OSNOVE EKONOMIJE
1. OSNOVE EKONOMIJEEKONOMIJA VS EKONOMIKA
Ekonomija i ekonomika nisu identini pojmovi. Ekonomija je iri a ekonomika ui pojam.EKONOMIJA
Termin ekonomija potjee od grkih rijei oikos (kua, domainstvo) i nomos (zakon, pravilo o upravljanju). Iz tih rijei nastala je starogrka rije oikonomos to bi u slobodnom prijevodu znailo skup pravila i vjetina upravljanja domainstvom.
Suprotno oikonomji postojala je hrematistika koja je oznaavala vjetinu trgovanja i bogaenjaPOLITIKA EKONOMIJA
Termin je izveden iz rijei oikos, nomos i polis (grad) . Kako su u staroj Grkoj gradovi bili politike organizacije i tvorili samostalne drave to je politika ekonomija oznaavala skup pravila o ekonomskoj aktivnosti u nekoj dravi.
U tom znaenju se politika ekonomija prvi puta pojavljuje 1615. u knjizi Rasprava o politikoj ekonomiji francuskog merkantiliste Antoina Montchretiena.
Kao posebna disciplina poela se predavati na europskim sveuilitima u 18.stoljeu
ONA PORED ZAKONA MATERIJALNE PROIZVODNJE PROUAVA I DRUTVENE ODNOSEDEFINICIJA EKONOMIJE KAO ZNANOSTI
Ekonomija je podruje drutvene znanosti koja prouava 1. proizvodnju i ponudu, 2. raspodjelu, 3. razmjenu, 4. razmjenu i potronju materijalnih dobara i usluga u 5. odreenom vremenu, 6. prostoru i 7. drutvu.
NE BRKATI JU S POLITIKOM EKONOMIJOM I EKONOMIKOMEKONOMIJA KAO VJETINA
Ekonomija je takoer vjetina pomou koje gospodarski subjekti - pojedinci, kuanstva, poduzea ili drava proizvode, pribavljaju i troe materijalna dobra i usluge.
Promatra se ekonomija kao znanost tada je rije teorijskoj ekonomiji, a kada se promatra kao vjetina tada je rije o primjenjenoj ekonomiji.POZITIVNA EKONOMIJA
Pozitivna ekonomija istrauje funkcionalne i kauzalne odnose izmeu ekonomskih varijabli bez vrijednosnih sudova o njima. Ona prouava ekonomske pojave onakvima kakve one jesu.
Primjer: Nezaposlenost u Hrvatskoj je 2003. iznosila preko 17 % radne snageNORMATIVNA EKONOMIJA
Normativna ekonomija sadri prosudbe o ekonomskoj stvarnosti ocjenjujui ih s odreenih etikih pozicija. Ona govori kakvim bi ekonomske pojave trebale biti.
Primjer: Visoka nezaposlenost u Hrvatskoj je ekonomski i politiki neprihvatljiva pa politika zapoljavanja mora biti jedan od prioriteta ekonomske politikeEKONOMIKA
Ekonomika prouava kako ljudi alociraju i koriste rijetke resurse u svrhu proizvodnje dobara kojima zadovoljavaju svoje potrebe
Iz definicije ekonomike izvode se dva glavna zakljuka : 1. dobra su rijetka, 2. drutvo svoja dobra mora efikasno koristiti
Rijetkost i efikasnost su temelji ekonomikePODJELA EKONOMIKE
Ekonomika se dijeli na mikroekonomiku i na makroekonomikuMIKROEKONOMIKA
Mikroekonomika je grana ekonomike koja prouava ponaanje i funkcioniranje mikroekonomskih subjekata pojedinaca, kuanstava, poduzea i privrednih grana.
Osniva mikroekonomike je Adam Smith (1723 1790) koji je 1776. objavio Bogatstvo naroda, svojevrsnu ekonomsku Bibliju u kojoj je objasnio funkcioniranje trine ekonomije.MAKROEKONOMIKA
Makroekonomika je grana ekonomike koja prouava ponaanje i funkcioniranje privrede kao cjeline.
Osniva makroekonomike je John Maynard Keynes (1883 1946) koji je 1936. objavio djelo Opa teorija zaposlenosti, kamate i novca gdje su dani temelji makroekonomike.
Za razliku od mikroekonomike koja se zasniva na djelovanju trita makroekonomika se zasniva na dravnoj regulativi privrede.JEDINSTVO MIKRO I MAKROEKONOMIKE
Mikroekonomika i makroekonomika nisu meusobno razdvojene ekonomske discpline. One se meusobno nadopunjavaju jer se djelovanje mikroekonomskih subjekata dogaa u makroekonomskom okruenju.
Mikroekonomika pretpostavlja makroekonomiku kao i obrnutoRIJETKOST
Rijetkost je stanje u kojem postoji nesrazmjer izmeu elja i potreba s jedne strane i mogunosti njihovog zadovoljenja s druge.
Dobra koja su rijetka nazivaju se ekonomskim dobrima. Dobra kojih ima u izobilju nazivaju se neekonomskim ili slobodnim dobrima.
Ekonomska dobra imaju cijenu za razliku od slobodnih dobara koja su besplatna
Ekonomika prouava samo ekonomska dobraRIJETKOST VS SIROMATVO
Ne smiju se brkati rijetkost i siromatvo. I bogati mogu eljeti vie no to imaju.
Isto tako i mala koliina neeg ne znai da je ono rijetko. Dobro mora biti i eljenoIZBOR
Rijetkost prisiljava ljude da ine izbor. Kada je dobro rijetko ljudi moraju initi izbor izmeu korisnog i manje korisnog.Oni se suoavaju s trade-offom: da li zadovoljiti vie jednu potrebu odnosno zadovoljiti manje drugu potrebuOPORTUNITETNI TROKOVI
Izabravi jednu od dvaju mogunosti rtvovali smo onu proputenu. Vrijednost rtvovanog dobra ili usluge naziva se oportunitetnim trokom.PRIMJER OPORTUNITETNOG TROKA (1)
Trokovi studija u USA 1993. su iznosili 12000 $ godinje ukljuujui izdatke na kolarinu, knjige i putovanje. U ovaj iznos nisu ukljueni oportunitetni trokovi jer je student radeu na poslovima SSS umjesto studiranja mogao zaraditi 16000 $. Proputena zarada od 16000 $ je oportunitetni troak studiranja.
Stvarni trokovi studija jedne godine iznose ne 12 ve 28 tisua $ ako se ukljue i oportunitetni trokovi.PRIMJER OPORTUNITETNOG TROKA (2)
Problem: Vlasnik tvrtke treba zaposliti nekoliko menadera. Pretpostavimo da svaki menader ima vremena za samo jedan zadatak. Vrijednost zadatka A je 100000$, zadatka B 75000 $ i zadatka C 50000 $. Vlasnik tvrtke zapoljava dvojicu menadera na poslovima A i B. Koliki je oportunitetni troak zadatka B ?
Odgovor: Radei posao B menader je rtvovao posao C ija je vrijednost 50000 $. Toliki su i oportunitetni trokovi posla B.TEMELJNA PITANJA EKONOMSKE ORGANIZACIJE
Tko, to i koliko proizvoditi ?
Kako proizvoditi ?
Za koga proizvoditi ?
Gdje proizvoditi?
Kada proizvoditi ?
Iz kojih motiva proizvoditi?
Kakav je pravni, ekonomski i politiki sustav ?
Koliki su trokovi proizvodnje, prodajna cijena i profit ?NEKI TEORIJSKI I POLITIKI PROBLEMI (1)
problem ekonomiziranja i optimalizacije proizvodnje unutar danih tehnolokih i institucionalnih okvira
problem uspostavljanja parcijalne i ope ravnotee
problem izbora kriterija raspodjele
problem izbora ciljeva ekonomskog razvoja i sredstava njihovog ostvarivanja
problem upravljanja ekonomskim sustavomNEKI TEORIJSKI I POLITIKI PROBLEMI (2)
problem izbora temeljne proizvodne jedinice i oblika ekonomske organizacije drutva
problem objanjenja vrijednosti i cijena pojedinih dobara i usluga
problem nesklada izmeu oskudnosti resursa i ljudskih potreba
problem alokacije rijetkih resursaNEKI TEORIJSKI I POLITIKI PROBLEMI (3)
Problemi odnosa izmeu realnog i monetarnog sektora ekonomije
problem ekonomskih odnosa izmeu pojedinih drava
problem poveanja proizvodnje, zaposlenosti i ivotnog standarda
problem odnosa trita i dravne regulacije
problem odnosa irih drutvenih vrednota prema ekonomskim vrednotamaEKONOMSKI SUSTAVI
TRINI
NAREDBODAVNI
MJEOVITITRINI SUSTAV
Sustav temeljen na privatnom vlasnitvu i privatnom poduzetnitvu
Sustav u kojem pojedinci slobodno donose odluke to e proizvoditi ili kupovati
Sustav slobodne oscilacije cijena u kojem se dobiva i gubi
Sustav zasnovan na naelu laissez faire (lese fer)NAREDBODAVNI SUSTAV
Drava donosi sve vanije odluke o proizvodnji i potronji
Sustav zasnovan na dravnom vlasnitvu, dravnom poduzetnitvu, centralizaciji odluivanja, subordinaciji i planiranju.MJEOVITI SUSTAV
Svaki od prethodnih privrednih sustava ima svoje nedostatke pa se kombiniranjem obaju sustava nastoji stvoriti optimalni sustav koji bi u sebi ukljuivao pozitivne elemente i jednog i drugog
Mjeoviti sustav je takav sustav u kojem djeluje trini mehanizam unutar institucionalnog okvira kojeg odreuje drava
Mjeoviti sustav privreivanja je dominantan sustav privreivanja danas u svijetu jer isti modeli privreivanja bilo trini bilo naredbodavni ne postoje ni u jednoj zemlji.
FAKTORI PROIZVODNJE
Da bi se moglo proizvoditi moraju prethodno postojati pretpostavke proizvodnje. One se nazivaju faktorima proizvodnje ili inputima. Inputi se koriste za proizvodnju outputa.
Faktori proizvodnje su :
a) rad
b) kapital
c) zemljaGRANICA PROIZVODNIH MOGUNOSTI (1)
Budui su proizvodni faktori ogranieni drutvo se suoava sa svojom granicom proizvodnih mogunosti (PPF).
PPF predstavlja maksimalnu kombinaciju dobara koju privreda nekog drutva moe proizvesti s postojeim proizvodnim kapacitetima
Kada je privreda na PPF tada ona efikasno alocira svoje resurse to znai da je poveanje proizvodnje jednog dobra mogue na utrb drugog dobra
GRANICA PROIZVODNIH MOGUNOSTI (2)
Kada se privreda nalazi na PPF suoava se s dvojbom : kojeg proizvoda proizvesti vie a kojeg manje
Navedenu dvojbu pokazuje slijedea tablicaGRAF PPF
POGREKE EKONOMSKOG ZAKLJUIVANJA
nesposobnost da se ostale varijable dre nepromijenjenim greka ceteris paribus
post hoc pogreka
greka poopavanja - greka pars pro toto
greka subjektivnosti
2. TRITE I DRAVA U MODERNOJ EKONOMIJIOBLICI KOORDINACIJE
Temeljni problemi ekonomske organizacije drutva to, kako i za koga proizvoditi
rjeavaju se pomou razliitih oblika koordinacije.
Oblici koordinacije su :
a) trite,
b) dravna regulacija,
c) planiranje,
d) samoupravljanjeTRITE
Trite je takav oblik ekonomske organizacije drutva u kojem proizvoai samostalno odluuju to e i koliko proizvoditi i po kojim cijenama prodavati, a potroai slobodno odluuju to e i po kojim cijenama kupovati i troiti.DRAVNA REGULACIJA
Dravna regulacija je takav oblik ekonomske organizacije drutva u kojem drava neposredno ili posredno odluuje o temeljnim ekonomskim problemima.
Dravnom regulacijom drava utjee na dogaanja u proizvodnji, raspodjeli, razmjeni i potronji.PLANIRANJE
Planiranje je nain upravljanja ekonomijom u kojem se neke robe proizvode prema unaprijed odreenim koliinama i za poznatog potroaa.
Unaprijed se utvruje ne samo koliina ve i cijene pri kojima e se takve robe prodavati.SAMOUPRAVLJANJE
Samoupravljanje je sustav koordinacije u kojem radnici u poduzeima odluuju o glavnim ekonomskim pitanjima i sami biraju svoje poslovodstvo.
Javlja se u razliitim oblicima od kojih je najpoznatiji onaj poznat pod imenom radnike participacije.ODNOS TRITA I DRAVE
Trite i dravna regulacija su dva glavna oblika koordinacije u suvremenoj ekonomiji.
Oni se meusobno isprepliu i kombiniraju inei mjeoviti oblik ekonomije u kojem trite djeluje unutar okvira i ciljeva odreenih od strane draveOSNOVNI ELEMENTI TRITA
Subjekti ponude roba
Subjekti potranje roba
robe i usluge
cijene roba
traena koliina robe
nuena koliina robe
razmjena robe za novac
mjesto razmjene
vrijeme razmjeneOSTALI ELEMENTI TRITA
Nain plaanja robe
kvaliteta roba i usluga
vrijeme isporuke roba
pravne norme koje reguliraju proces razmjeneKLASIFIKACIJA TRITA
Prema predmetu trgovanja:
a) trite potronih dobar,
b) trite proizvodnih faktora
Obzirom na ulogu drave:
a) slobodno trite,
b) regulirano trite
Obzirom na strukturu trita:
a) trite potpune konkurencije,
b) trite nepotpune konkurencijeTRINA RAVNOTEA
Stanje u kojem je ponuda jednaka potranji.
Cijena koja se formira pri trinoj ravnotei je ravnotena cijena, a koliina koja se razmjenjuje pri toj cijeni je ravnotena koliina
Ako je ponuda vea ili manja od potranje dolazi do trine neravnoteePOSLJEDICE TRINE NERAVNOTEE
Ako je trina cijena vea od ravnotene doi e do vika ponude. Pri takvim cijenama sva se roba ne moe prodati, pa se cijene moraju smanjiti
Ako je trina cijena manja od ravnotene doi e do vika potranje. Posljedica e biti porast trinih cijena
Pri ravnotenoj cijeni nema vikova ponude i potranje pa se zato ona naziva i cijenom koja rasiava triteKAKO TRITE RJEAVA TRI EKONOMSKA PROBLEMA ?
TO E SE PROIZVODITI odreuje se veliinom kupovne moi potroaa kao i visinom profita to e ga proizvoai ostvariti.
KAKO PROIZVODITI odreuje konkurencija meu proizvoaima odnosno trokovi proizvodnje.
ZA KOGA PROIZVODITI odreuje se na tritu proizvodnih faktoraKRUNI TOK PRIVREDE (1)
Funkcioniranje trine privrede prikazuje se slikom krunog toka privrede.
On se sastoji od trita finalnih dobara i trita faktora proizvodnje.
Na svakom od njih djeluju kuanstva i poduzea kao nositelji ponude i potranjeKRUNI TOK PRIVREDE (2)
Na tritu finalnih dobara kuanstva kupuju robe od poduzea. Robe idu prema kuanstvima a novac prema poduzeima.
Na tritu proizvodnih faktora kuanstva prodaju poduzeima proizvodne faktore rad, kapital i zemlju dobivajui najamninu, kamatu i rentu.SMITHOVA NEVIDLJIVA RUKA
Smith je utvrdio da slobodno djelovanje trita daje optimalne rezultate ako ga nitko ne sputava. Optimalni efekti se ostvaruju automatski kao da su upravljani nevidljivom rukom.
Naelo nevidljive ruke tvrdi da sebino nastojanje pojedinaca da ostvare svoj interes istovremeno maksimalizira dobrobit za sve.
Ovo vrijedi, meutim, samo u uvjetima savrene konkurencijeSMITH O NEVIDLJIVOJ RUCI
Svaki pojedinac tei da uposli svoj kapital tako da njegov prinos ima najveu vrijednost. On openito ne kani podupirati javni interes niti zna koliki je on. On smjera samo na svoj vlastiti probitak. I pri tom je voen nevidljivom rukom . . . Slijedei svoj vlastiti interes on esto promie interes drutva djelotvornije nego kada bi to namjeravao.OBILJEJA SUVREMENE EKONOMIJE
SPECIJALIZACIJA I PODJELA RADA
NOVAC
KAPITALSPECIJALIZACIJA I PODJELA RADA
Specijalizacija se ostvaruje kada ljudi usmjeravaju svoje napore na jedan ili manji broj zadataka.
Posljedica specijalizacije je vea produktivnost, nii trokovi proizvodnje i vea konkurentna sposobnost.
Specijalizacija pretpostavlja prethodnu podjelu rada. O efektima podjele rada najbolje govori primjer proizvodnje igala to ga je naveo SmithNOVAC
Novac je ope prihvaeno sredstvo plaanja i slui za olakavanje razmjene.
Novac sam po sebi nije faktor proizvodnje
Novac je mjerilo vrijednosti drugih roba
Izgubi li novac vrijednost nastupa inflacija i privredni poremeajiKAPITAL
Kapital je proizvodni faktor namijenjen za stvaranje dobara budue potronje
Za razliku od zemlje i rada koji su primarni faktori proizvodnje kapital je izvedeni ili sekundarni proizvodni imbenik
Da bi se stvorio kapital potrebno je prethodno odrei se tekue potronje. tednja je pretpostavka stvaranja kapitala
Druga pretpostavka kapitala je privatno vlasnitvo koje omoguava njegovo koritenjePREDNOSTI SLOBODNOG TRITA
Trite pretpostavlja i omoguava formalno pravnu slobodu i jednakost graana kao poduzetnika i potroaa bez diskriminacije
Trite potie inicijativu, produktivnost i poduzetnitvo nagraujui uspjene profitom a neuspjene kanjava gubicima
Trite je mehanizam alokacije rijetkih dobara i resursaNEDOSTACI SLOBODNOG TRITA
pojava monopola
pojava masovne nezaposlenosti
zagaivanje okolia i negativne eksternalije
neravnomjerna raspodjela dohotka
ciklino kretanje privrede
nedostatak brige za razvoj javnih dobaraEKONOMSKA ULOGA DRAVE (1)
Nedostatke slobodnog trita uklanja vidljiva rukadrave
Dravu definiramo kao instituciju koja se bavi politikom organizacijom drutva i rjeavanjem kolektivnih i politikih problema neke drutvene zajednice
Drava je specifina institucija koja ima monopol uporabe sile i regulacije velikih drutvenih sustavaEKONOMSKA ULOGA DRAVE (2)
Zatita privatnog vlasnitva i utvrivanja pravila ekonomske igre
Otklanjanje trinih nedostataka
Briga o javnim dobrima
Korekcija raspodjele dohotka u smjeru vee pravinosti pomou progresivnih poreza i transfernih plaanja
poticanje privrednog rasta i odravanje ope ekonomske ravnoteeNEDOSTACI DRAVNE REGULACIJE
Duga i spora procedura donoenja odluka to moe stvoriti vremensko kanjenje (time lag)
Nedostatak znanja i moralne odgovornosti nositelja vlasti
uzurpacija i zloporaba dravne vlasti radi ostvarivanja osobnih interesa
este promjene subjekata dravne vlastiISHODI DRAVNE REGULACIJE
pozitivni (porast zaposlenosti, efikasnosti, ivotnog standarda na pr.)
negativni (pad zaposlenosti, efikasnosti i sl.)
neutralni (reprodukcija stanja koje je prethodilo dravnoj intervenciji)
3. OSNOVNI ELEMENTI PONUDE I POTRANJEDEFINICIJA POTRANJE Potranja je koliina dobara i usluga koju su kupci spremni platiti po odreenoj cijeni.
Izmeu te koliine i trine cijene postoji veza koja se naziva funkcija potranjeFUNKCIJA POTRANJE
Funkcija potranje pokazuje odnos izmeu traene koliine (Qd) i trine cijene (P)
Matematiki se funkcija potranje izraava kao Qd = f (P)PRIKAZ FUNKCIJE POTRANJE
Funkcija potranje se moe prikazati tablino i grafiki.
Primjer tablinog prikazivanja funkcije potranje
GRAFIKI PRIKAZ FUNKCIJE POTRANJE
Iz tablice potranje se moe izvesti krivulja potranje. Na apscisi se prikazuje traena koliina a na ordinati trine cijene.
Graf funkcije potranjeGRAFIKI PRIKAZ FUNKCIJE POTRANJE (2)
Funkcija potranje moe biti nelinearna i linearna.
Graf nelinearne funkcije potranje je krivulja dok je graf linearne funkcije pravac.
Graf linearne funkcije potranje odreen je jednadbom Qd = a bP gdje parametar a oznaava cijenu pri kojoj je traena koliina jednaka 0, a parametar b oznaava nagib krivulje potranje.
Graf linearne funkcije potranjeNAGIB KRIVULJE POTRANJE
Krivulja potranje ima negativan nagib pribliavajui se apscisnoj osi
Ovakav oblik krivulja potranje ima uslijed djelovanja zakona opadajue potranje.
Prema tom zakonu porastom cijena traena koliina se smanjuje a njenim padom se traena koliina poveava.EFEKT SUPSTITUCIJE I EFEKT DOHOTKA
Smanjenje traene koliine uslijed porasta cijena posljedica je djelovanja efekta supstitucije i efekta dohotka.
Efekt supstitucije se oituje u preusmjeravanju potranje na srodno ili slino dobro ako doe do porasta cijena pri danom dohotku.
Efekt dohotka se oituje u smanjenju traene koliine uslijed pada kupovne moi izazvane smanjenjem dohotka.ODREDNICE POTRANJE
prosjean dohodak
cijene supstituta i komplemenata
veliina trita
ukusi i preferencije
posebni utjecajiPOMAK PO KRIVULJI I POMAK KRIVULJE POTRANJE
Promjene li se trine cijene doi e do promjene traene koliine. Grafiki se to prikazuje kao pomak po krivulji potranje.
Promjene li se nabrojene odrednice potranje pri danim cijenama doi e do promjene potranje.
Povea li se potranja njena krivulja e se pomjeriti udesno, a ako se potranja smanji krivulja e se pomaknuti u lijevo.POMACI KRIVULJE POTRANJE
DEFINICIJA PONUDE
Ponuda je koliina dobara i usluga koju su ekonomski subjekti spremni iznijeti na trite pri odreenoj cijeni.
Izmeu ponuene koliine (Qs) i trine cijene (P) postoji odnos koji se naziva funkcijom ponude.FUNKCIJA PONUDE
Funkcija ponude se moe matematiki izraziti kao Qs = f(P)
Qs = ponuena koliina
P = trina cijena PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE Funkcija ponude se moe prikazati tablino i grafiki.
Primjer tablinog prikazivanja funkcije ponudeGRAFIKI PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE
Iz tablice ponude se moe izvesti krivulja ponude. . Na apscisi se prikazuje nuena koliina a na ordinati trina cijena.
GRAFIKI PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE (2)
Funkcija ponude moe biti nelinearna i linearna.
Graf nelinearne funkcije ponude je krivulja dok je graf linearne funkcije ponude pravac.
Graf linearne funkcije ponude odreen je jednadbom Qs = c + dP gdje parametar c oznaava cijenu pri kojoj je nuena koliina jednaka 0 a parametar d nagib krivulje ponude. Taj nagib je uvijek pozitivan uslijed djelovanja zakona opadajuih prinosa. Graf linearne funkcije ponudeODREDNICE PONUDE
trokovi proizvodnje (cijene inputa i tehnologija)
cijene supstituta i komplemenata
politika drave
posebni utjecajiPOMAK PO KRIVULJI I POMAK KRIVULJE PONUDE
Promjene li se trine cijene doi e do promjene nuene koliine. Grafiki e se to prikazati kao pomak po krivulji ponude.
Promjene li se navedene odrednice ponude pri istim cijenama doi e do promjene ponude.
Povea li se ponuda, njena krivulja e se pomjeriti udesno, a ako se ponuda smanji njena krivulja e se pomjeriti ulijevo.GRAFOVI POMAKA KRIVULJE PONUDE
TRINA RAVNOTEA
Ako se na tritu izjednae ponuda i potranja dolazi do trine ravnotee. U toki ravnotee kupci su spremni kupiti toliko robe koliko su prodavai spremni ponuditi.
Uvjet trine ravnotee : S = D
Cijena koja se formira pri trinoj ravnotei je ravnotena cijena a koliina koja se prodaje pri toj cijeni je ravnotena koliina.GRAF TRINE RAVNOTEE
TRINI AUTOMATIZAM
Trite djeluje automatski prilagoavajui cijene i koliine.
Javi li se viak ponude prodavai moraju sniziti cijene.
Javi li se viak potranje kupci moraju ponuditi vie cijene.
Slobodno djelovanje trita kroz odreivanje ravnotene cijene obavlja alokaciju odnosno racioniranje oskudnih dobara i proizvodnih faktora.PANJA! WARNING! ACHTUNG!
Pridravati se postavke ceteris paribus kako ne bi dobili krivu sliku o intenzitetu djelovanja pojedinih varijabli. RAZLIKOVATI KRETANJE PO KRIVULJI OD POMAKA KRIVULJE !
OSNOVNI ELEMENTI POTRANJE
Dok su prethodni slideovi raeni na temelju 15.-og izdanja Ekonomije Samuelsona i Nordhausa naredni slideovi su raeni prema 5.-om izdanju Economicsa profesora Parkina 2000. godine. Oni su dopuna ranijih slideovaODREDNICE POTRANJE
cijene povezanih dobara (supstituta i komplemenata)
oekivane budue cijene
dohodak
stanovnitvo
preferencijeUTJECAJ CIJENA POVEZANIH DOBARA NA POTRANJU
supstitut je dobro koje moe uspjeno zamijeniti drugo. Na pr. ulje i mast su supstituti.
komplementi su dobra koja se u koritenju meusobno nadopunjuju.Na pr. benzin i automobil su komplementi.
Povea li se cijena masti porast e potranja za uljem jer e se dio potroaa masti preusmjeriti na potronju ulja. Obrnuto, smanji li se cijena masti smanjit e se potranja za uljem a poveati potranja masti
Smanji li se cijena komplemenata to e izazvati porast potranje obaju proizvoda kao i obrnuto.
UTJECAJ OEKIVANIH BUDUIH CIJENA NA POTRANJU
Ako se oekuje porast cijena u budunosti poveat e se tekua potranja. Na pr. ako oekujete da e cijene mesa u budunosti skoiti vi ete napuniti zamrziva za to dulje vrijeme
Ako se oekuje smanjenje cijena u budunosti smanjit e se tekua potranjaUTJECAJ DOHOTKA NA POTRANJU
Ako dohodak raste porast e i potranja za dobrima i uslugama. Smanji li se dohodak opast e i potranja.
Ovo pravilo nije univerzalno i ne vrijedi u svakom sluaju.
Ako porast dohotka uzrokuje porast potranje tada je rije o normalnim dobrima. Ako porast dohotka uzrokuje smanjenje potranje tada je rije o inferiornim dobrima.UTJECAJ STANOVNITVA NA POTRANJU
Potranja ovisi o veliini i dobnoj skupini stanovnitva. Brojnije stanovnitvo pretpostavlja veu potranju i obrnuto. Na pr. potranja za kruhom vea je u Zagrebu nego u Gospiu ili Naicama.
Stanovnitvo RH je sve starije uslijed ega se poveava i potranja za zdravstvenim uslugama.UTJECAJ PREFERENCIJE NA POTRANJU
Pod preferencijom se podrazumijeva osobni stav prema nekom dobru ili usluzi.
Ako preferencije rastu poveat e se potranja i obrnuto.ZAKON PONUDE I POTRANJE
Zakon ponude: Pri pretpostavci da su oostale odrednice dane, to su vie cijene dobra to e biti vea nuena koliina i obrnuto.
Zakon potranje: Pri pretpostavci da su ostale odrednice dane, to su vie cijene dobra to e biti manja traena koliina i obrnuto.ODREDNICE PONUDE
cijene inputa
cijene povezanih dobara
oekivane budue cijene
broj ponuaa
primjenjena tehnologijaUTJECAJ CIJENE INPUTA NA PONUDU
Ako cijene inputa rastu poveavaju se trokovi proizvodnje, pa se ponuda smanjuje. Krivulja ponude se pomie ulijevo.
Ako cijene inputa padaju, smanjuju se trokovi proizvodnje pa se ponuda poveava. Krivulja ponude se pomie udesno.UTJECAJ CIJENA POVEZANIH DOBARA NA PONUDU
Ako cijene supstituta u proizvodnji rastu, ponuda se smanjuje. Obrnuto, ako cijene supstituta padaju ponuda se poveava. Ako cijene komplemenata u proizvodnji opadaju smanjuje se ponuda i obrnuto.UTJECAJ OEKIVANIH CIJENA NA PONUDU
Ako se oekuje porast cijena dobara u budunosti i time i profit, smanjit e se tekua ponuda.
Ako se oekuje smanjenje cijena u budunosti i time i profit, poveat e se tekua ponuda.UTJECAJ BROJA PONUAA NA PONUDU
to je broj ponuaa vei i ponuda je vea.
to je broj ponuaa manji i ponuda je manjaUTJECAJ TEHNOLOGIJE NA PONUDU
to je tehnologija suvremenija i efikasnija, trokovi e biti nii, a ponuda vea. Krivulja ponude pomie se u desno.
to je tehnologija starija i manje efikasna, trokovi e biti vei, a ponuda manja. Krivulja ponude pomie se ulijevo.UTJECAJ PROMJENE PONUDE I POTRANJE NA Qe I PE
Ako se pri danoj ponudi povea potranja doi e do porasta i Qe i Pe.
Ako se pri danoj ponudi smanji potranja doi e do smanjenja Qe i Pe.
Ako se pri danoj potranji povea ponuda smanjit e se Pe dok e se Qe poveati.
Ako se pri danoj potranji smanji ponuda poveat e se Pe a Qe smanjiti.UTJECAJ ISTOVREMENE PROMJENE D i S NA Qe i Pe
Ako je porast potranje manji od porasta ponude Pe e se smanjiti.
Ako je porast potranje proporcionalan porastu ponude Pe e ostati nepromijenjena.
Ako je porast potranje vei od istovremenog porasta ponude Pe e se poveati.GRAFOVI ISTOVREMENOG PORASTA S i D
MATEMATIKO RJEENJE Pe I Qe (1)
Potranja je odreena linearnom jednadbom P = 800 2 Qd
Ponuda je odreena linearnom jednadbom P = 200 + 1 Qs
Izjednaiti jednadbe krivulje potranje i ponude 800 2Q = 200 + 1Q
Rjeenje jednadbe
800-200 = 1Q +2Q
600 = 3Q
Q = 200
MATEMATIKO RJEENJE Pe i Qe (2)
Dobiveni Q uvrtavamo bilo u jednadbu potranje ili jednadbu ponude. U oba sluaja dobiva se isti P.
Jednadba potranje
P = 800 2 Q
P = 800 2*200
P = 400
Jednadba ponude
P = 200 + 1 Q
P = 200 + 200
P = 400
Ravnotena koliina je 200 a ravnotena cijena 400
4. PRIMJENA PONUDE I POTRANJEDEFINICIJA CJENOVNE ELASTINOSTI POTRANJE
Cjenovna elastinost potranje je svojstvo potranje da se mijenja pod utjecajem promjene cijena uz pretpostavku ceteris paribus Biljeimo je simbolom Ed,p (Price elasticity of demand)
Izraavamo je kao odnos izmeu postotne promjene traene koliine (Qd) i postotne promjene cijena (P)
Ed,p = % promjena Qd/ % promjena PKOEFICIJENT CJENOVNE ELASTINOSTI POTRANJE
Elastinost potranje izraavamo koeficijentom cjenovne elastinosti potranje
Koeficijent cjenovne elastinosti potranje moe biti vei od 1, jednak 1 i manji od 1 pa razlikujemo elastinu, jedinino elastinu i neelastinu potranju.
ELASTINA POTRANJA
Ako je koeficijent cjenovne elastinosti potranje vei od 1 potranja je elastina
Kod elastine potranje relativna promjena traene koliine je vea od relativne promjene cijena.
PRIMJER: Ako se pri porastu cijena od 1 % traena koliina smanji za recimo 3 % tada se radi o elastinoj potranji.
JEDININA ELASTINOST POTRANJE
Ako je koeficijent cjenovne elastinosti potranje 1, tada se radi o jedininoj elastinosti potranje
Kod jedinine elastinosti potranje relativne promjene traene koliine i cijena su jednake.
PRIMJER : Ako se pri porastu cijena od 1 % traena koliina smanji takoer za 1 %, potranja ima jedininu elastinost.NEELASTINA POTRANJA
Ako je koeficijent cjenovne elastinosti potranje manji od 1 a vei od 0, potranja je neelastina.
Kod neelastine potranje relativna promjena traene koliine manja je od relativne promjene cijena.
PRIMJER: Ako se pri porastu cijena od 1 % traena koliina smanji za recimo 0.3 % potranja je neelastina.GRAFOVI ELASTINOSTI POTRANJE
V A N O ! ! !
Promjena cijena uzrokuje uvijek promjenu traene koliine u suprotnom pravcu pa bi uslijed toga vrijednost koeficijenta cjenovne elastinosti potranje trebala biti negativna.
Vrijednost koeficijenta cjenovne elastinosti potranje uvijek se uzima kao pozitivna
FORMULA ZA IZRAUNAVANJE CJENOVNE ELASTINOSTI POTRANJE
SAVRENO NEELASTINA POTRANJA
Savreno neelastina potranja je ona gdje traena koliina ne reagira na promjene cijena bez obzira na to kolika ona bila
Koeficijent savreno neelastine potranje jednak je 0.
Graf savreno neelastine potranje je pravac okomit na apscisu.SAVRENO ELASTINA POTRANJA
Savreno elastina potranja je ona kod koje beskonano mala promjena cijena izaziva beskonano veliko poveanje traene koliine.
Koeficijent savreno elastine potranje jednak je plus beskonano.
Graf savreno elastine potranje je pravac paralelan s apscisom
GRAFOVI SAVRENO ELASTINE ODNOSNO NEELASTINE POTRANJE
V A N O ! ! !
to je krivulja potranje poloenija to je elastinost potranje vea i obrnuto, to je krivulja potranje strmija to je i elastinost potranje manja.
RAZLIKOVANJE NAGIBA KRIVULJE OD ELASTINOSTI KRIVULJE
Ne mijeati nagib krivulje i elastinost krivulje RAZLIKA : Nagib ovisi o apsolutnim promjenama cijena i koliina dok elastinost ovisi o relativnim (postotnim) promjenama.POTVRDA TVRDNJE O RAZLICI IZMEU NAGIBA I ELASTINOSTI KRIVULJE
Potvrda je vidljiva na iduem slideu.
Sve toke na pravcu imaju isti nagib ali razliitu elastinost.
Iznad polovita pravca potranja je elastina. U samom polovitu pravca potranja je jedinino elastina a ispod polovita pravca potranja je neelastina.
GRAF NAGIBA I ELASTINOSTI PRAVCA POTRANJE
ODREIVANJE E d,p KOD NELINEARNE FUNKCIJE POTRANJE (1)
Graf nelinearne funkcije potranje je krivulja. E d,p u nekoj toki krivulje se odreuje tako da se kroz toku povue tangenta na krivulju.
Omjer duljine segmenta ispod toke tangencije i duljine segmenta iznad toke tangencije odreuje E d,p.ELASTINOST POTRANJE I UKUPAN PRIHOD (TR)ELASTINOST POTRANJEPROMJENA CIJENA PROMJENA TR
elastinaporastsmanjenje
elastinasmanjenjeporast
neelastinaporastporast
neelastinasmanjenjesmanjenje
jedinino elastinaporastbez promjena
jedinino elastinasmanjenjebez promjena
ODREDNICE ELASTINOSTI POTRANJE
Intenzitet potreba, odnosno da li se radi o potrebnom ili luksuznom dobru.
postojanje supstituta
duljina vremena reakcije potroaa
relativni udio dobra u ukupnim izdacima potroaa.INTENZITET POTREBA I ELASTINOST POTRANJE
to je potreba za nekim dobrom vea to je i potranja za takvim dobrom manje elastina i obrnuto.
Luksuzna dobra imaju elastinu potranju, dok je potranja nunih dobara neelastina.
POSTOJANJE SUPSTITUTA I ELASTINOST POTRANJE
Ako neko dobro ima supstitute njegova potranja je elastina.
Obrnuto, ako neko dobro nema supstitute njegova potranja je neelastina.VRIJEME REAKCIJE POTROAA I ELASTINOST POTRANJE
Ako je vrijeme reakcije potroaa due potranja e biti elastina jer e potroai imati vie vremena da se prilagode promjenama cijena.
Obrnuto, ako je vrijeme reakcije potroaa krae potranja e biti neelastina jer potroai nee imati vremena da se prilagode promjenama cijena.STRUKTURA IZDATAKA I ELASTINOST POTRANJE
Ako je relativni udio nekog dobra u ukupnim izdacima potroaa vei potranja takvog dobra bit e elastina.
Obrnuto, ako je relativni udio nekog dobra u ukupnim izdacima potroaa manji potranja takvog dobra bit e neelastina.DEFINICIJA ELASTINOSTI PONUDE
Elastinost ponude je njeno svojstvo da se razliitim intenzitetom mijenja na promjenu cijena.
Biljeimo je simbolom Es
Izraava se kao odnos izmeu postotne promjene nuene koliine i postotne promjene cijena.
Es = % promjena Qs / % promjena PKOEFICIJENT ELASTINOSTI PONUDE
Elastinost se ponude mjeri koeficijentom elastinosti ponude.
Koeficijent elastinosti ponude moe biti vei od 1, jednak 1 i manji od 1 pa shodno tome ponuda moe biti elastina, jedinino elastina i neelastina.
Vrijednost koeficijenta elastinosti ponude je pozitivna.
ELASTINA PONUDA
Ponuda je elastina ako je Es > 1. To e biti sluaj kada je postotna promjena nuene koliine vea od postotne promjene cijena.
PRIMJER: Ako se cijena dobra povea za 1 % a nuena koliina za recimo 3 %, ponuda je elastinaJEDININA ELASTINOST PONUDE
Ponuda je jedinino elastina ako je Es=1. To je sluaj kada su postotne promjene nuene koliine i cijena jednake.
PRIMJER: Ako porast cijena od 1 % uzrokuje isti toliki porast nuene koliine, ponuda je jedinino elastina.NEELASTINA PONUDA
Ponuda je neelastina ako je Es < 1. To e biti onda kada je relativna promjena nuene koliine manja od promjene cijena.
PRIMJER: Ako porast cijena od 1 % uzrokuje porast nuene koliine od recimo 0.5 %, ponuda je neelastina.
POSEBNI SLUAJEVI ELASTINOSTI PONUDE
Posebni sluajevi elastinosti ponude su savreno elastina i savreno neelastina ponuda.
Savreno elastina ponuda je ona kod koje i najmanja promjena cijena uzrokuje beskonano veliki porast ponude. Grafiki se prikazuje pravcem paralelnim s apscisom, dok je Es plus beskonano.
Savreno neelastina ponuda je ona kod koje nuena koliina ne reagira na promjene cijena. Grafiki je prikazana pravcem paralelnim s ordinatom dok je Es = 0.GRAFOVI ELASTINOSTI PONUDE
V A N O ! ! !
to je krivulja ponude poloenija tim je vea i njena elastinost.
to je krivulja ponude strmija tim je njena elastinost manja, a neelastinost vea.
DETERMINANTE ELASTINOSTI PONUDE
Raspoloivost proizvodnih kapaciteta
Mobilnost proizvodnih faktora
Stanje zaliha
Vrijeme
Duina proizvodnog procesaUTJECAJ DETERMINANTI NA ELASTINOST PONUDE (1)
Ponuda e biti elastina ako su mogunosti poveanja proizvodnje vee te ako je mobilnost proizvodnih faktora visoka.
Ponuda e takoer biti elastina ako su zalihe proizvodnih faktora i gotovih proizvoda velike, ako je vrijeme prilagodbe proizvoaa promjenama due te ako je duina proizvodnog procesa kraa.UTJECAJ DETERMINANTI NA ELASTINOST PONUDE (2)
Ponuda e biti neelastina ako su mogunosti poveanja proizvodnje manje te ako je mobilnost proizvodnih faktora ograniena.
Ponuda e takoer biti neelastina ako su zalihe proizvodnih inputa i gotovih proizvoda male, ako je vrijeme prilagodbe proizvoaa promjenama krae te ako je trajanje proizvodnog procesa dulje.PRIMJERI ANALIZE PONUDE I POTRANJE: POLJOPRIVREDA
Spektakularni tehnoloki napredak u poljoprivredi nije donio i znaajno poboljanje poloaja poljoprivrednika.
Razlozi: 1. poveanje ponude poljoprivrednih proizvoda uzrokovano tehnikim napretkom, 2. neelastinost potranje. Sve je uzrokovalo pad cijena i smanjenje dohodaka poljoprivrednika.GRAF ZAOSTAJANJA POLJOPRIVREDE
PRIMJERI ANALIZE PONUDE I POTRANJE: POREZNO OPTEREENJE
Koliko e se od poreza prevaliti na potroae odnosno proizvoae ovisi o relativnoj elastinosti ponude i potranje.
Porez se tim vie prebacuje na potroae to je potranja relativno neelastinija od ponude.
Obrnuto, porez se tim vie prebacuje na proizvoae to je ponuda relativno neelastinija od potranje .
GRAF EFEKATA POREZNOG OPTEREENJA
PRIMJERI ANALIZE PONUDE I POTRANJE: CIJENE PROPISANE ZAKONOM
Drava moe intervenirati na tritu te odreivati maksimalne i minimalne cijene.
Iako drava intervenira u dobroj namjeri posljedice njene intervencije su manjkovi i vikovi na tritu, neefikasnost i neracionalnost
Odreivanje cijena povrh ravnotenih dovest e do vikova ponude, dok e odreivanje cijena ispod ravnotenih uzrokovati vikove potranje, racioniranje i pojavu crnog trita.
Slobodno djelovanje trita efikasnije i optimnalnije alocira proizvodne faktore od drave.
5. POTRANJA I PONAANJE POTROAA
TEORIJA POTROAEVA IZBORA
Teorija potroaeva izbora objanjava ime se ljudi rukovode u svom odabiru dobara i usluga odnosno zato neka dobra preferiraju vie a druga manje.
Ekonomska teorija objanjava izbor potroaa korisnou to ga on pripisuje nekom dobru ili usluzi uz pretpostavku njegovog racionalnog ponaanja.TO JE KORISNOST ?
Pod pojmom korisnosti podrazumijeva se subjektivni uitak odnosno zadovoljstvo to ga potroa osjea troei neko dobro.
Korisnost nije dana veliina . Ona se razlikuje od potroaa do potroaa ovisno o njegovim potrebama. Gladnom ovjeku komad kruha ima veu korisnost nego sitom.
Rukovodei se korisnou kao determinantom svog ponaanja potroa nastoji da ju maksimizira odnosno da izabere onu koaru dobara koju najvie voli.VRSTE KORISNOSTI
Granina korisnost (MU)
Ukupna korisnost (TU)GRANINA KORISNOST
Granina korisnost je korisnost dodatne jedinice nekog dobra.
Ona pokazuje za koliko e se poveati ukupna korisnost ako se koliina dobra povea za jednu jedinicu.
Izraunava se kao odnos izmeu promjene ukupne korisnosti i promjene koliine.
MU = TU / QGRAF UKUPNE I GRANINE KORISNOSTI
ZAKON OPADAJUE KORISNOSTI
Granina korisnost je podlona zakonu opadajue korisnosti pa je zato njena krivulja negativnog nagiba.
Prema zakonu opadajue korisnosti svako poveanje koliine nekog dobra smanjuje njegovu graninu korisnost i obrnuto.
PRIMJER OPADAJUE GRANINE KORISNOSTI (1)
PRIMJER EDNOG OVJEKA: Prva aa vode za njega je najkorisnija, druga ve manje i tako redom. Kada zadovolji svoju e granina korisnost vode za njega je 0.
Svaka koliina vode koju bi popio na silu imala bi negativnu graninu korisnost pa bi krivulja granine korisnosti bila ispod apscisne osi.PRIMJER OPADAJUE GRANINE KORISNOSTI (2)
PRIMJER NOVCA: Povea li se dohodak bogatom ovjeku za 100 $ taj prirast dohotka za njega ima malu graninu korisnost. Isti takav prirast dohotka za siromanog ovjeka ima veliku graninu korisnost.UKUPNA KORISNOST (TU)
Ukupna korisnost je korisnost cjelokupne koliine nekog dobra ili usluge.
Dobiva se zbrajanjem graninih korisnosti svakog troenog dobra.
Krivulja ukupne korisnosti je pozitivnog nagiba i pokazuje kako se poveanjem potronje ukupna korisnost poveava ali po sve nioj stopi.
UKUPNA KORISNOST (2)
Krivulja ukupne korisnosti dosee svoj maksimum kada je granina korisnost jednaka 0.
U svim sluajevima gdje je granina korisnost negativna ukupna korisnost e se smanjivati, a njena krivulja u tom segmentu imat e negativan nagib.TEORIJA KORISNOSTI I POTROAEVOG IZBORA
Pojam korisnosti u ekonomiju uveo je engleski filozof Jeremy Bentham (18/19 st.)
Dvije se teorije korisnosti. Prva je ona koja smatra da se korisnost moe kvantitativno izraziti u jedinicama korisnosti (util). Druga je ona koja smatra da je korisnost kvantitativno nemjerljiva kao to su nemjerljivi osjeaji poput ljubavi ili mrnje.
Teoretiari koji su zastupali prvi stav poznati su kao kardinalisti dok su oni koji su zastupali drugi stav poznati kao ordinalisti.KARDINALISTI VS ORDINALISTI
Kardinalisti smatraju da se potroaev izbor temelji na graninoj korisnosti jednog dobra.
Ordinalisti su smatrali da se izbor potroaa temelji na njegovoj preferenciji jedne ili druge koarice dobara. Ova pak ovisi o ukupnoj korisnosti a nju izraava krivulja indiferencije.MAKSIMALIZACIJA KORISNOSTI
Maksimalizacija korisnosti vri se u uvjetima ogranienja koje nameu visina dohotka i cijene dobara. Da bi se maksimizirala korisnost moraju se izjednaiti granine korisnosti po novanoj jedinici utroenoj za jedno dobro s graninom korisnou po novanoj jedinici utroenoj na drugo dobro i tako redom.
Uvjet maksimalizacije korisnosti :
(MU/P)x = (MU/P)y = ((MU/P)zKRIVULJA UKUPNE POTRANJE
Ako su poznate individualne krivulje potranje njihovim zbrajanjem dobiva se krivulja ukupne potranje.
Grafiki se krivulja ukupne potranje dobiva horizontalnim zbrajanjem individualnih krivulja potranje svakog potroaa.
Krivulja ukupne potranje je negativnog nagiba uslijed djelovanja efekta supstitucije i efekta dohotka (objanjeno u prethodnoj prezentaciji)
U veini sluajeva efekt supstitucije i efekt dohotka djeluju zajedno meusobno se nadopunjavajui.DOHODAK KAO ODREDNICA POTRANJE
Dohodak je vrlo vana odrednica potranje jer se njegovim promjenama mijenja i potranja.
Osjetljivost potranje na promjenu dohotka izraava se dohodovnom elastinou a mjeri se koeficijentom dohodovne elastinosti.DOHODOVNA ELASTINOST
Dohodovna elastinost izraava odnos izmeu postotne promjene traene koliine i postotne promjene dohotka.
Izraunava se prema formuli PODJELA DOBARA PREMA DOHODOVNOJ ELASTINOSTI
Normalna dobra iji je koeficijent dohodovne elastinosti pozitivan, tj. od 0 do plus beskonano
Inferiorna dobra iji je koeficijent dohodovne elastinosti negativan, tj. od nula do minus beskonanoPODJELA NORMALNIH DOBARA
Nuna dobra iji se koeficijent dohodovne elastinosti kree od 0 do 1
Luksuzna dobra iji se koeficijent dohodovne elastinosti kree od 1 do plus beskonano.INFERIORNA DOBRA
Za razliku od normalnih dobara ija se potranja poveava porastom dohotka kod inferiornih dobara potranja se porastom dohotka smanjuje.
Porast dohotka mijenja strukturu potronje. Krumpir je u odnosu na meso inferiorno dobro. Ako potroau niske kupovne moi i koji se u prehrani zadovoljavao krumpirom povea dohodak, on e jesti manje krumpira i vie mesa.UTJECAJ CIJENA SUPSTITUTA I KOMPLEMENATA NA POTRANJU
Intenzitet promjene potranje nastao pod utjecajem promjene cijena supstituta i komplemenata izraava se krinom elastinou a mjeri koeficijentom krine elastinosti.KRINA ELASTINOST
Krina elastinost pokazuje odnos izmeu postotne promjene traene koliine i postotne promjene cijene supstituta i komplemenata.
Izraava se prema formuli:PODJELA DOBARA PREMA KRINOJ ELASTINOSTI
Supstituti
Komplementi
Neutralna dobraDEFINIRANJE DOBARA PREMA KRINOJ ELASTINOSTI
Supstituti su dobra ija je krina elastinost pozitivna. Porast cijene jednog supstituta uzrokuje porast potranje drugog supstituta.
Komplementarna dobra su ona ija je krina elastinost negativna. Porast cijene jednog komplementa uzrokuje pad potranje drugog komplementa.
Neutralna dobra su ona kod kojeg promjena cijene jednog dobra ne utjee na potranju drugog pa je njihova krina elastinost jednaka 0.PARADOKS VRIJEDNOSTI (1)
Pitanje koje je prije vie od 200 godina postavio Adam Smith. Ono glasi: Kako dobra koja su ovjeku najkorisnija poput vode i zraka nemaju vrijednost i cijenu a dobra bez kojih ovjek moe ivjeti kao to su zlato i dijamanti imaju veliku vrijednost i cijenu?
Smith je iz navedenog zakljuio da korisnost ne odreuje vrijednost ve koliina rada uloena u njegovu proizvodnju.PASRADOKS VRIJEDNOSTI (2)
Smith nije odgovorio na postavljeno pitanje jer nije razlikovao ukupnu od granine korisnosti. Cijena vode i dijamanata odreena je njihovom graninom korisnou.
Kako vode ima u izobilju njena granina korisnost je mala pa je i cijena mala ili je uope nema
Obrnuto je s dijamantima. Oni su rijetki pa je njihova granina korisnost visoka pa time i cijena.POTROAEV VIAK
Potroaev probitak ili viak je razlika izmeu ukupne korisnosti dobra i trine cijene.
On nastaje zato to potroa sva dobra kupuje po cijeni zadnje koritene jedinice. Cijena dobra koju je on spreman platiti ovisno o njenoj graninoj korisnosti vea je od cijene koju plaa na tritu, pa se tako stvara viak od kojeg se poluuje potroaev probitak.
Grafiki potroaev viak jednak je povrini izmeu krivulje potranje i linije cijena.GRAF POTROAEVOG VIKA (1)
GRAF POTROAEVOG VIKA (2)
PROMJENE POTROAEVOG VIKA
Viak potroaa e se poveati ako se pri istoj trinoj cijeni pov ea granina korisnost svakog dobra. Isti uinak se postie ako se pri danim graninim korisnostima smanje trine cijene.
Viak potroaa e se smanjiti ako se pri istoj trinoj cijeni smanje granine korisnosti ili ako se pri istoj graninoj korisnosti poveaju trine cijene.ORDINALISTIKA TEORIJA POTROAEVOG IZBORA
Autor ove teorije je talijanski ekonomista Vilfredo Pareto (19/20 st.).
Ona se zasniva na konceptu ravnodunosti prema kojem je potroau svejedno koju e kombinaciju dobara u potroakoj koari uzeti ako mu one pruaju isti stupanj UKUPNE KORISNOSTI.KRIVULJA INDIFERENCIJE Krivulja indiferencije pokazuje kombinacije dobara koje daju istu ukupnu korisnost inei potroaa ravnodunim na izbor toaka na njoj.
Krivulja indiferencije je konveksna prema ishoditu.
Izuzetak su krivulje indiferencije dobara koji su savreni supstituti odnosno savreni komplementi.KRIVULJE INDIFERENCIJE SAVRENIH SUPSTITUTA I KOMPLEMENATA
Krivulja indiferencije savrenog supstituta ini hipotenuzu pravokutnog trokuta kojem su apscisa i ordinata katete.
Krivulja indiferencije savrenog komplementa (dobra koja se kupuju u istom omjeru) poloena je pod pravim kutem paralelno s apscisom i ordinatom.NAGIB KRIVULJE INDIFERENCIJE
Nagib je negativan a odreen je graninom stopom supstitucije (MRS)
MRS pokazuje odnos graninih korisnosti dvaju dobara odnosno koliko je potroa spreman ustupiti jednog dobra da bi dobio drugog.
MRS je podloan djelovanju zakona opadajue granine stope supstitucije. Prema tom zakonu potroa je za svaku dodatnu jedinicu jednog dobra spreman dati sve manju koliinu drugog dobra. Uslijed toga se krivulja indiferencije kree smjerom NW SE. MAPA KRIVULJA INDIFERENCIJE
Vie krivulja indiferencije na jednom grafu ini mapu krivulja indiferencije.
Krivulje indiferencije dalje od ishodita prikazuju kombinaciju dobara koje daju viu razinu zadovoljstva.
Krivulje indiferencije blie ishoditu prikazuju kombinaciju dobara koje daju niu razinu zadovoljstva.
Krivulje indiferencije se nikada ne sijeku.IZBOR POTROAA
Potroa u svom izboru , pod pretpostavkom nepostojanja ogranienja uvijek bi nastojao izabrati onu krivulju koja je najudaljenija od ishodita jer mu ona prua najveu ukupnu korisnost.
U praksi on je ogranien visinom svog dohotka i cijenama dobara tako da se on u svom izboru rukovodi moguim a ne eljenim.
Ogranienja to ga svojom visinom namee dohodak grafiki se prikazuje budetskom krivuljom odnosno krivuljom budetskog ogranienja.BUDETSKA KRIVULJA
Budetska krivulja pokazuje kombinacije dobara koje se mogu ostvariti pri danom dohotku uz pretpostavku da se on u cjelosti troi.OBILJEJA BUDETSKE KRIVULJE
negativan nagib
nagib je odreen relativnim cijenama
meusobno su paralelne
moe sjei vie krivulja indiferencije ali samo jednu tangiratiGRAF BUDETSKE KRIVULJE
RAVNOTEA POTROAA
Ravnotea potroaa ostvaruje se kada potroa pri danom dohotku ostvaruje maksimum svog zadovoljstva.
Grafiki se ona postie u toki gdje budetska krivulja tangira krivulju indiferencije.
U toki tangencije obje krivulje, i ona indiferencije i ona budetskog ogranienja imaju isti nagib.RAVNNOTEA POTROAA (2)
Potroaka ravnotea se ostvaruje onda kada se granina stopa supstitucije izjednai s relativnim cijenama.
Uvjet ravnotee potroaa:
MU(x)/ MU(y) = Px/Py
Krivulja indiferencije dalje od toke tangencije pokazuje kombinacije dobara koju potroa svojim dohotkom ne moe ostvariti.GRAF RAVNOTEE POTROAA
ENGELOVA KRIVULJA
Ona pokazuje promjenu potronje u odnosu na promjene dohotka.
Budetska krivulja uslijed porasta dohotka pomaknut e se dalje od ishodita i tangirat e viu krivulju indiferencije. Smanji li se dohodak budetska krivulja e se pomaknuti blie ishoditu i tangirat e niu krivulju indiferencije.
Povezivanjem vie toaka tangencije dobiva se Engelova krivulja.GRAF ENGELOVE KRIVULJE
ROTIRANJE BUDETSKE KRIVULJE
MOGUNOSTI, PREFERENCIJE I IZBOR
Dok su prethodni slideovi raeni na temelju 15. og izdanja Ekonomije Samuelsona i Nordhausa naredni slideovi su raeni prema 5.-om izdanju Economics profesora Michaela Parkina , 2000. godina. Oni su dopuna prethodnih slideova.MOGUNOSTI POTRONJE
Izbor potroaa je ogranien veliinom dohotka i cijenama. Domainstvo raspolae odreenim dohotkom i ne moe utjecati na cijene dobara i usluga koje kupuje . Granice izbora potroaa odreene su budetskom krivuljom.
Budetska krivulja oznaava granicu izmeu ostvarive i neostvarive potronje.Toka na budetskoj krivulji ili ispod nje oznaava ostvarivu kombinaciju dobara koju potroa moe poluiti svojim dohotkom. Toka izvan budetske krivulje oznaava neostvarivu potronju uslijed nedovoljnog dohotka.BUDETSKA JEDNADBA (1)
Budetska jednadba zapoinje injenicom da su rashodi jednaki dohotku.
Rashodi su jednaki umnoku cijene dobara pomnoenih s kupljenim koliinama. Izraena simbolima budetska jednadba glasi:
PaQa + PeQe = y
U jednadbi Pa i Pe su cijene dobara a i e, dok su Qa i Qe njihove koliine.BUDETSKA JEDNADBA (2)
Da bi se dobio odnos izmeu Qa i Qe treba obje strane jednadbe podijeliti s Pa:
Qa + (Pe/Pa)*Qe = y/Pa
Zatim (Pe/Pa)*Qe odbijemo na obje strane jednadbe:
Qa = y/Pa (Pe/Pa)*Qe
Budetska jednadba sadri dvije varijable na koje domainstva mogu utjecati (Qa i Qe) i dvije varijable (y/Pa i Pe/Pa) na koja domainstva ne mogu utjecati. RAZMOTRIMO IH !
R E A L N I D O H O D A K
Realni dohodak koji je izraen ne u novcu ve u koliini dobara koja se moe kupiti za nominalni dohodak.
U budetskoj jednadbi on je izraen s y=PaR E L A T I V N E C I J E N E
Relativna cijena je cijena jednog dobra podijeljena s cijenom drugog dobra.
U budetskoj jednadbi one su izraene s Pe/Pa.
Relativne cijene odreuju nagib budetske krivulje.PROMJENA CIJENA
Mijenjaju li se cijene promijenit e se i budetska krivulja.
to su nie cijene dobara na apscisnoj osi pri nepromijenjenim drugim imbenicima , to e budetska krivulja biti poloenija i rotirat e dalje od ishodita.
to su vie cijene dobara na apscisnoj osi pri nepromijenjenim drugim imbenicima to e budetska krivulja biti strmija i rotirat e prema ishoditu.PROMJENA DOHOTKA
Promjena nominalnog dohotka mijenja realni dohodak ali ne i relativne cijene.
to je vii nominalni dohodak, vei je i realni, pa se budetska krivulja pomie udesno, dalje od ishodita.
to je manji nominalni dohodak , manji je i realni pa se budetska krivulja pomie ulijevo blie ishoditu.PREFERENCIJE I KRIVULJE INDIFERENCIJE
Mapa preferencije zasnovana je na pretpostavci da ljudi sve mogue kombinacije dobara mogu svrstati u tri grupe: a) one koje preferiraju, b) one koje ne preferiraju i c) one na koje su ravnoduni.
Krivulja indiferencije pokazuje sve kombinacije dobara koje potroaa ine ravnodunim jer im uvijek daju istu ukupnu korisnost.
Mapa krivulja indiferencija pokazuje mapu preferencija potroaa.
Udaljenija krivulja indiferencije pokazuje na veu preferenciju u odnosu na onu blie ishoditu.GRANINA STOPA SUPSTITUCIJE
Granina stopa supstitucije (MRS) pokazuje koliko e potroa ustupiti dobra Y da bi dobio dobio dobra X na istoj krivulji indiferencije.
MRS izraava veliinu nagiba krivulje indiferencije.
Ako je krivulja indiferencije strma, MRS je visok.U tom sluaju potroa je spreman dati puno Y za malo X.
Ako je krivulja indiferencije poloena MRS je nizak. U tom sluaju potroa je spreman dati malo Y za puno X.
STUPANJ ZAMJENLJIVOSTI
Obzirom na stupanj zamjenljivosti dobra dijelimo na na normalna, savrene supstitute i savrene komplemente.
Krivulja indiferencije normalnih dobara je konveksna prema ishoditu.
Krivulja indiferencije savrenog supstituta je hipotenuza pravokutnog trokuta kojem su apscisa i ordinata katete.
Krivulja indiferencije savrenog komplementa poloena je pod pravim kutem .RAVNOTEA POTROAA
U toki ravnotee potroa se a) nalazi na budetskoj krivulji, b) dosee najviu moguu krivulju indiferencije i c) njegova MRS je jednaka relativnim cijenama.
EFEKT SUPSTITUCIJE I EFEKT DOHOTKA
Kod normalnih dobara pad cijena uvijek uzrokuje poveanje traene koliine. To se moe dokazati ako se cjenovni efekt podijeli na efekt supstitucije i efekt dohotka.
Efekt supstitucije: Ako relativne cijene rastu pri istom dohotku potranja se smanjuje. Vie relativne cijene uzrokuju smanjenje kupnje uslijed pada granine korisnosti po novanoj jedinici (MU/P)x
Efekt dohotka: Promjene realnog dohotka pri istim relativnim cijenama mijenjaju potranju u istom smjeru.KRITIKA TEORIJE POTROAKOG IZBORA (1)
Neoklasina teorija potroakog izbora nastala je koncem 19. stoljea.Teorija se zasniva na naelu suvereniteta potroaa.
Prema njemu potroai odluuju kroz trinu potranju koji e se proizvodi proizvoditi.
Ovo naelo je osporio ameriki ekonomist John Kenneth Galbraith.
KRITIKA TEORIJE POTROAKOG IZBORA (2)
Galbraith smatra da suvremena tehnologija zahtjeva da se potrebe potroaa anticipiraju nekoliko mjeseci ili godina unaprijed.
Da bi se to postiglo potranju potroaa treba kreirati unaprijed a tekuu potranju vezati putem promidbe i organizacije prodaje.
Ovo pretvara potroae u ovisnika onog to im se ponudi stvarajui tzv. efekt ovisnosti.
Iako ima puno tonog u Galbraithovoj tvrdnji suverenitet proizvoaa nije apsolutan jer je limitiran kupovnom moi potroaa.
6. PROIZVODNJA I ORGANIZACIJA POSLOVANJA
DEFINICIJA PROIZVODNJE I FUNKCIJE PROIZVODNJE
Proizvodnja je proces kombiniranja proizvodnih faktora s ciljem stvaranja proizvoda namijenjenih zadovoljenju ljudskih potreba.
Funkcija proizvodnje pokazuje odnos izmeu rezultata proizvodnje (outputa) i proizvodnih inputa. U njoj su proizvodni inputi neovisna varijabla a output zavisna.
Funkcija proizvodnje glasi
Q = f(L,K,N)
gdje je Q veliina outputa, L koliina rada, K koliina kapitala i N koliina prirodnih resursa.UKUPNI PROIZVOD (TP)
Ukupni proizvod (Total Product) je ukupna koliina dobara i usluga izraena u fizikim jedinicama.
Grafiki se ukupni proizvod prikazuje krivuljom koja polazi od ishodita i raste po opadajuoj stopi u odnosu na poveanje inputa
Na apscisi se prikazuje koliina inputa a na ordinati koliina TP.
Ukupni proizvod se dobiva zbrajanjem graninih proizvoda inputa.PROSJENI PROIZVOD (AP)
Prosjeni proizvod je ukupni proizvod po jedinici varijabilnog outputa.
Dobiva se dijeljenjem ukupnog proizvoda s brojem jedinica inputa prema formuli
AP = TP/L, odnosno AP = TP/K odnosno AP = TP/N
Krivulja prosjenog proizvoda uslijed djelovanja zakona opadajuih prinosa ima negativan nagib iako na poetku ima tendenciju rasta.GRANINI PROIZVOD (MP)
Granini proizvod je dodatni proizvod nastao poveanjem inputa za jednu jedinicu uz pretpostavku ceteris paribus.
Razlikujemo tri granina proizvoda jer se u funkciji proizvodnje nalaze tri varijable rad, kapital i zemlja. To su granini proizvod rada (MPL), granini proizvod kapitala (MPK) i granini proizvod prirodnih resursa (MPN).
DEFINICIJE GRANINIH PROIZVODA
Granini proizvod rada pokazuje promjenu ukupnog proizvoda ako se koliina rada promjeni za jednu jedinicu uz pretpostavku ceteris paribus.
Granini proizvod kapitala pokazuje promjenu ukupnog proizvoda ako se koliina kapitala promijeni za jednu jedinicu uz pretpostavku ceteris paribus.
Granini proizvod zemlje pokazuje promjenu ukupnog proizvoda ako se koliina prirodnih resursa promijeni za jednu jedinicu uz pretpostavku ceteris paribus.ZAKON OPADAJUIH GRANINIH PRINOSA
Prema tom zakonu svaka dodatna jedinica daje sve manji granini proizvod.
Krivulja graninog proizvoda je negativnog nagiba.
Zakon opadajuih graninih prinosa je empirijski utvreno pravilo. On nije univerzalan jer postoje odstupanja od njega.EKONOMIJA RAZMJERA
Ekonomija razmjera pokazuje promjenu ukupnog proizvoda ako se istovremeno poveavaju sva t r i proizvodna inputa.
Ona se razlikuje od zakona graninih prinosa jer ovaj posljednji pokazuje promjene ukupnog proizvoda pod utjecajem samo j e d n e varijable.
Kod ekonomije razmjera se ne koristi pretpostavka ceteris paribus to je sluaj kod zakona graninih prinosa.VRSTE EKONOMIJE RAZMJERA
Konstantna ekonomija razmjera nastaje ako se ukupni proizvod mijenja razmjerno promjenama svih inputa.
Opadajua ekonomija razmjera nastaje ako se ukupni proizvod poveava po stopi manjoj od stope porasta koritenih inputa.
Rastua ekonomija razmjera nastaje ako se ukupni proizvod poveava po stopi veoj od stope porasta koritenih inputa.PRODUKTIVNOST
Produktivnost je u najuoj korelaciji s ekonomijom razmjera.
Produktivnost je odnos izmeu ukupnog proizvoda i ponderiranog prosjeka inputa.
Produktivnost moe biti ukupna i faktorska. Prva izraava efikasnost svih proizvodnih inputa dok druga pokazuje efikasnost samo jednog inputa.UTJECAJ VREMENA NA UKUPNI PROIZVOD
Duina vremena takoer utjee na ukupni proizvod. Obzirom na njegovu duinu razlikujemo kratki i dugi rok.
Kratki rok je onaj u kojem je mogue promijeniti varijabilne faktore (rad, sirovine) ali ne i fiksne faktore proizvodnje.
Dugi rok je onaj u kojem je mogue promijeniti sve faktore proizvodnje tako da u njemu nema fiksnih faktora.UTJECAJ TEHNOLOKIH PROMJENA
Tehnoloke promjene omoguavaju veu proizvodnju starih proizvoda uz istu ili manju koliinu inputa primjenom nove tehnologije. Tehnoloke promjene se javljaju ili kao inovacije procesa proizvodnje ili inovacije proizvoda.
Tehnoloke promjene se grafiki prikazuju pomakom krivulje ukupnog proizvoda prema gore.PODUZEE
Poduzee je temeljna proizvodna jedinica.
Proizvodnja se organizira u poduzeima zbog djelovanja ekonomije razmjera, lakeg pribavljanja proizvodnih inputa i financijskih sredstava te menadmenta.PODJELA PODUZEA
Prema kriteriju veliine poduzea se dijele na mala, srednja i velika.
Prema kriteriju vlasnitva poduzea se dijele na ona u osobnom vlasnitvu, partnerska i korporacije.PREDNOSTI i NEDOSTACI MALIH ODNOSNO VELIKIH PODUZEA
Prednost malih i srednjih poduzea je u njihovoj fleksibilnosti a nedostatak u nemogunosti pribavljanja znaajnih financijskih sredstava.
Prednost velikih poduzea je u laganom pristupu financijskim sredstvima dok im je nedostatak inertnost i sporo prilagoavanje naglim trinim promjenama
PREDNOSTI I NEDOSTACI PODUZEA U OSOBNOM VLASNITVU
Prednosti su: lako formiranje, jednostavno odluivanje i jednostruko oporezivanje.
Nedostaci su: nedostatak kontrole odluivanja, visoki rizik te skupi rad i kapitalPREDNOSTI I NEDOSTACI PARTNERSKIH PODUZEA
Prednosti su: lako formiranje, diverzificirano odluivanje, jednostruko oporezivanje te opstojnost u sluaju povlaenja partnera iz biznisa.
Nedostaci su: mogunost nesporazuma meu partnerima, visoki rizik te skupi rad i kapitalPREDNOSTI I NEDOSTACI KORPORACIJA
Prednosti: ograniena odgovornost, profesionalni menadment, lako dostupan kapital te nii trokovi proizvodnje.
Nedostaci : sloena menaderska struktura moe upravljanje uiniti neefikasnim, sukob izmeu dioniara i menadera te dvostruko oporezivanje.GRAFOVI UKUPNOG I GRANINOG PROIZVODA
GRAF TEHNOLOKE PROMJENE
7. ANALIZA TROKOVADEFINICIJA TROKA
Pod trokom se podrazumijeva novana vrijednost inputa koritenih u proizvodnom procesu tijekom vremena.
Poznavanje trokova je bitna pretpostavka svakog ekonomskog odluivanja.
Tri su osnovne vrste trokova: a) ukupni, b) granini, c) prosjeni.UKUPNI TROKOVI
Ukupni trokovi (TC = Total Costs) su najnii ukupni novani izdaci potrebni da se proizvede odreena koliina proizvoda.
Dijele se na ukupne fiksne trokove (TFC = Total Fixed Costs) i ukupne varijabilne trokove (TVC = Total Variable costs)
TC = TFC + TVCUKUPNI FIKSNI TROKOVI
Ukupni fiksni trokovi su oni koji se ne mijenjaju s promjenama opsega proizvodnje.
Ukupni fiksni trokovi postoje i onda kada poduzee iz bilo kojeg razloga ne radi.
Najvaniji fiksni troak je amortizacija opreme i zgrada.
TFC = TC - TVCUKUPNI VARIJABILNI TROKOVI
Ukupni varijabilni trokovi su oni koji se mijenjaju s promjenama obima proizvodnje. Poveanjem proizvodnje TVC rastu dok njenim smanjenjem oni opadaju.
Najznaajniji varijabilni trokovi su trokovi radne snage, sirovina i energije.
TVC = TC - TFCGRAFIKI PRIKAZ TC, TFC, TVC
(1)
GRAFIKI PRIKAZ TC, TFC, TVC (2)
Ukupni trokovi se grafiki prikazuju krivuljom TC koja ima oblik poloenog slova S polazei od razine TFC.
Ukupni fiksni trokovi se grafiki prikazuju krivuljom TFC koja je usporedna s apscisom na kojoj se oitava opseg proizvodnje.
Ukupni varijabilni trokovi se grafiki prikazuju krivuljom TVC koja takoer ima oblik poloenog slova S s poetkom u ishoditu. Ona je zrcalna slika krivulje TC.TABLINI PRIKAZ TC, TFC, TVCKOLIINA TFCTVCTC
0100001000
11000501050
21000901090
310001401140
410001961196
510002551255
610003251325
TROKOVI I VRIJEME
Trokovi obzirom na vrijeme mogu biti kratkoroni i dugoroni.
Podjela trokova fiksne i varijabilne vrijedi samo u kratkom roku dok su u dugom roku svi trokovi varijabilni.
Kratki rok je krai u privrednim granama u kojima je mala koliina fiksnih inputa ili ako se oni mogu lako zamijeniti. Suprotno je u granama s velikom koliinom fiksnih inputa. Primjer : u tekstilnoj industriji kratki rok se izraava u mjesecima a u industriji elika godinama.GRANINI TROKOVI
Granini trokovi (MC = Marginal Costs) pokazuju porast ukupnih trokova nastalih proizvodnjom dodatne jedinice proizvoda.
Izraunavaju se kao odnos promjene ukupnih trokova i promjene ukupnog outputa.
MC = Promjena TC / Promjena Q
Granini trokovi se mogu definirati i kao nagib krivulje TC. NAGIB TC I GRANINI TROAK
GRANINI TROKOVI (2)
Fiksni trokovi ne utjeu na granine trokove.
Granini trokovi ovise samo o varijabilnim trokovima pa je MC = F (VC).
Granini trokovi se mogu definirati i kao odnos promjene TVC i Q.
MC = Promjena TVC / Promjena Q
Kumulativnim zbrajanjem MC dobiva se TVCGRANINI TROKOVI (3)
Krivulja graninog troka ima oblik slova U (tzv. U krivulja).
Iz takvog oblika krivulje zakljuujemo da MC imaju fazu degresije do toke svog minimuma kada ulaze u fazu progresije.
U zoni degresije MC granini proizvodi faktora rastu a u zoni progresije MC granini proizvodi opadaju uslijed djelovanja zakona opadajuih prinosa.
KRIVULJA MC OD TOKE MINIMUMA PA NADALJE ODREUJE OBLIK KRIVULJE PONUDE
GRAF GRANINIH I PROSJENIH TROKOVA
PROSJENI UKUPNI TROKOVI
Prosjeni ukupni trokovi (ATC = Average Total Costs) dobiju se dijeljenjem ukupnih trokova (ATC) s proizvedenom koliinom (Q) u nekom vremenskom razdoblju.
Formula : ATC = TC / Q
Nazivaju se i jedininim trokovima.
Dijele se na prosjene fiksne trokove (AFC) i prosjene varijabilne trokove (AVC)PROSJENI UKUPNI TROKOVI (2)
Krivulja prosjenih ukupnih trokova ima oblik slova U. Ima fazu degresije, toku minimuma i fazu progresije.
ATC postie svoj minimum tek poslije minimuma MC odnosno minimuma AVC.
ATC moe padati ak i ako AVC raste.PROSJENI FIKSNI TROKOVI
Prosjeni fiksni trokovi su jednaki fiksnim trokovima po jedinici proizvoda.
AFC = FC / Q
TFC = AFC * Q
AFC = ATC - AVC
Krivulja AFC je negativnog nagiba pribliavajui se asimptotski apscisi poveanjem outputa.
Zbog smanjenja AFC uz pretpostavku ceteris paribus porast proizvodnje smanjuje ATC.PROSJENI VARIJABILNI TROKOVI (AVC)
AVC se dobiva tako da se ukupni varijabilni trokovi (TVC) podijele s obimom proizvodnje u nekom vremenskom razdoblju.
AVC = TVC / Q
TVC = AVC * Q
AVC = ATC - AFC
Krivulja AVC ima oblik slova U. Njen minimum je izmeu minimuma MC i minimuma ATC.TABLICA UKUPNIH, GRANINIH I PROSJENIH TROKOVAQTCTFCTVCATCAFCAVCMC
01121120
1128112161281121616
21421123071561514
31541124251,337,31412
416011248402812
51721126034,422,41212
61881127631,318,612,616
72101129830161422
824011212830141630
927811216630,8912,418,438
1032211221032.,211,22144
ODNOS MC I ATC (1)
Ako su MC manji od ATC, ukupni prosjeni trokovi e se smanjivati.
Ako su MC jednaki ATC, prosjeni ukupni trokovi ostaju nepromijenjenni.
Ako su MC vei od ATC, prosjeni ukupni trokovi e rasti
ODNOS MC I AVC
Ako su MC manji od AVC, prosjeni varijabilni trokovi e se smanjivati.
Ako su MC jednaki AVC, prosjeni varijabilni trokovi e ostati nepromijenjeni.
Ako su MC vei od AVC, prosjeni varijabilni trokovi e rastiODNOS MC I ATC (2)
Rastua krivulja MC sijee krivulju AVC i ATC u njihovim minimumima.
Ako se ATC smanjuju trokovi zadnje proizvedene jedinice su manji od trokova ranije proizvedenih jedinica.
Ako se ATC poveava trokovi zadnje proizvedene jedinice su vei od trokova svih ranije proizvedenih jedinica.DUGORONI TROKOVI (LRC)
Poslovna politika poduzea se zasniva na praenju dugoronih trokova (LRC), tj. onih kod kojih su svi faktori proizvodnje promjenljivi.
Najvaniji su dugoroni prosjeni trokovi (LRAC) i dugoroni granini trokovi (LRMC)DUGORONI PROSJENI TROKOVI (LRATC)
Dugoroni prosjeni trokovi su trokovi poduzea po jedinici proizvoda u dugom vremenskom razdoblju.
Izraunaju se tako da se dugoroni ukupni trokovi (LRTC) podijele s koliinom
LRACT (Q) = LRTC (Q) /QDUGORONI GRANINI TROKOVI (LRMC)
LRMC pokazuje odnos promjene dugoronih ukupnih trokova i promjene outputa.
ODNOS IZMEU LRMC I LRATC
Kada LRATC opada tada su LRMC manji od LRATC.
Kada LRATC raste tada su LRMC vei od LRATC
Kada su LRATC u svom minimumu, LRMC jednak je LRATC.
LRATC I EKONOMIJA RAZMJERA
LRATC su u tijesnoj korelaciji s ekonomijom razmjera
Kod rastue ekonomije razmjera LRATC opada dok je LRMC manji od LRATC.
Kod opadajue ekonomije razmjera LRATC raste dok je LRMC vei od LRATC.
Kod konstantne ekonomije razmjera LRATC se ne mijenja i jednak je LRMC.PRAVILO NAJMANJEG TROKA (1)
Poduzee da bi maksimiziralo profit mora poslovati po pravilu najmanjeg troka.
Po tom pravilu poduzee poduzee proizvodi uz najnie trokove ako koristi inpute tako da granini proizvodi svakog koritenog inputa izraeni u novanim jedinicama budu meusobno jednaki.
PRAVILO NAJMANJEG TROKA (2)
Za proizvodnu funkciju Q = f (L, K, N)ona glasi:
MPL /PL = MPK / PK = MPN /PN
U gornjem izrazu MPL, MPK i MPN su granini proizvodi rada, kapitala i prirodnih resursa, dok su PL, PK i PN cijene navedenih proizvodnih inputa.PRAVILO SUPSTITUCIJE
Pravilo supstitucije je posljedica primjene pravila najmanjeg troka.
Prema njemu smanjenje cijene jednog proizvodnog faktora poveava njegov granini proizvod po novanoj jedinici to ga ini produktivnijim u odnosu na druge. To e izazvati supstituciju skupljeg i manje produktivnog inputa jeftinijim i efikasnijim.PRIMJER PRAVILA SUPSTITUCIJE
Pri MPL = 20, MPK = 16 i MPN = 12 te pri cijenama PL = 5$, PK = 4$ i PN = 3$ poduzee posluje prema pravilu najmanjeg troka.
Padne li PL na 4$ a cijene drugih inputa ostanu iste MPL/PL e se poveati na 5 i bit e vii od MPK/PK i MPN/PN (4).
To e dovesti do supstitucije kapitala i prirodnih resursa radom koji je jeftini i produktivniji imbenik proizvodnje.EKSPLICITNI I IMPLICITNI TROKOVI
Eksplicitni trokovi su oni nastali plaanjem cijena proizvodnih inputa. Ove trokove evidentira raunovodstvo.
Implicitni trokovi obuhvaaju oportunitetne trokove a raunovodstvo ih ne evidentira.RAUNOVODSTVENI I EKONOMSKI TROKOVI
Raunovodstveni trokovi obuhvataju samo eksplicitne trokove.
Ekonomski trokovi obuhvataju kako eksplicitne tako i implicitne trokove.RAUNOVODSTVENI I EKONOMSKI PROFIT
Raunovodstveni profit ini razlika izmeu ukupnog prihoda i eksplicitnih trokova.
Ekonomski profit ini razlika izmeu ukupnog profita i ekonomskih trokova.PRIMJER IZRAUNAVANJA EKONOMSKOG PROFITA
Zadatak: Jerry je kompjutorski programer koji je zaraivao 50000 $ godinje. Odluio je otvoriti privatni biznis investirajui 100 000 $ svoje uteevine (kamatna stopa je 7 % godinje). U prvoj godini on je ostvario ukupni prihod od 200 000 $ uz eksplicitne trokove od 12o tisua $. Koliki je njegov eksplicitni profit ?
Rjeenje: 23 000 $. Implicitni trokovi su jednaki proputenoj zaradi od 50 000 $ plus 7000 $ kamate. 23000 = 200 000 (120 000 + 7000) BILANCE PODUZEA
Svaki ekonomski subjekt da bi mogao uspjeno poslovati mora poznavati dinamiku i stanje svojih prihoda i trokova. To se ini bilanciranjem.
Razlikujemo dvije vrste bilance : a) bilancu uspjeha i b) bilancu stanja.BILANCA USPJEHA
Bilanca uspjeha prikazuje tijek prodaje, trokova i prihoda tijekom godine ili raunovodstvenog razdoblja. Ona pokazuje da li poduzee u razmatranom razdoblju posluje uspjeno ili ne.
Osnovni identitet bilance uspjeha:
Neto dohodak (profit) = ukupni prihod ukupni trokoviPRIKAZ BILANCE USPJEHARedni brojStavka
1UKUPNI PRIHOD250 000 $
2Mat.trokovi50 000 $
3Troak rada90 000 $
4Ostali trokovi10 000 $
5Administrat. trokovi15 000 $
6Renta za zgradu5 000 $
7Amortizacija 15 000 $
8UKUPNI TROKOVI185 000 $
9NETO DOHODAK (1)65 000 $
10Kamate na zajam 6 000 $
11Porezi dravi4 000 $
12Porez na dohodak18 000 $
13PROFIT37 000 $
14Dividenda15 000 $
15Nepodijeljena dobit22 000 $
ANALIZA BILANCE USPJEHA
Stavke 2 4 su varijabilni trokovi
Stavke 5 7 su fiksni trokovi
Meu fiksnim trokovima najvaniji je troak amortizacija
Amortizacija je godinji novani odbitak namijenjen obnovi fiziki istroenog fiksnog kapitala.
Postoje razliiti oblici amortizacije. Najjednostavnija meu njima je vremenska amortizacija.BILANCA STANJA
Bilanca stanja pokazuje financijsku sliku poduzea u danom vremenskom trenutku.
Sastoji se od aktive (procijenjene vrijednosti imetka ili prava koja poduzea ima ) na jednoj strani i pasive (novac i obveze koje poduzee ima) i neto vrijednosti s druge.
UKUPNA AKTIVA = UKUPNA PASIVA+ NETO
VRIJEDNOST
NETO VRIJEDNOST = UKUPNA AKTIVA
UKUPNA PASIVAANALIZA BILANCE STANJA
Bilanca stanja uvijek mora biti u ravnotei jer je neto vrijednost razlika izmeu ukupne aktive i ukupne pasive.
Tekua aktiva je promjenljiva dok fiksna aktiva pokazuje vrijednost kapitalnih dobara i zemlje.
Na strani pasive dospjeli rauni i mjenice pokazuju koliko je poduzee duno.Dospjele obveznice su dugoroni zajmovi koji su u optjecaju na tritu kapitalaV A N O !!!
Bilanca uspjeha ne obuhvaa oportunitetne trokove
Ako oportunitetni trokovi premae profit tada knjigovodstveno uspjeno poduzee postaje neuspjeno jer posluje s neto gubitkom.
Oportunitetni trokovi su ogranieni potranjom i ponudom na konkurencijskim tritima tako da je trina cijena vrlo blizu oportunitetnom troku.IZBOR METODA PROIZVODNJE
Odreeni opseg proizvodnje moe se ostvariti koritenjem razliitih kombinacija proizvodnih faktora.
U Cobb-Douglasovoj proizvodnoj funkciji izvjesni proizvodni uinak se moe ostvariti kako primjenom kapital-intenzivne metode (vie kapitala, manje rada) tako i primjenom radno-intenzivne metode (vie rada, manje kapitala)TABLICA PROIZVODNE FUNKCIJE6K346490600692775846
5K316448548632705775
4K282400490564632692
3K245346423490548600
2K200282346400448490
1K141200245282316346
1L2L3L4L5L6L
ANALIZA PROIZVODNE FUNKCIJE
Tablica pokazuje da se obim proizvodnje od 346 jedinica moe ostvariti na etiri naina (6K+1L, 3K+2L, 2K+3L, 1K+6L). Obim proizvodnje od 490 jedinica takoer se moe ostvariti na etiri naina.
Tablica pokazuje da granini proizvod varijabilnog inputa uz pretpostavku ceteris paribus ima tendenciju smanjenja uslijed djelovanja zakona opadajuih prinosa (Ako je K=1=const. MPL je 59,45,37, 34,30 itd.)IZOKVANTA ILI KRIVULJA JEDNAKOG PROIZVODA
Izokvanta je krivulja koja pokazuje sve tehnoloki djelotvorne kombinacije dvaju inputa koji daju isti proizvodni rezultat.
Izokvanta je grafiki prikaz proizvodne funkcije u kojoj su kombinacije proizvod nih faktora varijabilne dok opseg proizvodnje ostaje isti.GRAF IZOKVANTE
OBILJEJA IZOKVANTE
udaljenost izokvante od ishodita pokazuje veliinu proizvodnje. to je izokvanta dalje od ishodita opseg proizvodnje je vei i obrnuto
izokvante su obino konveksne prema ishoditu
izokvante se meusobno ne sijeku
nagib izokvante je negativan
nagib izokvante je odreen graninom stopom tehnike supstitucije(MRTS), tj. odnosom fizikih graninih proizvoda koritenih inputa (MPL/MPK)MAPA IZOKVANTI
Vie izokvanti prikazanih na jednom grafu ini mapu izokvanti.
Pokazuju slinost s krivuljama indiferencije
Razlika meu njima je to izokvanta veliinu proizvodnje moe izraziti kardinalnim brojem dok krivulja indiferencije ne moe izraziti visinu ukupne korisnostiMINIMALIZACIJA TROKOVA
Uz dane cijene proizvodnih inputa poduzee e izabrati onu kombinaciju inputa koja daje najmanje ukupne trokove.
Drugim rijeima poduzee se mora ponaati tako da u jednadbi TC=L*PL+K*PK gdje su PL i PK konstantni a Li K varijabilni ostvari to nii TC IZOKOSTA ILI KRIVULJA JEDNAKOG TROKA
Izokosta je krivulja koja pokazuje razliite kombinacije proizvodnih inputa koje daju isti ukupni troak pri danim cijenama inputa.GRAF IZOKOSTE
OBILJEJA IZOKOSTE
Udaljenost izokoste od ishodita pokazuje veliinu ukupnih trokova. to je izokosta dalje od ishodita vei su ukupni trokovi i obrnuto
Izokoste s apscisom i ordinatom na kojima su prikazane koliine inputa ine pravokutne trokutove
Izokoste se meusobno ne sijeku
Nagib izokoste je negativan
Nagib izokoste odreen je relativnim cijenama proizvodnih inputa.MAPA IZOKOSTA
Vie izokosta prikazanih na istom grafu ine mapu izokosta
Poput izokvanti koje pokazuju slinost s krivuljama indiferencije tako i izokoste pokazuju slinost s budetskom krivuljom.RAVNOTEA PROIZVOAA
Ravnotea proizvoaa je stanje u kojem se odreeni obim proizvodnje ostvaruje pri optimalnoj kombinaciji proizvodnih faktora uz najnie ukupne trokove.
Grafiki e to biti u toki gdje izokosta tangira izokvantu.
U toki ravnotee proizvoaa nagibi izokoste i izokvante su jednakiGRAF RAVNOTEE PROIZVOAA
UVJET RAVNOTEE PROIZVOAA
Uvjet ravnotee proizvoaa je jednakost granine stope tehnike supstitucije i relativnih cijena proizvodnih faktora.
Ako proizvodna funkcija glasi Q=f(L,K) tada je uvjet ravnotee proizvoaa MPL/MPK = PL/PK
Gornji izraz je samo preformulirano pravilo najmanjeg troka MPL/PL = MPK/PKPRIMJER RAVNOTEE PROIZVOAA
Problem: Koju e kombinaciju proizvodnih faktora proizvoa izabrati za proizvodnju 346 jedinica proizvoda ako su cijena jedinice rada 5 $ a cijena jedinice kapitala 8 $ ?
Kombinacija 1: 6*8+1*5= 48+5=53
Kombinacija 2: 3*8+2*5= 24+10=34
Kombinacija 3: 2*8+3*5= 16+15 =31
Kombinacija 4: 1*8+6*5 = 8+30 =38
Rjeenje: Proizvoa e izabrati kombinaciju 3 jer su pri njoj ukupni trokovi najnii.
8. PONUDA I ALOKACIJA NA KONKURENCIJSKIM TRITIMAPONAANJE PONUDE KONKURENCIJSKOG PODUZEA
Subjekti ponude na konkurencijskom tritu ponaaju se tako da maksimaliziraju profit odnosno razliku izmeu ukupnog prihoda i ukupnog troka.
Da bi to ostvario subjekt ponude na konkurencijskom tritu a) minimalizira trokove i b) optimalizira obim proizvodnje.-OBILJEJA KONKURENCIJSKOG TRITA
Postojanje velikog broja subjekata na strani ponude i strani potranje,
Svi proizvoai nude standardizirani homogeni proizvod
Postojanje savrene informiranosti kupaca i prodavaa o trinim cijenama
Apsolutna sloboda ulaska i izlaska pojedinih subjekata na takvo trite.MODEL PONAANJA PODUZEA NA TRITU POTPUNE KONKURENCIJE
Poduzea ne mogu utjecati na trine cijene ve ih samo prihvaaju kao dane. Oni su price takeri.
Mogu pri danoj trinoj cijeni prodati kolikogod mnogo ili malo proizvoda ele.
Mogu izabrati razinu outputa i prodaje pri danim cijenama koje im daju maksimalni profit.KRIVULJA POTRANJE PODUZEA NA TRITU POTPUNE KONKURENCIJE
Kako su poduzea na tritu potpune konkurencije mala potranja takvog poduzea je neznatni dio ukupne sektorske potranje.
Krivulja potranje takvog poduzea je idealno elastina i vodoravna je u odnosu na apsicu, dok je krivulja potranje sektora negativnog nagiba.GRAF KRIVULJE POTRANJE SEKTORA I PODUZEA NA TRITU POTPUNE KONKURENCIJE
PRAVILO MAKSIMALIZACIJE PROFITA (1)
Poduzee koje maksimalizira profit odredit e onaj obim proizvodnje kod kojeg su granini trokovi (MC) jednaki graninom prihodu (MR), tj. MR = MC
Dodatni prihod steen prodajom dodatne jedinice proizvoda je granini prihod. Izraunava se kao odnos promjene ukupnog prihoda i ukupnog proizvoda.
MR = promjena TR / promjena QPRAVILO MAKSIMALIZACIJE PROFITA (2)
U uvjetima potpune konkurencije granini prihod (MR) je jednak je cijeni za svaki obim proizvodnje.
MR = P eli li poduzee na konkurencijskom tritu maksimalizirati profit , mora prilagoditi obujam svoje proizvodnje tako da mu granini trokovi (MC) budu jednaki cijeni (P)
MC = P
TOKA POKRIA
Toka u kojoj je cijena jednaka graninom troku i minimalnom prosjenom troku naziva se tokom pokria (break-even point)
U toki pokria ukupni prihodi su jednaki ukupnim trokovima pa je i ukupni profit jednak 0.
Grafiki se toka pokria odreuje presjecitem krivulje MC i cijene. U toj toci se nalazi i minimum ATCGRAF TOKE POKRIA
ODNOS TRINIH CIJENA I MC
Ako je trina cijena vea od MC poduzeu se isplati poveavati proizvodnju jer je granini profit (MR MC) pozitivan a ukupni profit raste.
Ako je trina cijena jednaka MC , granini profit je jednak 0, a ukupni profit je maksimalan.
Ako je trina cijena manja od MC , granini profit je negativan a ukupni profit opada Kolona 2: Cijena od 3 $ je trino odreena i ista je na svim razinama proizvodnje
Kolona 3: TR se dobiva mnoenjem podataka u kolonama 1 i 2
Kolona 4: Na tritu potpune konkurencije P = MR
Kolona 5: MC je odnos promjene TC (kol.7) i promjene koliine (kol.1)TOKA ZATVARANJA PODUZEA
Ako je trina cijena jednaka ili manja od prosjenih varijabilnih trokova poduzeu je najpovoljnije prekinuti s poslom (pravilo prestanka rada)CIJENE U TOKAMA POKRIA TROKOVA I ZATVARANJA PODUZEA
TOKA ZATVARANJA PODUZEA
Ako je trina cijena jednaka ili manja od prosjenih varijabilnih trokova poduzeu je najpovoljnije prekinuti s poslom (pravilo prestanka rada)
UVJET : P = MC = AVC min Toka u kojoj je P=MC=AVC min naziva se tokom zatvaranja poduzea U opisanoj situaciji gubitak poduzea je jednak ili vei od fiksnih trokova, dok je TR nedovoljan da pokrije TVC.POSLOVANJE S GUBITKOM(1)
Poduzee posluje s gubitkom u svim sluajevima gdje je cijena manja od prosjenih ukupnih a vea od prosjenih varijabilnih trokova (AVC
Recommended