OSNOVE EKONOMIJE1.OSNOVE EKONOMIJEtermin ekonomija potjee od grke rijei 'oikos'(kua, domainstvo) i 'nomos'(zakon, pravilo, norma, red i sl.). Iz tih rijei je nastala starogrka rije 'oikonomia', to znai skup zakona ili pravila o organizaciji i upravljanju domainstvom, odnosno kunim gospodarstvom.

Glavni elementi u poetnom razumjevanju pojma 'ekonomija':1) 2) 3) 4) proizvodnja i ponuda raspodjela razmjena potranja i potronja materijalnih dobara i usluga

Ekonomija kao vjetina vjetina pomou koje gospodarski subjekti (pojednici, kuanstva, poduzea ili drave) proizvode i troe materijalna dobra i usluge. Ekonomija kao znanost moemo definirati kao veliko podruje drutvenih znanosti u kojem znanstvenici prouavaju i objanjavaju 1) 4) u odreenom vremenu, prostoru i drutvu.

Ekonomske discipline: politika ekonomija, ekonomika, raunovodstvo, marketing, vanjska trgovina itd.

-

ekonomiju kao znanstveno podruje ne treba poistovjeivati s politikom ekonomijom niti s ekonomikom niti nekom treom i posebnom znanstvenom disciplinom

*Teorijska ekonomija je skup pristupa, metoda spoznaje i teorija koje proizvode osnovne pojmove i paradigmatska (tj.temeljna, uzorna) objanjenja ekonomskih zbivanja, procesa i odnosa, bez obzira na to rabe li se ili ne u obrazovanju ili poslovnom i politikom svijetu

-

ekonomiju moemo promatrati i kao svakodnovnu djelatnost, odnosno kao vjetinu pomou koje pojedini ljudi, kuanstva, poduzea ili neka dravna zajednica, proizvode i/ili pribavljaju i troe materijalna dobra i usluge.

-

-

-

danas je uobiajena podjela ekonomije na pozitivnu i normativnu. Sintagme 'pozitivna teorija' i 'pozitivna ekonomija' oznaavaju jedan skup, odnosno jednu vrstu metoda, tehnika analize i znanja pomou kojih ekonomisti istrauju i opisuju ekonomsku stvarnost kakva ona jest. Tu se zapravo istrauju kauzalni i funkcionalni odnosi izmeu ekonomskih varijabli, pojava i procesa, bez vrijednosnih sudova o njima, tj. bez procjena jesu li dobri ili loi, poeljni ili nepoeljni itd. Takav pristup ekonomskoj stvarnosti oznaava se i sintagmom 'ekonomska analiza'. Sintagme 'normativna teorija' i 'normativna ekonomija' oznaavaju skup metoda, tehnika analize i znanja o ekonomskoj stvarnosti, tj. procjenu da li su neke ekonomske pojave ili procesi dobri ili loi, poeljni ili nepoeljni itd. Ona sadri jos i viziju ekonomske stvarnosti kakva bi ona mogla i trebala biti u budunost i naputke o tome tko, to, kada i kako initi da se postojee stanje ekonomskog sustava ouva i stabilizira ili promjeni u pravcu ostvarivanja ovih ili onih vrednota i ciljeva. POZITIVNA i NORMATIVNA stajalita se esto isprepliu.

Najznaajnija i poetna pitanja iz podruja poduzetnitva i ekonomske organizacije: 1) tko, to, u kojim koliinama treba proizvoditi? Odgovor na pitanje ovisi o vie faktora: osobne preferencije, spoznaja drutvenih potreba, ukupna potranja za pojedinim robama i uslugama, procjene i poslovna oekivanja ekonomskih subjekata da u proizvodnji ove ili one vrste robe mogu zadovoljiti svoje osobne potrebe ili stei neku zaradu 2) kako proizvoditi? Poduzea se opredjeljuju z aonu tehnologiju koja im omoguuje minimalizaciju trokova proizvodnje uz zadovoljavajuu kvalitetu proizvoda. 3) za koga? U modernim robno-novanim sustavima najvei dio roba i usluga proizvodi se po trinim principima koji proizvoaima i trgovcima oomoguavaju zaradu. Robe se proizvode za ljude koji imaju novac da ih kupe i na tritu se pojavljuju kao plateno sposobni potroai. 4) gdje? Na kojoj lokaciji i u kojem prostoru treba organizirati neku proizvodnju i u kojoj privrednoj grani.. lokacija gdje se moe zadovoljit niz zahtjeva iz podruja tehnologije, ekologije, pravnog sustava, minimalizacije trokova itd. Odluke o lokaciji i prostoru mogu se donositi na temelju individualnih i spontanih odluka i/ili na temelju dravnih propisa i smjernica ekonomske politike. 5) kada? U kojem vremenu treba proizvoditi izabrane robe i usluge. 6) zato? Zato neki ekonomski subjekt neto proizvodi ili eli proizvoditi.. Zadovoljavanje potreba za materijalnim dobrima i uslugama je vaan motiv koji ljude potie na ekonomske aktivnosti. Motiv moe biti i elja za zaradom u obliku profita, dividendi, kamata itd. ili elja za stjecanjem, odravanjem i irenjem materijalnog bogatstva i moi koje iz bogatstva izviru. Adam Smith je u Teoriji moralnih osjeaja razlikovao i opisvao 6 motiva koji pokreu ukupnu ljudsku

aktivnost: egoizam ili samoljubljenje, altruizam ili simpatija, naklonost, elja za slobodom, osjeaj pripadnosti, radne navike i sklonost trgovanju i trampi. 7) kakav je pravni, ekonomski i politiki sustav? Odgovore na ova pitanja poduzetnici mogu dobiti tekposlije konkretnih analiza konkretnih pravnih, ekonomskih i politikih sustava u pojedinim zemljama. 8) koliki su trokovi proizvodnje, po kojoj cijeni robe treba prodavati i kolika se zarada od toga oekuje? Na ta pitanja poduzetnik mora znati odgovor.

U razmatranju i rjeavanju navedenih pitanja pojavljuju se mnogi tei teorijski i politiki problemi koji se rjeavaju na razini ekonomije, ekonomske politike i ekonomskog sustava u pojedinim zemljana. Ti problemi su npr.: izbor temeljne proizvodne jedinice i oblika ekonomske organizacije drutva nesklad izmeu oskudnosti resursa i materijalnih dobara, te ljudska potreba i elja za materijalnim dobrima, koje su obino neograniene i mnogo vee od raspoloive koliine dostupnih roba alokacija rijetkih resursa koji se mogu rabiti alternativno, tj. za ostvarivanje razliitih ekonomskih ciljeva ekonomiziranje i optimizacija proizvodnje unutar tehnolokih, pravnih, politikih i dr. ogranienja koje subjekt odluivanja mora potovati uravnoteivanje proizvodnje i potronje roba, odonosno problem uspostavljanja parcijalne ili ope ekonomske ravnotee izbor kriterija raspodjele i oblika razmjene materijalnih dobara izbor i kombinacija irih drutvenih vrednota i ekonomskih vrednota izbor ciljeva ekonomskog razvoja i instrumenata za njihovo ostvarivanje izbor oblika koordinacije ekonomskih aktivnosti i upravljanje ekonomskim sustavom odnos izmeu realnog i novanog sektora ekonomije, izmeu bogatih i siromanih, izmeu proizvoaa i upravljaa, izmeu razvijenih i nerazvijenih zemalja ili regija itd razmjena i ekonomski odnos izmeu pojedinig drava poveanje proizvodnje, zaposlenosti i ivotnog standarda utjacaj dravne regulacije na privatno poduzetnitvo i efikasnost trita

-

*navedeni problemi se pojavljuju na razini ekonomije kao znanosti i na razini ekonomije kao vjetine. Ekonomski problemi imaju ne samo jednu dimenziju. Oni imaju mnotvo tehnolokih, organizacijskih, politikih, politeekonomskih, ekolokih, moralnih i drugih socijalnih aspekata i dimenzija.

o kole ekonomske misli za predmet istraivanja uzimaju razliite ekonomske probleme ili razliite aspekte istih ekonomskih problema.

zbog razliitog pristupa razliitim ekonomskim problemima nastaju razliiti izbori predmeta istraivanja, razliiti pristupi, razliite znanstveno-nastavne discipline i razliite vrste ekonomskih znanja.

Iz politeekonomskog pristupa ekonomskoj stvarnosti (istrauje veze i odnose izmeu politike i ekonomije) nastaje politika ekonomija kao znanstvena disciplina i 'Politika ekonomija' kao znanstveno-nastavna disciplina. Iz kombinacije politikog, ekonomskog i politeekonomskog pristupa nastaje ekonomska politika, odnosno 'Ekonomska politika' kao znanstveno-nastavna disciplina. Slijedei politeekonomski pristup pokuava se razumijeti i objasniti meuovisnost ekonomije i politike u nekom vremenu i drutvu [utjecaj naina materijalne proizvodnje drutva na politiku i utjecaj politike na ekonomske procese]. Ekonomiste ovdje zanima mogunost uporabe ekonomskih znanja u politici, odnosno mo i nemo politike u reguliranju, stabiliziranju ili mijenjanju ekonomskih procesa i odnosa.EKONOMISTIKI ~ znanstvena disciplina Ekonomika koja pozitivistiki izuava ekonomske procese POLITEEKONOMSKI ~ kroz disciplinu Politike ekonomije prouava utjecaj odreenog ekonomski uvjetovanog ponaanja na drutvo kao cijelinu

Od 17.st do danas politeekonomski pristup razvija se u raznim kolama ekonomske misli, kao to su klasina liberalna kola (Smith, Ricardo,Mill), marksistika ekonomska kola (Marx,Engels,Mandel), radikalni ekonomisti (Bowles, Edwards) itd.

Iz ekonomistikog pristupa nastaje ekonomika kao znanstvena disciplina. Ekonomistiki pristup prepoznajemo: 1) po tome to ekonomske procese, pojave ili dogaaje promatra i objanjava s gledita rijetkosti i oskudnosti resursa i ekonomskih dobara 2) po tome to ga zanima ekonomiziranje, odnosno pitanje: kako u postojeim, izabranimili zadanim tehnolokim, politikim, institucionalnim i ostalim ogranienjima minimalizirati jednu ekonomsku varijablu i maksimalizirati drugu

3) po tome to ekonomisti koji ga slijede pokuavaju opisati ekonomsku stvarnost kakva ona jest i pri tome izbjei normativnu analizu i vrijednosne, tj. moralne i politike procjene, tj. sudove

Termin economics (ekonomika) uveo je u ekonomsku literaturu engleski profesor politike ekonomije i veliki predstavnik neoklasine kole Alfred Marshall.

Proces ekonomiziranja, odnosno jednu vrstu ekonomskog ponaanja prema mini-max principu, moemo promatrati na razliitim razinama i objasniti razliitim pojmovima. Ekonomistiki pristup i ekonomiziranje moemo objasniti: na psiholikoj razini nain miljenja i ekonomskog ponaanja u kojem ekonomski subjektipokuavaju minimalizirati svoj trud, muku ili napor i maksimalizirati ugodu, zadovoljstvo ili korisnost

-

na fizikoj i organizacijskoj razini nain djelovanja i nain organizacije ljudi kojipokuavaju minimalizirati utroke ili inpute i maksimalizirati rezultate ili outpute

na financijskoj razini nain ponaanja ljudi koji minimaliziraju trokove i maksimalizirajuprihode, profit ili neke druge financijske varijable

Ekonomiziranje moemo opisati: kao vjetinu ostvarivanja zadanog cilja uz minimum trokova ili kao postupak ostvarivanja maksimalnog outputa ili rezultata ogranienih ili zadanih inputa, odnosno trokova. Prema ekonomistikom pristupu, uspjeniji je onaj ekonomski subjekt ili ekonomski sustav koji iz ogranienih resursa ostvari vee outpute, odnosno koji zadani cilj ostvari s manjim trokovima.

Politeekonomski pristup prepoznajemo po slijedeim osobinama: 1) prouava drutvenu stranu proizvodnje i raspodjele materijalnih dobara, odnosno proizvodne odnose izmeu pojedinih ljudi, socijalnih skupina ili zemalja 2) pored pozitivne ekonomske analize sadri jo i viziju mogueg i poeljnog stanja ekonomije i drutva te vrijednosne sudove o sadanjem stanju ekonomskog sustava

*pojava razliitih pristupa ekonomskoj stvarnosti je legitiman i uobiajen nain nastajanja i razvoja ekonomske znanosti. *Politeekonomski i ekonomistiki pristup nisu dva potpuno suprotstavljena , ve dva opciona i komplementarna pristupa iz kojih nastaju dvije posebne znanstvene ekonomske discipline politika ekonomija i ekonomika.

Prema neoklasinoj sintezi ekonomiku moemo definirati kao znanost o pitanju kako drutva rabe oskudne resurse radi efikasne proizvodnje korisnih dobara i raspodjele tih dobara razliitim ljudima. ekonomika prouava razliite ekonomske sustave, odnosno 'mehanizme' alokacije rijetkih resursa radi efikasne proizvodnje i socijalno prihvatljive raspodjele oskudnih materijalnih dobara. Ona je znanost o izboru efikasnih rjeenja u odreenim materijalnim i institucionalnim ogranienjima. ekonomika ne prouava uporabu svih materijalnih resursa i dobara, ve samo alternativne uporabe rijetkih resursa te proizvodnju i raspodjelu oskudnih dobara ija je ponuda nedovljna u odnosu na potranju za njima. o oskudna dobra(stan, auto..) se jo nazivaju i ekonomska dobra, a dobra kojih ima u izobilju(zrak, voda...) nisu predmet prouavanja ekonomike.

-

o u svijetu oskudnosti ekonomika se bavi konstrukcijom i funkcioniranjem ekonomskog sustavakoji ekonomska dobra proizvodi na efikasan nain.

Adam Smith je 1776.dosine objavio knjigu Bogatstvo naroda u kojoj je sabrao dotadanja ekonomska znanja i izloio temelje klasine liberalne politike ekonomije, odnosno temelje privatnovlasnikog i trinog sustava prireivanja koji je bilo alternativa merkantilistikom sustavu.

Ekonomiju kao znanstveno podruje moemo podijeliti prema razliitim kriterijima i razlikovati razliite znanstvene discipline unutar nje. Pojam ekonomije je iri od pojma ekonomike. Ekonomija je iroko podruje drutvenih znanosti koje se sastoji od mnotva posebnih i specijalistikih disciplina. Ekonomika je jedna grana ekonomije, odnosno jedna cijela ekonomska disciplina. Ona se razlikuje od ostalih ekonomskih disciplina po: o predmetu o metodama o ciljevima istraivanja o specifinoj vrsti znanja koju provodi i nudi. Ona razmatra alternativne uporabe rijetkih resursa radi efikasne proizvodnje ekonomskih dobara unutar izabranog ili zadanog ekonomskog i politikog sustava.

Politika ekonomija prouava nain proizvodnje materijalnog ivota drutva i pitanje kako se s proizvodnjom i raspodjelom roba i usluga istodobno proizvode proizzvodni odnosi izmeu pojedninih ekonomskih subjekata, socijalnih grupa ili zemalja u odreenom povijesnom vremenu.

Ekonomika se esto dijeli na mikroekonomiku i makroekonomiku. Mirkoekonomika je grana ekonomike koja prouava pojedina trita i ekonomsko ponaanje mikroekonomskih subjekata, tj. graana, kuanstava i poduzea na posebnim tritima. Temeljna pitanja koje mikroekonomika razmatra su sljedea: rijetkost resursa i dobara, ljudske potrebe, vrijednost dobara, trite i trine strukture, trokovi, prihodi, profit, kamata, plae, optimalizacija proizvodnje, individualna ponuda roba, potranja roba, trina ravnotea itd. Makroekonomika je grana ekonomike koja prouava itavu nacionalnu privredu kao jednu finkcionalnu ekonomsku cjelinu, Makroekonomika se bavi sljedecim temama: izbor i funkcioniranje ekonomskog sustava, ukupna proizvodnja i zaposlenost, nacionalni dohodak, opa ekonomska ravnotea, odnosno neravnotea, opa razina cijena, inflacija i deinflacija, privredni ciklus, stabilizacija ekonomskog sustava itd.

Kada u opisu i razmatranju ekonomskih problema na razini neke drutvene zajednice, koristimo ekonomistiki pristup i istraujemo mogunosti i naine ekonomiziranja s rijetkim resursima unutar izabranih ili zadanih okvira i bez vrijednosnih sudova o tome, tada za takav pristup i takvu (pozitivistiku) vrstu znanja, moemo koristiti uobiajeni termin MARKOEKONOMIKA. U razmatranju velikih drutveno-ekonomskih problema, pored ekonomistikog pristupa i ekonomike koristimo politeekonomski, socioekonomski, ekologijski ili neki etvrti pristup, ili ih kombiniramo, tada kaemo da se tu ne radi o MAKROEKONOMICI, nego o MAKROEKONOMIJI.

Postoje tri temeljna i opciona ekonomska sustava: trini, naredbovni i mjeoviti.-

trini dominira privatno vlasnitvo i privatno poduzetnitvo u kojem pojedinci i poduzea donosesamostalno glavne odluke

-

naredbovani drava donosi sve vanije odluke o proizvodnji i potronji; zasniva se na dravnomvlasnitvu, dravnom poduzetnitvu, centralizaciji odluivanja, subordinaciji i planiranju

-

mjeoviti razliite kombinacije trinog i naredbovanog

Robe ili usluge koje poduzea upotrebljavaju u svojim proizvodnim procesima nazivaju se faktori proizvodnje, utroci ili inputi. Kombiniranjem razliitih inputa dobivaju se rezultati koji se nazivaju outputi ili proizvodi.

Faktori proizvodnje su: 1) zemlja sastoji se od obradivih ili graevinskih povrina, prirodnih resursa i prirodnog okolia u kojem ivi ovjek 2) radna snaga sveukupnost psihikih i fizikih znanja, vjetina i sposobnosti koje ima neka osoba i koje moe koristiti u procesu proizvodnje [Rad kao ekonomska aktivnostovjeka predstavlja troenje radne snage u odreenom vremenu, pod odreenim uvjtima i uz unaprijed dogovorenu plau]

3) kapital ine ga trajna dobra koja su proizvedena s namjerom da proizvode i poveaju druga dobra, odnosno robe i usluge *proizvodni faktori su ogranieni; zato se svako drutvo suoava sa svojom granicom proizvodne mogunosti.Kada neka privreda posluje na granici svojih mogunosti, tada za nju kaemo da je efikasna u smislu efikasne alokacije oskudnih resursa. Neefikasna privreda je ona u kojoj je mogue poveati proizvodnju jednog proizvoda, a da to ne izazove smanjenje proizvodnje nekih drugih proizvoda.

-

Vrijednost dobara ili usluge kojeg smo se odrekli, tj. kojeg gubimo u procesu ostvarivanja nekog drugog cilja, naziva se oportunitetni ili opcioni troak. To je troak izbora i ostvarivanja jedne od moguih kombinacija. naziva se 'oportunitetni' zato to subjekt odluivanja procjenjuje da takav troak moe podnijeti i da je ta za njega, u sadanjem vremenu, jo uvijek korisno (oportuno). On procjenjuje da e iz izabrane opcije, u sadanjem ili buduem vremenu, imati koristi koje su vee od tog troka.

U ekonomskom miljenju i zakljuivanju esto se susreu neke pogreke koje trebamo prepoznati i izbjei. Najee pogreke su slijedee:1) Nesposobnost da se 'ostale stvari ili varijable' dre ili tretiraju nepromijenjenima. Ova pogreka nastaje u sluaju kada neka ekonomska pojava ovisi o nekoliko neovisnih varijabli. U pokuaju izoliranja i promatranja utjecaja jedne neovisne varijable pretpostavljamo da je djelovanje svih ostalih varijabli da je djelovanje svih ostalih varijabli nepromjenjeno i konstantno. Ako to ne uinimo tad, moemo doi do pogrenog zakljuka u kojem utjecaj jedne varijable nije razdvojen od utjecaja druge pa se utjecaj prve pogreno pripisuje drugoj

varijabli. Zato kaemo da neki zakljuak vai uz ceritas paribus uvjet, tj. uz uvjet da su sve ostale varijable iste (nepromjenjive) i da je njihov utjecaj konstantan. 2) Post hoc brkaju se vremenski slijed nastajanja i uzrono-posljednina veza izmeu pojava 3) pars pro toto ili pogreka poopavanja. Nastaje u sluaju kada se ono to vrijedi za jedan dio neke cjeline tretira kao da vrijedi za cjelinu. Tu se uzima dio i prikazuje kao cjelina. 4) subjektivnost- tretiranje vlastitih stavova kao objektivnih injenica

Dodatak: Kako itati grafikone?Grafikon je crte odnosno grafiki prikaz funkcionalnih odnosa izmeu dviju ili vie varijabli. Postojanje funkcionalne veze meu ekonomskim varijablama znai da je jedna od njih uzrok ili neovisna varijabla (X), dok je druga posljedica ili ovisna varijabla (Y).

Uzrono posljedina veza se moe prikazati u obliku funkcije:(1) Y=f(X) . . . . . Y je ovisna, a X neovisna varijabla Ako kaemo da je potronja (C) ovisna varijabla i da ovisi o visini raspoloivog dohotka (DIDisposable Income), tada tu ovisnost, odnosno relaciju (1) moemo prikazati kao: (2) C=f(DI) Grafiki se ta veza prikazuje dvodimenzionalnom koordinatnom sustavu gdje e neovisna varijabla (DI) biti prikazana na apcisi, a ovisna (C) na ordinati. Opi oblik neke linearne funkcije u ekonomiji, primjerice, opi oblik funkcije potronje, moemo pisati ovako: (3) C= a+b DI A opi oblik tednje moemo pisati ovako: (4) S= bDI - a

-

Simboli u navedenim relacijama znae slijedee:C = odobna potronja;

DI = raspoloivi dogodak potroaa; a = autonomna potronja koja je u relaciji (3) neovisna o razini registriranog osobnog dohotka, tj.razina potronje na nultoj razini dohotka koja se financira iz poklona i drugih izvora. = u relaciji (4) oznaava autonomnu, odnosno negativnu tednju pri nultom dohotku b = koeficijent smjera pravca, odnosno nagib pravca koji je u relaciji (3) jednak marginalnoj sklonosti potronji (MPC Marginal Propensity to Consume) = u relaciji (4) oznaava marginalnu sklonost tednji (MPS Marginal Peopenesity of Save)

Nagib definiramo kao odnos izmeu promjene varijableY i promjene varijable X. To je broj koji pokazuje koliko e se promjeniti varijabla Y ako se varijabla X promijeni za jednu jedinicu. nagib pravca je u svakoj njegovoj toki isti, za razliku od nagiba krivulje iji je nagob razliit u svakoj njenoj toki

*ako promjena neovisne varijable izazove promjenu ovisne varijable u istom smjeru, tada meu njima postoji izravan (direktan) odnos. *ako promjena neovisne varijable izaziva kretanje ovisne varijable u suprotnom smjeru, meu njima postoji inverzan odonos.

-

nagib pravca nije isto to i strmovitost. Strmovitost pravca ovisi o mjerilu grafikona, tako da pravci istog nagiba mogu imati razliitu strmovitost, to moe dovesti do krivih zakljuaka. esto se pojavljuje pogreka koja se sastoji u nerazlikovanju pomaka krivulje od kretanja du krivulje.o Pomak krivulje se oituje u promjeni njenog poloaja u odnosu na prvotno stanje tako da se cjelokupna krivulja pomie blie ili dalje od ishodita. Pri kretanju du krivulje, ona se ne mijenja, ali se mijenjaju toke ije koordinate pokazuju promjenu ovisne varijable koja je izazvana promjenom neovisne varijable

o

-

za razliku od pravca iji je nagib isti u svakoj njegovoj toki, nagib krivulje je u svakoj njenoj toki razliit. Nagib krivulje u pojedinoj toki odreuje se pomou tangente povuene na tu toku.

Grafikoni mogu biti: linijski dijagrami, strukturni dijagrami, vremenski nizovi, grafikoni rasprtenosti, viekrivuljni grafikoni

2. TRITA I DRAVA U MONETARNOJ EKONOMIJITemeljni problemi ekonomske organizacije drutva u modernoj ekonomiji rjeavaju se pomou raznih oblika koorginacije, regulacije i upravljanja, kao to su:1) trite 2) dravna regulacija 3) planiranje 4) samoupravljanje

U trinom sustavu proizvoai sami odluuju to e proizvoditi i po kojim cijenama prodavati, a potroai slobodno odluuju to e po kojim cijenama kupovati i troiti. Dravna regulacija je sustav upravljanja ekonomijom u kojemu drava izravno ili neizravno usmjerava i regulira proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i potronju materijalnih dobara i usluga.

Planiranje je nain upravljanja ekonomijom u kojem proizvoai neke robe proizvode po unaprijed odreenim koliinama, cijenama i za poznatog kupca.

Samoupravljanje je sustav koordinacije u kojemu radnici u poduzeima odluuju o glavnim ekonomskim pitanjima i sami biraju svoje rukovodstvo.

Trina i dravna regulacija su 2 glavna oblika regulacije koji se kombiniraju i isprepliu u modernim ekonomijama. moderne ekonomije su mjeovite ekonomije, jer se u njima mijeaju i isprepliu privatno i dravno vlasnitvo, te trina i dravna regulacija ekonomskih procesa.

Trite definiramo kao mehanizam razmjene roba ili kao skup veza i odnosa izmeu ponude i subjekata potranje.

Devet osnovnih i poetnih elemenata trita:1) subjekti ponude roba 2) subjekti potranje roba 3) robe (ili usluge)

4) cijena roba 5) traena koliina robe 6) nuena koliina robe 7) kupoprodaja, tj. razmjena roba za novac 8) prostor 9) vrijeme u kojem se dogaa proces razmjene

irem pristupu u sadraju pojma trite, osim navedenih, ulaze jo i:10) nain plaanja robe (gotovina, kartice, domaim novcem ili devizana...) 11) kvaliteta roba i usluga 12) rok isporuke roba 13) institucije koje organiziraju susrete proizvoaa, trgovaca i potroaa 14) pravne norme koje reguliraju proces razmjene

S obzirom na predmet trgovanja razlikujemo:1) trita potronih roba 2) trita imbenika proizvodnje

S obzirom na ponaanje drave u ekonomiji:1) slobodno trite 2) regulirano trite

S obzirom na strukturu trita i mo pojedinih poduzea razlikujemo:1) trite potpune konkurencije 2) trite nepotpune (nesavrene) konkurencije

Potpuna konkurencija je stanje na tritu u kojem postoji mnogo sudionika na strani ponude i na strani potranje. Nijedan od njih nije toliko velik i moan da moe utjecati na formiranje cijena. U uvijetima potpune konkurencije ekonomija postie najveu efikasnost. U takvoj situaciji slobodno trite obavlja racionalnu alokaciju rijetkih resursa, a privreda se nalazi na granici svojih proizvodnih mogunosti. Sustav potpune konkurencije u ekonomskoj se stvarnosti vrlo esto transformira u sustav nepotpune ili nesavrene konkurencije u kojem se pojavljuju monopoli, eksterni efekti i dravna intervencija. Nesavrena konkurencija je takvo stanje trita u kojemu postoji jedan ili vie subjekata koji mogu utjecati na formiranje cijena i koliina dobara koje se nude ili trae. Monopoli formiraju cijene koje su vee od cijena u

modelu potpune konkurencije, a proizvode manju koliinu roba. Posljedice tog stanja su previsoke cijene, manja potronja, visoki trokovi i manja efikasnost.

U modelu slobodne konkurencije trini sustav rjeava temeljna ekonomska pitanja pomou:1) profita (koji slue kao poticaji i nagrade) 2) steajeva i bankrota (koji slue kao kazna za loe poslovanje) 3) oscilacija (u oba smjera)

Cijena potronih roba je novani izraz vrijednosti tih dobara i uvjet razmjene robe za novac. Najamnina je cijena uporabe tue radne snage.

*ako se cijene poveavaju, proizvoai i trgovci e nuditi veu koliinu roba i usluga, dok e potranja za njima biti manja. Ako se cijene smanjuju, potranja e biti vea, a ponuda manja. u modelu slobodne konkurencije slobodno formiranje cijena i najamnina i njihovo osciliranje u oba smjera 'isti' trenutne vikove ponude ili vikove potranje roba i radne snage. pod pritiskom sila na strani ponude i sila na strani potranje, uspostavlja se trina ravnotea (ekvilibrij) [tj. stanje kad proizvoai i trgovci nude tono toliko roba i usluga koliko potroai ele kupiti uz odreenu cijenu] ona razina cijene kod koje se nuena koliina i traena koliina roba jednake naziva se ravnotena cijena ona koliina roba i usluga koja se nudi i kupuje pri ravnotenim cijenama naziva se ravnotena koliina. Ako je cijena neke robe vea od ravnotee, tada se pojavljuje viak robe, a ako je cijena neke robe manja od ravnotee, pojavljuje se manjak robe.

-

-

Svojim svakodnevnim odlukama o kupovini, potroai pokazuju proizvoaima to proizvoditi, konkurencija meu proizvoaima rjeava pitanje kako e se proizvoditi, a na tritu imbenika (faktora) proizvodnje dobiva se odgovor na pitanje za koga e se robe proizvoditi.

Vlasnici pojedinih faktora dobivaju dohotke iz kojih se formira potranja za potronim robama i uslugama. Ti dohotci su:1) najamnina koju dobivaju radnici

2) kamata koju dobivaju vlasnici kapitala 3) renta koju dobivaju vlasnici zemlje

Trini sustav proizvodi robe za one ljude koji imaju novce da ih kupe, tj. za subjekte plateno sposobne potranje. Podjela rada nastaje kada se neki posao ralani na vie operacija u kojima sudjeluje vie ekonomskih subjekata. Podjela rada i specijalizacija poveava produktivnost i omoguava razmjenu roba i trgovinu. Novac je mjerilo vrijednosti roba, sredstvo plaanja svih javnih i privatnih dugova te sredstvo koje ubrzava razmjenu roba i usluga. Kapital je skup raznovrsnih sredstava koje poduzetnici ili drava koriste u procesu trine proizvodnje s namjerom da steknu profit ili neku drugu zaradu, odnosno dohodak.moe se pojaviti i u obliku navca, al nije svaki novac kapital, ve samo plateno i prometno sredstvo. Kapital je proizvedeni i sekundarni faktor proizvodnje koji njegovi vlasnici ili menaderi rabe za daljnju proizvodnju. u prolosti su drave stjecale kapital na razne naine:1) tednja i odricanje od tekue potronje radi poveanja budue potronje 2) sila i oduzimanje sredstava za proizvodnja od drugih ljudi 3) nasljee od prolih generacija

-

Radna snaga i zemlja su primarni faktori proizvodnje.

Trini nain regulacije neke nacionalne ekonomije moemo zamisliti i opisati kao kruni tok kretanja roba i novca. kuanstva i poduzea su temeljni ekonomski subjekti kuanstva kupuju finalna dobra i usluge, a nude i prodaju proizvodne initelje (radnu snagu, zemlju i kapital) poduzea proizvode i prodaju finalne robe i kupuju proizvodne initelje kretanjem roba i usluga u jednom smjeru, kree se novac u drugom smjeru novac ubrzava razmjenu roba i slui kao mjerilo vrijednosti roba i sredstvo plaanja svih javnih i privatnih dugova

Sintagma 'nevidljiva ruka' je stilska figura pomou koje je Adam Smith izrazio stav da slobodno trite spontano usklauje individualne i kolektivne, odnosno privatne i drutvene interese. Slijedei sebine i privatne interese, ovjek pojedinac u slobodnom tritu, istodobno i bez svoje namjere, ostvaruje i javne interese, kao da ga u tom poslu vodi neka 'nevidljiva ruka'.

Prednosti slobodnog trita:1) trite predpostavlja i omoguava formalno-pravnu slobogu i jednakost graana kao poduzetnika i potroaa, bez obzira na spol, vjeru, naciju, boju koe itd. 2) trite potie inicjativu, produktivnost i poduzetnitvo, tako to uspjene sudionike trin eigre nagrauje s profitom, a neuspjene kanjava gubicima, propadanjem i 'povlaenjem' iz igre po pravilima slobodnog trinog natjecanja 3) trite je u danim okolnostima efikasan mehanizam alokacije i koritenja rijetkih resursa i dobara 4) isti vikove ponude i vikove potranje, stvarajui trinu ravnoteu

Nedostaci, pogreke i neuspjesi slobodne trine regulacije:1) pojava monopola 2) pojava maskovne nezaposlenosti 3) zagaivanje okolia i drugi negativni efekti 4) neprihvatljivo visoke razine nejednakosti u raspodjeli dohotka i potronje 5) cikliko koretanje privrede u obliku recesije i ekspanzija 6) nedostatak brige za razvoj javnih dobara

Drava jedina organizacija koja ima monopol na uporabu fizike prisile u ostvarivanju njezinih odluka; jedino se ona bavi organizacijom i regulacijom velikog drutvenog sustava i njegovih podsustava dravnu vlast ini skupina ljudi koji na izborima dobivaju pravo glasa i mo upravljanja dravom kao institucijom nositelji dravne vlasti izravno ili neizravno reguliraju ekonomski, obrazovni, zdravstveni, obrambeni i druge podsustave neke zemlje u modernim dravama postoji podjela na:1) zakonodavnu vlast ini ju parlament 2) izvrnu vlast ini ju vlada 3) sudsku vlast imenuju ju predstavniki organi

4) monetarnu vlast ini ju centralna banka

-

drava ima niz funkcija, kao npr. vanjskopolitika, obrambena, unutarnjepolitika, ekonomska, kulturna itd. dravna vlast u modernim demokratskim i mjeovitim ekonomskim sustavima ima sljedee zadae: utvrivanje pravno-politikog okvira, tj. vlasnikih prava i drugih pravila ekonomske igre na pojedinim tritima otklanjanje trinih nedostataka kao to si masovna nezaposlenost, zagaivanje okolia ili negativni eksterniteti briga o javnim dobrima

JAVNA DOBRA su proizvedena ili prirodna bogatstva:

koja u procesu potronje nusu djeljiva na pojedine graane kod kojih privatni interesi i privatni kapital obino nisu dovoljni za njihovo odravanje i razvoj tu spadaju parkovi, ume, bolnice, sustav vojne obrane, dravne kole itd.

korekcija trine raspodjele u pravcu ostvarivanja pravednosti u raspodjeli dohotka poticanje ekonomskog rasta, uravnoteivanje agrarne ponude i agrarne potranje te stabilizacija tako uspostavljene ravnotee

-

u suvremenim mjeovitim ekonomskim sustavima cijene i koliine veine roba i usluga odreuju se pomou trinog mehanizma, a drava kontrolira cijene manjeg broja roba pomou programa oporezivanja, drava djeluje na formiranju trinih okvira Dravna regulacija ima neke nedostatke:

-

duga i spora procedura donoenja odluka u nadlenim dravnim tijelima

pojavljuje se time lage tj. vremensko kanjenej izmeu pojave ekonomskog problema i donoenja mjera za njegovo rjeavanje i uinka tih mjera

pojava strune nekompetentnosti, nedostatak znanja ili moralne neodgovornosti vlade prema birakom tijelu, odnosno graanima pojava uzurpacije i zlouporabe dravne vlasti radi ostvarivanja osobnih i privatnih,a ne drutvenih interesa esta promjena subjekata koji obnaaju dravnu vlast te politikog smjera i mjera ekonomske politike

-

Rezultati neke konkretne dravne intervencije ekonomskih procesa mogu biti:

1) pozitivni to se izraava u poveanju zaposlenosti, ekonomskog rasta, ivotnog standarda, efikasnosti 2) negativni to se izraava u suprotnim procesima 3) neutralni to se ispoljava u reprodukciji stanja ekonomije kakvo je bilona poetku mandata neke vlade

GRAFIKONI IZ 2. LEKCIJE:

TRITE(cijena "isti" vikove i manjkove ponude (S) i potranje (D))

3. OSNOVNI ELEMENTI PONUDE I POTRANJETrite ekonomije karakterizira neprestano mijenjanje cijena, odnosno kupljenih i prodanih koliina proizvoda i usluga Pod potranjom se podrazumijeva koliina dobara i usluga koje su kupci spremni platiti pri odreenoj cijeni. Veza izmeu trine cijene dobara i traene koliine dobara pod pretpostavkom da se ostale stvari ne mijenjaju naziva se funkcijom potranje i izraava se:

Qd = f(P) ; gdje je Qd traena koliina, a P trina cijena Funkcija potranje se moe prikazati tablino ili grafiki, pa se dobiva tablica odnosno krivulja potranje.Tablica potranje peniceCIJENA U kn A B C D E F 10 8 6 5 4 3 TRAENA KOLIINA U MILIJUNIMA kg 2 6 10 12 14 16

-

Pokazuje da e pri cijeni od 10kn traena koliina biti samo 2mil kg, dok e pri cijeni od 3kn traena koliina iznositi 16mil kg.

Ako je funkcija potranje linearna, tada e njena krivulja imati oblik pravca i bit e prikazana jednadbom: Qd = a bP ; gdje je a cijena pri kojoj je traena koliina jednaka 0, a parametar b nagib krivuljepotranje

Krivulja potranje ima negativan nagib priblia sa apcisnoj osi. Ovakav oblik krivulja potranje ima uslijed djelovanja zakona opadajue potranje. Traena koliina opada kako cijene rastu uslijed djelovanja efekta supstitucije i efekta dohotka.*EFEKT SUPSTITUCIJE porast trine cijene usmjerava dio potranje na srodno ili sl dobro (supstitute) *EFEKT DOHOTKA smanjene kupovne moi

-

Potranja ne ovisi samo o cijeni dobara nego i o nizu drugih faktora, a to su: prosjeni dohodak cijene poveznih dobara veliina trita

ukusi i preferencije posebni utjecaji

Promjene li se cijene, doi e do promjene traene koliine. Ta e se promjena iskazati akao pomak uzdu krivulje potranje. Promjene li se i drugi nabrojeni faktori koji utju na potranju, a cijena ostane ista, doi e do promjene potranje. Ona e se iskazati kao pomak krivulje potranje udesno ili ulijevo. Pod ponudom se podrazumijeva koliina dobara i usluga koju su ekonomski subjekti spremni iznijeti na trite pri odreenoj cijeni. Izmeu ponuene koliine i trine cijene postoji uzajamna veza koja je odreena funkcijom ponude: Qs = f(P); Qs je ponuena koliina, a P cijena Funkcija ponude se moe prikazati u obliku tablice ili grafiki, pa se dobiva tablica, odnosno krivulja ponude.Tablica ponude peniceCijena u kn A B C D E F 10 8 6 5 4 3 Ponuena koliina u milijunima kn 32 24 16 12 8 4

-

Pokazuje da e se pri cijeni od 10kn nuditi koliina penice od 32mil kg, a pri cijeni od 3kn samo 4mil kg

Ako je funkcija ponude linearna, tada e njena krivulja imati oblik pravca ija je jednadba: Qs = c + dP; c oznaava cijenu pri kojoj je nuena koliina jednaka 0, a d nagib krivulje ponude Krivulja ponude je pozitivnog nagiba uslijed djelovanja zakona opadajuih prinosa Ponuda ovisi o cijeni dobara, ali takoer i o drugim faktorima. To su: trokovi proizvodnje koji ovise o cijenama inputa i tehnolokim unaprijeenjima cijene poveznih dobara politika drave

posebni utjecaji

Promjeni li se cijena, promjenit e se ponuena koliina pod pretpostavkom ceritaris paribus. Doe li do promjene drugih faktora, koji utjeu na ponudu, a cijena ostane nepromjenjena, promijenit e se ponuda. u prvom sluaju doi e do pomaka po krivulji ponude, a u drugom do pomaka krivulje ponude desno ili lijevo u odnosu na poetno stanje.

Kada se ponuda i potranja izjednae, na tritu dolazi do trine ravnotee.Tablica trine ravnoteeCijena u kn A B C D E F 10 8 6 5 4 3 Traena koliina 2 6 10 12 14 16 Nuena koliina 32 24 16 12 8 4 Stanje na tritu Viak ponude Viak ponude Viak ponude Ravnotea Viak potranje Viak potranje

Grafiki se trina ravnotea odreuje krivulje ponude SS i krivulje potranje DD. Trina cijena u toj toki je ravnitea cijena, a koliina ravnotena koliina. Pri analizi ponude i potranje mora se paziti na nekoliko moguih pogreaka. Jedna je od njih nepridravanje pretpostavke ceteris paribus(rezultira pojaanim utjecajem jedne varijable, ublaavanjem ili neutraliziranjem djelovanja druge). Druga pogreka je nerazlikovanje kretanja po krivulji ponude ili potranje od njenog pomaka, tj. nerazlikovanje promjene potranje od promjene traene koliine ili promjene nuene koliine od promjene ponude.

GRAFIKONI 3. LEKCIJE:

krivulja potranje

kretanje po krivulji potranje

krivulja ponude

kretanje po krivulji ponude

trina ravnotea

4. PRIMJENA PONUDE I POTRANJEPromjena cijene izazavat e promjenu traene koliine. Ovo svojstvo potranje da se mijenja pod utjecajem promjene cijena uz pretpostavku ceteris paribus naziva se cjenovnom elastinou. Mjerimo je pomou koeficijenta elastinosti potranje. ako je koeficijent elastinosti vei od 1, tad je potranja elastina ako je koeficijent elastinosti jednak 1, potranja je jedinino elastina ako je koeficijent elastinosti manji od 1, potranja je neelastina

Radi lakeg raunanja, sve postotne promjene uzimaju se kao pozitivne, tako da je koeficijent cjenovne elastinosti uvijek pozitivan. Formula za cjenovnu elastinost:

-

P0 i Q0 su poetne cijene i koliine, a P1 i Q1 nove cijene i koliine

Savreno neelastina potranja je ona gdje traena koliina ne reagira na promjenu cijena bez obzira na to kolika ona bila. Savreno elastina potranja je ona u kojoj beskonano mala promjena cijena uzrokuje beskonano veliko poveanje traene koliine.Grafiki savreno neelastina potranja prikazuje se pravcem koji je okomiti na apcisnu os, dok se savreno elastina potranja prikazuje pravcem koji je paralelan s apcisnom osi. to je krivulja potranje poloenija to je elastinost potranje vea i obrnuto; to je krivulja potranje strmija, to je elastinost potranje manja.

Sve toke na pravcu imaju isti nagib, ali ne i elastinost. Iznad polovita pravca potranja je elastina s koeficijentom elastinostim veim od 1. U samom polovitu pravca potranja je jedinino elestina s koeficijentom elastinostim jednakim 1. Ispod polovita potranja je neelastina s koeficijentom manjim od 1. O elastinosti potranje ovisi kakav e biti ukupan prihod (TR) koji je jednak umnoku koliine i vijene. To je pokazano u tablici:

Cjenovna elastinost potranje Elastina Elastina Neelastina Neelastina Jedinino elastina Jedinino elastina

Promjena cijena Porast Smanjenje Porast Smanjenje Posrast Smanjenje

Promjena ukupnog prihoda Smanjenje Porast Porast Smanjenje Bez promjene Bez promjene

Elastinost potranje razliitih dobara ovisi o:1) intenzitetu potreba, odnosno o tome je li rije o nunim ili luksuznim dobrima 2) postojanju supstituta 3) duljini vremena reakcije potroaa 4) relativnom udjelu dobra u ukupnim izdacima potroaa

Potranja e biti elastina ako je intenzitet potreba manji, ako postoje supstituti, ako je vrijeme reakcije potroaa dulje i ako je relativno udio dobara u ukupnim izdacima potroaa vei.

Ono to vrijedi za potranju vrijedi i za ponudu. Svojstvo ponude da se mijenja pod utjecajem cijena naziva se elastinou ponude. Elastinost ponude mjerena koeficijentom elastinosti ponude pokazuje odnos izmeu postotne promjene ponuene koliine i postotne promjene cijena.

Ponuda takoer moe biti elastina, neelastina i jedininoelastina, ovisno o teme je li postotna promjena ponuene koliine vea, manja ili jednaka 1. Elastina ponuda imat e krivulju poloenog oblika, dok e neelastina imati krivulju strmog oblika.

Na elastinost ponude utju:

1) stupanja do kojeg se moe poveati proizvodnja u nekom privrednom sektoru 2) vrijeme

Da bi poboljala poloaj poljoprivrednika, drava potie smanjenje proizvodnje kako bi se smanjila ponuda i poveale cijene.

GRAFIKONI 4.LEKCIJE:

grafiki prikazi elastinosti potranje

posebni sluajevi elastinosti potranje

5. POTRANJA I PONAANJE POTROAAEkonomska teorija objanjava izbor potroaa korisnou to ga on pripisuje nekom dobru ili usluzi. Pod pojmom korisnosti podrazumijeva se subjektivni uitak, odnosno zadovoljstvo to ga potroa poruuje troei neko dobro. svaka jedinica koritenog dobra ne daje istu korisnost svaka dodatna jedinica daje sve manju dodatnu korisnost svom potroau.

Korisnost dodatne jedinice nekog dobra naziva se graninom korisnou i podlona je zakonu opadajue korisnosti. svako poveanje koliine nekog dobra smanjuje njegovu graninu korisnost i obrnuto

o PRIMJER: ednom ovjeku prva aa vode ima najveu graninu korisnost, dok je graninakorisnost slijedee znatno manja. Kad je ovjek ugasio e i kad je njegova potreba za vodom udovoljena, granina j ekorisnost vode jednaka 0. Svaka daljnja aa izazvala bi odbojnost i gaenje pa je njegova granina korisnost negativna.

Zbrajanjem graninih korisnosti svakog koritenog dobra dobiva se ukupna korisnost. Ona pokazuje korisnost cjelokupne koliine raspoloivih dobara. krivulja ukupne korisnosti je pozitivnog nagiba i pokazuje kako se poveanjem potronje ukupna korisnost poveava. vrijedi u svim sluajevima kad je granina korisnost pozitivna kad je granina korisnost jednaka 0, krivulja ukupne korisnosti dosee svoj maksimum gdje je granina korisnost negativna, njena krivulja e imati negativan nagib

Pojam korisnosti uveo je u ekonomsku teoriju engleski filozof Jeremy Bentham. Brojni su smatrali da se ekonomska teorija moe prikazati kardinalnim brojevima ili temperaturama. Suvremeni ekonomisti smatraju da korisnost nije mjerljiva i da se ne moe izmjeriti kardinalnim brojevima. Postoje dvije teorije kojima se objanjava ponaanje i izbor potroaa jedna teorija je teorija granine korisnosti, a druga teorija indiferencije. Ekonomisti smatraju da potroai svoj ogranieni dohodak raspodjeljuju na nain kojim postiu najvee zadovoljstvo, odnosno korisnost.

Granina korisnost po novanoj jedinici utroenoj na neko dobro dobiva se tako da se granina korisnost dobra podijeli s njegovom cijenom.

-

gdje je MU granina korisnost dobara x, y, odnosno z, a P njihova cijena

Ako su poznate individualne krivulje potranje, mogue je izvesti krivulju ukupne potranje. To se postie zbrajanjem individualnih potranji. Grafiki se krivulja potranje dobiva horizontalnim zbrajanjem krivulja po potranje svakog potroaa; tako dobivena krivulja ima negativan nagib uslijed djelovanja efekta supstitucije i efekta dohotka. Do efekta supstitucije dolazi kada potroai uslijed porasta cijena nekog dobra supstituiraju skuplje dobro jeftinijim kako bi zadovoljili svoje potrebe. Do efekta dohotka dolazi kada pro danom dohotku porast cijena izaziva smanjenje eljene potronje nekog proizvoda. Ako se dohodak povea pod pretpostavkom ceteris paribus, krivulja potranje e se pomaknuti udesno, a ako se on smanji, krivulja potranje e se pomaknuti ulijevo. Osjetljivost potranje na promjenu dohotka nazivamo dohodovnom elastinou [izraava odnos izmeu postotne promjene traene koliine i postotne promjene dohotka].

formula dohodovne elastinosti:

Koeficijent dohodovne elastinosti potranje moe poprimiti sve vrijednosti od plus do minus beskonano.Dobra iji je koeficijent elastinosti pozitivan su normalna dobra. Ako im je koeficijent dohodovne elastinosti vei od 1, takva dobra su luksuzna dobra. Ako im je koeficijent dohodovne elastinosti vei od 0, a manji od 1, to su nuna dobra (potranja im je dohodovno neelastina). Dobra iji je koeficijent dohodovne elastinosti negativan su inferiorna dobra.

Potranja nekog dobra mijenjat e se takoer pod utjecajem promjene cijena supstituta i komplemenata pri pretpostavci ceteris paribus. Intenzitet promjene potranje nastao pod utjecajem ovog faktora pokazuje krina elastinost.

formula krine elastinosti:

Krina elastinost se mjeri koeficijentom krine elastinosti koji se iskazuje na isti nainn kao i cijenovna elastinost potranje s tom razlikom to je u nazivniku izraza promjena cijene supstituta ili komplemenata podijeljena s njihovom prosjenom cijenom. Supstituti su ona dobra ija se potranja poveava ako se poveava cijena dobara kojeg oni mogu uspleno zamijeniti. Komplementarna dobra su ona dobra koja se meusobno nadopunjuju pa porast cijene jednog od njih smanjuje potranju za drugim. Neutralna dobra su ona kod kojih promjena cijene jednog dobra ne utjee na potranju drugog dobra. Paradoks vrijednosti upit kako objasniti da dobra s velikom korisnou za ovjeka, poput vode ili zraka, imaju nisku cijenu ili su ak neekonomska, dok druga dobra, primjerice zlato ili dijamanti, ija je korisnost praktino nitava, imaju visoku cijenu.

Razlika izmeu ukupne korisnosti dobara i njegove trine cijene naziva se potroaev rizik ili probitak. Grafiki on je jednako povrini izmeu krivulje potranje i linije cijena.

GRAFIKONI 5.LEKCIJE:

Dodatak: Goemetrijska analiza ravnotee potroaaPrvi nain objanjavanja ponaanja potroaa je teorija granine korisnosti, a drugi teorija ravnodunosti. Korisnost je kvantitativno nemjerljiva te potroai mogu rangirati svoje preferencije glede razliitih kombinacija dobara. Prema teoriji indiferencije potroa je ravnoduan pri izboru kombinacije dobara ako mu ova prua isti stupanj ukupne korisnosti. Grafiki se taj stav potroaa moe prikazati krivuljom indiferencije (ravnodunosti). ona je konveksna prema ishodistu krivulja indiferencije savrenog supstituta ini hipotenuzu pravokutnog trokuta kojem su apcisa i ordinata katete krivulja indiferencije savrenog komplementa poloena je pak pod pravim kutem paralelno s apcisom i ordinatom nagib krivulje indiferencije je negativan, a odreen je graninom stopom supstitucije [koliko je potroa spreman ustupiti jednog dobra da bi dobio drugog, odnosno odnos graninih korisnosti dvaju dobra; podlona je djelovanju zakona opadajue granine stope supstitucije prema kojem je potroa za svaku dodatnu jedinicu jednog dobra spreman dati sve manju koliinu drugog dobra] razliiti stupnjevi zadovoljstva mogu se prikazati nizom krivulja indiferencija koje zajedno ine mapu krivulja indiferencija. o krivulje dalje od ishodita pokazuju one kombinacije dobara koje daju viu razinu zadovoljstva, dok krivulje blie ishodistu pokazuju kombinacije dobara koje proaju niu razinu zadovoljstva. Karakteristino je da se krivulje indiferencije nikad ne sijeku.

Mogue je napraviti budetsku krivulju, odnosno krivulju budetskog ogranienja.

nagib krivulje odreen je relativnim cijenama u toki tangencije ostvaruje se ravnotea potroaa jer se u njoj potroa pri danom dohotku ostvaruje maksimum svog zadovoljstva krivulje indiferencije dalje od toke tangencije pokazuju kombinacije dobara koje potroa svojim dohotkom ne moe ostvariti, dok krivulje indiferencije koje budetska krivulja sijee, pokazuju nii stupanj zadovoljstva od onog koji bi se mogao postii raspoloivim dohotkom

Potroaka e se ravnotea ostvarivati onda kada se granina stopa supstitucije izjednai s relativnim cijenama, odnosno kad se ostvari uvjet da je:

Gornji uvjet je samo preformuliran prije spomenuti uvjet maksimalizacije korisnosti:

Budetska krivulja e promjeniti svoj poloaj ako doe do:promjene novanog dohotka promjene relativnih cijena

Krivulja koja pokazuje promjene potronje u odnosu na promjene dohotka naziva se Engelovom krivuljom. Smanje li se relativne cijene dobara, potroa e moi, uz isti dohodak, kupiti kombinaciju dobara koja mu proa vee zadovoljstvo. Uslijed toga budetska krivulja e se udaljiti i tangirati viu krivulju indiferencije.

6. PROIZVODNJA I ORGANIZACIJA POSLOVANJAProizvodnja je proces kombiniranja proizvodnih faktora(inputa) s ciljem stvaranja proizvodnje namijenjenim zadovoljenju ljudskih potreba(outputa). Odnos izmeu rezultata proizvodnje i njenih pretpostavki, tj. odnos izmeu outputa i inputa naziva se funkcijom proizvodnje. Njen oblik je: O = f(L,K,N)*gdje je O veliina inputa, L koliina rada, K koliina kapitala i N koliina priridnih resursa Poznavanje proizvodne funkcije potrebno je radi utvrivanja ukupnog, prosjenog graninog proizvoda

Ukupni proizvod (TP=Total Product) je ukupna koliina dobara iusluga izraena u fizikim jedinicama. Grafiki se prikazuje krivuljom koja prolazi od ishodita i raste po opadajuoj stopi u odnosu na poveanje inputa. Granini proizvod (MP=Marginal Product) je dodatni proizvod nastao poveanjem inputa za jednu jedinicu uz pretpostavku da su drugi inputi nepromijenjeni ako su u proizvodnoj funkciji 3 varijable rad, kapital i zemlja, razlikujemo granini proizvod rada(MPL), granini proizvod kapitala(MPK) i zemlje(MPN) Granini proizvod rada pokazuje promjenu ukupnog proizvoda ako se koliina rada promjeni za jednu jedinicu pod pretpostavkom ceteris paribus Granini proizbod kapitala pokazuje promjenu ukupnog proizvoda ako se koliina kapitala promjeni za jednu jedinicu pod pretpostavkom ceteris paribus Granini proizvod zemlje pokazuje promjenu ukupnog proizvoda ako se koliina prirodnih resursa promjeni za jednu jedinicu pod pretpostavkom ceteris paribus

Prosjeni proizvod (Average product) je ukupni proizvod po jedinici varijabilnog outputa. U poetnoj fazi proizvodnje on raste da bi nakon toke gdje je njegova veliina jednaka veliini graninog proizvoda pokazivao tendenciju pada. Zakon opadajueg graninog proizvoda pokazuje reakciju proizvodnje na promjenu jednog inputa uz pretpostavku da su drugi inputi nepromjenjeni.Ako se ukupni proizvod povea razmjerno promjenama svih inputa, rije je o konstantnoj ekonomiji razmjera. Ako se ukupno proizvod povea po stopi manjoj od stope porasta koritenih inputa javlja se opadajua ekonomija razmjera. Ako se ukupni proizvod poveava po stopi veoj od stepe porasta angairanih inputa, dolazi do rastue ekonomije razmjera.

Ekonomija razmjera neposredno djeluje na kretnje produktivnosti. Produktivnost moe biti ukupna i faktorska. faktorska razlikujemo produktivnost rada koja se izraava koliinom proizvodnje po jedinici rada i produktivnost kapitala koja izraava koliinu proizvodnje po jedinici kapitala

Proizvodnja ne ovisi samo o koritenim proizvodima inputima nego i vremenu.Kratki rok se definira kao razdoblje u kojem poduzea mogu prilagoditi proizvodnju mijenjanjem varijabilnih faktora proizvodnje kao to si rad i sirovine, ali ne i fiksne faktore proizvodnje. Dugi rok se definira kao zardoblje koje je dovoljno dugako da bi se svi faktori proizvodnje mogli prilagoditi tako da u njemu nema fiksnih faktora proizvodnje.

-

Tehnoloke promjene omoguuju veu proizvodnju starih proizvoda uz istu ili manju koliinu inputa usavravanjem proizvodnog procesa, odnosno uvoenjem novih proizvoda. Javlja se kao inovacija procesa proizvodnje i kao inovacija proizvoda. Tehnoloke promjene pomiu krivulju ukupnog proizvoda prema gore.

U trinoj ekonomiji proizvodnja se organizira u poduzeima temeljnim jedinicama svake privrede. Proizvodnja se u njima organizira zbog vee efikasnosti velikoserijske produktivnosti. Poduzea se prem valiini dijele na mala,srednja i velika. Kao kriterij podjele uzima se obim proizvodnje, veliina ukupnog prihoda, broj zaposlenih i sl.Prednost malih i srednjih poduzea je u nnjihovoj fleksibilnosti, a nedostatak u nemogunosti pribavljanja znaajnih financijskih sredstava; kod velikih je to obrnuto.

S obzirom na vlasnitvo poduzea mogu biti u osobnom vlasnitvu, partnerstva i korporacije.

Vrsta poduzea

PrednostiLako se formiraju

NedostaciNema kontrole odluivanja Visoki rizik Skupi rad i kapital Mogunost nesporazuma meu partnerima pri odluivanju Visoki rizik Skupi rad i kapital

U osobnom vlasnitvu

Jednostavno odluivanje Jednostruko oporezivanje Lako se formiraju Diverzificirano odluivanje

Partnerska

Opstojnost u sluajevima povlaenja Jednostruko oporezivanje Ograniavanje odgovornosti Profesionalni menadment

Sloena menaderska struktura moe uiniti odluivanje sporim i nedjelotvornim Sukob izmeu dioniara i menadmenta

Korporacije

Lako dostupan kapital Nii trokovi proizvodnje Dvostruko oporezivanje

7.ANALIZA TROKOVAZa donoenje bilo kakve poslovne odluke potrebno je poznavanje trokova koji izraavaju novanu vrijednost inputa koritenih u proizvodnom procesu tijekom vremena. Njihova visina ovisi o koliini koritenih inputa tako i o njihovim cijenama Razlikujemo 3 osnovne vrste trokova: ukupne, granine i prosjene Ukupni trokovi (TC=Total Costs) su najnii ukupni novani izdaci potrebni da se odreena koliina proizvoda. Jednaki su zbroju fiksnih (FC=Fixed Costs) i varijabilnih trokova (VC=Variable Costs)

TC=FC+VCFiksni trokovi (FC) ne mijenjaju se s opsegom proizvodnje. U njih ubrajamo amortizaciju opreme i zgrada, kamate za preuzete kredite, zakupnine na odreeni rok i sl. Oni postoje aki i onda kad poduzee iz bilo kojeg razloga ne proizvodi. Varijabilni trokovi(VC) mijenjaju se s opsegom proizvodnje. Meu najznaajnijim varijabilnim trokovima su trokovi radne snage, sirovina i energije.

ukupni trokovi se mogu prikazati krivuljom ukupnih trokova koja ima oblik poloenog slova S polazei od razine fiksnih trokova fiksni trokovi se prikazuju krivuljom fiksnih trokova koja je usporedna s apcisom na kojoj se oitava opseg proizvodnje varijabilni trokovi se prikazuju krivuljom varijabilnih trokova koja takoer ima oblik poloenog slova S s poetkom na ishoditu. Ona je zrcalna slika krivulje ukupnih trokova.

Granini trokovi(MC=Marginal Costs) pokazuje porast ukupnih trokova nastalih proizvodnjom dodatne jedinice proizvoda. Izraunavaju se stavljanjem u odnos promjene ukupnih trokova i promjene ukupnog outputa. Oni ovise samo o varijabilnim trokovima. U prvoj fazi imaju tendenciju pada da b, kada dosegnu minimum, nastavili rasti. Njihov rast posljedica je djelovanja zakona opadajuih prinosa. Krivulja graninih trokova ima fazu degresije i fazu progresije i zato ima oblik slova U

Prosjeni tokovi(AC=Average Costs) dobiju se dijeljenjem ukupnih trokova (TC) s brojem proizvedenih jedinica outputa (Q) u nekom vremenskom razdoblju (AC=TC/Q). Joe se zovu i jedinini trokovi. dijele se na prosjene fiksne trokove(AFC=Average Fixed Costs) i prosjene varijabilne trokove (AVC=Average Variable Costs)

o prosjeni fiksni trokovi su jednaki fiksnim trokovima po jedinici proizvoda (AFC=FC/Q) o prosjeni varijabilni t. su jednaki varijabilnim trokovima po jedinici proizvoda (AVC=VC/Q) o krivulja prosjenog trokai i prosjenog varijabilnog troka imaju zonu digresije, progresije itoku minimuma te imaju oblik slova U

o krivulja prosjenih varijabilnih trokova je negativnog nagiba i pribliava se apcisi kako rasteveliina outputa

Svi navedeni trokovi su prikazani u tablici:Output 0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 TC 50 70 85 95 100 110 125 145 170 200 235 TFC 50 TVC 0 20 35 45 50 60 75 95 120 150 185 10 8,75 7,50 6,24 6 6,25 6,79 7,50 8,33 9,25 35 21,25 15,83 12,50 11 10,42 10,36 10,63 11,11 11,75 25 12,50 8,33 6,25 5 4,17 3,57 3,12 2,78 2,50 10 7,50 5 2,50 5 7,50 10 12,50 15 17,50 AVC ATC AFC MC

*rastua krivulja graninog troka sijee krivulju prosjenog, odnosno krivulju prosjenog varijabilnog troka u njihovom minimumu. Prosjeni se trokovi smanjuju sve dok su granini manji od prosjenih. Zadnja proizvedena jedinica stoji manje od svih od prosjenih trokova svih prethodno proizvedenih jedinica. Ako su granini vei, tada ovi posljednji imaju tendenciju rasta. U ovom sluaju zadnja proizvedena jedinica stoji vie od prosjenih trokova svih prethodnih jedinica. U toki minimuma granini trokovi su jednaki prosjenima, pa zadnja jedinica stoji onoliko koliko iznose prosjeni trokovi svih prethodnih jedinica.

Poduzee(za maksimalizaciju profita) moza poslovati po pravilu najmanjeg troka. Po tom pravilu poduzee prizvodi uz najmanje trokove ako koristi inpute da granini proizvodi svakog proizvedenog inputa, izraen u novanim jedinicama, budu meusobno jednaki. Konkretno za proizvodnu funkciju O=f(L,K,N) pravilo najmanjeg troka glasi:

gdje su MPL, MPK i MPN granini proizvodi rada, kapitala i prirodnih resursa, a PL, PK i PN cijene navedenih proizvodnih faktora.

Posljedica primjene pravila najmanjeg troka je pravilo supstitucije.

-

ako se cijena jednog proizvodnog faktora smanji, njegov granini proizvod po novanoj jedinici u odnosu na granine proizvode po novanoj jedinici drugih inputa e se poveati, to e izazvati njegovo vee koritenje uslijed supstitucija skupljih faktora jeftinijim

Praenje trokova kao i rezultata poslovanja poduzea obavlja raunovodstvo, posredstvom stanja i biance uspjeha. Bianca stanja pokazuje trenutnu financijsku sliku poduzea. sastoji se od aktive, te obveza i neto vrijednosti; te 2 strane moraju biti uravnoteene; razlika izmeu aktive i obveza ini neto vrijednost

Bianca uspjeha pokazuje tijek prodaja, trokova i prihoda u nekom vremenskom razdoblju razlika izmeu ukupnih prihoda i trokova iskazuje se veliinom neto dohotka, odnosno profita

Ekonomski trokovi ukljuuju i oportinuitetne trokove. oportunitetni trokovi su na konkurencijskom tritu ogranieni ponudom i potranjom tako da je cijena traenih dobara i usluga blizu oportunitetnim trokovima najee se primjenjuju kod javnih dobara

GRAFIKON IZ 7.LEKCIJE:

graf ukupnih, graninih i prosjenih trokova

Dodatak: Proizvodnja, teorija trokova i odluke poduzeaOdreeni opseg proizvodnje moe se ostvariti koritenjem razliitih kombinacija proizvodnih faktora, ovisno o tome kakva je funkcija. Pretpostavimo li Cobb-Douglasovu proizvodnu funkciju kod koje je output funkcija samo rad i kapital, tada se izvjesni obim proizvodnje moe ostvariti s vie kapitala i manje rada kao i obrnuto, s vie rada a manje kapitala. Te mogunosti su vidljive iz tablinog prikaza proizvodne funkcije.6K 5K 4K 3K 2K 1K 24 23 20 17 14 5 1L 35 32 28 24 19 12 2L 42 39 35 30 24 18 3L 47 44 40 35 28 21 4L 51 48 44 39 32 23 5L 54 51 47 42 35 24 6L

Tablini prikaz pokazuje da je obim proizvodnje od 24 jedinice mogue ostvariti na etiri razliita naina (6 jedinica kapitala + 1 jedinica, 3 jedinice kapitala + 2 jedinice rada, 2 jedinice kapitala + 3 jedinice rada, 1 jedinica kapitala + 6 jedinica rada). Isto vrijedi i za obim proizvodnje u 35 jedinica. Takoer pokazuje da granini proizvod varijabilnog inputa, uz pretppostavku da je drugi faktor nepromijenjen, ima tendenciju smanjenja. Ovo je posljedica zakona opadajuih prinosa.

Prikae li se proizvodna funkcija grafiki, dobiva se izokvanta ili krivulja jednakog proizvoda. Izokvanta je krivulja koja pokazuje sve tehnoloke djelotvorne kombinacije dvaju inputa to daju isti proizvodni rezultat. Uzdu nje se mijenjaju kombinacije proizvodnih faktora, dok opseg proizvodnje ostaje isti. Izokvanta ima sljedea obiljeja:1) udaljenost izokvante od ishodita pokazuje veliinu proizvodnje. to je izokvanta dalje od ishodita, opseg proizvodnje je vei i obrnuto 2) Izokvante su obino konveksne prema ishoditu 3) Izokvante se meusobno ne sijeku 4) Nagib izokvante je obino negativan pa je ona nagnuta dolje udesno 5) Nagib izokvante je odreen odnosom fizikih graninih proizvoda koritenih inputa. Taj odnos se naziva granina stopa tehnike supstitucije (MRTS=Marginal Rate of Tehnical Supstitution) MTRS = MPL / MPK

Izokvante daju veliku slinost s krivuljama indiferencije. Razlika je u tome to izokvanta moe numeriki izraziti veliinu outputa dok krivulja indiferencije ne moe izraziti visinu korisnosti. Uz dane cijene proizvodnih inputa, poduzee moe procijeniti ukupne trokove za bilo kojju kombinaciju faktora koji daju isti proizvod, odnosno za bilo koju toku na izokvanti. Poduzee e minimalizirati svoje trokove kada izabere onu kombinaciju inputa koja daje najmanje ukupne trokove. U tu svrhu je potrebno konstruirati krivulju jednakih trokova ili izokostu. Izokosta prikazuje sve kombinacije proizvodnih faktora koji daju isti ukupni troak. Njena obiljeja su:1) Udaljenost izokoste od ishodita pokazuje veliinu ukupnih trokova. to je izokosta dalje od ishodita, vei su ukupni trokovi i obrnuto 2) Izokoste s apcisom i ordinatom na kojima su prikazane koliine inputa ine pravokutne trokute 3) Izokoste se meusobno ne sijeku 4) Nagib izokoste je u pravilu negativan 5) Nagib je odreen relativnim cijenama proizvodnje inputa

Izokoste su sline s budetskom krivuljom. Razlika je u tome to potroa ne moe potroiti vie nego to mu to doputa dohodak, dok poduzee nije ogranieno odreenom izokostom. Kombiniranjem izokoste i izokvante poduzee moe odrediti optimalnu kombinaciju inputa koja daje najnie trokove. To bi bilo u toki u kojoj izokosta tangira izokvantu. U toj toki se postie proizvoaka ravnotea i u njoj je nagib izokoste jednak nagibu izokvante. U toki tangencije granina stopa tehnike supstitucije jednaka je relativnim cijenama to je uvijet ravnotee proizvoaa. Ako proizvodna funkcija glasi Q=f(L,K), tada je uvjet ravnotee proizvoaa:

MPL/MPK=PL/PKGornji izraz je samo preformulirano pravilo najmanjeg troka MPL/PL=MPK=PK koje govori da se proizvodnja uz najnie trokove ostvaruje onda kad se granini proizvodi koritenih inputa izraeni u novanim jedinicama meusobno izjednaeni.

GRAFIKON IZ DODATKA(lekcija 7):

grafiki prikaz ravnotee potroaa

8. PONUDA I ALOKACIJA NA KONKURENCIJSKIMM TRITIMASubjekti ponude na konkurencijskom tritu ponaaji se da maksimalizitaju profit, odnosno da razliku izmeu ukupnog prihoda i ukupnih trokova uini maksimalno velikom. To predpostavlja minimaliziranje trokova i izbor optimalne razine proizvodnje.

Konkurencijsko trite (trite potpune konkurencije) je ono gdje:1) postoji veliki broj subjekata na strani ponude i na strani potranje (atomiziranost ponude i potranje) 2) nema diferencijacije proizvoda jer svi proizvoai nude standardizirani homogeni proizvod 3) postoji savrena informiranost kupaca i prodavaa o trinim cijenama 4) postoji apsolutna sloboda ulaska i izlaska pojedinih subjekata u sektor, odnosno izvan njega

Sudionici koji djeluju na takvom tritu:1) suoeni su sa trinim cijenama na koje ne mogu utjecati i koje ne mogu kontrolirati. Oni su price takeri za razliku od poduzea koja mogu utjecati na trine cijene price makera 2) mogu pri danoj trinoj cijeni prodati koliko god mnogo ili malo proizvoda ele 3) mogu izabrati razinu outputa i prodaje koja im pri danim cijenama omoguuje maksimaliziranje profita

Budui da su poduzea na konkurencijskom tritu mala, segment krivulje potranje, koji pripada takvom podruju, samo je neznatni segment krivulje potranje. Stoga je krivulja potranje takvih poduzea idealno elastina i vodoravna u odnosu na apcisnu os, a dodatni prihod (MR=Marginal Revenue), steen pri svakoj dodatno prodanoj jedinici proizvoda, jednak trinoj cijeni (P=Price), odnosno:

MR=Peli li poduzee na konkurencijskom tritu maksimalizirati profit, mora prilagoditi obujam proizvodnje tako da mu granini trokovi (MC) budu jednaki trinoj cijeni (P), odnosno da bude uvjet:

MC=P [odreuje pravilo za ponudu poduzea u savrenoj konkurenciji]

*ako je trina cijena vea od graninih trokova poduzeu se isplati poveavati obujam proizvodnje, jer takopostie dodatni profit. *ako je trina cijena jednaka graninim trokovima, ukupni profit je maksimaliziran,ali nema dodatnog profita. Ovdje posljednja proizvedena jednica daje prihod koji je jednak trokovima njene proizvodnje, a ukupni prihod je jednak ukupnim trokovima. *ako je trina cijena manja od graninih trokova, poduzee mora smanjit proizvodnju jer je dodatni prihod posljednje proizvedene jedinice manji od graninih trokova. { toka u kojoj je cijena jednaka graninim trokovima i minimumu prosjenih trokova naziva se tokom pokrivanja trokova}

cijena nia od prosjenih trokova -> poduzee trpi gubitkedvojba: proizvodit s gubitkom ili prestati proizvoditi rjeenje dvojbe: ako je trina cijena jednaka ili manja od pros.trokova prekid posla gubitak poduzea je jednak ili vei od fiksnih trokova ukupni prihod je nedovoljan da pokrije varijabilne trokove

minimaliziranje trokova postie se prestankom proizvodnje (pravilo prestanka rada)

~ toka u kojoj granini trokovi sijeku prosjene varijabilne (MC=AVC) naziva se tokom zatvaranja poduzea ili tokom prestanka rada (shutdown point)

2) cijena vea od prosjenih varijabilnih trokova, a manja od prosjenih (AVC=P=AC) - poduzee proizvodi makar i uz gubitak ostvareni ukupni prihod dovoljan da pokrije varijabilne trokove, te manji ili vei dio fiksnih trokova odluuju se poduzea koja imaju visoke fiksne trokove

Za poduzea je kljuno da poznaju granine trokove jer prema njihma prilagoavaju svoju ponudu. Grafiki je krivulja ponude poduzea odreena njegovim graninim trokovima, ali samo onima u rastuem dijelu krivulje, poevi od toke zatvaranja poduzea. Trina ponuda sektora u uvjetima potpune konkurencije dobije se zbrajanjem ponuda individualnih proizvoaa. granini trokovi odeuju individualnu ponudu i njihovim zbrajanjem se dobiva sektorska ponuda sektorska je ponuda u kratkom roku neelastina, a u dugom elastina, pa se time i mjenjaju toke ravnotee

Da bi poduzee u uvjetima potpune konkurencije proizvodilo u dugom roku, dugorona cijena mora biti dovoljno visoka da pokrije minimalne dugorone prosjene trokove (LAC=Longrun Average Cost) kao i dugorone granine trokove (LMC=Long-run Marginal Cost). Mora biti ispunjen uvjet:

P=LMC= min LAC

2

Ako su sva poduzea u nekom sektoru jednaka i ako postoji sloboda uslaska u sektor, cijena ne moe biti dugorono via od one koja pokriva trokove jer e priliv novih poduzea oboriti cijenu na ravnotenu razinu. Takoer, cijena ne moe biti dulje vremena ispod cijene pokrivanja trokova jer tada poduzea naputaju sektor to rezultira porastom cijena na ravnotenu razinu. Ako se neki sektor moe poveati tako da mu se povea broj poduzea, a da to ne izazove porast cijena proizvodnih faktora, njegova dugorona krivulja ponude bit e horizontalna.

Ako su inputi specificirani i ako im je cijena konstantna dugorona krivulja ponude bit e uzlazna, zbog djelovanja zakona opadajuih prinosa koji izaziva porast dugoronih graninih trokova. poduzee ima opadajue dugorone trokove -> moe poveati svoju proizvodnju i stjecati profit na raun drugih poduzea o oposljedica: dominacija tog ili nekolicine poduzea u sektoru, to dovodi do nepotpune kompetencije kontinuirano opadajua krivulja graninih trokova vodi ukidanju potpune konkurencije

Trina ekonomija je djelotvorna ako postie alokativnu ili Pareto efikasnost. Alokativna ili Pareto efikasnost se postie kad nije mogue reorganizirati proizvodnju radi poboljanja neijeg poloaja, a da to ne ide na utrb drugog. U idealnim uvjetima ekonomija potpune konkurencije portie alokativnu efikasnost ako su ispunjena 3 uvjeta:1) kada potroai maksimaliziraju svoje zadovoljstvo, to se postie kada je cijena jednaka graninoj korisnosti, tj P = MU 2) kad proizvoai proizvedu koliinu proizvoda koja maksimalizira njihov profit, a postie se onda kad je cijena jednaka graninim trokovima, tj P = MC 3) kad je granina korisnost drutva od zadnje potroene jedinice jednaka graninom troku drutva za zadnju proizvedenu jedincu, tj MU = MC

Ostvarenjem alokativne efikasnosti postiu se probici od razmjene.Probici od razmjene su viak korisnosti i zadovoljstva povrh trokova proizvodnje. obuhvaaju potroaev probitak (viak korisnosti potroaa iznad cijene koju je platio) i proizvoaev probitak (viak prihoda proizvoaa iznad trokova)

Da bi trite dalo optimalne rezultate, moraju biti prethodno ispunjena 3 uvjeta:1) ne smije postojati nepotpuna konkurencija odnosno monopoli 2) ne smiju postojati eksternalije kojima pojedina poduzea prebacuju trokove na drutvo postiii probitak bez plaanja naknade 3) mora postojati potpuna informiranost trinih sudionika

Trite potpune konkurencije moe posti efikasnost, ali ne i pravednu podjelu koja bi bila u skladu setikim postulatima drutva

Drutvo ne ivi samo od efikasnosti pa se javlja dvojba efikasnosti ili pravednost. moe biti neposredna i posredna

neposredna manje uspjena od posredne koja se ostvaruje porezima i transferima

porezi i transferi omoguuju efikasno djelovanje trinih zakona bez sputavanja dinamike cijena te ograniavaju drutvene trokove na one dijelove drutva kojima su najpotrebniji

GRAFIKONI 8.LEKCIJE:

graf prestanka proizvodnje i proizvodnje s gubitkom

Dodatak: Specijalni sluajevi konkurencijskih trita ponuda i potranja na djeluPOUAK 1. poveanje potranje na konkurencijskom tritu pod pretpostavkom nepromijenjene ponude izazvat e porast trinih cijena te traene koliine (za veinu roba), dok e smanjenje potranje pri istoj pretpostavci izazvati suprotni efekt. POUAK 2. poveanje ponude na konkurencijskom tritu pod pretpostavkom nepromijenjene potranje smanjit e cijenu i poveati kupljenu i prodanu koliinu. Smanjenje ponude imat e pri istoj pretpostavci obrnuti efekt. Kakvi e biti kvantitativni uinci na cijenu i koliinu ocisit e o oblicima krivulje ponude i potranje.1) trokovi nepromjenjeni krivulja ponude paralelna s apcisom, visina cijene nepromijenjena, koliina kupljene robe raste 2) trokovi su rastuci(dijeluje zakon opadajuih prinosa) krivulja ponude negativnog nagiba, poveanje potranje uzrokuje porast cijena i kupljene koliine roba

3) ponuda je fiksna bez obzira na cijenu ponuda je neelastina i okomita u odnosu na apcisu, poveanje potranje uzrokuje porast cijene, ali ne i koliine kupljene robe, vlasnici ostvaruju istu ekonomsku rentu 4) porast cijena, koliina moe i rasti i padati krivulja ponude povinuta unatrag 5) dana potranja efekti iz pouka 2.

9. NESAVRENA KONKURENCIJA I PROBLEM MONOPOLATrite potpune konkurencije rijetko postoji. U najveem broju sluajeva na tritima dominira nesavrena ili nepotpuna konkurencija. Trite nesavrene konkurencije je ono gdje:1) postoji mogunost odreivanja cijena od strane privrednih subjekata kako na strani ponude taki i potranje. Pretpostavka te mogunosti je ogranieni broj privrenih subjekata 2) za razliku od privrednih subjekata u uvjetima savrene konkurencije koji su price takeri, ovi su price makeri. Oni ne odluuju samo o obujmu samo o obujmu proizvodnje ve i o trinim cijenama 3) postoje ogranienja ulaska konkurentima u sektor.

savreno konkurentna trita krivulja potranje je horizontalna nesavreno konkurentno trite krivulja potranje ima negativan nagib - ne znai da njeni sudionici mogu nesmetano diktirati cijene

Postoji nekoliko vrsta nesavrene konkurencije:1) Monopol je takav oblik nesavrene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontrolira samo jedno poduzee. javlja se u proizvodnji onih proizvoda koji nemaju svojjih supstituta imaju velike mogunosti utjecaja na cijene zbog odsutstva konkurenata iji je ulazak u monopoliziranu grani otean

to je potpuna suprotnost savrenoj konkurenciji nije dugorono osiguran od napada konkurenata

2) Duopol je oblik nesavrene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontroliraju dva poduzea. duopolisti imaju znaajan utjecaj na trine cijene uslijed malih mogunosti konkurenata da uu na takvo trite proizvodi ta takvom tritu su obino deficitarni

3) Oligopol je oblik nesavrene konkurencije u kojoj nekoliko poduzea sudjeluje u cjelokupnoj sektorskoj ponudi pro emu proizvodi mogu biti i homogeni i fiferencijarni. oligopolisti znaajno utjeu na formiranje cijena konkurentima pristup otean PR. trite automobila

4) Monopolistika konkurencija je oblik nepotpune konkurencije gdje u sektorskoj ponudi sudjeluje veliki broj poduzea razliite veliine proizvodi su diferenciranji po nekom svim obiljeju to takvom poduzeu daje prednost pred konkurentima {ta razliitost moe biti prividna ili stvarna} svaki sudionik ima izvjestan utjecaj na cijene, pogotovo u kratkom roku ulaz konkurenata je relativno lagan ona je najblia savrenoj konkurenciji njen tipian predstavnik je trgovina na malo i uslune djelatnosti

Ograniena konkurencija se moe javiti i na strani potranje na tritu postoji samo jedan privredni subjekt u ulozi kupca, ta trina situcija naziva se monopson postoje dva privredna subjekta u ulozi kupca = duopson postoji vie privrednih subjekata u ulozi kupca = oligopson

Razlika izmeu monopola potranje i monopola ponude = monopoli ponude ele nametnuti cijene vee od ravnotenih; monopol potranje ele nametnuti cijene nie od ravnotenih

Izvori nesavrene konkurencije: trokovni uvjeti i postojanje zapreka slobodnom ulasku u granu.

trokovni uvjeti su odreeni postojanjem ekonomija obima; ako ona postoji poduzee moe smanjiti svoje prosjene trokove poveanjem proizvodnje

Vea poduzea imaju trokovnu prednost i mogu mala poduzea istisnuti s trita.

Zapreke ulaska u sektor (faktori koji spreavaju ili oteavaju ulazak):o

zakonska ogranienja - obuhvaaju patente, ulazna ogranienja, vanjskotrgovinske tarife ikvote

o o

visoki trokovi ulaska sama poduzea stvaraju prepreke ulasku moguih konkurenata oglaavanjem i diferencijom proizvoda

Monopol je u svojoj poslovnoj politici motiviran maksimaliziranjem profita. Taj se cilj postie na dva naina:1) da se razlika izmeu ukupnog prihoda (TR) i ukupnog troka (TC) uini maksimalno velikom. Grafiki e to biti tamo gdje su nagibi krivulja ukupnog prihoda i ukupnog troka jednaki. 2) da se odabere obujam proizvodnje i ona cijena pri kojima je granini prihod (MR) jednak graninom troku (MC), odnosno

MR=MC

Granini prihod je prirast ukupnog prihoda koji nastaje uslijed porasta ukupnog proizvoda za jednu jedinicu. Izraunava se kao odnos izmeu promjene ukupnog prihoda i promjene ukupno koliine, tj

Granini prihod moe biti pozitivan, jednak nuli i negativan.

pozitivan pri elastinoj potranji; krivulja ukupnog prihoda i ukupnog profita senalaze u fazi progresije

nulti potranja jedinino elastina; ostvaruje se maksimalni ukupni profit negativan potrana neelastina; krivulja ukupnog prihoda i ukupnog profita senalaze u degresiji

Qs (000 kom) 1 2 3 4 5 6 7

TC (000 kn) 12 14 17 21 26 32 39

MC

Qd (000 kom) 1

Cijena u kn 10 9 8 7 6 5 4

TR (000 kn) 10 18 24 28 30 30 28

MR

Profit/Gubitak -2

2 3 4 5 6 7

2 3 4 5 6 7

8 6 4 2 0 -2

4 7 7 4 -2 -11

U toki maksimalnog profita nagib krivulja ukupnog prihoda i ukupnog troka bit e paraleleni, dok e nagib krivulje ukupnog profita biti jednak nuli i vodoravan. Jednakost graninih prihoda i graninih trokova grafiki e se prikazati u presjecitu tih dvaju krivulja. Krivulja potranje monopolista je opadajua, pa je njihova cijena vea od graninih prigoda:

P > MRU uvjetima savrene konkurencije cijena je jednaka graninom prihodu:

P = MRa krivulja potranje za proizvodima savrenog konkurenta se poklapa s krivuljom njegovog graninog prihoda i vodoravna je s apcisom.

Uvjet ravnotee u nesavrenoj konkurenciji MR = MC identian je uvjetu ravnotee u potpunoj konkurenciji P = MC ako se ima u vidu da je u njoj cijena jednaka graninom prihodu.

Prosjeni prihod dobivamo tako da ukupni prihod podjelimo s koliinom i jednak je cijeni. Na usporedbi graninih trokova i graninih prihoda zasniva se naelo graninosti. Prema njemu svako odluivanje se zasniva na usporedbi buduih trokova i probitaka, a ne onih u prolosti.

GRAFIKON 9.LEKCIJA:

10. OLIGOPOL I MONOPOLISTIKA KONKURENCIJAIntervencija drave na nekom tritu pretpostavlja podrazumijevanje trine moi. Trina mo stupanj kontrole to ga na nekom tritu ima jedno ili vie poduzea Za kvantitativno mjerenje trita se koriste dva pokazatelja:1) Koeficijent koncentracije ~ pokazuje koliki je udio prvih 4, odnosno 8 najkrupnijih poduzea u ponudinekog sektora; ako se radi o istom monopolu, koeficijent je 100%, a u sluaju savrene konkurencije on je manji to je vei broj sudionika

2) Herfindalh Hirschmanov indeks ~ sloeniji pokazatelj moi; dobiva se kvadriranjem trinihudjela svakog poduzea i zbrajanjem tako dobivenih kvadrata; maksimajna visina mu je 10 000 u sluaju istog monopola, a kod savrene konkurencije je on manji to je vei broj sudionika

-

tradicionalne mjere trine moi postaju manje uporabljive kako privreda postaje otvorenija putem meunarodne razmjene stvarna koncentracija je manja od one koju pokazuju podaci, jer trad. mjere ukljuuju samo domau proizvodnju, a iskljuuju izvoz

*Empirijski podaci pokazuju da nema signifikantne korelacije izmeu stupnja koncentracije i visine profitnih stopa. Profitne stope u sektorima s visokim stupnjem koncentracije su neto vie od onih u sektorima gdje je stupanj koncentracije nizak. Trokovi za istraivanje i razvoj (R&D)i trokovi za oglaavanje u sektorima s visokim stupnjem koncentracije daleko su vei nego kod konkurencijskih sektora.

Izmeu savrene konkurencije i istog monopola postoji cijeli niz prijelaznih oblika nesavrene konkurencije..1) Tajni oligopol nastaje kao posljedica tajnog dogovaranja meu lanovima oligopola. lanovi oligopola kriomice od javnosti dogovaraju zajednike cijene, proizvodne kvote, dijele trite i donose druge zajednike poslovne odluke dogovaranje je tajno jer je u u suprotnosti sa zakonom cilj: izbjei meusobni rat cijenama koji bi tetio svim partnerima bitna pretpostavka je postojanje kooperativnog stratekog meudjelovanja

primjer su karteli koji mogu nastati i temeljem preutnog sporazumijevanja (dentlmentski sporazum) najpoznatiji kartel je onaj koji su sklopile zemlje izvoznice nafte (OPEC)

Tajni oligopolisti maksimaliziraju svoje profite tako to e izjednaiti granine grihode i granine trokove. Kad god se oligopolisti mogu potajice dogovarati, rezultat je isti kao i u monopolu manje proizvoda uz vie cijene neg li u savrenoj konkurenciji. postoje mnoge prepreke tajnom sporazumijevanju:

zabranjeno je nema garancije da e se partneri drati dogovorenih cijena rast meunarodne razmjene i pojava strane konkurencije u velikoj mjeri ga obeshrabruje

2) Monopolistika konkurencija mnogo malih poduzea prodaje diferencirane proizvode i stoga imaju opadajuu potranju svako poduzee uzima cijene svojih konkurenata kao dane, a ravnotea e se ostvariti kada se izjednae granini prihodi i granini trokovi pristup na ovakva trita je slobodan; nova poduzea e ulaziti u takvu granu ako u njima ostvaruju ekonomski profit ulazei u granu nova poduzea preuzimaju dio trita postojeim poduzeima, pa se krivulja potranje pomie ulijevo smanjujui njihov profit ova tendencija dotle dok krivulja potranje ne postane tangentom krivulje prosjenog troka poduzee koje je dosegno toku tangencije pokriva samo svoje trokove, ostvarujui u uvjetima dugorone ravnotee nulti profit

ako nema ekonomskog profita prestaje i privlanost dotine grane za nova poduzea njen sudionik dugorono, iako ne ekonomski ostvaruje profit, proizvodni manju koliinu outputa nego u uvjetima savrene konkurencije, a cijene i prosjeni trokovi su mu vei od graninih trokova

3) Suparnitvo meu nekolicinom postoji kada na nekom tritu konkurira nekoliko poduzea koja u svojoj poslovnoj politici moraju voditi rauna o reakcijama svojih konkurenata PRIMJER: politika cijena nekog poduzea je rijetko autonomna jer ovisi u veoj ili manjoj mjeri o politici cijena koji primjenjuje konkurent; strateko meudjelovanje meu poduzeima prouava teorija igara

Suvremene korporacije imaju iroku rasprenost vlasnitva meu brojnim dioniarima, a to je dovelo do razdvajanja funkcije vlasnitva od funkcije nadzora.dioniari su vlasnici korporacija, no odluke o strategiji i svakodnevnom radu donose menaderi i plaeno rukovodstveno osoblje u veini sluajeva nema skugoba interesa izmeu dioniara i menadmenta, no imaju tri sluaja kad je to mogue: kad si menadment odredi prevelike plae na raun dividendi dioniara neraspodjeljena dobit korporacije iz koje se financira razvoj

menadment moe trait da se novci uloe u razvoj, a dioniari da se uloi u dividende

izbjegavanje menadmenta da se upusti u rizine poslove koji mogu donijeti vee profite, ali i mogue gubitke (kod veih poduzea)

Maksimalizacija profita kao cilj poslovne politike poduzea pretpostavlja njihovu potpunu informiranost o svemu to se dogaa na tritu, no to u stvarnosti nije sluaj, odluke se donose na temelju ogranienih informacija i nepotpunih analiza.odluivanje na temelju potpunih informacija bi bilo preskupo tako se poluuje dobra odluka uz relativno niske trokove negdje se i pojednostavljuje postupak odluivanja, jer je najekonominiji PRIMJER: troak plus mara

cijena se ne odreuje na temelju usporedbe graninih prihoda i graninih trokova, ve se na izraunati prosjeni troak dodaje mara visine fiksnih postotaka prosjenog troka primjenjuje se kada poduzea u svom proizvodnom prograu imaju mnotvo proizvoda pa je izraunavanje graninih prihoda i trokova teko izvedivo

Klasina ekonomska teorija negativno se odnosila prema monopolima tvrdei da oni prodaju premalo proizvoda po previsokim cijenama.iznimka: amer. ekonomist Schumpeter monopoli bez obzira na svoju politiku cijena imaju pozitivnu ekonomsku ulogu postavio hipotezu da su monopoli glavni izvor tehnolokih inovacija te da je politika njihovog suzbijanja kontraproduktivna jer se njome ograniava tehnoloki napredak zahvaljujui snanim financijskim izvorima, monopoli mogu financirati temeljna istraivanja i razvitak (mala i srednja poduzea ne mogu) monopoli ne mogu u cijelosti valorizirati svoja otkria jer se njihov vei dio prelijeva u korist drutva razbijanje monopola na kratki rok moe sniziti cijene, ali ih u duljem roku poveava zbog tehnoloke stagnacije njegova hipoteza je u cjelosti tona, al se ne moe prihvatiti jer su brojne inovacije nastale i u malim i rednjim poduzeima

Monopolska mo uzrokuje ekonomsku neefikasnost koja se iskazuje u gubitku dijela potroaeva probitka izazvanog poveanjem cijena i smanjenjem kvalitete. Dolazi do transfera dohotka od potroaa u korist monopolista. Empirijska istaivanja su pokazala da je gubitak potroaeva probitka manji od oekivanog

Borba protiv monopola predstavlja niz mjera:1) voenje protumonopolistike politike kojom se zabranjuju odreeme trine strukture ili vrste ponaanja 2) ohrabrivanje konkurencije u svakom moguem sluaju 3) regulacija, koja za razliku od protumonopolistike politike koja propisuje to poduzea ne smiju initi, poduzeima govori to treba initi 4) nacionalizacija 5) kontrola cijena 6) oporezivanje monopolskih profita kako bi se ublaili socijalno neprihvatljivi uinci monopola

12. DOHODCI I ODREIVANJE CIJENA FAKTORA PROIZVODNJETeorija raspodjele jedno je od najsloenijih pitanja u ekonomiji,objanjava kako se dohodak i blagostanje raspodjeljuju meu lanovima drutva te porijeklo dohotka i razlike u njihovoj visini predmet raspodjele su: dohodak i bogatstvo Dohodak sva novana primanja to ga neka osoba ili domainstvo ostvaruje tijekom danog vremenskog razdoblja; sastoji se od najamnina, rente, kamata, dovidendi i transfernih plaanja, a njegove osnove su rad, vlasnitvo i socijalna skrb; osobni se dohodak moe kulmulirati i stjecati po vie osnova p aje potrebno razlikovati raspodjelu proiz.faktora od raspodjele osobnih dohodaka Bogatstvo vrijednost sredstava koja netko posjeduje u danom vremenskom trenutku, a sastoji se od materijalnih dobara i financijske imovine

Teorija raspodjele dohotka je poseban sluaj teorije cijena.dohoci nisu nita drugo nego cijene proizvodnih faktora, pa je tako najamnina cijena rada, renta cijena zemlje, a kamata cijene kapitala cijene proizvodnih faktora odreuju se na isti nain kao cijene dobara i usluga, tj. odnosom njihovih potranji i ponuda; zato se i analiza dohodaka svodi na analizu potranje i ponude proizvodnih inputa

U suvremenoj se ekonomiji raspodjela objanjava teorijom granine produktivnosti proizvodnih faktora.prema njoj potranja za proizvodnim faktorima nije autonomna, ve je odreena potranjom finalnih dobara potranja za proizvodnim inputima je izvedena potranja; meuovisna je jer potranja jednog inputa pretpostavlja potranju drugog inputa potranja za nekim proizvodnim inputom ovisit e o prihodu graninog proizvoda inputa prihod graninog proizvoda nekog inputa (MRP=Marginal Revenue Product) je dodatni prihod koji se ostvarje zapoljavanjem dodatne jedinice tog inputa uz pretpostavku da su ostali inputi nepromjenjeni; veliina mu je jednaka umnoku graninog prihoda koji se ostvaruje prodajom dodatne jedinice proizvoda (MR=Marginal Revenue) i graninog proizvoda inputa (MP=Marginal Product):

(MRP)i = MR x (MP)i u uvjetima savrene konkurencije granini prihod je jednak cijeni finalnog proizvoda pa je prihod graninog proizvoda nekog inputa jednak (MRP) jednak umnoku cijene finalnog proizvoda (P) i graninog proizvoda inputa (MP)i:

(MRP)i = P x (MP)i7 potranja za nekim proizvodnim inputom ovisit e o cijeni finalnog dobra za iju se proizvodnju taj input koristi, ali i o graninoj produktivnosti inputa

Poduzee e koristiti neki input sve dok je prihod njegovog graninog proizvoda vei od dodatnog troka tog inputa. Onog trenutka kada se izjednai prihod graninog proizvoda nekog inputa i njegovi dodatni trokovi poduzee e maksimalizirati svoj profit. to e biti onda kada se prihod graninog proizvoda rada izjednai s cijenom rada, prihod graninog proizvoda kapitala, a prihod graninog proizvoda zemlja izjednai s cijenom zemlje, tj. kada je:

granini proizvod rada x cijena finalnog dobra = najamnina granini proizvod kapitala x cijena finalnog dobra = kamata granini proizvod zemlja x cijena finalnog dobra = renta

iz gornjih se jednadba izvodi pravilo najmanjeg troka. Prema njemu poduzee minimalizira svoje trokove onda kada je granini proizvod po novanoj jedinici utroenoj na pojedini input jednak za sve inpute:

*gdje je MPL granini proizvod rada, MPK granini proizvod kapitala, MPN granini proizvod zemlje, PL, PK i PN cijena rada, kapitala i zemlje, a P cijena finalnog proizvoda pravilo najmanjeg troka vrijedi kako u uvjetima savrene tako i nesavrene konkurencije

Pravilo supstitucije ako cijena jednog proizvodnog faktora naraste, a cijene drugih proizvodnih faktora ostnu nepromijenjene, poduzee e nastojati zamijeniti faktor jeftinijim, odnosno smanjiti koliin skupljeg proizvodnog faktora; poduzee e to tako dugo initi dok ne uspostavi jednakost graninih proizvoda inputa izraena u novanim jedinicama

Cijena proizvodnog inputa nee ovisiti samo o potranji za proizvodnim inputom ve i o njegovoj ponudi.ponuda proizvodnih inputa specifina jer se razlikoje od jednog do drugog inputa ponuda rada ovisit e o njegovoj cijeni i demografskim faktorima ponuda zemlje ovisi o cijeni, geolokim imbenicima, oblicima vlasnitva i odravanju zemlje ponuda kapitala ovisi o kamatnjaku, prinosu investicija i predvianju buduih dogaaja ponude pojedinih proizvodnih faktora imaju razliitu elastinost pa su zato i ti oblici krivulja ponude svakog od njih razliiti

Do trine potranje za inputima dolazi se zbrajanjem pojedinane potranje inputa svakog poduzea. Na isti nain dolazi i do trine ponude pojedinog proizvodnog inputa. Grafiki se trina krivulja dobiva vodoravnim zbrajanjem individualnih krivulja potranje, odnosno ponude.

Ravtena cijena inputa na tritu potpune konkurencije formirat e se u presjecitu krivulja ponude i potranje inputa. Pri toj cijeni koliina inputa koju su vlasnici spremni prodati jednaka je koliini inputa koju su kupci voljni kupiti.cijena nia od ravnotene, javit e se viak ponude u odnosu na potranje u odnosu na ponudu inputa cijena via od ravnotene, javit e se viak ponude u odnosu na potranju outputa

*visoke cijene proizvodnih initelja posljedica su ograniene ponude ili visoke potranje z anjima, kao to su cijene plod obilne ponude i niske potranje

J.B.Clark objasnio kako se prema teoriji granine produktivnosti raspodjeljuje ukupni nacionalni proizvod meu razliite proizvodne faktore - svaki proizvodni faktor dobiva prihod u visini posljenje unajmljene jedinice

- viak proizvoda koji je preostao od graninih proizvda prijanjih inputa jednak je dohotku drugog prozvodnig faktora koji je sudjelovao u proizvodnji nacionalnog dohotka

13. NAJAMNINE I TRITE RADANajamnine su dohodak od raga i ine dohodak preteitog diijela stanovnitva.meusobno se razlikuju po vrstama posla, po ekonomskim granama, po spolu i zemljama razlikujemo nominalne i realne najamnine, najamnina koja se plaa za 1 sat (satnica), najamnina za rad u tijeku dana (nadnica), najamninu za rad u tijeku 1 mjeseca (plaa) i godinji iznos najamnine nominalne najamnine izraavaju se novanim jedinicama realne najamnine izraavaju kupovnu mo nominalnih najamnina;ovise o nominalnim cijenama i pinalnim dobrima

Trite rada kao i bilo koje trite roba ili usluga moe biti savreno i nesavreno konkurentno. Savreno konkurentno trite rada ima sljedea obiljeja:1) postojanje velikog broja radnika koji trae posao i postojanje velikog broja poslodavaca, pri emu nijedan od njih ne moe diktirati najamnine 2) rad je homogen svi su radnici jednako vjeti i produktivni 3) radnici su savreno pokretljivi nema prepreka njihovu prelasku s jednog radnog mjesta na drugo 4) radnici su potpuno informirani o svim promjenama na tritu rada

*na savreno konkurentnom tritu rada nema sindikata ni udruga poslodavaca, a takoer je iskljuen i utjecaj drava *na nesavreno konkurentnom tritu rada ponuda i potranja rada su u manjoj ili veoj mjeri monopolizirani Monopoli ponude rada javljaju se u vidu sindikata, dok se monompoli potranje rada javljaju u vidu udruga poslodavaca.

U savrenoj se konkurenciji najamnine formiraju pod utjecajem potranje i ponude rada. U stanju ravnotee na takvom tritu rada, kada bi svi poslovi i svi ljudi bili jednaki ne bi postojale razlike u visini najamnina.

Potranja pojedinanog poduzea za radom odreena je prihodom graninog proizvoda (MRPL).u uvjetima potpuke konkurencije on je ovisan o graninom proizvodu rada i cijeni finalnog dobra granini proizvod rada ovisi o njegovoj graninoj produktivnosti, a ona e se mijenjati pod utjecajem kvalitete rada, koliine i kakvoe drugih inputa, tehnolokoj opremljenosti i organizaciji proizvodnje promjene li se navedeni initelji promjenit e se i potranja radom postane li rad produktivniji, tj. povea li se njegov granini proizvod ili ako se povea cijena finalnih dobara, porast e potranja za radom i obrnuto potranja rada pojedine ekon.grane na savreno konkurentnom tritu rada jednaka je horizontalnoj sumi potranje rada pojedinanih poduzea

Razlike u najamninama koje