Predlozak_seminarskog_rada_OTP-CP

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

Tema: Tehnologija prijevoza malih motornih pila Stihl MS 201 T u cestovnom prometu

Mentor:Student: Ante anidoc. dr. sc. Danijela Bari JMBAG:0135239109Zagreb, 2015.

SADRAJ

11. UVOD

22. PREDMET PRIJEVOZA

33. TRANSPORTNI UREAJI

44. MANIPULACIJSKA SREDSTVA

55. INFRASTRUKTURNI ELEMENTI

66. PRIJEVOZNA SREDSTVA

77. transportni proces

138. zakljuak

14LITERATURA

1. UVOD U ovom seminarskom radu biti e opisan transport supstrata tj. prijevoz predmeta koji je u ovom sluaju mala motorna pila Stihl MS 201 T.Prikazati e sve bitne toke prijevoza koje igraju vanu ulogu za potpuno razumijevanje transporta supstrata od njegovog izvorita tj. skladita pa do skladita trgovine u koju se prevozi. Cijeli postupak biti e popraen i raunskim putem kako bi u potpunosti razumijeli i uvidjeli sve bitne parametre prijevoza kao i same koeficjente koji prikazuju isplativost prijevoza toga odreenog predmeta.Seminar sadri est toaka od kojih e svaka pojedino biti objanjena i opisana kako bi to bolje shvatili ovaj seminarski rad. Prva najvanija toka predstavlja sam predmet prijevoza bez kojega bi transport bio bezznaajan i nebi ga bilo svrhe uope obavljati. Predmet prijevoza ili supstrat moe biti bilo to, ukoliko se prijevozi neki predmet on se automatski smatra predmetom prijevoza pa tako bio on ive ili neive prirode. Sljedea toka su transportni ureaji gdje spadaju kontenjeri, palete, paketi i slino. Zatim slijede manipulacijska sredstva kao to su viliari i dizalice koji pojeftinjuju cjelokupan proces ukrcaja i iskrcaja a samim time i bri transportni proces. Infrastruktura kao dio u transportnom procesu sadri sve objekte i graevine kao i same prometnice koje slue za obavljanje transporta koji se moe vriti na tlu, zraku i vodi sa predmetom prijevoza to predstavlja petu toku i nuan je za vrenje prijevoza. Kao posljednja od est toaka navodi se transportni proces gdje e biti prikazane i izraunate detaljno sve bitne stavke i operacije prijevoza nekoga predmeta ili supstrata prema zadanim iznosima u tablici 1..2. PREDMET PRIJEVOZAPredmet prijevoza ili supstrat je prvi i najbitniji element tehnologije prijevoza zbog toga to je on kljuan za obavljanje i izvravanje svih ostalih radnji usmjerenih na planiranje, pripremu, realizaciju i zakljuivanje prijevoznog procesa.Ukoliko nema zahtjeva za prijevozom robe, putnika ili bilo kakvog supstrata nemogue je obaviti transport jer on sadri predmet prijevoza kao glavni imbenik sve opeg transporta i zato se kae da je on temelj prema kojem se planiraju daljnje radnje prijevozne usluge.Sam proces prijevozne usluge zapoinje naruiteljem te usluge kao i navoenjem supstrata na kojem e se vriti transport sa mjesta izvorita pa do mjesta odredita koje navodi naruitelj. Uz to odreuje se i vremenski period u kojem se treba obaviti prijevozna usluga. Sukladno supstratu prijevoza odreuju se tehnologije koje e biti koritene prilikom transporta tj. odreuju se svi elementi prijevoza kao to su manipulacijska sredstva, prijevozno sredstvo i sve ostalo to e se koristiti u svrhu prijevoza tog supstrata s ciljem jeftinog, sigurnog i vremenski efikasnog prijevoza.Supstrat u ovom seminarskom radu je mala motorna pila Stihl ML 201 T (slika 1.) koja zbog svoje male teine slui iskljuivo za jednostavan rad jednom rukom te u ovom sluaju predstavlja idealan predmet prijevoza. Koristi se u raznim komunalnim ali i osobnim djelatnostima. Dimenzije supstrata su 251x500x170 mm a masa 4 kilograma.

Slika 1. Stihl ML201T(izvor:http://www.stihl.com.au/STIHL-Products/Chainsaws/Specialist-Chainsaws/21957-1575/MS-201-T.aspx)

3. TRANSPORTNI UREAJI

Sljedea toka promatranja su transportni ureaji. Ukratko, to su sve naprave koje za osnovnu zadau imaju pojednostavljenje prihvata i smjetaja robe pri raznim procesima manipulacije, skladitenja i samog transporta. Oni predstavljanju glavno suelje izmeu supstrata i sredstva koje vri rad nad njime.Danas postoji mnogo razliitih transportnih ureaja koji imaju svoje prednosti i mane ovisno iz kojeg se kuta gleda, pa tako postoje razliite bave i vree koje uglavnom slue za transport rasutih tereta dok nam sanduci, gajbe, kontejneri i palete uglavnom slue za komadni teret.

Pri transportu malih motornih pila koristit e se paleta, prema zadanim dimenzijama, za transportni ureaj, a prikazana je na slici 2.Slika 3. prikazuje pakete natovarene na paletu.

Paleta kao transportni ureajje nosivo postolje s nadgradnjom ili bez nje, a slui za saimanje proizvoda, za stvaranje tovarne jedinice za otpremu, skladitenje i slaganje u vozila ili manipuliranje uz pomo drugih manipulacijskih sredstava.

Slika 2. Drvena euro paleta(izvor: http://www.prometna-zona.com/skladisna_tehnika-001palete.html)

Slika 3. Paketi na paleti(izvor: http://www.overseas.hr/cjenik-poslovni-palete)

4. MANIPULACIJSKA SREDSTVA

Manipulacijska sredstva predstavljaju manipulatore koji se rabe pri ukrcaju, iskrcaju i prekrcaju a slue zbog pojednostavljenja tih samih procesa ali samim time osiguravanju od ozljeda i doprinose utedi vremena koje je danas bitan faktor u usluzi transporta. Manipulacijskim sredstvima se uglavnom osobno barata, ali isto tako se koriste i sredstva navoena raunalom.

Primjeri manipulacijskih sredstava su viliari, dizalice, pokretne trake i slino. U ovome procesu kao manipulacijska sredstva koriste se viliari, to su strojevi sa suvremenim ekonomsko-tehnikim rjeenjima i karakteristikama koje osiguravaju pouzdanost i ekonominost. Danas sam ukrcaj ili iskrcaj tereta je skoro nezamisliv bez njih ukoliko je gomilu tereta potrebno premjestiti u to kraem roku. Jedina mana je ta to za koritenje viliara teret mora biti postavljen na paleti koja je ranije spomenuta.Prema zadanom zadatku i zadanim karakteristikama viliara kao ukrcajni viliar koristi se elektrini viliar RX 20-20P (slika 4.) marke Still ija je nosivost dvije tone, a kao iskrcajni viliar BT Reflex (slika 5.) nosivosti do 1600 kilograma takoer pogonjen elektromotorom.

Slika 4. Still RX 20-20P(izvor: http://www.vilicari.hr/elektricni-vilicari-elektrini-viliar-rx-20-vise-id-1329122453-kat-42)

Slika 5. BT Reflex(izvor: http://www.skladisna-logistika.hr/regalni-vilicar---bt-reflex-b---serija-ps46-20-22)

5. INFRASTRUKTURNI ELEMENTI

Infrastrukturni elementi predstavljaju objekte i graevine koji kao cjelina omoguuju odvijanje prijevoznog procesa kao i prometa openito. To su uglavnom statiki elementi.

Pod pojmom infrastrukturnih elemenata smatraju se svi oni elementi koji sudjeluju u prometu i transportu pa tako tu spadaju prometnice, skladita (slika 7.), terminali, te sve one operativne povrine koje doprinose smjetaju i tehnolokoj obradi predmeta prijevoza na njegovom putu od izvorita do konanog odredita. Uz navedeno ubrajaju se i objekti za smjetaj i odravanje prijevoznih i manipulacijskih vozila.

Cestovnu prometnicu (slika 6.) u ovom sluaju promatramo kao glavnu kariku u prometu jer bez nje bi bilo gotovo nemogue vriti bilo kakav prijevoz, a i samo kretanje vozila.

Slika 6. Cestovna prometnica(izvor: http://www.prometna-zona.com/cestovni-infrastruktura-008gornji_ustroj.php)

Slika 7. Logistiki centar-skladite(izvor: http://masinelektro.com/novi-logisticki-centar/)

6. PRIJEVOZNA SREDSTVA

Prijevozna sredstva su tehnike naprave koje slue za prijevoz ljudi i robe, a cestovna prijevozna sredstva su ona koja se pritom kreu cestovnim prometnicama. Ako se gleda ista poslovna namjena motornih vozila (bez osobnih vozila) mogu se podijeliti na putnika, teretna i kombinirana motorna vozila.

Za prijevoz supstrata rabi se Volkswagen Crafter Furgon, prikazan na slici 8., pogonjen dvolitrenim dizel motorom snage 120kW. Dimenzije tovarnog prostora navedenog modela su 1780x3260x1650 mm.

Slika 8. Volkswagen Crafter Furgon(izvor: http://www.arpem.com/furgonetas/volkswagen/crafter/imagenes-11/furgon-carga.html)

7. transportni procesU tablici 1. prikazani su transportni parametri za proraun transportnih procesa. 4323122

Tablica 1. Zadani parametri - datoteka brojNazivi zadanih podataka (obiljeja i znaajke)SimbolZadana VrijednostMjerna jedinica

tip paketapak4

masa paketampak8[kg]

irina paketaBpak30[cm]

duljina paketaLpak50[cm]

visina paketahpak20[cm]

udaljenost prijevoza paketa tijekom ukrcajaLu24[m]

udaljenost prijevoza paleta tijekom iskrcajaLi14[m]

tip paletepal3

nosivost paleteqnpal1,2[t]

irina paleteBpal1000[mm]

duljina paleteLpal1200[mm]

visina paletehpal1200[mm]

tip ukrcajnog viliarauv2

nosivost ukrcajnog viliaraqnuv2,5[t]

brzina kretanja ukrcajnog viliaraVuv0,7[m/s]

vrijeme zahvata, podizanja i sputanja palete tijekom ukrcajatzuv46[s]

tip prijevoznog sredstvaPS3

irina teretnog prostora prijevoznog sredstvaBPS1600[mm]

duljina teretnog prostora prijevoznog sredstvaLPS3400[mm]

visina teretnog prostora prijevoznog sredstvahPS1900[mm]

nosivost prijevoznog sredstvaqn2[t]

brzina kretanja prijevoznog sredstvaVPS20[km/h]

poloaj garaeXG1

udaljenost od garae do skladitaLGS0,8[km]

poloaj skladitaXS2

udaljenost od skladita do prodajnog mjestaLSA24[km]

tip iskrcajnog viliaraiv2

nosivost iskrcajnog viliaraqniv2[t]

brzina kretanja iskrcajnog viliaraViv0,4[m/s]

vrijeme zahvata, podizanja i sputanja palete tijekom iskrcajatziv38[s]

Opis transportnog procesa s pripadajuim proraunom:Na paletu dimenzija 100x120x120 cm sloili smo 48 paketa dimenzija 30x50x20 cm. Masa svakog paketa je 8 kg, a masa opetereene palete je 384 kg.U prijevozno sredstvo palete slaemo irinom po duljini kombija te moemo ukrcati 3 palete ime prevozimo ukupan teret od 1,152 kg.Vrijeme ukrcaja po paleti iznosi 80,3 s to bi znailo da za ukrcaj 3 palete gubimo 240 sekundi, dok za iskrcaj gubimo neto manje tj. 219 sekundi. Za vrijeme radnog vremena koje traje 8 sati napraviti emo 3 obrta te isporuiti ukupan teret od 3,456 t i pri tome prijei put od 148.8 km.Prijevozno sredstvo pod teretom e ukupno prijei 72 km te ostvariti prijevozni uinak od 82,94 tkm.Tijekom vonje od garae do skladita gubimo 4.8 min dok za vrijeme vonje tijekom obrta gubimo 144 min.Tijekom radnog dana ostvariti emo 7.53 sati rada i vrijeme vonje od 7.28 h.Koeficjent angairanosti tokom dana iznosi 0.314 to bi znailo da prijevozno sredstvo koristimo 31.4 % od ukupnog dana. Nadalje, koeficjent iskoritenja vonje iznosi 96.6 % dok koeficjent iskoritenja prijevoznog puta pod teretom iznosi 48.4 %.

Srednja udaljenost prijevoza jedne tone tereta iznosi 24 km, a obrzna brzina prijevoznog sredstva 19 km/h.

Svi zadani iznosi se nalaze u tablici 1., a dobiveni rezultati u tablici 2..

1.Broj paketa na paleti

2.Masa optereene palete

3.Vrijeme ukrcaja jedne palete

4.Broj paleta na prijevoznom sredstvu

5.Ukupna masa tereta na prijevoznom sredstvu

6.Nulti put prijevoznog sredstva

7.Nulto vrijeme vonje od G do S i natrag

8.Prijeeni put prijevoznog sredstva tijekom obrta

9.Vrijeme vonje prijevoznog sredstva tijekom obrta

10.Vrijeme iskrcaja palete

11.Vrijeme ukrcaja prijevoznog sredstva

12.Ukupna veliina prevezenog tereta

13.Ukupni ostvareni prijevozni uinak

14.Ukupno prijeeni put

15.Prijeeni put pod teretom

16.Ostvareni sati rada prijevoznog sredstva

17.Ostvareni sati vonje prijevoznog sredstva

18.Koeficjent angairanosti tokom dana

19.Koeficjent iskoritenja vonje

20.Koeficjent iskoritenja prijeenog puta pod teretom

21.Srednja udaljenost prijevoza jedne tone tereta

22.Obrtna brzina prijevoznog sredstva

Tablica 2. Rezultati proraunaNazivSimbolVrijednostMjerna jedinica

broj paketa na paletiNpak/pal48

masa optereene paletempal384kg

vrijeme ukrcaja jedne paletetupal80,3s

broj paleta na prijevoznom sredstvuNpal3

ukupna masa tereta na prijevoznom sredstvuql1,152t

nulti put prijevoznog sredstvaLn1,6km

nulto vrijeme vonje od garae do skladita i natragtn4,8min

preeni put prijevoznog sredstva tijekom obrtaLo48km

vrijeme vonje prijevoznog sredstva tijekom obrtatvo144min

vrijeme iskrcaja paletetip73s

vrijeme ukrcaja prijevoznog sredstvatuo4min

ukupna koliina prevezenog teretaQ3,456t

ukupni ostvareni prijevozni uinakU82,94tkm

ukupno preeni putL148,8km

preeni put pod teretomLt72km

ostvareni sati rada prijevoznih sredstavaHr7,53h

ostvareni sati vonje prijevoznih sredstavaHv7,28h

koeficijent angairanosti tijekom danaaad0,314

koeficijent iskoritenja vonjeav0,966

koeficijent iskoritenja preenog puta pod teretomb0,484

srednja udaljenost prijevoza jedne tone teretaLst124km

obrtna brzina prijevoznog sredstvaVo19km/h

8. zakljuak

Prijevoz nekog supstrata nije toliko jednostavan kao to se misli. Iz primjera se moe zakljuiti da prije samog poetka transporta supstrata se mora izraunati mnogo parametara i uzeti u obzir sve to je potrebno za transport tog odreenog supstrata, u ovom sluaju mala motorna pila Stihl ML201T, te onda uvidjeti isplativost tog transporta. Tu pripadaju i neki parametri koji nisu navedeni, a to mogu biti ruta prijevoza, stanje na cestama, izbor vozaa i slino. Sve to a i mnogo vie utjee na sam transport, na njegovu isplativost, sigurnost, pouzdranost, efikasnost i vremensku fleksibilnost koja danas mnogo utjee na poslovanje. Mora se uzeti u obzir i to da prethodno nabrojane karakteristike naruavaju kvarovi, guve na cestama, kanjenje, nesree te bilo koji drugi parametri koji bi bili na tetu prilikom transporta.Za uspjean rad i visoko pozicioniranje na tritu bitno je da se posluje sa dobiti kako bi se moglo investirati tj. ulagati u odabranu disciplinu transporta. Tako se moe ulagati u bolja prijevozna sredstva, bolje manipulacijske ureaje te sve ukupnu mehanizaciju koja sudjeluje u bilo kojem dijelu transporta tog odabranog supstrata. Sve to uvelike bi doprinjelo razvoju ponude i poboljanju transporta a samim time bi privuklo i zainteresiranost naruitelja prijevoza predmeta.LITERATURA[1] Protega, V., Bari, D., Pilko, H.: Osnove tehnologije cestovnog prometa autorizirane vjebe, 2015., (e-student.fpz.hr)[2] Protega, V.: Osnove tehnologije cestovnog prometa - autorizirana predavanja, 2015., (e-student.fpz.hr)[3] upanovi, I.: Tehnologija cestovnog prijevoza, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2002.[4] Golac, B.:Organizacija i tehnika prijevoza tereta u cestovnom prometu,CP,Zagreb,2007.[5] imulik, D.:Ekonomika i organizacija cestovnog prometa,FPZ,Zagreb,2004.[6] http://www.stihl.com.au/STIHL-Products/Chainsaws/Specialist-Chainsaws/21957-1575/MS-201-T.aspx

[7] http://www.prometna-zona.com/skladisna_tehnika-001palete.html[8] http://www.overseas.hr/cjenik-poslovni-palete

[9] http://www.vilicari.hr/elektricni-vilicari-elektrini-viliar-rx-20-vise-id-1329122453-kat-42[10] http://www.skladisna-logistika.hr/regalni-vilicar---bt-reflex-b---serija-ps46-20-22

[11] http://www.prometna-zona.com/cestovni-infrastruktura-008gornji_ustroj.php

[12] http://masinelektro.com/novi-logisticki-centar/

[13] http://www.arpem.com/furgonetas/volkswagen/crafter/imagenes-11/furgon-carga.html Protega, V.: Osnove tehnologije cestovnog prometa - autorizirana predavanja, 2015., (e-student.fpz.hr)

Golac, B.:Organizacija i tehnika prijevoza tereta u cestovnom prometu,CP,Zagreb,2007.

upanovi, I.: Tehnologija cestovnog prijevoza, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2002.

Protega, V.: Osnove tehnologije cestovnog prometa - autorizirana predavanja, 2015., (e-student.fpz.hr)

_1494176036.unknown

_1494176565.unknown

_1494176973.unknown

_1494187114.unknown

_1494187128.unknown

_1494186807.unknown

_1494187090.unknown

_1494187068.unknown

_1494177342.unknown

_1494176759.unknown

_1494176903.unknown

_1494176666.unknown

_1494176250.unknown

_1494176436.unknown

_1494176138.unknown

_1494174762.unknown

_1494175708.unknown

_1494175805.unknown

_1494175588.unknown

_1494174110.unknown

_1494174192.unknown

_1494173862.unknown