Download pdf - osnove radnog i socijalnog prava.doc

7/25/2019 osnove radnog i socijalnog prava.doc

1/122

Visoka kola za poslovanje i upravljanjes pravom javnosti

Baltazar Adam Kreli

Zaprei

Peuti Andrea

OSNOVE RADNOG SO!"A#NOG PRAVA

Studijsko gradivo

Zaprei, 2010.

1


2/122

I. OSNOVNI POJMOVI DRAVE I PRAVA

1. DRAVA

1.1.Pojam i elementi drave

Ve se od antikih vremena (Aristotel, Platon) nastoje objasniti pojmovi

drave i prava, a temeljne postavke suvremenih shvaanja ovih instituta

nastala su u 19. i !. st., u vrijeme uobliavanja europskih na"ionalnih

drava. Pri odre#ivanju prirode i obiljeja drave mora se imati na umu da

se radi o pojavi koja se mijenja u vremenu i prostoru. $ana%nje drave

ra&likuju se me#usobno i neusporedive su s dravama antike i srednje'

vijeka. nato ra&nolikosti oblika u kojima se javljaju drave, danas se&nanstveni"i i praktiari ipak slau da je &a postojanje konkretne drave, da

bi je kao takvu pri&nale i ostale drave, nuno postojanje sljedeih

elemenata podruja, stanovni%tva, or'ani&a"ije vlasti i pravno'

subjektiviteta (svojstva pravne osobe).

Podruje.$rava mora imati tono odre#en prostor na kojem se protee

njena vlast. *o podruje se na&iva dravno podruje (teritorij), a ome#eno je

dravnom 'rani"om. +buhvaa povr%inu emlje unutar dravne 'rani"e,

unutra%njost emlje ispod povr%ine do nje&ina sredi%ta, &ami%ljeni &rani

prostor i&nad povr%ine te obalno more. pravnom smislu obalno more

sastoji se od unutra%njih voda koje su i&jednaene s pravnim reimom

kopna i teritorijalno' mora na kojem se - iako se smatra dravnim

podrujem - primjenjuje poseban pravni reim.1

Stanovnitvo, tj.svi ljudi podvr'nuti suverenoj vlasti neke drave. *o su

- dravljani ('ra#ani) koji imaju politika i dru'a prava i obve&e prema

dravi, pa i onda kada borave i&van podruja drave kojoj pripadaju

- stran"i (ukljuujui apatride i i&bje'li"e) koji trajno ili privremeno

borave u dravi, a koji nemaju politika prava, ali su im &ajamene

1Ovo se ponajprije odnosi na nekodljivi prolazak, to znai da strani !rodovi ne "oraju od dr#avekojoj pripada teritorijalno "ore tra#iti pose!no doputenje za uplovljavanje u njezine luke odnosno

prolazak, pod uvjeto" da ne ugro#avaju "ir i sigurnost o!alne dr#ave i ne koriste njezina po"orskado!ra $oso!ito ri!olov%.2 Stran&i"a "ogu do"ai" pravo" !iti priznata i stanovita politika prava uz odre'ene pretpostavke,npr. da su stalno zaposleni, da i"aju pre!ivalite u toj ze"lji, da su proveli odre'eno vrije"e u toj ze"lji isl.

2


3/122

&a%tita i odre#ena minimalna prava (imaju temeljna ljudska prava i

slobode utvr#ene me#unarodnim javnim pravom).

Or!ani"a#ija vla$ti neovisna od dru'e drave ili drava. *rei bitan

element drave je or'ani&a"ija vlasti na odre#enom podruju kojoj jepodvr'nuto ukupno stanovni%tvo. $rava je uvijek or'ani&a"ija jer

nadivljava svoje lanove be& ob&ira na protok ljudi i smjenu 'enera"ija.

+na je /ormalna or'ani&a"ija i instrument &a ostvarivanje opih interesa i

interesa 'lavne ('lavnih) dru%tvene skupine. $rava mora na jedinstven

nain obavljati odre#ene &ajednike poslove &a koje dru%tvena &ajedni"a

('ra#ani), odnosno odluujua skupina u toj &ajedni"i, smatra da ih treba

obavljati, a ne obavljaju ih pojedin"i svaki &a sebe. $a bi te poslove mo'la

uspje%no obavljati potrebna joj je vlast, tj. mora raspola'ati prisilom kojom

e svako' moi na'nati da se pokorava nje&inim odlukama i tijela koja tu

vlast obna%aju. suvremenim demokratskim dravama vlast (i tijela vlasti)

se, u pravilu, dijeli na

- &akonodavnu - odluuje o bitnim stvarima i donosi propise (ustav i

&akone),

- i&vr%nu - provodi odluke i propise &akonodavne vlasti te ih priprema i0ili

predlae,

- sudbenu - odluuje o sukladnosti djelovanja i0ili akata svih subjekata u

dravi s propisima.

*ako#er, u demokratskim dravama &akonodavna vlast je ponarodnjena

tako %to bitne odluke i propise donose tijela iji lanovi su i&abrani opim

pravom 'lasa (parlamenti, skup%tine, sabori).

Svoj$tvo %ravne o$o&e.$rava ima svojstvo pravne osobe s pravnom iposlovnom sposobno%u kako bi mo'la nastupati kao strana (stje"ati prava

i obve&e i sklapati pravne poslove) u pravnim odnosima u kojima prema

2&ikim i pravnim osobama ne istupa s po&i"ije vlasti ve na ravnopravnim

temeljima (npr. kada sklapa u'ovor o prodaji, kada je tuena u postupku &a

naknadu %tete koju su uinili nje&ini slubeni"i) te komuni"irati i nastupati

kao strana u pravnim odnosima s dru'im dravama i me#unarodnim

subjektima (npr. bilateralni i multilateralni u'ovori).

(O pravnoj oso!i, pravnoj i poslovnoj sposo!nosti vidjeti poglavlje )., (.(.2.1.ovog rada.

(


4/122

3lijedom navedeno', dravu shvaamo kao or'ani&iranu vlast na

odre#enom podruju ome#enom 'rani"ama u kojima punoljetni 'ra#ani

svojom voljom i&ravno i0ili preko svojih predstavnika biraju tijela koja

obna%aju &akonodavnu, upravnu i sudsku vlast. $rava u tom smislu imavi%e&nana obiljeja politika, pravna, &emljopisna, 'ospodarska, kulturna i

so"ijalna te ima pravni subjektivitet pri&nat u me#unarodnom javnom

pravu.

'. Or!ani"a#ija vla$ti u (rvat$)oj

4rvatskoj je, kao i u dru'im suvremenim demokratskim dravama,

dravna vlast ustrojena na naelu diobe vlasti pa se, sukladno tom naelu,

dravna vlast dijeli na

5 &akonodavnu, koju obna%a 4rvatski sabor

5 i&vr%nu, koju obna%aju Vlada 6epublike 4rvatske i Presdjesdnik 6epublike

4rvatske, s time da velik dio i&vr%nih poslova obavlja dravna

uprava ,

5 sudbenu, koju obna%aju sudovi.

2.1. Zakonodavna vlast

4rvatski sabor je predstavniko tijelo 'ra#ana i nositelj &akonodavne vlasti

u 4rvatskoj. 7ma najmanje 1!!, a najvi%e 18! &astupnika koji se biraju

neposredno, tajnim 'lasovanjem, temeljem ope' i jednako' birako'

prava, na vrijeme od etiri 'odine. astupni"i nemaju obve&ujui mandat, a

imaju imunitet.

4rvatski sabor ima predsjednika i jedno' ili vi%e potpredsjednika, a

unutarnje ustrojstvo i nain rada ure#uju se poslovnikom. +sim to'a,

4rvatski sabor ima radna tijela (odbori i povjerenstva) u kojima se

raspravlja o prijedlo&ima i poti"ajima &a dono%enje &akona i dru'ih akata te

o dru'im pitanjima i& djelokru'a 3abora. 6adna tijela prate, u okviru svo'

djelokru'a, rad Vlade 64 i dru'ih tijela iji rad nad&ire 3abor.

*


5/122

adlenost:4rvatsko' sabora;(l.

- odluuje o dono%enju i promjeni stava,

- donosi &akone, donosi dravni proraun,

- odluuje o ratu i miru,- donosi akte kojima i&raava politiku 4rvatsko' sabora,

- donosi 3trate'iju na"ionalne si'urnosti i 3trate'iju obrane 64,

- ostvaruje 'ra#anski nad&or nad oruanim sna'ama i slubama

si'urnosti 64,

- odluuje o promjeni 'rani"a 64, raspisuje re/erendum,

- obavlja i&bore, imenovanja i ra&rje%enja u skladu s stavom i &akonom,

- nad&ire rad Vlade 64 i dru'ih nositelja javnih dunosti od'ovornih

4rvatskom saboru (u skladu s stavom i &akonom),

- daje amnestiju &a ka&nena djela,

- obavlja dru'e poslove utvr#ene stavom.

2.1.1. Izvrna vlast

Vlada 6epublike 4rvatske

Vlada 6epublike 4rvatske (u daljnjem tekstu Vlada) kao tijelo koje obavlja

i&vr%nu vlast u 6epubli"i 4rvatskoj ustrojena je stavom u kojem su

ure#ena bitna pitanja poloaja Vlade, nje&ina od'ovornost te odnosi koje

Vlada ostvaruje s 4rvatskim 3aborom. strojstvo, nain rada, odluivanje i

vrste akata koje Vlada donosi propisuju se posebnim &akonom6 i

poslovnikom.

Vlada obavlja sljedee poslove

- predlae &akone i dru'e akte 4rvatskom saboru,

- predlae dravni proraun i &avr%ni raun,

- provodi &akone i dru'e odluke 4rvatsko' sabora,

- donosi uredbe &a i&vr%enje &akona,

- vodi vanjsku i unutarnju politiku,

* +adle#nost je pravo i o!veza nekog tijela da o!avlja odre'ene poslove. oslovi i tijela nadle#na za

njiovo o!avljanje utvr'uju se propisi"a $ustav, zakoni ili drugi propisi doneseni na te"elju zakona%.l./0. stava , ++, !r. *1301 4 proieni tekst5 Zakon o 6ladi epu!like rvatske, ++. !r. 10137/., 1300., 118301., 17730(., (030*. i 88307.


6/122

- usmjerava i nad&ire rad dravne uprave,

- brine o 'ospodarskom ra&vitku &emlje,

- usmjerava djelovanje i ra&vitak javnih slubi,

- odluuje o sukobu nadlenosti i&me#u tijela dravne uprave,- obavlja i dru'e poslove odre#ene stavom i &akonom.

Vladu ine predsjednik, jedan ili vi%e potpredsjednika i ministri, a jedan od

potpredsjednika imenuje se &amjenikom predsjednika (lanovi Vlade).

=lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik 6epublike povjerio

mandat &a sastav Vlade, a Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae

veina svih &astupnika u 4rvatskom saboru. Vlada je od'ovorna 4rvatskom

saboru, s time da su predsjednik i lanovi Vlade &ajedniki od'ovorni &a

odluke koje donosi Vlada, a osobno su od'ovorni &a svoje podruje rada.

3ukladno tome, na prijedlo' najmanje 10; &astupnika u 4rvatskom saboru,

moe se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom

njenom lanu ili Vladi u "jelini (odluka o nepovjerenju tako#er se donosi

veinom od ukupno' broja &astupnika u 4rvatskom saboru).

.1.1.. $ravna uprava

Prema 7. >orkoviu?uprava bi se u uem smislu mo'la odrediti @kao skup

dravnih or'ana koji su po&itivnim normama odre#eni kao upravni, ija se

djelatnost posebno ispoljava u neposrednoj provedbi &akona, rje%avanju u

upravnim stvarima, provedbi upravno' nad&ora, obavljanju materijalnih

radnji i obavljanju dru'ih strunih poslova koji su joj, u skladu sa &ahtjevima

dru%tvene sredine i naelima pravno' sustava stavljeni u nadlenost. 7ako

uprava najveim dijelom obavlja poslove ve&ane u& i&vr%nu /unk"iju netreba ju poistovjeivati s i&vr%nom vla%u, jer je i&vr%na djelatnost samo

jedna, iako najobuhvatnija, /unk"ija uprave.

strojstvo i poslovi dravne uprave te nain njihova obavljanja ure#uju se

posebnim &akonima


7/122

dravne uprave (u daljnjem tekstu 3$), koji sadri ope norme o

poslovima dravne uprave, ustrojstvu dravne uprave, sredstvima tijela

dravne uprave te o odnosima tijela dravne uprave i 'ra#ana.

Prema odredbama 3$, poslove dravne uprave u 4rvatskoj obavljaju

tijela dravne uprave, a posebnim &akonom se odre#eni poslovi dravne

uprave mo'u povjeriti tijelima jedini"a lokalne (opine i 'radovi) i podrune

(upanije) samouprave ili dru'im pravnim osobama koje na temelju &akona

imaju javne ovlasti9 (javne slube, npr. 4rvatska 'ospodarska komora,

4rvatska obrtnika komora, 4rvatski &avod &a &dravstveno osi'uranje,

4rvatski &avod &a mirovinsko osi'uranje, javne ustanove koje upravljaju

&a%tienim dijelovima prirode - na"ionalnim parkovima, parkovima prirode i

dr., obra&ovne ustanove, ustanove u kulturi i dr.).

*ijela dravne u%ravesu

- sredi%nja tijela dravne uprave ministarstva, sredi%nji dravni uredi

Vlade 6epublike 4rvatske (npr. 3redi%nji dravni ured &a upravljanje

dravnom imovinom) i dravne upravne or'ani&a"ije (npr. $ravni

inspektorat)

- uredi dravne uprave u upanijama.

a obavljanje odre#enih poslova dravne uprave i& nadlenosti sredi%njih

tijela dravne uprave mo'u se u upanijama, 'radovima i opinama

osnivati podrune jedini"e ministarstava i dravnih upravnih or'ani&a"ija, a

&a obavljanje poslova dravne uprave i& nadlenosti ureda dravne uprave

mo'u se u 'radovima i opinama osnivati ispostave ureda dravne uprave.

Po$love dravne u%raveini ukupnost svih &adataka koje tijela dravneuprave u ostvarivanju svoje ulo'e, moraju obavljati. Vrste poslova dravne

uprave, prema 3$, su slijedee

1. neposredna provedba zakona 5 tijela dravne uprave neposredno

primjenjujui &akone i dru'e propise na konkretan dru%tveni odnos

7 odjeljivanje javni ovlasti je prenoenje nadle#nosti $djelokruga poslova% s dr#avnog tijela na pravneoso!e izvan sustava dr#avni tijela. =o znai da dr#ava pose!no" pravno" nor"o" o!avljanje jednog

posla koji ini klasini o!lik djelatnosti dr#avnog tijela, povjerava nekoj pravnoj oso!i da ga o!avlja usklopu svoje redovne djelatnosti $u"jesto dr#avnog tijela%.

8


8/122

- rje%avaju u upravnim stvarima 5 odluuju o pravima i obve&ama

ra&liitih subjekata,

- vode propisane oevidnike, npr. eviden"ije osobnih stanja 'ra#ana -

dravne mati"e mati"e ro#enih, umrlih, vjenanih, o prebivali%tu iboravi%tu te promjenama adrese stanovanja, eviden"ije osobnih

iska&ni"a, putnih isprava i dr.,

- i&daju uvjerenja i dru'e potvrde, npr. o tome da je ne%to upisano u

propisani oevidnik,

- obavljaju i dru'e upravne i strune poslove.

. donoenje propisa za provedbu zakona - elni"i sredi%njih tijela

dravne uprave (ministri, dravni tajni"i u sredi%njim dravnim uredima i

ravnatelji dravnih upravnih or'ani&a"ija) donose pravilnike, naredbe i

naputke&a provedbu &akona i dru'ih propisa kad su na to i&rijekom

ovla%teni, u 'rani"ama dane ovlasti.

. obavljanje upravnog nadzora5 tijela dravne uprave nad&iru &akonito

i pravilno postupanje odre#enih subjekata u provo#enju pravnih propisa

i& sustava po&itivno' &akonodavstva. 6a&likujemo

- upravni nad&or u uem smislu kao nad&or &akonitosti i pravilnosti

postupanja subjekata ovla%tenih &a obavljanje poslova dravne uprave

u obavljanju tih poslova

- inspek"ijski nad&or kojim se nad&ire &akonitost i pravilnost postupanja

svih dru'ih subjekata u obavljanju poslova i& njihove djelatnosti

('ospodarskih subjekata, udru'a i sl.).

:. drugi upravni i struni poslovi 5 praenje stanja, i&rada na"rta

prijedlo'a propisa i dru'i struni poslovi

3$ su, dakle, propisane vrste poslova dravne uprave. Bonkretniposlovi dravne uprave i nositelji tih poslova propisani su u ni&u posebnih

&akona (&akoni o inspek"ijama, &akoni o pojedinim djelatnostima, &akoni o

mati"ama i dr.).

akonitost djelovanja uprave osi'urava se kro& stavom &ajamenu sudsku

kontrolu &akonitosti pojedinanih akata upravnih tijela koju provodi, u tom

"ilju posebno ustrojen, pravni sud 64.

/


9/122

2.1.2. Sudbena vlast

3udbena vlast je samostalna i ne&avisna od &akonodavne i i&vr%ne vlasti. *a

samostalnost i ne&avisnost postie se na nekoliko naina5 su"e imenuje i ra&rje%uje te odluuje o njihovoj ste'ovnoj od'ovornosti

$ravno sudbeno vijee (ije lanove bira 4rvatski sabor i& redova

istaknutih pravnika)

5 sudaka dunost je stalna, a suda" moe biti ra&rije%en samo i&nimno, u

&akonom i&rijekom utvr#enim sluajevima

5 u su#enju, osim pro/esionalnih suda"a, sudjeluju i su"i porotni"i

5 sudske rasprave su javne (javnost se moe iskljuiti samo i&nimno).

2.1.3. Ostala tijela vlasti

e&avisno od navedenih tijela vlasti djeluju i stavni sud, predsjednik 64 i

tijela lokalne te tijela re'ionalne samouprave.

+$tavni $ud. stavnom sudu 64 je temeljna &adaa kontrola ustavnosti

&akona, dakle svojevrsna kontrola djelovanja 4rvatsko' sabora u nje'ovoj&akonodavnoj /unk"iji. +sim to'a, stavni sud 6epublike 4rvatske odluuje o

su'lasnosti dru'ih propisa s stavom i &akonom, moe o"jenjivati ustavnost

&akona te ustavnost i &akonitost dru'ih propisa koji su prestali vaiti ako od

to' prestanka do podno%enja &ahtjeva ili prijedlo'a &a pokretanje postupka

nije pro%lo vi%e od 'odine dana, odluuje povodom ustavnih tubi protiv

pojedinanih odluka dravnih tijela, tijela jedini"a lokalne i podrune

(re'ionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim

odlukama povrije#ena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu

i podrunu (re'ionalnu) samoupravu &ajameni stavom 6epublike 4rvatske,

prati ostvarivanje ustavnosti i &akonitosti te o uoenim pojavama

neustavnosti i ne&akonitosti i&vje%uje 4rvatski sabor, rje%ava sukob

nadlenosti i&me#u tijela &akonodavne, i&vr%ne i sudbene vlasti, odluuje, u

skladu s stavom, o od'ovornosti Predsjednika 6epublike, nad&ire ustavnost

pro'rama i djelovanja politikih stranaka i moe, u skladu s stavom,

&abraniti njihov rad, nad&ire ustavnost i &akonitost i&bora i dravno'

7


10/122

re/erenduma i rje%ava i&borne sporove koji nisu u djelokru'u sudova, obavlja

dru'e poslove odre#ene stavom.

stavni sud 6epublike 4rvatske ini trinaest suda"a koje bira 4rvatski sabor,na vrijeme od osam 'odina i& reda istaknutih pravnika, osobito suda"a,

dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuili%nih pro/esora pravnih &nanosti.

Pred$jedni) Re%u&li)e (rvat$)epredstavlja i &astupa 6epubliku 4rvatsku

u &emlji i ino&emstvu. +n brine brine &a redovito i uskla#eno djelovanje te

stabilnost dravne vlasti. *ako#er, predsjednik 6epublike od'ovara &a obranu

neovisnosti i. teritorijalne "jelovitosti 4rvatske.

Predsjednik 64 se bira na neposrednim i&borima, na temelju ope' i

jednako'a birako' prava na tajnim 'lasovanjem na vrijeme od pet 'odina

itko ne moe biti biran vi%e od dva puta &a Predsjednika 6epublike.

*ijela lo)alne i re!ionalne $amou%rave. $ravna vlast o'raniena je

stavom &ajamenim pravom 'ra#ana na lokalnu i re'ionalnu samoupravu

(opine, 'radovi i upanije, a &akonom se mo'u ustanoviti i dru'e jedini"e

lokalne samouprave), ije se podruje odre#uje &akonom te koje imaju pravo

u okviru &akona urediti unutarnje ustrojstvo i djelokru' svojih tijela.

obavljanju poslova i& njihova djelokru'a lokalna i re'ionalna samouprava su

potpuno samostalne, a tijela dravne vlasti mo'u nad&irati samo &akonitost

njihova djelovanja.

'. DRAVA I PRAVO

Cir, si'urnost, jednakost, pravednost i 'ospodarski prosperitet temelj su

pravno' poretka "ivili&irane drave, u& iskljuenje nasilja, &astra%ivanja i

'aenja ljudskih prava i sloboda. Bako bi drava omo'uavala ostvarivanjesi'urno' i dobro' ivota svo' stanovni%tva mora biti ure#ena &akonima. *o

10


11/122

&nai da se suvremena drava, kao oblik politiko' or'ani&iranja, mora

temeljiti na vladavini prava. Pravna drava ostvaruje se tako da se

djelovanje dravnih tijela mora temeljiti na pravnim normama (vidi 7., ..) i

to prije sve'a onima koje se nala&e u propisima (ustavu i &akonu). *o &naida su ljudi u obna%anju vlasti ve&ani pravom. Pravna drava i nje&ina vlast

su nuni imbeni"i dru%tveno' ivota i ona raspolae silom &bo' ostvarenja

ope' dobra, ali tom silom ne smije u'roavati slobodu pojedin"a i dru%tva.

3to'a drava treba biti tako ustrojena da je nje&ina vlast o'raniena

pravima, tj. mora biti osi'urana kontrola javne vlasti. +na se ostvaruje na

vi%e naina

- podjelom vlasti (na &akonodavnu, i&vr%nu i sudsku),

- od'ovorno%u obna%atelja /unk"ija i slubenika u obavljaju &adataka i

poslova1!

- &a%titom ljudskih prava i sloboda11

- /unk"ioniranjem pravne drave.

re#ena pravna drava ne moe opstati be& prava. 7ako je i u &ajedni"ama

koje nisu bile drava bilo nekih normi koje su imale sank"ije, tek s

nastankom drava pojavljuje se pravo kao normativan poredak.

Bro& povijest drave i prava ra&vile su se mno'e teorije, obli"i, i&vori te

dru'e podjele prava koje su bile odra& ra&voja prilika u kojima su oni

nastali. o, unato ra&likama, postoje neke ope osobine koje ih de2niraju.

tom smislu moemo rei da je pravo sustav me#usobno pove&anih

pravnih normi koje su u odnosu jedna prema dru'oj u lo'inoj ve&i, i&a kojih

stoje i koje sank"ionira drava te koje su i&ravno ovisne o 'lavnoj ili 'lavnim

dru%tvenim skupinama ije interese %tite.Bako se pravo ostvaruje pomou dravne prisile, to su drava i pravo

nera&druivo pove&ani. +no se ne bi mo'lo ostvariti da 'a ne podupire

dravna vlast, tj. tijela i ljudi koji slue dravi

,. POJAM PRAVA I PRAVNI S+S*AV

10>judi koji o!naaju vlast "ogu tu vlast zlora!iti i za to tre!aju snositi posljedi&e. Za takve situa&ijepredvi'ena su sredstva za njiovu pro"jenu 4 opoziv, s"jenjivanje, re:erendu"i, u krajnjoj situa&iji i

prijevre"eni iz!ori, a ako su poinjena i kaznena djela, odgovarajue sank&ije.11 rvatskoj je zatiti ljudski prava i slo!oda posveena je glava ))). stava $++, !r. *1301 4proieni tekst %

11


12/122

,.1. Pojam %rava

ljudskoj &ajedni"i pojedina" ne moe initi %to 'a je volja ve se mora

pona%ati prema odre#enim pravilima (normama) uobiajenim &a tu&ajedni"u. suprotnom, i&loen je odre#enom pritisku koji se odnosi na

nje'ovu osobu i0ili imovinu.

orma pona%anja prema postupku, /unk"iji i nositeljima (eventualnih)

represivnih mjera prema onima koji ih kr%e dijelimo na

5 moralne norme- kojima se i&raavaju stajali%ta prema pojmovima dobra i

&la. a njih nema pravnih sank"ija, ve prekr%itelje kanjavaju pojedin"i i

dru%tvo, npr. bojkotom, nepo&ivanjem u dru%tvo i sl.

5 obiajne norme - koje nastaju du'otrajnim ponavljanjem isto' oblika

pona%anja u istim ili slinim prilikama. a njih tako#er nema pravnih

sank"ija. Ako su u skladu s pravnim poretkom drava ih esto preu&ima i

pretae u pravne norme i daje im sank"iju, ali ne kao obiajnoj ne'o kao

pravnoj normi (t&v. obiajno pravo).

5 pravne norme - obvezatne norme ponaanja ijepridravanje (prisilom)

osi!urava drava tako da u sluaju nepo%tivanja pravne norme provodi

&aprijeenu sank"iju. 6edovito ih donosi nadleno dravno tijelo, ali ih

mo'u uobliiti i neki dru'i subjekti (npr. nastaju u pravnim odnosima

me#u sudioni"ima tih odnosa).

Ve su u rimskom pravu pravne norme bile jasno odvojene od vjerskih,

moralnih i sl., jer se ius kao norme pona%anja koje je donijela ili

sank"ionirala drava ra&likuju od dru'ih ije po%tovanje nije bilo osi'urano

dravnom prisilom, ne'o je bilo prepu%teno savjesti pojedin"a i javnommijenju. Pod i&ra&om iusrimski su pravni"i podra&umijevali pravne norme

koje su inile pravni poredak (pravo u objektivnom smislu), kao i ovlasti koje

pojedin"ima pripadaju i& pravnih normi u odnosu prema dru'im osobama i

stvarima (pravo u subjektivnom smislu, npr. pravo kup"a da &ahtijeva

isporuku robe).

*eorije o pojmu prava mijenjale su se tijekom vremena. starom i srednjem

vijeku prevladavale su ideje o prirodnom pravu prema kojima postoje norme

ili prin"ipi koji ne pripadaju sistemu po&itivno' prava (normama koje je

12


13/122

donijela dravna vlast), ali na nje'a utjeu. aime, norme prirodno' prava

i&viru i& dru%tvene stvarnosti u obliku ra&umskih i moralnih naela (ra&uma,

boje' &akona, pravde, prirodnih &akonitosti ljudsko' pona%anja) koja

postoje ne&avisno od po&itivno' &akonodavstva. *e norme stvarateljipo&itivno' prava esto preu&imaju ili se njima rukovode. tom smislu one

su Dvi%e pravoE koje' se svi trebaju pridravati be& ob&ira na to jesu li ili

nisu pretoene u pravne norme po&itivno' prava. a prijela&u i& 1


14/122

koje vrijede u odre#enoj dravi, ije pridravanje drava osi!urava

primjenom odre#eni" sank$ija putem svoji" mjerodavni" tijela.

,.'. Pravne norme

$a bi se pravna norma mo'la ra&umjeti i pravilno primijeniti, u& istaknute

de2ni"ije i osnovne &naajke pravne norme, potrebno je &nati i njene

sastojke te osnovne kriterije podjele pravnih normi.1:

3.2.1. Sastoj$i pravne norme

Pravnu normu ine tri sastojka hipote&a, dispo&i"ija i sank"ija.

- 4ipote&a (pretpostavka) je dio pravne norme koji upuuje na injeni"e

koje u stvarnosti moraju postojati kako bi se norma uope mo'la

primijeniti. hipote&i se predvi#a i opisuje injeni"a (do'a#aj,

pona%anje) u& koju se veu dispo&i"ija i sank"ija.

- $ispo&i"ija je 'lavni dio pravne norme kojim se odre#uje pravilo

pona%anja. *o je najvaniji dio svake pravne norme, jer se njime

odre#uje kako se oni kojima je norma upuena (adresati) moraju ili smiju

pona%ati. aime, u dispo&i"iji se sadraj pravne norme moe i&ra&iti

nare#enjem (npr. poslodava" je duan &a%tititi dostojanstvo radnika),

&abranom (npr. puno radno vrijeme ne smije biti due od :! sati tjedno)

ili ovla%u (npr. moe se u'ovoriti probni rad).

- 3ank"ija je dio pravne norme u kojem se navodi prisila koja e seprimijeniti prema onome koji ne postupi po dispo&i"iji, tj. koji postupa

protupravno. Bad je povreda pravne norme propisom utvr#ena kao

ka&neno djelo ili prekr%aj (ka&neni delikt) sank"ija moe biti ka&na

&atvora, novana ka&na, &abrana obavljanja djelatnosti i sl. Pokretanje i

provedba ka&nenih i prekr%ajnih postupaka redovito je u nadlenosti

tijela vlasti i re&ultat nala&a nad&ora (istra'e) &a koji su nadleni.

Fra#ani mo'u (i duni su) samo kro& od'ovarajue prijave upo&oriti na

mo'unost da je poinjeno ka&neno djelo ili prekr%aj i na taj nain1*6ie o nor"a"a vidjeti u eri, 9. i!id, str. ( 4 /.

1*


15/122

ini"irati nad&or koji moe, ali ne mora re&ultirati pokretanjem ka&neno'

odnosno prekr%ajno' postupka. ostalim sluajevima povrede pravne

norme ('ra#anski delikti) temeljne sank"ije su stavljanje u prija%nje

stanje, naknada %tete ili satis/ak"ija. Postupke &a i&ri"anje ovih sank"ijapokreu oni koji smatraju da je neijim protupravnim pona%anjem

povrije#eno neko njihovo pravo ili interes. Povrije#eni pokree postupak

podno%enjem tube nadlenom sudu ili arbitrai. ovim sluajevima,

dakle, pokretanje postupka ovisi o volji povrije#eno'.

%rimjer&

47P+*GA Prije stupanja na rad radnika - hipote&a je da radnik

stupa na rad

$73P+7H7IA poslodava" mora omo'uiti radniku da se upo&na s

propisima o radnim odnosima te 'a je duan upo&nati s or'ani&a"ijom rada

i &a%titom &dravlja i ivota.

3ABH7IA ovanom ka&nom J ka&nit e se J poslodava" J ako prije

otpoinjanja rada radniku ne omo'ui da se upo&na s or'ani&a"ijom i

&a%titom na radu.

Bako bi norme bile %to krae i je&'rovitije &akonodava" ih esto tekstualno

skrauje. *ako je dispo&i"ija esto DskrivenaE, tj. nije i&riito napisana, ali je

lo'iki oita. pr. i& teksta norme D*ko dru'o' li%i ivota ka&nit e se

&atvorom od najmanje pet 'odina.E lako je &akljuiti da je &abranjeno

dru'o'a li%iti ivota pa &abranu (dispo&i"iju) nije potrebno i&riito napisati,

jer ona lo'ino proi&la&i i& sank"ije propisane &a takvo pona%anje. *ako#er,

sank"ije &a nedopu%tena pona%anja koja su ujedno i prekr%aj redovito sunapisane u posebnoj 'lavi &akona (pod na&ivima ka&nene odredbe,

prekr%ajne odredbe i sl.) koja se nala&i na kraju &akona. *a 'lava obino ima

sve'a nekoliko lanaka koji su napisani tako da su u jednom lanku ukratko

navedena sva pona%anja (dispo&i"ije normi) &a koja je predvi#ena ista

sank"ija (u& dispo&i"iju navodi se i brojana o&naka lanka u kojem je ona

odre#ena). 'ornjem primjeru sastojaka pravne norme, hipote&a i

dispo&i"ija sadrani su u l.8.st.. akona o radu, a sank"ija u l. 9.

Potonje je ujedno i primjer pravne norme koja se nala&i u vi%e lanaka.

aime, pravna norma i lanak nisu istovjetni pojmovi pa jedna pravna

1


16/122

norma moe biti sadrana u vi%e lanaka, ali i obratno 5 jedan lanak moe

sadravati vi%e pravnih normi.

3.2.2. 'rste pravni" normi

Pravne norme mo'u se ra&vrstati prema ra&liitim kriterijima, od kojih se

i&dvajaju podjela pravnih normi prema adresatima i podjela prema

inten&itetu.

Pravna norma s obzirom na adresate.15Pravna norma moe se odnositi

na neodre#en broj sluajeva, tj. na svaki subjekt koji se nala&i u odre#enoj

situa"iji ili na odre#enu osobu ili skupinu osoba kad se na#e u odre#enoj

situa"iji. 3 ob&irom na opse' subjekatana koje se odnose (adresati), norme

se dijele na ope, posebne i pojedinane.

5 +pe pravne norme odnose se na neodre#en broj sluajeva i primjenjuju

se na sve subjekte koji se na#u u predvi#enoj situa"iji (npr. pravne norme i&

l. ;. akona o radu kojima se propisuju temeljna prava i obve&e i& radno'

odnosa odnose se na sve radnike).

5 Posebne pravne norme odnose se samo na odre#enu skupinu unaprijed

nepo&natih subjekata, a ne na sve subjekte (npr.pravne norme o &abrani

nono' rada maloljetnika odnose se samo na maloljetne radnike).

5 Pojedinane pravne norme odnose se na tono odre#eno', unaprijed

po&nato' pojedin"a ili vei broj pojedina"a kada se na#u u odre#enoj

situa"iji (npr. pravne norme u'ovora o radu u'ovora odnose se samo na

tono odre#eno' radnika i poslodav"a).

+ve vrste normi su pove&ane i me#u&avisne, jer posebne i pojedinane

norme moraju biti u skladu s opim normama. o, u konkretnom pravnom

1 ?dresat je oso!a $su!jekt% kojoj je pravna nor"a upuena i koja se "ora ponaati sukladno toj pravnojnor"i.

15


17/122

odnosu, primjenjivat e se ponajprije pojedinane i posebne pravne norme

koje ure#uju taj odnos, jer 'a one ure#uju mno'o detaljnije i pre"i&nije. *ek

ako ih nema ili su nedostatne, primjenjivat e se ope pravne norme.

Pravne norme prema intenzitetu. 3ubjekti pri odluivanju o svom

pona%anju u danim prilikama mo'u biti ili slobodni ili se moraju pona%ati

onako kako odre#uje pravna norma. $akle, pravne norme se me#usobno

ra&likuju prema svom inten&itetu (obve&nosti primjene) i u tom smislu ih

dijelimo na prisilne, alternativne i dispo&itivne

5 Prisilne (ko'entne) norme subjektima nare#uju odre#eno pona%anje u

danim okolnostima ne dajui im mo'unost da o tome slobodno odlue.

3ubjekti su, dakle, obve&ni pona%ati se kako odre#uje prisilna norma. pr.

spora&um o prestanku u'ovora o radu mora biti u pisanom obliku.

5 Alternativne norme subjektima daju nekoliko mo'unosti pona%anja me#u

kojima adresat mora i&abrati jedno pona%anje i ne moe odabrati novu

mo'unost. Primjeri"e, od navr%enih %est mjese"i do jedne 'odine ivotadjeteta radni"a moe koristiti porodni dopust, raditi polovi"u radno'

vremena ili raditi puno radno vrijeme.

5 $ispo&itivne norme subjektima dopu%taju da u odre#enoj situa"iji sami

odluuju o svom pona%anju, tj. da sami stvore pravnu normu koja e urediti

odre#eno pravo, odnosno obve&u, no, ako to ne uine duni su se pona%ati

onako kako odre#uje dispo&itivna pravna norma. $akle, dispo&itivne pravne

norme istodobno dopu%taju subjektima da sami odlue o svom pona%anju i

ure#uju pravilo pona%anja subjekata &a sluaj da oni to ne uine. pr.

18


18/122

pravne norme kojima se ure#uje trajanje o otka&nim rokovima &a sluaj

redovito' otka&a u'ovora o radu poslodava" i radnik mo'u u'ovoriti otka&ni

rok dui od propisano' najmanje' trajanja otka&no' roka, a ako to ne uine

primjenjivat e se dispo&itivne norme kojima je utvr#eno najmanje trajanjeotka&no' roka.

,.,. Pravni odno$

3.3.1. %ojam pravno! odnosa

=ovjek svakodnevno uspostavlja ra&novrsne odnose s dru'ima, trai i daje

uslu'e, kupuje i prodaje robu, pomae susjedu i sl. tim se odnosima on

mora pona%ati po odre#enim normama (pravilima), jer bi inae uslijedili

kaos i sukobi. 7ma me#usobnih odnosa koje ne ure#uje drava, niti je

&ainteresirana &a pona%anje ljudi u njima (lijepo pona%anje, svadbeni obiaji

i sl.), pa se nee brinuti niti o njihovoj provedbi.. Odnose za koje je drava

odredila norme ponaanja, odnosno iju primjenu osi!urava nazivamo

pravnim odnosima. +dnos poslodav"a prema radniku je pravni odnos, jer je

ure#en pravnim normama. $a bi se mo'lo 'ovoriti o pravnom odnosuuvijek moraju postojati barem dva subjekta.

Pravni odnos ne moe nastati sam po sebi. vijek se mora do'oditi neka

injeni"a (ili injeni"e) koje u&rokuju pravni odnos. (injeni$e bitne za

nastanak pravno! odnosa nazivamo pravnim injeni$ama, a koja e od vi%e

mo'uih injeni"a biti pravna, tj. &a koju e se ve&ati nastanak pravno'

odnosa, utvr#uje se pravnom normom.

Pravne injeni"e se dijele na dvije temeljne vrste

1/


19/122

5 do!a#aje, poput prirodnih pojava, smrti, poplava, potresa i sl., koji

nastaju be& ljudske volje i, redovito, neovisno o ovjeku,

5 ljudske radnje 2&ike (ra&bijanje tu#e' pro&ora) i voljne (sklapanje

u'ovora). Vei dio pravnih odnosa nastaje na temelju ljudskih radnji.

3.3.2. Sastoj$i pravno! odnosa

Pravni odnos je, kao i svi dru'i dru%tveni odnosi, odnos i&me#u bar dviju

osoba - subjekata. tom odnosu jedna strana ovla%tena je od dru'e strane

ne%to &ahtijevati, a ova je obve&na to ispuniti. *aj odnos ovlasti s jedne i

dunosti (obve&e) s dru'e strane ini sadraj pravno' odnosa. ato kaemo

da svaki pravni odnos ima dva sastojka subjekte i sadraj.

...1. 3ubjekti pravno' odnosa

me#usobnim pravnim odnosima ljudi nastupaju kao pojedin"i ili

or'ani&irani u ra&liite skupine. +sobe koje nastupaju u pravnim odnosima,

tj. koje mo'u biti nositelji prava i obve&a na&ivamo pravnim subjektima.

3ubjekti mo'u biti naravne (2&ike) i pravne osobe.

aravna osoba je svaki ivi ovjek, be& ob&ira na osobine po kojima se ljudi

me#usobno ra&likuju.

Pravna osoba je tvorevina kojoj je dravni poredak pri&nao svojstvo osobe.

pr., na% dravni poredak pri&naje /akultetu, %portskom dru%tvu, turistikoj

&ajedni"i i dr. svojstvo osobe kako bi mo'li nastupati u pravnom prometu.

Bako bi mo'le sklapati pravne poslove i naravna i pravna osoba moraju

imati pravnu i poslovnu sposobnost.

Pravna sposobnost je svojstvo imanja prava i obve&a. aravna osoba svoju

pravnu sposobnost stjee ro#enjem. "ivili&iranom svijetu svaki ovjek ima

pravnu sposobnost na koju nemaju nikakva utje"aja ni du%evno ni tjelesno&dravlje, 'odine ivota, stupanj obra&ovanja, etnika ili vjerska pripadnost i

17


20/122

dr. *ako maloljetnik moe stei imovinu naslje#ivanjem i postati vlasnikom

neko' &emlji%ta. 3mru naravne osobe prestaje i nje&ina pravna

sposobnost, a nje&ina prava i obve&e prela&e na nasljednike.

Pravna osoba svoju pravnu sposobnost stjee upisom u sudski re'istar. +na

je samostalan nositelj prava i obve&a nije obian &broj naravnih osoba,

ne'o &ajedni"a ljudi or'ani&iranih radi ostvarivanja odre#enih "iljeva kojima

pravni poredak pri&naje subjektivitet. *ako se tr'ovaka dru%tva, %kole,

bolni"e itd. u obavljanju svoje djelatnosti nuno pojavljuju u poslovnom

prometu s treima, pa im pravni poredak pri&naje pravnu sposobnost.

Propisima, statutom, dru%tvenim u'ovorom ili dru'im od'ovarajuim aktom

odre#uje se opse' pravne sposobnosti pravne osobe. 3vojstvo pravne

osobe 'ubi se nje&inim brisanjem i& sudsko' re'istra.

Poslovna sposobnost je svojstvo osobe da stjee prava i obve&e vlastitim

oitovanjem volje. Poslovna sposobnost nuno pretpostavlja postojanje

pravne sposobnosti, %to &nai da samo subjekt koji moe imati i stje"ati

prava i obve&e moe svojim i&javama volje stvarati valjana prava i obve&e.

3uprotno tome, pravna sposobnost ne pretpostavlja poslovnu sposobnost,

jer neka osoba moe imati pravnu sposobnost, ali ne mora imati poslovnu

sposobnost, odnosno, ona moe biti o'raniena.

Poslovna sposobnost moe biti potpuna (puna) i o'raniena (djelomina).

aravne osobe stjeu punu poslovnu sposobnost s punoljetno%u, %to se

kod nas postie s navr%enih 1< 'odina ivota. *ek s punoljetno%u naravnaosoba moe samostalno sklapati u'ovore i podu&imati dru'e pravne radnje.

+'ranienu poslovnu sposobnost naravne osobe u na%em pravu stjeu od

navr%ene 1:. 'odine ivota (stariji maloljetnik). +sobe mla#e od 1: 'odina

poslovno su potpuno nesposobne i njihovi su pravni poslovi ni%tetni. +sobe

od 1:. do 1


21/122

.... 3adraj pravno' odnosa

+vlast &a jedno'a i dunost (obve&a) &a dru'o'a sadraj su pravno'odnosa. +vlast koja pripada jednom subjektu i& odre#eno' pravno' odnosa

i obve&a dru'o' subjekta pravna su ovlast, odnosno pravna obve&a, jer su

ure#ene pravnom normom. Ako bi postojala samo ovlast kod jedno'

subjekta, be& od'ovarajue obve&e kod dru'o'a, ovlast se ne bi mo'la

reali&irati pa ne bi bilo pravno' odnosa. 7sto vrijedi i &a obve&e nema

pravno' odnosa ako se obve&a utvrdi na jednoj strani, a nema ovla%tene

osobe koja moe &ahtijevati ispunjenje te obve&e.

Pravna ovlast sastoji se od to'a da subjekt kojemu ona pripada ima pravo

&ahtijevati odre#eno pona%anje dru'o' subjekta. +vla%tenik moe od

obve&anika &ahtijevati da ne%to uini ili da se u&dri od injenja na koje bi

inae imao pravo ili da ne%to trpi. Ako obve&anik ne postupi prema &ahtjevu

ovla%tenika, moe 'a na to prisiliti drava. 6edovita ini"ijativa &a

interven"iju drave ne dola&i od nje, ne'o joj se mora obratiti subjekt

kojemu pravna ovlast pripada. Pravna ovlast koja pripada subjektu na&iva

se i subjektivnim pravom, a ovla%tenik se moe njime sluiti samo u

'rani"ama pravne ovlasti.

Pravna obve&a subjekta pravno' odnosa je upravo ono pona%anje koje

prema njemu ima pravo &ahtijevati ovla%tenik pravno' odnosa. Pravna

obve&a i pravna ovlast i& isto'a pravno' odnosa moraju biti identini. Ako je

kupa" kupio tepih odre#enih dimen&ija, odre#eno' podrijetla, odre#eno'

broja vorova i odre#eno' u&orka, tada on od prodavatelja ne moe

&ahtijevati neki dru'i tepih ili dru'u robu. 7sto tako prodavatelj je obve&an

predati kup"u upravo onaj tepih koji je kupio.

,.-. Pravni $u$tav

Pravna &nanost usustavljuje pravne norme u odre#ene skupine kako bi se

olak%ao rad&akonodava"a pri dono%enju novih i ukidanju starih normi, ali i

&ato %to je pri primjeni normi lak%e nai normu ako je usustavljena u

21


22/122

odre#enoj skupini. 3ustavnost je osobito potrebna &a &nanstvena i&uavanja

i unapre#enje prava.

*emeljna jedini"a svako' pravno' sustava je %ravna norma.3kup pravnih normi koje ure#uju odre#en odnos u dru%tvu ine %ravni

in$titut (ustanovu). a primjer, norme o oporu"i na&ivamo pravnim

institutom oporuke.

3kup srodnih pravnih instituta ini %ravnu !ranu. a primjer, norme o

naslje#ivanju, oporu"i, &apisu i sl. nala&e se u akonu o naslje#ivanju i

na&ivamo ih nasljedno pravo.

Pravne 'rane mo'u obuhvatiti jo% iru %ravnu !ranu. a primjer,

nasljedno pravo, stvarno pravo i obve&no pravo dijelovi su 'ra#ansko'

prava, 'ra#ansko pravo dio je privatno' prava, a sve navedeno ini pravni

sustav jedne &emlje.

*emeljne skupine pravno' sustava su javno i privatno pravo.

Javno %ravo ini skup pravnih 'rana koje ure#uju odnose u kojima je

barem jedna strana nositelj suverene dravne vlasti kao takve.

Privatno %ravo ini skup pravnih 'rana u kojima nijedna strana ne

nastupa s po&i"ije suverene vlasti, ne'o su obje strane ravnopravne.

3lika 1.

22


23/122

*emeljne ra&like i&me#u javno' i privatno' prava su sljedee

5 premapredmetu zatite javno pravo ine sve norme koje %tite dravne,

ope interese, a privatno pravo obuhvaa norme koje %tite privatne

interese, tj. individualne interese 'ra#ana, 'ospodarskih i dru'ih pravnihsubjekata

5 prema subjektimajavno pravo ine norme u kojima se drava pojavljuje

kao nadre#eni subjekt, a u privatnom pravu subjekti odnosa su

ravnopravni. Ako se drava u nekom odnosu ne pojavljuje kao nositelj

suverene vlasti, ne'o npr. kao kupa" robe na tri%tu, rije je o

privatnopravnom odnosu

5 prema izvoru pravno! odnosa, &a javno pravo i&vor pravno' odnosa je akt

javne vlasti, a u privatnom pravu volja stranaka (u'ovor)

5 u javnom pravu &a nepo%tivanje norme sank$ija po'a#a samu osobu

povreditelja (&atvor, ka&na), a u privatnom sank"ija je prije sve'a

imovinska (naknada %tete, u'ovorna ka&na, kamate).

2(


24/122

*ipine 'rane javno' prava su ustavno, upravno, ka&neno i me#unarodno

javno pravo, a tipine 'rane privatno' prava su 'ra#ansko, tr'ovako i

me#unarodno privatno pravo.

Bako se danas drava dosta mije%a u sve ljudske aktivnosti, ima odre#enih

'rana i podruja prava koje ine prijela&ne ili mje%ovite oblike javno' i

privatno' prava. *o su, npr. prometno pravo, ra&ni obli"i prava osi'uranja i

sl. ovu skupinu mno'i teoretiari svrstavaju i radno pravo, no kako se

radni odnosi (naroito individualni, pojedinani radni odnosi) sve vi%e

ure#uju javnopravnim normama tako sve vei broj pravnika smatra da se

&a nje'a moe rei da je javnopravne naravi.18

3 jedne strane drava se mije%a u privatne odnose, ali se i naela javno'

prava pribliavaju privatnopravnome. $rava se sve vi%e podvr'ava

od'ovornosti &a akte vlasti i maksimalno mora %tititi privatnopravne

interese ljudi. Podjela, dakle, nije "rno5bijela. 6e"imo, u tr'ovakom pravu,

koje po svemu pripada privatnom pravu, ima odredaba, pa i "ijelih dijelova

koji su javnopravno' &naaja (npr. mno'e odredbe o tr'ovakim dru%tvima i

njihovu statusu). Bada &a neku 'ranu prava elimo utvrditi pripada li

javnom ili privatnom pravu, moramo imati na umu ukupnost i brojnost

javnih i privatnih normi koje prevladavaju i na temelju svih okolnosti svrstati

ih u jedan ili dru'i sustav.

,.. I"vori %rava

Izvori prava su razliiti obli$i u kojima se izraavaju pravna pravila. 1)*o su

svi /aktori koji stvaraju pravo (drava, 'rupe, pojedin"i) i svi obli"i preko

kojih dobivamo spo&naju prava (u kojima se pravo oituje, npr. &akoni).1


25/122

"rpi i& dravne vlasti, propisi su dravni i&vori prava. Prema pravnoj sna&i

(hijerarhiji) propise dijelimo na ustave, &akone i pod&akonske akte.

+$tav je najvi%i pravni akt jedne drave (s najvi%om pravnom sna'om) skojim svi ostali propisi i dru'i i&vori prava moraju biti uskla#eni (ustavnost

pravnih akata). stav sadri temeljna naela politiko', dru%tveno' i

'ospodarsko' ure#enja (sadri norme o osnovnim dru%tvenim

vrijednostima, osnovnim pravima 'ra#ana i sl.), utvr#uje tijela vlasti te

njihovu or'ani&a"iju i rad i sl. stav donosi i mijenja &akonodavno tijelo po

posebnom postupku.19

0a)oni su pisani pravni akti ija pravna sna'a dola&i odmah poslije ustava,

a donose ih &akonodavna tijela po postupku &a dono%enje &akona.

Pod"a)on$)e a)tedonose opinske i upanijske skup%tine u okviru prava

na lokalnu i re'ionalnu samoupravu te tijela uprave i politiko i&vr%na tijela

radi provo#enja &akona (provedbeni propisi) ili radi ure#enja odnosa &a koje

nije potreban &akonski ran'. Pod&akonski akti moraju biti u skladu s

ustavom i &akonima.

Podjela propisa prema hijerarhiji (pravnoj sna&i) &nai da propisi s manjom

pravnom sna'om moraju biti u skladu s propisima koji imaju veu pravnu

sna'u. koliko nije tako, primjenjivat e se propis s jaom pravnom sna'om

(npr. odredba &akona ukoliko odredba pod&akonsko' akta nije u skladu s

njom).!Posebno je potrebno istaknuti da su u suvremenim dravama, pa

tako i u 4rvatskoj, sve &naajniji i&vor prava me#unarodni u'ovori ija je

pravna sna'a odmah poslije ustava. *o &nai da svi ostali i&vori pravamoraju biti u skladu prvo s ustavom, onda s me#unarodnim u'ovorima koji

su na sna&i (a sklopljeni su i potvr#eni u skladu s stavom i objavljeni 5 l.

1:!. stava 64) pa tek onda sa &akonima i, konano, s pod&akonskim

propisima.

17 rvatskoj stav donosi rvatski sa!or dvotreinsko" veino" glasova.20Od ovog pravila postoje zakono" utvr'eni izuze&i. =ako se, npr., ako je neko pravo iz radnog odnosarazliito ure'eno u dvije nor"e razliite pravne snage pri"jenjuje nor"a koja je za radnika povoljnija.

2


26/122

*kti pojedini" nezakonodavni" tijela - &akonodava" dopu%ta da

odre#ene pravne norme, na temelju javnih ovlasti (vidjeti po'lavlje 7.,

1.... ovo' rada), donose ovla%tene 'ospodarske or'ani&a"ije, njihova

udruenja ili dru'a tijela, a te su norme obve&ene &a sve. +ni tako#ermoraju biti uskla#eni s propisima (imaju manju pravnu sna'u od propisa).

*utonomni izvori prava + dru%tveni i&vori prava koje stvaraju sami

adresati, tj. oni kojima je namijenjeno, u okvirima koje im dopu%ta

&akonodava" (npr. statuti, pravilni"i, u'ovori i dr.). +ni tako#er moraju biti u

skladu s propisima.1

Sudska arbitrana- praksa +kad i&me#u stranaka do#e do spora koji

one ne mo'u dru'aije rije%iti, nastali spor rje%ava sud primjenjujui

od'ovarajue pravne norme koje sadre apstraktna, opa i tipina pravna

rje%enja. 3ud apstraktne pravne norme konkreti&ira i individuali&ira, pri

emu konano odre#uje smisao pravnih normi. 3ud ne obavlja puku

interpreta"iju propisa, ne'o, primjenjujui ih na konkretan spor, pa&i na sve

okolnosti. Ako propisa nema on sam pronala&i normu. oba sluaja sud nije

samo tuma ne'o i kreator prava, on konano odre#uje smisao pravnihnormi. hrvatskom pravu sudska praksa je nei&ravni i&vor prava, %to

&nai da se prija%nja odluka suda ne primjenjuje i&ravno u rje%avanju

konkretno' spora (&a ra&liku od npr an'losaksonsko' prava 'dje prija%nje

sudske odluke mo'u biti i&ravni temelj &a rje%avanje u konkretnom sporu).

%ravna znanostutjee na &akonodav"a, sudsku praksu, stvaranje i od'oj

pravnika i ostalih radnika. 7 pravna &nanost je nei&ravni (indirektni) i&vor

prava, jer djeluje samo sna'om svoje uvjerljivosti (niti &akonodava" niti sudse ne mo'u po&vati na stav pravne &nanosti).

+bli"i i&vora prava u svim 'ranama prava su isti, no svaka 'rana ima svoje

posebnosti. pr. pravno pravo se temelji prvenstveno na propisima, a

tr'ovako (po'otovo u'ovorni dio) na autonomnom pravu.

216idjeti i avni, ?., op.&it. str.127.22@oren&, 6., op.&it. str. 20.2(i!id.,str.21.

25


27/122

6edoslijed primjene i&vora prava u konkretnom pravnom odnosu redovito je

obrnut od njihove hijerarhije. aime, u primjeni pravnih i&vora u

konkretnom pravnom odnosu treba voditi rauna ne samo o tome jesu li

hijerarhijski nii pravni i&vori u skladu s hijerarhijski vi%im pravnim i&vorimave i o tome sadrava li pojedini i&vor ope ili posebne, odnosno

pojedinane pravne norme.: +vo &ato %to pojedinane pravne norme

detaljnije i pre"i&nije ure#uju konkretni pravni odnos ne'o posebne pravne

norme, a posebne pravne norme 'a ure#uju detaljnije ne'o ope pravne

norme. =im je, pak, pravni i&vor hijerarhijski vi%i, sadri tim vei broj opih

normi.

*ako ustav ine ope norme, &akoni mo'u sadravati ope i posebne

norme,;pod&akonski akti i akti pojedinih ne&akonodavnih tijela u pravilu

sadre posebne norme, a autonomni i&vori prava i sudska praksa

pojedinane norme. 3ukladno tome, u konkretnom pravnom odnosu

redovito e se primarno primjenjivati autonomni i&vori prava (npr. odredbe

u'ovora o radu), a tek onda hijerarhijski vi%i pravni i&vori, i to prvo oni koji

sadre posebne norme (npr. Pravilnik o uvjetima &a osposobljavanje radnika

&a rad na si'uran nain), a tek onda oni koji sadre ope norme (npr. akon

o radu). aravno, sve pod pretpostavkom da su nii pravni i&vori u skladu s

vi%im.

3lika .

I0VORI PRAVA

B Izravni

4 Pro%i$i

B ustavB &akoni

B pod&akonski akti

- akti lokalne i re'ionalne

vlasti

- akti Vlade 64

- provedbeni propisiK

(ijerarija Redo$lijed

%rimjene

2*6idjeti poglavlje )., (.2.2.2S o!ziro" na to razlikuje"o i ope i pose!ne zakone, a unutar pojedinog zakona nalazi"o opi i pose!nidio

28


28/122

4 A)ti ne"a)onodavni tijela

4 Autonomni i"vori %rava

B eizravni

4 Sud$)a %ra)$a

4 Pravna "nano$t

K provedbeni propisi elnika sredinji" tijela dravne uprave, vidjeti

po!lavlje I., 2.1.1.2. ovo! rada

II. RADNO PRAVO

1. POJAM I RA0VI*A/ RADNO2 PRAVA

1.1. Pojam radno! %rava

6adno pravo je posebna 'rana prava koja se ra&vila i& 'ra#ansko' prava.

3uvremeno radno pravo ure#eno je velikim brojem pravnih normi prisilno',

javnopravno' &naaja, no sadri i brojne pravne institute obve&nopravnihodnosa, %to mu daje i &naajke privatno' prava.

ajopenitije radno pravo jesustav pravnih normi kojima se ure#uju radni

odnosi. 6adni odnos je pravni odnos i&me#u radnika i poslodav"a. Bako

sadraj svako' pravno' odnosa ine prava i obve&e subjekata to' odnosa,

to pravne norme radno' prava ure#uju prava i obve&e radnika i

poslodava"a u radnom odnosu. $akle, radno pravo moe se de2niratikao

2/


29/122

sustav pravni" normi kojima se ure#uju prava i obveze radnika i

poslodav$a u radnom odnosu.8

%redmet ure#enja radno! prava su naroito prava i obve&e radnika iposlodava"a ve&ane u&

- &asnivanje i prestanak radnih odnosa

- &a%titu osoba u radnom odnosu

- materijalna prava i obve&e i& radnih odnosa

- sustav ste'ovne dis"iplinske i materijalne od'ovornosti

- ostvarivanje prava i& radnih odnosa

- prava na udruivanje radnika (sindikati) i poslodava"a (udru'e

poslodava"a)

- kolektivne u'ovore

- nad&or drave nad primjenom propisa o radu

- dru'e institute u sve&i s radom i radnim odnosima.

6adno pravo u uskoj je ve&i s pravom tr'ovakih dru%tava i to ponajprije

&bo' injeni"e da najvei broj poslodava"a ine tr'ovaka dru%tva.

apo%ljavajui radnike &a obavljanje poslova i& svojih djelatnosti tr'ovako

dru%tvo s njima ula&i u radni odnos %to im namee obve&u primjene radno'

prava. 6adno pravo daje od'ovore na pitanja tko je s tr'ovakim dru%tvom

u radnom odnosu, kakav je odnos i&me#u lana or'ana i dru%tva, osobito

kada je rije o lanovima or'ana dru%tva koji mo'u, ali i ne moraju biti u

radnom odnosu s dru%tvom, primjenjuju li se neke norme radno' prava i na

odnos lanova or'ana i dru%tva, iako nije rije o radnom odnosu, %to je s

radnim odnosima &aposlenih u sluaju statusnih promjena dru%tva i sl.

Posrijedi su pitanja na koja valja od'ovoriti u %irem okviru od ono'a %to seinae rje%ava pravilima prava tr'ovakih dru%tava. adalje, neka prava koja

radni"i stjeu temeljem radno' odnosa daju im pravo sudjelovanja u

odluivanju o pitanjima u ve&i s njihovim 'ospodarskim i so"ijalnim pravima

i interesima prema pretpostavkama i na nain predvi#en propisima, npr.

i&abrati jedno' ili vi%e predstavnika koji e ih &astupati kod poslodav"a u

&a%titi i promi"anju njihovih prava i interesa (radniko vijee). *a prava

spadaju u radni odnos.. 3 dru'e strane, u nas radni odnos be& volje

poslodav"a u pravilu ne daje pravo odluivanja u tijelima tr'ovakih25ostoje razliite de:ini&ije radnog prava, o e"u detaljnije vidjeti kod avni, ?., op.&it. str. 12/.-1(/.

27


30/122

dru%tava,? niti pravo sudjelovanja u dobitku (dividendi) dru%tva te ta

materija nije predmet radno', ve tr'ovako' prava.


31/122

samom dru%tvenom sustavu. 3 dru'e strane, bojei se da radni"i ne

preu&mu vlast revolu"ijama, vladajui slojevi trae Dpomirenje klasaE i u

sklopu postojee' sustava nude radni"ima prava koja su po opse'u i

sadraju mo'la donekle &adovoljiti njihove temeljne &ahtjeve. *ako sudoneseni &akoni u ijoj su i&radi sudjelovali predstavni"i radnikih partija,

sindikata i naprednijih skupina u parlamentima. *ako su najnaprednija

&akonodavstva unijela u svoje tekstove i odre#ena prva &aposlenih u

'ospodarstvu koja ukljuuju sudjelovanje u upravljanju podu&eima.

- Fodine 1919. stvorena je Ce#unarodna or'ani&a"ija rada (International

/abour or!anisation 0 I/O) u ijem je sklopu (4rvatska je lani"a) i

posredstvom koje je utemeljeno ni& me#unarodnih konven"ija kojima se

ure#uju me#unarodni radnopravni standardi.

- akon 77. svjetsko' rata &bo' politikih i 'ospodarskih prilika nastalih

tijekom i nakon rata, nametnula se (osobito u ra&vijenim &emljama)

neminovnost suradnje rada, kapitala i drave, pa se s novim inten&itetom

donose &akoni koji uvaavaju interese svih, a posebna je po&ornost

posveena &a%titi radnika i njihovu sudjelovanju u upravljanju 'ospodarskim

subjektima (posebne &akone o tome donijele su Austrija, 7talija, >el'ija,

jemaka i dr.). +vaj pro"es jo% traje, a na% akon o radu - kao opi &akon

kojim se ure#uju radni odnosi - temelji se na dosti'nuima suvremenih

demokratskih drava na tom podruju.

'. POJMOVI RADNO2A PRAVA3 I0VORI I NA4E5A (RVA*S/O2

RADNO2A PRAVA3 *E 6I*NE 0NA4AJ/E RADNO2 ODNOSA

'.1. Pojmovi radno! %rava

adje posao koji netko obavlja na vlastitim ili tu#im sredstvima rada.

(1


32/122

%oslodava$je 2&ika (naravna) ili pravna osoba koja &apo%ljava jedno' (ili

vi%e) radnika i &a koje'a u radnom odnosu radnik obavlja odre#ene poslove.

aje%i statusnopravni obli"i poslodava"a - pravnih osoba su tr'ovako

dru%tvo, ustanova, udru'a s pravnom osobno%u, &adru'a, &aklada,

/unda"ija i politika stranka. Bao poslodav"i - 2&ike osobe u praksi se

pojavljuju obrtnik, tr'ova" pojedina", nositelj slobodno' &animanja, 2&ika

osoba koja &apo%ljava kunu pomoni"u, vrtlara, nje'ovatelji"u i sl.

adnik0$aje 2&ika (naravna) osoba koja dobrovoljno i trajnije (na odre#eno

ili neodre#eno vrijeme) &a plau obavlja odre#ene poslove &a poslodav"a.

& pojam radnik0$a, jednakovrijedno se u od'ovarajuem rodu i padeu

upotrebljavaju i sljedei pojmovizaposlenik0$a, uposlenik0$a, djelatnik0$a,

namjetenik0$a, slubenik0$a.

Mi&ika osoba koja je kao lan uprave, i&vr%ni direktor ili u dru'om svojstvu

prema posebnom &akonu, ovla%tena voditi poslove poslodav"a, moe kao

radnik u radnom odnosu obavljati odre#ene poslove &a poslodav"a, s tim da

se na tu osobu ne primjenjuju odredbe akona o radu o prestanku u'ovora o

radu. $akle, kro& odredbu koja re'ulira pojam radnika i poslodav"a dan je

pravni okvir &a ure#enje pravno' poloaja osoba koje se u praksi naje%e

na&ivaju menaderima, a njihovi u'ovori menaderskima. vjet &a primjenu

ove odredbe je da je odre#ena 2&ika osoba s ob&irom na svoje svojstvo kod

poslodav"a posebnim &akonom ovla%tena voditi poslove poslodav"a.

adni odnos je pravni odnos i&me#u najmanje dva pravna subjekta, iji

sadraj ine prava i obve&e (od'ovornosti) nje'ovih sudionika. *aj odnos

moe biti

- pojedinani radni odnos. *o je individualni pravni odnos i&me#u jedno'

poslodav"a i jedno' radnika (tono odre#eno'), koji nastaje na temelju

(2


33/122

u'ovora o radu, odnosno rje%enja o prijamu u dravnu slubu (ako je

rije o radnom odnosu dravnih slubenika)

- kolektivni radni odnos. *o je pravni odnos i&me#u predstavnika radnika

(kod nas sindikata) i predstavnika jedno' ili vi%e poslodava"a ili udru'eposlodava"a kojem je pravni temelj kolektivni u'ovor.

daljnjem tekstu i&ra& radni odnos koristi se &a o&naavanje pojedinano'

radno' odnosa, kao %to se uobiajilo u praksi.

'.'. I"vori radno! %rava u Re%u&li#i (rvata$)oj

aj&naajniji i&vori radno' prava u 4rvatskoj su stav, Bonven"ije,me#udravni u'ovori, &akoni, pod&akonski propisi, kolektivni u'ovori,

spora&umi radniko' vijea s poslodav"em, unutarnji pravilni"i o radu koje

donose poslodav"i te u'ovori o radu odnosno rje%enja o prijamu u dravnu

slubu.!

stav epublike rvatske1&abranjuje prisilni i obve&atni rad, jami pravo

na rad i slobodu rada, pravo na &aradu kojom radnik moe osi'urati sebi i

obitelji slobodan i dostojan ivot, pravo na odmore te pravo na %trajk,

utvr#uje pravo &aposlenih na udio pri odluivanju te pravo radnika i

poslodava"a na udruivanje u udru'e (sindikate i udru'e poslodava"a) radi

&a%tite svojih interesa.

+dredbe radno' prava sadrane su ponajprije u &akonima radno' prava

- Zakonu o radu,(0


34/122

- Zakonu o dravnim slubeni$ima33,

- Zakonu o zatiti na radu34.

o, pojedine odredbe radno' prava nala&imo i u dru'im posebnim&akonima kao %to su akon o stran"ima, akon o $ravnom inspektoratu ;,

akon o bla'danima, spomendanima i neradnim danima u 6epubli"i

4rvatskoj8i dr. a u'ovore o radu se (supsidijarno) primjenjuju i odredbe

akona o obve&nim odnosima?.

a temelju navedenih &akona donesen je i ni& pod&akonskih (provedbenih)

propisa kojima se detaljnije ure#uju i poja%njavaju &akonske odredbe

(primjeri"e Pravilnik o poslovima na kojima radnik moe raditi samo nakon

prethodno' utvr#ivanja &dravstvene sposobnosti, Pravilnik o poslovima na

kojima se ne smije &aposliti malodobnik i o poslovima na kojima moe raditi

samo nakon prethodno' utvr#ivanja &dravstvene sposobnosti, Pravilnik o

djelatnostima koje se smatraju industrijom, Pravilnik o provo#enju i&bora &a

radniko vijee, Pravilnik o radnoj knjii"i i dr.).

'.,. Naela radno! %rava

ijedna kodi2ka"ija nije potpuna u smislu predvi#anja svih mo'uih

sluajeva i& ivota i njihova normativno' obuhvaanja. *ako ni &akonska

norma odnosno propisi, ako se stro'o primjenjuju, ne moe u svakom

sluaju dati najispravnije re&ultate. 3triktnom, mehanikom primjenom

pravnih normi moe se poiniti nepravda. 3to'a suvremena &akonodavstva,

u& postavljene norme, ostavljaju mo'unost tumaima i kreatorima prava,

su"ima, da u odre#enim sluajevima kada nema posebne norme koja bi semo'la primijeniti na konkretan ivotni odnos, odnosno kada bi /ormalistika

odluivanju u europskoj zadruzi, Sudjelovanje radnika u odluivanju kod prekograninog pripajanja ili

spajanja poslodavaca -a koje stupaju na snagu dano" pristupanja epu!like rvatske Europskoj uniji.Zakono" o radu se ureuju radni odnosi u Repulici !rvatskoj, ako drugi" zakono" ili "eunarodni"ugovoro", koji je sklopljen i potvren u skladu s #stavo" te ojavljen, a koji je na snazi, nije drukije

odreeno.((+ar. nov. !r. 7230., 1*2305., 88308.. 108308. i 2830/.(*+ar.nov. !r. 7375., 7*375., 11*30(., 10030*., /530/., 11530/. i 8307.(

+ar. nov., !r. 11530/. i 12(30/.(5+ar. nov., !r. ((375., 75301., 1(302., 1(5302. 4 pro. tekst, 11230., 7305. i 30/.(8+ar. nov., !r. (30. i *130/., daljeD ZOO

(*


35/122

primjena norme oi'ledno u&rokovala nepravedna rje%enja, primjenom

temeljnih pravnih naela popune i prila'ode normu konkretnom sluaju.


36/122

- slobodu i&bora svako' ovjeka da radi samostalno (na svoj ri&ik i korist,

podu&etnika sloboda) ili da &asnuje radni odnos kod dru'o'a

(nesamostalni rad na temelju u'ovora o radu),

- slobodu i&bora &vanja i &animanja, koja ukljuujeo slobodu i&bora i jednako' pristupa %kolama ili dru'im obra&ovnim

ustanovama,

o slobodu kretanja i i&bora mjesta nastana

- slobodu radnika da ne radi, odnosno da prestane raditi (sloboda

poslodav"a 'lede prestanka radno' odnosa na nje'ovu ini"ijativu je

o'raniena u "ilju &a%tite radnika),

- u&dravanje od aktivnosti koje mo'u dovesti do o'raniavanja i0ili

poni%tavanja jednake slobode rada svih dru'ih

- slobodu radnika u i&boru poslodav"a i slobodu poslodav"a u i&boru

radnika.

2.3.2. aelo prava na rad

Pravo na rad je jedno od temeljnih ljudskih prava &ajamenih

me#unarodnim u'ovorima i stavom 64. +no je i preduvjet ostvarivanja

ostalih naela radno' prava, jer nije li ostvareno pravo 'ra#ana da rade,

postaje upitna i e2kasnost ostvarivanja ostalih naela radno' prava. aelo

prava na rad se dijelom i&jednauje sa slobodom rada, a dijelom obuhvaa

obve&u drave na podu&imanje mjera kojima e 'ra#anima omo'uiti rad

koji od'ovara njihovim eljama i potrebama.:! 3 ob&irom na to da niti

'ospodarski najra&vijenije drave ne mo'u svim svojim 'ra#anima osi'urati

&aposlenje (puna &aposlenost) sukladno eljama i potrebama, ovo naelo

treba shvatiti kao obve&u drave da

- podu&ima mjere kojima se stvaraju mo'unosti &a od'ovarajue

&aposlenje im vee' broja 'ra#ana,

- provodi osi'uranje &a sluaj ne&aposlenosti (neostvareno' prava na rad)

do koje je do%lo be& volje ili krivnje ne&aposleno'.

*0@oren&, 6. i dr.D jenik trgovakog prava,&. $. 'ato, Sa"o!or, 1778., str. (51.

(5


37/122

3ukladno tome, naelo prava na rad samo po sebi naelno ne obuhvaa

pravo pojedin"a da &ahtijeva sklapanje odre#eno' u'ovora, niti pravo na

naknadu %tete pretrpljene &bo' nemo'unosti &apo%ljavanja.

2.3.3. aelo prava na udruivanje

3loboda udruivanja stavom 64 i akonom o radu &ajamena je i

radni"ima i poslodav"ima. +vim naelom jame se sljedea prava- radni"i se imaju pravo udruivati u sindikate radi &a%tite i promi"anja

svojih prava i interesa. *o &nai da radni"i mo'u prema svom slobodnom

i&boru osnovati sindikat i ulaniti se u nje'a u& uvjete koji mo'u biti

propisani samo statutom ili pravilima to'a sindikata. +vo je pravo

relativno jer postoje djelatnosti u kojima se &akonom moe o'raniiti

(npr. u oruanim sna'ama i redarstvu),

- poslodav"i se imaju pravo udruivati u udru'e poslodava"a radi &a%tite i

promi"anja svojih prava i interesa. vjeti &a osnivanje udru'e

poslodava"a naelno su i&jednaeni s uvjetima &a osnivanje sindikata,

- sindikati se imaju pravo udruivati u udru'e sindikata,

- udru'e poslodava"a se imaju pravo udruivati u udru'e poslodava"a

vi%e ra&ine.

avedena prava omo'uuju radni"ima i poslodav"ima &ajedniko

djelovanje i siner'ijski uinak takvo' &ajedniko' djelovanja. Bolika je

prednost &ajedniko' djelovanja u sklopu udru'e u &a%titi prava i interesa

naj&ornije poka&uje injeni"a da su upravo pojava i aktivnosti sindikata imali

kljunu ulo'u u ra&voju radno' prava, ponajprije &a%tite radnika. Vanost

ovo' prava danas se oituje i u tome %to je ono u 4rvatskoj, ali i u mno'im

dru'im &emljama, preduvjet &a kolektivne radne odnose i &akonito

or'ani&iranje industrijskih ak"ija (v. *d1!. i 11.).

2.3.4. aelo zatite i si!urnosti radnika

(8


38/122

Cno'i imbeni"i ve&ani u& rad mo'u se nepovoljno odra&iti na psiho2&iko

stanje radnika. Ponajprije su to imbeni"i ve&ani u& sam pro"es rada kao %to

su uvjeti rada (npr.niske ili visoke temperature, vla'a, rad na otvorenom,

rad nou), sredstva koja se koriste u radu (npr. opasni strojevi, kemikalije),prekomjerno trajanje neprekidno' rada i sl. +vi imbeni"i mo'u neposredno

ili posredno u'ro&iti ivot i &dravlje kako samih radnika tako i treih osoba,

pa je nuno podu&imati mjere &a%tite kojima se osi'urava si'urnost na radu.

Pojedine kate'orije radnika su &bo' svojih psiho2&ikih sposobnosti

osjetljivije na djelovanje takvih imbenika te je potrebno osi'urati dodatne

mjere &a%tite njihove si'urnosti. avedene mjere ine sustav mjera kojima

se radni"i i tree osobe %tite od %tetno' utje"aja rada, a koje na&ivamo

&a%titom na radu. & to, radni"i su redovito i slabija u'ovorna strana, dakle

i&loeni su ri&iku nametanja nepo%tenih u'ovornih klau&ula od strane

poslodav"a koje mo'u u'ro&iti njihova materijalna i so"ijalna prava i

interese ve&ane u& rad (plae i naknade plae, doprinosi &a mirovinsko i

so"ijalno osi'uranje, duljina radno' vremena, odmori). a%tita slabije

u'ovorne strane neovisno o vrsti u'ovora, imanentna je suvremenim

&akonodavstvima, pri emu &a%tita radnika kao slabije u'ovorne strane

u'ovora o radu &au&ima &naajno mjesto. 3lijedom navedeno', &a%tita

radnika koja se ostvaruje primjeom ovo' naela obuhvaa

- &a%titu 2&iko' i psihiko' inte'riteta radnika koja se oituje kao

&a%tita ivota i &dravlja radnika (&a%tita na radu, o'ranienja nono'

rada, prekovremeno' rada i sl.)

&a%tita dostojanstva radnika

&a%tita privatnosti radnika

- posebnu &a%titu odre#enih kate'orija radnika malodobnika, ena,

invalida i dr.,

- 'ospodarsko5so"ijalnu &a%titu koja se ostvaruje kro& odredbe o radnom

vremenu, plai i dr.

2.3.7. aelo neotu#ivosti i zatite prava iz radno! odnosa

eotu#ivost i &a%tita prava openito spadaju u temeljna naela svako'

pravno' sustava i nedjeljivi su dio pravne si'urnosti i vladavine prava, pa

pravni poret"i %tite steena prava i osi'uravaju njihovu sudsku &a%tituprava. tom smislu ovo naelo nije spe"i2nost radno'a prava. +no %to je

(/


39/122

'lede to' naela spe"i2no u radnom pravu, odnosno nije uobiajeno u

ostalim 'ranama prava je inten&itet i karakter interven"ije drave u &a%titi

prava radnika koja proi&la&e i& u'ovora o radu, a osobito

- brojnost pravnih normi kojima se %tite prava radnika i radnik kao slabijau'ovorna strana

- prisilni &naaj tih normi

- primjena povoljnije' prava (naelo 8avor laboratoris i dr.) neovisno o

pravnoj sna&i (hijerarhiji) propisa

- opse' obve&a poslodav"a koje podlijeu inspek"ijskom nad&oru i ije

nei&vr%avanje je utvr#eno kao prekr%aj

- hitnost postupanja sudova u radnopravnim sporovima.

'.-. 6itne "naaj)e radno! odno$a

Bao bitne &naajke radno' odnosa istiu se dra'ovoljnost, obve&a osobno'

obavljanja rada, subordina"ija (podre#enost) radnika poslodav"u,

onero&nost (naplatnost) te trajnost (kontinuitet) poslova.

Dra!ovoljno$t &nai su'lasnost volja poslodava"a i radnika &a nastanak i

trajanje radno' odnosa:1.

Valjana volja kao bitna potrep%tina u'ovora iji i&ostanak dovodi do

nevaljanosti u'ovora nije posebnost u'ovora o radu:. o, dra'ovoljnost rada

radnika na'la%ena je ustavnom &abranom prisilno' i obve&no' rada, a volja

poslodav"a kao u'ovorne strane je djelomino o'raniena naelom sloboderada (npr. obve&om davanja prednosti pri &apo%ljavanju invalida,

o'ranienjima kod redovito' otka&a poslodav"a, &apo%ljavanja strana"a,

&abranom diskrimina"ije i sl., vidjeti t. 77. ..1. ovod rada).

*1+o, poslodava& u to"e "o#e !iti djelo"ino ogranien, npr.zakonsko" o!vezo" zapoljavanja invalida,

zakonski" o!veza"a glede prestanka radnog odnosa i sl.*2 =ako, otonjak, G. et. alteraD adni odnosi u epu!li&i rvatskoj, Pravni (akultet u )agreu,Organizator, Zagre!, 2008., str. 1(.

(7


40/122

O&ve"a o$o&no! o&avljanja rada. akon o radu kao jednu od temeljnih

obve&a radnika utvr#uje obve&u radnika ... osobno obavljati preuzeti

posao.:*o &nai da obve&u obavljanja poslova i&vr%enje kojih je preu&eo

u'ovorom o radu radnik ni na koji nain ne moe prenijeti na dru'u osobu -neprenosivost obve&e rada na dru'u osobu.

+va obve&a proi&la&i i& injeni"e da poslodava" s odre#enim radnikom

sklapa u'ovor o radu smatrajui da e upravo on, a ne netko dru'i, najbolje

obavljati u'ovorene poslove &bo' nje'ovih spe"i2nih

- kvali2ka"ija

- radno' iskustva

- psiho2&ikih osobina

- &nanja i vje%tina

- ostalih radnikovih svojstava

Su&ordina#ija 7%odre8eno$t9 radni)a %o$lodav#u. Bao dru'u temeljnu

obve&u radnika akon o raduutvr#uje obve&u radnika ... prema uputama

poslodav$a danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati

preuzeti posao. ::6adnik je podre#en poslodav"u jer poslodava" rukovodi

radom. pravo subordinirani poloaj radnika u odnosu prema poslodav"u

ini 'a slabijom stranom u'ovora o radu &bo' e'a 'a se posebno %titi.

3ubordina"ija radnika obuhvaa pravo poslodav"a da

- daje upute radniku kako obaviti posao

- nad&ire radnika u obavljanju poslova

- kanjava radnike &a po're%ke u radu (dis"iplinska od'ovornost

Obli$i subordina$ije radnikaposlodav"u su- ekonomska subordina"ija (u pravilu, plaa je jedini i&vor radnikove

&arade),

- pravna subordina"ija koja moe biti

o struna, koja se sastoji se u davanju uputa radniku, ili

o or'ani&a"ijska, koja &nai da poslodava" odre#uje radniku vrijeme i

mjesto rada.

*(Hl. . st. 1. Zakona o radu**Hl. . st. 1. Zakona o radu

*0


41/122

Onero"no$t 7na%latno$t9. Prema akonu o radu isplata plae radniku &a

obavljeni rad je jedna od temeljnih obve&a poslodav"a.:;

3ukladno tome, u'ovor o radu mora sadravati- odredbu kojom se odre#uje visina plae ili

- pravni i&vor kojim se ure#uje visina plae, a to moe biti kolektivni

u'ovor, pravilnik o radu i dr.

/ontinuitet 7trajno$t9 %o$lova. Bontinuitet poslovaobuhvaa

- trajniju potrebu poslodav"a &a obavljanjem odre#enih (u'ovorenih)

poslova koje je s ob&irom na narav i vrstu potrebno kontinuirano

(obrtimi"e) obavljati. a obavljanje takvih poslova redovito je s 2&ikom

osobom koja ne obavlja samostalni rad nuno sklopiti u'ovor o radu.

- trajnost rada &nai da radnik &a "ijelo vrijeme trajanja radno' odnosa, a u

'rani"ama radno' vremena, stavlja na raspola'anje svoj radni poten"ijal

&a obavljanje poslova svo' radno' mjesta.

a obavljanje poslova koji imaju navedene &naajke potrebno je sklopiti

u'ovor o radu.:83klopi li se &a obavljanje takvih poslove neki dru'i u'ovor

on e se po samom akonu o radu smatrati u'ovorom o radu, osim ako

poslodava" ne dokae suprotno (&akonska pretpostavka).:?3 ob&irom da se

u praksi esto umjesto u'ovora o radu sklapa u'ovor o djelu,:


42/122

'ovor o radu (en'l. labor a!reement, njem.*rbeitsvertra!, /ran. $ontrat

de travail) je dvostrani pravni posao koji kao i&ra& i&javljene volje i&me#u

poslodav"a i radnika ure#uje prava, obve&e i od'ovornosti i& radno'

odnosa. *o je u!ovor kojim seposlodava$ obvezuje radniku u radnomodnosu dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti pla9u, a radnik je obvezan

osobno obavljati preuzeti posao prema uputama poslodav$a danim u

skladu s naravi i vrstom rada.

o, radni odnos, iako &asnovan na u'ovoru o radu, obuhvaa %iri kru' prava

i obve&a ne'o %to je to navedeno u odredbama u'ovora o radu. aime,

odredbe u'ovora o radu nisu jedini nain ure#enja sadraja radno' odnosa.

3am u'ovor o radu jest temelj &asnivanja radno' odnosa u 'ospodarstu, te

sadrava odre#ena prava i obve&e radnika kod poslodav"a koja ine sadraj

njihova pojedinano' radno' odnosa, ali odredbe u'ovora o radu nisu jedini

sadraj radno' odnosa, jer postoje mno'obrojni i&vori prava koji, pored

u'ovora o radu, ure#uju pojedinani radni odnos:9.

tom sluaju, ako dakle do#e do Nkolo&ijeN i&me#u dva i0ili vi%e propisa i0ili

akata na nain da je neko pravo i& radno' odnosa ra&liito ure#eno

u'ovorom o radu, pravilnikom radu, spora&umom sklpoljenim i&me#u

radniko' vijea i poslodav"a, kolektivim u'ovorm ili &akonom, primjenjuje

se &a radnika najpovoljnije pravo, ako propisom nije drukije odre#eno.

akonom o radu i&riito propisano daako poslodava$ sa radnikom sklopi

u!ovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti

poslodav$a ima obiljeja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da

je s radnikom sklopio u!ovor o radu, osim ako poslodava$ ne dokaesuprotno. Prema toj &akonskoj presump"iji (pretpostav"i) im radnik

&apone obavljati poslove koji imaju elemente radno' odnosa smatra se da

je &asnovan radni odnos, odnosno sklopljen u'ovor o radu, neovisno o tome

kako su u'ovorne strane na&vale taj obve&no pravni u'ovor. aime, u

praksi se esto pojavljuju sluajevi &asnivanja radno' odnosa pod na&ivom

neko' dru'o' obve&nopravno' u'ovora (primjeri$e, ve navedeno'

u'ovora o djelu), iako se &a &asnivanje mora sklopiti u'ovor o radu.

*7otonjak, G. et al, op. &it., str. 2.

*2


43/122

takvim je sluajevima poslodava" ne samo u prekr%aju, ve se prema

navedenoj presump"iji (smatra se da je ...sklopio u!ovor o radu) i&ravno

radi o radnome odnosu;!.

a sklapanje, valjanost, prestanak ili dru'a pitanja u sve&i s u'ovorom o

radu koja nisu ure#ena akonom o radu ili dru'im &akonom, primjenjuju se,

u skladu s naravi to'a u'ovora, opi propisi obve&no' prava.

'ovorom o radu poslodava" i radnik ne smiju u'ovarati poseban poloaj

(povoljniji ili nepovoljniji &a radnika) na temelju rase, boje koe, vjere, spola,

brano' stanja, dobi, je&ika, politiko' ili dru'o' uvjerenja, na"ionalno' ili

so"ijalno' podrijetla, imovinsko' stanja, ro#enja, dru%tveno' poloaja,

lanstva ili nelanstva u sindikatu te tjelesnih ili du%evnih pote%koa.

,.'. S)la%anje u!ovora o radu

a valjano sklapanje u'ovora o radu moraju se ostvariti sve ope

pretpostavke &a sklapanje u'ovora (postojanje pravno i poslovno sposobnih

u'ovornih strana, valjana volja, dopustiv i mo'u predmet inidbe te

oblik;1). Bod ovo' u'ovora osobito se na'la%ava dra'ovoljnost u nje'ovom

sklapanju i&raenu u su'lasnosti volje poslodav"a i radnika. 7 jedan i dru'i

mo'u ponuditi sklapanje u'ovora, ali redovito to ini poslodava" ili javnom

objavom da raspolae slobodnim radnim mjestom u& uvjete koji se

&ahtijevaju &a to mjesto ili prijavom 4rvatskom &avodu &a &apo%ljavanje

odnosno dru'om posredniku pri &apo%ljavanju;koji upuuju ne&aposlene ka

mo'uemu poslodav"u.

0j.3 orvat-Curje&, F.3 ouka, K.3 Curi, J.3 Fne#evi, +.3 a"ukovi, +.3Aai-Aojat, ?.3 6idovi, ?.D =rokovi oso!lja i radnopravni odnosi; ). dio;RRi, Zagre!, 200/., pogl. 8.,str. *.1O opi" pretpostavka"a za sklapanje ugovora, detaljnije v.@oren& $Osnove statusnoga ...% op. &it., str.115. do 117.2. Zakon o posredovanju pri zapoljavanju i pravi"a za vrije"e nezaposlenosti $+ar. nov., !r. /030/.%

*(


44/122

su'lase li poslodava" i radnik svoje volje 'lede u'ovora o radu, minimalan

sadraj u'ovora propisan je prisilnim odredbama akona o radu.

Poslodava", radnik i radniko vijee te sindikati i udru'e poslodava"a, mo'u

uvijek u'ovoriti uvjete rada koji su &a radnika povoljniji od uvjeta odre#enihakonom o radu ili dru'im &akonom. epovoljniji uvjeti mo'u se u'ovoriti

samo kolektivnim u'ovorom i to samo ako &a to postoji i&riito &akonsko

ovla%tenje. Bada je neko pravo i& radno' odnosa ra&liito ure#eno

u'ovorom o radu, pravilnikom o radu, spora&umom i&me#u radniko' vijea

i poslodav"a, kolektivnim u'ovorom ili &akonom, primjenjuje se &a radnika

najpovoljnije pravo, ako &akonom nije drukije odre#eno.

3.2.1. :orma oblik- u!ovora o rada

akonom o radu propisano da se u'ovor o radu sklapa u pisanom obliku koji

se poslije moe spora&umno mijenjati i dopunjavati. o, propust

u'ovaratelja da sklope u'ovor u pisanom obliku ne utjee na postojanje i

valjanost u'ovora;. aime, nije li u'ovor o radu sklopljen u pisanom obliku,

poslodava" je obve&an radniku najkasnije do poetka rada uruiti pisanu

potvrdu o sklopljenom u'ovoru. & to, poslodava" je obve&an radniku

uruiti primjerak prijave &a obve&no &dravstveno, te mirovinsko osi'uranje,

i to najkasnije petnaesto' dana od dana poetka rada.

3.2.2. Sadraj u!ovora o rada

Pisani u'ovor o radu, odnosno potvrda o sklopljenom u'ovoru o radu, mora

sadravati najmanje sljedee u'lavke (minimum sadraja)

1. podatke o u'ovornim stranama (suu'ovarateljima) - trebaju se navesti

tvrtka i sjedi%te poslodav"a te ime, pre&ime i prebivali%te radnika,

. podatke o mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili 'lavno mjesto rada,

tada napomenu da se rad obavlja na ra&liitim mjestima,

. podatke o na&ivu, naravi ili vrsti rada (radno' mjesta) na koji se radnik

&apo%ljava ili kratak popis ili opis poslova,

:. podatke o danu otpoinjanja rada (dan sklapanja u'ovora i dan

otpoinjanja rada redovito nisu isti),

(Fod drugi vrsta ugovora nepotivanje propisanog o!lika ugovora razlog je nevaljanosti ugovora, ali usvru zatite radnika, kod ugovora o radu zakonodava& je izriito" odred!o" utvrdio da nepotivanje

propisanog pisanog o!lik ugovora o radu ne utjee na njegovu valjanost.

**


45/122

;. podatke o oekivanom trajanju u'ovora, ako se radi o radu na odre#eno

vrijeme,

8. podatke o trajanju plaeno' 'odi%nje' odmora na koji radnik ima pravo,

a ako se takav podatak ne moe dati u vrijeme sklapanja u'ovora,odnosno i&davanja potvrde u'ovor treba sadravati odredbe o nainu

odre#ivanja trajanja to'a u'ovora,

?. podatke o otka&nim rokovima kojih se moraju pridravati radnik,

odnosno poslodava", a u sluaju kad se takav podatak ne moe dati u

vrijeme sklapanja u'ovora, odnosno i&davanja potvrde, odredbe o

nainu odre#ivanja otka&nih rokova,


46/122

- isto je tako &akonska pretpostavka da je sklopljen u'ovor o radu na

neodre#eno vrijeme ako poslodava" do dana poetka rada ne sklopi s

radnikom u'ovor o radu u pisanom obliku ili mu ne i&da pisanu potvrdu

o sklopljenom u'ovoru,- ako je u'ovor o radu na odre#eno vrijeme sklopljen protivno odredbama

akon o radu smatra se da je sklopljen u'ovor o radu na neodre#eno

vrijeme,

- ako radnik ostane raditi nakon isteka vremena na koje je sklopljen

u'ovor o radu na odre#eno vrijeme, smatra se da je sklopljen u'ovor o

radu na neodre#eno vrijeme.

3.3.2. !ovor o radu na odre#eno vrijeme

'ovor o radu na odre#eno vrijeme ima sve osobine u'ovora o radu i mora

sadravati sve sastojke to' u'ovora, jasno u& posebnosti ve&ane &a vrijeme

na koje je sklopljen.

*akav u'ovor sklapa se samo i&nimno, ako su kumulativno ispunjeni sljedei

uvjeti

- prestanak mora biti unaprijed utvr#en,

- ra&lo&i prestanka moraju biti objektivni,

- ra&lo&i prestanka moraju biti opravdani rokom, i&vr%enjem odre#eno'

posla ili nastupanjem odre#eno' do'a#aja.

%rimjeri$e, u tom smislu opravdani ra&lo&i su se&onski posao, &amjena

privremeno nena&ono' radnika (&bo' re"imo due bolesti, rodiljno'

dopusta i sl.), vremenska i stvarno o'raniena narudba ili dru'o

privremeno poveanje opse'a poslova, privremeni poslovi &a ije obavljanje

poslodava" ima i&nimnu potrebu, ostvarenje odre#eno' poslovno' pothvata

(npr. i&'radnja po'ona u ino&emstvu) ili ukr"aja posade na brod (&a jedno ili

nekoliko putovanja) i dr.

'ovor o radu na odre#eno vrijeme mora sadravati odredbe o oekivanom

trajanju u'ovora (npr. %est mjese"i, ; dana, do okonanja odre#eno'

posla, do povratka nena&ono' radnika i sl.).

*5


47/122

$io u'ovora o radu na odre#eno vrijeme sklapa se &a Dse&onske posloveE

kao %to su radovi u poljodjelstvu, %umarstvu, u'ostiteljstvu, 'raditeljstvu i

sl. 3e&onski rad ima odre#enih posebnosti 'lede rasporeda radno'

vremena, odmora i dopusta, nono' rada, obrauna plaa i dr.

6adni odnos &asnovan u'ovorom o radu na odre#eno vrijeme prestaje

istekom roka utvr#eno' u'ovorom, %to &nai da je rok bitan sastojak

u'ovora o radu na odre#eno vrijeme. 7&nimno, ako je to u samom u'ovoru o

radu (posebno) u'ovoreno, radni odnos &asnovan u'ovorom o radu na

odre#eno vrijeme moe prestati i otka&om. Poslodav"i esto po'rije%e i ne

ekajui da pro#e vrijeme na koje je sklopljen u'ovor o radu na odre#eno

vrijeme, daju radniku otka& iako u u'ovoru nema odredbi o mo'unosti

otka&a u'ovora. takvim sluajevima, ako do#e do sudsko' (radno')

spora, sudovi donose presude u korist radnika.

7ma sluajeva da poslodava" u&astopno obnavlja u'ovore o radu na

odre#eno vrijeme. akonom je i&riito propisano da poslodava" ne smije

sklopiti jedan ili vi%e u&astopnih u'ovora o radu naodre#eno vrijeme, na

temelju kojih se radni odnos s istim radnikom &asniva &a neprekinuto

ra&doblje due od tri 'odine, osim u sluaju

- ako je to potrebno &bo' &amjene privremeno nena&ono' radnika, ili

- kad je to &bo' nekih dru'ih objektivnih ra&lo'a dopu%teno &akonom ili

kolektivnim u'ovorom.

*o &nai da u'ovori o radu na odre#eno vrijeme ne mo'u trajati neprekinuto

due od tri 'odine, neovisno o vrsti poslova koje radnik obavlja.

+vakva je situa"ija &a radnike povoljnija u odnosu na raniju situa"iju;:, jer vi%e

nije dopu%teno da u'ovor o radu na odre#eno vrijeme traje due od tri 'odine

neovisno o poslovima na kojima je radnik radio, dok je ranije u'ovor o radu &a

svaki od poslova kod jedno' poslodav"a mo'ao trajati po tri 'odine.

Ve&ano u& ovaj nain prestanka u'ovora o radu u praksi se esto javlja i

pitanje %to poslodava" treba uiniti kako bi radniku dao do &nanja da je

u'ovor istekao i da 'a nema namjeru produavati, je li potrebno o tome

*+ovi" Zakono" o radu $vezano uz njegovo stupanje na snagu, v. (us-not. !r. /.% ukinut je dio odre!e kojije, vezano uz "ogunost skalpanja ugovora o radu na odre'eno vrije"e, glasio Lna isti" poslovi"aL

*8


48/122

donositi posebnu odluku ili ne. Poslodava" je u opisanoj situa"iji duan samo

obavijestiti radnika;;da je u'ovor o radu istekao. aime, kada bi poslodava"

donosio i posebnu odluku o otka&u tada u'ovor ne bi prestao istekom

vremena na koje je sklopljen ve bi prestao otka&om, a redoviti otka&ukljuuje pravo radnika na otka&ni rok, te pod odre#enim uvjetima i pravo na

otpremninu, a koja prava nisu sukladna pravnoj prirodi u'ovora o radu na

odre#eno vrijeme. 6adnik i poslodava" su u trenutku sklapanja u'ovora o

radu na odre#eno vrijeme pristali na to da u'ovor traje jedno odre#eno

vrijeme kao i na sve posljedi"e isteka vremena na koj