske općine određeno centralnim funkcijama

važnim za okolni prostor i ostala naselja gravitiraju njemu kao mikroregionalnom centru.

3

2. METODOLOGIJA, OBJEKT I CILJ ISTRAŽIVANJA

Preduvjet usporedbe demografskih značajki u periodu od prvog suvremenog popisa

stanovništva 1857. godine do 2001. godine, svođenje je statističkih podataka na upravno-

teritorijalni ustroj naselja Grada Pazina 2001. godine. Budući da kompletni podaci popisa iz

2011. godine nisu objavljeni, već je objavljen samo dio, oni nisu korišteni u ovom seminarskom

radu, i kao zaključno demografsko stanje uzeto je ono iz prethodne popisne godine (2001.), s

napomenom da su podaci iz 2011. korišteni samo tijekom analize ukupnog kretanja stanovništva i

prognoze budućeg stanja.

U prvom popisu 1857. godine i svim popisima nakon Drugog svjetskog rata podaci su

prikupljani prema načelu stalnoga boravišta (de iure), bez obzira na to gdje se stanovništvo

nalazilo u tzv. kritičnom trenutku popisa. Popis iz 2001. g. proveden je u skladu s međunarodnim

preporukama Ekonomske komisije UN-a za Europu i Statističkog ureda Europske unije i ima

drugačiju metodologiju, prema kojoj je ukupno stanovništvo ono prisutno (de facto). Prema tome

u popis nisu uključene osobe koje su u inozemstvu boravile godinu dana i duže, a imaju

prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj, a prvi put su uključene osobe koje su boravile u Hrvatskoj

godinu dana i duže bez obzira na (ne) prijavljeno prebivalište. Zbog promijenjene metodologije

podaci nisu usporedivi u cijelosti, no razlike na razini Grada Pazina nisu velike (13 stanovnika)

pa je korišten ukupni broj stanovništva kako je prikazan popisom 2001. godine.

Promijenjena je i metodologija vitalne statistike, prema kojoj su se podaci za rođene i

umrle u inozemstvu objavljivali na razini općina do 1992. g., u periodu 1993.-1997. iskazivali su

se, prema prebivalištu majke, za svako naselje (i općinu ukupno), a od 1998. prema prebivalištu

majke u zadnjih godinu dana, s time da se prirodna promjena u inozemstvu ne uzima u obzir.

U poglavlju 5.1. - Opće (ukupno) kretanje stanovništva - napomenuto je kako su podaci

za čak 9, odnosno 11 naselja u periodu između 2 svjetska rata sadržani u okviru drugih naselja (s

naglaskom na naselje Pazin) i rezultat toga je demografski maksimum 7 naselja koja su

sadržavala podatke za ostala naselja. U tekstu je dano dodatno objašnjenje vezano za 1910.

godinu i broj naselja s demografskim maksimumom, te osvrt na vrhunac broja stanovnika naselja

Pazin.

Objekt istraživanja ovog rada su demografski procesi na području Grada Pazina,

analizirani u kontekstu društveno-gospodarskih promjena i političkih mijena šireg prostora (Istre i

4

Hrvatske). Rad sadrži pregled razmještaja stanovništva od popisa 1857. g., s naglaskom na

prirodno kretanje od 1970. i migracijska obilježja posljednjeg međupopisnog perioda, te biološki

i društveno - gospodarski sastav stanovništva 2001. godine, uzimajući u obzir opće geografske

značajke promatranog prostora.

Cilj istraživanja je analiza prostornih razlika demografskih obilježja Grada Pazina i

shvaćanje uzroka i posljedica koje demografski razvoj, uvjetovan prirodno-geografskim

značajkama i društveno-gospodarskim zbivanjima u prošlosti, ima na promatrani prostor.

2. 1. Pregled dosadašnjih istraživanja

Demografska obilježja Istre vrlo su dobro istražena, a u ovom radu korištena su neka od

demografskih istraživanja da bi se uočio regionalni kontekst. Tako primjerice Dukovski (2004)

daje vrlo dobar povijesni pregled događanja u Istri s osvrtom na demografska obilježja, dok

Klemenčić i dr. (1993) u svom dijelu 'Promjene narodnosnog sastava Istre' daje vrlo dobru

prostornu analizu osvrćući se i na prostor Pazinštine između 1880. i 1991. godine. Bašić (1990)

analizira demografska obilježja Istre do 1981. godine, a Zupanc (2004) u periodu 1945. – 2001. s

naglaskom na istraživanje depopulacije. Od 1970. g. organiziraju se znanstveni skupovi (Pazinski

memorijal) u okviru kojih izlaze zbornici s tematikom društveno-gospodarskih procesa na

području Istre. Neki od radova u tim zbornicima vrlo dobro prate demografska kretanja na

području Pazina, osvrćući se na politički i gospodarski kontekst. U ovom radu korišteni su članci

iz zbornika nastalog 1989. godine u kojima autori analiziraju dotadašnji period počevši od

gospodarskih i političkih zbivanja povezanih s demografskim kretanjima nakon Drugog svjetskog

rata. Roglić (2006) se, analizirajući geografske regije Hrvatske, dotaknuo i prostora Istre i Pazina,

a Nejašmićeve (2008) demogeografske studije hrvatskog stanovništva vrlo su dobra teoretska

podloga za demografsko istraživanje i korištene su i u ovom radu.

5

3. OPĆE GEOGRAFSKE ZNAČAJKE GRADA PAZINA

3. 1. Geografski položaj i obuhvat

Jadransko more je zaljev koji iz središnjeg dijela Sredozemnog mora najdublje prodire u

europsko kopno. Na istočnoj strani najsjevernijeg dijela Jadranskog mora nalazi se Istra1, najveći

poluotok Republike Hrvatske i ujedno njezin najzapadniji dio. Upravo taj rubni mediteranski

položaj, uz povoljan odnos prema europskom zaleđu, kroz povijest je bio iznimno strateški bitan,

a danas čini Istru najvažnijom turističkom regijom Hrvatske.

Sl. 1. Geografski položaj Grada Pazina

1 Pojam Istra često se definira unutar različitih granica, i potrebno ga je razlikovati pod pojmova Istarskog poluotoka i Istarske županije. Istru čine hrvatski, slovenski i talijanski dio. Hrvatski dio čini 89% (od ukupno 3306km 2). Taj se dio nalazi u dvije županije. Najveći dio čini Istarsku županiju, a mnogo manji dio (Grad Opatija i općine Lovran i Mošćenička Draga) pripada Primorsko-goranskoj županiji. Istarski se poluotok najčešće definira linijom koja spaja Miljski zaljev, nedaleko Trsta, i Preluk, kod Opatije (Bertić, 1997).

6

Grad Pazin nalazi se u središtu Istre (sl. 1.) i administrativno je središte Istarske županije.

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj definiran je kao jedinica

lokalne samouprave te osim Pazina kao središta obuhvaća naselja: Beram, Bertoši, Brajkovići,

Butoniga, Grdoselo, Heki, Ježenj, Kašćerga, Kršikla, Lindar, Lovrin, Trviž, Vela Traba, Zabrežani,

Zamask, Zamaski Dol i Zarečje (sl. 2.). Zahvaljujući položaju u središtu Istre, cestovno je povezan sa

svim gradovima Istarske županije, a prometno-geografski položaj poboljšan je izgradnjom suvremene

prometne infrastrukture, posebno tunela Učka i Istarskog ipsilona čiji istočni krak prolazi kroz Pazin.

Željeznička povezanost na regionalnoj razini definirana je prugom koja povezuje Pazin s Pulom na jugu

Istre i državnom granicom na sjeveru, dok je povezanost s ostatkom Hrvatske moguća isključivo preko

Slovenije.

3. 2. Prirodno-geografske značajke

Uvriježena klasifikacija Istre na 'crvenu, sivu i bijelu' pomalo površno razmatra cijeli njezin

prostor pa je važno, iz perspektive Pazina koji se nalazi na kontaktu spranog fliša (sive Istre) i

vapnenačke zaravni (crvene Istre) uz specifične mikroreljefne elemente kao što su Pazinski potok i

njegov ponor, naglasiti reljefnu raznolikost unutrašnjosti Istre. Područje Grada Pazina čine reljefno više

flišno područje sjeverno i zapadno od naselja Pazin, flišno područje Pazinskog i Borutskog

potoka s pritocima na sjeveroistoku, prijelazno područje na jugoistoku, te brdovit krški reljef na

vapnenačkoj podlozi i crvenici južno od naselja Pazin (Bertić, 1997).

Na području samog naselja Pazin, na kontaktu nepropusnih eocenskih flišnih i propusnih

krednih vapnenačkih slojeva, nalazi se fenomen krške hidrografije i morfologije, ponor

Pazinskog potoka. Budući da Potok teče 200 metara višim područjem od susjednih porječja

Mirne i Raše važnost ovog reljefno složenog prostora je višestruka . U povijesti je, kao kontakt

između jugozapadne vapnenačke zaravni i prostora Ćićarije, bio bitan za nomadske stočare

(Roglić, 2006). Ponor je pak odigrao ključnu ulogu u obrambenom smještaju srednjovjekovnog

Kaštela (241 m), za razliku od Starog Pazina (321m), a naziv ˝Središnji grad (Mittelburg)˝ koji je

imao u srednjem vijeku, može se upotrijebiti i danas zbog položaja samog naselja Pazin i

reljefnih pogodnosti koje su mu omogućile dobru cestovnu povezanost sa turističkim centrima i

najvećim gradom Istre – Pulom. Njegova hidrološka važnost je što i u najsušnijim periodima kroz

njega protječe voda, a za vrijeme dugotrajnih padalina u uskom kanjonu i proširenoj dolini pred

Pazinom u smjeru Cerovlja formira jezero dugo 2–3km (Roglić, 2006). Područje Grada Pazina

7

vodonosno je područje u čijem se sjevernom dijelu nalazi akumulacijsko jezero Butoniga koji je

zbog vodoopskrbe strateški vrlo bitno za Istarsku županiju u cjelini.

Na jugozapadnom vapnenačkom dijelu rasprostranjena je crvenica (crvena Istra) koja je

najpogodnija za gospodarsko iskorištavanje, dok na flišnom području (Siva Istra) prevladavaju tla

sive boje kao što su gline, pješčenjaci i lapori. Vegetacijski šumski pokrov najviše je određen

šumama hrasta medunca, bijelog i crnog graba, te mjestimično i bukovim šumama, dok su

degradirana šumska područja prekrivena makijom (Roglić, 2006) . Na zaštićenom području

Pazinske jame ima i dosta endemičnih biljaka.

Prema Köpenovoj klimatskoj klasifikaciji unutrašnjost Istre pripada umjerenoj toploj vlažnoj

klimi s toplim ljetom (Cfb) i budući da se Pazin nalazi u samom središtu Istre on također pripada ovom

tipu klime. Iako se osjeća mediteranski utjecaj ovaj prostor nema sredozemnu klimu, a budući da

samo polusušno razdoblje kratko traje, ne može se govoriti ni o umjerenoj toploj vlažnoj klimi s

vrućim ljetom (Cfa). To je posljedica položaja Istre, odnosno blizine Alpa i zračnih strujanja sa

zapada (Šegota i Filipčić, 1996). Mikroklimatske značajke vrlo su bitne za samo naselje Pazin,

budući da se nalazi u dolini gdje je zimi temperatura nekoliko stupnjeva niža od reljefno više

okolice. Položaj naselja u konkavnom reljefu tako je u izravnoj vezi sa srednjom siječanjskom

temperaturom (2,5°C), dok se srednja srpanjska temperatura (21,9°C) smanjuje prema

unutrašnjim višim dijelovima Istre. Srednja godišnja količina padalina iznosi 1140 mm i raste

prema reljefno višim predjelima (Klimatski atlas Hrvatske 1961. - 1990., 1971. - 2000.,

www.meteo.hr).

3. 3. Historijsko-geografski razvoj

Ostaci najstarijih naselja na području Grada Pazina vežu se za brončano doba i ilirske

gradine (kaštelire) na području današnjih naselja Beram i Bertoši koja su, kao i većina ilirskih

gradina u Istri podignuta na uzvišenjima, budući da su glavni lokacijski faktori u to doba bili su

obrambena sigurnost i mogućnost bolje ekonomske valorizacije kroz stočarstvo i ratarstvo (Bašić,

1990). Pobjedom Rimljana nad Histrima 177. g. pr. n. e. Istra je izgubila samostalnost te prešla

pod rimsku vlast, što je označilo i novi upravni poredak. Centri urbane naseljenosti razvijaju se u

priobalju, a njihova se vlast prostire u unutrašnjost. Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva Istra

8

prelazi pod vlast Gota, a u 6. st. u sklopu Ravenskog egzarhata postaje dijelom Istočnog Rimskog

Carstva. Značajne promjene etničkog sastava u unutrašnjosti Istre počinju slavenskom

kolonizacijom. Romansko stanovništvo zadržava se samo u gradovima zapadne Istre, a Hrvati

prodiru u unutrašnjost Istre i (između ostalih) naseljavaju područje današnjeg Pazina. Krajem 8.

st. Istru zauzimaju Franci, a germanski se utjecaj povećao odvajanjem Istre od Italskog

kraljevstva.

U tim okolnostima prvi put se spominje Pazin i to u darovnici cara Otona II. iz 983. g.,

kojom Castrum Pisinum (utvrdu nad ponorom Pazinskog potoka) predaje u posjed porečkom

biskupu. Na uzvisini iznad utvrde smjestilo se civilno naselje Pisinum Superius, danas poznato

kao Stari Pazin (1981. g. pripojen naselju Pazin). Do 13.st., kada je došao u posjed grofova

Goričkih, pazinski feud već se proširio na okolne posjede nauštrb akvilejskog patrijarha, a za

vrijeme njihovog upravljanja Pazin postaje središtem Pazinske knežije². Jedan od važnijih

dokumenata kojim je definiran prostor središnje Istre tog doba je i 'Istarski razvod', skup isprava

kojima su se utvrđivale granice između posjeda grofova Goričkih, posjeda akvilejskog patrijarha i

Venecije, a koji je korišten u sporovima oko parcela u tadašnjem feudalnom sustavu (Dukovski,

2004). Nakon grofova Goričkih Pazin (i Pazinska knežija) nasljednim ugovorom u 14. st. prelazi

pod vlast Habsburgovaca i do 1918. g. ostaje u njihovom posjedu. Katastarski podatci tog doba

sadržani su u urbarima koji su uz prostorne odnose definirali i namete seljacima, uzrokujući tako

i seljačku bunu krajem 16.st.. Pazinska knežija bila je dijelom Kranjske no sve do kraja 18. st.

zadržala je samostalnu upravu i sudstvo. Česti sukobi za vlast između Habsburgovaca i Venecije,

seljačka buna krajem 16.st., osmanski prodori te stalne epidemije štetno su se odrazili na

naseljenost pazinskog kraja, neutralizirajući visoki prirodni prirast. Demografski gubitci

pokušavali su se ublažiti naseljavanjem hrvatskog st. iz Dalmacije, Like i dalmatinskog zaleđa,

no svi navedeni faktori rezultirali su teškim životnim uvjetima i pojavom razbojništva (često

2 Pazinska knežija je  povijesni naziv za austrijski dio Istre u sr. i novom vijeku do pada Venecije (1797. g.). U hrv. se historiografiji najprije rabilo ime Pazinska grofovija (prijevod tal. i njem. naziva), a poslije je prihvaćen termin Pazinska knežija, kako je zabilježeno u Istarskom razvodu. P. k. je područje pod upravnom vlašću pazinskoga kapetana (kneza), koje je upisano u njegov katastarski registar (urbar), a polit. pojam koji obuhvaća čitav teritorij austr. Istre bio je Istarska knežija i odnosio se na skupinu 'nasljednih zemalja', malih gospoštija i posjeda, u kojima je javno i privatno pravo bilo vrlo slabo odvojeno, a u kojima su upravne, sudske, porezne i imovne obveze bile vrlo složene i podložne učestalim promjenama. Pazinska je knežija obuhvaćala šire pazinsko područje, ist. dio poluotoka sjevernije od Plominskog zagorja, dio Ćićarije te šire područje Trsta (Pazinska knežija, Istarska enciklopedija, http://istra.lzmk.hr/).

9

prebjega iz mletačke Istre) koje je narušavalo normalno odvijanje trgovinskih kontakata sa

obalnim područjem, ali i sigurnost stanovništva na području Pazina. Nakon kratkog perioda pod

vlašću Napoleonove Francuske početkom 19.st., Pazin se vraća pod vlast Habsburgovaca i to kao

središte uprave Istarskog okruga od 1825. g. do 1860. godine. Epidemije bolesti s početka

stoljeća prestale su, a prirodni prirast je ostao na visokoj razini, te se stanovništvo Pazina u tom

periodu udvostručilo iskoristivši tako i političke prilike, odnosno činjenicu da je Pazin postao

središtem Istre (Dukovski, 2004). Poslije toga postaje središtem jednog od šest kotarskih

kapetanata, a u drugoj polovici 19. st. žarište je hrvatskog narodnog preporoda.

Prometno povezivanje s ostalim gradovima Istre u 18. i 19. st., a posebno izgradnja

željezničke pruge Divača - Pazin - Pula 1876. g. vrlo su bitne za razvoj Pazina zbog ovisnosti o

industrijski sve razvijenijem zapadnom dijelu Istre, za kojim ruralna, središnja Istra, a time i

Pazin, gospodarski zaostaju. S razvojem industrije počela je depopulacija ruralnih naselja Grada

Pazina koja od 1910. bilježe konstantan pad broja stanovnika. Razdoblje između dva svjetska rata

obilježila je talijanska okupacija koja je dodatno pojačala taj proces, dok poslije Drugog

svjetskog rata i priključenja Jugoslaviji dolazi do egzodusa talijanskog stanovništva, posebno iz

središnjeg naselja Pazin. Nakon Drugog svjetskog rata gospodarski razvoj praktički kreće od

nulte baze jer je višedesetljetna ekonomska stagnacija i eksploatacija ovog prostora, uz ratna

razaranja utjecala na spori poslijeratni gospodarski razvoj koji je trajao sve do 60-ih godina

(Cerovac, 1989). Sljedećih 20 godina najdinamičniji je period društvenog i gospodarskog razvoja

Pazina koji je sve više temeljen na industrijskoj proizvodnji sa središtem u gradu Pazinu, gdje se

posebno razvija tekstilna, građevinska i prehrambena industrija (Ladavac, 1989).

Početak 90-ih godina donio je novu upravno-teritorijalnu organizaciju unutar Republike

Hrvatske, te Pazin 1993. godine dobiva status grada i administrativnog središta Istarske županije.

Područje upravnog Grada obuhvaća 139, 52 km2 od ukupno 532 km2 površine bivše Općine

Pazin, od koje je uz Grad nastalo sedam Općina: Lupoglav, Cerovlje, Sveti Petar u Šumi,

Motovun, Karojba, Tinjan i Gračišće.

10

4. BROJ I RAZMJEŠTAJ STANOVNIŠTVA GRADA PAZINA

Na području Istarske županije 2001. godine na površini od 2.813 km2 (4,97% ukupne

kopnene površine Hrvatske) živjelo je 206.344 stanovnika (4,65% ukupnog stanovništva

Hrvatske). Na području Grada Pazina živjelo je 9.227 stanovnika, odnosno 4,47% stanovništva

Istarske županije. Razvoj industrije nakon Drugog svjetskog rata uzrokovao je koncentraciju

naseljenosti u središnjem, urbanom naselju Pazin, istovremeno uzrokujući depopulaciju okolnih,

ruralnih naselja čije se gospodarstvo temeljilo uglavnom na primarnom sektoru. Strukturu

naseljenosti Grada Pazina obilježava neravnomjerna naseljenost, odnosno velika polarizacija

naseljenosti (sl. 2.) vidljiva ponajprije iz raspona varijacije (broja stanovnika) između najvećeg

(Pazin, 4.986) i najmanjeg naselja (Kršikla, 54) koji iznosi 4.932 stanovnika, dok je razlika

između drugog najvećeg naselja (Heki, 465) i najmanjeg samo 411 stanovnika (izračunato prema

–Naselja i stanovništvo RH, 2005).

Tab. 1. Naselja Grada pazina prema broju stanovnika 2001. godine

Broj stanovnikaNaselja Stanovništvo

broj % Kum. % broj % Kum. %

0-100 4 22,2 22,2 258 2,8 2,8

101-200 2 11,1 33,3 285 3,1 5,9

201-300 5 27,8 61,1 1292 14,0 19,9

301-400 2 11,1 72,2 700 7,6 27,5

401-500 4 22,2 94,4 1706 18,5 46,0

>500 1 5,6 100,0 4986 54,0 100,0

Ukupno 18 100,0 383,3 9227 100,0 202,0Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., CD-ROM, DZS, Zagreb, 2005.

Stanovništvo živi u 18 naselja prosječne veličine 513 stanovnika, a ako se izuzme

središnje naselje Pazin, prosječna veličina iznosi 249 stanovnika. Sam medijan iznosi 277

stanovnika i precizniji je od aritmetičke sredine jer kazuje broj stanovnika srednjeg naselja

promatranog skupa, odnosno ne razdvaja stanovništvo središnjeg naselja Pazina i ostalih ruralnih

naselja (izračunato prema – Naselja i stanovništvo RH, 2005).

11

Sl. 2. Naselja Grada Pazina prema broju stanovnika 2001. g.

Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., CD-ROM, DZS, Zagreb, 2005.

Od 18 naselja samo središnje naselje Pazin ima više od 500 stanovnika (tab. 1., sl. 9.).

Najmanja naselja su, očekivano, periferno položena u odnosu na središnje naselje Pazin, pa se

tako u skupini naselja do 100 stanovnika nalaze 4 naselja, a u skupini od 100-200 samo 2 naselja

i sva su periferno položena (Grdoselo graniči s naseljem Pazin ali samo potvrđuje uzorak prema

kojem naselja rastu s blizinom središnjeg naselja budući da je najveće od 6 naselja veličine do

200 stanovnika). Svih 6 naselja bilježi polagan, ali konstantan pad broja stanovnika te pokazuje

znakove gospodarskog i demografskog zaostajanja i u budućnosti.

Pribrojivši prvim dvjema skupinama i 5 naselja veličine 200-300 stanovnika može se

vidjeti da u većini naselja, odnosno njih 11 (tab. 1.), živi manje od 20% stanovnika (19,89%)

(tab. 1.).

12

Najveće i jedino naselje s više od 500 stanovnika je Pazin koji je ujedno i jedino gradsko

naselje. Pazin je gospodarsko i obrazovno središte vlastite mikroregije, a od osamostaljenja

Republike Hrvatske i upravno središte Istarske županije u kojem živi 54% od ukupnog

stanovništva Grada Pazina (ujedno i udjel gradskog stanovništva na promatranom području), što

znači da u ostalih 17 naselja (94,4%) živi manje od polovice ukupnog stanovništva što dodatno

naglašava usitnjenost naseljenosti promatranog područja.

Ostala veća naselja su Heki (465 stanovnika), Trviž (425), te Lindar i Zabrežani (oba

408), koja jedina imaju preko 400 stanovnika.

1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

>500

401-500

301-400

201-300

101-200

0-100

Godina

Stanovništvo (%)

Sl. 3. Promjena udjela stanovništva Grada Pazina po skupinama naselja prema veličini od 1948.

do 2001. godine

Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., CD-ROM, DZS, Zagreb, 2005.

13

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 1000

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1948.

1971.

2001.

Naselja (%)

Stanovništvo u %

Sl. 4. Stanovništvo Grada Pazina po naseljima 1948., 1971. i 2001. godine (u postocima)

Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., CD-ROM, DZS, Zagreb, 2005.

Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata u cijeloj Istri obilježeno je optiranjem talijanskog

stanovništva, no posljedice 'istarskog egzodusa' više su bile vidljive u obalnom području gdje je

živjela većina talijanskog stanovništva. Tek početkom 1950-ih počela je intenzivna

industrijalizacija, koju je slijedila urbanizacija, odnosno povećanje središnjeg naselja. Prvi

indikator je smanjenje broja naselja veličine iznad 500 stanovnika, kojih je 1948. osim Pazina

bilo tri (Kašćerga je imala čak 663 stanovnika), dok je 1971. godine samo Pazin imao više od 500

stanovnika. U tom poslijeratnom periodu sva su naselja osim Pazina3 gubila stanovništvo (sl. 5.,

sl. 6.). Udio stanovnika naselja Pazin u ukupnom stanovništvu Grada Pazina u periodu 1948.-

1971. porastao s 29% na čak 44% (sl. 4.) (izračunato prema – Naselja i stanovništvo RH, 2005), i

14

to zahvaljujući migraciji iz ostalih naselja, ali i općina Istarske županije koje su gravitirale

Pazinu.

Istovremeno s procesima polarizacije stanovništva unutar Grada Pazina, negativni

demografski trend ukupnog stanovništva, koji je započet još u vrijeme talijanske okupacije,

nastavljen je sve do 1971. godine. Prije Drugog svjetskog rata hrvatsko se stanovništvo počelo

iseljavati zbog antislavenstva, a poslije su ruralna naselja, opterećena nepovoljnom poreznom

politikom koja nije bila ni selektivna ni stimulativna, brzo gubila stanovništvo nauštrb urbanih

središta (Zupanc, 2004). Uz to, poslijeratne društveno-gospodarske promjene, a posebno razvoj

turizma uzrokovali su ponavljanje povijesnih razlika između unutrašnjosti i priobalja potičući

tako unutarregionalne migracije stanovništva (uglavnom unutrašnjost > priobalje) također

prazneći najviše ruralna naselja (sl. 5., sl. 6.) (Bašić, 1990). Najizraženija migracija selo-grad

uslijedila je u 1970-im i 1980-im, a Pazin je 1981. godine bio jedino naselje Grada Pazin koje je

imalo više od 400 stanovnika (sl. 3., sl. 6.) dok su istovremeno manja naselja prelazila iz višeg u

niži razred, pa je tako 1971. bilo samo jedno naselje veličine do 100 stanovnika dok su 1981. bila

već tri. Nakon 1971. rastao je broj ukupnog stanovništva, a od 1981. i ruralna naselja veća od 300

stanovnika, pa su tako 1991. osim Pazina još dva naselja imala više od 400 stanovnika, a 2001.

čak četiri, dok se koncentracija stanovništva s godinama sve više povećavala pa je 2001. godine u

naselju Pazin živjelo čak 54% stanovništva Grada Pazina (sl. 4.).

Privremeni rezultati popisa stanovništva 2011. godine otkrili su smanjenje ukupnog

stanovništva drugu popisnu godinu zaredom, a prvi put nakon 2. svjetskog rata smanjio se broj

stanovnika naselja Pazin u odnosu na ostala naselja (smanjenje udjela gradskog stanovništva za

4%) što je rezultat širenja razvojnih impulsa u okolicu Pazina uslijed poboljšanja prometne

infrastrukture, ali i slabljenja razvojne moći Pazina, odnosno stagnacije i pada industrijske

proizvodnje. Manja naselja veličine do 200 stanovnika nastavila su se populacijski prazniti, dok

se povećao broj naselja veličine 300-400 stanovnika zahvaljujući naselju Bertoši.

3 Zbog velike razlike u broju stanovnika u odnosu na ostala naselja, naselje Pazin izbačeno je iz dijagrama (sl. 5. i sl. 6., sl. 7.) kako bi se lakše uočile promjene broja stanovnika ostalih naselja 1948., 1971. i 2001. godine.

15

Kašćerga

Lindar

ZabrežaniHeki

BrajkovićiZarečje

Beram TrvižLovrin

Grdoselo

Vela TrabaBerto

ši

Zamaski DolKršik

laJeženj

ButonigaZamask

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

600

650

700

Naselje

Broj

stan

ovni

ka

Sl. 5. Naselja upravnog Grada Pazina 1948. (bez naselja Pazin)

Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., CD-ROM, DZS, Zagreb, 2005.

Kašćerga

Heki

ZabrežaniTrviž

Lindar

BrajkovićiBeram

ZarečjeLovrin

Vela Traba

GrdoseloBerto

šiJeženj

Zamaski DolKršik

la

ButonigaZamask

050

100150200250300350400450500550600650700

Naselje

Broj

stan

ovni

ka

Sl. 6. Naselja upravnog Grada Pazina 1971. (bez naselja Pazin)

Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., CD-ROM, DZS, Zagreb, 2005.

16

HekiTrviž

Lindar

Zabrežani

BrajkovićiLovrin

Zarečje

Kašćerga

Bertoši

Beram

Vela Traba

GrdoseloJeženj

Butoniga

Zamaski Dol

ZamaskKršik

la0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

600

650

700

Naselje

Broj stanovnika

Sl. 7. Naselja upravnog Grada Pazina 2001. (bez naselja Pazin)

Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., CD-ROM, DZS, Zagreb, 2005.

4. 1. Gustoća naseljenosti

Područje Grada Pazina, površine 139,52 km2, čini oko 5% (4,96) Istarske županije.

Društveno-gospodarske prilike unutrašnjosti Istre utjecale su na gustoću naseljenosti Grada Pazina koja

je, sa 66,1 st./km2, ispod prosjeka Istarske županije (73,4 st./km2) i hrvatskog prosjeka (78,3

st./km2). Zbog velike koncentracije stanovništva u jedinom gradskom naselju, Pazinu (sl. 8.),

može se zaključiti da je stanovništvo neravnomjerno naseljeno, pa tako najveću gustoću,

očekivano, ima naselje Pazin (312,2 st./km2).

Jedino naselje koje se po gustoći naseljenosti nalazi iznad prosjeka cijelog područja Grada

Pazina je Vela Traba (112,5 st./km2) i to ne zbog velikog broja stanovnika već male pripadajuće

površine (samo 1,91 km2). Većina ostalih naselja pripada skupini veličine 20-40 st./km2 (sl. 9., sl.

11.), dok najmanju gustoću naseljenosti (< 20 st./km2) imaju Kršikla, Grdoselo, Zamaski Dol i

17

Butoniga, redom najmanja naselja (< 100 stanovnika, izuzev Grdosela, iako i ono broji tek 143

stanovnika) periferno smještena na samom sjeveru Grada Pazina.

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 1000

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Površina (%)

Stanovnišvo (kum.niz. %)

Sl. 8. Koncentracija stanovništva na području Grada Pazina 2001. g.

Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., CD-ROM, DZS, Zagreb, 2005.

Bez naselja Pazin, prosječna gustoća naseljenosti ostalih naselja iznosi samo 34,3 st./km2,

i prema tome samo 6 naselja ima manje od prosjeka cijelog područja, što odgovora realnom

prikazu naseljenosti ruralnog dijela Grada Pazina.

Također, kartogram gustoće naseljenosti (sl. 9.) prikazuje naselja s pripadajućim

nenaseljenim prostorom, te je gustoća određena veličinom administrativno-teritorijalne jedinice,

a samim time i pomalo neobjektivno prikazana.

18

Sl. 9. Gustoća naseljenosti Grada Pazina 2001. g. po naseljima

Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857. - 2001., CD-ROM, DZS, Zagreb, 2005.; Statistički registar prostornih jedinica Hrvatske, DGU, 2005.

19

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 120

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

Površina (km2)

Broj stanovnika

Sl. 10. Naselja Grada Pazina prema površini i broju stanovnika 2001. g. (bez Pazina)

Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., CD-ROM, DZS, Zagreb, 2005

0 2 4 6 8 10 120

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

Površina (km2)

Broj stanovnika

20 st./km2

40 st./km260 st./km280 st./km2100 st./km2

Sl. 11. Naselja Grada Pazina prema površini i broju stanovnika 2001. g. (bez Pazina)

Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., CD-ROM, DZS, Zagreb, 2005

20

5. KRETANJE STANOVNIŠTVA GRADA PAZINA

5. 1. Opće (ukupno) kretanje stanovništva

Od prvog modernog popisa stanovništva na prostoru današnje Republike Hrvatske (1857.

g.), zbog redovitih popisa može se (relativno) pouzdano pratiti kretanje stanovništva, odnosno

njezine sastavnice.

Kretanje stanovništva Istre u cjelini vrlo je specifično4, no zbog društveno-gospodarskih

previranja povijesne razlike između demografskih procesa priobalnog prostora i unutrašnjosti

Istre vrlo su naglašene, stoga ukupno kretanje stanovništva Grada Pazina od polovice 19. st.

naovamo treba analizirati u sklopu istarske cjeline ali koncentrirajući se na posebnosti unutrašnje

Istre i Pazinske mikroregije u odnosu na cijelu Istru.

Tab. 2. Ukupno kretanje broja stanovnika Grada Pazina 1857. – 2011.

Godina

Broj st.

Bazni indeks

Lančani indeks

Među-popisna

promjena

Prosječna godišnja

promjena

Stopa godišnje

promjene

Stopa prosječne godišnje

promjene

P Ib Il D R r ŕ

1857. 7.966 100,00 - - - - -

1869. 8.167 102,52 102,52 201 16,75 2,52 0,21

1880. 8.342 104,72 102,14 175 15,91 2,14 0,19

1890. 8.330 104,57 99,86 -12 -1,20 -0,14 -0,01

1900. 9.200 115,49 110,44 870 87,00 10,44 0,99

1910. 10.317 129,51 112,14 1.117 111,70 12,14 1,14

1921. 11.211 140,74 108,67 894 81,27 8,67 0,76

1931. 10.518 132,04 93,82 -693 -69,30 -6,18 -0,64

1948. 8.685 109,03 82,57 -1.833 -107,82 -17,43 -1,12

1953. 8.537 107,17 98,30 -148 -29,60 -1,70 -0,34

1961. 8.389 105,31 98,27 -148 -18,50 -1,73 -0,22

1971. 8.158 102,41 97,25 -231 -23,10 -2,75 -0,28

1981. 8.889 111,59 108,96 731 73,10 8,96 0,86

1991. 9.369 117,61 105,40 480 48,00 5,40 0,53

2001. 9.227 115,83 98,48 -142 -14,20 -1,52 -0,15

2011. 8.630 108,34 93,53 -597 -59,7 -6,47 -0,67

Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., CD-ROM, DZS, Zagreb, 2005., Popis stanovništva, kućanstava i

stanova 2011.,: Prvi rezultati po naseljima, www.dzs.hr, svibanj 2012.

4 U svojem radu K. Bašić (1990) periodizira demografski razvoj Istre u 4 ključna razdoblja zbog specifičnosti prostora kao cjeline, s obzirom na društveno-gospodarske procese kroz povijest

21

Tab. 3. Ukupno kretanje broja stanovnika naselja Pazin 1857. – 2011.

Godina

Broj st.

Bazni indeks

Lančani indeks

Među-popisna

promjena

Prosječna godišnja

promjena

Stopa godišnje

promjene

Stopa prosječne godišnje

promjene

P Ib Il D R r ŕ

1857. 3.378 100 - - - - -

1869. 3.424 101,36 101,36 46 3,83 1,36 0,11

1880. 2.368 70,10 69,16 -1.056 -96,00 -30,84 -3,31

1890. 2.173 64,33 91,77 -195 -19,50 -8,23 -0,86

1900. 2.702 79,99 124,34 529 52,90 24,34 2,17

1910. 3.249 96,18 120,24 547 54,70 20,24 1,84

1921. 5.340 158,08 164,36 2.091 190,09 64,36 4,43

1931. 5.125 151,72 95,97 -215 -21,50 -4,03 -0,41

1948. 2.526 74,78 49,29 -2.599 -152,88 -50,71 -4,00

1953. 2.554 75,61 101,11 28 5,60 1,11 0,22

1961. 3.132 92,72 122,63 578 72,25 22,63 2,54

1971. 3.598 106,51 114,88 466 46,60 14,88 1,38

1981. 4.842 143,34 134,57 1.244 124,40 34,57 2,95

1991. 5.282 156,36 109,09 440 44,00 9,09 0,87

2001. 4.986 147,60 94,40 -296 -29,60 -5,60 -0,58

2011. 4.382 129,72 87,89 -604 -60,40 -12,11 -1,29

Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., CD-ROM, DZS, Zagreb, 2005., Popis stanovništva, kućanstava i

stanova 2011.:Prvi rezultati po naseljima, www.dzs.hr, svibanj 2012.

Zahvaljujući pomorskom značenju unutar Austro-Ugarske Monarhije, u drugoj polovici

19. st., gradnja cestovnih i željezničkih pravaca u Istri dovela je do boljih uvjeta za razvoj

cjelokupnog gospodarstva, a posebno poljoprivrede što se odrazilo na unutrašnjost Istre.

Najočitiji pokazatelj društveno-gospodarskih prilika tog doba je demografski rast. Na prostoru

današnje Istarske županije u vrijeme popisa stanovništva 1857. g. živjelo je 117.719 stanovnika, a

do 1910. taj se broj udvostručio (236.981), čime je Istra dosegnula svoj demografski maksimum

(uključujući i sve popise do danas).

Demografski i gospodarski razvoj Pazina u drugoj polovici 19. stoljeća stoga treba

shvatiti u okviru razvoja cijele Istre. U vrijeme prvog modernog popisa stanovništva 1857. godine

Pazin je još uvijek bio sjedište Istarskog okružja i zahvaljujući tome bilježi neprestani

demografski rast. Iako je prestao biti glavnim gradom Istre 1860. godine taj se rast nastavio sve

do 1880. godine (rast stanovništva Grada Pazina) (tab. 2.).

Tab. 4. Ukupno kretanje broja stanovnika ostalih naselja Grada Pazina 1857. – 2011.

22

Godina

Broj st.

Bazni indeks

Lančani indeks

Među-popisna

promjena

Prosječna godišnja

promjena

Stopa godišnje

promjene

Stopa prosječne godišnje

promjene

P Ib Il D R r ŕ

1857. 4.588 100 - - - - -

1869. 4.743 103,38 103,38 155 12,92 3,38 0,28

1880. 5.974 130,21 125,95 1231 111,91 25,95 2,09

1890. 6.157 134,20 103,06 183 18,30 3,06 0,30

1900. 6.498 141,63 105,54 341 34,10 5,54 0,54

1910. 7.068 154,05 108,77 570 57,00 8,77 0,84

1921. 5.871 127,96 83,06 -1197 -108,82 -16,94 -1,68

1931. 5.393 117,55 91,86 -478 -47,80 -8,14 -0,85

1948. 6.159 134,24 114,20 766 45,06 14,20 0,78

1953. 5.983 130,41 97,14 -176 -35,20 -2,86 -0,58

1961. 5.257 114,58 87,87 -726 -90,75 -12,13 -1,61

1971. 4.560 99,39 86,74 -697 -69,70 -13,26 -1,42

1981. 4.047 88,21 88,75 -513 -51,30 -11,25 -1,19

1991. 4.087 89,08 100,99 40 4,00 0,99 0,10

2001. 4.241 92,44 103,77 154 15,40 3,77 0,37

2011. 4.248 92,59 100,17 7 0,70 0,17 0,02

Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., CD-ROM, DZS, Zagreb, 2005., Popis stanovništva, kućanstava i

stanova 2011.: Prvi rezultati po naseljima, www.dzs.hr, svibanj 2012.

Hrvatski narodni preporod uzrokovao je jačanje hrvatstva u Istri pa u periodu 1880. -

1890. broj stanovnika Grada stagnira, unatoč pozitivnom prirodnom prirastu, zbog iseljavanja

talijanskog stanovništva, uglavnom iz središnjeg naselja Pazin (tab. 2., tab. 3.) (Klemenčić i dr.,

1993). U periodu 1857. - 1910. stanovništvo Grada Pazina povećano je za 30%, ali znajući da se

stanovništvo Istre u istom periodu udvostručilo, primjetna je gospodarska, a time i demografska

polarizacija unutar Istre u kojoj unutrašnjost, s Pazinom kao glavnim središtem, zaostaje u

razvoju. U toj 1910. godini okolica središnjeg naselja Pazina doživljava svoj demografski

maksimum (7068 stanovnika). Od 17 naselja okolice čak 8 naselja tada je zabilježilo broj

stanovnika koji nije nadmašen do danas5, što govori o vrlo pozitivnim demografskim kretanjima s

obzirom na to da je i naselje Pazin povećano za 20% u odnosu na početak stoljeća .

Prvi svjetski rat i talijanska okupacija doveli su do velikih političkih i gospodarskih

promjena koje se očituju kroz demografske prilike u Istri. Unutar pomorski orijentirane zemlje,

Istra gubi na svom unutardržavnom značaju koji je imala kao dio Austro-Ugarske Monarhije, što

se najviše manifestiralo kroz gospodarsko nazadovanje, a potom i demografski pad. Uz to,

23

fašistički režim svojim je propagiranjem antislavenstva uzrokovao masovna iseljavanja Hrvata iz

Istre, i imigraciju stanovništva iz Italije.

Pazin je pogođenim svim tim procesima, no znatno manje od priobalnog područja, pa se

tako broj stanovnika čak i povećao te bilježi svoj apsolutni demografski maksimum 1921. godine

(tab. 2., sl. 12.). Iako se broj stanovnika naselja Pazin prividno povećao za čak 64 % (2091), zbog

popisnih razlika u odnosu na prethodne popise stanovništva5, treba uzeti u obzir da mu je

pribrojeno stanovništvo naselja koja su 1910. g. ukupno imala više od 2500 stanovnika

(izračunato prema – Naselja i stanovništvo RH, 2005), pa se može zaključiti da su iseljavanja

hrvatskog stanovništva u doba talijanske okupacije zapravo utjecala na smanjenje stanovništva

samog naselja Pazin, a na sljedećem popisu i cijelog Grada što je vidljivo već na sljedećem

popisu 1931. godine kada se broj stanovnika smanjio na predratne vrijednosti.

Nakon Drugog svjetskog rata Istra je pripojena Jugoslaviji, a snažna depopulacija koja je

obilježila poslijeratno razdoblje rezultat je istarskog egzodusa. Tako je od u periodu 1945. - 1948.

broj stanovnika smanjen za 13% (27 436), a od 1948. do 1953. za još 4,5% (Zupanc, 2004).

Negativni demografski trendovi u Pazinu započeti u međuratnom periodu nastavili su se i nakon

Rata, a polagan, ali konstantan demografski pad trajao je sve do 1971. godine, kada je industrijski

razvoj napokon prekinuo depopulaciju. Ukupno ruralno stanovništvo Pazina u tom razdoblju

prosječno godišnje gubi oko 1% stanovništva, pa do 1971. godine pad broja ruralnog stanovništva

iznosi 26% (tab. 4., sl. 12.). Navedeno populacijsko pražnjenje okolice rezultat je nepovoljne

porezne politike koja je uzrokovala napuštanje poljoprivrede. Istovremeno, naselje Pazin

zahvaljujući industrijskom razvoju bilježi rast od 42% (1072 stanovnika), no ukupni broj

stanovnika Grada Pazina ipak se smanjio pa se može zaključiti da Pazin nije uspio razviti znatniji

utjecaj na šire područje. Jedan od faktora koji je na to utjecao je i razvoj turizma koji je još više

utjecao na unutarregionalne razlike i migracije uglavnom iz unutrašnjosti prema priobalju.

5 Zbog promjena u administrativno-teritorijalnom ustroju Istre u to doba, za neka od naselja Grada Pazina demografski podaci sadržani su u okviru drugih naselja iste ili druge općine. Tako primjerice, naselje Pazin bilježi (nerealno) veći broj stanovnika 1857., 1869. i između 2 svjetska rata budući da je u popisima 1857. i 1869. stanovništvo sedam naselja, 1921. devet naselja, a 1931. čak 11 od 18 naselja Grada Pazina popisano u okviru drugih naselja Grada Pazina ili djelomično u okviru susjednih općina, a najviše u okviru naselja Pazin. Zbog toga se može tvrditi da je 1910. godine i više od polovice naselja Grada Pazina dosegnulo svoj demografski maksimum.

24

60

80

100

120

140

160

180

200

220

1857.1869.1880.1890.1900.1910.1920.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.

Grad Pazin Naselje PazinOstala naseljaIstarska županijaHrvatska

Godina

Indeks 1857.=100

Sl. 13. Kretanje ukupnog broja stanovnika Grada Pazina (u cjelini, naselje Pazin i ostala naselja),

Istre i Hrvatske 1857. – 2001. (indeks na stalnoj bazi)

Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., CD-ROM, DZS, Zagreb, 2005.

40

50

60

70

80

90

100

110

120

130

140

150

160

170

180

1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.

1961.1971.1981.1991.2001.

Grad PazinNaselje PazinOstala naseljaIstarska županijaHrvatska

Godina

Lančani indeks

Sl. 14. Kretanje ukupnog broja stanovnika Grada Pazina (u cjelini, naselje Pazin i ostala naselja),

Istre i Hrvatske 1857. – 2001. (lančani indeks)

Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., CD-ROM, DZS, Zagreb, 2005.

25

Ruralno-urbana diferencijacija najviše je došla do izražaja u međupopisnom razdoblju

1971. - 1981., kada je zahvaljujući industrijskom razvoju, broj stanovnika naselja Pazin porastao

za čak 34%, dok se okolica smanjila za 11% i osim Pazina nijedno naselje nije imalo više od 400

stanovnika. Populacijski rast središnjeg naselja nastavio se i 1991. kada naselje Pazin bilježi svoj

demografski maksimum6. U posljednjem međupopisnom razdoblju 1991.-2001. zabilježen je pad

broja stanovnika Grada Pazina, koji je prvi put nakon Drugog svjetskog rata praćen

populacijskim smanjenjem središnjeg naselja (sl. 13.). Sve bolja prometna povezanost dovela je

do širenja razvojnih impulsa u okolicu u posljednja dva desetljeća 20. stoljeća pa su porasla

naselja na jugu i zapadu Grada, odnosno ona u blizini prometnih pravaca; istočnog kraka

Istarskog ipsilona i željezničkog pravca Divača – Pazin – Pula (sl. 15.). To su naselja Bertoši,

Heki, Lovrin, Lindar, Vela Traba, Zabrežani i Brajkovići, od kojih se posebno ističe naselje

Bertoši s porastom od čak 78% (121 stanovnika). Zahvaljujući neposrednoj blizini cestovnih

pravaca Pazin - Pula i Pazin - Poreč, te željezničke pruge Divača - Pula u posljednja dva

desetljeća naselje Pazin počelo se širiti na JZ, i taj je prostor vrlo brzo urbaniziran. Izgradila se

industrijska zona Ciburi, koja je na granici između naselja Pazin i Bertoši i u kojoj su utvrđene

najmanje cijene komunalnih doprinosa, porezne i kreditne olakšice za poduzetnike, a cijena

zemljišta je bila jeftinija nego u naselju Pazin, pa se broj stanovnika naselja Bertoši u periodu

1991. – 2001. povećao sa 154 na 275, što je neusporedivo više od, primjerice, naselja Heki koje

je u tom periodu imalo drugu najveću stopu ukupne promjene (12,9%) (izračunato prema -

Naselja i stanovništvo RH, 2005). Stopa ukupne promjene negativna je u naseljima Trviž, Zarečje

i Beram koja su udaljenija od južnog razvojnog pravca, dok periferno položena naselja na sjeveru

(Kašćerga, Grdoselo, Butoniga, Zamaski Dol i Kršikla) bilježe najveću stopu negativne ukupne

promjene. Ta su naselja uglavnom zadržala ruralna obilježja, najudaljenija su od središta razvoja

i, osim naselja Kašćerga, sva imaju manje od 150 stanovnika.

Dodatno zabrinjava što ne pokazuju znakove demografskog oporavka u budućnosti;

bilježe prirodni pad stanovništva i izrazitog su emigracijskog karaktera. Jedina iznimka je naselje

Zamask koje bilježi pozitivnu migracijsku bilancu, no prirodni pad je konstantan i uz to naselje

ima samo 56 stanovnika, pa nema demografski potencijal za gospodarski razvoj.

6U vrijeme popisa 1921. naselje Pazin imalo je 58 stanovnika više nego 1991. godine, no to je rezultat nepostojanja čak 9 (1921.), odnosno 11 (1931.) današnjih naselja u međuratnom razdoblju odnosno posljedica administrativnog ustroja u kojem je stanovništvo tih naselja pribrajano ostalim naseljima, a najviše Pazinu.

26

Sl. 15. Stopa ukupne međupopisne promjene broja stanovnika Grada Pazina 1991. - 2001.

Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., CD-ROM, DZS, Zagreb, 2005.

Budući da su objavljeni nepotpuni rezultati popisa stanovništva 2011. godine (tab. 2., tab.

3., tab. 4.) može se zaključiti da su negativna demografska kretanja iz 90-ih godina nastavljena.

Najveći razlog negativnih kretanja je velik pad broja stanovnika središnjeg naselja (-604),

uzrokovanih gospodarskim promjenama, odnosno gašenjem 'Pazinke' i smanjenjem radnih mjesta

u 'Purisu' , dvije od tri najveće industrije tijekom 90-ih.

27

Sl. 16. Godina demografskog maksimuma Grada Pazina (po naseljima)

Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., CD-ROM, DZS, Zagreb, 2005.

5. 2. Prirodno kretanje stanovništva

Za razliku od ukupnog kretanja broja stanovnika, koji se bilježe popisima stanovništva

svakih deset godina prirodno kretanje se bilježi svake godine (vitalna statistika). U Hrvatskoj se

vitalna statistika vodi od 1964. godine, i od tada je prisutan negativan demografski trend u

prirodnom kretanju stanovništva, što je naglašeno u dinamici nataliteta.

28

1970

.

1972

.

1974

.

1976

.

1978

.

1980

.

1982

.

1984

.

1986

.

1988

.

1990

.

1992

.

1994

.

1996

.

1998

.

2000

.

2002

.

2004

.

2006

.

2008

.

2010

.

0

25

50

75

100

125

150

175

200

225

Rodnost

Smrtnost

Godina

Broj rođenih/umrlih

Sl. 17. Sastavnice prirodnog kretanja stanovništva Grada Pazina 1970. - 2010.

Izvor: Tablogrami rođeni i umrli po naseljima 1964. - 2010., CD-ROM, DZS, Zagreb 2010.

1970.1972.

1974.1976.

1978.1980.

1982.1984.

1986.1988.

1990.1992.

1994.1996.

1998.2000.

2002.2004.

2006.2008.

2010.40

60

80

100

120

140

160

180

200Rod-nost (Pazin)Smrt-nost (Pazin)Rod-nost (Hrvatska)

Godina

Indeks 1970. =100

Sl. 18. Indeks kretanja rodnosti i smrtnosti stanovništva Grada Pazina i Hrvatske 1970. - 2010.

Izvor: Tablogrami rođeni i umrli po naseljima 1964. - 2010., CD-ROM, DZS, Zagreb, 2010.

29

Etapa demografske tranzicije u Hrvatskoj počela je potkraj 19. stoljeća, a 1930-ih ulazi u

središnju podetapu. Nakon Drugog svjetskog rata stopa rodnosti polagano, ali konstantno pada i

početkom 1980-ih stanovništvo Hrvatske ulazi u posttranzicijsku etapu. Uslijed laganog pada, a

zatim stagnacije stope smrtnosti, stopa prirodne promjene je u periodu 1950.-2001. smanjena s

12,5 na -2,1 promila, a upravo stopa prirodnog prirasta koja teži nuli i poprima negativne

vrijednosti obilježje je posttranzicijske etape (Nejašmić, 2008). U periodu 1950. – 2001. broj

živorođenih u Hrvatskoj se prepolovio, iako je Hrvatska 2001. godine imala 660 000 stanovnika

više nego 1948. godine, a isti je trend zabilježen i na području Grada Pazina gdje je broj

živorođenih smanjen sa 140 na 74 u periodu od 1970. (od početka vođenja vitalne statistike) do

2010. godine (sl. 17.).

Natalitet je nakon Drugog svjetskog rata bio u porastu, ali je nakon 1950. počeo

konstantno padati sve do 1974. godine, kada bilježi povećanje pa stagnaciju sve do kraja 1980-ih.

To je rezultat teškog poslijeratnog perioda, kada industrijski razvoj Pazina zaostaje za razvojem

ostalih urbanih središta Istre (i Hrvatske). Tek kad je 60-ih počeo ubrzani razvoj, demografska

kretanja bilježe dinamičnu fazu, a natalitet raste (Bartolić, 1989). To je rezultat složenih kretanja,

a ponajviše doseljavanja iz ruralne okolice i to većinom stanovništva u fertilnoj dobi, koje je

privučeno industrijskim razvojem središnjeg naselja. U navedenom se periodu smrtnost također

povećala, no priljev mlađeg zrelog stanovništva održao je pozitivni prirodni prirast sve do kraja

stoljeća. Krajem 1990-ih prvi put je zabilježena manja rodnost od smrtnosti što se odrazilo na

manji broj stanovnika 2001. u odnosu na 1991. godinu (sl. 17.). Stopa rodnosti je do početka

zadnjeg desetljeća 20. stoljeća bila razini iznad 18,5‰ kada je u samo deset godina pala na

zabrinjavajućih 6,83‰, što znači da je stanovništvo Pazina desetljeće kasnije u odnosu na

Hrvatsku ušlo u posttranzicijsku etapu, ali i da je stopa rodnosti niža od hrvatskog prosjeka (sl.

18).

Stopa rodnosti većine naselja 1971. godine bila je između 5-10‰, 4 naselja imalo je

neznatno (10,5-11,8) veću stopu rodnosti, dok su Pazin i Zamask jedini imali veću stopu od 20‰,

a samo je naselje Bertoši imalu manju stopu od 5‰7 (sl. 19.).

7 Godine 1971., odnosno u petogodišnjem prosjeku, zabilježena je stopa rodnosti i smrtnosti samo za 17 današnjih naselja, budući da se naselje Lovrin iskazuje kao naselje od 1981., kada je izdvojeno iz naselja Stari Pazin

30

0510152025300

5

10

15

20

25

30

1971.

2001.

m (‰)

n (‰)30

25

20

15

10

5

0

Pr (‰)

0-5-10-15-20-25-30 Pr (‰)

Sl. 19. Stope rodnosti i smrtnosti stanovništva Grada Pazina 1971. i 2001. g. (po naseljima, u ‰)8

Izvori: Tablogrami rođeni i umrli po naseljima 1964. -2010., CD-ROM, DZS, Zagreb, 2010.

Nakon završene demografske tranzicije, 2001. godine, samo je 6 naselja imalo stopu

između 5-10‰, 2 neznatno veću, a čak 10 naselja je imalo stopu manju od 5‰, a sedam od deset

tih naselja zabilježilo je manje od 3 rođena u petogodišnjem periodu. Porast stope smrtnosti u

istom periodu rezultirao je udvostručenjem naselja s većom stopom od 15 promila (sl. 19.).

Prirodni pad broja stanovnika 2001. zabilježen je u čak 16 naselja, ali izdvajaju se periferno

položena, najmanja naselja na sjeveru koja imaju izrazito negativno prirodno kretanje (sl. 20). Tri

naselja bilježe prirodnu promjenu od 0 do -1%, a samo Pazin i Heki bilježe pozitivan prirodni

prirast. To su 2 najveća naselja Grada Pazina i središta gospodarskog razvoja Grada Pazina.

8 Vrijednosti rodnosti i smrtnosti za 1971. g. predstavljaju prosjek vrijednosti za razdoblje 1969. – 1973., a vrijednosti za 2001. g. prosjek su vrijednosti za razdoblje 1999. – 2003. Razlog tome je veličina naselja zbog koje su prisutne relativno velike godišnje oscilacije

31

Daljnje smanjenje rodnosti na području Pazina, uobičajeno za posttranzicijsku etapu, u prvom

desetljeću 21. stoljeća rezultat je iseljavanja stanovništva u fertilnoj dobi zbog potrage za poslom

u razvijenijim središtima, pomaku dobne granice stupanja u brak, povećanja broja samaca te sve

raširenijoj odluci o imanju samo jednog djeteta.

Sl. 20. Stopa prirodne promjene Grada Pazina 2001. g. (po naseljima)

Izvori: Tablogrami rođeni i umrli po naseljima 1964. -2010., CD-ROM, DZS, Zagreb, 2010.

5. 3. Prostorna pokretljivost stanovništva

5. 3. 1. Migracija stanovništva

Vanjska migracija stanovništva, i to uglavnom Talijana, jedan je od najvažnijih procesa

koji su zahvatili Istru nakon Drugog svjetskog rata. Procjene obujma istarskog egzodusa kreću se

između 100 000 i 350 000 ljudi9.

9 Zbog složenosti Istarskog egzodusa raspon procjena emigracije vrlo je velik. U istarskoj enciklopediji navodi se kako je svaka brojka veća od 200 000 produkt talijanske statistike. Nejašmić (2008) govori o realnoj brojci od 100 000-150 000, a najviše spominje istraživanje Holjevca prema kojem je iz Istre u razdoblju 1945.-1961. otišlo 143 739 osoba. Zupanc (2004) kao izvor navodi Žerjavića prema kojem je bilo ukupno 109 000 iseljenika, što smatra pretjeranim barem za 10 000 stanovnika).

32

Budući da je najveći dio Talijana živio u priobalnom prostoru unutrašnjost Istre slabije je

pogođena iseljavanjem, ali Pazin već u međuratnom razdoblju bilježi pad broja stanovnika, koji

se poslije Drugog svjetskog rata samo nastavio, i popisom iz 1948. utvrđeno je smanjenje od

1833 stanovnika u odnosu na 1931. godinu. Zbog složenosti zbivanja tog razdoblja nemoguće je

utvrditi točan broj emigranata s područja Grada Pazina, pogotovo ako se spomene da je Pazin

stradao u bombardiranju, a da se ne zna točan broj poginulih i odvedenih u logore. Uz sve to,

unutrašnjost Istre i Pazin, obilježeni su iseljavanjem stanovništva u smjeru priobalja zbog bržeg

industrijskog razvoja urbanih središta na obali, ali i pojave masovnog turizma. Privlačna moć

Pazina, koji je obilježen nedovoljnim industrijskim razvojem, nije se mogla uspoređivati sa

većim središtima, dok su ruralna naselja Grada Pazina najviše pogođena iseljavanjem u Pazin, i

ostala veća urbana središta. Krug nepovoljnih demografskih zbivanja zatvarala je smanjena

rodnost u tom razdoblju kao rezultat iseljavanja stanovništva fertilne dobi koje je trebalo povećati

demografske resurse potrebne za razvoj.

Sl. 21. Udio doseljenih u ukupnom stanovništvu Grada Pazina 2001. g.

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: Migracijska obilježja stanovništva, CD-ROM, DZS, Zagreb, 2003.

33

Od ukupnog broja stanovnika Grada Pazina 2001. godine 57,4% od rođenja živi u Gradu,

dok je udio doseljenih 42,6%. Najveći udio doseljenih ima naselje Bertoši, i ujedno je jedino u

kojem je više od polovice stanovništva rođeno van naselja (67,6%) (sl. 21.). Razlog tome je

neposredna blizina glavnog smjera širenja (JZ) naselja Pazin i industrijske zone Ciburi, te

smještaj uz glavne cestovne pravce i željezničku prugu, a vrlo je specifičan razvoj zabilježilo u

kratkom razdoblju 1991.-2001., kada je broj stanovnika intenzivnim doseljavanjem povećan za

78% (121). Udio doseljenih između 40-50% imaju naselja Lindar, Pazin, Lovrin, Zarečje i Heki.

Razlog doseljavanja u ta naselja je blizina Pazina (gospodarsko središte) i smještaj uz glavne

prometne pravce. Ostala naselja imaju udio doseljenih manji od prosjeka Grada, a periferna

naselja koja su prometno slabije povezana sa Pazinom i glavnim prometnim pravcima, a time i

depopulacijska i slabije urbanizirana, imaju najmanji udio doseljenih (sl. 21.).

Više od polovice doseljenih (52,5%) na područje Grada Pazina je iz drugih općina

Istarske županije, što je rezultat mogućnosti zaposlenja u Pazinu koji je najveće urbano središte u

unutrašnjosti Istre, pa mu prirodno gravitiraju sve susjedne općine (sl. 22.).

29.4

52.5

11.8

6.3

iz drugog naselja iste općine

iz druge općine iste županije

iz druge županije

iz inozemstva

Sl. 22. Doseljeni na područje Grada Pazina prema mjestu prethodnog boravka (2001. g.)

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: Migracijska obilježja stanovništva, CD-ROM, DZS, Zagreb, 2003.

34

2.8

12.6

13.3

20.524.8

25.9 do 1945.

1946.-1960.

1961.-1970.

1971.-1980.

1981.-1990.

1991.-2001.

Sl. 23. Doseljeni na područje Grada Pazina prema vremenu doseljenja (2001. g.)

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: Migracijska obilježja stanovništva, CD-ROM, DZS, Zagreb, 2003.

Skoro trećinu od ukupnog broja doseljenih (29,4%) čine preseljenja unutar Grada Pazina i to

uglavnom iz slabije urbaniziranih, perifernih naselja u Pazin i prigradska naselja uz željeznicu i

glavne prometnice. Iz drugih županija Hrvatske doselilo je 11,8%, a iz inozemstva 6,3% ukupno

doseljenih, što je rezultat neusporedive gospodarske moći turističkih središta Istre u priobalju u

odnosu na Pazin.

Ako se uzme u obzir životni vijek, odnosno smrtnost, udjeli doseljenih na područje Grada

Pazina prema vremenu doseljenja su podjednako zastupljeni u svim promatranim periodima (sl.

23.), iako relativno veliki udio doseljenih u razdoblju 1971. - 1980., a posebno 1981. – 1990., u

odnosu na posljednje desetljeće svjedoče o usporavanju gospodarskog razvoja Pazina, čija je

najveća dinamičnost bila upravo u tim desetljećima, i sada sve više zaostaje za većim gradovima.

O tome svjedoči i pokušaj smanjivanja sve većih razlika između priobalja i unutrašnjosti Istre,

proglašenjem Pazina administrativnim središtem županije nakon osamostaljenja Republike

Hrvatske.

35

5. 3. 2. Dnevna cirkulacija stanovništva

Najveći pozitivni utjecaj na dnevnu pokretljivost stanovništva imaju razvoj i disperzija

funkcije rada te modernizacija prometne infrastrukture, a sama dinamika dnevnog cirkuliranja

pospješuje suburbanizaciju nekog prostora. Udio dnevnih cirkulanata u ukupnom stanovništvu

Grada Pazina 2001. godine iznosio je 25,85%. Od toga 2/3 (67,5%) čini zaposleno stanovništvo,

29,2% učenici, a 3,2% studenti (izračunato prema - Popis 2001.: Dnevni i tjedni migranti, po

naseljima, 2003). Obrazovna funkcija vrlo je centralizirana, s obzirom na to da je Pazin jedino

naselje sa srednjoškolskim ustanovama, a osim osnovne škole u Pazinu, postoje 2 područne škole

u Trvižu i Kašćergu sa vrlo malim brojem učenika u odnosu na Pazin.

Od ukupnog broja zaposlenog stanovništva koje cirkulira na dnevnoj bazi 60% radi u

drugom naselju Grada Pazina, približno 40% radi u drugoj općini Istarske županije, dok je broj

onih koji rade u drugim županijama zanemariv. Glavno odredište zaposlenih cirkulanata je,

očekivano, Pazin, koji je središte mikroregije, a polovicu zaposlenih u drugim općinama čini

upravo stanovništvo naselja Pazin koje svakodnevno odlazi raditi u veća urbana središta Istre.

60.0

39.1

0.9

u drugom naselju iste općine u drugoj općini iste županijeu drugoj županiji

Sl. 24. Aktivno stanovništvo Grada Pazina koje obavlja zanimanje i dnevno cirkulira na rad

prema mjestu rada 2001. g.

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: Dnevni i tjedni migranti, po naseljima, CD-ROM, DZS, Zagreb, 2003.

36

Ako izostavimo naselje Zamaski Dol zbog malog broja zaposlenih, Pazin je jedino naselje

s manje od 50% dnevnih cirkulanata u zaposlenom stanovništvu(16%). Naselje Trviž ima 52 %

zaposlenih dnevnih cirkulanata, a ostala naselja još nemaju dovoljno razvijenu funkciju rada i

putuju na posao uglavnom u Pazin (izračunato prema - Popis 2001.: Dnevni i tjedni migranti, po

naseljima, 2003).

5. 4. Tipovi općeg (ukupnog) kretanja stanovništva

Tip općeg kretanja stanovništva sintezni je pokazatelj odnosa prirodne promjene

stanovništva i prostorne pokretljivosti u određenom periodu. S obzirom na migracijsku bilancu,

osnovna podjela tipova općeg kretanja stanovništva je na emigracijski (E) i imigracijski tip (I), a

intenzitet prirodne promjene i migracije u odnosu na ukupnu promjenu određuje dodatnih 4

podtipa osnovnih skupina. Emigracijska skupina dijeli se na: E1 - emigraciju, E2 - depopulaciju,

E3 - izrazitu depopulaciju i E4 - izumiranje, a imigracijska skupina dijeli se na:I1 - ekspanziju

imigracijom, I2 - obnovu imigracijom, I3 - slabu regeneraciju imigracijom i I4 - vrlo slabu

regeneraciju imigracijom (Nejašmić, 2008).

U razdoblju 1971. – 1981. područje Grada Pazina pripada tipu porasta imigracijom (I1),

određenog pozitivnom migracijskom bilancom i prirodnim prirastom, dok je desetljeće kasnije

negativna migracijska bilanca uz još uvijek pozitivan prirodni prirast utjecala da Grad Pazin bude

područje emigracije (E1) (izračunato prema – Naselja i stanovništvo RH, 2005; Tablogrami rođeni

i umrli po naseljima, 2010). Ta promjena slabljenja gospodarstva Pazina u odnosu na ostala

središta, ponajviše zbog turizma koji je imao sve veću ulogu u gospodarstvu priobalnog prostora

zapadne Istre.

Područje Grada Pazina u razdoblju 1991. – 2001. obilježeno je negativnom (relativno

velikom) migracijskom bilancom najvećeg naselja Pazina, ali budući da je prirodni prirast na

području cijelog Grada bio pozitivan, i to samo za jedan manji od ukupnog smanjenja broja

stanovnika može se reći da ima prijelazna obilježja između tipa depopulacijskog (E2) i izrazito

depopulacijskog područja (E3). Većina naselja, njih 10, pripada imigracijskim tipovima, no treba

37

-30 -25 -20 -15 -10 -5 0 5 10 15 20 25 30

-30

-25

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

r (%)

rp(%)

E1

I1

I2

I3I4

E4

E3

E2

Sl. 25. Tipovi općeg kretanja stanovništva Grada Pazina po naseljima 1991. – 2001. (bez naselja Bertoši10)

Izvori: Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., CD-ROM, DZS, Zagreb, 2005.; Tablogrami rođeni i umrli po

naseljima 1964.-2010., DZS, Zagreb, 2010.

napomenuti da male vrijednosti prirodnog prirasta ili migracijske bilance, s obzirom na broj

stanovnika i relativno kratki analizirani period, utječu na razlike u tipovima naseljima (sl. 25.).

Naselja Bertoši, Lindar, Lovrin, Vela Traba i Zabrežani pripadaju tipu I2 (sl. 25., sl. 26.).

Zajedničko obilježje svih navedenih naselja je blizina glavnih prometnih pravaca i glavnog

smjera širenja naselja Pazin (JZ). Dva naselja pripadaju tipu slabe obnove imigracijom, s time da

je u slučaju Zamaska to rezultat vrlo malih apsolutnih promjena. Tri naselja bilježe specifičnu 10 Zbog bolje preglednosti naselje Bertoši je izostavljeno, budući da u periodu od samo10 godina bilježi promjenu broja stanovnika od 78%

38

situaciju s obzirom na to da Heki i Brajkovići bilježe nultu stopu prirodne promjene, a Ježenj

ukupne promjene, no sva su imigracijska područja. Zanimljivo je da Pazin pripada tipu izrazite

depopulacije, iako bilježi prirodnu promjenu od skoro 5%. To je rezultat iseljavanja relativno

velikog broja stanovnika u razvijenija središta što je pokazatelj perspektive unutrašnjosti Istre. Uz

Pazin, još 7 naselja pripada emigracijskim tipovima, a sva su smještena na sjeveru Grada,

izolirana od razvojnog pravca uz glavne prometne tokove.

Sl. 26. Tipovi općeg kretanja stanovništva Grada Pazina po naseljima 1991. – 2001.

Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857. -2001., CD-ROM, DZS, Zagreb, 2005.; Tablogrami rođeni i umrli po naseljima 1964.-2010., DZS, Zagreb, 2010.

39

6. BIOLOŠKI SASTAV STANOVNIŠTVA GRADA PAZINA

Tab. 5. Biološka struktura stanovništva Grada Pazina i Hrvatske 2001. g.

 

Udjeli velikih dobnih skupina (%) Indeks

starostiProsječna

dob

Koeficijent feminiteta

ukupnog stanovništva

dobne skupine 20-39 g.0-19 20-59 >59

Grad (ukupno) 24,8 55,5 19,5 78,5 37,79 103,3 96,2Pazin (naselje) 23,1 59,6 17,0 73,9 37,54 106,6 93,2Ostala naselja 26,9 50,6 22,3 83,1 38,07 99,5 100,2

Hrvatska 23,7 54,30 21,5 90,7 38,68 107,8 98,6Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.; Stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, CD-ROM, DZS, Zagreb, 2003.

6. 1. Sastav stanovništva prema spolu

Stanovništvo Grada Pazina 2001. godine imalo je obilježja neravnoteže prema spolu,

budući da je prisutan višak žena u odnosu na muškarce (K f = 103,3), što je zapravo uobičajeno i

na državnoj razini (i većine društveno –gospodarski razvijenijih zemalja). Manjak žena u mlađoj i

fertilnoj dobi, a višak u starijoj rezultat je diferencijalnog nataliteta i mortaliteta po spolu.

Koeficijent feminiteta je manji u odnosu na hrvatski prosjek, a jedan od mogućih razloga su i

veće mogućnosti zaposlenja u priobalju u odnosu na unutrašnjost gdje je razvijeniji tercijarni

sektor (pogotovo turizam) pa žene iseljavaju u tom smjeru.

Na razini naselja velika je razlika između ruralnih naselja i Pazina kao urbanog središta, gdje je

prisutan višak žena kao rezultat migracije selo-grad, odnosno njezine selektivnosti prema spolu

koja je karakteristična za ruralni egzodus. U prvom periodu iseljavanja u smjeru gradova

prevladavaju muškarci, a kasnije žene odlaze više i u većem broju što pridonosi smanjenju stope

rodnosti i depopulaciji sela (Nejašmić, 2008). Specifično je što na razini naselja Pazin, ima manje

žena u fertilnoj dobi u odnosu na prosjek ostalih naselja i hrvatski prosjek, a posljedica je većeg

iseljavanja žena u razvijenije urbane sredine, gdje tercijarni sektor prevladava nad sekundarnim

(sl. 27.) To je obilježje vrlo nepovoljno za stanovništvo Pazina i dosta govori o njegovoj

gospodarskoj zaostalosti u odnosu na priobalna središta koja neusporedivo razvijenija. Višak

žena u dobi 20-39 godina imaju, očekivano, razvijenija naselja, smještena uz naselje Pazin, dok je

40

vrlo visok specifični koeficijent feminiteta Zamaska i Vele Trabe rezultat malih apsolutnih

vrijednosti i razlika te ne pokazuje objektivno stanje (sl. 27.).

Sl. 27. Koeficijent feminiteta u dobi 20-39 godina po naseljima Grada Pazina 2001. g.

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.; Stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, CD-ROM, DZS, Zagreb, 2003..

6. 2. Sastav stanovništva prema dobi

Dobni sastav stanovništva indikator je povijesnog razvoja određenog prostora, i važan je

za trenutni i budući demografski i gospodarski razvoj, s obzirom na to da promjene u dobnoj

strukturi stanovništva određuju buduće prirodno kretanje stanovništva, odnosno stvaraju

demografske resurse potrebne za razvoj.

Proces smanjenja udjela mladih i povećanja udjela starog stanovništva, tipičan za

razvijenije zemlje, Hrvatsku je zahvatio već 1960-ih kada udio starog stanovništva prelazi

41

graničnu vrijednost od 12% (Nejašmić, 2008). Stanovništvo Grada Pazina također prati trend

demografskog starenja. Udio starog u ukupnom stanovništvu Grada Pazina 2001. godine iznosio

je 19,5 %, čime je ispod državnog prosjeka, ali svejedno upućuje na činjenicu da je stanovništvo

počelo starjeti (tab. 5.). Četvrtinu stanovništva Grada pazina 2001. godine činilo je mlado

stanovništvo (24,8%), dok je udio zrelog iznosio 55,5%. Prosječna dob bila je na razini hrvatskog

prosjeka, dok je indeks starosti (78,5) dosta niži od prosjeka Hrvatske (90,7) i uz pozitivna

politička i gospodarska djelovanja na području Grada moglo bi se izbjeći da selektivnom

migracijom, s obzirom na dob, dođe na tu razinu.

Sl. 28. Indeks starosti stanovništva po naseljima Grada Pazina 2001. g.

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.; Stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, CD-ROM, DZS, Zagreb, 2003.

Na razini naselja indeks starosti se povećava udaljavanjem od gradskog središta, a

najmanje udjele starog stanovništva imaju naselja uz glavne prometne pravce koja imaju najveći

42

udio doseljenih. Naselja na sjeveru u kojima je slaba funkcija rada, i slabije su prometno

povezana sa Pazinom imaju najveći udio starog stanovništva, a čak 4 naselja ima više stanovnika

starijih od 60 godina nego mladih do 19 (sl. 28).

Stanovništvo Grada Pazina 2001. godine pripadalo je starom tipu dobne piramide, s time

da je udio osoba starijih od 65 godina (13,73%) veći od 12% znači da ima obilježja izrazito

starog stanovništva, karakteristična i za Hrvatsku u cjelini (Nejašmić, 2008). Dvije bazične dobne

skupine (0 - 4, 5 - 9) sužene su u odnosu na dvije starije skupine (10 - 14, 15 - 19) pa je jasna

inverzija dobnog sastava uvjetovana prirodnim kretanjem (sl. 29). Sužene dobne skupine 25 - 34

rezultat su emigracije stanovništva koje je zbog posla otišlo u razvijenija gradska središta. Zbog

smanjenog nataliteta tijekom tijekom Drugog svjetskog rata slabija je dobna skupina 55-59, a

kompenzacijski natalitet tijekom 50-ih razlog je što su jače skupine 40-49. Neravnoteža među

spolovima u starijim skupinama posljedica je diferencijalnog mortaliteta.

0-45.-9

10.-1415-1920-2425-2930-3435-3940-4445-4950-5455-5960-6465-6970-7475-7980-8485-8990-94

95 i više

500 400 300 200 100 0 100 200 300 400 500

M F

%

Sl. 29. Dobno-spolna piramida stanovništva Grada Pazina 2001. g.

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.; Stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima,

CD-ROM, DZS, Zagreb, 2003.

43

7. DRUŠTVENO-GOSPODARSKI SASTAV GRADA PAZINA

7.1. Gospodarski sastav

Udio aktivnog u ukupnom stanovništvu pokazatelj je razvijenosti nekog područja, i jedna

je od najvažnijih sastavnica gospodarske strukture. Ekonomski aktivno stanovništvo 2001. godine

činilo je gotovo polovicu (46,8%) ukupnog stanovništva Grada Pazina čime je iznad hrvatskog

prosjeka od 44% (tab. 6.). Osobe s osobnim primanjima činile su četvrtinu (23,9%), a uzdržavano

stanovništvo 29% ukupnog stanovništva.

Tab. 6. Stanovništvo Grada Pazina prema ekonomskoj aktivnosti 2001. g

 Ukupno

st.Aktivno st.

S osobnim prihodom

Uzdržavano st.

Broj Broj Udio (%) Broj Udio (%) Broj Udio (%)

Pazin 4986 2496 50,06 1167 23,41 1323 26,53Ostala naselja

4241 1826 43,06 1042 24,57 1373 32,37

Grad (ukupno)

9227 4322 46,84 2209 23,94 2696 29,22

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: Stanovništvo prema aktivnosti i spolu, po

naseljima, CD-ROM, DZS, 2003.

Na razini naselja najveći udio aktivnog stanovništva, očekivano, ima Pazin, a 4

naselja s udjelom manjim od 40% (sl. 30) su ujedno i naselja s najnepovoljnijom dobnom

strukturom, odnosno najvećim udjelom starog stanovništva. Udio osoba s osobnim prihodom

jednak je na razini gradskog središta i ruralne okolice, dok je udio uzdržavanog stanovništva veći

u ruralnim naseljima.

U strukturi aktivnog stanovništva Grada Pazina 2001. godine prevladavaju zaposleni u

tercijarnim sektoru u kojem radi polovica stanovništva (49,8%) (tab. 7.). U sekundarnim

djelatnostima zaposleno je 45,9% stanovništva, a u primarnom sektoru 4,3%. Čak 2/3 zaposlenih

u tercijarnom sektoru radilo je u gradskom središtu, od čega najviše u trgovini, javnoj upravi i

prijevoznim tvrtkama. Uz Pazin, samo još Beram i Bertoši bilježe udio zaposlenih u tercijarnom

sektoru veći od 50% (51,8%). U 13 naselja sekundarni sektor zapošljavao je više od polovice

zaposlenih (sl. 31.).

44

Sl. 30. Sastav stanovništva Grada Pazina prema ekonomskoj aktivnosti 2001. g. (po naseljima)

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: Stanovništvo prema aktivnosti i spolu, po

naseljima, CD-ROM, DZS, Zagreb, 2003.

Tab. 7. Zaposleni Grada Pazina prema sektorima djelatnosti 2001. g.  Ukupno Primarni sektor Sekundarni sektor Tercijarni sektor  Broj % Broj % Broj % Broj %Pazin 2126 100 45 2,12 857 40,31 1224 57,57Ostala naselja

1611 100 116 7,20 857 53,20 638 39,60

Grad (ukupno)

3737 100 161 4,31 1714 45,87 1862 49,83

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: Zaposleni prema pretežitoj aktivnosti po tipu naselja stanovanja, spolu i području djelatnosti, CD-ROM, DZS, Zagreb, 2003.

45

Najviše ih je, naravno, radilo u Pazinu gdje je bila razvijena kemijsko- tekstilna industrija,

prerada plastike, obrada građevnog kamena i mesna industrija. Razvoj industrije koji je svoj

vrhunac imao u 80-im godinama 20. stoljeća samo desetak godina kasnije je, kroz pretvorbu i

privatizaciju, doživio velike promjene. Kemijsko – tekstilna industrija 'Pazinka' u 80-im

godinama je zapošljavala više od 1700 radnika, da bi početkom 90-ih smanjila broj zaposlenih na

1400 i na kraju otišla u stečaj 2003. godine sa jedva 400 zaposlenih ljudi. Puris je početkom 90-ih

imao 1150 radnika, i od tad se broj radnika smanjuje pa je 2011. imao malo više od 300

zaposlenih. Iako se u 90-im razvijaju tercijarne djelatnosti, pad industrijske proizvodnje i prerade

jedan je od razloga što Pazin u zadnjem međupopisnom razdoblju ima izrazito negativnu

migracijsku bilancu.

Sl. 31. Zaposleno stanovništvo Grada Pazina prema sektorima djelatnosti po naseljima 2001.g.

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: Zaposleni prema pretežitoj aktivnosti po tipu

naselja stanovanja, spolu i području djelatnosti, CD-ROM, DZS, Zagreb, 2003.

46

Primarni sektor zapošljava najmanji broj ljudi u 17 naselja Grada Pazina. U Zamaskom

Dolu udio zaposlenih u primarnom sektoru veći je od 50%, no to je rezultat malog apsolutnog

broja zaposlenih (ukupno 9, od čega 5 u primarnom sektoru). Jedino je u tom naselju udio

poljoprivrednog u ukupnom stanovništvo veći od 10% (26,7%), dok je u polovici naselja taj udio

manji od 3% (sl. 32.).

Sl. 32. Udio poljoprivrednog stanovništva po naseljima Grada Pazina 2001. g.

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: Poljoprivredno stanovništvo prema aktivnosti i spolu, po naseljima, CD-ROM, DZS, Zagreb, 2003.

7. 2. Obrazovni sastav

Obrazovna struktura jedan je od pokazatelja razvijenosti nekog prostora, odnosno

potencijala njegovog gospodarskog razvoja. Dvije komponente obrazovnog sastava koje najbolje

pokazuju razvijenost obrazovne strukture su udio nepismenih u ukupnom stanovništvu i udio

visokoobrazovanih koji je vrlo važan u zemljama tranzicijskog karaktera, te predstavlja

komparativnu prednost.

47

Najviše stanovnika Grada Pazina imalo je završenu srednju školu (46,6%) (sl. 32.).

Trećina stanovništva imala je završenu osnovnu školu, dok je 12,1% ljudi imalo je visok ili viši

stupanj obrazovanja. Bez završene osnovne škole bilo je manje od 10% stanovnika. Uspoređujući

te podatke s državnim prosjekom, Pazin je imao skoro jednak udio visokoobrazovanih i onih koji

su završili srednju školu, dok mu je udio onih bez završene osnovne škole upola manji, pa se

može zaključiti da ima bolju obrazovnu strukturu.

Uspoređujući udio nepismenih u ukupnom stanovništvu Pazin je također iznad razine

hrvatskog prosjeka (1,77%), budući da je imao tek 0,57% nepismenih, od kojih je većina starija

od 65 godina (Izračunato prema – Popis stanovništva 2001.: Stanovništvo staro 10 i više godina

prema spolu, a nepismeni prema starosti, po gradovima/općinama, www.dzs.hr).

Na razini naselja, očekivano, Pazin ima daleko najviši udio visokoobrazovanih, a također

i najmanji udio onih bez završene osnovne škole, koji je najviši kod ruralnih naselja s

nepovoljnom dobnom strukturom, odnosno s relativno velikim udjelom starog stanovništva.

9.3%

31.9%

46.6%

12.1%

Nezavršena osnovna škola

Osnovna škola

Srednja Škola

Viša škola, fakul-tet ili više

Sl. 32. Obrazovna struktura stanovništva Grada Pazina 2001. g.

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: Stanovništvo staro 15 godina i više prema spolu i završenoj školi, CD-ROM, DZS, Zagreb, 2003.

48

8. DEMOGRAFSKI RESURSI KAO OSNOVA RAZVOJA

Jedan od temeljnih preduvjeta društveno-gospodarskog razvoja nekog prostora su

demografski resursi istog, odnosno dinamika i smjer demografskih promjena. Prema tome,

negativna demografska obilježja, kao što su starenje stanovništva, smanjenje rodnosti, niska

razina obrazovanosti i povećana emigracija mladog i zrelog stanovništva smanjuju potencijal

gospodarskog razvoja, dok se pozitivna demografska obilježja reflektiraju u cjelokupnom razvoju

potencirajući njegov rast. Kao indikator demografskih resursa u ovom radu korišten je sintezni

indeks demografskih resursa (ider) kojim se na jednostavan i kategoriziran način pokušava

objasniti korelacija demografskih značajki i društveno-gospodarskog razvoja. Čini ga 15

demografskih varijabli i izračunava se prema formuli ider = k ∙ (idem + io), pri čemu je idem

demografski indeks, io indeks obrazovanosti, a k koeficijent koji predstavlja ukupno

stanovništvo, s time da je referentni izvor popis stanovništva 2001. godine (Nejašmić i dr., 2009).

Tipologija prostora Republike Hrvatske na razini gradova i općina, prema indeksu

demografskih resursa, pokazala je da Grad Pazin pripada tipu C kojeg karakteriziraju pretežno

dobra demografska obilježja i potencijali te uglavnom dobra razina obrazovanosti (Nejašmić i dr.,

2009). Analiza ove pojednostavljene tipologije na razini Istre ukazuje na unutarregionalnu

nejednakost već objašnjenu u ovom radu, koju treba shvatiti u kontekstu složenih društveno-

gospodarskih zbivanja određenih ponajviše sve intenzivnijim procesom koncetracije

demografskog i gospodarskog razvoja u većim urbanim središtima poput Poreča, Pule, Rovinja i

Umaga, koja imaju viši indeks demografskih resursa, a time i viši potencijal cjelokupnog razvoja

koji se reflektira u većoj privlačnoj moći u odnosu na Pazin.

S obzirom na privremene rezultate popisa stanovništva 2011., metodom linearne

ekstrapolacije na temelju općeg kretanja stanovništva Grada Pazina u periodu 2001. - 2011.

procjenjuje se da će se broj stanovnika nastaviti smanjivati, te će 2021. godine iznositi 8033,

odnosno 597 stanovnika manje u odnosu na prethodni popis stanovništva. Navedena prognoza

rezultat je očekivanog pada broja stanovnika središnjeg naselja koje bi prvi put od popisa 1971.

godine trebalo imati manje od 4000 stanovnika. Uz poduzetnička ulaganja i promjenu političke

volje ova se loša prognoza može izbjeći, no s obzirom na društveno-gospodarska zbivanja u

svijetu i Hrvatskoj njezina je ostvarivost trenutno vrlo izgledna.

49

9. ZAKLJUČAK

Prvi suvremeni popis stanovništva 1857. godine Grad Pazin dočekao je kao sjedište

Istarskog okruga, no ne zadugo. Gotovo stoljeće i pol nakon toga, u okviru Republike Hrvatske

donesena je politička odluka prema kojoj je Pazin ponovno postao administrativnim središtem

Istre, zahvaljujući povijesnom značaju i želji da unutrašnjost Istre ne bude samo zaleđe

gospodarski razvijenijem uskom obalnom pojasu. Društveno-gospodarska kretanja koja su

tradicionalno potencirala razlike između priobalja i unutrašnjosti Istre tijekom 20. stoljeća, u

okviru nove države nisu se promijenila. Unutrašnjost Istre još uvijek zaostaje, a razvijen turistički

potencijal kao sve veća komparativna prednost zapadne obale Istre, pritišće stanovništvo Grada

Pazina koje obilježava demografsko starenje uzrokovano sve manjom stopom rodnosti i sve

većom emigracijom. Gradsko središte tijekom 90-ih godina počelo je, prvi put nakon Drugog

svjetskog rata, gubiti stanovništvo. U razdoblju koje je uslijedilo privatizacija je dovela do stečaja

nekad najveće tvornice Pazina, a gubitak radnih mjesta obilježio je i ostale veće industrije.

Pretjerana koncentracija stanovništva i gospodarstva Istre nastoji se izbjeći pisanjem

novih 'strategija razvoja' no bez materijalizacije tih strategija Grad Pazin središte je, gospodarski i

demografski, sve zaostalije periferije jedne od najrazvijenijih regija u Hrvatskoj. Prema

najnovijim podacima popisa stanovništva 2011. Pazin (gradsko središte) je u posljednjem

međupopisnom razdoblju izgubio više od 12% stanovništva. Porazne demografske statistike u

budućnosti mogu se izbjeći samo ponovnim ulaganjem u industriju i privlačenjem novih

investicija iz Europske Unije. Razvoj ruralnog turizma u unutrašnjosti Istre, kao zaseban proces,

ne može revitalizirati prostor Grada Pazina kojem su potrebne konkretne političke odluke koje će

zadržati mlado stanovništvo u Pazinu i spriječiti daljnju depopulaciju ovog prostora.

50

LITERATURA

Bašić, K., 1990: Istra - pregled stanovništva i naseljenosti, Geografski horizont, 36 (2),

27-32

Bartolić, A., Perentin, N., 1989: Demografska kretanja u općini Pazin, Pazinski

memorijal 19 (2), 59-71

Bertić, I., 1997: Istra - geografska obilježja, Geografski horizont 43 (2), 11-34

Cerovac, V., 1989: Društveno-ekonomski razvoj Pazina i Pazinštine u prvih deset godina

slobode (1945-1955), Pazinski memorijal 19 (2), 71-81

Dukovski, D., 2004: Istra: kratka povijest dugoga trajanja: od prvih naseobina do danas,

Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, Pula

Klemenčić, M., Kušar, V., Richter Ž., 1993: Promjene narodnosnog sastava Istre:

Prostorna analiza popisnih podataka 1880-1991., Društvena istraživanja, 4-5 (6-7), 607-

629

Ladavac, A., 1989: Privredni razvoj Pazina i Pazinštine od šezdesetih godina do danas,

Pazinski memorijal 19 (2), 81-91

Nejašmić, I., 2008: Stanovništvo Hrvatske: demogeografske studije i analize, Hrvatsko

geografsko društvo, Zagreb

Nejašmić, I., Toskić, A., Mišetić, R., 2009: Demografski resursi Republike Hrvatske:

sintetični pokazatelji za županije, gradove i općine, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb

Roglić, J., 2006: Geografske regije Hrvatske i susjednih zemalja: geografske posebnosti i

razvojni procesi, Školska knjiga, Zagreb

Šegota, T., Filipčić, A., 1996: Klimatologija za geografe, Školska knjiga, Zagreb

Zupanc, I., 2004: Demogeografski razvoj Istre od 1945. do 2001., Hrvatski geografski

glasnik, 66 (1), 67-102

51

IZVORI

Klimatski atlas Hrvatske 1961. -1990., 1971.-2000., www.meteo.hr, lipanj 2012.

Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. - 2001., CD-ROM, Državni zavod za

statistiku, Zagreb, 2005.

Pazinska Knežija, Istarska enciklopedija, http://istra.lzmk.hr/, lipanj 2012.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: Dnevni i tjedni migranti, po

naseljima, CD-ROM, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2003.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: Migracijska obilježja

stanovništva, CD-ROM, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2003.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: Poljoprivredno stanovništvo

prema aktivnosti i spolu, po naseljima, CD-ROM, Državni zavod za statistiku, Zagreb,

2003.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011.: Prvi rezultati po naseljima, www.dzs.hr,

svibanj 2012.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: Stanovništvo prema aktivnosti

i spolu, po naseljima, CD-ROM, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2003.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.; Stanovništvo prema spolu i

starosti, po naseljima, CD-ROM, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2003.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: Stanovništvo staro 10 i više

godina prema spolu, a nepismeni prema starosti, po gradovima/općinama, www.dzs.hr,

svibanj 2012.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: Stanovništvo staro 15 godina i

više prema spolu i završenoj školi, CD-ROM, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2003.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: Zaposleni prema pretežitoj

aktivnosti po tipu naselja stanovanja, spolu i području djelatnosti, CD-ROM, Državni

zavod za statistiku, Zagreb, 2003.

Tablogrami rođeni i umrli po naseljima 1964.-2010., Državni zavod za statistiku, Zagreb,

2010.

52