Download ppt - OSNOVE EKONOMIJE

OSNOVE OSNOVE EKONOMIJEEKONOMIJE

Ekonomska teorija i politikaEkonomska teorija i politika

Ekonomija kao znanstvena Ekonomija kao znanstvena disciplinadisciplina

• Nijedna od definicija ekonomije koja je navedena u Nijedna od definicija ekonomije koja je navedena u literaturi nije sveobuhvatna, ali u stvarnosti neka literaturi nije sveobuhvatna, ali u stvarnosti neka sveobuhvatna definicija nije niti potrebna. Možda sveobuhvatna definicija nije niti potrebna. Možda bi slijedeća definicija ekonomske znanosti mogla bi slijedeća definicija ekonomske znanosti mogla zadovoljiti svrhu izučavanja ekonomije kao nauke:zadovoljiti svrhu izučavanja ekonomije kao nauke:

• Ekonomija kao znanost bavi se izučavanjem Ekonomija kao znanost bavi se izučavanjem spoznajnih aspekata, na osnovu kojih pojedinac i spoznajnih aspekata, na osnovu kojih pojedinac i društvo tokom vremena donose odluke kako uz društvo tokom vremena donose odluke kako uz oskudna proizvodna sredstva - uz upotrebu ili bez oskudna proizvodna sredstva - uz upotrebu ili bez upotrebe novca- proizvesti materijalna dobra i kako upotrebe novca- proizvesti materijalna dobra i kako rezultate proizvodnje uzimajući u obzir trenutnu i rezultate proizvodnje uzimajući u obzir trenutnu i buduću potrošnju ravnopravno podijeliti na buduću potrošnju ravnopravno podijeliti na individue i društvene grupe.individue i društvene grupe.

II. PoglavljeII. PoglavljeMjerenje nacionalnog Mjerenje nacionalnog

dohotkadohotkaKljučne riječi:1. Domaći bruto proizvod2. Društevni bruto proizvod3. Potrošnja4. Investicije5. Državni izdaci-državna potrošnja6. Neto izvoz7. Nominalni BDP8. Realni BDP9. BDP-Deflator

Mjerenje nacionalnog Mjerenje nacionalnog dohotkadohotka

1.1. Dohodak privrede uvijek je jednak njenim Dohodak privrede uvijek je jednak njenim ukupnim izdacima!!!ukupnim izdacima!!!

2.2. Nevisno od toga da li ekonomski subjekti kao Nevisno od toga da li ekonomski subjekti kao domaćinstva, država ili poduzeće kupuju ili domaćinstva, država ili poduzeće kupuju ili prodaju, svaka transakcija ima dvije strane: prodaju, svaka transakcija ima dvije strane: kupca i prodavca. Svaka novčana jedinica, kupca i prodavca. Svaka novčana jedinica, koju kupac plaća predstavlja za prodavca koju kupac plaća predstavlja za prodavca dohodak. Zbog toga je za nacionalnu dohodak. Zbog toga je za nacionalnu privredu posmatrano u cjelini njen dohodak privredu posmatrano u cjelini njen dohodak jednak njenim izdacima.jednak njenim izdacima.

Društveni bruto proizvodDruštveni bruto proizvod1.1. Od svih makroekonomskih pojmova najvažniji je Od svih makroekonomskih pojmova najvažniji je

bruto domaći proizvod ili društveni bruto bruto domaći proizvod ili društveni bruto proizvod. DBP mjeri ukupnu vrijednost proizvod. DBP mjeri ukupnu vrijednost materijanlnih dobara, roba i usluga proizvedenih materijanlnih dobara, roba i usluga proizvedenih u jednoj zemlji. DBP je dio nacionalnih računa u jednoj zemlji. DBP je dio nacionalnih računa dohotka i proizvoda - pokazatelja koji nositeljima dohotka i proizvoda - pokazatelja koji nositeljima političkih odluka omogućuje utvrđivanje da li je političkih odluka omogućuje utvrđivanje da li je privreda u krizi ili ekspanziji, te postoji li privreda u krizi ili ekspanziji, te postoji li opasnost od teške recesije ili inflacije. Kada opasnost od teške recesije ili inflacije. Kada ekonomisti žele utvrditi nivo privrednog razvoja ekonomisti žele utvrditi nivo privrednog razvoja jedne zemlje, analizirat će DBP po glavi jedne zemlje, analizirat će DBP po glavi stanovnikastanovnika..

Društveni bruto proizvodDruštveni bruto proizvod2. Zove se još i domaći bruto proizvod 2. Zove se još i domaći bruto proizvod ili DBP a označava ukupnu tržišnu ili DBP a označava ukupnu tržišnu vrijednost finalnih roba i usluga vrijednost finalnih roba i usluga proizvedenih u jednoj državi u proizvedenih u jednoj državi u vremenskom periodu od godine dana. vremenskom periodu od godine dana. DDBBP je jednak ukupnoj proizvodnji P je jednak ukupnoj proizvodnji potrošačkih i investicijskih dobara, potrošačkih i investicijskih dobara, državnoj potrošnji i neto izvozudržavnoj potrošnji i neto izvozu..

Društveni bruto proizvodDruštveni bruto proizvod3. 3. BDP je najsveobuhvatnija mjera ukupne BDP je najsveobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje materijalnih dobara proizvodnje materijalnih dobara i i usluga jedne usluga jedne države. To je zbir vrijednosti potrošnje (C), bruto države. To je zbir vrijednosti potrošnje (C), bruto ulaganja (I), državnih izdataka za robe i usluge (G) ulaganja (I), državnih izdataka za robe i usluge (G) i neto izvoza (X) ostvarenih u nacionalnoj ekonomiji i neto izvoza (X) ostvarenih u nacionalnoj ekonomiji jedne zemlje tokom dane godine. Prikazano jedne zemlje tokom dane godine. Prikazano formulom DBP = C+I+G+Xformulom DBP = C+I+G+X4. 4. DBP se koristi u razne svrhe ali najvažnija svrha DBP se koristi u razne svrhe ali najvažnija svrha je mjerenje ukupnih rezultata jedne ekonomije. je mjerenje ukupnih rezultata jedne ekonomije.

Društveni bruto proizvodDruštveni bruto proizvod5. 5. Kako se mjeri DBP? Kako se mjeri DBP? DBP možemo mjeriti na dva u potpunosti DBP možemo mjeriti na dva u potpunosti neovisna načinaneovisna načina::Prvi način je mjerenje kroz tokove gotovih Prvi način je mjerenje kroz tokove gotovih proizvoda a drugi način kroz ukupne proizvoda a drugi način kroz ukupne troškove ulaznih faktora koji rezultiraju troškove ulaznih faktora koji rezultiraju finalnom proizvodnjom. Kako je dobit finalnom proizvodnjom. Kako je dobit ostatak dohotka oba načina će imati istu ostatak dohotka oba načina će imati istu ukupnu veličinu DBPukupnu veličinu DBP. .

Realni i nominalni Realni i nominalni ddruštveni bruto proizvodruštveni bruto proizvod

1.1. DBP smo definirali kao vrijednost gotovih roba i usluga. U mjerenju DBP smo definirali kao vrijednost gotovih roba i usluga. U mjerenju te vrijednosti (koja se uvijek izražava u dolarima) mjerilo su tržišne te vrijednosti (koja se uvijek izražava u dolarima) mjerilo su tržišne cijene različitih roba i usluga. Međutim cijene se s vremenom cijene različitih roba i usluga. Međutim cijene se s vremenom mijenjaju i iz godine u godinu rastu obzirom na inflaciju. mijenjaju i iz godine u godinu rastu obzirom na inflaciju.

2.2. Problem mijenjana cijena jedan je od problema koje ekonomisti Problem mijenjana cijena jedan je od problema koje ekonomisti moraju riješiti kada novac ostaje mjerilo vrijednosti. Naravno da se moraju riješiti kada novac ostaje mjerilo vrijednosti. Naravno da se i proizvodnja i dohodak jedne zemlje žele mjeriti mjerilom koje se i proizvodnja i dohodak jedne zemlje žele mjeriti mjerilom koje se ne mijenja, što znači uklanjanjem rasta cijena u danoj godini.ne mijenja, što znači uklanjanjem rasta cijena u danoj godini.

3.3. Time se stvara realni ili kvantitativni indeks nacionalne proizvodnje.Time se stvara realni ili kvantitativni indeks nacionalne proizvodnje.4.4. Ako DBP određene godine mjerimo uzimajući u obzir stvarne cijene Ako DBP određene godine mjerimo uzimajući u obzir stvarne cijene

onda se radi o pojmu nominalnog DBP ili DBP prema tekućim onda se radi o pojmu nominalnog DBP ili DBP prema tekućim cijenama. cijenama.

5.5. Ekonomiste obično zanima šta se dogodilo sa realnim DBP odnosno Ekonomiste obično zanima šta se dogodilo sa realnim DBP odnosno indeksom obima ili količine proizvedenih roba i usluga.indeksom obima ili količine proizvedenih roba i usluga.

Nominalni i realni DBPNominalni i realni DBP6. Realni DBP računamo praćenjem obima ili količine proizvodnje 6. Realni DBP računamo praćenjem obima ili količine proizvodnje time što uklonimo utjecaj promjene cijena odnosno inflacije. time što uklonimo utjecaj promjene cijena odnosno inflacije. 7. Razlika između nominalnog DBP i realnog DBP jeste rast cijene 7. Razlika između nominalnog DBP i realnog DBP jeste rast cijene koje nazivamo još i DBP - deflatorom ili indexom cijena. koje nazivamo još i DBP - deflatorom ili indexom cijena. Npr.: jedna zemlja proizvodi 1000 tona kukuruza u prvoj godini i Npr.: jedna zemlja proizvodi 1000 tona kukuruza u prvoj godini i 1010 kukuruza u drugoj godini. Cijena jedne tone je u prvoj 1010 kukuruza u drugoj godini. Cijena jedne tone je u prvoj godini 1 $ a u drugoj godini 2 $.godini 1 $ a u drugoj godini 2 $.Nominalni DBP je : za 1. godinu = 1000 x 1= 1000 $Nominalni DBP je : za 1. godinu = 1000 x 1= 1000 $Za 2. godinu : 1010 x 2 = 2020 $. Nominalni DBP je dakle Za 2. godinu : 1010 x 2 = 2020 $. Nominalni DBP je dakle porastao za 102% od prve do druge godine. porastao za 102% od prve do druge godine. 8. Međutim stvarna odnosno realna količina proizvodnje nije ni 8. Međutim stvarna odnosno realna količina proizvodnje nije ni približno rasla tom brzinom. Da bismo utvrdili stvarnu približno rasla tom brzinom. Da bismo utvrdili stvarnu proizvodnju moramo pogledati što se desilo sa cijenama, što proizvodnju moramo pogledati što se desilo sa cijenama, što izračunamo uz pomoć deflatora ili indexa cijena.izračunamo uz pomoć deflatora ili indexa cijena.

Nominalni i realni DBPNominalni i realni DBPIndeks cijena ili deflator DBP u prvoj kao bazičnoj godini je: P1 Indeks cijena ili deflator DBP u prvoj kao bazičnoj godini je: P1 = 1.= 1.U drugoj godini deflator DBP tj. P2 = 2 $/ 1 $ = 2 .U drugoj godini deflator DBP tj. P2 = 2 $/ 1 $ = 2 .Realni DBP (Q) jednak je nominalnom DBP (PQ) kada ga Realni DBP (Q) jednak je nominalnom DBP (PQ) kada ga podijelimo sa deflatorom DBP. podijelimo sa deflatorom DBP.

Dakle:Dakle:

Realni DBP jednak je 1000 $/1 = 1000 u 1. godini odnosnoRealni DBP jednak je 1000 $/1 = 1000 u 1. godini odnosno2020 $ : 2 = 1010 $ u 2. godini. 2020 $ : 2 = 1010 $ u 2. godini.

Rast realnog DBP koji služi kao pokazatelj promjene cijena Rast realnog DBP koji služi kao pokazatelj promjene cijena iznosi 1 % i jednak je rastu proizvodnje materijalnih dobara.iznosi 1 % i jednak je rastu proizvodnje materijalnih dobara.

Nominalni i realni DBPNominalni i realni DBPZaključak: Zaključak: 1.1.Nominalni DBP (PQ) je ukupna novčana vrijednost finalnih Nominalni DBP (PQ) je ukupna novčana vrijednost finalnih roba i usluga proizverdenih u godini dana čije su vrijednosti roba i usluga proizverdenih u godini dana čije su vrijednosti izražene izražene tržišnim cijenama u toj godinitržišnim cijenama u toj godini2.2.Realni DBP (Q) uklanja promjene cijena iz nominalnog DBP i Realni DBP (Q) uklanja promjene cijena iz nominalnog DBP i računa DBP kao količinu roba i usluga.računa DBP kao količinu roba i usluga.3.3.Indeks cijena ili deflator određuje se na slijedeći način:Indeks cijena ili deflator određuje se na slijedeći način:4.4.Q (reQ (realalni) DBP = nominalni Dni) DBP = nominalni DBBP P :: indeks cijena BDP indeks cijena BDP5.5.Analogno vrijednosnoj strukturi pojedinačnih roba DP Analogno vrijednosnoj strukturi pojedinačnih roba DP (društveni proizvod) se sastoji od vrijednosti utrošenih sredstava (društveni proizvod) se sastoji od vrijednosti utrošenih sredstava za rad (vrijednost opreme, alati i druga sredstva za proizvodnju za rad (vrijednost opreme, alati i druga sredstva za proizvodnju čija se vrijednost postepeno prenosi na nove proizvode) i čija se vrijednost postepeno prenosi na nove proizvode) i predmeta rada (sirovine, pomoćni materijali) koji prenose predmeta rada (sirovine, pomoćni materijali) koji prenose ukupnu svoju vrijednost na nov proizvod.ukupnu svoju vrijednost na nov proizvod.

Društveni proizvodDruštveni proizvod6. Troškovi predmeta rada iskazuju se u obliku materijalnih 6. Troškovi predmeta rada iskazuju se u obliku materijalnih troškova (Mt), a prenešeni dio vrijednosti osnovnih sredstava za troškova (Mt), a prenešeni dio vrijednosti osnovnih sredstava za rad kao ukupna društvena amortizacija (Am). Kad se oba ova rad kao ukupna društvena amortizacija (Am). Kad se oba ova dijela vrijednosti razgraniče (oduzmu) od ukupne sume dijela vrijednosti razgraniče (oduzmu) od ukupne sume vrijednosti društvenog (bruto) proizvoda ostaje društveni neto-vrijednosti društvenog (bruto) proizvoda ostaje društveni neto-proizvod ili narodni (nacionalni) dohodak. proizvod ili narodni (nacionalni) dohodak. 7. Utrošena sredstva za proizvodnju (Mt7. Utrošena sredstva za proizvodnju (Mt++Am) sa stanovišta Am) sa stanovišta vrijednosne strukture društvenog proizvoda iskazuju se u obliku vrijednosne strukture društvenog proizvoda iskazuju se u obliku prenešene vrijednosti (pw). Taj dio ukupne vrijednosti rezultat prenešene vrijednosti (pw). Taj dio ukupne vrijednosti rezultat je minulog rada koji je opredmećen u materijalnim činiocima je minulog rada koji je opredmećen u materijalnim činiocima proizvodnje. Preostali dio vrijednosti predstavlja novostvorenu proizvodnje. Preostali dio vrijednosti predstavlja novostvorenu vrijednost koja nastaje proizvodnom aktivnošću sadašnjeg rada, vrijednost koja nastaje proizvodnom aktivnošću sadašnjeg rada, a to je ono što je novostvoreno u toku jedne godine i čime može a to je ono što je novostvoreno u toku jedne godine i čime može realno raspolagati društvena zajednica kao cjelina. realno raspolagati društvena zajednica kao cjelina.

Društveni proizvodDruštveni proizvod8. Sistem društvenih računa obuhvata : 8. Sistem društvenih računa obuhvata : 1)1)proizvodnju (račun domaćeg proizvoda), proizvodnju (račun domaćeg proizvoda), 2)2)potrošnju (račun primanja i izdvajanja), potrošnju (račun primanja i izdvajanja), 3)3)akumulaciju (račun financiranja akumulaciju (račun financiranja investicija) i investicija) i 4)4)inozemstvo (račun platne bilance) kojima inozemstvo (račun platne bilance) kojima se dodaju stavke kao: aktiva i pasiva na se dodaju stavke kao: aktiva i pasiva na početku perioda, revalorizacija i aktiva i početku perioda, revalorizacija i aktiva i pasiva na kraju perioda.pasiva na kraju perioda.

Mjerenje društvenog Mjerenje društvenog proizvoda - primjeriproizvoda - primjeri

1. Da li veličini DBP doprinosi više proizvodnja štedljivijeg auta ili 1. Da li veličini DBP doprinosi više proizvodnja štedljivijeg auta ili luksuznog auta? luksuznog auta? 1. DBP obuhvata tržišnu vrijednost svih finalnih roba i usluga koje 1. DBP obuhvata tržišnu vrijednost svih finalnih roba i usluga koje se proizvedu u jednom određenom vremenskom periodu. Kako je se proizvedu u jednom određenom vremenskom periodu. Kako je tržišna vrijednost luksuznog auta veća to njegova proizvodnja tržišna vrijednost luksuznog auta veća to njegova proizvodnja doprinosi više veličini DBP.doprinosi više veličini DBP.

2. Jedan poljoprivredni proizvođač prodaje brašno pekaru po 2 €. 2. Jedan poljoprivredni proizvođač prodaje brašno pekaru po 2 €. Pekar brašno koristi za izradu kruha kojeg prodaje za 3 €. Šta u Pekar brašno koristi za izradu kruha kojeg prodaje za 3 €. Šta u ovom slučaju više doprinosi BDB?ovom slučaju više doprinosi BDB?2. Samo pekar doprinosi sa prodajom kruha od 3 € obimu DBP, jer 2. Samo pekar doprinosi sa prodajom kruha od 3 € obimu DBP, jer je kruh finalni proizvod. Vrijednost brašna kao minuli rad već je je kruh finalni proizvod. Vrijednost brašna kao minuli rad već je sadržana u vrijednosti i ne može se uzimati u tržišnu vrijednost sadržana u vrijednosti i ne može se uzimati u tržišnu vrijednost finalnog proivzoda jer bi došlo do dvostrukog sabiranjafinalnog proivzoda jer bi došlo do dvostrukog sabiranja..


3. U 2003. jedna pekara je proizvela 100 3. U 2003. jedna pekara je proizvela 100 komada kruha koje je prodavala po cijeni od komada kruha koje je prodavala po cijeni od 2 € po komadu. U 2004. ista pekara je 2 € po komadu. U 2004. ista pekara je proizvela 200 komada kruha koje je proizvela 200 komada kruha koje je prodavalo pod 3 € po komadu. Izračunajte prodavalo pod 3 € po komadu. Izračunajte nominalni DBP, realni DBP i DBP-deflator? nominalni DBP, realni DBP i DBP-deflator? Uzmi 2003 kao bazičnu godinu! U kojem Uzmi 2003 kao bazičnu godinu! U kojem procentu su rasle po godinama sve tri procentu su rasle po godinama sve tri navedene veličine?navedene veličine?


3. Nominalni DBP mjeri proizvodnju roba i usluga po tekućim cijenama, 3. Nominalni DBP mjeri proizvodnju roba i usluga po tekućim cijenama, dakle:dakle:Nominalni DBP (2003) = 100 kom. x 2 €/kom = 200 €Nominalni DBP (2003) = 100 kom. x 2 €/kom = 200 €Nominalni DBP (2004) = 200 kom x 3 €/kom = 600 €Nominalni DBP (2004) = 200 kom x 3 €/kom = 600 €Realni DBP mjeri proizvodnju roba i usluga po stalnim cijenama, dakle :Realni DBP mjeri proizvodnju roba i usluga po stalnim cijenama, dakle :Realni DBP (2003) = 100 kom x 2 €/kom = 200 €Realni DBP (2003) = 100 kom x 2 €/kom = 200 €Realni DBP (2004) = 200 kom x 2 €/ kom = 400 €Realni DBP (2004) = 200 kom x 2 €/ kom = 400 €Deflator se izračuna tako što stavimo u odnos aktualni nivo cijena sa Deflator se izračuna tako što stavimo u odnos aktualni nivo cijena sa nivoom cijena bazične godine to jest :nivoom cijena bazične godine to jest :BDP-deflator = nominalni DBP / realni DBP x 100BDP-deflator = nominalni DBP / realni DBP x 100DBP-defaltor (2003) = (200 € / 200 €) x 100 = 100DBP-defaltor (2003) = (200 € / 200 €) x 100 = 100DBP-deflator (2004) = (600 € / 400 €) x 100 = 150DBP-deflator (2004) = (600 € / 400 €) x 100 = 150Nominalni DBP rastao je za 200 %, realni DBP za 100 % a DBP-deflator Nominalni DBP rastao je za 200 %, realni DBP za 100 % a DBP-deflator za 50 %.za 50 %.

Mjerenje DBP - zadaciMjerenje DBP - zadaciAnalizirajte DBP prema slijedećim pokazateljima :Analizirajte DBP prema slijedećim pokazateljima :Godina Godina Nominalni DBP (u mrd €) DBP-deflator Nominalni DBP (u mrd €) DBP-deflator (bazna (bazna godina 1995)godina 1995)______________________________________________________________________________________________________________________________20002000 2.030,02.030,0 103,1103,120012001 2.071,22.071,2 104,6104,6a)a)Izračunaj stopu rasta nacionalnog dohotka između 2000 i 2001. Izračunaj stopu rasta nacionalnog dohotka između 2000 i 2001. (Napomena: stopa rasta je procentualna promjena jednog perioda prema (Napomena: stopa rasta je procentualna promjena jednog perioda prema drugom periodu)drugom periodu)b)b)Izračunaj stopu rasta BDP-defaltora između 2000 i 2001. godine.Izračunaj stopu rasta BDP-defaltora između 2000 i 2001. godine.c)c)Koliki je realni DBP u 2000. godini mjereno cijenama iz 1995. godine?Koliki je realni DBP u 2000. godini mjereno cijenama iz 1995. godine?d)d)Koliki je realni DBP u 2001. godini mjereno cijenama iz 1995. godine?Koliki je realni DBP u 2001. godini mjereno cijenama iz 1995. godine?e)e)Izračunaj stopu rasta realnog DBP između 2000. i 2001. godine?Izračunaj stopu rasta realnog DBP između 2000. i 2001. godine?f)f)Koja stopa rasta je veća, ona nominalnog ili ona realnog DBP? Objasni?Koja stopa rasta je veća, ona nominalnog ili ona realnog DBP? Objasni?

RjeRješšenje enje zadatka zadatka a) Stopa rasta = a) Stopa rasta = nominalni D BP (2001) nominalni D BP (2001) -- nominalni DBP nominalni DBP (2000)(2000)

/ nominalni DBP (2000) x 100/ nominalni DBP (2000) x 100Stopa rasta nacionalnog dohotka iznosila je 2.03 % između 2000 Stopa rasta nacionalnog dohotka iznosila je 2.03 % između 2000 i 2001i 2001

b) Stopa rasta DBP-deflatora iznosila je 1.45 %b) Stopa rasta DBP-deflatora iznosila je 1.45 %

c) Realni DBP rastao (u 2000) po formuli:c) Realni DBP rastao (u 2000) po formuli:RDBP=nominalni DBP/BDP-deflator x 100, odnosno: okruglo RDBP=nominalni DBP/BDP-deflator x 100, odnosno: okruglo 1.968.96 Mrd €1.968.96 Mrd €

d) Realni DBP u 2001 porastao je d) Realni DBP u 2001 porastao je na na okruglo 1.980.11 MRD €urookruglo 1.980.11 MRD €uro

RješenjeRješenjee) Stopa rasta realnog e) Stopa rasta realnog DBP DBP iznosila iznosila je je 0.6 % 0.6 % između 2000 i 2001. godineizmeđu 2000 i 2001. godinef) Kako su cijene rasle iz 2000 na 2001. f) Kako su cijene rasle iz 2000 na 2001. godinu, to će stopa rasta nominalnog DBP godinu, to će stopa rasta nominalnog DBP biti iznad stope rasta realnog DBP biti iznad stope rasta realnog DBP

RRecesijecesija i inflacijaa i inflacija1.1. Šta je recesija u tehničkom smislu riječi?!Šta je recesija u tehničkom smislu riječi?!2.2. Recesija se, u tehničkom smislu, definira kao Recesija se, u tehničkom smislu, definira kao

period u kome se realni BNP/GDP smanjuje u period u kome se realni BNP/GDP smanjuje u najmanje dva uzastopna tromjesečja. najmanje dva uzastopna tromjesečja. Međutim, recesija znači istovremeno Međutim, recesija znači istovremeno i i smanjsmanjenje enje realne proizvodnje, cijena i realne proizvodnje, cijena i zaposlenosti i, u skladu s tim, predstavlja zaposlenosti i, u skladu s tim, predstavlja negaciju sva tri pomenuta glavna cilja negaciju sva tri pomenuta glavna cilja makroekonomske politike (makroekonomske politike (negacija negacija punpunee zaposlenostzaposlenostii, stabilnost, stabilnostii cijena i cijena i negacija negacija ekonomskekonomskogog rast rastaa).).

I n f l a c i jaI n f l a c i ja1.1. Šta podrazumijevamo pod pojmom inflacija? Koje vrste inflacije Šta podrazumijevamo pod pojmom inflacija? Koje vrste inflacije

razlikujemo obzirom na uzroke, intenzitet i vremensko trajanje inflacije?razlikujemo obzirom na uzroke, intenzitet i vremensko trajanje inflacije?2.2. PPod od inflacijom pinflacijom podrazumijevamo kontinuirano povećanje općeg nivoa odrazumijevamo kontinuirano povećanje općeg nivoa

cijena u nacionalnoj ekonomiji. S obzirom na različite uzroke, intenzitet i cijena u nacionalnoj ekonomiji. S obzirom na različite uzroke, intenzitet i vremensko trajanje, razlikujemo više tipova inflacijevremensko trajanje, razlikujemo više tipova inflacije::

Prema uzrocima razlikujemo, inflaciju tražnje i inflaciju troškova. Prema uzrocima razlikujemo, inflaciju tražnje i inflaciju troškova. Prema Prema

intenzitetu razlikujemo puzajuću, srednju inflaciju i hiperinflaciju. intenzitetu razlikujemo puzajuću, srednju inflaciju i hiperinflaciju. Puzajućom označavamo inflaciju koja znači povećanje nivoa cijena 2 - Puzajućom označavamo inflaciju koja znači povećanje nivoa cijena 2 -

5% 5% godišnje. Istiskivanje novca tada nije intenzivno, poreski prihodi se godišnje. Istiskivanje novca tada nije intenzivno, poreski prihodi se beznačajno smanjuju, a redistributivni efekti inflacije su vrlo mali. beznačajno smanjuju, a redistributivni efekti inflacije su vrlo mali.

Srednja Srednja inflacija označava povećanje nivoa cijena inflacija označava povećanje nivoa cijena od od 15 - 20% godišnje. 15 - 20% godišnje.

Bježanje iz Bježanje iz novca u druge oblike imovine je tada novca u druge oblike imovine je tada vrlo indikativnovrlo indikativno. .

I n f l a c i j aI n f l a c i j a

Indeksiranje postaje opća karakteristika Indeksiranje postaje opća karakteristika ekonomije, poreski prihodi se znatno ekonomije, poreski prihodi se znatno smanjuju, a redistributivni efekti su također smanjuju, a redistributivni efekti su također velikiveliki. . Hiperinflaciju definiHiperinflaciju definiramoramo kao period kao period koji počinje mjesecom u kojem je povećanje koji počinje mjesecom u kojem je povećanje cijena veće od 50% i završava mjesecom u cijena veće od 50% i završava mjesecom u odnosu na koji je stopa inflacije u prethodnom odnosu na koji je stopa inflacije u prethodnom mjesecu bila manja od 50% i zadržala se mjesecu bila manja od 50% i zadržala se ispod tog nivoa u narednih 12 mjeseciispod tog nivoa u narednih 12 mjeseci..

I n f l a c i j aI n f l a c i j a3. 3. U kontekstu vremenskog trajanja, inflaciju dijelimo na jednokratnu, kroničnu i sekularnu. Jednokratna inflacija traje kratko, a uzroci su po pravilu vanekonomski, iznenadni i privremeni (prirodne katastrofe, promjene političkog režima, rat i sl.). Kronične inflacije traju duže (više godina) i s obzirom na to da iznose između 15 - 20 % godišnje, imaju tendenciju progresivnog povećanja i prelaska u hiperinfaciju. Sekularna inflacija uključuje kombinaciju puzajuće inflacije i višegodišnjeg trajanja, ali bez tendencije progresivnog povećanja.

DeflacijaDeflacija

Suprotno inflaciji deflacijaSuprotno inflaciji deflacija je pojava je pojava koja označava smanjenje općeg nivoa koja označava smanjenje općeg nivoa cijena, i ona je mnogo rjeđi fenomen u cijena, i ona je mnogo rjeđi fenomen u ekonomskoj stvarnosti, iako je ekonomskoj stvarnosti, iako je ponegdje ima i danas.ponegdje ima i danas.

Analiza troAnaliza trošškovakova--troškovni pojmovitroškovni pojmovi

1.1. Fiksni troškoviFiksni troškovi2.2. Varijabilni troškoviVarijabilni troškovi3.3. Ukupni troškoviUkupni troškovi4.4. Granični troškoviGranični troškovi5.5. Prosječni ili jedinični troškoviProsječni ili jedinični troškovi6.6. Oportunitetni troškoviOportunitetni troškovi

Troškovni pojmoviTroškovni pojmovi1.1. Fiksni troškovi: zovu ih još i nepovratni troškovi a sastoje Fiksni troškovi: zovu ih još i nepovratni troškovi a sastoje

se od stavki poput zakupa poslovnog prostora, plaćanja se od stavki poput zakupa poslovnog prostora, plaćanja kamata na dug, plaćanja trajno zaposlenih npr. na kamata na dug, plaćanja trajno zaposlenih npr. na fakultetu, etc. Plaćaju se čak i kad nema proizvodnje; FT fakultetu, etc. Plaćaju se čak i kad nema proizvodnje; FT nisu pod utjecajem promjene količine proizvodnjenisu pod utjecajem promjene količine proizvodnje

2.2. Varijabilni troškovi su oni koji se mijenjaju sa promjenama Varijabilni troškovi su oni koji se mijenjaju sa promjenama proizvodnje, npr. materijali potrebni za proizvodnju, proizvodnje, npr. materijali potrebni za proizvodnju, radnici u proizvodnji, energija za rad tvornice, etc. VT radnici u proizvodnji, energija za rad tvornice, etc. VT čine izdaci koji se mijenjaju sa nivoom proizvodnje-čine izdaci koji se mijenjaju sa nivoom proizvodnje-troškovi za sirovine, plate i pogonsko gorivo, etc.troškovi za sirovine, plate i pogonsko gorivo, etc.

3.3. Ukupan trošak predstavlja najniže ukupne izdarke Ukupan trošak predstavlja najniže ukupne izdarke izražene u nacionalnoj valuti potreban za proizvodnju izražene u nacionalnoj valuti potreban za proizvodnju svakog nivoa proizvodnje. UT rastu kako raste q (količina svakog nivoa proizvodnje. UT rastu kako raste q (količina proizvodnje).proizvodnje).

Troškovni pojmoviTroškovni pojmovi4. Granični troškovi su jedan od najvažnijih pojmova u cijeloj ekonomiji. 4. Granični troškovi su jedan od najvažnijih pojmova u cijeloj ekonomiji. GT (ili u literaturi MC) označavaju dodatni trošak za jednu dodatnu GT (ili u literaturi MC) označavaju dodatni trošak za jednu dodatnu jedinicu proizvodnje. Npr. jedno poduzeće proizvodi 1000 kom. jedinicu proizvodnje. Npr. jedno poduzeće proizvodi 1000 kom. kompaktnih diskova uz uk. trošak od 10.000 Euro. Ako je ukupni trošak kompaktnih diskova uz uk. trošak od 10.000 Euro. Ako je ukupni trošak za proizvodnju 1001 diska 10.006 Euro to znači da granični trošak za za proizvodnju 1001 diska 10.006 Euro to znači da granični trošak za 1001-ti disk iznosi 6 Euro. 1001-ti disk iznosi 6 Euro. 5. Prosječni trošak ili jedinični trošak javlja se u tri dimenzije: ukupni 5. Prosječni trošak ili jedinični trošak javlja se u tri dimenzije: ukupni prosječni trošak, prosječni fiksni trošak i prosječni varijabilni trošak. Kao prosječni trošak, prosječni fiksni trošak i prosječni varijabilni trošak. Kao i granični trošak tako i prosječni trošak (PT) je pojam koji se naširoko i granični trošak tako i prosječni trošak (PT) je pojam koji se naširoko koristi u poslovanju. PT je ukupni trošak podijeljen sa ukupnom koristi u poslovanju. PT je ukupni trošak podijeljen sa ukupnom količinom proizvedene robe ili količinom proizvedene robe ili Prosječni trošak = ukupni trošak / proizvodnja tj. = UT / q = PTProsječni trošak = ukupni trošak / proizvodnja tj. = UT / q = PTAdekvatno tome prosječni fiksni trošak definiramo kao FT/q. Kako je Adekvatno tome prosječni fiksni trošak definiramo kao FT/q. Kako je ukupni FT konstantna veličina, kad ga podijelimo sa rastućom ukupni FT konstantna veličina, kad ga podijelimo sa rastućom proizvodnjom on daje stalno opadajuću krivulju prosječnog fiksnog proizvodnjom on daje stalno opadajuću krivulju prosječnog fiksnog troška. troška.

TroškoviTroškovi6. Prosječni varijabilni trošak (PVT) jednak je varijabilnim 6. Prosječni varijabilni trošak (PVT) jednak je varijabilnim troškovima podijeljenim sa količinom proizvodnje tj. PVT=VT/qtroškovima podijeljenim sa količinom proizvodnje tj. PVT=VT/q7. Pravilo najmanjeg troška: da bi se mogao proizvesti dani nivo 7. Pravilo najmanjeg troška: da bi se mogao proizvesti dani nivo proizvodnje uz najmanji trošak, poduzeće bi trebalo kupovati inpute proizvodnje uz najmanji trošak, poduzeće bi trebalo kupovati inpute sve dok se ne izjednače granični proizvodi po potrošenoj jedinici sve dok se ne izjednače granični proizvodi po potrošenoj jedinici nacioanlne valute (npr. po jedinici Euro) na svaku od njih. nacioanlne valute (npr. po jedinici Euro) na svaku od njih. 8. Pravilo supstitucije: ako cijena jednog faktora padne, a cijene 8. Pravilo supstitucije: ako cijena jednog faktora padne, a cijene svih drugih faktora ostanu nepromjenljive, poduzeće će imati koristi svih drugih faktora ostanu nepromjenljive, poduzeće će imati koristi od supstitucije sada jeftinijeg faktora za ostale faktore sve dok od supstitucije sada jeftinijeg faktora za ostale faktore sve dok granični proizvodi po Euru ne budu jednaki za sve inpute. granični proizvodi po Euru ne budu jednaki za sve inpute. 9. Oportunitetni trošak jeste najbolja propuštena alternativa ili o 9. Oportunitetni trošak jeste najbolja propuštena alternativa ili o oportunitetnim troškovima je riječ onda kada se odaberemo jednu oportunitetnim troškovima je riječ onda kada se odaberemo jednu stvar što u svijetu oskudnosti znači odustajanje od nečeg drugog. stvar što u svijetu oskudnosti znači odustajanje od nečeg drugog. Oportunitetni trošak je vrijednost najvrednijeg propuštenog dobra Oportunitetni trošak je vrijednost najvrednijeg propuštenog dobra ili usluge.ili usluge.

TroškoviTroškoviOportunitetni trošak je prema tome mjera onoga od čega smo odustali kada Oportunitetni trošak je prema tome mjera onoga od čega smo odustali kada se odlučimo za nešto drugo. Npr. želimo li otputovati u Mexiko ili kupiti se odlučimo za nešto drugo. Npr. želimo li otputovati u Mexiko ili kupiti automobil? Želimo li studirati ili raditi sa srednjom školom? Hoćemo li ići u automobil? Želimo li studirati ili raditi sa srednjom školom? Hoćemo li ići u kino ili učiti za test za polaganje vozačkog ispita? To znači da smo svaki put kino ili učiti za test za polaganje vozačkog ispita? To znači da smo svaki put kada odlučimo iskoristiti r esurs na jedan način odustali od mogućnosti kada odlučimo iskoristiti r esurs na jedan način odustali od mogućnosti njegove upotrebe na drugi način. Klasičan primjer oportunitetnog troška je njegove upotrebe na drugi način. Klasičan primjer oportunitetnog troška je odluka pohađanja fakulteta. odluka pohađanja fakulteta. Ako se odlučite na pohađanje fakulteta umjesto da nakon završenog Ako se odlučite na pohađanje fakulteta umjesto da nakon završenog srednjeg obrazovanja zasnujete radni odnos, onda su oportunitetni troškovi srednjeg obrazovanja zasnujete radni odnos, onda su oportunitetni troškovi slijedeći: za jednu nastavnu godinu ukupni trošak koji se sastoji od slijedeći: za jednu nastavnu godinu ukupni trošak koji se sastoji od školarine, kupovine knjiga, i putovanja na fakultet i nazad iznosi oko 6.000 školarine, kupovine knjiga, i putovanja na fakultet i nazad iznosi oko 6.000 Euro. Uz ovo morate uključiti i oportunitetni trošak za vrijeme provedeno u Euro. Uz ovo morate uključiti i oportunitetni trošak za vrijeme provedeno u studiranju. studiranju. Posao s punim radnim vremenom osoba koje su završile srednju školu Posao s punim radnim vremenom osoba koje su završile srednju školu donosio je platu u 2010. od 22.000 Euro. Oportunitetni trošak pohađanja donosio je platu u 2010. od 22.000 Euro. Oportunitetni trošak pohađanja fakulteta prema tome je 28.000 Euro (zbir 6.000 i 22.000 Euro), a ne 6.000 fakulteta prema tome je 28.000 Euro (zbir 6.000 i 22.000 Euro), a ne 6.000 Euro.Euro.

Analiza troškovaAnaliza troškovaKoličina/q FT/Fiksni

troškoviVT-varijabilni Ukupni

troškovi0 55 0 551 55 30 852 55 55 1103 55 75 1304 55 105 1605 55 155 2106 55 225 280

Analiza troškovaAnaliza troškovaKoličina/q

FT VT UT=FT+V

T

GT (MC)

PT=UT/q

PFT=FT/q

PVT=VT/q

0 55 0 55 - - - -1 55 30 85 30 85 55 302 55 55 110 25 55 27 ½ 27 ½3 55 75 130 20 43 1/3 18 1/3 254 55 105 160 30 40 13 ¾ 26 ¼5 55 155 210 50 42 11 -6 55 225 280 70 46 2/3 9 1/6 37 ½7 55 - 370 90 52 6/7 7 6/7 458 55 - 480 110 60 6 7/8 53 1/8

Analiza troAnaliza trošškovakova1.1. Poduzeće „Gradnja“ obavlja i poslove uređenja Poduzeće „Gradnja“ obavlja i poslove uređenja

poslovnih prostora sa fiksnim troškovima od € poslovnih prostora sa fiksnim troškovima od € 200 i slijedećim varijabilnim troškovima:200 i slijedećim varijabilnim troškovima:11 22 33 44 55 66 77

VT (€)VT (€) 1010 2020 4040 8080 160160 320320 640640Izračunaj granične troškove, prosječne fiksne, Izračunaj granične troškove, prosječne fiksne,

prosječne varijabilne i ukupne prosječne prosječne varijabilne i ukupne prosječne troškove za svaku navedenu količinu usluge, te troškove za svaku navedenu količinu usluge, te koja je najbolja optimalna količina rada koja je najbolja optimalna količina rada navedenog poduzeća?!!!navedenog poduzeća?!!!

Analiza troškovaAnaliza troškovaBroj

stanova/qFT (€) VT (€) UT (€) Granični

tr.1 200 10 210 102 200 20 220 103 200 40 240 204 200 80 280 405 200 160 360 806 200 320 520 1607 200 640 840 320

Analiza troškovaAnaliza troškovaBroj stanova/q Prosječni FT

(€ po stanu)Prosječni VT(€ po stanu)

Ukupni PT(€ po stanu)

1 200.00 10.00 210.002 100.00 10.00 110.003 66.67 13.33 80.004 50.00 20.00 70.005 40.00 32.00 72.006 33.33 53.33 86.667 28.57 91.43 120.00

Financijski izraz troškova u Financijski izraz troškova u procesu proizvodnjeprocesu proizvodnje

• Ukupni troškovi jednaki su zbiru umnožaka utrošenih Ukupni troškovi jednaki su zbiru umnožaka utrošenih proizvodnih faktora i njihovih cijenaproizvodnih faktora i njihovih cijena

• Dakle, ukupni troškovi jednaki su zbiru ukupnih Dakle, ukupni troškovi jednaki su zbiru ukupnih varijabilnih i ukupnih fiksnih troškova Utr=UVTrvarijabilnih i ukupnih fiksnih troškova Utr=UVTr+UFTr+UFTr

• Varijabilni troVarijabilni trošškovi kovi su takvi troškovi koji se mijenjaju su takvi troškovi koji se mijenjaju zavisno od obima (količine) proizvodnje a fiksni oni zavisno od obima (količine) proizvodnje a fiksni oni troškovi čija je veličina nezavisna tj. konstantna u odnosu troškovi čija je veličina nezavisna tj. konstantna u odnosu na obim proizvodnjena obim proizvodnje

• Prosječni varijabilni troškovi (PVTr) predstavljaju odnos Prosječni varijabilni troškovi (PVTr) predstavljaju odnos između ukupnih varijabilnih troškova i obima proizvodnje između ukupnih varijabilnih troškova i obima proizvodnje PVTr= UVTr/QPVTr= UVTr/Q

• Prosječni ukupni troškovi (PUTr) predstavljaju odnos Prosječni ukupni troškovi (PUTr) predstavljaju odnos između ukupnih troškova i obima proizvodnje PUTr= Utr/Qizmeđu ukupnih troškova i obima proizvodnje PUTr= Utr/Q

Troškovni pojmoviTroškovni pojmovi• Granični troškovi (GTr) definirani su kao odnos rasta Granični troškovi (GTr) definirani su kao odnos rasta

troškova prema rastu obima proizvodnje i pokazuju troškova prema rastu obima proizvodnje i pokazuju kretanje troškova proizvodnje posljednje proizvodne kretanje troškova proizvodnje posljednje proizvodne jedinice. Granični troškovi zavise isključivo i samo od jedinice. Granični troškovi zavise isključivo i samo od promjena ukupnih varijabilnih troškova GTr= promjena ukupnih varijabilnih troškova GTr= ΔΔUTr/UTr/ Δ ΔQ = Q = ΔΔUVTR/UVTR/ Δ ΔQQ

• Ukoliko je bar jedan od proizvodnih faktora fiksan, tada Ukoliko je bar jedan od proizvodnih faktora fiksan, tada zbog djelovanja Zakona o opadajućim prinosima funkcija zbog djelovanja Zakona o opadajućim prinosima funkcija ukupnih varijabilnih troškova ima konkavno-konveksan ukupnih varijabilnih troškova ima konkavno-konveksan oblik i manja je od funkcije ukupnih troškova za iznos oblik i manja je od funkcije ukupnih troškova za iznos fiksnih troškova. Iz naverdene pretpostavke o djelovanju fiksnih troškova. Iz naverdene pretpostavke o djelovanju zakona o opadajućim prinosima mogu se konstruirati zakona o opadajućim prinosima mogu se konstruirati krivulje prosječnih, graničnih i prosječnih fiksnih troškova krivulje prosječnih, graničnih i prosječnih fiksnih troškova proizvodnje.proizvodnje.

Oportuniteni troškoviOportuniteni troškovi• Oportunitetni trošakOportunitetni trošak ili ili ekonomski oportunitetni gubitakekonomski oportunitetni gubitak je je

termin koji se koristi za izražavanje vrijednosti određenog dobra termin koji se koristi za izražavanje vrijednosti određenog dobra nasuprot drugog. Ekonomisti tvrde da trošak jednog dobra predstavlja nasuprot drugog. Ekonomisti tvrde da trošak jednog dobra predstavlja ono čega smo se odrekli da bismo to dobro sebi priuštili.ono čega smo se odrekli da bismo to dobro sebi priuštili.

• Donošenje odluke o izboru veće količine jedne robe automatski Donošenje odluke o izboru veće količine jedne robe automatski implicira donošenje odluke o izboru manje količine druge robe. Svaka implicira donošenje odluke o izboru manje količine druge robe. Svaka takva odluka ima svoju "cijenu", odnosno iziskuje odgovarajući trošak. takva odluka ima svoju "cijenu", odnosno iziskuje odgovarajući trošak. Zbog količine novca kojim raspolaže potrošač, može doći u situaciju Zbog količine novca kojim raspolaže potrošač, može doći u situaciju kada je to za njega nedostižna kombinacija. Međutim, postoji više kada je to za njega nedostižna kombinacija. Međutim, postoji više dostižnih kombinacija, odnosno više alternativnih izbora u okviru dostižnih kombinacija, odnosno više alternativnih izbora u okviru limitiranog iznosa novca. Oportunitetni trošak mora da se snosi uvijek limitiranog iznosa novca. Oportunitetni trošak mora da se snosi uvijek kada se između rijetkih (oskudnih) resursa i roba mora praviti kada se između rijetkih (oskudnih) resursa i roba mora praviti odgovarajući alternativni izbor. Prema tome, oportunitetni trošak odgovarajući alternativni izbor. Prema tome, oportunitetni trošak uvijek predstavlja neku propuštenu korist, neki propušteni prihod, uvijek predstavlja neku propuštenu korist, neki propušteni prihod, zaradu nastalu zbog donijete odluke o korištenju jedne umjesto neke zaradu nastalu zbog donijete odluke o korištenju jedne umjesto neke druge robe, jednog umjesto nekog drugog resursa, na alternativni druge robe, jednog umjesto nekog drugog resursa, na alternativni način.način.

Oportunitetni troškoviOportunitetni troškovi• Na primjer, ako bi gradske vlasti odlučile da prave Na primjer, ako bi gradske vlasti odlučile da prave kazalkazalište na ište na

gradskom zemljištu, oportunitetni trošak bi mogla biti bolnica koja gradskom zemljištu, oportunitetni trošak bi mogla biti bolnica koja bi se mogla napraviti na istom zemljištu i za iste pare, ili možda bi se mogla napraviti na istom zemljištu i za iste pare, ili možda škola, ili sportska dvorana. Dakle, imamo izbor i kada ga jednom škola, ili sportska dvorana. Dakle, imamo izbor i kada ga jednom načinimo sve ono što nismo izabrali nam je oportunitetni trošak.načinimo sve ono što nismo izabrali nam je oportunitetni trošak.

• Još jedan primjer oportunitetnog troška bi bio student koji plaća Još jedan primjer oportunitetnog troška bi bio student koji plaća školarinu u iznosu od 1500 € za godinu. To je monetarni trošak školarinu u iznosu od 1500 € za godinu. To je monetarni trošak njegovih studija. Međutim, ukoliko on ne bi studirao već bi donio njegovih studija. Međutim, ukoliko on ne bi studirao već bi donio odluku da radi i našao zaposlenje sa mjesečnom platom od 350 €, odluku da radi i našao zaposlenje sa mjesečnom platom od 350 €, onda bi zarađivao 4200 € godišnje, odnosno 16800 € za vrijeme onda bi zarađivao 4200 € godišnje, odnosno 16800 € za vrijeme četiri godine koliko prosječan studij traje. Dakle, studentova odluka četiri godine koliko prosječan studij traje. Dakle, studentova odluka da studira ga može koštati monetarni trošak studija plus da studira ga može koštati monetarni trošak studija plus oportunitetni trošak propuštene zarade koju bi imao u slučaju da se oportunitetni trošak propuštene zarade koju bi imao u slučaju da se odlučio za zaposlenje umjesto fakulteta. U tom slučaju, cijena odlučio za zaposlenje umjesto fakulteta. U tom slučaju, cijena školovanja bi bila ne 6000 €, već:školovanja bi bila ne 6000 €, već: školarina 6000 € + propuštena školarina 6000 € + propuštena zarada 16800 € (kao oportunitetni trošak studiranja) = 22800 € zarada 16800 € (kao oportunitetni trošak studiranja) = 22800 €

Oportunitetni troškoviOportunitetni troškovi• Pojedince količina novca kojom raspolažu

prisiljava da prave izbor između različitih dobara.

• Oportunitetni trošak ne mora biti izražen u Oportunitetni trošak ne mora biti izražen u monetarnim terminima. Trošak ne predstavlja monetarnim terminima. Trošak ne predstavlja uvijek novac koji smo potrošili u jednu svrhu uvijek novac koji smo potrošili u jednu svrhu umjesto u drugu. Na primjer, oportuninetni umjesto u drugu. Na primjer, oportuninetni trošak gledanja filma na DVD rekorderu nam trošak gledanja filma na DVD rekorderu nam može biti zadovoljstvo odlaska na utakmicu i može biti zadovoljstvo odlaska na utakmicu i posmatranje iste uživo.posmatranje iste uživo.

Cijene faktora Cijene faktora proizvodnjeproizvodnje

U ekonomijama u kojima postoje U ekonomijama u kojima postoje tržišta proizvodnih faktora to su cijene tržišta proizvodnih faktora to su cijene koje izjednačavaju njihovu ponudu i koje izjednačavaju njihovu ponudu i tražnju. tražnju. Na tržištu kapitala to je kamatna Na tržištu kapitala to je kamatna stopa a na tržištu rada visina realne stopa a na tržištu rada visina realne najamnine najamnine

Faktori proizvodnjeFaktori proizvodnje• FP su elementi bez kojih se ne može obavljati proces proizvodnje. U FP su elementi bez kojih se ne može obavljati proces proizvodnje. U

najširem smislu to su rad, predmeti rada i sredstva za rad. Bez najširem smislu to su rad, predmeti rada i sredstva za rad. Bez obzira na kojem nivou se odvija proces proizvodnje, ovi faktori se obzira na kojem nivou se odvija proces proizvodnje, ovi faktori se moraju promatrati zajedno u sveopćoj povezanosti i međusobnoj moraju promatrati zajedno u sveopćoj povezanosti i međusobnoj ovisnosti. ovisnosti.

• U sistemu tržišne privrede imamo nešto modificiraniju podjelu U sistemu tržišne privrede imamo nešto modificiraniju podjelu faktora proizvodnje u ovisnosti od samog pojma njihovog tržišnog faktora proizvodnje u ovisnosti od samog pojma njihovog tržišnog djelovanja. Suvremena ekonomija tako razlikuje : 1) rad (ljudski djelovanja. Suvremena ekonomija tako razlikuje : 1) rad (ljudski rad), 2) zemljište, 3) kapital i 4) know-how (tehnički progres), 5) rad), 2) zemljište, 3) kapital i 4) know-how (tehnički progres), 5) populacija populacija (bez koga nema ekonomskog razvoja (porast broja stanovnika (bez koga nema ekonomskog razvoja (porast broja stanovnika znači uvećanje dodatne radne snage ali i povećanje broja potrošača)znači uvećanje dodatne radne snage ali i povećanje broja potrošača)

• Najvažniji prirodni uvjet - zemlja jeste temeljni predmet rada. Svi Najvažniji prirodni uvjet - zemlja jeste temeljni predmet rada. Svi prirodni uvjeti dijele se na zemljište, prirodna bogatstva i podneblje. prirodni uvjeti dijele se na zemljište, prirodna bogatstva i podneblje. Obim, kvalitet i struktura prirodnih bogatstava određuju orijentaciju Obim, kvalitet i struktura prirodnih bogatstava određuju orijentaciju ka određenim granama proizvodnje i pružaju znatne mogućnosti za ka određenim granama proizvodnje i pružaju znatne mogućnosti za početni ubrzani razvoj putem izvoza (latentni nacionalni kapital). početni ubrzani razvoj putem izvoza (latentni nacionalni kapital).

Komponente procesa privređivanja

Zbog podjele rada, viška proizvoda, dominacije i efikasnosti privatnog vlasništva te brzog razvoja tehnike i tehnologije dolazi do raščlanjivanja procesa privređivanja na 4 faze:- proizvodnja- raspodjela- razmjena-potrošnjaBez obzira što ove faze čine funkcionalno jedinstvo, u prvom koraku ćemo ih analizirati odvojeno a kasnije u određenoj interakciji.

Proizvodnja kao proces stvaranja dobara

• Proizvodnja je temeljna komponenta procesa privređivanja. U krajnjoj liniji bez proizvodnje nema potrebe za raspodjelom, razmjenom i potrošnjom. Proizvodnjom se iz privrede uzimaju slobodna dobra i pretvaraju u nove proizvode kojima se zadovoljavaju i čovjekove potrebe. U literaturi postoji cijeli niz definicija proizvodnje, ovisno o tome na koje se aspekte stavlja težište. Općenito, proizvodnja se definira kao uzimanje iz prirode različitih materijala (resursi) i mjenjanja njihovih fizičkih i drugih svojstava tako da kao predmet ili materijalana dobra mogu poslužiti podmirenju ljudskih potreba. Osnovni cilj svake proizvodnje je potrošnja.


Kad je u pitanju proizvodnja, tada se bez obzira na sistem privređivanja odnosno stupnjeve razvoja pojedinih država suočavamo sa 3 temeljna i međuzavisna ekonomska pitanja:a) šta proizvoditi odnosno koje proizvode proizvoditi i u kojim količinamab) kako određeno dobro proizvoditi tj. na koji način i uz koja sredstvac) za koga se proizvodi, tj. ko će učincima te proizvodnje zadovoljavati svoje potrebe


Posredstvom djelovanja zakona vrijednosti i tržišnog mehanizma, proizvođači se snagom ekonomske prinude natjeruju da svoje individualne djelatnosti svode na potrebnu društvenu mjeru. Ukratko, pošto se u robnoj privredi uvjeti proizvodnje i potrošnje očituju kao uvjeti ponude i tražnje, čija se ukupnost odnosa usaglašava posredstvom tržišnog mehanizma - to ovdje tržište djeluje kao veliki automatski regulator cjelokupne društvene proizvodnje. «Svaki oblik proizvodnje svodi se na biranje između inputa i outputa proizvodnje. Inputi su robe koje se koriste u procesu proizvodnje, oni se nazivaju i faktorima proizvodnje. Outputi mogu biti rezultat korištenja inputa, a mogu se trošiti i upotrebljavati za daljnju proizvodnju.

Raspodjela• Ne dovodeci u pitanje presudno značenje proizvodnje u cjelokupnom

ekonomskom životu, raspodjcla je i te kako značajna karika u procesu privređivanja. Krajnji cilj proiz vodnje je potrošnja, ali veza izmedu proizvodnje i potrošnje nije neposredna. Osnovno obilježje raspodjele je u tome što u njoj sudjeluje sva populacija zajednice, bez obzira jesu li u proizvodnji li ne. Raspodjela se definira kao proces koji prije konačne potrošnje utvrđuje namjene ukupne društvene proizvodnje kao i udio pojedinaca ut konačnoj potrošnji.

• Nema zajednice odnosno države u svijetu gdje su svi članovi aktivni proizvođači. Po trebe pojedinih čIanova društva i pojedinih skupina u društvu nikad se ne podudaraju pot puno s njihovim proizvodnim mogućnostima ili sa udjelom u proizvodnji. U prvom redu iz bioloških razloga u svakom društvu postoji dio njegovih članova čije sposobnosti proizvodnje ne mogu ni pokriti potrebe golog opstanka. Oni su uključeni u fazu potrošnje, ali ne i u fazu

proizvodnje.

Oblici raspodjele

Postoji vise kriterija raspodjele u ovom radu spomenut ćemo samo neke:s obzirom na redosljed raspodjele ukupne društvene proizvodnje:•-primarna raspodjela•-sekundarna raspodjela•-tercijarna raspodjela•-kvartalna raspodjela

Oblici raspodjele

S obzirom na doprinose vrijednosti roba koje se raspodjeljuju:•-ekvivalentna raspodjela•-neekvivalentna raspodjela

Oblici raspodjele

S obzirom na vrstu vlasništva:•-raspodjela na osnovu privatnog vlasništva•-raspodjela na osnovu državnog vlasništva•-raspodjela na osnovu društvenog vlasništva

Oblici raspodjelePrimarna ili osnovna raspodjela odvija so između subjekata u procesu proizvodnje i svodi se na sljedeće sudionike u privredivanju:- vlasnike kapitala s prihodom u obliku kamate- vlasnike zemlje s prihodom u obliku rente- poduzetnike čiji je prihod profit- dioničare sa vlastitim dividendama- državnu administraciju koja ubire poreze- davatelje neposrednih usluga, koji sustavom raspodjele dijele prihode- radnike koji zive od najamnina

Oblici raspodjeleSekundardna raspodjela ili preraspodjela predstavlja raspodjelu nacionalnog dohodka izmedu proizvođača koji su ga ostvarili primarnom raspodjelom i drugih struktura u zajed nici koji su svojom aktivnošću utjecali na ostvarenje nacionalnog dohotka. Sekundarnom raspodjelom svoje potrebe zadovoljavaju oni koji se financiraju iz državnog proračuna, a to so djelatnici u obrazovanju, vojsci, zdravstvu itd. Kad je riječ o ciljevima sekundarne raspodjele, onda se oni javljaju kao:-ekonomski koji se sastoje preko unaprijeđenja privrednog i društvenog razvoja-socijalno-humanitarni a najčešće se ispoljavaju u zaštiti socijalnog minimuma čovjekove okoline i sl.-politički, a javljaju se u zaštiti domovine, određenog političkog uređenja i sl.-fiskalni, kojima je cilj namicanje sredstava proračuna porezom, carinama, doprinosima itd

Razmjena

Proizvodnja i potrošnja su u društvenim razmjerima neposredno povezane samo u malom broju slučajeva i to onda kad proizvođač sam potroši svoju proizvodnju. Razmjena je faza izmedu proizvodnje i potrošnje u kojoj članovi zajednice ili pojedine grupe međusobno razmjenjuju rezultate svoga rada. Za razliku od raspodjele koja se javila istodobno s proizvodnjom, razmjena se javlja kasnije jer njoj prethodi raspodjela. Razvojem robne proizvodnje razvijaju se i oblici razmjene. Izravna (direktna) razmjena jednog proizvoda za drugi javlja se na naj nižoj razini organizacije društva ili u uvjetima privrednih kriza, ratova i sl. Ovakav oblik razmjene naziva se trampa. Ovdje se akt kupovine i prodaje odvija istodobno na istom mjestu. S razvojem robne proizvodnje dolazi do pojave novca i do robno-novčane razmjene. Nema više istodobne kupovine i prodaje.

PotrošnjaPotrošnja je proces zadovoljavanja čovjekovih potreba upotrebom proizvodnih materijalnih dobara. Potrebe se u uvjetima robne privrede ispoljavaju preko izbora potrošača i upravo izvršeni izbor je njihov odraz. Obično se definiraju kao skup zahtjeva pojedinaca za određenim dobrima radi postizanja blagostanja i privrednih subjekata za određenim inputima koji su nužni za novu proizvodnju. Zahtjevi pojedinaca ili grupa za određenim dobrima osnova su potrošnje osobne i zajedničke, a zahtjevi subjekata proizvodnje su osnova za postojanje proizvodne potrošnje.

Potrošnja•Dobra možemo podijeliti na:- slobodna (slobodno korištenje, sastoje se od različitih stvari, zadovoljavaju osnovne potrebe i vrlo su korisna za čovjeka) - ekonomska (vlastita potrošnja proizvođača, koriste ih proizvođači, sastoji se od proizvoda, zadovoljavaju osnovne potrebe, vrlo su korisne za čovjeka)- imamo i još potrošnju robe, koriste je kupci, sastoje se od usluga, zadovoljavaju čovjeka u kvalitativnom i kvantitativnom smislu i korisne su ili štetne za čovjeka.

Podjela potrošnje

Sa aspekta kriterija namjene proizvoda i usluga, postoji:

- proizvodna potrošnja i

- neproizvodna potrošnja

Sa aspekta broja subjekata potrošnje postoji:

- individualna potrošnja i

- agregatna potrošnja

Podjela potrošnje

Uzimajući u obzir odnos potreba i kupovne moći, razlikuju se: - niska potrošnja- dovoljna potrošnja i - prekomjerna potrošnja.Tendencija potrošnje kao kriterija diktira ove oblike potrošnje:- opadajuća- stagnirajuća i - rastuća.

Potrošnja• Proizvodna potrošnja, kao što sama riječ kaže,

označuje potrošnju u procesu proizvodnje. Javlja se u dva oblika i to kao reprodukcijska i investicijska.

• Neposredna potrošnja postoji kao lična i opća, a jedna i druga predstavljaju značajne komponente životnog standarda populacije. U osobnu potrošnju spada direktno trošenje pojedinca (hrana, obuća, odjeća), dok se opća potrošnja odnosi na obrazovanje, zdravstvo, kulturu, odbranu itd.

PotrošnjaIndividualna potrošnja označuje potrošnju za jednu osobu, a agregatna potrošnju jedne zemlje. Niska potrošnja kao što sama riječ kaže je niska i nije u skladu s elementarnim potrebama. Dovoljna potrošnja zadovoljava kriterij elementarnih potreba i u skladu je s poželjnim društvenim tendencijama.Kao rezultat prekomjerene potrošnje i neracionalnog privređivanja iznad realnih okvira, javlja se prekomjerena potrošnja. Opadajuća je ona koja se kreće s negativnim stopama rasta. Stagnirajuća određuje stanje koje stagnira ili načešće iznosi nuli. Ako se potrošnja kreće po rastućoj stopi rasta govori se o rastućoj potrošnji.

Međupovezanost pojedinih komponenti privređivanja

Međuodnosi pojedinih komponenti privređivanja nalaze se u kružnom kretanju. Ove se komponente međusobno odnose tako da svaka od njih uvjetuje mogućnosti funkcioniranja privrede u okviru druge komponente. Proizvodnja je osnova procesa privređivanja i utiče na razmjenu , raspodjelu i potrošnju i obratno. Praktički proizvodnja je predmet potrošnje, ali potrošnja podstiče proizvodnju. Rezultati koji dolaze iz proizvodnje određuju i uvjetuju raspodjelu. Presudan uticaj razmjene na opseg i strukturu proizvodnje ima informiranje o zahtjevima i željama potrošača.