1
2
Impresum:
OSNOVE EKONOMIJE 1
Nastavni materijal za 1. godinu studija
2013. godina
Autor i urednik:
Dr. sc. Amina Ahec onje
Recenzenti:
Dr. sc. Nikola Bokan
Dr. sc. Ante igman
Naziv i sjedite nakladnika:
Zagrebaka kola ekonomije i managementa
Jordanovac 110, 10000 Zagreb
Drugo dopunjeno izdanje (mimeo)
2013. godina
BlackBoard Learn
3
Dr. sc. Amina Ahec onje
OSNOVE EKONOMIJE 1
Nastavni materijal za 1. godinu studija
(mimeo)
Zagrebaka kola ekonomije i managementa
Zagreb, prosinac 2013.
4
1. UVOD U OSNOVE EKONOMIJE
Zakonitosti koje vladaju ekonomskim ivotom svake zemlje, te stalni razvoj
metoda ekonomske analize i prognoze, ine ekonomiju znanstvenom
disciplinom.
Predmeti prouavanja ekonomije se jo uvijek nadograuju kako bi se to vie
pribliila egzaktnoj znanosti. Ekonomska znanost poinje ozbiljno s radovima
poznatog filozofa Adama Smitha jo u 18. stoljeu, te Johna Stuarta Milla i
Alfreda Marshalla u 19. stoljeu (Ekelund i Herbert, 1998). Takoer treba
napomenuti da:
a) ekonomija moe biti vrlo zanimljiva jer proima ivote svih ljudi i
drutvenih skupina;
b) povezana je sa drugim znanstvenim disciplinama interdisciplinarnost
(sociologija, psihologija, matematika...);
c) ekonomija i ekonomska znanost nisu isto to i ekonomska politika.
1.1. Zato se ekonomija prouava?
Ljudi ele spoznati i razumjeti svoje uloge u kojima se pojavljuju tijekom svog
ivota kao potroai, proizvoai, nositelji ekonomske politike, zaposlenici,
poslodavci.. Te su uloge dio ekonomskog ivota, pa tako i predmet prouavanja
ekonomije kao znanstvene discipline.
1.2. to je ekonomija?
Ekonomija je znanstvena disciplina koja prouava kako drutva (nacionalne
ekonomije) upotrebljavaju svoje resurse da bi proizvela korisna dobra i
usluge, te kako se ta dobra i usluge raspodjeljuju na pojedince ili grupe
pojedinaca. Osim toga, ekonomija istrauje:
a) kako se odreuju cijene resursa (faktora proizvodnje) poput rada, kapitala
i zemlje i kako se odreuju cijene finalnih dobara i usluga,
b) ponaanje financijskih trita i kako se raspodjeljuje kapital,
c) posljedice dravne regulacije na efikasnost trita,
d) raspodjelu dohodaka i problem nejednakosti i siromatva,
e) utjecaj dravne potronje, poreza i proraunskih deficita na ekonomski
rast,
5
f) poslovne cikluse (pad i rast proizvodnje i nezaposlenosti), te razvija
ekonomske politike za unaprjeenje ekonomskog rasta,
g) modele razmjene meu nacionalnim ekonomijama (ekonomika
meunarodne razmjene),
h) determinante ekonomskog rasta, itd.
Iz same definicije proizlaze dvije injenice specifine za ekonomiju:
a) resursi i dobra kojima raspolaemo su oskudni (ponuda je ograniena) i,
b) pojedinci i drutvo moraju efikasno upotrebljavati resurse u proizvodnji
dobara.
Pojasnimo ove dvije injenice. OSKUDNOST je karakteristika ekonomskog
dobra, koja ne znai da je dobro rijetkost, ve da nije besplatno. Da bi pojedinac
doao do nekog dobra mora ga ili proizvesti ili u zamjenu ponuditi druga
ekonomska dobra.
Budui da elje pojedinaca mogu biti neograniene, vano je ponaati se efikasno,
odnosno, vano je da drutvo na efikasan nain upotrebljava ograniene resurse i
dobra. Stoga se EFIKASNOST moe definirati kao upotreba ekonomskih resursa
na nain da se maksimizira zadovoljstvo pojedinaca i drutva uz zadane trokove
i tehnologiju. Ekonomija proizvodi efikasno kad ne moe proizvesti vie
jednog dobra bez da smanji proizvodnju nekog drugog dobra, jer je potrebno
realocirati ili preusmjeriti ve iskoritene resurse u neku drugu proizvodnju.
1.3. Ekonomija kao znanstvena disciplina
Ekonomija je znanstvena disciplina jer ekonomisti polaze od znanstvene
objektivnosti u svojim istraivanjima, kao i fiziari, povjesniari ili biolozi. U
ekonomskom istraivanju postoje tri kljune faze:
a) postavljanje ekonomske teorije uz pretpostavku o povezanosti meu
pojavama (npr. kako kretanje cijene dobra utjee na potranju za dobrom),
b) prikupljanje podataka o promatranim ekonomskim pojavama, i
c) analiza podataka, iji rezultat potkrepljuje ili opovrgava postavke
ekonomske teorije.
U sri je znanosti primjena znanstvene metode, te razvoj i testiranje teorija o tome
kako svijet funkcionira, to je jednostavnije za znanosti poput fizike, biologije,
kemije, astronomije,<
No, kako je to mogue u ekonomiji i je li mogue eksperimentirati u ekonomiji?
Na primjer, opi zakon gravitacije Isaac Newton dokazuje jednostavnim
6
primjerom pada jabuke sa stabla na zemlju, a astronomi potvruju privlanost
nebeskih tijela putanjom planeta oko Sunca, postojanom putanjom Mjeseca oko
Zemlje, itd. To je primjer jednostavnog znanstvenog testiranja. U ekonomiji je
vrlo teko, a esto i opasno eksperimentirati. Da bi se utvrdili svi uzroci koji
izazivaju inflaciju, monetarna vlast ne smije izazvati inflaciju i ugroziti time
financijsku stabilnost zemlje, stoga je u ekonomiji gotovo nemogue
eksperimentirati. Ekonomisti umjesto vlastitih eksperimenata i testiranja svu
panju moraju posvetiti prirodnim eksperimentima koje nudi povijest, iskustvo i
prijanji dogaaji u ekonomiji.
Ti dogaaji omoguuju ekonomistima poopavanje i donoenje teorijskih
zakljuaka i ekonomskih zakonitosti. U ekonomiji kao znanosti polazi se od
pretpostavki, a esto se dogaaji ili pojave poopavaju. Primjerice,
pretpostavljamo postojanje trita sa samo dva dobara ili dvije zemlje koje
meusobno trguju, no zakljuke primjenjujemo (poopavamo) na trite sa vie
dobara ili vie zemalja ukljuenih u razmjenu.
Ekonomisti u svom istraivanju koriste modele koji mogu biti jednostavni poput
dijagrama ili grafikih prikaza, pa sve do sloenijih matematikih modela
(sustava jednadbi, modela optimizacije...) gdje su potrebna znanja iz
matematike i statistike. EKONOMSKI MODELI su pojednostavljeni prikazi
ekonomske stvarnosti (Babi, 2007). Njih emo najee koristiti u naim
analizama ekonomske stvarnosti.
1.4. Podjela ekonomije
Ekonomija se dijeli na dvije kljune grane:
a) MIKROEKONOMIJA je grana ekonomije koja prouava ponaanje
pojedinanih ekonomskih subjekata (potroaa i proizvoaa), te
funkcioniranje trinih struktura koje ti subjekti tvore;
b) MAKROEKONOMIJA je grana ekonomije koja prouava kretanje
ekonomskih agregata, primjerice, kretanje ukupne razine proizvodnje u
jednoj zemlji (izraenu bruto domaim proizvodom BDP), kretanje
dohotka stanovnitva, kretanje inflacije, izvoza i uvoza roba i usluga,
problem nezaposlenosti, te druge agregatne ekonomske varijable.
Meutim postoji jo jedna podjela ekonomije. Ekonomija se bavi pozitivnim i
normativnim pitanjima.
POZITIVNA EKONOMIJA objanjava stvarne ekonomske pojave, utvruje i
analizira ekonomsku pojavu onakvom kakva ona zaista jest, bez vrijednosnih
sudova.
7
NORMATIVNA EKONOMIJA ukljuuje vrijednosni sud i govori kakve bi veze
meu ekonomskim pojavama trebale biti, ukljuujui pitanja pravednosti i
morala.
Kada drava uvede carinu na uvoz nekih prehrambenih proizvoda, to e se
dogoditi sa cijenom tih proizvoda na domaem tritu i sa domaom
proizvodnjom? Kakav je utjecaj te mjere na hrvatske potroae, na prehrambenu
industriju? Ovim pitanjima bavi se pozitivna analiza, koja opisuje stvarne veze
izmeu uzroka i posljedice, i ona je kljuna u (mikro)ekonomiji.
Meutim, ponekad nas zanima to je najbolje, ili to bi trebalo biti? To pitanje
ukljuuje normativnu analizu, koja je vana i za menadere i za ekonomsku
politiku. Normativna analiza vodi rauna o etikim i moralnim pitanjima i esto
u sebi ukljuuje vrijednosni sud, s time da bi trebala voditi rauna i o
injenicama. Stoga e se pozitivna ekonomija kod uvoenja carina na uvoz
prehrambenih proizvoda baviti prouavanjem posljedica te mjere na domae
proizvoae i potroae, a normativna e govoriti o tome je li ta mjera dobra ili
loa, pravedna ili nepravedna, odmjeravajui tko tom mjerom dobiva, a tko gubi.
Stoga je pozitivna ekonomija kljuna za ekonomsku analizu i istraivanja, a
normativna je kljuna za ekonomsku politiku. Ova podjela jedan je od razloga
zato se ekonomisti esto razilaze u razmiljanjima kada savjetuju politiare ili
iznose svoje stavove u javnosti.
1.5. Ekonomski (gospodarski) sustav
Ekonomski ili gospodarski sustav jest drutveno ureenje kojim se reguliraju
ekonomski odnosi u drutvu. Ovisno o vrsti gospodarskog sustava u drutvu se
organizira nain proizvodnje, potronje i raspodjele proizvedenih dobara.
Objasnimo ukratko neke naine organizacije ekonomskog ivota ili vrste
ekonomskih sustava.
OBIAJNI / TRADICIJSKI SUSTAV
Obiajni ili tradicijski gospodarski sustav bio je osnova gospodarskog ureenja u
prolosti, te se zadrao i do danas u nekim nerazvijenim podrujima svijeta. U
obiajnom sustavu proizvodnja dobara (roba i usluga) obavlja se na staromodne
naine, gdje se metode rada i proizvodnje prenose generacijama, sa starijih
lanova zajednice na mlae. Utjecaji industrijske revolucije, globalizacije,
tehnologije i inovacija su zanemarivi. Primjeri obiajnih gospodarstava mogu se
nai u plemenskim zajednicama, primjerice u Africi, Srednjoj i Junoj Americi i u
Australiji, te dijelovima Azije.
8
CENTRALNO-PLANSKI GOSPODARSKI SUSTAV
Ovaj sustav zove se jo komandno gospodarstvo, gdje sve znaajne ekonomske
odluke donosi drava (vlada). Drava posjeduje veinu resursa za proizvodnju
dobara, te je u isto vrijeme i poslodavac, koji odluuje to e se i na koji nain e
se proizvoditi. Takoer, drava ima kljunu ulogu u odluivanju kako e se
proizvedena dobra preraspodijeliti meu graanima. Saeto, drava donosi
veinu odluka o proizvodnji i o potronji u drutvu, kao i o preraspodjeli
proizvedenih dobara (primjeri: bivi Sovjetski Savez, veina istonoeuropskih
zemalja: ehoslovaka, Rumunjska..; no tijekom 90-tih godina 20. stoljea ove
drave naputaju centralno-plansko ureenje i okreu se razvoju temelja trine
ekonomije). Iako u veini drutava danas djeluje trini gospodarski sustav, u
nekim zemljama, poput Sjeverne Koreje i Kube, drutvo i dalje poiva na
centralno-planskoj ekonomiji. No, Kina, koja je uz Kubu dugi niz godina
njegovala plansku ekonomiju, u posljednje se vrijeme sve vie otvara izazovima
trinog naina gospodarenja i usvaja trino poslovanje.
TRINI GOSPODARSKI SUSTAV
Trini gospodarski sustav ili trina ekonomija temelji se na privatnom
vlasnitvu i privatnom poduzetnitvu. U trinoj ekonomiji veinu resursa
posjeduju pojedinci ili poduzea koji imaju slobodu u donoenju odluka o
proizvodnji i potronji. Poduzea odluuju, na temelju vlastitih procjena, to ele
proizvoditi i nuditi na tritu (ako poduzee ostvari viak novca od dobre zarade
u proloj godini, samo odluuje eli li novac reinvestirati ili uloiti u proirenje
proizvodnje, i ako da, samo odluuje u koju aktivnost e uloiti). U trinim
ekonomijama kupci i proizvoai susreu se na tritu. Samim pojmom trita i
njegovim djelovanjem bavit emo se u jednom od iduih poglavlja. U stvarnosti
ne postoji isti trini sustav ili tzv. laissez-faire1 ekonomija Veina
suvremenih drava su mjeovita trina gospodarstva, koja se temelje na
privatnom vlasnitvu, odluke o potronji i proizvodnji se donose na tritu, a
drava intervenira kao regulator ekonomskih procesa, te se ukljuuje u
proizvodnju, potronju i raspodjelu strateki znaajnih dobara i usluga. Uloga je
drave da putem ubiranja poreza prikuplja novana sredstva i osigura dobra
vana za drutvo i podizanje kvalitete ivota svojih graana. Drava tim novcem
financira primjerice vojsku i policiju, kolski sustav, mirovinski i zdravstveni
sustav<
1 Laissez-faire franc. naziv za slobodno, samo-regulirajue trite
9
1.6. Tehnoloke mogunosti drutva i granica proizvodnih
mogunosti
Budui da su resursi i proizvedena dobra oskudni u usporedbi sa eljama
pojedinaca, i da se eli efikasno proizvoditi, svaka ekonomija treba voditi rauna
o utrocima i proizvodima. Utroci su robe ili usluge koje se upotrebljavaju u
proizvodnim procesima. Njih jo zovemo faktorima proizvodnje ili inputima a
to su: rad, kapital, zemlja i prirodni izvori. Proizvodi su razliita korisna dobra,
odnosno robe i usluge koja proizlaze iz proizvodnog procesa i koja se ili troe u
konanoj potronji ili koriste u daljnjoj proizvodnji.
Da bismo pokazali kako se analiziraju tehnoloke ili proizvodne mogunosti
drutva, koristimo jednostavni ekonomski model. Pretpostavka je modela da
neko drutvo proizvodi i troi samo dva dobra, odjeu i hranu. Na sljedeoj slici
prikazana je granica proizvodnih mogunosti neke zemlje. To je krivulja koja
prikazuje maksimalnu koliinu proizvodnje dobara koju ekonomija moe
proizvesti uz danu tehnologiju i dane utroke (faktore proizvodnje ili inpute).
Slika 1.1. Granica proizvodnih mogunosti
Ekonomska efikasnost
Sve toke na samoj granici (B, C i D) predstavljaju ekonomski efikasne
kombinacije proizvodnje hrane i odjee. U tim tokama ekonomija posluje
efikasno to znai da ne moe poveati proizvodnju jednog dobra, a da
istovremeno ne smanji proizvodnju drugog dobra (Pareto - efikasnost). Ako se
eli poveati proizvodnja hrane, potrebno je rtvovati dio resursa i tehnologije iz
sektora odjee i prebaciti ih u sektor proizvodnje hrane. Poveanje proizvodnje
jednog dobra znai rtvovanje proizvodnje nekog drugog dobra, ukoliko se
drutvo nalazi na granici proizvodnih mogunosti.
hrana
odje
a
B
C
D
L
A
10
Ekonomska neefikasnost
Toke unutar granice proizvodnih mogunosti, kao to je npr. toka A,
predstavljaju toke ekonomske neefikasnosti. To znai da ekonomija nije
upotrijebila svoje resurse i tehnologiju efikasno, na najbolji mogui nain, te nije
ostvarila proizvodnju koja maksimizira zadovoljstvo pojedinaca te ekonomije.
Razlozi zbog kojih se ekonomija moe nalaziti unutar granice proizvodnih
mogunosti su npr. ekonomska recesija, politike promjene, ratovi,....
Nedostina razina proizvodnje
Toka L na Slici 1.1. nalazi se izvan granice proizvodnih mogunosti i predstavlja
nedostinu toku proizvodnje, to znai da drutvo ne posjeduje resurse i
tehnologiju da proizvede upravo tu kombinaciju dobara (hrane i odjee). Samo e
ekonomski rast, uz rast utroaka i uz napredniju tehnologiju, pomaknuti granicu
proizvodnih mogunosti dalje od ishodita (Slika 1.2.)
Slika 1.2. Pomak granice proizvodnih mogunosti zbog tehnolokog napretka
Ekonomski rast zbog poveanja utroaka i unapreenja tehnologije doveo je do
pomicanja granice proizvodnih mogunosti udesno (dalje od ishodita). Time
drutvo proizvodi vie hrane i odjee. Toka L, koja je prije bila nedostina, sada
predstavlja efikasnu i maksimalnu koliinu proizvodnje hrane i odjee uz dane
utroke i tehnologiju. U toj toki drutvo posluje efikasno.
Priprema predavanja prema:
Babi, Mate. 2007. Makroekonomija. 15. izdanje. Zagreb: Mate.
Ekelund, Robert B. i Robert F. Herbert. 1998. Povijest ekonomske teorije i metode.
Zagreb: Mate.
Mankiw, Gregory N. 2006. Osnove ekonomije. 3. izdanje. Zagreb: Mate.
Samuelson, Paul A. i William D. Nordhaus. 2007. Ekonomija. 18. izdanje. Zagreb:
Mate.
hrana
odje
a
B
C
D
L
A
11
2. TRITE I DRAVA U MODERNOJ
EKONOMIJI
2.1. to je trite?
Trite i sustav trinih cijena nevidljivo usklauju djelovanje proizvoaa i
potroaa. Osim izuzetaka, poput vojske, policije, kolstva, zdravstva, najvei dio
ekonomskog ivota odvija se na tritu bez vee intervencije drave. Na tritu se
razmjenjuju razne robe i usluge. To je mjesto na kojem se susreu prodavai i
kupci kako bi odredili cijenu i koliinu roba ili usluge koja se razmjenjuje.
Kupci odreuju potranju za robom, a prodavai odreuju ponudu robe na
tritu.
Trite je mjesto susreta ponude i potranje za robama i uslugama. Trgovati se
moe svime to ovjek proizvede, stoga postoje razna trita. Na primjer, domaa
farmaceutska kompanija prodaje svoje proizvode na domaem tritu, ali i irom
svijeta. No i sama kompanija moe biti predmetom kupnje i prodaje. Kupovina i
prodaja dionica, odnosno vlasnikih prava na kompaniju odvija se na
financijskim tritima, primjerice na zagrebakoj i londonskoj burzi.
2.2. Ustroj trita
U trinoj ekonomiji ni jedan pojedinac ili pojedina organizacija nisu odgovorni
za proizvodnju, potronju, raspodjelu i odreivanje cijena. Kako onda trite
odreuje cijene i koliine proizvodnje?
Na tritu kupci i prodavai razmjenjuju razna dobra i svatko od njih izlazi na
trite pod odreenim uvjetima. Kupac eli kupiti robu po kvaliteti i cijeni koja
mu odgovara. Prodava eli zaraditi, a to znai da eli postii to veu cijenu za
svoj proizvod. Pojednostavljeno, cijena i koliina dobra predmet su pregovora
izmeu kupaca i prodavaa. Cijena robe pokazuje koliko roba vrijedi. Cijena je
vrijednost robe koja se razmjenjuje izraena u novanim jedinicama.
Ilustracija djelovanja trita
Kupac dolazi na sajam kupiti rabljeni automobil, i to ne bilo kakav. On eli kupiti
automobil odreene marke, starosti, boje i spreman je za njega platiti oko
40.000,00 kn. Kupac time izraava svoje uvjete kupovine. Pretpostavimo da se na
12
sajmu automobili traene marke, starosti i kvalitete prodaju po neto vioj cijeni,
oko 48.000,00 kn. Prodavai time izraavaju svoje uvjete prodaje. Kupac moe
pristati na tu viu cijenu jer smatra da e za taj iznos dobiti veu vrijednost (dobar
automobil). Ili pak moe s prodavaima pokuati pregovarati o sniavanju cijene.
Do razmjene e doi kada kupac i prodava postignu dogovor oko cijene
(vrijednosti razmjene) automobila. Kaemo da je na tritu dolo do prilagodbe
uvjeta kupnje i prodaje. Drugim rijeima, trite je uravnoteilo elje kupca i
prodavaa. Trite je na kraju odredilo cijenu automobila. Tu cijenu zovemo
ravnotenom, ona je uravnoteila ponudu i potranju za rabljenim automobilom.
Vie cijene obeshrabrit e kupce i smanjiti kupovinu, ali e potaknuti
proizvodnju jer je uz vie cijene vea i zarada. Nie cijene ohrabruju kupovinu,
a destimuliraju proizvodnju. Zato kaemo da su cijene signali proizvoaima i
potroaima.
2.3. to je trina ravnotea?
Trite ima sposobnost pronai ravnotenu cijenu robe pri kojoj e se
izjednaiti ponuda i potranja za tom robom. Takvu situaciju zovemo trinom
ravnoteom, a cijenu pri kojoj se ponuda i potranja izjednaavaju zovemo
ravnotenom cijenom. Dakle, trite pronalazi ravnotenu cijenu koja
istovremeno zadovoljava elje kupaca i prodavaa. Uz previsoke cijene gomilale
bi se neprodane zalihe robe. Uz preniske cijene imali bi navalu potroaa i
nestaice roba.
2.4. Tko vlada tritem?
Potroai sa svojim ukusima, potrebama i dohotkom odreuju potranju za
robama i uslugama. Njihova potranja mora se poklopiti sa ponudom
proizvoaa, a ponuda ovisi o raspoloivim sredstvima i tehnologiji. Treba imati
na umu i da proizvoai imaju svoj cilj - ostvariti profite, pa e profiti (kao
nagrada) ili gubici (kao kazna) usmjeravati poduzea u odreena podruja
proizvodnje. Trita su posrednici koji usklauju ukuse i elje potroaa sa
sposobnostima i ciljevima proizvoaa (mora doi do podudarnosti elja
potroaa i sposobnosti i elje proizvoaa da proizvede odreeno dobro).
2.5. Kruni tok ekonomskog ivota
Jednostavnim modelom prikazat emo ulogu trita u krunom toku
ekonomskog ivota. Model prikazuje uzajamno djelovanje dvaju trita: trita
13
proizvoda i trita faktora proizvodnje (inputa) i dva ekonomska subjekta:
stanovnitvo (kuanstva) i poduzea.
Slika 2.1. Kruni tok ekonomskog ivota
Kuanstva kupuju dobra na tritu dobara (stvaraju potranju), a prodaju faktore
proizvodnje koje imaju u svom vlasnitvu (rad, zemlju i kapital) na tritu
faktora (inputa). Poduzea prodaju dobra na tritu dobara, a kupuju od
kuanstava rad, zemlju i kapital na tritu faktora proizvodnje. Kuanstva
kupuju dobra svojim dohocima koje su zaradili na tritu faktora proizvodnje
(plae, dividende, rente, kamate). Poduzea novac zarauju na tritu dobara
prodajom tih dobara i kupuju faktore proizvodnje od kuanstava na tritu
faktora. Cijene dobara utvruju se na tritu dobara tako da se potranja
kuanstava uravnotei sa ponudom poduzea; cijene faktora proizvodnje
utvruju se na tritu faktora tako da se uravnotei ponuda kuanstava sa
potranjom poduzea za faktorima proizvodnje.
2.6. Konkurentna trita i naelo nevidljive ruke Adama Smitha
Adam Smith otkrio je vano svojstvo trine ekonomije na kojoj vlada
konkurencija, a to je ..sebino nastojanje pojedinca da ostvari dobro za sebe, kao
nekom nevidljivom rukom navodi da ostvari najbolje dobro za sve.. (Ekelund i
Herbert, 1998).
to je konkurentno trite? Konkurentno trite je trite na kojem se susree
mnotvo kupaca i prodavaa, stoga nitko od njih pojedinano ne moe utjecati na
trinu cijenu. Trite savrene konkurencije je gotovo idealan tip trita. To je
trite na kojem se trguje jednakim, homogenim proizvodom i na kojem nastupa
ogroman broj kupaca i prodavaa koji pojedinano ne mogu utjecati na visinu
trine cijene. Kupci i prodavai prisiljeni su prihvatiti cijenu koje je odredilo
Trite dobara (cijena dobara)
Trite faktora (nadnice, rente, kamata)
Kuanstva Poduzea
Potranja za dobrima Ponuda dobara
ponuda rada, kapitala,
zemlje
Potranja za radom, kapitalom,
zemljom
14
trite djelovanjem odnosa snaga ponude i potranje. Nema mnogo takvih trita
u stvarnosti. Najblii primjeri takvih trita su trita poljoprivrednih proizvoda,
primjerice kukuruza i penice.
Trite savrene konkurencije tip je trita o kojem govori Adam Smith u svojem
kapitalnom djelu iz 1776. godine An Inquiry into the Natures and Causes of the
Wealth of Nations (Ekelund i Herbert, 1998). U svom djelu Smith govori o
naelu djelovanja nevidljive ruke trita, prema kojem e trita, iz
raspoloivih sredstava, istisnuti najvie mogue korisnih roba i usluga.
Navedimo primjer konkurentnog trita. Moe li pekar u jednom gradu slobodno
odreivati i kontrolirati cijenu peciva? Ne moe, jer postoji jaka konkurencija i
veliki broj pekara koji nude iste ili sline proizvode. Ako podigne znaajno cijenu
svom pecivu, njegovi e kupci poeti kupovati kod jeftinijeg pekara odmah iza
ugla. Meutim, ne isplati mu se niti znaajno sputati cijenu peciva ispod cijene
po kojoj prodaje veina pekara. Zato bi to uinio i smanjio vlastitu zaradu? S
druge strane, mnogo je kupaca peciva, ali oni pojedinano kupuju vrlo male
koliine, zbog ega takoer nisu dovoljno snani da utjeu na trinu cijenu.
2.7. Nedostaci trita zato trita ne uspijevaju ostvariti
efikasnost?
U stvarnom ivotu, preduvjeti za konkurentno ponaanje esto ne vrijede i trita
ne uspijevaju ostvariti efikasnu alokaciju resursa i dobara. Kaemo da dolazi do
trinog neuspjeha, jer cijene ne uspijevaju pruiti prave signale potroaima i
proizvoaima, pa konkurentno trite postaje ekonomski neefikasno.
Konkurentna trita ne uspijevaju u ostvarenju efikasnosti zbog sljedeih razloga:
a) trine moi (zbog monopola i monopolske moi),
b) nepotpunih (asimetrinih) informacija,
c) eksternalija i
d) javnih dobara.
Trita ne uspijevaju ostvariti ekonomsku efikasnost kada sudionici na tritima
imaju znaajnu trinu mo, mo utjecaja na cijenu vlastitog proizvoda. To je sluaj
djelovanja monopola i ostalih oblika nesavrene konkurencije kao to su
oligopoli, karteli, te monopolistika konkurencija. Nadalje, ako kupci nemaju
tone informacije o cijenama ili kvaliteti proizvoda, trite takoer nee
funkcionirati efikasno. Nepotpune ili asimetrine informacije mogu
potaknuti proizvoae da proizvedu previe jednog proizvoda a premalo
drugog, a kupce navesti na krive odluke o kupovinama.
15
Ponekad postupci potroaa ili proizvoaa stvaraju trokove ili koristi za druge
pojedince. Takoer postoje dobra koja nisu utriva, odnosno koja nisu
predmetom razmjene na tritu (javna dobra). Trokove ili koristi koje proizlaze
iz neije ekonomske aktivnosti, prelijevaju se na druge sudionike a nisu
uraunate u cijenu nazivamo eksternalijama, jer su one eksterne, izvan trita
i trinog mehanizma. Koristi koje nisu utrive zovemo pozitivnim
eksternalijama (npr. izumi i tehnoloka otkria), a trokove zovemo negativnim
eksternalijama (zagaivanje okolia koje npr. ini proizvoa industrijskih
kemikalija).
Zadnji izvor neuspjeha trita jest kada ono ne nudi neka dobra koja su vrijedna
mnogim potroaima. To je primjer tzv. javnih dobara. Javno dobro se moe
jeftino uiniti dostupnim mnogim potroaima ali jednom kada ga neki potroai
ponu koristiti teko je sprijeiti druge da ga ne konzumiraju. Trita ne stvaraju
dovoljnu koliinu javnih dobara ili ih uope ne stvaraju , jer ta dobra nisu
utriva pa nema niti motiva zarade, stoga tu ulogu mora preuzeti drava i
osigurati drutvu javna dobra (npr. izgradnja svjetionika, javna rasvjeta,....).
2.8. Obiljeja modernih trinih ekonomija
2.8.1. Razmjena i specijalizacija
Suvremena drutva karakterizira specijalizacija i podjela rada. To je ralanjivanje
proizvodnje na mnogobrojne male specijalizirane zadatke to omoguuje da se
najbolje iskoriste prednosti specifinih znanja i sredstava. Specijalizacija i podjela
rada poveavaju produktivnost u proizvodnji (koliinu proizvodnje po jedinici
utroka rada i kapitala) i omoguuju razmjenu dobara. Pojedinci i zemlje
razmjenjuju dobra za koja su se specijalizirali i proizveli vie od svojih potreba,
za dobra koja su proizveli i za koja su se specijalizirali drugi pojedinci i zemlje, te
na taj nain svi poveavaju ukupnu koliinu potronje i svoj ivotni standard.
Podjela rada i specijalizacija poveava produktivnost i potie na razmjenu
meu drutvima to moe poveati blagostanje drutva i ivotni standard.
2.8.2. Novac
Razmjena dobara danas se odvija posredstvom novca. Novac je sredstvo plaanja
koje olakava razmjenu dobara (papirni novac, bankovni novac). Novac moe
izgubiti svoju vrijednost u razdoblju visoke inflacije. U tom sluaju ljudi gube
povjerenje u vrijednost novca i ele ga to prije potroiti prije nego to izgubi
svoju vrijednost, a to destimulira tednju, ljudi tada vie troe i pretvaraju svoj
novac u robe, nekretnine,...
16
2.8.3. Kapital
Kapital je faktor proizvodnje bez kojeg se ne bi mogle proizvesti robe ili usluge,
te razlikujemo financijski i fiziki kapital. Fiziki kapital je proizvedeni faktor
proizvodnje (zgrade, ceste, postrojenja, strojevi, raunala...) kojeg koristimo u
proizvodnji dobara za potronju. Za razliku od kapitala, rad i zemlja su primarni
faktori proizvodnje jer njihovu ponudu odreuju uglavnom neekonomski faktori
(stopa rasta stanovnitva, geografija, klimatski uvjeti...). Kapital se, za razliku od
rada i zemlje, mora proizvesti. Vei fond kapitala moe potaknuti ekonomski
rast, pomiui granicu proizvodnih mogunosti udesno. Kako poveati fond
kapitala za bri ekonomski rast? Poveanjem investicija, odnosno, odustajanjem
od sadanje potronje (da bi se poveala tednja) i ulaganje u investicije radi
poveanja budue proizvodnje i budue potronje. U trinoj ekonomiji kapital je
preteno u privatnom vlasnitvu i dohodak (zarade) od kapitala dobivaju
vlasnici kapitala. Vlasniko pravo daje vlasnicima kapitala pravnu mogunost
koritenja i razmjene kapitalnog dobra. Kapitalna dobra takoer mogu biti
predmetom kupnje i prodaje, te se cijena kapitalnih dobara odreuje djelovanjem
ponude i potranje na tritu kapitalnih dobara. No vlasnika prava ipak nisu
neograniena. Vlasnika su prava regulirana zakonima i zakonskim okvirima koji
odreuju skup pravila kako se kapital moe razmjenjivati i upotrebljavati.
2. 9. Uloga drave u modernoj trinoj ekonomiji
U stvarnosti, svaka trina ekonomija ima nedostatke i nesavrenosti koje mogu
dovesti do zagaivanja okolia, rasta nezaposlenosti ili osiromaivanja. Takve
probleme ne mogu rjeavati pojedinci i pojedinana poduzea. Tu nastupa
drava koja moe ublaiti nedostatke trita i sprijeiti irenje negativnih
posljedica djelovanja trita. U trinim ekonomijama drave imaju tri osnovna
zadatka:
a) poveanje efikasnosti,
b) promicanje pravednosti,
c) poticanje makroekonomske stabilnosti i ekonomskog rasta.
Kad je ekonomija udaljena od granice proizvodnih mogunosti, trita ne
uspijevaju osigurati alokacijsku efikasnost. Ve smo naveli da su mogui razlozi
zato trite ne postie efikasnost prije svega trina mo pojedinih poduzea,
asimetrine informacije, eksternalije i javna dobra. Drava pokuava umanjiti
navedene nedostatke trita na sljedee naine:
a) donoenjem antimonopolskih zakona koji zabranjuju fiksiranje cijena ili
sklapanje ugovora za podjelu trita; katkad reguliraju cijene i profite
monopola (komunalne usluge);
17
b) nadziranjem negativnih eksternalija i donoenjem zakona (zakon protiv
oneienja, osnivanje posebnih agencija koje se bave zatitom okolia...);
c) poticanjem djelatnosti od kojih koristi ima drutvo u cjelini i osiguranje
javnih dobara; drava prikuplja poreze od stanovnitva da bi osigurala
javna dobra.
ak i kada trini sustav funkcionira efikasno, trina ekonomija moe dovesti
do nejednakosti u raspodjeli dohotka i potronje. Razlog je tome to na nae
zarade (dohotke) utjee mnogo razliitih faktora npr. nai radni napori, stupanj
obrazovanja, zanimanje, nasljee, cijene faktora proizvodnje (rad, kapital,
zemlja)< Ekonomske nejednakosti u drutvu mogu biti politiki ili etiki
neprihvatljive. Suvremene drave upotrebljavaju oporezivanje kako bi osigurale
sredstva za transfere ili programe pomoi stanovnitvu. Transferi su novane
isplate dijelu stanovnitva. Drava moe i subvencionirati potronju ugroenog
dijela stanovnitva (bonovi za hranu, sufinanciranje zdravstvene zatite).
Poslovni ciklus tipino je obiljeje trine ekonomije i predstavlja slijed
uzastopnog, naizmjeninog pojavljivanja razdoblja ekspanzije ili rasta i razdoblja
kontrakcije ili smanjivanja ekonomske aktivnosti. Danas poslovni ciklusi obino
traju 4 do 5 godina, ponekad ak i krae. U prolosti su faze kontrakcije (recesije)
bile vrlo otre, uz visoku inflaciju i visoku nezaposlenost (Velika depresija 1929-
1933.g. u SAD-u). Na temelju takvog gorkog iskustva trinih ekonomija
istraivai su tragali za rjeenjima kako bi se ublaili poslovni ciklusi. Otrina
poslovnih ciklusa moe se stabilizirati pomou makroekonomskih politika za
stabilizaciju, a te politike ukljuuju fiskalnu politiku (oporezivanje i dravnu
potronju) i monetarnu politiku (promjene ponude novca i kamatnjaka, uvjeta
kreditiranja). Ekonomski rast drava moe poticati mjerama usmjerenim na
poveanje ulaganja u obrazovanje, smanjivanjem deficita prorauna i poticanjem
tednje i investiranja.
Priprema predavanja prema:
Ekelund, Robert B. i Robert F. Herbert. 1998. Povijest ekonomske teorije i metode.
Zagreb: Mate.
Mankiw, Gregory N. 2006. Osnove ekonomije. 3. izdanje. Zagreb: Mate.
Samuelson, Paul A. i William D. Nordhaus. 2007. Ekonomija. 18. izdanje. Zagreb:
Mate.
18
3. OSNOVNI ELEMENTI PONUDE I POTRANJE
U ovom se poglavlju analizira kako potranja i ponuda odreuju cijenu i koliinu
prodane robe na konkurentskom tritu. U analizi koja slijedi polazimo od
pretpostavke da su trita savreno konkurentna. Trite savrene konkurencije
je gotovo idealan tip trita, a zbog njegove jednostavnosti lako ga je analizirati.
Osim toga, upoznajui karakteristike i zakone savreno konkurentnog trita
lake emo shvatiti kako funkcioniraju i sva ostala, mnogo sloenija trita.
3.1. Analiza potranje
3.1.1. Faktori koji utjeu na pojedinanu potranju
Osim elje da kupnjom nekog proizvoda zadovolji svoju potrebu, kupac mora i
rtvovati dio svojih prihoda za taj proizvod. Stoga je potranja za dobrom
koliina koju potroai ele i mogu kupiti. Faktori koji utjeu na pojedinanu
potranju (d - eng. demand) su sljedei:
Cijena proizvoda
Koliina robe koju ljudi kupuju ovisi o njezinoj cijeni. Ako cijena raste, sve e
manje kupaca htjeti kupiti taj proizvod. Dio kupaca odluit e se za kupnju nekog
slinog i jeftinijeg proizvoda. U sluaju pada cijene, vie e ljudi htjeti kupovati
taj proizvod. Uoavamo kako veza izmeu koliine robe koja se trai i njezine
cijene nije istosmjerna ni pozitivna. S padom cijena raste koliina traene robe,
dok sa porastom cijena pada koliina potranje za tom robom. Ovu negativnu
vezu izmeu potranje za robom i cijene robe zovemo i zakonom potranje.
Zakon potranje djeluje kod veine roba i usluga u ekonomiji i glasi: to je vea
cijena robe, manja je koliina potranje za tom robom, uz nepromijenjene
ostale uvjete (zanemaruju se svi ostali mogui utjecaji na potranju).
Dohodak potroaa
Odluka o kupnji ne ovisi samo o cijeni ve i o visini naih prosjenih primanja ili
dohodaka. to su dohoci vii, pojedinci e kupovati vie dobara i rast e potranja
za tim dobrima. to su dohoci nii, kupovat e se manje raznih dobara i
smanjivat e se potranja. Dobra za kojima se smanjuje potranja kada dohoci
padaju, a poveava kada dohoci rastu, zovu se NORMALNA DOBRA. No
postoji i grupa dobara ija se potronja ne poveava s porastom dohotka
potroaa. Takva dobra zovu se INFERIORNA DOBRA. Kada dohoci rastu,
19
potroai e prestati kupovati neka za njih inferiorna dobra, i poeti kupovati
dobra koja si prije nisu mogli priutiti.
Cijene povezanih dobara
Na potranju za nekim dobrom mogu utjecati i cijene drugih proizvoda koji su
povezani s promatranim dobrom. Primjerice, porast cijene maslaca moe dovesti
do poveane potranje za margarinom. Zato? Zato to su maslac i margarin
SUPSTITUTI, odnosno, maslac je mogue zamijeniti, nadomjestiti margarinom.
Dobra su supstituti ako porast cijene jednog dobra dovede do poveane potranje
za drugim dobrom, jer su ta dobra lako zamjenjiva. Supstituti su integralno
pecivo i obino pecivo ili ulje i mast. Ako zbog rasta cijene jednog proizvoda
doe do pada potranje za drugim proizvodom, ti su proizvodi
KOMPLEMENTI. Komplementi su dobra ija je upotreba (potronja) povezana.
Primjeri komplementarnih proizvoda ija je upotreba povezana su benzin i
automobil, televizor i antena, osobno raunalo i programski paketi.
Ukusi potroaa
Ukusi potroaa formiraju se pod utjecajem raznih faktora: psiholokih,
drutvenih, povijesnih, kulturnih. Tradicija i religija mogu znaajno utjecati na
ukus potroaa. Tako islamski narodi ne konzumiraju svinjsko meso, a u Indiji je
zabranjeno jesti govedinu. Budui da se o ukusima ne raspravlja ekonomisti
pokuavaju objasniti to se u ekonomiji dogaa kada se ukusi potroaa osjetno
promijene.
Posebni utjecaji
Klima i vremenske prilike znaajno mogu utjecati na potranju. Moemo li
zamisliti poveanu potranju za skijama u Tunisu? Ili za klima ureajima u
Norvekoj? Postoji i sezonska potranja za proizvodima koji su sezonskog
karaktera. Potronja sladoleda raste u toplijim mjesecima, potranja za zimskim
jaknama raste ujesen. Na kraju, ako potroai oekuju da e doi do poskupljenja
odreenih proizvoda, poveat e kupovinu tog proizvoda sada. Zato su
oekivanja o buduim promjenama cijena takoer znaajan faktor koji moe
utjecati na promjenu potranje.
3.1.2. Krivulja pojedinane (d) i ukupne trine potranje (D)
U analizi potranje zanemarit emo sve navedene utjecaje osim cijene proizvoda.
Ispitat emo kakav je odnos izmeu cijene i koliine potranje za nekim dobrom,
uz uvjet da se ostali spomenuti utjecaji ne mijenjaju.
Odnos cijene i koliine potranje za nekim dobrom najjednostavnije prikazujemo
tablicom koja se zove krialjka potranje. Ona prikazuje kako se mijenja koliina
20
potranje kada se mijenja cijena, uz ostale uvjete nepromijenjene. Na temelju te
krialjke mogue je nacrtati krivulju potranje koja prikazuje vezu izmeu cijene
i kupljene koliine, kad se druge stvari ne mijenjaju.
Tablica 3.1. Krialjka potranje kupca A
Grafiki prikaz odnosa cijene i koliine potranje za proizvodom, uz sve ostale
nepromijenjene uvjete, naziva se krivulja potranje. Na vodoravnoj osi X (apscisi)
prikazujemo traene koliine, dok se na okomitoj osi Y (ordinati) prikazuju
cijene.
Slika 3.1. Krivulja potranje kupca A
Jednostavnim zbrojem svih pojedinanih potranji (d) za nekim proizvodom (u
naem primjeru pecivom) dobit emo trinu potranju (D). Pogledajmo sljedeu
tablicu:
Cijena
(u
kunama)
Koliina
potranje
(komada)
0
1
2
3
4
5
6
5
4
3
2
1
Tablica predstavlja zamiljenu krialjku potranje nekog kupca
za nekim proizvodom (primjer peciva). Pomou krialjke
analiziramo njegovo ponaanje pri kupovini tog proizvoda. Uz
pretpostavku da je pecivo besplatno kupac bi iz trgovine izaao
sa onoliko peciva koliko mu je potrebno da zadovolji glad.
Kako cijena raste, kupac je spreman kupiti sve manju i manju
koliinu. Kada cijena peciva dostigne 5 kuna, kupac e htjeti
kupiti najvie 1 komad, jer smatra da je trgovac pretjerao s
podizanjem cijene.
0
1
2
3
4
5
6
0 1 2 3 4 5 6 7koliina peciva (Q)
cije
na p
eci
va (P
) Grafikim prikazom krialjke dobili smo
opadajuu krivulju potranje koja prikazuje
odnos izmeu cijene i koliine potranje. Ta
krivulja opisuje kako se mijenja koliina
potranje za robom kada se mijenja cijena robe.
Negativan nagib te krivulje slikovito odraava
zakon opadajue potranje.
21
Tablica 3.2. Krialjka trine potranje
Cijena
peciva
kupac
A
kupac
B
trina
potranja
(A+B)
0
1
2
3
4
5
6
5
4
3
2
1
10
8
6
4
2
0
16
13
10
7
4
1
Slika 3.2. Krivulja trine potranje
Krivulja trine potranje D pokazuje nam kako se mijenja ukupna koliina
potranje za nekom robom kada se mijenja cijena te robe, uz ostale
nepromijenjene uvjete.
3.1.3. O emu ovisi trina potranja?
Budui da trinu potranju izvodimo na temelju pojedinanih potranji, namee
se jednostavan zakljuak. Ukupna koliina potranje za nekom robom na tritu
ovisi o svim ve spomenutim faktorima koji utjeu na pojedinanu potranju kao
to su cijena dobra, dohodak, cijene povezanih dobara, ukusi potroaa,
oekivanja, klima.... Osim o tim faktorima trina potranja ovisi i o broju kupaca
koji nastupaju na tritu. Kaemo da trina potranja ovisi i o veliini trita
koju moemo mjeriti brojem potroaa (primjerice, brojem stanovnika neke
zemlje). Vei broj stanovnika stvara veu potranju za proizvodima i uslugama.
0
1
2
3
4
5
6
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18
kupac A kupac B trina potranja
Za razliku od kupca A, kupac B e na
promjenu cijene peciva reagirati neto
drugaije (zbog raznih razloga: ukus,
dohodak...). Tablica 3.2. analizira
pojedinano ponaanje kupca A i kupca B,
koji u zbroju ine trinu potranju za
promatranim proizvodom.
Krivulja potranje kupca B ima neto drugaiji
nagib od krivulje potranje kupca A. Razlog
mogu biti razlike u ukusima, u visini
dohodaka ili zbog bilo kojeg drugog faktora
koji utjee na pojedinanu potranju.
Primjerice uz cijenu 3 kn, kupac A bit e
spreman kupiti 3 komada dok e uz tu istu
cijenu kupac B kupiti 4 komada peciva. Uz
pretpostavku da su to jedini kupci na tritu,
uz cijenu od 3 kn prodat e se ukupno 7
komada peciva, to predstavlja trinu
potranju za pecivom.
D
22
3.1.4. Pomaci (promjene) trine krivulje potranje D
to se dogaa sa trinom potranjom D kada doe do promjene faktora koji na
nju utjeu? Kad se mijenja cijena robe tada se mijenja koliina potranje, ali uzdu
iste krivulje potranje, uz nepromijenjene ostale uvjete. Polazei od primjera
peciva, pretpostavimo da potroai s vremenom mijenjaju navike i poinju
kupovati integralno umjesto bijelog peciva. U tom sluaju i uz nepromijenjenu
cijenu dolazi do poveane potranje za integralnim pecivom. To znai da se uz
cijenu od 3 kn sada prodaje vie od 7 komada peciva to krivulju potranje
pomie udesno. Promjene ostalih determinanti potranje (dohodak, ukusi, cijene
povezanih dobara,...) dovode do pomaka krivulje potranje lijevo ili desno.
Slika 3.3. Promjena koliine potranje Slika 3.4. Pomak krivulje potranje D
zbog promjene cijene
Slika 3.3. pokazuje da u sluaju samo promjene cijene dolazi do promjene
koliine potranje, uzdu same krivulje. Pad cijene dovodi do poveanja koliine
potranje. Slika 3.4. pokazuje da je zbog promjene nekog od ostalih faktora
potranje dolo do pomaka krivulje D udesno.
Ako su npr. poveani dohoci potroaa, uz iste cijene oni mogu kupiti vie roba,
pa se krivulja D pomie udesno. Smanjenje dohodaka dovelo bi do pomaka
krivulje D ulijevo, jer se sa smanjenim dohotkom moe kupiti manje dobara uz
iste cijene. Prema tome, poveanje potranje uslijed promjene ostalih faktora
oituje se pomakom krivulje udesno, a smanjenje potranje pomakom krivulje
ulijevo. Ako se ukusi potroaa promijene na nain da oni vie ne ele kupovati
integralno pecivo, krivulja potranje D e se pomaknuti ulijevo, blie ishoditu.
Nacrtajte sami taj sluaj. Za vjebu crtajte pomake krivulje potranje uslijed
raznih pretpostavki: a) porast/smanjenje dohotka, b) porast/smanjenje cijene
supstituta, c) porast/smanjenje cijene komplementa, d) poveanja/smanjenja
veliine trita.
0
1
2
3
4
5
6
0 1 2 3 4 5 6 7koliina peciva (Q)
cije
na p
eci
va (P
)
D
0
1
2
3
4
5
6
0 2 4 6 8 10koliina (q)
cije
na (p)
D D'
23
Tablica 3.3. Saetak utjecaja raznih faktora na potranju
Determinante potranje Utjecaj promjene na krivulju potranje
cijena robe
dohodak
cijene drugih dobara
ukusi potroaa
veliina trita
ostalo(klima, oekivanja)
promjena koliine du krivulje potranje
pomak krivulje potranje
pomak krivulje potranje
pomak krivulje potranje
pomak krivulje potranje
pomak krivulje potranje
3.2. Analiza ponude
3.2.1. Faktori koji utjeu na pojedinanu ponudu
Koliina ponude (s eng. supply) nekog dobra je koliina koju prodavai ele i
mogu ponuditi na tritu. to odreuje koliinu ponude integralnog peciva
pekara iz naeg primjera? Hoe li on proizvoditi i prodavati peciva pod svaku
cijenu ili i on, kao i kupac, izlazi na trite pod odreenim uvjetima? Faktori
utjecaja na ponudu su sljedei.
Cijena dobra
Kljuna determinanta koliine ponude dobra je cijena. Na konkurentnim
tritima gdje nastupa veliki broj proizvoaa i kupaca, nitko nije dovoljno
snaan da utjee na visinu cijene. Kako pekari ine prilino jako konkurentno
trite, svaki od njih morat e prihvatiti trinu cijenu peciva kao zadanu. Ako je
ta cijena visoka, znai da se prodajom peciva moe dobro zaraditi, to potie
proizvodnju i ponudu peciva. Da bi poveao proizvodnju, proizvoa treba
dodatne resurse. Ako je cijena niska, proizvoa ima manju zaradu i time manji
motiv za proizvodnju, stoga smanjuje ponudu. Moe se dogoditi da proizvoa
procijeni da je trina cijena dobra kojeg nudi toliko niska da se ne isplati dalje
proizvoditi. Prema tome, veza izmeu koliine ponude dobra i cijene dobra je
istosmjerna, odnosno pozitivna. Taj pozitivan odnos izmeu cijene i koliine
ponude zovemo zakon ponude, a on glasi: koliina ponude raste kada raste
cijena dobra, uz ostale nepromijenjene uvjete. Vrijedi i obrat, ako cijena dobra
pada, smanjit e se koliina ponude na tritu.
Cijena utroaka (inputa)
Na koliinu ponude dobra utjeu i cijene svih inputa koji se koriste u proizvodnji.
Kada poskupi input (rad, struja, sirovine), poveava se troak proizvodnje, te uz
zadanu trinu cijenu proizvoa zarauje manje. Kako na konkurentnom tritu
ne moe utjecati na cijene, a da bi ostvario istu zaradu, proizvoa jedino moe
24
smanjiti upotrebu inputa, ime zapravo smanjuje proizvodnju i ponudu. Prema
tome, porast trokova zbog rasta cijena utroaka uzrokuje smanjenje ponude
dobra na tritu. Vrijedi i obrat. Pojeftinjenje inputa moe poveati proizvodnju i
ponudu.
Tehnologija proizvodnje
Na koliinu ponude utjee i tehnologija kojom se inputi pretvaraju u gotove
proizvode. Inovacije i suvremena tehnoloka rjeenja u proizvodnji mogu bitno
smanjiti troak proizvodnje, to dovodi do poveanja koliine proizvodnje i
ponude uz iste cijene.
Cijene povezanih proizvoda
Na promjenu koliine ponude nekog dobra mogu utjecati i cijene drugih dobara,
naroito supstituta. Ako se povea cijena supstituta, primjerice cijena peciva od
bijelog brana, to moe poveati ponudu tog proizvoda, te smanjiti ponudu
integralnog peciva (ponovno motiv zarada).
Posebni utjecaji
Promjene oekivanja na tritu utjeu i na ponaanje proizvoaa. Ako
proizvoa oekuje porast cijena dobra u budunosti, on e sada smanjiti
proizvodnju kako bi osigurao zalihe za proizvodnju u budunosti. Stoga
oekivanja o porastu cijena djeluju na smanjenje ponude, dok oekivanja o padu
cijena utjeu na poveanje ponude. Isto tako vremenske prilike i njihova
promjena mogu znatno utjecati na ponudu, primjerice, poljoprivrednih
proizvoda. I na kraju, to je na tritu vea konkurencija i manja mogunost
utjecaja na cijene, proizvoai e se prilagoavati trinim uvjetima preko svojih
trokova proizvodnje i promjenama koliine ponude.
Ekonomska politika
Donoenjem primjerice zakona o okoliu, poreznih zakona i odreivanjem
minimalnih nadnica drava moe utjecati na cijene utroaka, te na taj nain
stimulirati, odnosno, destimulirati proizvodnju i ponudu dobara.
3.2.2. Krivulja pojedinane ponude (s) i ukupne trine ponude (S)
Odnos cijene i koliine ponude takoer analiziramo pomou krialjke ponude. To
je tablica koja prikazuje kako se mijenja koliina ponude kada se mijenja cijena
dobra, uz nepromijenjene ostale utjecaje. Tablica 3.4. prikazuje krialjku ponude
proizvoaa A. Ona prikazuje razliite koliine ponude primjerice, integralnog
peciva pri razliitim razinama cijena. Uz cijenu manju od 2 kn, pekar nee
proizvoditi jer procjenjuje da mu je uz tu cijenu zarada preniska. Kako raste
cijena peciva iznad 2 kn, pekar e proizvoditi i nuditi sve vie peciva.
25
Tablica 3.4. Pojedinana krialjka ponude Slika 3.5. Pojedinana krivulja
ponude
Cijena
(u kunama)
Koliina ponude
(komada)
0
1
2
3
4
5
0
0
2
4
6
8
Ucrtavanjem toaka koje prikazuju odnos koliine ponude uz odreenu cijenu i
povezivanjem tih toaka dobit emo krivulju pojedinane ponude. Krivulja
ponude prikazuje kako se mijenja koliina ponude dobra kada se mijenja cijena
dobra, uz nepromijenjene ostale uvjete. Njezin pozitivan, rastui nagib odraava
djelovanje zakona ponude: porastom cijene dobra raste i koliina ponude tog
dobra, uz nepromijenjene ostale uvjete.
Trina ponuda S (eng. supply) dobije se jednostavnim zbrojem koliina ponude
svih pojedinanih proizvoaa na tritu.
Tablica 3.5. Krialjka trine ponude Slika 3.6. Trina krivulja ponude S
Cijena
peciva
pekar
A
pekar
B
trina
ponuda
(A+B)
0
1
2
3
4
5
0
0
2
4
6
8
0
1
2
3
4
5
0
1
4
7
10
13
Krivulje pojedinanih ponuda imaju pozitivan, ali razliit nagib, zbog razlika u
ponaanju i prilagodbi trinim uvjetima poslovanja. Krivulja ukupne trine
ponude S prikazuje kako se mijenja koliina ukupne ponude dobra kada se
mijenja cijena dobra, uz nepromijenjene ostale uvjete.
O emu ovisi trina ponuda nekog dobra? Uz iste faktore o kojima ovisi
pojedinana ponuda, trina ponuda jo ovisi i o veliini trita, odnosno broju
ponuaa na tritu. Ukoliko vei broj proizvoaa zbog bilo kojeg razloga
zatvori svoje pogone, smanjit e se ukupna trina ponuda tih proizvoda na
tritu.
0
1
2
3
4
5
6
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9koliina ponude (q)
cije
na
(p
) S
0
1
2
3
4
5
6
0 2 4 6 8 10 12 14koliina ponude (q)
cij
en
a p
roiz
vo
da
(p
)
firma A firma B trina ponuda
S
26
3.2.3. Pomaci krivulje ponude
Kako i zato dolazi do pomaka krivulje trine ponude? Ako se ne mijenja
tehnologija, cijene inputa ili oekivanja, promjenom cijene proizvoda mijenja se
koliina ponude uzdu same krivulje ponude (Slika 3.7.).
Kada raste cijena inputa (elektrine energije, plae, sirovine) rastu trokovi, to uz
dane trine cijene dovodi do pada zarade. Tada e proizvoai kojima rastu
cijene inputa smanjivati ponudu, to smanjuje ukupnu trinu ponudu i dovodi
do pomicanja krivulje ponude ulijevo. Vrijedi i obrat. Kada padnu cijene inputa,
padaju trokovi proizvodnje, rastu zarade i proizvoai poveavaju ponudu, to
pomie krivulju ponude udesno (Slika 3.8.).
Slika 3.7. Promjena koliine ponude Slika 3.8. Pomak krivulje ponude S
zbog promjene cijene
Promjena bilo kojeg faktora ponude (osim cijene dobra) dovodi do pomicanja
krivulje ponude lijevo ili desno. Kao i kod analize potranje, ove emo zakljuke
pojednostaviti sljedeom tablicom.
Tablica 3.6. Saetak utjecaja raznih faktora na ponudu
Determinante ponude Utjecaj promjene na krivulju
ponude
cijena dobra
cijene inputa
tehnologija
cijene povezanih dobara
veliina trita
ostalo (oekivanja, klima....)
promjena du krivulje
pomak krivulje
pomak krivulje
pomak krivulje
pomak krivulje
pomak krivulje
0
1
2
3
4
5
6
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9koliina ponude (q)
cije
na (p
) S
0
1
2
3
4
5
6
0 2 4 6 8 10 12
cije
na
koliina ponude
S'
S
27
3.3. Trina ravnotea (S = D)
Trite ima sposobnost pronai ravnotenu cijenu p* pri kojoj e se izjednaiti
trina ponuda S i potranja D. Gornja analiza trine ponude i trine potranje
omoguuje nam da to pojasnimo.
3.3.1. Trite u ravnotei
Kako djeluju snage ponude i potranje najbolje emo pokazati ako na istoj slici
suoimo krivulje trine potranje D i trine ponude S iz naih prethodnih
primjera.
Slika 3.9. Trina ravnotea
Na Slici 3.9. vidimo da se krivulje ponude i potranje sijeku u jednoj toki koju
zovemo trina ravnotea. Trina je ravnotea situacija u kojoj se
izjednaavaju ponuda i potranja. Cijena pri kojoj dolazi do izjednaavanja
trine ponude i potranje zove se ravnotena cijena p*, dok se koliina
ostvarena uravnoteenjem ponude i potranje pri toj ravnotenoj cijeni naziva
ravnotena koliina q*. U naem primjeru ravnotea se ostvarila uz ravnotenu
cijenu od 3 kn i uz ravnotenu koliinu od 7 komada peciva. Stoga je pri
ravnotenoj cijeni koliina koju kupci ele i mogu kupiti upravo jednaka koliini
robe koju proizvoai mogu i ele prodati. U ravnotenoj situaciji nema vikova
i manjkova dobara.
Sljedea slika pokazuje kako ponaanje kupaca i prodavaa uravnoteuje trite.
Pretpostavit emo da je trina cijena peciva vea od ravnotene 3 kn. Kao to
pokazuje Slika 3.10., uz novu trinu cijenu od 4 kn, ponuda iznosi 10 komada,
dok je potranja za pecivom 4 komada. Ovu razliku, viak koliine koja se nudi
nad koliinom koju kupci ele kupiti, zovemo viak ponude. Kako e takva
situacija utjecati na ponaanje proizvoaa? Uz cijenu od 4 kn pekari ne mogu
prodati svu koliinu koju su namijenili tritu. Kako se rijeiti vika proizvoda?
Prodavai e pokuati privui kupce snienjem cijene. Cijena e postepeno padati
trina
ponuda
trina
potranja
Cijena
0 16 0
1 13 1
4 10 2
7 7 3
10 4 4
13 1 5
0
1
2
3
4
5
6
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
koliina
cije
na
potranja ponuda
SD
28
zbog ega e se viak ponude smanjivati, sve dok trite ponovno ne doe u
ravnoteu.
Slika 3.10. Neravnotea na tritu
Zakljuak koji se namee je sljedei: kad je trite u neravnotei (viak ponude ili
viak potranje) postoje cjenovni pritisci koji postepeno guraju trite prema
ravnotenoj situaciji. Brzina kojom se trite iz neravnotee dovodi u ravnoteu
ovisi o brzini prilagodbe trinih cijena. Prema tome, cijena dobra svojom
prilagodbom dovodi ponudu i potranju u ravnoteu. Ovu tvrdnju zovemo
zakonom ponude i potranje.
3.3.2. Promjene trine ravnotee
Do promjene trine ravnotee dolazi uslijed pomicanja krivulje potranje,
krivulje ponude ili ako doe do pomaka jedne i druge krivulje. Pokazali smo
kako promjene raznih determinanti ponude i potranje utjeu na pomake tih
krivulja. Analiza kojom se usporeuje prvobitna ravnotea i nova ravnotea
uspostavljena nakon pomicanja jedne ili obiju krivulja, zove se komparativna
statika. Pomou komparativne statike pokazat emo kako pojedini dogaaji
utjeu na trite i trinu ravnoteu.
Vratimo se primjeru ravnotene situacije na tritu peciva, u kojoj se pri
ravnotenoj cijeni od 3 kn uspostavila ravnotea izmeu ponude i potranje.
Sada emo pomou komparativne statike pokazati to se dogaa kada trinu
ravnoteu poremeti neki dogaaj. Pretpostavimo da je vei broj kupaca
promijenio svoje navike i umjesto bijelog peciva poinju kupovati integralno,
poveavajui potranju za integralnim pecivom. To znai da e se uz cijenu od 3
kn sada moi prodati vie od 7 komada peciva. Uz istu cijenu poveanje koliine
potranje dovodi do paralelnog pomaka krivulje potranje udesno. Tu situaciju
vidimo na sljedeoj slici.
0
1
2
3
4
5
6
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
koliina
cije
na
potranja ponuda
viak
manjak
SD
Slika 3.10. prikazuje jo jednu neravnotenu
situaciju. Uz cijenu 2 kn, koliina potranje
premauje trinu ponudu. Situacija u kojoj
trina potranja premauje trinu ponudu zove
se viak potranje. Kupci su oito voljni kupiti
vie peciva (10 komada) nego to su ih
proizvoai voljni proizvesti (4 komada). U tim
uvjetima prodavai mogu podii cijenu peciva
bez straha da e izgubiti kupce. Postepenim
podizanjem cijene smanjuje se viak potranje,
sve dok se ne uspostavi ravnotea.
29
Slika 3.11. Promjena ravnotee uslijed pomaka potranje
U suprotnom sluaju, kada zbog nekog razloga pada trina potranja, tada se
krivulja trine potranje pomie ulijevo. Taj pomak dovodi do nove ravnotee,
uz pad ravnotene cijene i smanjenje ravnotene koliine. Sami nacrtajte taj
sluaj. Na gornjoj slici vidimo i da je pomicanjem krivulje potranje udesno dolo
do promjene koliine ponude peciva uzdu iste krivulje ponude. Ekonomskim
rjenikom reeno: dolo je do promjene koliine ponude, a ne do promjene
ponude. Kada se kae promjena ponude tada se misli na pomak krivulje
ponude lijevo ili desno. Kada ekonomisti govore o promjeni koliine ponude
tada misle na kretanje uzdu iste krivulje ponude. Isto vrijedi i za potranju.
Na sljedeoj slici pokazat emo to se dogaa sa trinom ravnoteom kada
promjena neke od determinanti ponude (osim cijene) pomakne krivulju ponude
S. Pretpostavimo da proizvoaima peciva poskupi elektrina energija ili bilo koji
input. To dovodi do porasta trokova proizvodnje to uz danu trinu cijenu
peciva dovodi do smanjenja zarade pekara. Moda e neki i odustati od
proizvodnje zbog poveanih trokova. Zbog toga pekari pojedinano smanjuju
ponudu, to smanjuje i ukupnu trinu ponudu, pa e uz trinu cijenu peciva od
3 kn, pekari sada proizvoditi manje od (ravnotenih) 7 komada peciva.
Slika 3.12. Promjena ravnotee uslijed pomaka ponude
Pretpostavimo sada da istovremeno dolazi do promjene ukusa potroaa, zbog
ega se poveala kupovina integralnog peciva i do poskupljenja nekih inputa u
0
1
2
3
4
5
6
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19koliina
cije
na
SD
D'
porast koliine
0
1
2
3
4
5
6
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
koliina
cije
na
SD S'
pad koliine
Poveanje potranje za integralnim
pecivom zbog promjene ukusa potroaa
doveo je do pomaka krivulje potranje sa
D u D', uz istu krivulju ponude S. To je
rezultiralo porastom ravnotene cijene, te
poveanjem ravnotene koliine.
Uspostavljena je nova ravnotea na tritu
pri vioj ravnotenoj cijeni i uz veu
ravnotenu koliinu.
Smanjenje ukupne trine ponude zbog rasta
trokova proizvodnje dovodi do paralelnog
pomaka krivulje ponude S lijevo gore na S', uz
istu krivulju potranje D. To rezultira
uspostavljanjem nove ravnotee na tritu pri
vioj ravnotenoj cijeni i uz manju ravnotenu
koliinu. Uz novu ravnoteu na tritu dolo je i
do promjene koliine potranje zbog poskupljenja
cijene peciva, to se oituje promjenom uzdu iste
krivulje potranje.
30
proizvodnji, to je smanjilo zarade pekara i njihovu ponudu na tritu. U prvom
sluaju to dovodi do pomicanja krivulje potranje udesno gore, u drugom sluaju
dolazi do pomaka krivulje ponude ulijevo gore. Na sljedeoj slici prikazujemo
uspostavljanje nove trine ravnotee.
Slika 3.13. Pomak S i D i nova ravnotea (sluaj 1)
Moemo pretpostaviti da su navedene promjene faktora ponude i potranje
djelovale i drugaije. Primjerice, ponuda je mogla jae reagirati na poskupljenje
inputa, nego to je potranja reagirala na promjenu ukusa potroaa. U tom bi
sluaju pomak krivulje ponude bio izraeniji i vei od pomaka krivulje potranje.
I u tom bi sluaju porasla trina cijena peciva, ali bi nova ravnotena koliina
bila drugaija. Pogledajmo tu situaciju na sljedeoj slici.
Slika 3.14. Pomak S i D i nova ravnotea (sluaj 2)
3.3.3. Trite, cijene, alokacija resursa
Na ovim jednostavnim primjerima pokuali smo objasniti kako djeluje trite, a
opisani zakoni i mehanizam djelovanja ponude i potranje vrijede za veinu
trita. Svatko od nas svakodnevno sudjeluje na raznim tritima, kad uemo u
trgovinu ili kad traimo zaposlenje nakon zavrenog kolovanja. Ekonomiju
zapravo ine i oblikuju ljudi koji stvaraju, proizvode i troe svoj zaraeni novac.
Bez tih isprepletenih ljudskih aktivnosti stvaranja i konzumiranja nemogue je
zamisliti gospodarski ivot. A taj se gospodarski ivot odvija na tritima. Trite
0
1
2
3
4
5
6
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19
koliina
cije
na
SD S'
koliina ista, cijena via
D' Promjena ukusa potroaa dovela je do
pomicanja krivulje trine potranje sa D
na D', a porast cijena inputa pomaklo je
krivulju ponudu sa S na S'. Slika
pokazuje da je nova ravnotea na tritu
uspostavljena uz viu cijenu, ali uz istu
ravnotenu koliinu kao prije pomaka
krivulja.
0
1
2
3
4
5
6
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19k o li in a
cije
na
S
DD'
pad ko li ine, c ijena v i a
S' Da je dolo do jaeg pomaka potranje u
odnosu na ponudu, odnosno veeg
pomaka krivulje potranje udesno, a
manjeg pomaka krivulje ponude ulijevo,
takoer bi porasla trina cijena peciva,
uz ravnotenu koliinu koju odreuje
novo sjecite tih dviju krivulja.
31
se moe shvatiti i kao nain organiziranja ekonomskog ivota nekog drutva,
zemlje ili regije.
Izjednaavanjem ponude i potranje u trinim se ekonomijama rjeava vaan
ekonomski problem: to, kako, koliko i za koga proizvoditi. Vidjeli smo da
ponuda i potranja u svom meudjelovanju odreuju cijene dobara. Zauzvrat,
cijene su signali koji utjeu na poslovne odluke svih onih koji na tritu
nastupaju. Tako se npr. potroai svakodnevno nalaze u prilici da biraju razliita
dobra, otkrivajui svoj ukus, svoje potrebe, ali vodei rauna o cijeni dobara.
Dobar i kvalitetan proizvod kupci e nagraditi kupnjom tog proizvoda. To
poveava potronju i potranju za tim proizvodom, to moe dovesti do porasta
njegove cijene. S druge strane, porast cijene poveava i prihode proizvoaa tog
proizvoda. Via cijena i vee zarade privui e ostale poduzetnike u tu aktivnost.
U trinim su ekonomijama poduzetnici izuzetno osjetljivi na zaradu (profit) od
uloenog kapitala, stoga oni sa ugroenim profitima sele svoj kapital i
tehnologiju u one proizvodnje gdje se ostvaruje vei profit. S njihovim dolaskom
pojaava se konkurencija i jaa borba za naklonost potroaa. U takvim uvjetima
cijene dobara padaju. Kako ne bi dolo do pada profita uslijed pada cijena,
proizvoai su prisiljeni smanjiti trokove proizvodnje. To ih prisiljava na
modernizaciju i uvoenje efikasnijih metoda proizvodnje.
U trinim ekonomijama upravo su cijene signali i potroaima i
proizvoaima, signali za donoenje poslovnih odluka i (re)alokaciju resursa.
Odreujui ravnotene cijene i koliine, u meudjelovanju ponude i potranje,
trite preusmjerava (realocira) oskudne resurse drutva.
Priprema predavanja prema:
Mankiw, Gregory N. 2006. Osnove ekonomije. 3. izdanje. Zagreb: Mate.
32
4. POJAM ELASTINOSTI POTRANJE I
PONUDE I NJEZINA PRIMJENA Da bismo zapoeli mikroekonomsku analizu i prouili djelovanje trita u ekonomiji (trita
proizvoda i trita faktora proizvodnje) potrebno je znati kako ponuda i potranja na tim tritima
reagiraju na promjene cijena dobara kojima se na tim tritima trguje. Drugim rijeima, upoznat
emo naine mjerenja osjetljivosti ponude i potranje na promjene cijena.
4.1. Elastinost potranje
4.1.1. Pojam elastinosti
Kada cijena nekom dobru raste, znamo da e se smanjiti koliina potranje za tim
dobrom. No pitanje je za koliko e se smanjiti. Mjera elastinosti omoguuje nam
da to izraunamo. Elastinost je openito osjetljivost jedne pojave na promjenu
neke druge pojave.
U ekonomiji elastinost mjerimo pomou postotnih promjena ekonomskih
pojava iz dva razloga: 1) postotne promjene ne ovise o mjernim jedinicama
(kune, kilogrami, itd.) i 2) postotna promjena, za razliku od apsolutne promjene,
ukazuje na znaaj tih promjena (promjene pojava ili varijabli oznaavamo
simbolom ). Openito moemo izraziti mjeru elastinosti kao:
Elastinost = pojavepovezane
pojavejedne
%
%
Zato koristimo postotne promjene u izraunu elastinosti? Ako je poetna cijena
dobra bila 4 kune, te cijena poraste za jednu kunu na 5 kuna, ta je promjena
znaajna. Ako je poetna cijena bila 100 kuna, te cijena poraste za jednu kunu,
smatrate li da je to poveanje znaajno?
4.1.2. Determinante cjenovne elastinosti potranje
Elastinost potranje s obzirom na cijenu (cjenovna elastinost potranje) Ed,p,
mjeri za koliko e se promijeniti koliina potranje kad se promjeni cijena za
1%. Potranja za nekim dobrom je elastina ako znaajno reagira na promjenu
cijene. Nasuprot tome, potranja je neelastina ako neznatno reagira na promjenu
cijene.
33
Budui da potranja za dobrima ovisi o potroaevim preferencijama
(sklonostima), cjenovna elastinost potranje ovisi o mnogim ekonomskim,
sociolokim i psiholokim faktorima koji pokreu individualne elje. Iskustvo
nam ipak moe pomoi da utvrdimo neka openita pravila o cjenovnoj
elastinosti potranje, koja je pod utjecajem sljedeih determinanti:
1) PRIRODA DOBARA (nuna vs. luksuzna dobra)
Kada poraste cijena kruha, mlijeka i ostalih dobara koja se smatraju dobrima
nunim za ivot pojedinca, potranja za tim dobrima nee se bitno smanjiti, to
znai da je potranja za nunim dobrima neelastina (manje osjetljiva) s obzirom
na cijenu. No, ako znaajnije poraste cijena dobrima koja nisu nuna za ivot,
naroito ako se radi o luksuznim dobrima, moe se oekivati i znaajnije
smanjenje kupovina takvih proizvoda. Potranja za luksuznim dobrima
elastinija je s obzirom na cijenu.
2) DOSTUPNOST IZRAVNIH SUPSTITUTA
Potranja za proizvodima koji se mogu lako supstituirati (zamijeniti) nekim
drugim proizvodom (supstitutom) cjenovno je elastinija, jer je potroaima
jednostavno prijei na upotrebu drugog, zamjenskog dobra. Kod dobara koji
nemaju supstitute i nije ih jednostavno zamijeniti nekim drugim proizvodom
potranja je neelastina, odnosno, manje osjetljiva na promjenu cijene.
3) OPSEG ILI VELIINA TRITA
Elastinost potranje ovisi o tome koliko je iroko definirano trite. Usko
definirano trite u pravilu ima elastiniju potranju nego ire definirano
trite, budui da je lake nai zamjenu za jedan proizvod nego za grupu
proizvoda. Primjerice, trite hrane ima neelastinu potranju jer je gotovo
nemogue nai supstitut za hranu. No gledajui pojedinano, trita pojedinih
prehrambenih proizvoda su elastinija nego iroko definirano trite hrane,
budui da se pojedini prehrambeni proizvodi (maslac) mogu jednostavnije
nadomjestiti drugim prehrambenim proizvodima (margarin).
4) VREMENSKO RAZDOBLJE PRILAGODBE
U duem vremenskom razdoblju potranja postaje elastinija, te jae reagira na
promjenu cijene nego u kraem razdoblju. S protekom vremena potroai e se
lake prilagoditi promjenama cijena. Ako sada znatno poskupi benzin, trenutno
e se neznatno smanjiti kupovine benzina. Ali, u dugom roku ljudi se mogu
prilagoditi, promijeniti svoje navike, to moe znaajnije smanjiti kupovine
benzina. Oni mogu kupiti automobil koji troi manje benzina, kupiti automobil
na plin, preseliti se blie radnom mjestu,<
34
4.1.3. Mjerenje cjenovne elastinosti potranje
Kako mjerimo osjetljivost koliine potranje u odnosu na promjenu cijene?
Ekonomisti izraunavaju tzv. koeficijent cjenovne elastinosti potranje Ed,p kao
omjer postotne promjene koliine potranje i postotne promjene cijene:
Ed,p = = P
Q
%
% =
100*1
12
100*1
12
P
PP
Q
=
1
12
1
12
P
PP
Q
gdje je E oznaka elastinosti, d potranja, p cijena (p1 poetna cijena, p2
cijena nakon promjene) i q koliina potranje (q1 poetna koliina, q2
koliina nakon promjene).
Cjenovna elastinost potranje je postotna promjena traene koliine
podijeljena sa postotnom promjenom cijene.
Ako elimo izraunati elastinost potranje izmeu dvije toke na istoj krivulji
potranje (dakle izmeu (p1,q1) i (p2,q2)), ova gornja formula krije jedan
nedostatak kojeg u ozbiljnim analizama treba izbjei. Da bi izbjegli taj nedostatak
formulu dodatno modificiramo. Naime, baza u izraunu postotne promjene
cijene i koliine u gornjoj formuli je poetna cijena i koliina p1 i q1, prije
promjene. Umjesto te baze, potrebno je uvrstiti prosjenu cijenu i koliinu,
aritmetiku sredinu izmeu poetne i nove razine cijene i koliine, dakle
(p1+p2)/2 i (q1+q2)/2:
Ed,p = )12(*)21(
)21(*)12(
21
12
21
12
2
)21(
122
)21(
12
ppqq
ppqq
pp
pp
pp
pp
ili Ed,p = 12
21*
21
12
PP
PP
Koeficijent elastinosti potranje treba znati pravilno interpretirati, a budui da u
izraunu koristimo postotne promjene nije bitno u kojim se jedincima mjere
cijene (kune, lipe..) i koliine (komadi, tone...). Dobiven koeficijent cjenovne
elastinosti potranje Ed,p uvijek je negativan zbog zakona opadajue
potranje. No, zbog jednostavnosti ga pretvaramo u pozitivnu vrijednost
pomou apsolutnih zagrada i tada interpretiramo:
a) Ako je |Ed,p| > 1, potranja je elastinija na promjenu cijene, znai da
rast (pad) cijene od 1% dovodi do pada (rasta) koliine potranje za vie
od 1%, kao npr. za luksuzna dobra
35
b) Ako je |Ed,p|=1 , govorimo o jedininoj elastinosti potranje, znai da
rast cijene od 1% dovodi do pada traene koliine za 1%,
c) Ako je |Ed,p| < 1, potranja je neelastinija na promjenu cijene, rast cijene
od 1% dovodi do pada traene koliine za manje od 1%, kao npr. za nuna
dobra.
S obzirom na cjenovnu elastinost potranje, dobra dijelimo na nuna i
luksuzna:
a) nuna dobra cjenovna elastinost potranje je izmeu 1 i 0 (npr. Ed,p = -
0,2; Ed,p = -0,8), to piemo |Ed,p| < 1. Kada poraste cijena nunog dobra za
1% potranja za tim dobrom smanjit e se za manje od 1%.
b) luksuzna dobra cjenovna elastinost potranje je vea od 1 (npr. 2, -
3,..) to piemo |Ed,p| > 1. Kod luksuznih dobara potranja jae reagira na
promjenu cijena. Kada poraste cijena luksuznog dobra za 1%, potranja za tim
dobrom smanjit e se za vie od 1%. Vrijedi i obrat, ako se smanji cijena tog
dobra za 1%, potranja e se poveati za vie od 1%.
4.1.4. Razlike u cjenovnoj elastinosti potranje
Na sljedeim primjerima uoite razlike u cjenovnoj elastinosti potranje.
Slika 4.1. Elastina krivulja potranje
Slika 4.2. Neelastina krivulja potranje
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200 220
p
q
D
P1
P2
q1 q2
AB
Ova slika prikazuje relativno elastinu krivulju
potranju (|Ed,p|>1) s obzirom na cijenu, to znai da
e pad cijene od 1% dovesti do rasta potranje za vie
od 1%. Primijetite na grafu da je koliina potranje jae
reagirala na promjenu cijene.
Primjer na slici lijevo pokazuje relativno
neelastinu potranju (|Ed,p|
36
Slika 4.3. Savreno elastina i savreno neelastina krivulja potranje
Moemo zakljuiti da to je krivulja poloenija (blagog negativnog nagiba) to
je ona elastinija, to je krivulja okomitija, to je vie neelastinija.
Sljedei primjer pokazuje linearnu funkciju potranje i na prvi pogled rekli bismo
da ta krivulja ima jedininu elastinost, odnosno da promjena cijene dovodi do
jednake promjene koliine potranje. No je li zaista tako? Cjenovna elastinost
du linearne (pravocrtne) potranje nije konstantna i varira od nule do
beskonano. Iz donje slike mogu se izraunati cjenovne elastinosti u nekoliko
toaka na krivulji.
Primjerice, cjenovna elastinost u toki A iznosi: Ed,p (A) = (2-1)/(2+1) * ((10+9)/(9-10) =
= 1/3 * 19/-1 = -19/3 = - 6,33
U toki B elastinost iznosi: Ed,p(B) = (6-5)/(6+5) * (6+5)/ (5-6) =
= 1/11 *11/-1=-11/11 = - 1
U toki C elastinost iznosi: Ed,p(C) = (10-9)/(10+9) * (1+2)/(1-2) =
= 1/19 * 3/-1= -3/19 = - 0,16
Vidimo da linearna krivulja potranje im razliitu elastinost u pojedinim
tokama krivulje. U dijelu gdje je cijena visoka i koliina mala, elastinost je vea.
I obrnuto, uz niske cijene i visoke koliine elastinost je manja. Na samoj
polovini krivulje potranje (u toki B) elastinost je jedinina. U svim tokama
iznad polovine krivulja potranje je elastinija, a u svim tokama ispod
polovine krivulja potranje je neelastinija.
To nam govori da nagib krivulje nije isto to i elastinost krivulje. Dok je nagib
linearne potranje konstantan i ne mijenja se, gornji primjer pokazuje da se
elastinost mijenja du krivulje i ovisi o postotnim promjenama cijene i
koliine. Jedini izuzetak od tog pravila su krajnji sluajevi savreno elastine i
savreno neelastine potranje. Jedino se kod tih primjera o njihovoj elastinosti
moe zakljuiti iskljuivo na temelju njihovog nagiba.
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
p
q
A
B
C
0123456789
10111213
0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200 220
p
q
D
D'
Kod savreno elastine potranje (Ed,p= ) i sasvim
neznatna promjena cijene dovesti e do beskonano
velike promjene traene koliine (sluaj vodoravne
krivulje potranje). Kod savreno neelastine
potranje (okomite krivulje potranje) traena
koliina uope ne reagira na promjene cijena
(Ed,p=0).
37
4.1.5. Unakrsna cjenovna elastinost potranje
Znamo da postoje povezana dobra, neka dobra imaju supstitute, a neka su dobra
povezana u potronji na nain da je mogua jedino njihova zajednika potronja,
a tada govorimo o komplementima. Unakrsna cjenovna elastinost potranje
upravo mjeri osjetljivost promjene potranje za jednim dobrom kada se
mijenja cijena nekog drugog, povezanog dobra, supstituta ili komplementa i
oznaavamo je sa Edx,py (x i y su povezana dobra). Uzmemo li primjer piletine i
puretine, koji su supstituti u potronji, oznaimo potranju za piletinom sa dx, a
cijenu puretine sa py, tada je unakrsna cjenovna elastinost potranje za
piletinom kada se mijena cijena puretine:
Edx,py= py
Qx
%
% i kod supstituta je uvijek Edx,py > 0
Ako poraste cijena puretine, ljudi e poeti kupovati vie piletine, te raste
potranja za piletinom, zato je Edx,py pozitivna.
U sluaju komplemenata (raunala i programski paketi), unakrsna cjenovna
elastinost potranje za raunalima (dx), kada se mijenja cijena programskih
paketa (py) je:
Edx,py= py
Qx
%
% i kod komplemenata je Edx,py < 0
Ako poraste cijena programskih paketa py pada potranja za njima, ali e se
smanjiti i potranja za raunalima, jer su ta dva dobra povezana u potronji, zato
je Edx,py kod komplemenata negativna.
4.1.6. Veza izmeu elastinosti potranje i ukupnog prihoda poduzea
Jedno od kljunih pitanja za poduzea je kako e se promjena cijene njihovog
dobra odraziti na ukupne prihode od prodaje tog dobra. To e svakako ovisiti o
cjenovnoj elastinosti potranje. Stoga analiziramo vezu izmeu elastinosti i
ukupnog prihoda.
Ukupni prihod proizvoaa je jednostavan umnoak cijene P i koliine dobra Q
koja se proda na tritu (za potroaa je to iznos koji plaa za kupnju dobra). Na
Slici 4.5. vidimo da se uz cijenu 9 prodaje 40 komada, stoga je ukupni prihod UP=
p*Q= 9*40 = 360. Kada znamo cjenovnu elastinost potranje tada je jednostavno
izraunati kako e reagirati ukupni prihod kada se mijenja cijena proizvoda:
a) kada je potranja neelastina na cijenu |Ed,p|1, smanjenje cijene poveava
ukupni prihod, a poveanje cijene smanjuje ukupni prihod,
38
c) kada je potranja jedinino elastina |Ed,p|=1, smanjenje i poveanje
cijene ne dovode do promjene ukupnog prihoda.
To emo jasnije vidjeti na donjim slikama. Budui da je UKUPNI PRIHOD
umnoak cijene i koliine (P*Q), na slikama vidimo da mnoenjem cijene i
koliine zapravo izraunavamo povrinu pravokutnika ije su duljine stranica P i
Q. Ta povrina predstavlja ukupni prihod i mijenja se u svakoj pojedinoj toki na
krivulji potranje.
Slika 4.5. Ukupni prihod (elastina D) Slika 4.6. Ukupni prihod (neelastina D)
Krivulja potranje na Slici 4.5. je poloenija, elastinija. Tvrtka prvo zaraunava
cijenu 10 i uz nju prodaje 100 komada. Ukupni prihod UP=p*Q= 10*100=1000.
Ako spusti cijenu na 9, novi ukupni prihod bit e UP = p*Q= 9*120= 1080.
Snienjem cijene, tvrtka je poveala ukupni prihod zato to se suoava sa
elastinom krivuljom potranje. Slika 4.6. prikazuje neelastinu krivulju
potranje. Vidimo da se padom cijene sa 4 na 2 smanjila povrina pravokutnika
ispod krivulje potranje, to znai da je s padom cijene smanjen ukupni prihod.
Tvrtkama koje se suoavaju sa neelastinom krivuljom potranje, isplati se
poveavati, a ne sniavati cijene.
4.1.7. Dohodovna elastinost potranje
Osim cjenovne i unakrsne cjenovne elastinosti potranje, ekonomisti esto
analiziraju utjecaje ostalih varijabli na potranju, kao npr. dohodak. Koeficijent
dohodovne elastinosti potranje Ed,I mjeri kako se mijenja koliina potranje
kada se mijenja potroaev dohodak. Ovdje se takoer mjeri osjetljivost
potroaa, ali sada promatramo kako potroa reagira na promjene dohotka.
Koeficijent dohodovne elastinosti potranje Ed,I stoga jednostavno
izraunavamo kao omjer postotne promjene koliine potranje i postotne
promjene dohotka (I - engl. income):
Ed,I = I
Q
%
%
0123456789
10111213
0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200 220
p
q
D
A
B
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
p
q
D
39
U jednom od prethodnih poglavlja ve smo spominjali kategorije normalnih i
inferiornih dobara. Koeficijent dohodovne elastinosti nam pomae da
izvrimo podjelu dobara na inferiorna i normalna. Naime, ako porast
dohodaka dovodi do porasta traenih koliina, takva dobra nazivamo
normalna dobra. Budui da se u ovom sluaju koliina potranje i dohodak kreu
u istom smjeru, koeficijent dohodovne elastinosti za normalna dobra je
pozitivan ili Ed,I > 0.
Kod inferiornih dobara koeficijent dohodovne elastinosti je negativan ili Ed,I
< 0, to znai da e porast dohotka dovesti do smanjenja kupovina inferiornih
dobara. To je jedna rjea kategorija dobara koju su potroai gotovo primorani
kupovati pri niskim razinama dohotka. Ako dohodak raste, ljudi smanjuju
kupovine tih dobara i zamjenjuju ih drugim, poeljnijim dobrima. Jedan
jednostavan primjer inferiornog dobra je vonja autobusom. Ljudi s vrlo niskim
primanjima primorani su koristiti usluge javnog prijevoza budui da im je
automobil luksuz. im dohodak dovoljno naraste da su u mogunosti kupiti
automobil, potroai smanjuju koritenje usluga javnog prijevoza.
Meu normalnim dobrima takoer postoje razlike u dohodovnoj elastinosti.
Nuna dobra (hrana) slabije reagiraju na promjenu dohotka (kupovine se
poveavaju ali u manjem opsegu), dok kod luksuznih dobara kupovine
znaajnije rastu u sluaju porasta dohotka.
4.2. Elastinost ponude (pojam i determinante)
Kao i potroai, i proizvoai su razliito osjetljivi na promjene cijena dobara koje
proizvode. Iz zakona ponude znamo da e porast cijene dovesti do poveanja
proizvodnje i ponude. Pitanje je samo koliko e reagirati ponuda na promjenu
cijene?
Elastinost ponude na cijenu mjeri promjenu koliine ponude dobra uslijed
promjene cijene tog dobra. Koeficijent cjenovne elastinosti ponude Es,p
izraunava se na isti nain kao i kod potranje, jedina je razlika to se izraunava
na temelju krivulje ponude. Dakle,
Es,p = p
Qs
%
%=
12
21*
21
12
PP
PP
Elastinost ponude mjeri za koliko e se % promijeniti koliina ponude ako se
cijena promijeni za 1%. Koeficijent cjenovne elastinosti ponude je pozitivan.
Ponuda je elastina na promjenu cijene ako ponuena koliina znaajno reagira
na promjenu cijene i tada je Es,p > 1. Ponuda je neelastina na promjenu cijene
40
ako ponuena koliina neznatno reagira na promjenu cijene i tada je 0 < Es,p < 1,
dok kod jedinine elastinosti ponuena koliina reagira u istom obujmu kao i
cijena, te je Es,p=1.
Cjenovna elastinost ponude ovisi o sljedeim determinantama:
1) PRILAGODLJIVOST PROIZVOAA
Kad se promijeni cijena, neki proizvoai nee se moi odmah prilagoditi i
poveati svoju proizvodnju, jer e imati potekoa pri nabavi potrebnih resursa
koji im trebaju za poveanu proizvodnju. U tom sluaju njihova je ponuda
neelastina. Proizvoai koji su se u stanju brzo prilagoditi porastu cijena, mogu
vrlo brzo odgovoriti poveanjem proizvodnje i nabaviti potrebne resurse ili
inpute. U tom sluaju ponuda je elastinija na promjenu cijene.
2) VREMENSKI HORIZONT
U duem vremenskom roku proizvoaima je lake prilagoditi svoje kapacitete
proizvodnje, poveati broj radnika i nabaviti dodatne strojeve, stoga je u duem
vremenskom roku ponuda elastinija na promjenu cijene. U kratkom roku
ponekad je gotovo nemogue prilagoditi svoje resurse na nain da se povea
proizvodnja. Mogue je poveati broj radnika, ali ne i kapitalna dobra. Stoga je u
kratkom roku ponuda obino neelastinija na promjenu cijene.
4.2.1. Razlike u cjenovnoj elastinosti ponude
Kao i kod potranje, postoje krajnji sluajevi elastinosti krivulje ponude. To su
savreno elastina ponuda (vodoravna S') sa Es,p = i savreno neelastina
ponuda (okomita S) sa Es,p=0. U prvom sluaju neznatna promjena cijene dovodi
do beskonano velike promjene ponude, a u drugom promjena cijene uope ne
utjee na promjenu ponuene koliine. Izmeu ta dva krajnja sluaja postoje
elastinije i manje elastine krivulje ponude ovisno o tome u kojem postotku
reagira ponuena koliina na postotnu promjenu cijene. to je krivulja ponude
poloenija, blaeg pozitivnog nagiba to je ona elastinija, to je ona strmija, to
je neelastinija. Nacrtajte sami ta dva sluaja.
Slika 4.7. Savreno elastina i savreno neelastina ponuda
01
23
456
789
1011
1213
0 20 40 60 80 100 120 140 160 180
p
q
S
S'
Sve to je reeno kod analize elastinosti
potranje vrijedi i kod ponude, jedino to
treba imati na umu da je predznak
koeficijenta elastinosti ponude uvijek
pozitivan zbog zakona ponude.
41
4.3. Primjena modela ponude i potranje
Upoznavanje sa elastinostima ponude i potranje omoguuje nam analizu
posljedica intervencija drave na tritima. Moderne ekonomije su mjeovite
ekonomije, koje tritima preputaju odluke o proizvodnji i potronji i alokaciji
resursa, a drava se ukljuuje kako bi poveala efikasnost, promicala pravednost
i osiguravala makroekonomsku stabilnost i rast. to se dogaa u sluajevima kad
se drava umijea na trite?
4.3.1. Utjecaj porezne politike na ponudu i potranju
Znamo da uvoenje poreza, poveanje poreznih stopa ima odreeni uinak na
potronju i na proizvodnju. Postavlja se pitanje kakav je konaan ekonomski
uinak uvoenja poreza, tko zaista plaa porez, odnosno tko snosi teret poreza.
Da li su to potroai, ili proizvoai, ili jedni i drugi? U toj analizi mogu nam
pomoi ponuda i potranja i njihove elastinosti na promjenu cijena. One nam
slue kako bismo istraili rasprostiranje uinaka porezne politike, bilo da se radi
Recommended
