Download pdf - OSNOVE EKONOMIJE- skripta

Transcript

1. POGLAVLJE: OSNOVE EKONOMIJE (prof.Kolakovi)Definicije ekonomije: Prouava kako se odreuju cijene rada, kapitala i zemlje i kako se te cijene upotrebljavaju da bi se ta sredstva usporeivala. Istrauje ponaanje financijskih trita i analizira kako ona rasporeuju kapital na ostatak ekonomije. Analizira posljedice dravnog reguliranja na efikasnost trita. Istrauje razdiobu dohotka i predlae naine da se pomogne siromanima bez naruavanja mogunosti ekonomije. Istrauje utjecaj dravne potronje, poreza i prorauskih deficita na rast. Prouava polete i padove nezaposlenosti i proizvodnje to podjaruje poslovni ciklus i razvija ekonomsku politiku vlade za unapreenje ekonomskog rasta. Ispituje modele razmjene meu dravama i analizira utjecaj prepreka u razmjeni. Istrauje rast u zemljama u razvoju i predlae naine za poticanje efikasne upotrebe sredstava. ZAJEDNIKA DEFINICIJA: EKONOMIJA predstavlja znanstveno prouavanje kako drutva upotrebljavaju sredstva da bi proizvela korisne robe i raspodijelila ih razliitim ljudima.

DRUTVA svi oblici trgovakih drutava, drava - proizvode robe i usluge za zadovoljavanje potreba ljudi

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

POVIJEST PROUAVANJA EKONOMIJE- izvori datiraju iz 1776. Adam Smith: Istraivanje prirode i bogatstva naroda (osnovna naela trine ekonomije) - A. Smith se smatra utemeljiteljem prve grane ekonomije MIKROEKONOMIJE - John Maynard Keynes: Opa teorija zaposlenosti, kamata i novca - J.M. Keynes se smatra zaetnikom - MAKROEKONOMIJE MIKROEKONOMIJA je grana ekonomske znanosti koja prouava ponaanje pojedinanih ekonomskih subjekata; proizvodnih (poduzea, seljaka gospodarstva) i potroakih (potroai i kuanstva). MAKROEKONOMIJA je grana ekonomije koja se bavi prouavanjem cjelokupnog nacionalnog gospodarstva i utvruje meuovisnost izmeu njezinih vanijih agregata kao to su nacionalni dohodak, agregatna potronja, tednja, investicije, uvoz, izvoz i dr.

DVIJE OSNOVNE PRETPOSTAVKE U EKONOMIJI:1) OSKUDNOST DOBARA (kad bi ih bilo neogranieno ekonomija ne bi ni postojala) 2) ELJA ZA EFIKASNOU (upotreba sredstava na najbolji mogui nain i smanjenje rasipnosti)

TRI OSNOVNA PROBLEMA EKONOMSKE ORGANIZACIJE:1. to? 2. Kako? 3. Za koga? proizvoditi 1. KOJE e se robe proizvoditi i u kojim koliinama? 2. KAKO e se dobra proizvesti? (drutvo mora odrediti tko e ostvariti proizvodnju, s kojim sredstvima i kojim tehnikama) 3. ZA KOGA e se dobra proizvoditi? (za koji krug potroaa je proizvod namijenjen)

TRINE STRUKTURE(trina, naredbodavna, mjeovita ekonomija) 1. Ekonomski sustav koji ekonomska pitanja rijeava pomou trita naziva se TRINA EKONOMIJA pojedinci i privatna poduzea donose odluke o proizvodnji i potronji Sustav cijena, trita, profita i gubitaka odreuje to, kako i za koga proizvoditi. 2. NAREDBODAVNA EKONOMIJA sustav u kojem drava donosi sve odluke o proizvodnji i potronji. Drava je posjedvala veinu sredstava za proizvodnju. Nazivala se i planska ekonomija. 3. MJEOVITA EKONOMIJA Kombinacija elemenata trine i naredbodavne ekonomije. Odluke o proizvodnji donosi trite, a zakone donosi drava regulira obrazovanje i politiku te poslovanje i zagaivanje prirode.eISPIT.com - Online ispiti i skripte

TEHNOLOKE MOGUNOSTI DRUTAVADa bi mogli odgovoriti na 3 osnovna pitanja ekonomije, moramo odluiti o utrocima (inputima) i proizvodima (outputima). UTROCI robe ili usluge koje se upotrebljavaju za proizvodne procese PROIZVODI proizvodna dobra ili usluge koja su rezultat proizvodnog procesa Razlika izmeu INPUTA i OUTPUTA = VA (value adit) ili DV (dodana vrijednost) FAKTORI PROIZVODNJE - tu spadaju zemlja, rad i kapital ZEMLJA a) prirodni izvori koji se upotrebljavaju za poljodjelstvo, gradnju kua, tvornica Tu se ubrajaju zrak, voda, zemlja, klima. b) energetski izvori za opskrbu gorivom automobila i stanova c) neenergetski izvori npr. bakar i eljezne rude RAD Svjesna i svrsishodna djelatnost ovjeka s ciljem proizvodnje proizvoda. Predstavlja utroeno vrijeme u proizvodnji. KAPITAL Predstavlja trajna dobra ekonomije, proizvedena radi toga da proizvode druga dobra. Obuhvaa materijalna dobra: strojevi, kompjutori, automobili, ceste KAPITAL SE RAZVIO U 3 DIJELA: 1) FIZIKI KAPITAL 2) FINANCIJSKI KAPITAL 3) INTELEKTUALNI KAPITAL TRI NOVA DODATNA FAKTORA PROIZVODNJE: 1. ZNANJE 2. INFORMACIJA 3. KOMUNIKACIJA

GRANICA PROIZVODNIH MOGUNOSTISredstva i dostupna tehnologija ograniavaju zajednice u proizvodnji proizvoljnih koliina i proizvoda. Granica proizvodnih mogunosti to se vie sredstava koristi za proizvodnju jednog proizvoda, to manje ostaje za proizvodnju drugog. Granica proizvodnih mogunosti prikazuje maksimalne koliine proizvodnje koje neka ekonomija moe dobiti uza zadano tehnoloko znanje i zadanu koliinu raspoloivih utroaka. (knjiga dijagram i tablica)

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

2. POGLAVLJE: TRITA I DRAVA U MODERNOJ EKONOMIJI1. TO JE TRITE? Ustrojstvo kojim kupci i prodavai meusobno djeluju da bi odredili cijenu i koliinu dobra ili usluge. Mjesto gdje se susreu ponuda i potranja i gdje se definira cijena. CIJENA je vrijednost dobara izraena u novcu. TRINA RAVNOTEA predstavlja ravnoteu izmeu svih razliitih kupaca i prodavaa. Kuanstva ili poduzea ele kupiti ili prodati odreene koliine ovisno o cijeni. Trite pronalazi ravnotenu cijenu koja istovremeno zadovoljava elje kupaca i prodavaa. - previsoka cijena uzrokuje nagomilavanje zaliha - preniske cijene izazivaju ogromnu potranju i nestaicu roba Ravnotea ponude i potranje cijena proizvoda optimalna kupcima a s obzirom na koliinu proizvoda i prodavaima. Trite odreuje to, kako i za koga proizvoditi. Porast interesa potroaa utjee na porast cijena to dovodi do poveanja koliine proizvodnje. ( poduzea moraju obratiti pozornost na upotrebu najefikasnije metode za proizvodnju) 2. RAZMJENA, NOVAC I KAPITAL Naprednu ekonomiju karakterizira razgranata mrea razmjene (pojedinac drava). Ona ovisi o detaljnoj specijalizaciji i podjeli rada. Danas je sredstvo razmjene u ekonomiji NOVAC = mjerilo za vrijednost stvari i mjerenje financijske razmjene. Tok novca je glavni pokreta ekonomskog sustava. Suvremene industrije oslanjaju se na upotrebu velikih koliina kapitala (na strojeve, velike tvornice i zalihe) RAZMJENA, SPECIJALIZACIJA I PODJELA RADA Specijalizacija usmjeravanje vlastitih napora na odreeni skup zadaa - omoguuje na najbolji mogui nain ostvarivanje odreenih prednosti Vana injenica ekonomije je podjela rada, a ne da svatko radi sve osrednje. To se postie ralanjujui proizvodnju na mnogobrojne male specijalizirane korake i zadatke. Podjela rada najbolje se obavlja prema odreenim sklonostima/prednostima pojedinaca.

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

3. POGLAVLJE: OSNOVNI ELEMENTI PONUDE I POTRANJERaspored potranje ili krivulje potranje POTRANJA je odnos izmeu cijene i traene robe. Cijena i potranja su obrnuto proporcionalne. ZAKON OPADAJUE POTRANJE - obrnuto proporcionalne veliine - postoje dva razloga: 1) UINAK SUPSTITUCIJE ( npr.maslac/margarin) 2) UINAK DOHOTKA CIJENA (kad se mijenja cijena onda se mijenja i traena koliina) Promjenom cijene kreemo se po krivulji potranje. FAKTORI KOJI UTJEU NA KRIVULJU POTRANJE: 1) PROSJENI DOHODAK (pomie se krivulja potranje u desno) 2) VELIINA TRITA (stanovnitva) 3) CIJENE SRODNIH DOBARA (dobra koja ostvaruju istu funkciju) a) SUPSTITUTI (avion/autobus) b) KOMPLEMENTI (cijene povezanih dobara) npr. nia cijena benzina poveava potranju za automobilima 4) UKUSI ili PREFERENCIJE (raznolikost kulturnih i povijesnih utjecaja) 5) POSEBNI UTJECAJI (pomak krivulje potranje) npr. kvaliteta ceste, klimatski uvjeti NETO UINAK navedenih promjena (utjecaja) naziva se poveanje potranje ili smanjenje potranje. Raspored ponude ili krivulje ponude PONUDA je odnos izmeu cijene nekog dobra i koliine proizvoda koju su proizvoai spremni proizvesti za tu cijenu ako su ostali uvjeti nepromjenjeni. CIJENA (ako se smanji cijena kreemo se po krivulji ponude i smanjuje se ponuena koliina) FAKTORI KOJI UTJEU NA KRIVULJU PONUDE: 1) TEHNOLOGIJA (trokovi proizvodnje) kompjuterizirana proizvodnja smanjuje trokove proizvodnje i poveava ponudu 2) CIJENE UTROAKA (INPUTA) rad, energija, postrojenje (smanjenje nadnica, smanjuje trokove i poveava ponudu) 3) CIJENE SRODNIH DOBARA (dobra koja ostvaruju istu funkciju) 4) POLITIKA DRAVE (uklanjanje carine, poreza na uvozne automobile oni su jeftiniji) 5) POSEBNI UTJECAJI (ublaavanje zakona o zatiti okolia)eISPIT.com - Online ispiti i skripte

Ponuda se mijenja, ako se mijenja bilokoji utjecaj osim vlastite cijene robe. (ako se promijeni cijena onda se kreemo po krivulji!) RAVNOTEA PONUDE I POTRANJE (E) TRINA RAVNOTEA se ostvaruje pri onoj cijeni i koliini pri kojima su snage ponude i potranje izjednaene. (i kupac i prodava su zadovoljni) UINAK POMAKA PONUDE I POTRANJE - analiza sila ponude i potranje moe se mijenjati ravnotena cijena i ravnotena koliina Ako potranja rastekrivulja potranje ide DESNO (cijena gore, koliina gore) Ako potranja padakrivulja potranje ide LIJEVO (cijena dolje, koliina dolje) Ako ponuda raste...krivulja ponude ide DESNO (cijena dolje, koliina gore) Ako ponuda pada...krivulja ponude ide LIJEVO (ciijena gore, koliina dolje) ISTODOBNI POMACI PONUDE I POTRANJE (knjiga - grafovi) NOVAC KAO SREDSTVO RAZMJENE Razmjena specijaliziranih dobara i usluga koristi novac kao sredstvo plaanja. Bez novca razmjena bi se teko odvijala, troilo bi se mnogo vremena. KAPITAL Ekonomska djelatnost rtvovanje tekue potronje da bi se poveao kapital Ulaui u kapital (fiziki, ekonomski, intelektualni) poveavamo buduu produktivnost nae ekonomije. Moe se kupovati, prodavati, razmjenjivati. To mu omoguava sustav VLASNIKIH PRAVA. EKONOMSKA ULOGA DRAVE Promaaji trita ponekad dovode do nedostataka. (zagaenje okolia, nezaposlenost, krajnje siromatvo) Drava tada regulira poslovanje. Zadae drave moemo razvrstatu u tri osnovne grupe: 1.POVEANJE EFIKASNOSTI (borba protiv monopola,visokih cijena ili niske proizvodnje) 2.PROMICANJE PRAVEDNOSTI (pravedna razdioba dohotka putem oporezivanja) 3.POTICANJE MAKROEKONOMSKOG RASTA I STABILNOSTI (smanjenje nezaposlenosti i inflacije obuhvaa mjere fiksalne i monetarne politike)

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

4. POGLAVLJE: PRIMJENE PONUDE I POTRANJEELASTINOST POTRANJE NA CIJENU ("cjenovna elastinost") - mjeri koliko se mijenja koliina traenog dobra kad se mijenja njegova cijenaDEFINICIJA:

Cjenovna elastinost je postotna promjena traene koliine podijeljena postotnom promjenom cijene. CJENOVNA ELASTINOST VISOKA dobra elastina potranja (traena koliina snano reagira na promjenu cijene) CJENOVNA ELASTINOST NISKA neelastinost (traena koliina slabo reagira na promjenu cijene) Cjenovnu elastinost odreuju ekonomski faktori. Elastinost je vea za luksuzna dobra, kada su dostupni supstituti i kada potroai imaju vie vremena prilagoditi svoje ponaanje.

IZRAUNAVANJE ELASTINOSTI POTRANJECJENOVNA POSTOTNA PROMJENA TRAENE KOLIINE ELASTINOST = -----------------------------------------------------------------------POTRANJE POSTOTNA PROMJENA CIJENE ( ED )

1) Ako je > 1 POTRANJA JE ELASTINA NA CIJENU 2) Ako je < 1 POTRANJA JE NEELASTINA NA CIJENU 3) Ako je = 1 IMAMO JEDININU ELASTINOST POTRANJE ELASTINOST I PRIHOD Ukupni prihod = P x Q (npr. 5 jednica po cijeni 3 kn = 15 kn => ukupni prihod) Pod utjecajem cjenovne elastinosti ukupni prihod se mijenja. 1) NEELASTINA POTRANJA smanjenje cijene smanjuje ukupni prihod 2) ELASTINA POTRANJA smanjenje cijene poveava ukupni prihod 3) JEDININA ELASTINOST POTRANJE ne dovodi do promjene ukupnog prihoda ELASTINOST PONUDE NA CIJENU Mjeri se koliko se mijenja koliina dobra koja se nudi kada se mijenja njegova cijena.DEFINICIJA:

Elastinost ponude na cijenu je postotna promjena ponuene koliine podijeljena postotnom promjenom cijene.

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

IZRAUNAVANJE ELASTINOSTI PONUDECJENOVNA POSTOTNA PROMJENA PONUENE KOLIINE ELASTINOST = ---------------------------------------------------------------------PONUDE POSTOTNA PROMJENA CIJENE ( ES )

1) Ako je > 1 PONUDA JE ELASTINA NA CIJENU 2) Ako je < 1 PONUDA JE NEELASTINA NA CIJENU 3) Ako je = 1 IMAMO JEDININU ELASTINOST PONUDE

PROMJENA PONUDE I POTRANJE - najbolji primjer POLJODJELSTVO - tehnoloki progres u poljodjelstvu brz porast ponude - potranja za hranom sporije raste, zato se cijene prehrambenih proizvoda na tritu smanjuju - tu djeluje drava da se sprijee negativne posljedice naglih promjena - jedna od mjera koje donosi drava je OGRANIENJE USJEVA - drava planski odreuje koliko e tko proizvoditiZAKLJUAK:

Kljuno je stajalite da su dobra uvijek oskudna.Drutvo ne moe nikada ispuniti svaije elje. U normalnim uvjetima, sama cijena racionalizira oskudne ponude. U razdobljima nestaica na tritu, cijene rastu da bi odvratile potronju i ohrabrile proizvodnju. U razdobljima prezasiensti, cijene opadaju da bi se potaknula potronja i obeshrabrila proizvodnja. Kad se drave umijeaju u ponudu i potranju, cijene vie ne ispunjavaju ulogu opskrbljivaa, ve to postaju porezne stope, propisane minimalne nadnice, plafoni za kamatnjake, plafoni cijena energije i racionaliziranje. Posljedica tih uplitanja gubitak, neefikasnost, srdba

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

5. POGLAVLJE: POTRANJA I PONAANJE POTROAATEORIJA IZBORA I KORISNOSTI Osnovna pretpostavka je da potroai nastoje izabrati ona dobra i usluge koja najvie cijene, odnosno ona od kojih e imati najvie koristi. KORISNOST oznaava zadovoljstvo potroaa i odnosi se na stupanj u kojem oni daju prednost nekim dobrima i uslugama. U teoriji potranje kaemo da ljudi maksimiziraju svoju korisnost, to znai da biraju koaru dobara koju najvie vole. GRANINA KORISNOST predstavlja dodatno zadovoljstvo dobiveno iz potronje dodatne jedinice nekog dobra. ZAKON OPADAJUE GRANINE KORISNOSTI kae da granina korisnost dobra opada dok se koliina potroeng dobra poveava (npr.dodatna kuglica sladoleda ne donosi jednako zadovoljstvo kao i prva) ODNOS UKUPNE I GRANINE KORISNOSTI Ukupna korisnost potronje odreene koliine jednaka je zbroju graninih korisnosti do te toke. TRINA KRIVULJA POTRANJE predstavlja zbroj potranji pojedinaca pri svakoj cijeni, odnosno vodoravan zbroj krivulja potranje d.d. da bi se dobila trina krivulja potranje D.D. (knjiga graf)

SUPSTITUTI, KOMPLEMENTI I NEOVISNA DOBRA1) Porast cijene govedine smanjit e traenu koliinu govedine i poveati potranju za srodnim dobrima SUPSTITUTIMA Za dva dobra kaemo da su supstituti ako poveanje cijene dobra A poveava potranju za supstitutnim dobrom B. 2) Npr. hamburger i peciva za hamburger, odnosno automobil i benzin su povezana dobra KOMPLEMENTARNA. Komplementi su dobra kod kojih poveanje cijene dobra A uzrokuje smanjenje potranje za njegovim komplementarnim dobrom B. 3) Imamo i NEOVISNA dobra (kao to su govedina i udbenici) kod kojih promjena cijene jednog dobra uope ne utjee na potranju za drugim.

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

PROBITAK POTROAA (npr. aa vode) Paradok vrijednosti istie da ubiljeena novana vrijednost nekog dobra (izmjerena umnokom cijene i koliine) moe biti pogrena kao indikator ukupne ekonomske vrijednosti tog dobra. Raskorak izmeu ukupne korisnosti nekog dobra i njegove ukupne trine vrijednosti zove se PROBITAK POTROAA. Probitak se javlja jer zbog djelovanja zakona opadajue granine korisnosti "dobivamo vie nego to plaamo za".

ISKUSTVENE PROMJENE CJENOVNIH I DOHODOVNIH ELASTINOSTI Za mnoge ekonomske primjene bitno je imati brojane procjene cjenovnih elastinosti. (npr. fakulteti ele znati utjecaj viih cijena kolarina na upise studenata) Sline odluke ovise i o DOHODOVNOJ ELASTINOSTI. Npr. vlada mora izraunati efekt viih dohodaka na potronju energije pri planiranju politike ouvanja okolia itd. Sve te promjene zahtijevaju brojanu procjenu cjenovne elastinosti, ali i dohodovne elastinosti. Kvantitativne procjene izvode se iz trinih podataka o traenim koliinama, cijenama, dohodcima i drugim varijablama.

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

6. POGLAVLJE: PROIZVODNJA I ORGANIZACIJA POSLOVANJATEORIJA PROIZVODNJE I GRANINIH PROIZVODA PROIZVODNJA je proces kombiniranja proizvodnih faktora (inputa) s ciljem stvaranja proizvoda namijenjenih zadovoljenju ljudskih potreba (outputa). FUNKCIJA PROIZVODNJE kolika je maksimalna koliina proizvodnje koja se moe proizvesti sa zadanom koliinom utroaka. Ona se definira za dano stanje tehnike tehnikog znanja. Njen oblik je: Q = f (L, K, N) [ Q = veliina outputa L = koliina rada ] [ K = koliina kapitala N = koliina prirodnh resursa ] Poznavanje funkcije proizvodnje potrebno je radi utvrivanja ukupnog, prosjenog i graninog proizvoda.

UKUPNI, PROSJENI I GRANINI PROIZVODUKUPNI PROIZVOD oznaava ukupnu proizvedenu koliinu proizvoda izraenu u fizikim jedinicama GRANINI PROIZVOD (nekog utroka) je dodatni proizvod ili dodatna proizvodnja nastala poveanjem jednog utroka (inputa) za jednu jedinicu uz pretpostavku da se drugi utroci (inputi) ne mijenjaju (npr.poljodjelstvo).UKUPNA PROIZVODNJA

PROSJENI PROIZVOD = -------------------------------------UKUPNE JEDINICE UTROKA

(knjiga graf)

ZAKON OPADAJUIH PRINOSA tvrdi da emo dobivati sve manje i manje dodatne koliine proizvodnje kad upotrebljavamo dodatne koliine nekog utroka dok su drugi utroci fiksni. GRANINI PROIZVOD svake jedinice utroka e se smanjivati kad se koliina tog utroka poveava, dok su drugi utroci konstantni.

PRINOSI NA OPSEGSada pratimo efekt poveanja SVIH utroaka. Postoje 3 razliita sluaja: 1) KONSTANTNI PRINOSI NA OPSEG ukupna proizvodnja poveava se proporcionalno promjenama svih utroaka 2) OPADAJUI PRINOSI NA OPSEG ukupna proizvodnja poveava se po stopi manjoj od stope porasta koritenih utroaka 3) RASTUI PRINOSI NA OPSEG ukupna proizvodnja poveava se po stopi veoj od stope porasta koritenih utroaka

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

KRATKI ROK razdoblje u kojem poduzea mogu prilagoditi proizvodnju mijenjanjem varijabilnih faktora (sirovine i rad) ali tu se ne mogu mijenjati fiksni faktori kao to je kapital. DUGI ROK dovoljno dugo razdoblje u kojem se mogu prilagoditi svi faktori ukljuujui i kapital VARIJABILNI FAKTORI oni koji se mogu mijenjati u kratkom roku FIKSNI FAKTORI ne mogu se promijeniti u kratkom roku TEHNOLOKA PROMJENA poboljanje procesa za proizvodnju dobara i usluga, promjene starih proizvoda ili uvoenje novih. Razlikujemo INOVACIJU procesa od INOVACIJE proizvoda! PRODUKTIVNOST Mjeri omjer ukupne proizvodnje i ponderiranog prosjeka utroaka (inputa). Produktivnost moe biti UKUPNA i FAKTORSKA. Faktorska produktivnost predstavlja produktivnost pojedinog faktora za proizvodnju (produktivnost rada, kapitala, zemlje)

ORGANIZACIJA- poinje s pojavom ovjeka - da bi proizvodni rad bio to uspjeniji bilo ga je potrebno organizirati - sloenije organizacijske probleme nemogue je rjeavati bez znanstvenog pristupa ZNAENJE ORGANIZACIJE - omoguava realizaciju najsloenijih zadataka - negativne strane organizacije nepovoljno utjee na ovjeka odnosno njegovo ponaanje ORGANIZACIJSKA ZNANOST - znanstvena disciplina - razmimoilaenje o svrstavanju u skupinu (drutvena/tehnika) - unato tehnikim komponentama drutvena znanost ORGANIZACIJA svjesno udruivanje ljudi kojima je cilj da odgovarajuim sredstvima ispune odreene zadatke s najmanjim moguim naporom na bilo kojem podruju drutvenog ivota. VRSTE ORGANIZACIJE S obzirom na: OPSEG RADA potpuna / djelomina NAIN PROVOENJA individualna / shematska KONCEPCIJA RUKOVOENJA centralizirana / decentralizirana TRAJANJE RADA jednokratna / postupna POSTOJANJE PODUZEA organizirana / reorganizirana ORGANIZACIJA RADA svjesna ovjekova djelatnost kojom se usklauju svi initelji proizvodnje radi postizanja optimalnog rezultata

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

POSLOVNA ORGANIZACIJA PODUZEAORGANIZACIJA RADA izraava se u posebnim oblicima: 1) organizacija rada prije kapitalizma (zanatska i manufakturna) 2) poslovna organizacija poduzea kao oblik usklaivanja elemenata proizvodnje Organizacija rada i poslovne organizacije NE MOGU se izjednaavati! POSLOVNA ORGANIZACIJA bavi se nekim pitanjma iz djelokruga poslovanja i to: prikupljanjem kapitala, prikupljanjem radne snage, pribavljanjem sredstava i predmeta rada, akumuliranjem novim investicijama te primjenom tehniko-tehnolokih novina. PODUZEE ekonomska, ljudska, organizacijska i pravna cjelina koja kombiniranjem imbenika proizvodnje proizvodi proizvode odnosno usluge koje se prodaju na tritu radi ostvarivanja profita. Najvaniji faktori koji dovode do organizacije proizvodnje u poduzeima: - ekonomija masovne proizvodnje - pribavljanje sredstava - organizacija proizvodnog procesa (management) MANAGEMENT proces usmjeravanja ponaanja drugih prema izvrenju odreenog zadatka. Management ima 4 osnovne funkcije: 1) planiranje 2) organiziranje 3) upravljanje ljudskim potencijalima 4) voenje i kontrola

ORGANIZAVIJA PODUZEA KAO FAKTORA PROIZVODNJEProizvodna funkcija ima zadatak da kvalifikacijskom strukturom zaposlenih i njihovim radnim iskustvima proizvodi odreenu vrstu proizvoda u odreenoj koliini i kvaliteti, u odreeno vrijeme i s najmanjim trokovima. U proizvodnji sudjeluje velik broj ljudi najrazliitijih znanja, sposobnosti i sklonosti, koji trebaju ostvariti zajedniki cilj. Taj cilj je rentabilna i ekonomina proizvodnja odreene koliine proizvoda ili usluga. Proizvodnu funkciju karakterizira globalna raspodjela poslova koja obuhvaa: poslove prilagoavanja nacrta proizvoda, poslove operativne i tehnoloke pripreme, poslove neposrednog procesa proizvodnje s unutarnjim transportom, poslove tehnikog nadzora, poslove odravanja i poslove zatite na radu. Zadatak pripreme proizvodnje: prije poetka ispitati i utvrditi okolnosti uz koje e se proizvoditi kako bi se proizvodni proces mogao odvijati normalno, bez zastoja.

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

ORGANIZACIJA PODUZEA KAO FAKTORA POVEZIVANJA PODUZEAOsnovni oblici poduzea: - individualno vlasnitvo - partnerstvo - korporacija INTEGRACIJA je proces spajanja i pripajanja poduzea radi postizanja zajednikih uinaka. Ostvaruje se na 2 naina: 1) SPAJANJE (fuzija) spajanje dvaju ili vie poduzea u jedno novo na koje integrirana poduzea prenose svu svoju imovinu. 2) PRIPAJANJE (akvizicija) pripajanje jednog ili vie manjih poduzea nekom veem poduzeu. Poduzea koja se pripajaju unose svu svoju imovinu u vee poduzee te gube pravnu samostalnost.VRSTA PODUZEA U OSOBNOM VLASNITVU PARTNERSKA PREDNOSTI - lako se formiraju - jednostavno odluivanje - jednostavno oporezivanje - lako se formiraju - diverzificirano odluivanje - opstojnost u sluaju povlaenja partnera - jednostruko oporezivanje - ograniena odgovornost - profesionalni management - lako dostupan kapital - nii trokovi proizvodnje NEDOSTACI - nema kontrole odluivanja - visok rizik - skupi rad i kapital - mogunost nesporazuma meu partnerima pri odluivanju - visok rizik - skupi rad i kapital - sloena managementska struktura moe odluivanje uiniti sporimi nedjelotvornim -sukob izmeu managera i dioniara - dvostruko oporezivanje

KORPORACIJE

TIPOVI INTEGRACIJE S OBZIROM NA PROIZVODNO-TEHNOLOKU POVEZANOST PODUZEA:

- poduzea koja su zaista meusobno vrsto povezana (sadri slijedee tipove veza: serijska ili sekvencijalna meuovisnost, paralelna veza, neposredno-povratna veza, posredno-povratna veza i agregatna veza) - poduzea koja su meusobno slabije povezana - poduzea koja su meusobno nepovezana TEHNOLOKA PROMJENA Ukupna proizvodnja je porasla vie nego desetorostruko od poetka stoljea do danas, a i tehnologija se znatno promijenila. Dananji asortiman dobara potpuno se razlikuje od onoga to je prevladavao prije sto godina. Danas koristimo kompjutere, sintetska vlakna, svemirske rakete, a znamo da prije toga nije bilo. Tehnoloka promjena odnosi se na promjenu tehnologije kao to su pronalasci novih proizvoda inovacije proizvoda ili promjena u procesima proizvodnje dobara i usluga procesima inovacije. Tehnoloka promjena pomie funkciju proizvodnje prema gore. (knjiga graf)

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

7. POGLAVLJE: ANALIZA TROKOVAPOJMOVNO DEFINIRANJE TROKOVA Trokovi predstavljaju novani izraz utroenih elemenata u procesu proizvodnje. Trkovi se dobivaju kada se utroci pomnoe s cijenama elemenata radnog procesa. Tako trokovi predstavljaju vrijednosni izraz utroaka.DEFINICIJA:

Trokovi su vrijednosno izraeni utroci elemenata procesa proizvodnje ili pruanja usluga, a koji su nastali ili su uzrokovani poslvnom aktivnou poduzea.

UTROAK, IZDATAK, RASHOD I GUBITAKTi su pojmovi bliski poput troka, ali nisu identini. UTROAK je naturalni izraz za utroene elemente proizvodnje (npr. sati rada radnika, sati koritenja strojeva, kWh el. enegije. U konkretnom sluaju to je odreena koliina hmelja, penice, eeraza proizvodnju pive) IZDACI predstavljaju smanjenje novanih sredstava u blagajni ili na raunu u banci. Izdaci mogu biti ekonomski povezani uz trokove ali i ne moraju. RASHODI su trokovi sadrani u prodanim proizvodima ili uslugama, tj. nabavna vrijednost prodane robe i materijala, izdaci vezani za financiranje i drugi izdaci koji nisu uzrokovani ostvarivanjem poslovnog uinka. GUBICI predstavljaju izgubljene predmete rada tijekom proizvodnog procesa. Gubitak takoer predstavlja i negativni poslovni rezultat.

VRSTE TROKOVAUKUPNI, FIKSNI I VARIJABILNI UKUPNI TROAK (eng. Total Cost) je najnii ukupni novani izdatak potreban za proizvodnju odreene koliine proizvodnje (q). Ukupni troak raste sa porastom koliine proizvodnje. Ukupni trokovi se ralanjuju na fiksne (fixed costs) i varijabilne (variable costs).

TC = FC + VCFIKSNI TROKOVI (stalni) su oni trokovi koji se ne mijenjaju sa promjenom koliine proizvodnje. Oni postoje ak i onda kada se uope ne proizvodi (amortizacija, trokovi osiguranja, najamnine, zagarantirane plae radnika) VARIJABILNI TROKOVI (promjenjivi) su oni trokovi koji se mijenjaju pri svakoj promjeni koliine proizvodnje. Obuhvaaju trokove sirovine, energije, nadnica, transporta(knjiga tablica)

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

GRANINI TROAK (marginalni) je dodatni troak proizvodnje jedne jedinice proizvoda vie. Oni predstavljaju promjenu u ukupnim trokovima. Mogu biti vrlo niski (avionska karta u praznom avionu trokovi su samo cijena obroka i pia) Mogu biti i vrlo visoki (prekoraenje kapaciteta u proizvodnji elektrine energije) Empirijska istraivanja pokazala su da za veinu proizvodnih djelatnosti, poljoprivredi, maloprodaji krivulje graninih trokova imaju oblik slova U, tj. minimuma, a zatim poinju rasti.

PROSJENI UKUPNI, FIKSNI I VARIJABILNI TROKOVIPROSJENI UKUPNI TROKOVI (Average Total Costs) dobivaju se podjelom ukupnih trokova sa ukupnim brojem proizvedenih jedinica.ATC = TC / q

Prosjeni ukupni trokovi se takoer dijele na prosjene fiksne trokove i prosjene varijabilne trokove. PROSJENI FIKSNI TROKOVI (Average Fixed Costs) dobivaju se podjelom fiksnih trokova sa koliinom proizvodnje.AFC = FC / q

PROSJENI VARIJABILNI TROKOVI (Average Variable Costs) dobivaju se podjelom varijabilnih trokova sa koliinom proizvodnje.AVC = VC / q

OPORTUNITETNI TROKOVI (Opportunity Costs) Ne predstavljaju financijske trokove i pojavljuju se samo u mikroekonomiji i managementu. To nisu trokovi koji su vezani za novane iznose i tee su vidljivi. To su trokovi alternativne upotrebe novca. Ekonomski gledano oportunitetni troak prilikom svakog izbora u donoenju odluke predstavlja proputenu vrijednost slijedee najbolje alternative. U svijetu oskudnosti i ekonomskog donoenja odluka, izbor jedne stvari podrazumijeva rtvovanje neke druge stvari pa oportunitetni troak predstavlja vrijednost rtvovanog dobra ili usluge. Trokovi studija predstavljaju ukupne trokove, ali oportunitetni trokovi obuhvaaju jo i trokove proputene zarade. Oportunitetni troak poduzetnika je proputena nadnica u poduzeu, pa mu zarada mora biti vea od oportunitetnih trokova. Oportunitetni trokovi sastoje se dakle od eksplicitnih i implicitnih trokova.

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

Primjena oportunitetnih trokova javlja se i kod netrinih dobara i to sve od izbora pizze ili Big Maca, odluke o pripremi ispita ili odlasku na odmor, pa sve do donoenja odluka o izgradnji ceste ili parka ili izgradnji industrijskih postrojenja. TRANSAKCIJSKI TROKOVI To su trokovi razmjene dobara i usluga na tritu. Transakcijski trokovi dijele se na: 1) ex-ante 2) ex-post Pritom ex-ante transakcijski trokovi obuhvaaju: 1) trokove pronalaenja potencijalnih partnera za sudjelovanje u mrei 2) trokove pregovaranja 3) trokove pisanja ugovora 4) trokove zatite sporazuma Ex-post transakcijski trokovi obuhvaaju: 1) trokove kontrole provoenja ugovora 2) trokove koji nastaju ako ugovor ne ide predvienim tijekom 3) trokove cjenkanja ako ugovor ne definira sve situacije koje se ex-post pojave 4) trokove rjeavanja konflikata i sporova tijekom realizacije ugovora 5) trokove koji nastaju u sluaju preranog prekida ugovora

RACIONALIZACIJA TROKOVAJedan od naina postizanja konkurentske prednosti suvremenih poduzea je i putem postizanja i odravanja znaajno niih trokova. Najnii trokovi u industriji, pored specijalizacije i brzine, omoguuju povlateni poloaj na tritu. Racionalizacija trokova omoguava smanjenje cijena proizvoda i/ili usluga ili ostvarenje veih profita pri prodaji po prosjenoj industrijskoj cijeni. Konkurentska trokovna prednost poduzea proizlazi iz efikasnijeg obavljanja aktivnosti u lancu vrijednosti od ostalih konkurenata unutar industrije. Strategija racionalizacije trokova pokreta je redefiniranja uloge trokova u svakoj pojedinoj aktivnosti unutar lanca vrijednosti klasinih poduzea. Prilikom reorganizacije poslovanja management mora identificirati pojedine segmente toga lanca, dijagnosticirati trokove tih segmenata i ispitati konkurentnost u odnosu na konkurente. Kao mjeru racionalizacije trokova management se mora odluiti izmeu dvaju poslovnih strategija: 1) strategije vreg nadziranja trokovnih pokretaa ili 2) strategije potpunog rekonfiguriranja lanca vrijednosti

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

8. POGLAVLJE: PONUDA I ALOKACIJA NA KONKURENCIJSKIM TRITIMAPONAANJE KONKURENTSKOG PODUZEA Savreno konkurentsko poduzee maksimizira profite. (UP-UT) Maksimizacija profita nalae da poduzee efikasno upravlja svojim unutarnjim operacijama (sprijeava rasipanje, potie moral radnika, bira efikasne procese proizvodnje) i da donosi razborite odluke na tritu (kupuje tone koliine utroaka uz najnii troak i bira optimalnu razinu proizvodnje). Profiti su neto i iznos zarade ili isti prihod nekog poduzea. Profiti su iznos koji poduzee moe isplatiti kod dividenda vlasnicima, ponovno uloiti u novu tvornicu i opremu ili upotrijebiti kao financijske investicije. Sve te djelatnosti vlasnicima poveavaju vrijednost poduzea. Budui da je konkurencijska industrija napuena poduzeima koja su mala u odnosu na trite, dio krivulje potranje poduzea samo je maleni dio krivulje industrije.

KLJUNA STAJALITA SAVRENE KONKURENCIJE: 1) u savrenoj konkurenciji ima mnogo malih poduzea, svako proizvodi identian proizvod i svako je suvie malo da bi moglo utjecati na trinu cijenu 2) savreni konkurenti nailaze na potpuno vodoravnu krivulju potranje (dd) sa svojim proizvodima 3) dodatni prihod steen od svake dodatne prodane jedinice zbog toga jer je trina cijena fiksna

Proizvodnja pri kojoj se u savrenoj konkurenciji maksimizira profit je ona proizvodnja pri kojoj je granini troak jednak cijeni. Profit se maksimizira pri razini proizvodnje na kojoj je granini troak jednak cijeni.

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

UKUPNI TROAK I UVJET PRESTANKA RADA Kada je trina cijena nia od prosjenog troka proizvodnje poduzee nastavlja proizvoditi s gubitkom kako bi barem pokrivalo fiksne trokove. Kada cijena padne tako nisko da je ukupni prihod manji od varijabilnog troka i kad je cijena manja od prosjenog varijabilnog troka poduzee e minimizirati svoje gubitke prestankom rada. Analiza uvjeta prestanka rada dovodi do iznenaujueg zakljuka da poduzea koja maksimiziraju profite u kratkom roku mogu nastaviti s poslovanjem ak i onda kada gube novac. To posebno vrijedi za poduzea koja imaju veliki kapital i dug i stoga visoke fiksne trokove. Za takva je poduzea stoga jeftinije nastaviti s proizvodnjom uz gubitak nego prestati s radom i jo biti prisiljen plaati visoke fiksne trokove.(knjiga str.132. sl.8.3.)

PONAANJE PONUDE U KONKURENCIJSKIM INDUSTRIJAMA Sada prouavamo ponaanje svih poduzea zajedno. Da bi dobili trinu ponudu potrebno je zbrojiti ponude svih poduzea zajedno. Poduzee A e iznijeti jednu koliinu proizvoda, poduzee B neku drugu koliinu itd. Ponuena e koliina biti ograniena graninim trokovima svakog poduzea. Ukupna kupljena koliina na tritu pri danoj cijeni bit e zbroj pojedinanih koliina koje poduzea nude po toj cijeni.(knjiga str. 133.- sl.8.4.)

KRATKORONA I DUGORONA RAVNOTEA A. Marshall je pokazao da u kratkom roku pomaci potranje uzrokuju vee prilagodbe cijena i manje prilagodbe koliina nego u dugom roku. Tako razlikujemo dva razdoblja za trine ravnotee koja odgovaraju razliitim vrstama trokova (fiksni i varijabilni) : 1) KRATKORONA RAVNOTEA - kada se za bilo koje poveanje ili smanjenje proizvodnje mora upotrijebiti isti fiksni iznos pogona i opreme 2) DUGORONA RAVNOTEA - kada su svi faktori promjenjivi, tako da poduzea mogu sagraditi nove pogone, a nova poduzea ui u industriju

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

9. POGLAVLJE: NESAVRENA KONKURENCIJA I PROBLEM MONOPOLAU praksi je savrena konkurencija rijedak sluaj, dok veina ostalih ima obiljeje nesavrene konkurencije. MODELI NESAVRENE KONKURENCIJE Glavne vrste nesavrene konkurencije su: monopol, duopol, digopol, monopolistika konkurencija.DEFINICIJA:

Ako poduzee moe osjetno utjecati na trinu cijenu svoje proizvodnje, tada se poduzee klasificira kao "nesavreni konkurent". Nesavrena konkurencija prevladava u industriji kad god pojedinani prodavatelji imaju odreeni nadzor nad cijenom svoga proizvoda. Nesavrena konkurencija ne podrazumijeva da poduzee ima apsolutni nadzor nad cijenom svog proizvoda, ve ono moe odrediti cijenu svojem proizvodu samo u razumnom okviru. Veina slobodne odluke nad cijenom razlikovat e se od industrije, pa tako osciliraju i postotne promjene u potranji za tim proizvodima (npr. maloprodaja kompjutora). RAZNOLIKOST NESAVRENIH KONKURENATA 1) MONOPOL predstavlja najekstremniji sluaj nesavrene konkurencije Samo jedno poduzee koje ima potpuni nadzor nad nekom industrijom naziva se monopolist. Istinski su monopoli danas rijetki i oni obino egzistiraju uz odreeni oblik dravne protekcije. Monopolski poloaj poduzea obino ne traje dugo, zbog napada konkurenata (mobilni telefoni konkuriraju tradicionalnim, prodavatelji lo-ulja plinarama) 2) OLIGOPOL predstavlja sluaj nesavrene konkurencije u kojem se pojavljuje malo prodavatelja u industriji (2-10) Pojedinana djelovanja poduzea mogu utjecati na trinu cijenu (npr. snienje cijena avioprijevoznika, snienje cijena proizvoaa automobila) U oligopolu dakle, postoji konkurencija, ponekad vrlo otra. 3) MONOPOLISTIKA KONKURENCIJA oblik nesavrene konkurencije u kojem veliki broj prodavatelja proizvodi diferencirane proizvode. Slina je savrenoj konkurenciji u kojoj ima mnogo prodavatelja izmeu kojih niti jedan nema veliki dio trita, ali od savrene konkurencije se ipak razlikuje po tome to proizvodi koje prodaju razliita poduzea nisu identini. Stoga poduzea mogu prodavati po neznatno razliitim cijenama, jer pprodaju neznatno razliite proizvode. Diferencijacija proizvoda pojavljuje se zbog razlike u kvaliteti, u osobinama ili dizajnu (klasian primjer su proizvoai kompjutora) Jedan vaan izvor diferencijacije proizvoda izvire iz poloaja, te zbog toga veina maloprodajnih poduzea djeluje na tritu kao monopolistiki konkurent.

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

IZVORI NESAVRENOSTI TRITA 1) TROKOVI I NESAVRENOST TRITA 2) ZAPREKE ULASKU 1. TROKOVI I NESAVRENOST TRITA Posjedovanjem suvremene tehnologije, te ekonomijom opsega poduzea mogu smanjiti svoje trokove poveanjem svoje proizvodnje. To znai da e vea poduzea imati trokovnu prednost nad manjim konkurentima. Jedno ili nekoliko poduzea poveavat e svoju proizvodnju do toke u kojoj e proizvoditi znaajan dio ukupne industrijske proizvodnje. Primjeri industrija sa znaajnim ekonomijama opsega nisu rijetki. 2. ZAPREKE ULASKU To su faktori koji novim poduzeima oteavaju da uu u neku industriju. Zapreke ukljuuju zakonska ogranienja, visoke trokove ulaska i diferencijaciju proizvoda. ZAKONSKA OGRANIENJA ukljuuju PATENTE, ULAZNA OGRANIENJA, UVOZNA OGRANIENJA. 1) PATENTI su pravne zatite izumitelja koje mu doputaju privremeno iskljuivo koritenje (ili monopol) proizvoda ili procesa koji se patentira. 2) ULAZNA OGRANIENJA su koncesije koje se odobravaju za opskrbu nekog podruja (komunalne usluge, telefon, plin) 3) UVOZNA OGRANIENJA su vanjskotrgovinske tarife i kvote koje imaju za zadatak ouvanje od inozemnih konkurenata. VISOKI TROKOVI ULASKA To su visoki trokovi ulaganja u kreiranje ili imitiranje, te provjeru novih proizvoda te trokovi prenavike potroaa. OGLAAVANJE I DIFERENCIJACIJA PROIZVODA Oglaavanjem se moe izgraditi svijest o proizvodu i lojalnosti dobro poznatim metodama (npr. Pepsi i Coca-Cola). Diferencijacija proizvoda tj. proizvodnja irokog portfolija proizvoda za iroki raspon potroaa takoer e predstavljati veliku zapreku ulasku konkurenata.

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

GRANINI PRIHOD I MONOPOLPOJAM GRANINOG PRIHODA GRANINI PRIHOD je dodatak ukupnom prihodu koji dolazi kad se prodaja povea za 1 jedinicu. Granini prihod moe biti i pozitivan i negativan. Izrauna se odbijanjem ukupnog prihoda kojeg smo dobili prodajom q jedinica proizvoda od ukupnog prihoda kojeg smo dobili prodajom q+1 jedinica. (knjiga tablica 9.3) Negativni granini prihod znai da, radi toga da proda dodatne jedinice, poduzee mora smanjiti svoju cijenu tako da se njegovi ukupni prihodi smanjuju. Elastinost i granini prihod granini prihod je pozitivan kad je potranja elastina, nula kada je elastinost potranje na cijenu jednaka jedinici i negativan kad je potranja neelastina.

KAKO MONOPOLIST MAKSIMIZIRA SVOJE PROFITE Kad se monopolist suoi sa danom krivuljom potranje i kada eli maksimizirati ukupni profit (U Profit = U Prihod U Trokovi) on mora iznai ravnotenu cijenu i ravnotenu koliinu koji daju najvei profit. ( P x Q ) Maksimalan profit e ostvariti poveanjem proizvodnje do razine na kojoj je granini prihod poduzea jednak graninom prihodu troka (knjiga-tablica 9.4.) Isti sluaj moemo promatrati i promatrajui krivulje ukupnog troka, ukupnog prihoda i ukupnog profita. (graf knjiga) * U uvjetima savrene konkurencije granini prihod jednak je cijeni, a cijena je jednaka prosjenom prihodu. ( P = MP = AP )

NAELO GRANINOSTIPrimjena granine analize u ekonomiji upoznaje nas s nekim novim nainima razmiljanja o trokovima i koristima. Naelo graninosti omoguava ekonomsko zakljuivanje. To znai da trebamo gledati granine trokove i granine koristi i ne osvrtati se na prole ili izgubljene trokove. Pri donoenju odluka treba uzeti u obzir budue granine dobitke i gubitke i zanemariti izgubljene trokove koji su ve plaeni.

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

OLIGOPOL je postojanje vie od jednog, ali manje od "mnogo" proizvoaa. To je trinastruktura u kojoj egzistira konkurencija izmeu nekoliko vrlo velikih poduzea. Brojni su primjeri proizvoda ija su trita oligopolski strukturirana. U zrakoplovima, automobilima, bankamavidimo upeatljive i veoma ilustrativne primjere. Mogli bismo rei da oligopolistiku situaciju karakterizira: postojanje malog broja ponuaa injenica da izmeu ponuaa nema sporazumijevanja o koliini proizvodnje i prodajnoj cijeni ovisnost izmeu konkurenata je to vea, to ih je na tritu manje OLIGOPOLISTIKE SITUACIJE SU SLIJEDEE: potpuna konkurencija meu oligopolistima tajni, odnosno preutni sporazumi voenje u cijenama nekoordinirane situacije na na oligopolistikom tritu TAJNO DOGOVARANJE je situacija u kojoj dva ili vie poduzea zajedniki odreuju svoje ciljeve ili koliine proizvodnje, dijele trite meu sobom ili donose zajedniki druge poslovne odluke. KARTEL je organizacija samostalnih poduzea koja proizvode te djeluju zajedno da bi podigla cijene i ograniila koliinu proizvodnje (npr.OPEC) Monopolistika konkurencija do koje dolazi kada mnoga poduzea prodaju sline, ali ne i iste proizvode. Monopolistika konkurencija slii potpunoj konkurenciji trojako: mnogo je kupaca i prodavaa ulaenje u sektor i izlaenje iz njega je lako poduzea prihvaaju cijene ostalih poduzea kao dane

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

10. POGLAVLJE: INDUSTRIJSKA KONCENTRACIJAKoncentracija je est gospodarski pojam koji mnogi rabe u posve razliitim znaenjima. Vezuje se uz kontrolu nekog ekonomskog resursa ili aktivnosti. KONCENTRACIJA postoji kad nadzor nad veim dijelom ukupnog resursa ostvaruje mali dio od ukupnog broja jedinica koje nadzire resurs. Industrija je pak, kategorija od velike vanosti za mikroekonomsku analizu. U razmatranju industrije treba uzeti u obzir i ponudbeni i potrani segment jer se industrije sastoje od poduzea koja meusobno dijele i tehnologije i kupce. Sa stajalita potranje, industriju ini skupina poduzea koji proizvode asortimane koji su bliske meusobne zamjene, tj. ija je krina elastinost potranje jako rijetka. Industrije je mogue razlikovati po stupnju njihove koncentracije. Industrijska struktura definira se brojem i relativnim veliinama poduzea u industriji. Prvi initelj koncentracije je apsolutni broj svih poduzea koji ine jednu industriju. Drugi je initelj distribucija veliina poduzea u industriji, kad se veliina svakoga definira razmjerno i relativno u odnosu na cijelu industriju. Oba definicijska initelja moraju se uzajamno uzimati u obzir prilikom odreivanja je li industrija koncentrirana ili ne. Izraun ukupnog broja poduzea nije prijeporan ako se prethodno kvalitetno definiralo podruje industrije. Vei broj poduzea uglavnom se (ali nije pravilo) vezuje za nekoncentrirane industrije, dok se manji broj poduzea vezuje za koncentrirane industrije. Problem se moe javiti kod drugog definicijskog initelja - izrauna veliine poduzea kao inputa u definiranju distribucije za cijelu industriju. Veliina poduzea se moe mjeriti na razne naine, ali se uglavnom rabe slijedee kategorije: Vrijednost ukupne poslovne imovine, broj zaposlenika, dodana vrijednost, razina profita ili ostvarena prodaja. Analitiari koncentraciju industrije uglavnom izvode za kategorije otvorene prodajne vrijednosti, dok su ostali uobiajeni naini definiranja veliine poduzea: temeljni kapital, bruto profit i broj zaposlenih. Stupanj koncentracije vana je strukturalna industrijska varijabla.eISPIT.com - Online ispiti i skripte

Mnogi autori istiu koncentraciju kao vaan initelj u objanjavanju vee ili manje uinkovitosti razliitih industrija. Razliiti stupnjevi koncentracija raznovrsnih industrija prva su injenica koju promatrai uoavaju. Broj industrijskih poduzea i distribucija njihovih veliina definira temeljne oblike industrijske strukture, a ako ukljuimo i strukturu kupaca i trine strukture. Konkurentna struktura, mjerena stupnjem koncentracije, moe biti u rasponu od jako fragmentirane do vrsto konsolidarne industrije. Industrije s veim stupnjem koncentracije tako imaju mali broj poduzea koji kontroliraju vei dio ukupnih industrijskih prodaja ( KONSOLIDARNE INDUSTRIJE ) dok nekoncentrirane industrije imaju vei broj relativno malih poduzea s priblino istim, manjim udjelom industrijskih prodaja ( FRAGMENTIRANE INDUSTRIJE )

MJERENJE INDUSTRIJSKE KONCENTRACIJE - moe se mjeriti na razne naine - 3 poznate mjere koncentracije: 1) pokazatelj udjela prodaje najveih industrijskih poduzea 2) Hirschman Herfindhlov pokazatelj 3) pokazatelj entropije

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

12. POGLAVLJE: DOHOCI I ODREIVANJE CIJENA PROIZVODNIH IMBENIKATEORIJA RASPODJELE DOHOTKA objanjava kako se dohodak i blagostanje raspodjeljuju meu lanove drutva te podrijetlo dohotka i razlike u njihovoj visini DOHODAK ini sva novana primanja to ga neka osoba ili kuanstvo ostvaruje tijekom danog vremenskog razdoblja IMETAK ini vrijednost sredstava koja netko posjeduje u bilo kojem trenutku Raspodjela dohodaka objanjava se teorijom granine produktivnosti. Potranja za proizvodnim inputima je izvedena potranja. Kolika e biti potranja za nekim inputima ovisit e o prinosu graninog proizvoda tog inputa. VRIJEDNOST GRANINOG PROIZVODA (MRP) dodatni prihod zaraen upoljavanjem dodatne jedinice imbenika GRANINI PRIHOD (MR) novana vrijednost dodatnog proizvoda ostvarenog pomou dodatne jedinice inputa GRANINI PROIZVOD (MP) odnos promjene ukupnog proizvoda i promjene bilo kojeg varijabilnog proizvodnog faktora kad se ostali faktori ne mijenjajuMRP = MR x MP (knjiga-tablica 13.4.)

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

21. POGLAVLJE: MAKROEKONOMSKA POLITIKA SUVREMENE DRAVECILJEVI MAKROEKONOMSKE POLITIKE SU: poveanje obujma proizvodnje i to vea stopa njena rasta visoka razina zaposlenosti uz to niu stopu nedobrovoljne nezaposlenosti cjenovita stabilnost (borba protiv inflacije) vanjskotrgovinska ravnotea (ravnotea u meunarodnoj razmjeni kao i valutna stabilnost) 1. FIKSALNA POLITIKA - uporaba POREZA i IZDATAKA

2. MONETARNA POLITIKA - kontrola ponude novca od strane sredinje banke, ovisno o fazi gospodarskog ciklusa

3. POLITIKA DOHODAKA - politika nadzora nadnice i cijena u svrhu otklanjanja ili barem ublaavanja inflacije 4. MEUNARODNA EKONOMSKA POLITIKA Osnovna podruja: POLITIKA RAZMJENE SUSTAVI OBVEZNIH TEAJEVA USKLAIVANJE MAKROEKONOMSKIH POLITIKA Konani cilj: POBOLJANJE IVOTNOG CIKLUSA SUPROTNOST CILJEVA: Istodobno ostvarenje ciljeva ekonomske politike nije najvee jer su neki ciljevi meusobno suprotni Dolazi do izbora (trade-off) meu cijenama, ija se odluka odreuje politikim i drutvenim injenicama

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

FIKSALNA I MONETARNA POLITIKA DRAVNOG PRORAUNA I STANJA JAVNOG DUGASvaka suvremena drava raspolae svojim proraunom unutar kojega se prati kretanje prihoda i rashoda drave za odreenu godinu. Dobro ekonomski uspostavljena drava nastoji da su joj prihodi vei od rashoda. Uravnoteeni dravni proraun podrazumijeva izjednaavanje prihoda i rashoda drave. DEFICIT rashodi nadmauju prihode SUFICIT prihodi nadmauju rashode VRSTE DRAVNOG PRORAUNA: 1) STRANI 2) STRUKTURNI 3) CIKLIKI

1. STRANI DRAVNI PRORAUN Temelji se na utvrivanju stranih rashoda i deficita u nekom vremenskom razdoblju 2. STRUKTURNI DRAVNI PRORAUN Temelji se na procjeni prihoda, rashoda i deficita dravnog prorauna u uvjetima maksimalne proizvodnje. 3. CIKLIKI DRAVNI PRORAUN - uoavanje posljedica poslovnog ciklusa - utvruju se prihodi, rashodi i deficiti nastali kao posljedica pozicije ekonomskog sustava unutar poslovnog ciklusa pri emu se ostvaruje maksimalna mogua proizvodnja - proraunava se tako da se od ciklikog prorauna odbije strukturni dravni proraun

FISKALNA POLITIKA osnovni ciljevi: - ublaavanje negativnih posljedica porasta ekonomskog sustava u razliitim fazama poslovnog ciklusa - stvaranje uvjeta za stabilnost ekonomskog ivota u cjelini ekonomskog sustava Fiskalna politika oznaava upotrebu poreza i izdataka drave. Izdaci drave javljaju se u 2 razliita oblika: 1) KUPOVINE DRAVE (izdaci na dobra i usluge) - transferna plaanja (poveanje dohotka ciljanih skupina stari ili nezaposleni) 2) OPOREZIVANJE porezi smanjuju dohotke ljudi tj. smanjuju troenje puanstva i time smanjuju potranju za dobrima i uslugama Porezi utjeu na cijenu dobara i faktora proizvodnje (npr. to se vie oporezuju profiti poduzea, poduzetnici se vie obeshrabruju da ulau u nova kapitalna dobra)eISPIT.com - Online ispiti i skripte

Fiskalna politika utjee na ukupnu potronju i zbog toga na realni BDP i inflaciju. MONETARNA POLITIKA monetarna politika koju vodi sredinja banka odreuje ponudu novca. Promjenom ponude novca poveavaju ili smanjuju kamatnjake i utjeu na potronju u sektorima kao to su ulaganja poduzea, stanogradnja i neto izvoz. Ima vaan utjecaj na stvarni i potencijalni BDP.

POLITIKA DOHODAKA kad inflacija prijeti nekoj dravi, vlada oprezno trai naine da stabilizira cijene, npr. smanjivanje proizvodnje i poveanje nezaposlenosti to se pokazalo vrlo skupim. Zbog toga vlada uvodi POLITIKU NADZORA NADNICA I CIJENA.

MEHANIZAM I TEHNIKE SUVREMENE DRAVNE OPERATIVEPERMANENTNI CILJ daljnji razvoj bez obzira na dostignutu razinu rasta i razvoja.

ZADACI DRAVE: Organizira i rukovodi javnim slubama Organizira i sprovodi politiku javnih radova s ciljem poveanja zaposlenosti, radnog resursa i svih ostalih ekonomskih resursa Intervenira u podruju cijena kod javnih dobara Stimulira tednju visinom kamatne stope Vodi internu poslovnu bilancu prihoda i rashoda Organizira i vodi administrativne poslove drutvenog i ekonomskog sustava

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

22. POGLAVLJE: RAUN NACIONALNOG DOHOTKA I PROIZVODASvaku zemlju zanimaju uinci njenog privreivanja, stoga se vri promatranje uinaka privreivanja u duem vremenskom razdoblju. Pouzdana analitika mjera kojom se kroz vrijeme mogu ocijeniti efekti razvoja nacionalne ekonomije naziva se BDP ( = BRUTO DOMAI PROIZVOD), tj. izvorno GDP ( = eng. GRUSS DOMESTIC PRODUCT). BDP mjerilo rada neke ekonomije - novana vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom godinu dana - predstavlja sumu vrijednosti potronje, bruto investcija, dravnih nabavka dobara i usluga i neto izvoza ostvarenih u nekoj zemlji tokom dane godine Moe se izmjeriti na 2 naina: 1. MJERENJE TOKOM PROIZVODA 2. MJERENJE ZARADAMA ILI TROKOVIMA (oba pristupa daju potpuno jednak BDP)(SLIKA 22-1)

1. MJERENJE TOKOM PROIZVODA- ukljuuje samo finalna dobra, dobra koja potroai konano kupuju i koriste GDP = C + I + G + X C vrijednost domae potronje I bruto privatne domae investicije G dravna kupovina dobara i usluga X neto izvoz

2. MJERENJE ZARADAMA ILI TROKOVIMA- ukljuuje trokove poslovanja: nadnice radnicima, rente za koritenje zemlje, profite za koritenje kapitala, poreze i druge trokove ( TABLICA 22-3)

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

ELEMENTI FORMULE BDP-a( C )VRIJEDNOST DOMAE POTRONJE predstavlja samo vrijednost "dodane vrijednosti" koje je jedno poduzee stvorilo: da bi se izbjeglo dvostruko obraunavanje, ukljuuju se samo FINALNA DOBRA u GDP, a iskljuuju INTERMEDIJARNA DOBRA koja se upotrebljavaju u proizvodnji fiksalnih dobra. Stoga mjerimo dodanu vrijednost na svakom stadiju pazei da odbijemo izdatke za intermedijarna dobra. (TABLICA 22-2) ( I ) INVESTICIJE predstavljaju ulaganje u poveanje kapitala, tj. tvornica, opreme, zaliha i dr. ! Investicija podrazumijeva rtvovanje tekue potronje da bi se poveala budua potronja. Razlikujemo BRUTO i NETO investicije. NETO investicije predstavljaju BRUTO investicije minus AMORTIZACIJA. AMORTIZACIJA iznos koji se utroio za zamjenu starog i dotrajalog kapitala (strojeva, tvornica i kua) ( G ) DRAVNA KUPOVINA ili DRAVNA POTRONJA predstavlja sve izdatke drave za kupnju dobara poput izgradnje cesta, eljeznikih pruga, kupnju naoruanja, plaanje dravnih slubenika i dr. Ta se kategorija zove i "izdaci drave za dobra i usluge". ( X ) NETO IZVOZ predstavlja razliku izmeu izvoza i uvoza dobara i usluga IZVOZ predstavlja prodano dobro i uslugu u stranim dravama. UVOZ predstavlja kupljene proizvode i usluge u inozemstvu. Ako je izvoz vei od uvoza imamo trgovaki SUFICIT, a ako je manji imamo DEFICIT.

NOMINALNI I REALNI BDPNOMINALNI BDP predstavlja ukupnu novanu vrijednost finalnih dobara i usluga te godine. Meutim, cijene se tijekom godina mijenjaju. Inflacija podie cijene iz godine u godinu. Zbog toga se koristi INDEKS CIJENA.

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

INDEKS CIJENA je pondenirana prosjena cijena, mjera prosjene cijene koare dobara. - upotrebljava se da da bi se uklonila inflacija iz BDP-a - zbog toga se naziva DEFLATOR BDP-a REALNI BDP otklanja promjenu cijena iz nominalnog BDP-a i izraunava se u konstantnim cijenama:NOMINALNI BDP REALNI BDP = -------------------------------DEFLATOR BDP-a

NETO DOMAI PROIZVOD (NDP) - dobije se ako od BDP-a oduzme amortizacija, odnosno kada se u analizu uzmu samo neto investicije:NDP = GDP - amortizacija

BRUTO DRUTVENI PROIZVOD (GNP Gross National Product) - ukupna finalna proizvodnja proizvedena faktorima u vlasnitvu jedne zemlje. - raunaju se proizvodi u podrunicama u stranim zemljama, ali ne i proizvodi stranih kompanija na podruju promatrane zemlje ( TABLICA 22) !

KLJUNI POJMOVI RAUNA NACIONALNOG DOHOTKA1. GDP je s proizvodne strane zbroj 4 velikih komponenti: Izdataka na dobra i usluge za osobnu potronju ( C ) Bruto privatnih domaih investicija ( I ) Izdataka drave na dobra i usluge ( G ) Neto izvoza ( X ) ili izvoza minus uvoz 2. GDP je s trokovne strane zbroj slijedeih velikih komponenti: Nadnice, kamata, renti, profita (uvijek uz pomno iskljuivanje, tehnikom dodane vrijednosti, dvostrukog zaraunavanja dobara kupljenih od drugih poduzea) Posrednik poreza poduzea koji se iskazuju kao troak proizvodnje toka proizvoda Amortizacija 3. Proizvodna i trokovna mjera GDP-a daju prema definiciji identian iznos (tj. drei se pravila raunovodstvene i dodane vrijednosti i definicije profita kao ostatka) 4. Neto domai proizvod ( NDP ) jednak je GDP-u minus AMORTIZACIJA.

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

26. POGLAVLJE: NOVAC I POSLOVNO BANKARSTVOMONETARNA EKONOMIJA Ekonomske procese moemo podijeliti na: a) tokove roba ili realnu ekonomiju b) tokove novca ili monetarnu ekonomiju REALNA EKONOMIJA izraava se i mjeri u koliinama proizvedenog ili prirodnog bogatstva (tone proizvedene robe, one nafte) broju zaposlenih i sl. MONETARNA EKONOMIJA izraava se u koliini i kretanju novca (u obliku plaa, kamata, novane mase, depozita i sl.) NOVAC je bilo koja stvar koja slui kao sveope sredstvo razmjene ili nain plaanja. ROBA je predstavljala najraniju vrstu novca. No tijekom vremena novac se razvijao sve do dananjeg papirnog novca. TRAMPA predstavlja razmjenu dobara za druga dobra. Razlikuje se od novane ekonomije u kojoj se razmjena odigrava pomou opeprihvaenog sredstva razmjene. UZROCI POJAVE NOVCA LEE U: a) drutvenoj podjeli rada i specijalizaciji b) privatnom vlasnitvu c) potrebi ljudi da trguju i razmjenjuju svoje proizvode i usluge d) u robnoj proizvodnji

VRSTE NOVCA1) ROBNI NOVAC prvobitni oblik novca u ljudskoj povijesti (koljke, maslinovo ulje, vino, bakar, eljezo, zlato, srebro, dijamanti ili cigarete). Relativno lako djeljiv ali tee prenosiv i uskladitiv. 2) METALNI NOVAC (srebro, zlato i drugi metali) Imao je unutarnju i upotrebnu vrijednost. 3) PAPIRNI NOVAC javlja se potkraj 17.st. i poetkom 18.st. Prikladniji jer je lako prenosiv i pohranjiv.

SUVREMENE VRSTE NOVCA1) GOTOVINA ili EFEKTIVNI NOVAC metalni ili papirni novac kojeg emitira centralna banka 2) BANKOVNI (DEPOZITNI) NOVAC u obliku depozita i ekova napisanih na temelju depozita uloenih u bankueISPIT.com - Online ispiti i skripte

Danas se 90% novanih transakcija obavi bankovnim novcem, a ostatak gotovinom. 3) DIGITALNI (ELEKTRONIKI) NOVAC pojavio se s razvojem Internet i komp. tehnologije koji su omoguili prijenos s jednog rauna na drugi

SASTAVNICE PONUDE NOVCA1. TRANSAKCIJSKI NOVAC ili M1 sastoji se od stavki koje se upotrebljavaju za transakcije SASTAVNICE M1 SU: kovanice - zakonsko sredstvo plaanja papirni novac - zakonsko sredstvo plaanja ekovni rauni sredstva uloena u banku i druge financijske ustanove na koje se mogu ispisati ekovi 2. NOVAC U IREM SMISLU ili M2 ukljuuje M1 i tedne raune u bankama i slinu aktivu, koji su bliski supstituti transakcijskog novca. Blizak je i transakcijskom novcu jer se vrlo brzo i bez ikakva gubitka vrijednosti moe pretvoriti u gotovinu.

FUNKCIJE NOVCA1) SREDSTVO RAZMJENE plaanje roba i usluga 2) JEDINICA ZA OBRAUN jedinica kojom mjerimo vrijednost roba i usluga 3) ZALIHA VRIJEDNOSTI relativno sigurno sredstvo uvanja dijela imovine tijekom vremena

KAMATNJACI CIJENA NOVCALjudi mraju plaati za mogunost pozajmljivanja novca. KAMATA je izvrena isplata za upotrebu novca. KAMATNJAK je svota kamata plaenih na jedinicu vremena. Kamatnjak je troak posuivanja novca (uzimanja novca u zajam), mjeren postotkom godinje.

LEPEZA KAMATNJAKAKamatnjaci se razlikuju po karakteristikama zajma ili zajmoprimca. Glavne karakteristike su: 1. ROK ili DOSPIJEE predstavlja duljinu vremena u kojem se zajam mora vratiti. O roku vraanja zajma ovisi kamatnjak. 2. RIZIK za rizine zajmove zajmodavci trae da im se plate dodatne premije. Iz te note zajmodavci nadoknauju gubitke u sluaju promaaja. 3. LIKVIDNOST kae se da je sredstvo likvidno ako se moe brzo pretvoriti u gotovinu uz mali gubitak vrijednosti. 4. ADMINISTRATIVNI TROKOVI iznosi vezani uz nadzor i administraciju.

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

REALNI U ODNOSU NA NOMINALNI KAMATNJAKA) NOMINALNI KAMATNJAK (katkada se zove i novani kamatnjak) predstavlja kamatnjak na novac izraen u novcu. B) REALNI KAMATNJAK je korigiran za inflaciju i izraunava se kao razlika izmeu nominalnog kamatnjaka i stope inflacije. Mjeri povrat na investicije pomou realnih cijena dobara i usluga. Zbog toga (tijekom inflatornih razdoblja pogotovo) treba upotrebljavati realne a ne nominalne kamatnjake da bi se izraunao stvaran dobitak na ulaganja.

TROKOVI DRANJA NOVCA1) TRANSAKCIJSKA POTRANJA javlja se zbog potrebe ljudi i poduzea da upotrebljavaju novac kao sredstvo plaanja i razmjene roba i usluga. 2) PEKULACIJSKA POTRANJA javlja se zbog neizvjesnosti kretanja na financijskom tritu i pokuaja ljudi da ostvare neku zaradu na zamjeni razliitih vrsta novca. 3) SIGURNOSNA POTRANJA javlja se zbog potrebe ljudi da jedan dio novca dre u gotovini. 4) IMOVINSKA POTRANJA javlja se zbog potrebe ljudi da jedan dio svoje imovine dre i u obliku novca.

BANKARSTVO I PONUDA NOVCAU modernim dravama djeluju razliite financijske ustanove kao to su: banke, osiguravajua drutva, mirovinski fondovi, tedno-kreditne zadruge i dr. U suvremenom bankovnom sustavu razlikujemo: a) CENTRALNU BANKU b) POSLOVNE (KOMERCIJALNE) BANKE Obje vrste banaka sudjeluju u emisiji novca ali na razliite naine jer su im funkcije, mogunosti i uloge bitno razliite. CENTRALNA BANKA Provodi zadatke i poslove koje joj definiraju nadleno ministarstvo i vlada drave. Glavni zadaci centralne banke su: a) emisija novca i regulacija novane mase u opticaju b) regulacija zaduivanja drave prema inozemstvu c) regulacija deviznog teaja d) briga za platnu bilancu i devizne rezerve drave e) osiguranje tednih uloga (depozita) f) kontrola rada poslovnih banakaeISPIT.com - Online ispiti i skripte

POSLOVNO BANKARSTVO Obavlja poslove na financijskom tritu u skladu sa smjernicama i obvezama koje definira centralna banka. Poslovne banke su financijski posrednici koji prikupljaju (u obliku tednih uloga ili depozita) trenutane vikove novca od jednih graana i poduzea i plasiraju ga drugim graanima i poduzeima. Poslovne banke stvaraju dobit na razlici izmeu aktivnih kamata (koje naplauju od zajmotraioca) i pasivnih kamata (koje plaaju tediama i vlasnicima depozita). VRSTE POSLOVNIH BANAKA 1. KOMERCIJALNE BANKE 2. RAZVOJNE BANKE 3. TEDIONICE 4. MULTINACIONALNE BANKE 5. KONZORCIJ BANAKA

SUVREMENO BANKARSTVO S DJELOMINIM REZERVAMAU procesu prikupljanja depozita i odobravanja kredita poslovne banke mogu stvarati depozitni novac. Taj depozitni novac poveava ukupnu ponudu (ukupnu koliinu) novca u opticaju. To im omoguava poslovanje po naelu djelominog pokria depozita likvidnim sredstvima. Poslovne banke zadravaju kod sebe samo jedan dio uloenih depozita, odnosno obaveznu rezervu. Stopu obavezne rezerve odreuje centralna banka, a slui kao sredstvo kontrole i regulacije koliine depozitnog novca. Obvezne rezerve poslovne banke uvaju u gotovini ili u depozitima kod centralne banke.

POSTUPAK STVARANJA DEPOZITAOtkupom dravnih obveznica od strane centralne banke poveava se koliina novca u opticaju. Ukoliko pojedinac ili poduzee taj novac uloi u banku stvara se nova koliina bankovnog novca. Kad bi banka drala 100% depozita u rezervama ne bi se stvarao depozitni novac. Meutim, suvremene poslovne banke ne dre 100%-tne rezerve za svoje depozite, ve samo stopu obavezne rezerve. Viak banka ulae (daje zajam) radi ostvarivanja profita. Kada osoba koja je uzela taj zajam ta sredstva stavi u drugu banku stvara se depozitni novac.TABLICA KNJIGA KONANA RAVNOTEA SUSTAVA

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

MULTIPLIKATOR PONUDE NOVCAOdnos novih depozita s poveanjem rezervi zbiva se u skladu s veliinom multiplikatora ponude novca.MULTIPLIKATOR 1 PONUDE = --------------------------------------------------NOVCA STOPA OBVEZNIH REZERVI

npr. ukoliko je stopa obaveznih rezervi 10% onda je multiplikator 10. U hrvatskom bankovnom sustavu je stopa obaveznih rezervi 19%. Koliki je multiplikaor ponude novca? (19) MULTIPLIKATOR PONUDE NOVCA je broj koji pokazuje koliko se puta maksimalno moe poveati koliina depozitnog novca u bankovnom sustavu. (tj. novana masa)

TRITE VRIJEDNOSNIH PAPIRAVrijednosni papiri pojavljuju se kao surogati novca. Vrijednosni papiri su pismene isprave na kojima je naznaenoda njihov vlasnik ima neko pravo koje moe otvariti samo posjedovanjemtih papira i na propisani nain. Najznaajniji vrijednosni papiri su DIONICE i OBVEZNICE. Pored njih kao vrijednosni papiri slue jo i mjenice, ekovi, police osiguranja, tedne knjiice i sl.

DIONICEDionice izdaju poduzea, a predstavljaju surogate novca i instrumente prikupljanja financijskih sredstava za poetak rada ili za "dokapitalizaciju" poduzea. Takvim vrijednosnim papirima trguje se na tritu kapitala. Dohodak koji dobiva vlasnik dionica naziva se DIVIDENDA. Treba razlikovati nacionalnu od trine vrijednosti dionica. Vrijednost dionice na tritu predstavlja vrijednu sliku o poslovanju i trinom poloaju poduzea.

OBVEZNICEObveznice su duniki vrijednosni papiri pomou kojih jedan pravni subjekt (drava ili poduzee) prikuplja slobodna novana sredstva i subjekte ( drugih drava, poduzea ili graana). Obveznice su kreditni instrument a razlikuju se od kredita po tome to one, kao financijski instrument, mogu biti predmet kupoprodaje na tritu vrijednosnih papira. Izdavatelj obveznice obvezuje se u odreenom roku vratiti pozajmjeni novac uz ugovorenu kamatu.

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

TRITE VRIJEDNOSNIH PAPIRA dijelimo na: 1. PRIMARNO 2. SEKUNDARNO 1. NA PRIMARNOM TRITU trguje se novim vrijednosnim papirima, a subjekti koji emitiraju te papire (poduzea, banke i dr.) pojavljuju se kao njihovi prvi prodavai. 2. NA SEKUNDARNOM TRITU prodaju se i kupuju ranije emitirani vrijednosni papiri, a kupoprodaja se organizira i zbiva na burzama vrijednosnih papira.

DODATAK 27. POGLAVLJE INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE1) OPERACIJE NA OTVORENOM TRITU 2) POLITIKA OBVEZNE REZERVE 3) SELEKTIVNA KREDITNA POLITIKA 4) DISKONTNA POLITIKA ( POLITIKA DISKONTNE STOPE ) 1. kupoprodaja zapisa blagajniki ili trezorski zapisi - centralna banka kupuje vrijednosne papire 2. Poveanjem stope obvezne rezerve smanjuju se depoziti i ponuda novca. Poinje uvoenje restriktivne politike. 3. Centralna banka sama ili pomou nekih poslovnih banaka selektivno kreditira neke poslove gospodarstva. 4. DISKONTNA STOPA je ona stopa pri kojoj centralna banka daje kredite poslovnim bankama. Centralna banka upravlja ponudom novca poveavajui ili smanjujui diskontnu stopu.

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

29. POGLAVLJE: POSLOVNI CIKLUSI I NEZAPOSLENOSTKONJUKTURNI CIKLUS odreeni zaokret u ukupnom nacionalnom outputu, dohotku i zaposlenosti, obino traje izmeu 2-10 godina, a obiljeava ga rasprostranjena ekspanzija ili konkurencija u mnogim sektorima privrede. Postoje 4 FAZE KONJUKTURNOG CIKLUSA: 1)VRH 2) KONTRAKCIJA 3) DNO 4) EKSPANZIJA KONTRAKCIJA usporenje gospodarskih aktivnosti EKSPANZIJA ubrzanje gospodarskih aktivnosti DNO najnia toka gospodarskog ciklusa VRH najvia toka gospodarskog ciklusa u kojoj ekspanzija prelazi u kontrakciju Ako kontrakcija ekonomske aktivnosti postane ozbiljna gospodarstvo je u RECESIJI. RECESIJA se definira kao razdoblje u kojem BDP opada najmanje kroz 2 uzastopna tromjeseja. KARAKTERISTIKE RECESIJE: smanjivanje BDP-a, investicija, dohodaka i profita uestala zatvaranja poduzea, steajevi i pojava nezaposlenoosti skladita se pune dobrima, cijene sirovina padaju, uslijed pada potranje padaju cijene dobrima smanjuje se potranja za kapitalom, kamatna stopa pada kao i vrijednost dionica(GRAF-KNJIGA)

EKONOMETRIJA grana ekonomije koja koristi statistike metode da bi pomou njih mjerila i procjenjivala

NEZAPOSLENOSTOKUNOV ZAKON "Na svakih 2 % pada BDP-a u odnosu na potencijalni BDP, stopa nezaposlenosti povea se za 1 POSTOTNI POEN. Npr. ako BDP poinje sa 100 % svoga potencijala i padne na 98 % svoga potencijala, stopa nezaposlenosti povea se za 1 POSTOTNI POEN; recimo od 6-7 %."

UTJECAJI NEZAPOSLENOSTIEKONOMSKI UTJECAJI: Drutva cijene visoku zaposlenost i zato to visoka zaposlenost znai visok output i dohotke i zato to se rad u mnogim drutvima cijeni sam po sebi. Kad je nezaposlenost visoka velik se dio outputa izgubi, dohotci opadaju, a ljudi trpe od gubitka samopotovanja. Za vrijeme recesije, to je kao kad bi se ogromne koliine automobila, kua i drugih roba jednostavno bacili u ocean.eISPIT.com - Online ispiti i skripte

DRUTVENI UTJECAJI: Iako je ekonomski troak nezaposlenosti visok, niti jedna dolarska brojka ne moe adekvatno prikazati humani, socijalni i psiholoki danak u razdobljima trajne prisilne nezaposlenosti. Psiholoke studije ukazuju da je otputanje s posla openito jednako traumatski dogaaj kao i smrt prijatelja ili neuspjeh u koli.

MJERENJE NEZAPOSLENOSTINEZAPOSLENIM RADNIKOM smatramo osobu koja nije zaposlena, ali trai posao ili eka povratak na radno mjesto, mjesec dana uzastopno pokuava nai posao, osoba koja eka poziv da se javi na posao i osoba koja eka da se vrati na posao u iduem mjesecu. ZAPOSLENI RADNICI oni koji su radno aktivni ili privremeno ne rade uslijed godinjeg odmora, bolovanja, trajkova ili neke strune edukacije. IZVAN RADNE SNAGE osobe koje nemaju namjeru traiti zaposlenje (uenici, studenti, bolesni, invalidi, umirovljenici i sl.) Jedan vaan analitiki pokazatelj je stopa nezaposlenosti koja se oznaava sa N %. Ona se izraunava tako da podijelimo broj nezaposlenih (N) s ukupnom radnom snagom ( RS ) i pomnoimo sa 100. N N % = --------- x 100 RS

VRSTE NEZAPOSLENOSTI1) FRIKCIONA NEZAPOSLENOST nastaje zbog neprekidnog kretanja ljudi izmeu regija i radnih mjesta ili kroz razliite faze ivotnog ciklusa. ak i kad bi neka privreda imala punu zaposlenost uvijek bi bilo FLUKTUACIJA kako ljudi trae zaposlenje po zavretku kolovanja ili se sele u neki drugi grad. Budui da fikciono nezaposleni radnici esto mijenjaju radna mjesta ili trae bolja dri se ponekad da su oni "dobrovoljno nezaposleni". (To moe biti ekonomski efikasno.Upravo kao to su tvornici potrebni rezervni dijelovi ako se pokvari neki kljuni dio stroja, a moda su i privredi potrebni rezervni nezaposleni radnici spremni smjesta poeti raditi kad se pojavi neka kritina koliina radnih mjesta) 2) STRUKTURNA NEZAPOSLENOST pojavljuje se u sluaju ne podudaranja ponude i potranje za radom. Ona oznaava raskorak izmeu ponude i potranje za radnicima. Raskoraci mogu nastati zato to potranja za jednom vrstom rada raste, dok se potranja za nekom drugom vrstom smanjuje a ponuda se ne prilagoava brzo. 3) CIKLIKA NEZAPOSLENOST postoji kad je ukupna potranja za radom niska. Ona se uglavnom pojavljuje u sluaju nepodudaranja ukupne (agregatne) ponude i agregatne potranje, a to je est sluaj u funkcioniranju gospodarskog sustava. 4) PRISILNA NEZAPOSLENOST karakteristina je za dio radnog KONTIGENTA koji eli raditi za postojeu definiranu razinu nadnice ali ne moe nai posao. Ovaj oblik nezaposlenosti pojavljuje se najee u sluaju kada postoji znaajna ponuda rada pri emu jeeISPIT.com - Online ispiti i skripte

potranja (poduzea) selekcionira i odabere najkvalificiranije i najvjetije radnike. Dobar dio pristojno spretnih i kvalificiranih radnika je pritom zaobien i nije u poziciji da nae posao.

30. POGLAVLJE: OSIGURANJE STABILNOSTI CIJENAINFLACIJA problem suvremenosti kojim se bavi makroekonomija politike svih sustava bez obzira na dostignuti stupanj njegove razvijenosti, jer se pojavljuje u svim sustavima, ali s razlikom to je njena stopa meu njima razliita. INFLACIJA se rauna na slijedei nain:RAZINA CIJENE GODINE X - RAZINA CIJENE GODINE (X 1)

I % = ----------------------------------------------------------------------------RAZINA CIJENA GODINE (X-1)

Prema stupnju ozbiljnosti i teine inflaciju moemo klasificirati u 3 kategorije: UMJERENA INFLACIJA GALOPIRAJUA INFLACIJA HIPERINFACIJA INFLACIJA porast ope razine cijena, tj. smanjenje kupovne moi novca, uzrokovano vladinim ulijevanjem novca u ekonomiju, kako bi namirila svoj rastui apetit za programima koji zahtijevaju vie novca. ! Vano je napomenuti ukoliko proizvodnja poraste jednako brzo kao i poveanje koliine novca do inflacije ne dolazi. DEFLACIJA suprotan pojam; smanjenje ope razine cijena - srodan pojam DEZINFLACIJA koja oznaava proces smanjivanja stope inflacije

MJERENJE INFLACIJEINDEKS CIJENA predstavlja pondenirani prosjek cijena odreenog broja roba i usluga sukladno njihovu znaenju u strukturi potronje. Od takvih indeksa najvaniji je INDEKS POTROAKIH CIJENA ( CPI = Consumer Price Index ) mjeri trokove trine koare dobara i usluga; svakoj se stavki daje neki fiksni ponder proporcionalan njezinoj relativnoj vanosti u buetima izdataka potroaa. DEFLATOR BDP-a - odnos nominalnog BDP-a prema realnom BDP-u , moe se interpretirati kao cijena svih komponenti BDP-a INDEKS S PROMJENJIVIM PONDEROM INDEKS PROIZVOAKIH CIJENA mjeri razinu cijena u veleprodaji ili proizvoakoj fazi INDEKS S FIKSNIM PONDEROMeISPIT.com - Online ispiti i skripte

VRSTE INFLACIJAUMJERENA INFLACIJA - obiljeava ju polagan rast cijena - to moemo klasificirati kao 1-znamenkaste stope inflacije Kada su cijene razmjerno stabilne ljudi imaju povjerenja u novac. Voljni su drati novac zato to e on biti gotovo jednako vrijedan za godinu ili mjesec dana kao to je danas. Ljudi ne troe vrijeme na resurse nastojei svoje bogatstvo pretvoriti u nekretninu umjesto da ga dre u "novcu" i "papirnim" sredstvima, zato to vjeruju da e njihova novana sredstva zadrati svoju realnu vrijednost. GALOPIRAJUA INFLACIJA - inflacija u 2-znamenkastom ili 3-znamenkastom rasponu od 20, 100 ili 200 % na godinu - kada se jednom ukorijeni, nastaju ozbiljni ekonomski poremeaji - u takvim uvjetima novac vrlo brzo gubi svoju vrijednost - zato ljudi dre samo minimalne koliine novca nune za dnevne transakcije HIPERINFLACIJA Obiljeavaju je rast cijena od milijun do bilijun % godinje. Studije su otkrile nekoliko zajednikih obiljeja hiperinflacije Realna potranja za novcem dramatino pada Relativne cijene postaju izrazito nestabilne APRECIJACIJA rast vrijednosti novca DEPRECIJACIJA pad vrijednosti novca Inflacija dovodi do smanjivanja kupovne moi (deprecijacije) nakon ega, u pravilu, dolazi do DEVALVACIJE nacionalne valute. DEVALVACIJA zakonsko smanjenje slubene vrijednosti novane jedinice prema drugim valutama. Openito, ukoliko se govori o inflaciji kao injenici, onda moemo rei kako postoje 2 njezine vrste: 1) KONTROLIRANA INFLACIJA prisutna u ekonomskim sustavima kao uobiajena injenica i ukoliko ona postoji, s njom se moe ostvariti ekonomski razvoj. Govorimo o sluajevima s kojima, kad kad realizacije ciljeva i konkretnih postupaka ekonomske politike, u potpunosti raunamo. 2) NEKONTROLIRANA INFLACIJA predstavlja sluaj vrtoglavog poveanja novane mase u opticaju i opeg porasta razine cijena s kojim se ne moe raunati. Nastupa naglo, djeluje dugotrajno i razara bie ekonomskog sustava.

INFLACIJA moe biti:

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

URAVNOTEENA : djeluje na cijene svih dobara proporcionalno, promjena cijena nikoga ne iznenauje, nema ni zarade ni gubitka kod raznih vrsta imovine. NEURAVNOTEENA: usmjerava svoje uinke na pojedina dobra, sili ljude da troe vie vremena na upravljanje svojim novcem, unitava informacijski sadraj cijena. NEPREDVIENA: donosi tetu svima koji su novac posudili (vjerovnicima), ide u prilog pekulantima, a pogaa sve primatelje fiksnih dohodaka kao i one koji nisu spremni na rizik. INFLACIJA TROKOVA ( COST PUSH ) Potjee od porasta trokova u razdobljima visoke nezaposlenosti i nedovoljne iskoritenosti kapaciteta i naziva se trokovnom ili inflacijom oka ponude. Neka je inflacija posljedica potranje, druga ponude. Ali kljuno je obiljeje svih modernih inflacija da razvijaju unutarnji zamah i teko ih je zaustaviti kad nastanu. INERCIJSKA INFLACIJA U modernim industrijskim privredama inflacija je izrazito inercijska. To znai da e ustrajati na istoj stopi dok ekonomski dogaaji ne prouzroe promjenu. Drugi naziv za taj koncept SRNA, UGRAENA ili OEKIVANA STOPA INFLACIJE. !Stopa inflacije koja je oekivana i ugraena u ugovore i neformalne aranmane jest INERCIJSKA ili SRNA. Oekivana inflacija moe nastajati kroz dulje razdoblje sve dok veina ljudi oekuje da e stopa inflacije ostati nepromijenjena. Pod takvim uvjetima inflacija se ugrauje u sustav. Povijest pokazuje da inflacija ne ostaje dugo -------. esti su okovi izazvani promjenama agregatne potranje, naglim skokovima cijena nafte, loim etvama i kretanjima deviznih teajeva.

MODERNA TEORIJA INFLACIJEPHILLIPSOVA KRIVULJA Phillips je pronaao obrnutu vezu izmeu nezaposlenosti i promjena realnih plaa. Plae pokazuju tendenciju rasta kada je nezaposlenost niska i obrnuto. Razlog je u tome to su radnici vrili slabiji pritisak na porast plaa kad im je bilo dostupno manje alternative za zaposlenje.(KRATKORONA PHILLIPSOVA KRIVULJA KNJIGA)

- krivulja ima negativni nagib -porast nezaposlenosti kratkorono e smanjiti inflaciju i obrnuto - krivulja pokazuje tzv. TRADE-OFF, tj. mogunost izbora izmeu inflacije i nezaposlenosti

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

34. POGLAVLJE: MEUNARODNA RAZMJENA I TEAJEVIRAZMJENA je proces u kojem dobra (proizvodi i usluge) prelaze iz jednog vlasnitva u drugo. Gotovo se redovito ta dobra razmjenjuju za novac. Postoji mogunost razmjene jednog proizvoda za drugi to nazivamo TRAMPOM. Postoje tri razlike izmeu meunarodne i unutarnje razmjene: 1) PROIRENE MOGUNOSTI RAZMJENE 2) SUVERENITET DRAVA 3) TEAJEVI 1. PROIRENE MOGUNOSTI RAZMJENE Glavna prednost meunarodne razmjene je irenje dosega razmjene. Svijet bi u globalu bio siromaniji kada bi stanovnitvo bilo ogranieno koristiti samo proizvode stvorene unutar drave. 2. SUVERENITET DRAVA Svaka drava je suverena cjelina koja regulira tokove roba, ljudi i imovina to prelaze cijene granice. U meunarodnoj razmjeni ne postoji jedinstvena valuta kao to postoji unutar drave. Kako razmjena sa inozemstvom ne bi pogodila odreene socijalne skupine, drave nameu carine ili kvote. Ta praksa se zove PROTEKCIONIZAM. 3. TEAJEVI Poto veina drava ima svoju vlastitu valutu to bi moglo utjecati na razmjenu. Stoga sustav meunarodnih financij amora osigurati neometani tok bilo koje valute jer se inae riskira prekid razmjene. OTVORENOM EKONOMIJOM nazivamo ekonomiju koja je u znaajnom iznosu ukljuena u meunarodnu razmjenu. KORISNA MJERA OTVORENOSTI odnos izvoza ili uvoza i GDP-a

Drave smatraju da je korisno sudjelovati u meunarodnoj razmjeni zbog:1) RAZNOLIKOSTI UVJETA PROIZVODNJE 2) OPADAJUIH TROKOVA PROIZVODNJE 3) RAZLIKA IZMEU NARODA

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

1. Razmjena se moe odvijati zbog raznolikosti proizvodnih mogunosti meu zemljama. Npr. jedna zemlja ima velike koliine hidroenergije dok druga ima velike koliine nafte. 2. Prosjeni trokovi proizvodnje se smanjuju kada se koliina proizvodnje poveava. Zbog toga jedna zemlja moe proizvoditi velike koliine nekog odreenog proizvoda uz male trokove ako preuzme prednost u proizvodnji tog proizvoda. Zbog toga e i drugim zemljama biti najprofitabilnije kupovati taj proizvod od te zemlje nego da ga sami proizvode. 3. Narodi se takoer razlikuju i po njihovim ukusima to znai da meusobnom razmjenom dobara obje zemljeimaju korist. Npr. neka zemlja prizvodi banane, dok druga proizvodi puno kiwija. Meusobnom razmjenom dijela dobara koje proizvode, obje drave e imati koristi.

TEAJEVI DEVIZA cjelina koja se dobije kada se jedna jedinica inozemne valute izraava domaom valutom. TRITE DEVIZA je trite na kojem se razmjenjuju valute razliitih zemalja. Na njemu se odreuju teajevi deviza. CIJENA INOZEMNE VALUTE (teaj devize) - cijena u kojoj su ponuda i potranja uravnoteeni. DEPRECIJACIJA pad cijena jedne valute izraen jednom ili svim drugim valutama. APRECIJACIJA poveanje cijene neke valute izraene nekom drugom valutom. DEVALVACIJA sniavanje slubenog teaja neke zemlje u odnosu na druge valute. REVALVACIJA poveanje slubenog teaja u odnosu na druge valute.

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

35. POGLAVLJE: KOMPARATIVNA PREDNOST I PROTEKCIONIZAM Naelo komaparativne prednosti tvrdi da e svaka zemlja imati koristi ako se specijalizira u proizvodnji i izvozi ona dobra koja moe proizvoditi uz relativno nii troak ( u kojima je relativno efikasnija od drugih). Svaka e zemlja imati koristi ako uvozi ona dobra koja proizvodi uz relativno vii troak (u kojima je relativno manje efikasna od drugih). Kod specijalizacije radnici u svakom podruju mogu dobiti veu koliinu rada. Kada se granice otvore meunarodnoj razmjeni nacionalni dohodak svake zemlje ukljuene u razmjenu se poveava. (KNJIGA GRAF)

PROTEKCIONIZAMTEORIJA KOMPARATIVNE PREDNOSTI pokazuje kako zemlje mogu imati korist od specijalizacije i meunarodne podjele rada. U SAD-u, Kongres i predsjednik se svake godine konzultiraju oko toga treba li zatititi domau industriju od jeftinog uvoza. Ekonomisti openito tvrde da protekcionizam nije razborita ekonomska politika. Oni vjeruju da slobodna razmjena potie uzajamno korisnu podjelu rada meu dravama i da slobodna i otvorena razmjena svakoj dravi omoguuje da povea mogunosti proizvodnje i potronje, poveavajui tako ivotni standard svijeta. No mnogi se ljudi ne slau s time- npr. Alexandar Hamilton 1789. je elio sagraditi carinske zidove oko preraivakih industrija, tako danas ljudi dokazuju da trebamo zatititi nae industrije od inozemne konkurencije. U uvjetima slobodne razmjene trgovci bi kupovali dobra tamo gdje su ona jeftina, a prodavali bi tamo gdje su skuplja. Iz toga slijedi paradoksalno pravilo: U uvjetima slobodne razmjene, dobra teku uzbrdo s podruja niskih cijena na podruje visokih cijena.

PREPREKE RAZMJENIDrave su stoljeima upotrebljavale carine i kvote da bi poveale prihode i utjecale na razvoj pojedinanih industrija. Od 18.st. kada je britanski parlament pokuao nametnuti otre carine

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

na aj, eer i druge robe engleskih amerikih kolonija, dokazalo se da je carinska politika plodno tlo za prevrat i politiku borbu. Da bismo razumjeli ekonomske uinke carina i kvota potrebno je razluiti pojmove: CARINA je porez na uvoz. KVOTA je ogranienje na koliinu uvoza. SAD imaju mnoge kvote kao to su kikiriki, govedina i tekstil.

PROHIBITIVNA CARINA je ona koja je toliko visoka da u potpunosti onemoguuje uvoz. Takva carina onemoguuje cjelokupnu razmjenu uope. NEPROHIBITIVNA CARINA je umjerenija od prohibitivne jer ipak postoji razmjena dobara pa je ekonomski utjecaj te carine manji. Carina e poveati cijenu, sniziti potroenu i uvezenu koliinu i poveati domau proizvodnju. KVOTE imaju jednake kvalitativne uinke kao i carine. Prohibitivna kvota bi (ona koja sprjeava sav uvoz) ostvarila isti rezultat kao i prohibitivna carina. Iako nema velike razlike izmeu carine kvote, neke razlike su bitne. CARINA je prihod drave. Ona vjerojatno omoguuje da se smanje drugi porezi i zbog toga nadoknauje dio tete nanesene potroaima u zemlji uvoznici. KVOTA s druge strane stavlja profit iz razlike proizale cijene u dep uvoznika koji su dovoljno sretni da su dobili dozvolu ili licenciju za uvoz. TROKOVI PRIJEVOZA Troak premjetanja masivnih i kvarljivih dobara ima isti uinak kao i carine. On smanjuje veliinu korisne specijalizacije po podrujima. No ima jedna razlika izmeu protekcionizma i trokova prijevoza; trokovi prijevoza se nameu po prirodi udaljenostima, brdovitou, rijekama... dok su ograniavajue carineizravna odgovornost drave. EKONOMSKI TROKOVI CARINA Carine ostvaruju ekonomsku neefikasnost. Tonije, kad se nametnu carine, ekonomski je gubitak potroaa vei od prihoda koje dobiva drava i dodatnih profita koje ostvaruju proizvoai.

EKONOMIJA PROTEKCIONIZMAeISPIT.com - Online ispiti i skripte

Argumenti za zatitu od konkurencije uvoza iz inozemstva carinom ili kvotom dobivaju mnogo razliitih oblika: - neekonomski argumenti koji upozoravaju da je poeljno rtvovati ekonomsko blagostanje radi drugih nacionalnih ciljeva. - argumenti koji se temelje na pogrenom razumijevanju ekonomske logike kao to je naelo komparativne prednosti.

eISPIT.com - Online ispiti i skripte