Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJEBH NEZAVISNI DNEVNIK Sarajevo www.oslobodjenje.ba

UTORAK, 6. 3. 2012.

Godina LXVIII Broj 23.426

DISKRIMINACIJA Ni svi heroji rata nisu jednaki

Cenzus samo herojima ARBiH i MUP-aPolitika odlu~ila da se cenzus ne uvodi za dobitnike najvi{ih ratnih priznanja HVO-aKRIZA U OBRAZOVNOM SISTEMU FEDERACIJE9. strana

PREDSJEDNI[TVO STRANKE DEMOKRATSKE AKCIJE

DJECA NA PRINUDNOM RASPUSTUJosip Peri}

2-3. strana

Mostar sa vi{e op}ina7. strana

VLAST MOGU]E USPOSTAVITI ZA 24 SATA

5. strana

Potvr|ena pobjeda Vladimira Putina

Pucnjava u sarajevskom naselju Alipa{ino Polje 17. strana

RANJEN U RAZMJENI VATRE OSCE: IZBORI NISU BILI PO[TENI S POLICIJOM21. strana

DANAS PRILOG

U @I@ISusret Lagumd`ija - Budimir

2

utorak, 6. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

KRIZA U OBRAZOVNOM SISTEMU[trajk u TK-u

Djeca na prNa|a Avdiba{i} - Vukadinovi}: Poziv direktorima

Lagumd`ija i Budimir nakon razgovora

Kako nam je objasnio Admir Terzi}, predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja TK-a, u {kolama }e se tokom {trajka obavljati minimum poslova, dok }e se za u~enike zavr{nih razreda nastava odvijati po va`e}em rasporedu

Gospodarska diplomatijaPutem MIP-a trebali bismo ostvariti {to kvalitetnije kontakte sa institucijama stranih dr`ava i gospodarskim subjektima drugih dr`ava, ka`e Budimir Lagumd`ija: NATO i EU su veliki ciljevi^injenica je da entiteti nemaju ustavnu nadle`nost u vanjskoj politici, jer je vanjska politika na dr`avnoj razini, ali je entitetima svakako stalo da kroz Ministarstvo vanjskih poslova BiH u funkciju stave ekonomsku, odnosno gospodarsku diplomatiju, kazao je @ivko Budimir, predsjednik Federacije BiH, nakon ju~era{njeg susreta sa Zlatkom Lagumd`ijom, ministrom vanjskih poslova BiH. u NATO, o eventualnim ulogama i mehanizmima za ubrzanje puta BiH u Evropsku uniju, ali i o ekonomskom ja~anju BiH kroz ja~anje svih njenih subjekata. U svemu nabrojanom, ministar Lagumd`ija vidi veliku ulogu institucija sa ni`ih razina vlasti u BiH sa ~ijim se liderima nedavno sastao. - Mogu re}i da sam ohrabren svime {to sam ~uo u proteklih pet dana. Mislim da se stvara jedna atmosfera u kojoj, ako ni{ta, jedni drugima dajemo {ansu da jedni drugima vjerujemo vi{e nego {to je to bio slu~aj do sada. Mislim da je to najva`nija poruka sa svih ovih razgovora, rekao je Lagumd`ija, a prenijela Fena. NATO i EU su, prema Lagumd`ijinom mi{ljenju, va`ni i veliki ciljevi za BiH pa se ne smije dozvoliti da iko ko mo`e pomo}i na putu ka tim ciljevima bude iz toga isklju~en. On je u obra}anju medijima nakon susreta sa Budimirom istakao da bi BiH na predstoje}em samitu NATO-a u Chicagu mogla da bude dobra vijest.Admir Terzi}: Dogovaramo strategiju

Podr{ka sudija i tu`ilacaSindikalna organizacija sudova i tu`ila{tava Tuzlanskog kantona ju~er je podr`ala {trajk osnovnog i srednjeg obrazovanja, te najavila da 13. mar ta ove godine stupa u {trajk upozorenja.

Zaposlenici u osnovnim i srednjim {kolama u Tuzlanskom kantonu, njih oko 5.700, ju~er su zbog najavljenog smanjenja plata za 6,5 posto svim bud`etskim korisnicima stupili u generalni {trajk. Kako nam je objasnio Admir Terzi}, predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja TK-a, u {kolama }e se tokom {trajka obavljati minimum poslova, dok }e se za u~enike zavr{nih razreda nastava odvijati po va`e}em rasporedu. Vlada TK-a je u novembru pro-

Damir Ma{i}, federalni ministar obrazovanja

Razgovor je uvijek boVrijeme pokazuje da FBiH nedostaje ustavnopravni okvir koji bi odgovarao interesima i potrebama svih gra|anaKomentiraju}i ju~era{nji polusatni {trajk upozorenja u svim osnovnim i srednjim {kolama u Federaciji BiH, federalni ministar obrazovanja Damir Ma{i} ka zao je kako je razgovor i dogovaranje uvijek bolji put za rje{avanje bilo kojeg problema od bilo kakvih radikalnih poteza. [trajkovi upozorenja nisu problem, ka`e Ma{i}, kao {to su to generalni {trajkovi zbog kojih }e u kona~nici najvi{e ispa{tati djeca. - S pozicije federalnog ministra obrazovanja jako je nezahvalno komentirati ovaj problem, jer on nije nastao na federalnom nivou, nego je direktno vezan za pojedine kantone i stanje u oblasti koja je po Ustavu FBiH kantonalna nadle`nost, rekao je Ma{i} za Oslobo|enje. On je naglasio kako federalno Ministarstvo obra zovanja i nauke, kao i on kao ~elnik tog ministarstva, stoje na raspolaganju svima, i sindikatima i resornim kantonalnim ministarstvima, za bilo koju vrstu pomo}i kako bi problemi u oblasti obra zovanja bili preva zi|eni. - Generalno smatram da je uvijek bolje razgovarati i poku{ati do}i do dogovora, jer to sigurno daje bolje rezul-

Otvoriti tr`i{ta- Putem Ministarstva vanjskih poslova BiH trebali bismo ostvariti {to kvalitetnije kontakte ne samo sa institucijama stranih dr`ava ve} i sa gospo-

Konsenzus oko MAP-a- Postoji puni konsenzus kod svih aktera s kojima sam razgovarao da u Chicagu treba u~initi sve da BiH i formalno dobije status MAP-a (Akcioni plan za ~lanstvo), a da se nakon toga krene u unutarnju transformaciju koja je vi{e politi~ke i institucionalne, nego vojne prirode, rekao je Lagumd`ija. dar skim su bje kti ma dru gih dr`ava. To bi trebalo omogu}iti aktivnije prisustvo gospodarskih subjekata iz oba entiteta, odnosno iz BiH, na drugim tr`i {ti ma, a s dru ge stra ne, omogu}iti i odre|ene strane investicije na tr`i{tima BiH, rekao je Budimir za Oslobo|enje. Susret Lagumd`ije i Budimira zavr{ni je u nizu sastanaka koje je {ef bh. diplomatije imao s predstavnicima vlasti iz Republike Srpske, distrikta Br~ko i Federacije BiH. Sa sugovornicima na ni`im razinama vlasti Lagumd`ija je razgovarao o ubrzanju puta BiH

Pozitivni procesi- Dopredsjednici Federacije BiH i ja smatramo da je ovo prvi korak u nizu ovakvih susreta koji }e uslijediti izme|u ~lanova Vije}a ministara, odnosno dr`avnih ministara i predstavnika drugih razina vlasti. O~ekujem da i ostali dr`avni ministri razgovaraju sa predstavnicima razli~itih razina vlasti i smatram to po`eljnim i normalnim. Time bi se relaksirali odnosi unutar BiH i razvili pozitivni procesi, poru~io je Budimir. On je istakao da je jedan od ciljeva na putu BiH ka integracijama EU i kona~no iznala`enje rje{e nja za pro ve dbu pre su de Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slu~aju Sejdi} - Finci.M. \UROVI] RUKAVINA

V I J E S T I

BH POLICAJCI U MISIJI UN-a U LIBERIJI

Svi na rukovodnim polo`ajimaBiH je proteklih 12 godina pokazala spremnost da ispo{tuje me|unarodne obaveze i da puni doprinos uspostavi mira i o~uvanju sigurnosti u brojnim misijama u svijetu. Jedna od njih je i mirovna misija UN-a u Liberiji (UNMIL), u kojoj se trenutno nalazi osam policijskih slu`benika iz BiH, a u ovoj godini se o~ekuje raspore|ivanje jo{ {est policajaca. Trenutno su svi bh. ~lanovi misije raspore|eni na pozicijama tim lidera, {to zna~i da se svi nalaze na rukovode}im polo`ajima u misiji, saop}eno je iz Ministarstva sigurnosti BiH. Bh. policijski slu`benici su dobili medalje, specijalne zahvalnice za predan rad i profesionalno izvr{avanje zadataka od rukovodstva UNPOL-a u Liberiji. Tim povodom i ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi} ~estitao je policijskim slu`benicima BiH u Liberiji na ovom uspjehu, a pohvalio je i doprinos bh. policajaca u o~uvanju mira i sigurnosti u drugim misijama. BiH sudjeluje u mirovnoj mi-

siji u Liberiji - UNMIL od 2004. godine, a do danas su sudjelovala 64 policajca. Iz BiH je u operacijama podr{ke miru od 2000. godine do danas sudjelovalo 155 policijskih slu`benika i to u mirovnim misijama u Liberiji, Sudanu - Ju`nom Sudanu, Kipru, Isto~nom Timoru i Haitiju. BiH trenutno sudjeluje u tri mirovne misije, u Sudanu, Liberiji i Kipru, sa 44 policijska slu`benika. Zna~ajan doprinos o~uvanju mira, ali i afirmaciji dr`ave BiH u svijetu, dale su i pripadnice ljep{eg spola, imaju}i u vidu da je do sada 21 policijska slu`benica sudjelovala u me|unarodnim misijama, saop}eno je iz Ministarstva sigurnosti BiH.

OSLOBO\ENJE utorak, 6. mart/o`ujak 2012.

U @I@I

3

U FEDERACIJE

rinudnom raspustuNeprihvatljivo smanjenje plataPredsjedni{tvo Saveza samostalnih sindikata BiH ju~er je uputilo izraze podr{ke kolegama iz sindikata obrazovanja, koji su na prostoru osam kantona Federacije BiH stupili u {trajk upozorenja, odnosno u generalni {trajk u Tuzlanskom kantonu, podsje}aju}i da ve} nekoliko dana traje i generalni {trajk zaposlenih u obrazovanju u Kantonu 10. Savez samostalnih sindikata BiH nikada ne}e pristati na umanjivanje prava radnika u bilo kojem sektoru, a posebno ne u obrazovanju koje treba biti jedan od glavnih stubova svakog razvijenog dru{tva. Trenutna situacija u ovom sektoru je jo{ jednom, na najdirektniji na~in, pokazala potrebu ustavnih promjena u Federaciji BiH i vra}anja ovog i sektora policije, zdravstva i rada na nivo FBiH, saop}eno je Saveza samostalnih sindikata BiH. ju, koje rade u stopostotnom kapacitetu, pu{tali faks na kome pi{e: zar vam nije neugodno? kazala nam , je ministrica, dodaju}i da prijedlog o smanjenju plata za 6,5 posto nije hir Vlade, nego potreba kako bi se odr`ao stabilnim finansijski sistem TK-a. Tako|er, Vlada je na ju~era{njem sastanku zadu`ila Tim za pregovore da pozove predstavnike sindikalnih organizacija, kako bi se na{ao izlaz iz trenutne situacije. Uz to, Ministarstvo je ju~er uputilo poziv svim direktorima osnovnih i srednjih {kola na podru~ju Kantona.Zatvorena vrata {kola u Tuzli

Selvedin [atorovi}, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja BiH

Izjedna~iti primanja[trajk upozorenja prosvjetnih radnika ju~er je odr`an {irom Federacije BiH, izuzev Tuzlanskog kantona, gdje je nastava obustavljena, te Kantona 10 u kojem je nema od 8. februara. - Jedini izlaz je izjedna~avanje primanja, prebacivanje obrazovanja na federalni nivo, a uz to uskla|ivanje ne samo koeficijenata ve} i pedago{kih standarda. Za to nisu potrebna velika sredstva, jer sada imamo deset ministarstava, pa deset pedago{kih zavoda... Mogli bismo napraviti u{tede, te formirati fond na nivou FBiH, ka`e predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja BiH Selvedin [atorovi}. Iako je ju~er u Srednjobosanskom kantonu po~ela nastava, {trajk je u ovom dijelu FBiH samo zale|en. - Tamo ni{ta nije rije{eno, ve} je {trajk zale|en zbog obe}anja. Ako pregovori ne budu dali rezultate, {trajk }e biti aktiviran. U Kantonu 10 prekid nastave traje od 8. februara, a tu prosvjetari nemaju s kim ni razgovarati, napominje [atorovi}. Prema [atorovi}evim rije~ima, prve reakcije na obustavu nastave u TK-u idu ka tome da }e se ona poku{ati ugu{iti. Najbolja situacija vlada u Kantonu Sarajevo u kojem je do{lo do {trajka upozorenja, ali on nije uticao na odvijanje J. M. nastavnog procesa.

{le godine smanjila plate svim bud`etskim korisnicima za dva posto. Potom, prema nacrtu bud`eta za 2012, Vlada je predvidjela smanjenje plata za novih 6,5 posto.

Podijeljeni sindikatiNa{i zahtjevi su da se ukinu one jednostrane odluke o smanjenju plata za posljednja tri mjeseca i da se u prijedlogu bud`eta za 2012. planiraju sredstva da ostanu plate na nivou oktobra 2011. Tako|er, tra`imo da se naknade ispla}u-

ju u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom kazao je Terzi}. , Ipak, u cijeloj pri~i ni sindikati nisu jedinstveni. U sedam {kola iz Tuzlanskog kantona, okupljenih oko sindikata OKI, ju~er se odvijala nastava po redovnom rasporedu. S druge strane, Na|a Avdiba{i} Vukadinovi}, ministrica obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK-a, u izjavi za na{ list je kazala da je ohrabruje ~injenica da ve}ina uposlenika ne `eli da ide u {trajk. Danas (ponedjeljak, op.a) su sindikati {kolama koje ne {trajku-

InstrukcijaRadi se o instrukciji da se u srijedu, 7. marta, u skladu sa raspolo`ivim nastavnim osobljem, organizuje izvo|enje nastave, a sve kako bi se u~enicima omogu}io neometan pristup obrazovanju. Jer, tom djecom nema niko pravo manipulisati. U protivnom, svako onaj ko manipuli{e djecom, snosit }e posljedice kazala je ministrica Avdi, S. KARI] ba{i} - Vukadinovi}.

olji put do rje{enjatate nego bilo kakvi radikalni potezi bilo koje vrste. Kad je rije~ o {trajku upozorenja, koji smo imali u FBiH ju~er, to ne}e nikome na{koditi, ali tamo gdje imamo generalni {trajk, bojim se da }e neko morati nadoknaditi izgubljene sate nastave i bojim se da }e se kola slomiti na onima koji su za svu ovu situaciju u obrazovanju najmanje krivi, a to su na{a djeca, kazao je Ma{i}. On je podsjetio da je po~etkom pro{le sedmice na sastanku Koordinacije federalnog i kantonalnih ministara obrazovanja donijeta odluka kojom je formirana radna grupa za izradu prijedloga jedinstvenih pedago{kih standarda i normativa za teritorij cijele FBiH. No, Ma{i} nagla{ava kako }e u provo|enju tog dokumenta, s obzirom na ustavno ure|enje FBiH prema kojem je obra zovanje u nadle`nosti kantona, klju~nu ulogu imati politika. - Ukoliko ne bude politi~ke volje da se jedinstveni pedago{ki standardi i normativi provedu u cijeloj FBiH, a s obzirom na to da su po Ustavu kantoni nadle`ni za oblast obra zovanja, sve }e ostati kako je i bilo. Na`alost, obra zovanje je kantonalna nadle`nost i zato mi u toj oblasti za sve imamo deset adresa u FBiH, i kad su u pitanju nastavni planovi i ulaganja itd. Vrijeme poka zuje da nam nedostaje ustavnopravni okvir koji bi odgovarao interesima i potrebama svih gra|ana FBiH i da su to pitanja koja }emo morati otvoriti, poru~io je Ma{i}.

Danas nastava u HB@-uSindikati osnovnog obrazovanja i odgoja Hercegbosanske `upanije ju~er su odlu~ili prekinuti generalni {trajk koji traje od sredine velja~e. Do prekida je do{lo nakon sastanka predstavnika sindikata s ~elnicima dva HDZ-a u ovoj `upaniji. - Zadr`avamo pravo odmrzavanja {trajka bez potrebe pokretanja nove procedure, ukoliko ponovno do|e u pitanje socijalno-ekonomski polo`aj ~lanova sindikata. Dva HDZa su se obvezala da }e sva pitanja vezana za na{e zahtjeve rje{avati `urno nakon imenovanja nove vlade i resornog ministra, priop}eno je iz sindikata. Nastava u svim osnovnim {kolama u HB@-u nastavlja se od danas. J. G.

S. [e. Ma{i}: Potrebna politi~ka volja

BAKIR IZETBEGOVI]

[PIRI] - CUC

IBRAHIMOVI] - HAR^ENKO

MILORAD DODIK

Zahvalnost za interesovanje o BiH^lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} primio je delegaciju parlamentaraca Evropskog parlamenta i parlamenata Velike Britanije i Turske, a koju je predvodila baronesa Sayeeda Warsi, predsjednica Konzer vativne stranke Velike Britanije. ^lanovi delegacije su prezentovali aktivnosti u toku vi{ednevne posjete BiH, kao i ideje o budu}im projektima. Istakli su `elju za bli`om saradnjom stranaka desnog centra u BiH i regiji. Izetbegovi} je zahvalio delegaciji na dolasku u BiH, kao i zbog konstantnog zanimanja za situaciju u BiH, i naro~ito za posjetu Srebrenici.

U~initi BiH partneromMinistar finansija i trezora BiH Nikola [piri} predstavio je ju~er u Sarajevu rezidentnom predstavniku MMF-a u BiH Milanu Cucu aktivnosti resornog ministarstva kako bi {to prije bio kreiran bud`et za ovu godinu, koji mora podrazumijevati i mjere {tednje. Nagla{avaju}i va`nost obezbje|enja fiskalne stabilnosti BiH, [piri} je ocijenio da bi rje{avanje pitanja bud`eta i globalnog fiskalnog okvira za period 2012-2014. godina u~inilo BiH kredibilnim par tnerom me|unarodnim finansijskim institucijama. Razmijenjena su mi{ljenja o razli~itim modelima dalje saradnje BiH i MMF-a.

Unaprijediti saradnjuAmbasador Rusije u BiH Aleksandar Bocan Har~enko ju~er je tokom razgovora sa ministrom odbrane BiH Muhamedom Ibrahimovi}em ponudio pro{irenje bilateralne i saradnje u oblasti odbrambene industrije. Ibrahimovi} je naglasio da nisu iskori{tene sve mogu}nosti za kvalitetniju saradnju, te istakao da MOBiH ostaje otvoren za razvoj i unapre|enje odbrambene saradnje sa MO Rusije. Tokom posjete Har~enka i vojnog ata{ea pukovnika Ivana Vladimirovi~a Popova predstavio je pozitivne pomake na planu rje{avanja vlasni{tva nad perspektivnom vojnom imovinom.

^estitka PutinuPredsjednik RS-a Milorad Dodik ~estitao je Vladimiru Putinu pobjedu na izborima za predsjednika Ruske Federacije, uz uvjerenje da }e RS i Rusija nastaviti uspje{nu politi~ku, ekonomsku i kulturnu saradnju na obostranu korist i dobrobit naroda koje ve`e prijateljstvo i duboke historijske veze. Velika podr{ka koju ste dobili na izborima dokaz je da su gra|ani Rusije prepoznali napore koje ste ulo`ili na stabilizaciji prilika u Va{oj zemlji i napredak koji je ostvaren, zbog ~ega su odlu~ili da Vam uka`u povjerenje u vo|enju zemlje, isti~e se u Dodikovoj ~estitki.

4

DOGA\AJI

utorak, 6. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANABosna i Hercegovina se pretvara u partokratiju

Provedba presude Sejdi} - Finci

Komisiji mandat isti~e 12. marta

Foto: D. ]UMUROVI]

NA REDU TRINAESTORICA^lanovi kolegija Privremene zajedni~ke komisije oba doma PSBiH danas razgovaraju s predsjednicima stranaka

Mladen Bosi},predsjednik SDS-a

DOBAR LO[

ZAO

KLUB BO[NJAKA RS-a^ude se, a pomalo i skandaliziraju, eresovski Bo{njaci nad odlukom Milorada Dodika da, umjesto Mirka Zovka, Ustavni sud povjeri D`erardu Selmanu. O~ekivali su, vele, opet Hrvata. A vo`d se, evo, odlu~io za privatnog Bo{njaka. Stvarno, skandal! Osobito za nas u Federaciji, gdje privatnih Hrvata (a i Srba) nema. Po sudovima i ina~e!

Niti jedan od predsjednika 13 bh. parlamentarnih stranaka do ju~er nije otkazao u~e{}e u radnokonsultativnom sastanku sa ~lanovima kolegija Privremene zajedni~ke komisije oba doma PSBiH za provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava u slu~aju Sejdi} - Finci zakazanom za danas u Sarajevu.

Dr`ava apsurdaNeizvjesno je da li }e sastanak kona~no dovesti do pribli`avanja stavova i politi~kog dogovora oko konkretnih prijedloga ustavnih amandmana kojima bi se i nacionalnim manjinama i nacionalno neopredijeljenim u BiH omogu}ilo da budu birani za ~lanove Predsjedni{tva BiH i delegirani u Dom naroda PSBiH. Samo tri dana kasnije, 9. marta, o istoj temi razgovara}e lideri {est najja~ih politi~kih stranaka u BiH. Nakon {to se odr`e svi pomenuti susreti, Privremena zajedni~ka komisija sasta}e se posljednjeg dana svog mandata, 12. marta. Predstavnik Vije}a nacionalnih manjina u komisiji Vehid [ehi} od dana{njeg sastanka o~ekuje ve} vi|eno, {to zna~i donekle pribli`ene stavove oko Doma naroda u smislu formiranja ~etvrtog kluba delegata iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih, te i dalje zategnute i dijametralno suprotne stavove oko na~ina izbo-

ra ~lanova Predsjedni{tva BiH. - Treba sve poku{ati. Ovo je dr`ava apsurda pa se mo`e desiti ne{to neo~ekivano i dobro za implementaciju presude Sejdi} Finci, ka`e [ehi}. Kao najve}i problem u provedbi presude isti~e dva razli~ita koncepta u vi|enju izbora ~lanova Predsjedni{tva. - Jedan je direktni izbor u kojem se svi mogu kandidovati, s tim da jedan kandidat mora biti iz RS-a, a dva ne smiju biti iz reda istog na-

IVO MIRO JOVI]U ovom slu~aju, ova bi se rubrika trebala zvati Kucamo na vrata zaboravljenih asova. Naime, usred `estoke polemike o Zakonu o sukobu interesa, objelodanjena je jedna anegdota vezana za hrvatskoga viteza Jovi}a. Dao je, naime, na procjenu poklon koji je vrijedio 98, a komisija koja je to utvrdila potro{ila je 700 maraka. Ma, uvijek je Ivo Miro vukao korisne poteze!

DVA KONCEPTA Kao najve}i problem u provedbi presude, [ehi} isti~e dva razli~ita koncepta u vi|enju izbora ~lanova Predsjedni{tvaroda. Drugi koncept je posredan izbor iz PSBiH za ~lanove Predsjedni{tva. Prvi koncept zastupaju predstavnici stranaka iz RS-a, ali, izme|u redova, i neke stranke iz FBiH bi to prihvatile, dok stranke sa hrvatskim predznakom insistiraju na posrednom izboru, poja{njava [ehi}.

VLADIMIR PUTINZovu ga ruskim carem, a on to, nakon nedjeljnih izbora, zapravo, i jeste. Osigurao je, naime, {estogodi{nji mandat, a budu}i je ve} bio i predsjednik i premijer, osigurao je najdugovje~nije vladanje Rusijom u povijesti. Osobito {to se iz dana{nje perspektive ne vidi tko bi ga i poslije ovoga mandata mogao maknuti iz Kremlja.

Dva prijedlogaOn ka`e da prijedlog sa direktnim izborom u potpunosti zadoFoto: Senad GUBELI]

voljava obaveze proistekle iz presude Sejdi} - Finci, jer se njima svima omogu}ava pasivno bira~ko pravo. Posrednim izborom, donekle bi se mogla izbje}i majorizacija hrvatskog naroda. [ehi} napominje i problem diskriminacije u odnosu na konstitutivne narode, jer i dalje ekskluzivno pravo na za{titu vitalnih nacionalnih interesa kad je u pitanju dr`ava BiH, ima}e Srbi iz RS-a i Hrvati i Bo{njaci iz FBiH. On ne o~ekuje da }e se u rje{enjima prihvatiti da se Srbi za Dom naroda PSBiH delegiraju i iz FBiH, a Hrvati i Bo{njaci i iz RS-a. Ve} jednom produ`eni mandat Privremenoj zajedni~koj komisiji isti~e 12. marta, kad se od nje o~ekuju konkretni prijedlozi amandmana na Ustav BiH kojima bi se uklonile diskriminatorske odredbe za pripadnike nekonstitutivnih naroda u BiH u skladu s presudom Evropskog suda za ljudska prava u slu~aju Sejdi} - Finci. [ehi} o~ekuje da Komisija ne}e posti}i jedinstvenu ve}inu oko prijedlog amandmana, te da }e u PSBiH, po okon~anju svog posla, najvjerovatnije poslati jedinstven prijedlog za Dom naroda i dva prijedloga za Predsjedni{tvo BiH - jedan sa posrednim i jedan sa neposrednim izborom ~lanova. Presuda u slu~aju Sejdi} - Finci donesena je krajem 2009. i BiH jo{ nije uspjela da je provede.M. \UROVI] RUKAVINA

VIJEST U OBJEKTIVU

MAHMUD AHMEDINED@ADIranski je predsjednik do`ivio neo~ekivani debakl; ~ak i u ruralnim predjelima, njegovim starim upori{tima, ajatolah Hamneiji ostvario je uvjerljivu pobjedu. [to se ti~e aktualnog iranskog zveckanja nuklearnim oru`jem, povijesni petak vjerojatno ne}e imati utjecaja. Ali, zato, ve} sada, navje{}uju epilog predsjedni~kih izbora 2013.

Zdravo starenjeIzlo`ba slika Emira Mire Karamehmedovi}a pod nazivom Zdravo starenje sve~ano je otvorena ju~er u Centru za zdravo starenje u Novom Sarajevu. Mnogobrojni posjetioci bili su u prilici pogledati interesantne slike ra|ene u tehnici ulje na platnu, razli~itih dimenzija i motiva, uglavnom posve}ene osobama tre}e `ivotne dobi. Sarajlije, stariji, ali i mla|i nara{taj, izlo`bu Zdravo starenje mogu pogledati do 16. mar ta ove godine. Izlo`bu je otvorio direktor Op}e bolnice Prim. dr. Abdulah Naka{ Bakir Naka{. Mr. B.

VIJEST U

BROJU

konvertibilnih maraka du`an je doma}im i stranim bankama u prosjeku svaki gra|anin Bosne i Hercegovine.

3.277

OSLOBO\ENJE utorak, 6. mart/o`ujak 2012.

INTERVJU

5

Josip Peri}, zastupnik HSP-a u Skup{tini HB@-a

Vlast mogu}e uspostaviti za 24 sataHDZBiH je isklju~ivi krivac za neformiranje vlasti u HB@-u. Oni po svaku cijenu `ele preuzeti vlast, a istovremeno za njih nitko nije po{ten, legitiman ili Hrvat osim njihRazgovarao: Jurica GUDELJ

Gospodine Peri}, Hercegbosanska `upanija, nakon {to je premijer Nediljko Rimac podnio ostavku, sada nema nikakvu izvr{nu vlast. [to to zna~i za stanovnike ove `upanije? - Mi ve} odavno nemamo Vladu i ovime ne gubimo puno. Pozitivno je {to vi{e nemamo ljude na vlasti koji }e nekontrolirano tro{iti prora~unski novac. Mislim da }e ovo biti pritisak da se vlast {to prije formira i da }e ljudi uvidjeti da se ovako vi{e ne mo`e. Apsurdno je da gotovo godinu i pol nakon izbora mi nismo niti jedan korak oti{li naprijed u procesu uspostave vlasti.

Dimne bombePri~a o uspostavi vlasti u HB@-u traje toliko dugo da se vi{e i ne zna zbog ~ega je nemogu}e osigurati dvotre}insku ve}inu u Skup {ti ni, po tre bnu za potvr|ivanje nove vlade. Zbog ~ega se sada ne mo`e do}i do dogovora? - Nema tu nikakva ozbiljnoga razloga za neformiranje vlasti i, da imamo valjan razlog, to bi bilo dobro. Rije~ je o problemu pojedinih stranaka koje po pamet idu u Mostar, Banju Luku ili Sarajevo. Oni imaju zabranu iz svojih centrala da koaliraju sa strankama platforme. Mislim da je to suludo i da su svi oni koji to rade jednostavno idioti i da ne `ele dobro ovoj zemlji. Posebno ne `ele dobro HB@-u. Nitko ne zna bolje od nas koji stanujemo ovdje koji su to na{i problemi. Sa svima `elim sura|ivati, ali na principu korektnosti i borbe protiv kriminala. @elim da politika poku{a osigurati uvjete za bolju budu}nost. Gospodin Rimac je podnio ostavku na du`nost pre-

mijera, a istovremeno je i dalje najizgledniji kandidat za sjedanje u premijersku fotelju u novom mandatu. Zbog ~ega takvi potezi? - Mi smo sve ovo vrijeme bili taoci gospodina Rimca i vi{e ga ne smatram ozbiljnim kandidatom za premijera, niti }e on to biti. On je bio glavni problem, pa ~ak je i ve}ina stranaka koje su mu na~elno dale podr{ku radila protiv njega. To je sada samo isplivalo na povr{inu. Rimac }e te{ko biti novi premijer. Kada su dva HDZ-a, SDA i SNSD postigli dogovor o uspostavi vlasti, onda se me|u sobom nisu uspjeli dogovoriti o raspodjeli ministarskih mjesta. ^injenica je da je u HB@-u mala bara, a puno krokodila. Svi bi htjeli biti ministri, a na tim bi pozicijama trebali biti oni koji ovom kraju mogu donijeti bolje sutra. Na`alost, ne vidim da }e i{ta biti bolje. Ljetos je, pak, Rimac bio dio Va{e ekipe i tada je bio glavni problem HDZ-u BiH. Sada je, s druge strane,

s njim ne treba ni sura|ivati. Rimcu smo, dakle, dali podr{ku, ali nikad nismo bili zatvorili vrata ni HDZ-u BiH. Druga je stvar {to HDZ ima vagu na kojoj se vagaju Hrvati. Oni odre|uju tko je izdajnik, a tko nije. Ja bih, pak, radio podjelu na lopove i po{tene ljude. Na ovakav se na~in, ~im malo zagusti, bacaju dimne bombe. Tako svako malo dolaze pri~e o tre}em entitetu, a zna se da od toga nema ni{ta i da se tako la`e ljudima. Osobno nikada ne bih mogao narodu obe}ati da }e dobiti tre}i entitet ako znam da je to nemogu}e. Osim toga, to bi bilo pogubno i za moj narod. HDZBiH je isklju~ivi krivac za neformiranje vlasti u HB@-u.

tuacije i formirati vlast? - Vlast se mo`e napraviti za 24 sata ako ljudi shvate da nemaju pravo selektivno odlu~ivati s kim }e u vlast. Stranke potpisnice platforme u ovoj `upaniji, zajedno sa SDA, imaju devet zastupnika. Ne mo`e nitko bez nas praviti vlast. Trebamo sjesti i otvoreno porazgovarati kako bismo dobili rje{enje koje }e biti u interesu @upanije. Cijeli proces je mogu}e jako brzo zavr{iti, ali treba kod ljudi postojati obraz. U protivnome, vlasti ne}e biti do daljnjega.

Zajedni~ki nastupJe li uvjet HSP-a za podr{ku novoj vlasti i funkcija u Vladi HB@-a?

RIMAC Mi smo sve ovo vrijeme bili taoci gospodina Rimca i vi{e ga ne smatram ozbiljnim kandidatom za premijera, niti }e on to biti. On je bio glavni problem, pa ~ak je i ve}ina stranaka koje su mu na~elno dale podr{ku radila protiv njegaOni po svaku cijenu `ele preuzeti vlast, a istovremeno za njih nitko nije po{ten, legitiman ili Hrvat osim njih. Takvu politiku ne prihva}am i vlast u HB@-u se ne}e formirati dok ljudi ne otvore o~i i ne shvate da ~ovjek u ovoj zemlji ima pravo na druga~ije mi{ljenje. Na`alost, lideri u pojedinim strankama su mali bogovi koji sebi daju za pravo da odlu~uju s kim se mo`e, a s kim ne mo`e sura|ivati. Ipak, kako sada stvari stoje, koaliciji dva HDZ-a, SDA i SNSD-a nedostaje je dan glas u Skup {ti ni HB@-a da se vlast ipak formi ra. Is to vre me no, svi uklju~eni akteri ka`u kako vlast treba uspostaviti {to prije. Na koji na~in se sada mo`e iza}i iz ove si- Apsolutno ne postoji mogu}nost da HSP sudjeluje u vlasti bez SDP-a i NS Radom za boljitak. Dakle, nas je devet zastupnika u Skup{tini i nastupamo zajedno. Zajedno }emo biti bilo u poziciji, bilo u opoziciji. Tako|er, s dva zastupnika SDA bilo bi nas 11. No, to je sada upitno i takvo pona{anje SDA moglo bi se odraziti i na odnose na razini FBiH. SDA se ve} odre|eno vrijeme ne pona{a korektno ni na federalnoj razini. Sada je upitno funkcionira li uop}e platforma. Na {to to~no mislite? - Na terenu se pokazuje da platforma ne funkcionira i za mene je neprihvatljivo da je HSP izba~en s dr`avne razine vlasti. Vrijeme }e pokazati u kojem }e sve to smjeru i}i.

TRE]I ENTITET Osobno nikada ne bih mogao narodu obe}ati da }e dobiti tre}i entitet ako znam da je to nemogu}e. Osim toga, to bi bilo pogubno i za moj narodRimac manje problemati~an za HDZBiH, a vi{e strankama platforme. Kako je do{lo do tog obrata? - On nama nije problem, niti je bio, niti }e biti. Mi jesmo njemu dali ljudsku podr{ku, no ljudi se ve`u za rije~, a stoka lancem. Ako se nekoga ne mo`e vezati za rije~, onda

TAKORE]I... KORUPCIJAJavnost u BiH, ali i {ire, od ju~er }e sve informacije o osnivanju, nadle`nostima i radu Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije mo}i na}i na web stranici www.apik.ba. Web stranica Agencije predstavlja prvi korak ka transparentnom radu ove institucije. Gra|ani }e imati mogu}nost da elektronskim putem, odnosno putem obrasca koji je dos tu pan na web stra ni ci Agencije, prijave korupciju. Stranicu je finansirao EUPM, saop}eno je iz Agencije.

6

DOGA\AJIVIJESTI

utorak, 6. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

Sjednica Skup{tine HN@-a

OSCE s vlastima Kantona SarajevoMisija OSCE-a u BiH danas i sutra u Sarajevu organizira konsultativni sastanak s predstavnicima kantonalnih vlasti. Uvodne napomene dat }e {ef misije OSCE-a u BiH ambasador Fletcher Burton i voditeljica sekcije za razvoj i podr{ku upravi misije OSCE-a u BiH Julija Mager. Cilj sastanka je ostvarivanje par tnerstava s kantonalnim predstavnicima da bi se razvio projekt kantonalnog upravljanja koji }e doprinijeti ja~anju kapaciteta dobrog upravljanja, politika i procesa izvr{nih i zakonodavnih grana lokalnih vlasti, kao i ver tikalnih odnosa izme|u op}inskih, kantonalnih nivoa i nivoa vlade FBiH, saop}eno je iz misije OSCE-a u BiH.

Skup{tina HN@-a: [ansa za osu|enike s kra}im kaznama

Umjesto zatvora,dru{tveno koristan radTime }e dr`ava u{tedjeti, a dru{tvo profitirati, rekao je ministar Radenko Miri}, obja{njavaju}i delegatima izmjene Zakona o izvr{enju sankcijaSkup{tina Hercegova~ko-neretvanske `upanije usvojila je ju~er prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvr{enju sankcija, kojim se u pravni sus tav HN@-a uvo di in sti tut dru{tveno korisnog rada. ~er je usvojila odluku o pristupanju izradi prostornog plana podru~ja posebnih obilje`ja za podru~je od zna~aja za HN@ Park prirode Hutovo blato. Zastupnici su, pak, vratili Vladi HN@-a na 2021. Tijekom rasprave istaknuto je kako je kod spomenutog plana zastupnicima ostalo nejasno postoji li suglasnost svih lokalnih zajednica o cirkuliranju otpada. Tako je, nakon rasprave, mjeni Odluke o pristupanju jadranskoj euroregiji, a razmatran je i prijedlog zakona o grobljima te prijedlog zakona o za{titi okoli{a. Zastupnici su na oba zakonska prijedloga uputili vi{e desetaka amandmana, o kojima }e se Vlada HN@-a izjasniti u roku od 15 dana.

Medijacija jo{ u povojuUkupna vrijednost sporova u BiH rije{enih postupkom medijacije u posljednje dvije godine je 7,7 miliona KM, ali je proces uvo|enja alternativnog rje{avanja privrednih sporova jo{ na po~etku, izjavio je predsjednik Udru`enja medijatora u BiH Amir Avdagi}. Avdagi} je rekao za Srnu da je u 2011. godini u BiH evidentiran 71 postupak medijacije, od kojih je 39 rije{eno sporazumom, {to je za 46,5 odsto vi{e u odnosu na 2010. godinu, a oko polovine postupaka bili su privredni sporovi. On isti~e da je za razvoj ovog instituta neophodno osna`iti ulogu Ministarstava pravde BiH, entiteta i Pravosudne komisije distrikta Br~ko u definisanju politika iz oblasti alternativnog rje{avanja sporova i uspostavljanju sistema procjene i pra}enja primjene medijacije, te promovisati prednosti alternativnog rje{avanja sporova.

O turizmu ponovoTako }e ubudu}e, istaknuo je na sjednici Skup{tine `upanijski ministar pravosu|a Radenko Miri}, osu|enici na kra}e zatvorske kazne mo}i pritvor zami je ni ti dru{ tve no ko ri snim radom. - Time }e dr`ava u{tedjeti, a dru{tvo profitirati, rekao je ministar Miri}. Tako|er, Skup{tina HN@-a ju-

TRI MJESECA Zastupnik Narodne stranke Radom za boljitak Tomislav Peri} vi{e od tri mjeseca ~eka odgovore na postavljena zastupni~ka pitanjadoradu nacrt strategije razvoja turizma u HN@-u za razdoblje od 2011. do 2021. godine. Tako|er, zastupnici su raspravljali i o utvr|ivanju prijedloga plana upravljanja otpadom HN@-a za razdoblje od 2011. do jednoglasno usvojena odluka da resorno ministarstvo u roku od 30 dana pribavi suglasnosti lo kal nih za je dni ca i dos ta vi Skup{tini na verifikaciju. Ta ko |er, ti je kom sje dni ce usvojen je i prijedlog odluke o iz-

Kritike zbog ~ekanjaIna ~e, zas tu pnik Na ro dne stranke Radom za boljitak Tomislav Peri} ju~er je iznio kritike na rad vodstva Skup{tine, kao i na rad Vlade HN@-a i to, kako je rekao, zbog neodgovornosti i ~injenice da vi{e od tri mjeseca ~eka odgovore na postavljena zastupni~ka pitanja. J. GUDELJ

PDP podsjetioLDS: O{tro protiv vi{eg PDV-aLiberalno-demokratska stranka ne `eli da vjeruje da je odluka o pove}anju PDV-a jedini rezultat posjete premijera Zorana Milanovi}a predsjedavaju}em Vjekoslavu Bevandi, saop}eno je iz te stranke. U saop}enju LDS-a se navodi da, umjesto usagla{avanja poreznih politika BiH s potrebama ekonomske sanacije Hrvatske, predsjedavaju}i Vije}a ministara bi morao voditi politiku privla~nijih poreznih stopa da bi BiH do maksimuma iskoristila susjedstvo s EU i privukla nove investitore. U odnosu na o~ekivane nov~ane efekte s uvo|enjem diferencirane stope PDV-a, LDS se o{tro suprotstavlja takvim namjerama smatraju}i da nedostatak ekonomske vizije i liderstva sada{njih vlasti ne smije pla}ati krajnji korisnik, to jest gra|anin ove zemlje.

Sve Dodikove nedosljednostiNa letku koji su aktivisti ove partije dijelili ju~er u Banjoj Luci podsjetili su na sve izjave koje je Dodik dao o Lagumd`iji u posljednju godinu i poMladi Partije demokratskog pro gre sa ju ~er su u Ba njoj Luci na Trgu Krajine pokrenuli kam pa nju ko jom `e le da uka`u na nedosljednost politike predsjednika Republike Srpske i lidera SNSD-a Mi lora da Dodi ka. Na letku koji su dijelili gra|anima su podsjetili na sve izjave koje je Dodik dao o lideru SDPa BiH Zlatku Lagumd`iji u posljednju godinu i po. Lagumd`ija nije zaslu`io podr{ku RS-a i ne}e je dobiti (decembar 2010), Ne dolazi u obzir da Lagumd`ija bude na ijednoj poziciji u Savjetu ministara BiH (decembar 2010), Budu}i ministar inostranih poslova BiH bi}e Srbin (juli 2011), Ako ministar inostranih poMladi PDP-a pokrenuli kampanju

slova bude Lagumd`ija, nastavi}e se sa istim djelovanjem kao {to je to radio Sven Alkalaj (septembar 2011), samo su neke od izjava koje su prikupili mladi PDP-a. Njihovu akciju podr`ale su i starije strana~ke kolege, pa je tako Igor Crnadak izjavio da iza iznenadne ljubavi Dodika prema Lagumd`iji vjerovatno sto-

ji velika politi~ka trgovina od koje }e RS imati samo {tetu. Kao primjer je naveo odustajanje Republike Srpske od jednog ministarskog mjesta u Vije}u ministara BiH, prepu{tanje Lagumd`iji funkcije ministra spoljnih poslova BiH, ali i odustajanje od referenduma o Sudu i Tu`ila{tvu BiH.G. K.

OSLOBO\ENJE utorak, 6. mart/o`ujak 2012.

DOGA\AJIVIJESTI

7

PREDSJEDNI[TVO STRANKE DEMOKRATSKE AKCIJE

Mostar sa vi{e op}inaSDA ne}e pristati na rje{enja koja mogu dovesti do ostvarenja politike Mostar hrvatski stolni grad, kazao je Tihi} Srebrenici poseban statusSDA se zala`e za preure|enje Mostara sa sada{njeg jedinstvenog gradskog podru~ja na vi{e op}ina unutar Grada, zaklju~ak je ju~era{nje vi{esatne sjednice Predsjedni{tva SDA koja je odr`ana u Mostaru. Pored Mostara, SDA je zatra`ila da Srebrenica dobije poseban status, odnosno da pravo glasa na predstoje}im lokalnim izborima trebaju imati svi Srebreni~ani koji su 1991. godine imali prebivali{te u ovoj op}ini. - SDA ne}e pristati na rje{enja koja zna~e ili mogu dovesti do ostvarenja politike Mostar hrvatski stolni grad Mostar mo`e i treba biti . grad svih njegovih stanovnika, Bo{njaka, Hrvata, Srba i ostalih. SDA }e politi~kim dogovorom tragati za rje{enjem za Grad Mostar na principima prijelaznog Statuta Grada Mostara, jer se temelje na po{tivanju Dejtonskog statusa Mostara kao jedinstvenog grada sa vi{e op}i-

Uskoro razgovori Srba i Bo{njakaPredsjednik Kluba delegata iz reda srpskog naroda u Vije}u naroda RS-a Milan Tuki} izrazio je uvjerenje da }e ubrzo do}i do razgovora i dogovora sa bo{nja~kim predstavnicima o ustavnim amandmanima koji se ve} godinu nalaze u Vije}u naroda zato {to za njih ne postoji saglasnost Kluba Bo{njaka. Za Klub Bo{njaka u Vije}u naroda sporan je amandman koji govori o Banjoj Luci kao glavnom gradu RS-a, jer nije prihva}en zahtjev da bude uvr{ten i ~lan koji govori o zastupljenosti konstitutivnih naroda u organima vlasti u tom gradu. Narodna skup{tina usvojila je prije tri godine amandmane na Ustav RS-a, ali bez saglasnosti svih klubova u Vije}u naroda nisu mogli stupiti na snagu.

SDA }e tragati za rje{enjem na principima prijelaznog Statuta Grada Mostara

Mostara, nego da se radi o ~istom ra~unu. I u Sarajevu imamo op}ine i Gradsko vije}e, gdje su jasno odre|ene nadle`nosti i sve to dosta dobro funkcioni{e. Va`no je da funkci-

Uva`eni zahtjeviPredsjednik Gradskog vije}a Mostara i du`nosnik mostarske organizacije SDA Murat ]ori} je ju~er izjavio kako je Predsjedni{tvo SDA uva`ilo sve zahtjeve mostarske organizacije ove stranke kada je izmjena izbornih pravila za Mostar u pitanju. - Prvi sporazum Bo{njaka i Hrvata u Mostaru je potpisan jo{ 1994, dok su jo{ trajali ratni sukobi. Temelj Va{ingtonskog sporazuma je Mostar. Da nije bilo posebno uspostavljenog re`ima za Mostar, ko zna bismo li imali Federaciju, a tim slijedom i bismo li do{li do Dejtonskog sporazuma. Gradski odbor je zadovoljan zaklju~cima Predsjedni{tva SDA jer su oni na tragu na{ih zaklju~aka. GO SDA Mostar je usvojio svoje zaklju~ke, poslali smo ih Predsjedni{tvu i to je uva`eno, rekao je ]ori}. na, kazao je predsjednik SDA Sulejman Tihi}. oni{u odnosi izme|u op}ina i Gradskog vije}a i da se zna {ta je ~ija nadle`nost i ko za {ta odgovara. Imat }emo sastanak s HDZ-om BiH u Od`aku u srijedu ili ~etvrtak, gdje }emo razgovarati i o Mostaru, kazao je Tihi}. Tako|er, mi{ljenja je kako ne postoji mogu}nost da se predlo`eni mostarski model primjenjuje i na druge jedinice lokalne samouprave u zemlji kako bi se za{titili nacionalni interesi jer se, rekao je,

^ist ra~unNaveo je kako je SDA uvijek bila opredijeljena za po{tivanje odluka Ustavnoga suda BiH te kako }e kona~na rje{enja za Mostar tra`iti u podjeli na vi{e op}ina. Nije, pak, mogao kazati na koliko bi to op}ina trebalo podijeliti Mostar. - To je stvar dogovora. Mislim kako ovo nije vra}anje na podjelu

Mostar ne mo`e porediti s drugim gradovima. - Rje{enja u Mostaru su i dejtonska rje{enja i ustavna su kategorija. Mostar i Br~ko su proizvodi Dejtonskog sporazuma, a mi }emo se boriti da i Srebrenica dobije isti takav status. To su tri grada koja zbog svoga zna~aja i specifi~nosti imaju ne{to druga~ija rje{enja koja su specifi~na u odnosu na druge op}ine. O~ito je, pak, da postoje}i mostarski Statut nije dobro rje{enje. Gradska vlast ne funkcioni{e. Imamo strukturu koja `ivi samo zbog sebe. Imamo brojna nerije{ena pitanja koja ko~e razvoj Mostara. Moramo tragati za nekim rje{enjem, rekao je Tihi}. Lider SDA je upozorio i na izjavu visokoga predstavnika Valentina Inzka, koji je rekao kako OHR ne}e nametati rje{enja za Mostar te je naglasio kako to usmjerava politi~ke stranke na dogovor. Govore}i o statusu Srebrenice, Tihi} je izjavio kako SDA smatra da ta op}ina treba imati isti status kao Mostar i Br~ko. - Poseban status Srebrenice se treba odra`avati i kroz izborni proces. Tra`imo, i smatramo da je pravedno, da pravo glasa na lokalnim izborima imaju svi stanovni-

ci Srebrenice prema popisu iz 1991. i to bez obzira na to je li rije~ o Srbima, Hrvatima, Bo{njacima ili ostalima. Smatramo da je to najmanje {to se mo`e u~initi za porodice `rtava i za ispravljanje nepravde koja je po~injena Srebrenici, kao i gre{aka me|unarodne zajednice, koja nije za{titila za{ti}enu zonu Srebrenica i @epa, rekao je Tihi}.

Lagumd`ijina ure|iva~ka politikaUdru`enje Akcija gra|ana najo{trije je osudilo bahate postupke ministra inostranih poslova BiH Zlatka Lagumd`ije, koji je 27. februara nakon konferencije za novinare SDP-a BiH, ~iji je lider, dao smjernice novinaru Darjanu Babi}u kako treba da izgleda prilog u Dnevniku Federalne televizije. "Kao minimum moralne odgovornosti prema onima koje predstavljaju, u svijetu se podnose neopozive ostavke, jer ovakav postupak nadziranja slobode izra`avanja vrije|a i novinarsku praksu i gra|ane", isti~e se u saop{tenju Akcije gra|ana. Ovo udru`enje navodi da bi bilo neophodno da RAK podnese prijavu za kr{enje ovla{tenja, nametanje, te nadziranja slobode izra`avanja.

Negiranje genocidaIstaknuo je kako su u SDA iznena|eni reakcijama ruskog ambasadora u BiH Aleksandra Har~enka, koji se otvoreno stavio na stranu onih koji su protiv uva`avanja opravdanih zahtjeva Srebreni~ana. - On se stavio na stranu onih koji negiraju ili minimaliziraju genocid po~injen u Srebrenici, izjavio je Tihi}. Predsjedni{tvo SDA je donijelo i odluku da se zbog naru{enih me|uljudskih odnosa u op}inskoj organizaciji SDA u Br~kom raspi{u vanredni unutarstrana~ki izbori, koji bi trebali biti dovr{eni do 15. svibnja. Do tada }e sada{nji predsjednik op}inske organizacije ove stranke u Br~kom Ahmet Dervi{evi} predstavljati stranku, kako na lokalnoj razini, tako i na nivou centrale SDA.J. GUDELJ

Danas o napadu Mevlida Ja{arevi}aZajedni~ka komisija za odbranu i bezbjednost Parlamenta BiH danas }e razmotriti informaciju Ministarstva bezbjednosti u vezi sa teroristi~kim napadom na zgradu Ambasade SAD-a u Sarajevu u oktobru pro{le godine, izjavila je za Srnu predsjedavaju}a Komisijom Du{anka Majki}. Prema njenim rije~ima, pored ministra bezbjednosti Sadika Ahmetovi}a, koji treba da podnese izvje{taj o napadu vehabije Mevlida Ja{arevi}a na zgradu Ambasade, na sjednicu Komisije pozvani su i predstavnici svih bezbjednosnih agencija BiH koje su bile uklju~ene u ovaj slu~aj. "O~ekujemo kvalitetnu diskusiju i da }emo dobiti odgovore koje nismo imali do sada, a koje su mediji imali i prije Komisije", rekla je Majki}eva. Majki}eva je dodala da }e Komisija razmotriti i informaciju Ministarstva bezbjednosti BiH u vezi sa obavljenim nadzornim aktivnostima u Ministarstvu inostranih poslova.

Vlada TK-a prihvatila plan rada

Direkciji cesta18,5 miliona KMzbijediti ta sredstva zbog recesije, smanjenog priliva novca iz Federacije i sli~no. Ipak, nastojat }emo da odr`imo tempo rekonstrukcije i sanacije regionalnih puteva koji su u na{oj nadle`nosti, kazao je ^a~kovi}. On je naveo da je Ministarstvo u ovogo di{ njem pla nu po ka za lo dru{tvenu odgovornost prema Tuzli, te je zbog toga odlu~ilo izdvojiti pola miliona maraka za rekonstrukciju sjeverne magistrale, koju Op}ina Tuzla ne mo`e sama odr`avati. - Tako|er, u okviru Ministarstva ide se sa izradom strategije razvoja regionalnih cesta, koja treba da poka`e gdje smo u periodu od narednih deset godina. U okviru strategije }e biti predstavljen i razvoj autoceste, elektrifikacije pruge, razvoj vazdu{nog saobra}aja i regionalnih cesta, rekao je ^a~kovi}.S. K.

Aziz ^a~kovi}: Dru{tvena odgovornost

Vlada Tuzlanskog kantona je na ju~era{njoj sjednici prihvatila plan rada i finansijskog poslovanja Direkcije cesta Tuzla, koja }e u 2012. imati na raspolaganju 18,5 miliona maraka. Kako je objasnio Aziz ^a~kovi}, ministar trgovine, turizma i saobra}aja Tuzlanskog kantona, sredstva kojima }e raspolagati Direkcija ostala su gotovo na nivou pro{logodi{njih. - Bilo je veoma te{ko obe-

8

DOGA\AJIVIJESTI

utorak, 6. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

Potpredsjednik SDS-a Ognjen Tadi}

Nikome u RS-uPriprema za Zajedni~ki otpor 2012.U organizaciji MO i OSBiH, a u saradnji sa Ministarstvom bezbjednosti Bosne i Hercegovine, danas u Sarajevu po~inje finalna planska konferencija za me|unarodnu civilno-vojnu vje`bu Zajedni~ki otpor 2012. Me|unarodna civilno-vojna vje`ba za{tite i spa{avanja Zajedni~ki otpor 2012. ima interresorni i me|unarodni karakter, a u njoj }e u~estvovati predstavnici OSBiH, ministarstava odbrane, bezbjednosti i civilnih poslova kao i drugih ministarstava na nivou Bosne i Hercegovine, entiteta, agencija i uprave, te lokalnih organa vlasti uklju~enih u reagovanje na prirodne i druge katastrofe i nesre}e, te zemlje iz {ireg regiona jugoisto~ne Evrope i NATO-a.

poseban statusSituacija u Srebrenici bi se trebala normalizovati u skladu sa izbornim pravilima u BiH, a izbori odr`ati kao i u svim drugim op{tinama RS-a i FBiH, poru~io je Tadi}Srpska demokratska stranka smatra da nijedna op{tina u Republici Srpskoj ne treba da ima poseban status na lokalnim izborima i stoga poziva sve stranke da prekinu diskusiju o statusu Srebrenice, kako bi izborni proces bio zavr{en bez bazi~nih konflikata, izjavio je potpredsjednik SDS-a Ognjen Tadi}. ju izborni dan kazao je Tadi} ju, ~er u Banjoj Luci. Poru~io je da se situacija u Srebrenici treba normalizovati u skladu sa izbornim pravilima u BiH i da se izbori u toj op{tini odr`e kao i u svim drugim op{tinama RS-a da SDS ne zagovara ovakav oblik rje{avanja problema u entitetima, budu}i da njegova vaninstitucionalna karakteristika poma`e onima koji nisu za provjeravanje efikasnosti sopstvenih kadrova. Stavljanje svake teme u narednom periodu pred {est lidera ne}e pomo}i rje{avanju problema, jer }e tim i svaki problem za koji postoji zakonsko rje{enje postati predmet politi~ke trgovine istakao je Tadi}. , Govore}i o sastanku Monitoring-tima Savjeta Evrope, Tadi} je rekao da }e predstavnici SDS-a izraziti svoj protest zbog na~ina na koji je sastavljen izvje{taj o BiH i da }e pozvati ~lanice koje budu prisutne da odustanu od takvog na~ina rada i neravnopravnog tretiranja BiH.

Odustati od sva|aSva politizacija ovog pitanja, smatra Tadi}, predstavlja nastojanje da se preko ove teme alarmira javnost radi podr{ke odre|enim politi~kim strankama koje u~estvuju u ovim diskusijama na potpuno neprincipijelan na~in. S obzirom na to da nijedna stranka koja u~estvuje u ovim diskusijama nije u~inila ni{ta da bi pobolj{ala `ivot ljudima, smatramo da bi u ovom trenutku bilo va`no da odustanu od ove vrste politi~kih sva|a, ukoliko `ele da ljudi bez uznemirenosti do~eka-

Izlo`ba Dodikovih citata o Lagumd`iji^lanovi Savjeta mladih PDP-a organizirali su ju~er na glavnom gradskom trgu u Banjoj Luci svojevrsni per formans pod nazivom Izlo`ba citata Milorada Dodika o Zlatku Lagumd`iji. Na taj na~in gra|anima `ele skrenuti pa`nju, kako ka`e predsjednik mladih PDP-a Brane Popovi}, na neprincipijelne Dodikove izjave, u kojim je tvrdio da Lagumd`ija ne}e dobiti mjesto {efa bh. diplomatije, a na kraju se upravo to desilo, kao i da je RS ostao bez dosad ~etvrtog resora u Vije}u ministara. Na velikom panou PDP je podsjetio na Dodikove ranije izjave, me|u kojima: Budu}i ministar inostranih poslova BiH }e biti Srbin ili ne}e ni biti Savjeta ministara. Republika Srpska mora dobiti ~etiri mjesta, od kojih je jedno mjesto ministra inostranih poslova. (juli 2011)

PROTEST Govore}i o sastanku Monitoring-tima Savjeta Evrope, Tadi} je rekao da }e predstavnici SDS-a izraziti svoj protest zbog na~ina na koji je sastavljen izvje{taj o BiHi Federacije BiH. Saop{tio je da SDS ne}e odustati od u~e{}a u sastanku lidera {est politi~kih partija u BiH koji je za petak, 9. mart, najavio predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, ali je dodao

Ognjen Tadi}: Bespotrebna politizacija

Protiv interesa gra|anaDodao je da ljudi koji su ranije predstavljali BiH u Savjetu Evrope nisu obezbijedili njen ravno-

pravan tretman i da takva praksa pokazuje da se BiH nije daleko odmakla od 1996. i specijalnih statusa. Svako drugo pona{anje i stvaranje izvje{taja koji kao nenormalno pokazuju stanje u BiH, nije ni{ta drugo nego rad protiv interesa gra|ana, protiv Dejtonskog sporazuma, entiteta i svih ljudi koji `ele da se ovdje stanje pomjeri od 1996. godine ocijenio je Tadi}. ,G. KATANA

Protest radnika Hidrogradnje

Tra`e zara|eni novacIzgubili smo libijsko, a sada gubimo i doma}e tr`i{te, ka`u nezadovoljni radnici Vlada obe}ala isplatu plataRadnici Hidrogradnje, njih oko 100, stupili su ju~er u {trajk te su se okupili ispred zgrade Vlade FBiH tra`e}i isplatu zaostalih plata, uplatu doprinosa za socijalno i penzijsko osiguranje. Prema rije~ima Red`epa Tufek~i}a iz Sindikata gra|evinara Hidrogradnje, tra`e samo svoj zara|eni novac.

Pridru`i mi se na mostuU ~et vrtak }e se u 11.30 sati u parku ispred Op}ine Centar odr`ati manifestacija pod na zivom Join me on the bridge - Pridru`i mi se na mostu, koja je uprili~ena u povodu obilje`avanja Me|unarodnog dana `ena. Organizator ove manifestacije u BiH je organizacija @ene za `ene internacional sa sjedi{tem u Sarajevu koju ~ine Udru`enje i Mikrokreditna fondacija @ene za `ene internacional. Cilj manifestacije je da se vi{e od 1.000 `ena sa podru~ja cijele BiH sretne u parku ispred Op}ine Centar u Ulici Mis Irbina 1, po{alju poruku mira i na taj na~in obilje`e po~etak intenzivnijeg `enskog aktivizma u cijelom svijetu.

Skromni zahtjeviMi jednostavno `elimo da `ivimo od svoga rada, a ne od socijalne pomo}i. Ljudi koje je postavila Vlada FBiH prave enormne gubitke, pa su samo pro{le godine napravili gubitak od 11 miliona KM. Mi to vi{e ne}emo dozvoliti. Tra`imo kompetentne ljude koji }e nas voditi i dati nam platu kazao , je Tufek~i}. On je dodao da im Hidrogradnja duguje, zavisno do radnika do radnika, izme|u deset i 20 plata. Na{i zahtjevi su skromni. Pre-

Ogor~eni radnici pred zgradom Vlade FBiH

Foto: D. TORCHE

dlo`ili smo i tra`imo jednu platu iz pro{le godine, a onda da nam ispla}uju redovno plate sa toplim obrokom, a ostatak po dolasku novca, kao {to je jedna tran{a ira~kog duga oko 35 miliona KM iz Beograda , kazao je Tufek~i}, nagla{avaju}i da }e do okon~anja njihovih zahtjeva svakog ponedjeljka dolaziti pred zgradu federalne Vlade, jer je Vlada, kao ve}inski vlasnik, du`na da obezbijedi materijal i na rukovode}a mjesta postavi sposobne ljude koji znaju i mogu raditi.

Povu~eni smo sa libijskog, ostalo nam je jo{ njema~ko i doma}e tr`i{te koje polako prepu{taju strancima, jer doma}im kompanijama o~ito je da ne daju da rade , naglasili su radnici.

Kredit za plateNakon pola sata protestiranja, predstavnike radnika je primio premijer Vlade FBiH Nermin Nik{i}. Na sastanku je izme|u ostalog dogovoreno, da }e Vlada FBiH smijeniti biv{e ruko-

vode}e ljude Hidrogradnje koji su u ovoj kompaniji ostali da rade kao savjetnici, te da }e ih prerasporediti na radna mjesta obi~nih ini`injera, saznajemo u Vladi FBiH. Premijer nam je obe}ao da }e Vlada podi}i kredit u iznosu od oko pet miliona KM od Razvojne banke da se podijeli ne{to plata i kupi materijal za rad. Vidjet }emo koliko }emo u tome uspjeti naglasio je Tufek~i}, prenose , A. Pe. agencije.

OSLOBO\ENJE utorak, 6. mart/o`ujak 2012.

DOGA\AJIVIJESTI

9

DISKRIMINACIJA Ni svi heroji rata nisu jednaki

Cenzus samo herojima ARBiH i MUP-aPolitika odlu~ila da se cenzus ne uvodi za dobitnike najvi{ih ratnih priznanja HVO-a Ministar za bora~ka pitanja samo obe}ava, rezultata nigdjeUpravni je odbor Saveza dobitnika najve}ih vojnih priznanja FBiH na svojoj posljednjoj sjednici, javili su mediji, ocijenio kako se federalno Ministarstvo za bora~ka pitanja spram ove populacije odnosi nekorektno, ignorantski, omalova`avaju}e te poru~io da }e, za, obilaze}i spomenuto ministarstvo, komunicirati direktno s premijerom FBiH. Ismet Godinjak, ~lan UO i predsjednik Udru`enja dobitnika najve}ih ratnih priznanja Zlatni ljiljan i Zlatna policijska zna~ka, ka`e da stavovi UO i nisu bili tako kruti. nja, omogu}eno pravo da u`ivaju ono {to im zakon garantira. Osim njih, nikome vi{e od heroja rata nije, nakon odluke o cenzusu, omogu}eno da nastavi u`ivati prava garantovana zakonom. - Nekolicina dobitnika najve}ih ratnih priznanja radila je na poslovima koji su nosili dobru pla}u i, cenzusu zahvaljuju}i, ostali su bez naknade. No, vremenom, oti{li su u penziju, primanja su im znatno manja i nisu vi{e pod udarom cenzusa. Zakon omogu}ava da se ponovo prijave i tra`e svoje naknade po osnovu vojnih priznanja. Oni su to i uradili. Neki prije goPusta obe}anja dinu ili dvije. Jo{ nisu ostvarili to pravo, prem- Problema je mnogo i moramo komunici- da je ministar obe}ao da }e to rije{iti. [tavi{e, rati s federalnim ministrom za bora~ka pitanja. dali smo mu imena tih ljudi. Ni{ta. Polagali smo Jesmo izrazili nezadovoljstvo i na~inom komu- nade u novu vlast, novog ministra, sada smo nikacije i rezultatima realizacije zaklju~aka razo~arani, zaklju~uje Godinjak. sa silnih sastanaka i dogovora s ministrom. No, ono {to najvi{e smeta dobitnicima ZlaZato smo odlu~ili da s na{im probletnog ljiljana i Zlatne policijske zna~ke mima upoznamo i premijera FBiH (Armija BiH i MUP) jeste fakt, koi rukovodstvo SDP-a, ali i {iru jaji su nedavno saznali od minisRAZO^ARANI vnost. Jedan od osnovnih protra, da se cenzus zapravo uveo Polagali smo nade samo na njihova primanja, ali blema ti~e se primjene uredbe u novu vlast, novog ne i primanja dobitnika adeo cenzusu. Mi tra`imo da se uredba ukine ili da se ti~e ministra, sada smo kvatnih priznanja pripadnika svih bud`etskih korisnika. Na iz HVO-a?! Politika je, misli razo~arani, skup{tini federalnog Saveza Godinjak, uplela svoje prste. zaklju~uje ministar je obe}ao rije{iti proObja{njava Godinjak i kako se Godinjak blem prouzrokovane uvo|enjem ne provodi zaklju~ak Parlamencenzusa, bio je na{ gost i na Uprata FBiH koji nala`e da se do kraja vnom odboru prije godinu, pa na zaje2011. donese uredba o prihodovnom dni~kom sastanku u Vladi FBiH. I ni{ta od ono- cenzusu za sve bud`etske korisnike. ga {to su premijer i ministar obe}ali nije naprav- U{teda novca uvo|enjem cenzusa na naljeno, obja{njava Godinjak. {a primanja je minorna. I tako je jasno da je ona Zapravo, samo je, sjetit }e se, dobitnicima naj- diskriminiraju}a. Nadalje, neki od dobitnika ve}ih vojnih priznanja iz @ivinica, koji su gre- Zlatne policijske zna~ke ne mogu do}i do {kom administracije Op}ine ostali bez prima- svojih naknada i to zbog administrativnih greIsmet Godinjak: Ima ljiljana koji jedva sastavljaju kraj s krajem

[e{elj ostvario prijetnje krvljuU Ha{kom tribunalu ju~er je po~elo izno{enje zavr{ne rije~i optu`be na su|enju predsjedniku Srpske radikalne stranke Vojislavu [e{elju. Tu`ila{tvu je za zavr{nu rije~ odobreno deset sati, dok }e optu`eni svoje zavr{no izlaganje imati od ponedjeljka do ~et vrtka idu}e sedmice. Tu`ilac Matijas Markusen podsjetio je da se prije ta~no 20 godina [e{elj zarekao da je SRS spreman da se suprotstavi osamostaljenju BiH i da }e krv pote}i ako se to dogodi. Sutradan je BiH proglasila nezavisnost i potekle su rijeke krvi, kao prethodno u Hrvatskoj, nakon {to je proglasila nezavisnost, rekao je Markusen. [e{elj je optu`en za ratne zlo~ine i zlo~ine protiv ~ovje~nosti koji su od 1991. do 1994. po~injeni nad nesrpskim stanovni{tvom u velikim dijelovima BiH, Hrvatske i Vojvodine.

{aka vlasti. Nedavno je ministar MUP-a FBiH ispravio tu nepravdu za, mislim, devet dobitnika tog priznanja, uru~io je njima i porodicama rje{enja koja je trebalo da zna~e nastavak primanja naknade. No, do danas, ni{ta od naknada. Sli~an je problem sa jo{ 11 dobitnika Zlatne policijske zna~ke iz Zeni~ko-dobojskog kantona od kojih su dvojica `iva, ka`e Godinjak. Sad, malo i dru{tvenom, socijalnom polo`aju heroja Armije BiH. Recimo, pro{le su godine u Sarajevskom kantonu umrla tri dobitnika Zlatnog ljiljana. Svi mla|i od 50 godina. Njihove su porodice, ka`e Godinjak, i za njihova `ivota te{ko `ivjele, a sada su ostale bez prava na naknadu za zlatnog ljiljana.

Oskrnavljeno muslimansko grobljeStani~nom odjelu policije Vukosavlje obratio se A. K. - imam Islamske zajednice iz Jake{a, i prijavio da je u tom mjestu, na muslimanskom groblju Staro d`ami{te, nepoznata osoba, ili vi{e njih, oborila nekoliko nadgrobnih spomenika ni{ana i da su na njima ispisani grafiti uvredljiva sadr`aja. Uvi|ajem je ut vr|eno da su oborena ~etiri nadgrobna spomenika (ni{ana) i crnim markerom i crvenom farbom ispisani grafiti uvredljiva sadr`aja. U toku je operativni rad na otkrivanju po~initelja ovog djela, saop}eno je iz Centra javne sigurnosti Doboj.

[kola, posao- Imamo dobitnike najvi{ih vojnih priznanja koji zahvaljuju}i svom radu sasvim dobro `ive. Drugi sastavljaju kraj s krajem, ali ima i onih koji su bukvalno na rubu egzistencije. Nerijetko dolaze u Udru`enje, ka`u kako im je isklju~ena struja, plin, tra`e da pomognemo. Ve}ina na{e populacije su prije rata bili radnici ili djeca radnika, najve}i dio je rije{io stambeno pitanje, ali vuku velike rate za kredite. Istina, nama u Udru`enje najvi{e zahtjeva sti`e za pomo} pri upisu u {kolu, pri zapo{ljavanju. Dakle, polo`aj heroja rata i nije ba{ tako sjajan kako se misli u javnosti, cijeni Godinjak. A. BE^IROVI]

Su|enje za zlo~ine na Kori}anskim stijenama

Zoran Babi} nije se pojavioRo~i{te u ponovljenom su|enju za zlo~ine na Kori}anskim stijenama ju~er nije odr`ano jer se na njemu nije pojavio prvooptu`eni Zoran Babi}. Njegova braniteljica Slavica Baji} je rekla da je Babi} lo{eg zdravlja i da zbog toga ne mo`e dugo sjediti u sudnici. Stoga je ona predlo`ila da se snimci iskaza svjedoka iz prethodnog postupka preslu{avaju bez Babi}evog prisustva. Predsjedavaju}i Apelacionog vije}a Suda BiH Mirko Bo`ovi} je kazao da je takav zahtjev nedopustiv i da se su|enje bez prisustva jednog od optu`enih ne mo`e nastaviti. U Sudu BiH nam je re~eno da }e se prije dono{enja bilo kakvih odluka sa~ekati naredno ro~i{te, zakazano za 9. mart.

Predsjedavaju}i Apelacionog vije}a Suda BiH rekao da se su|enje bez prisustva jednog od optu`enih ne mo`e nastaviti

Ro~i{te odgo|eno za 9. mart

Obnovljeno su|enje Zoranu Babi}u, Miloradu [krbi}u, Du{anu Jankovi}u i @eljku Stojni-

}u po~elo je 24. februara 2012. Tu`ila{tvo BiH tereti Babi}a, [krbi}a, Jankovi}a i Stojni}a da

su, u svojstvu pripadnika interventnog voda policije Prijedor 21. augusta 1992, obezbje|ivali provo|enje konvoja autobusa i kamiona u kojima se nalazilo vi{e od 1.200 civila bo{nja~ke i hrvatske nacionalnosti iz banjalu~ke regije. Prilikom zaustavljanja konvoja pored rijeke Ilomske, na planini Vla{i}, izvr{ena je selekcija vi{e od 200 vojno sposobnih mu{karaca. Optu`eni su, navodno, u~estvovali u izdvajanju mu{karaca te njihovom provo|enju do lokacije zvane Kori}anske stijene. Na toj lokaciji, kako navodi optu`nica, civilima je nare|eno da kleknu na rub ceste, okrenuti prema provaliji, nakon ~ega su usmr}eni.D. M.

Danas ugovori o stipendijama NapretkaU Napretkovom klubu Lira danas }e biti uprili~eno potpisivanje ugovora o stipendiranju studenata putem Fonda za stipendiranje Ivo Andri} - Vladimir Prelog, saop}eno je iz HKD-a Napredak. Sredi{nja uprava Napretka je putem Fonda za stipendiranje Ivo An dri} - Vla di mir Pre log za akademsku 2011/2012. godinu dodijelila 16 stipendija od 1.000 i 30 potpora od 500 KM. Iako je natje~aj bio raspisan samo za Na pret kove pro {lo go di{ nje sti pendiste, te nove studente koji studiraju pravo, povijest i hrvatski jezik, Fond je primio veliki broj aplikacija i drugih studijskih grupa. Najvi{e je studenata iz Mostara, zatim iz Zagreba i Sarajeva.

10

KOMENTARI

utorak, 6. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

Dan (ne)zavisnostiPFOKUSPi{e: Muharem BAZDULJmuharem.bazdulj@oslobodjenje.ba

Nikad, realno, u dvadeset godina svoje formalne nezavisnosti, Bosna i Hercegovina nije bila stvarno i su{tinski nezavisna. Ima u proslavljanju Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine neke potmule tuge, kao kad se slavi ro|endan djeteta koje se jadno, ni krivo ni du`no, rodilo invalidno

ro|e, evo, jo{ jedan prvi mart, pro|e jo{ je dan Dan ne za vi snosti Bosne i Hercegovine. Ni{ta novo nismo vidjeli, cijela javnost u Bosni i Hercegovini iznova je odigrala ve} davno napisane uloge. U Sarajevu i na onoj teritoriji koja je kraj rata do~ekala pod kontrolom Armije RBiH, dan je protekao sve~ano i neradno, s puno zastava na ulicama, sa sve~anim prijemima i skupovima, polaganjem vijenaca na spomenike i svim ostalim karakteristi~no sve~arskim javnim ~inovima. I u drugom dijelu Federacije, onom u kojem su ve }in sko sta no vni{ tvo Hrvati, bio je neradni dan, no praznik je, {to bi se reklo, vi{e ~isto formalno obilje`en, nego pro slav ljen. U Re pu bli ci Srpskoj pak bio je to potpuno obi~an radni dan, a iz rukovodstva ovog entiteta opet su stigle poruke da je prvi mart za njih dan koji priziva isklju~ivo negativne asocijacije i da ga ne smatraju praznikom. Indikativno je da je banjalu~ka sve~anost 9. januara 2012. bila mnogo pompeznija od svih sve~anosti 1. marta 2012. godine, makar se u oba slu~aja radilo o jubilarnoj dvadesetoj godi{njici istorijskog dana (iz 1992.) u ~iju ~ast se praznuje. Ipak, dvadeseta godi{njica referenduma u Bosni i Hercegovini posebno je jubilarna; s jedne strane godi{njica je, kako se to ka`e, okrugla s druge pak pala je u , prestupnu godinu (2002. godi-

K

na, u kojoj se obilje`avalo 10 godina od referenduma, nije bila prestupna). Za{to je uop{te va`na prestupnost godine, pitaju se mo`da oni sa lo{ijim pam}enjem. Va`na je jer je i 1992. godina bila prestupna; referendum je zapravo trajao 2 dana, bili su to 29. februar i 1. mart 1992. Kad neki istorijski doga|aj koji je trajao vi{e dana utemelji novi praznik, obi~no se za dan praznika utvrdi dan u kojem je doga|aj po~eo, prvi njegov dan. Primjer nije te{ko na}i. Prvo za sje da nje ZA VNO BiH-a odr`ano je u Mrkonji}-Gradu 25. i 26. novembra 1943. godine, a za Dan dr`avnosti BiH progla{en je prvi od ta dva dana: 25. 11. 1943. (Sli~na je pri~a i sa Drugim zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu; ono je odr`ano 29. i 30. novembra 1943. godine, no 29. novembar bio je Dan Republike.) Za{to se u slu~aju Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine odstupilo od ovog (nepisanog) pravila? Jasno zbog prestupne godine. ad bi Dan nezavisnosti BiH bio 29. februar, on bi se praznovao tek svake ~etiri godine. Sa simboli~ke ta~ke gledi{ta, to vjerovatno i ne bi bilo pogre{no. U odnosu na veliku ve}inu dr`ava, Bosna i Hercegovina u su{tini i jest ~etvrtina od dr`ave. A po{to se Dan nezavisnosti slavi (otprilike) na ~etvrtini teritorije (kakve-takve) dr`ave BiH, ispada da i trebaju pro}i ~etiri godine, interval od prestupne do prestu-

M

pne godine, da bi barem matemati~ki ispalo da Dan nezavisnosti slavi cijela BiH. Na kilav dan, kilava nezavisnost, rekao bi kakav pjesni~ki raspolo`en narodni mudrac. Da se razumijemo, to {to je nezavisnost ispala kilava, nema nikakve veze s pravnom utemeljeno{}u referenduma, njegovim legalitetom i legitimitetom. akar ima i pametnih ljudi koji se povode za floskulom o tome kako su dva naroda preglasala tre}i ona je s pravne ta~ke gledi, {ta potpuno besmislena. U knjizi Ustav iz nu`de Edina [ar~evi}a (Rabic, ECLD, Sarajevo, 2010.) demonstrira se na efektan, suveren, stru~an, a opet svima razumljiv na~in, da je po onomad va`e}em ustavu (S)R BiH nosilac suvereniteta bio bosanski dr`avni narod kao ukupan zbir gra|ana, bosanskih dr`avljana. U tom je kontekstu posve nebitna etni~ka pripadnost onih koji su na referendumu glasali za onih , koji su glasali protiv i onih koji uop{te nisu glasali. Petnaestak godina kasnije, na referendumu za nezavisnost Crne Gore procenat onih koji su glasali za nezavisnost bio je manji od procenta onih koji su glasali za nezavisnost BiH. I u crnogorskom slu~aju mogla se ~uti teza da su (etni~ki) Crnogorci, Bo{njaci, Albanci i Hrvati preglasali Srbe. Ipak, pri~a o BiH i Crnoj Gori razlikuje se u jednoj krupnoj stvari. Ne, nije to famozni koncept

N

konstitutivnosti, to je rat. Posljedica rata je Dejtonski mirovni sporazum, a u njemu, u formi jednog od aneksa, i novi ustav Bosne i Hercegovine, ustav iz nu`de kako bi re, kao [ar~evi}. Koliko god, po principu kontinuiteta, i Zakon o praznicima (R)BiH bio va`e}i sve dok se ne usvoji novi, iluzorno je o~ekivati da }e u Republici Srpskoj prihvatiti prvi mart kao praznik, podjednako iluzorno kao o~ekivati od Bo{njaka u Republici Srpskoj da praznuju deveti januar. Kad sarajevski politi~ari ustvrde kako }e se to vremenom promijeniti, nejasno je da li su naivni da u to zbilja vjeruju ili tek ponavljaju ono {to se od njih o~ekuje. Konsenzus bi se eventualno mogao posti}i oko 25. novembra, ako ni zbog ~ega drugog, a ono zbog makar deklarativnog pozivanja na ba{tinu antifa{isti~ke borbe u Drugom svjetskom ratu i u Federaciji i u Republici Srpskoj. ikad, realno, u dvadeset godina svoje formalne nezavisnosti, Bosna i Hercegovina nije bila stvarno i su{tinski nezavisna. Ima u proslavljanju Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine neke potmule tuge, kao kad se slavi ro|endan djeteta koje se jadno, ni krivo ni du`no, rodilo invalidno. Ne zna~i tuga da se to dijete ne voli, no sve se pla}a, pa i ta ljubav, rekao bi pisac s biv{eg papirnatog apoena od pet konvertibilnih maraka, sa obje (entitetske) varijante.

IZ PARLAMENTARNIH KLUPA

Sredoje (naj)ministarIako ministar Novi} ka`e kako savjetnik pa me tnom ne tre ba, za klju ~im kako je pametno biti savjetnik. Jer mo`e i na daljinu. A, ne mora{ kao savjetnik ni{ta ni znati. Samo mora{ biti poslu{an. Da sam u pravu kad tako mislim, vidim i iz Novi}evog tuma~enja. - Onaj (savjetnik) ko puno pametuje, ne}e se dugo zadr`ati u kabinetu. Takvi nikome ne trebaju, cijeni Novi}. No, da ne bude samo o savjetnicima, jer ministar je govorio i o drugima. Novi} tvrdi kako brojnim njegovim kolegama (ministrima, zamjenicima, pomo}nicima) po kabinetima sve poslove zapravo obavljaju stru~ni saradnici. Vidi se. Jer, pomenuti se ~vrsto dr`e napisanog. Kad govore. Ko pijan plota. Al, i dr`avni slu`benici su vragolani, re}i }e ministar Novi}. Jer, brojni, a na desetine hiljada ih je bar na dr`avnom nivou, putem u~e{}a u raznim komisijama zarade mnogo vi{e ~ak i od brojnih zvani~nika. Tragom one ministrove, pametan i budala zaklju~im. Pametan je onaj ko se uhljebio kakve dr`avne slu`be i savjetni~kog mjesta, a budala onaj koji nije.

S

redoje Novi}, ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine, u drugom mandatu, mogao bi ponijeti titulu - najministar. Do ovog, u prvi mah pomislih, subjektivnog mi{ljenja do|oh nakon {to je na posljednjoj sjednici Interresorne radne grupe u okviru diskusije o Zakonu o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH Novi} sasvim otvoreno progovorio o svemu u dr`avnoj administraciji. Kritizirao je i zvani~nike, i one, kako ih vole nazivati, imenovane osobe (savjetnike), ali i same dr`avne slu`benike. Razgovaram, ka`em kolegama, prenosim im i diskutiramo javno iznesene stavove Sredoja Novi}a. Saznam da moja ocjena, najministar, zapravo nije samo moja. Mnogi tako misle, cijene. ^ujem i za{to. Ministar Novi} ve} godinama po sistematizaciji radnih mjesta u ministarstvu na ~ijem je ~elu ima slobodna tri radna mjesta, ali ih ne `eli popunjavati samo reda radi. Ne `eli gomilati administraciju, niti biti mjesto u kojem }e se zbrinjavati kadrovi. Naj~e{}e strana~ki. Cijeni red, rad i stru~nost. Stoga i ne ~udi da je upravo na spome-

nutoj sjednici Radne grupe, ~iji je ina~e ~lan, dao definiciju sve aktualnijeg radnog mjesta - savjetnika. - Savjetnik pametnom ne treba, budala ga ne}e, veli ministar i ~lan Novi}. Kako je blizak SNSD-u, najvi{e me zanimalo kako }e na ove rije~i reagirati njegov strana~ki kolega Milorad @ivkovi}, ~lan (Interresorne radne grupe) i aktualni predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH koji je od 1. januara 2013. u svoj kabinet zaposlio i drugog savjetnika. Izgleda da se Milorad nije naljutio - smijao se! A, ulogu i potrebu drugog @ivkovi}evog savjetnika u liku @eljka Kuzmanovi}a, poslanika SNSD-a u Predstavni~kom domu PSBiH u ranijem mandatu, ina~e, naturaliziranog Novosa|anina, a fiktivnog stanovnika Tesli}a, pojasni mi njegov biv{i kolega, a i sada{nji zastupnik i strana~ki mu drug Slavko Jovi~i} Slavuj. O ~emu }e Kuzmanovi} savjetovati @ivkovi}a, pitam Slavuja, a on ko iz topa: - O ravnici. Pa, Vojvodina je ravni~arsko podru~je i nekada{nja `itnica, a ne mora stalno ni biti na poslu. Mo`e se savjetovati i na daljinu.

Pi{e: Pi{e: Almir TERZI]almir.terzic@oslobodjenje.ba

Novi} ve} godinama po sistematizaciji radnih mjesta u ministarstvu na ~ijem je ~elu ima slobodna tri radna mjesta, ali ih ne `eli popunjavati samo reda radi

OSLOBO\ENJE utorak, 6. mart/o`ujak 2012.

KOMENTARI

11

OSVRT

Za{to volim Bosnu?Bosnu volim prvenstveno zbog uporedog postojanja njenih razli~itih tradicija. Decenijama uo~i posljednjeg krvavog rata, ljudi u Bosni i Hercegovini su najnormalnije `ivjeli zajedno. Trenutno stanje u Bosni i Hercegovini, gdje je cjelokupna ljudska situacija uslovljena etno-religijskom pripadno{}u, bolesno je stanjePi{e: Damjan PAVLICA (Beograd)

P

ro{ao sam Bosnu uzdu` i popreko i uverio se da Bosna nije vi{ejezi~na sredina. U gradovima i selima ljudi govore istim jezikom, iako nas velika{i, proklete im du{e, uporno ube|uju da govorimo razli~itim jezicima i da su razlike me|u nama nepomirljive. Pritom, veoma je diskutabilno da li je Bosna i Hercegovina vi{enacionalna sredina. Odrednice Srbin, Hrvat i Bo{njak se mogu, sa gotovo stoprocentnom izvesno{}u, koristiti kao sinonimi za versku pripadnost, umesto re~i pravoslavac, katolik i musliman na{eg jezika. ISTORIJSKI OSVRT Tokom istorije, u Bosni je uporno opstajao vi{ereligijski su`ivot, dok je u Srbiji preovladala jednoobraznost. U srednjevekovnoj Srbiji je zakon nalagao versku isklju~ivost i netrpeljivost, jer vladaju}a pravoslavna religija nije tolerisala postojanje drugih vera. U srednjevekovnoj Bosni su zajedno `iveli katolici, pravoslavci i bogumili. Dok su u Ra{koj besneli verski progoni, Bosna je prihvatala ljude razli~itih vera. Dok je Stefan Nemanja proganjao na{e pretke, dobri ban Kulin im je pru`ao uto~i{te. Ko je od na{eg naroda tra`io slobodu, taj je i{ao u Bosnu. U Ra{koj su vladali samodr`avlje i verski progoni. Tokom svoje vladavine muslimani su se ipak pokazali tolerantnijim od pravo-

1850. godine odre|en za zajedni~ki knji`evni jezik Srba i Hrvata (i drugih ju`nih Slovena), poznat kao srpskohrvatski jezik. Na hercegovskom govoru po~iva ~itava jezi~ka reforma Vuka Karad`i}a, na temelju koje su nastali savremeni srpski, hrvatski, bosanski i crnogorski jezi~ki standard. Bosna i Hercegovina je kolevka partizanskog otpora. Tokom Drugog svetskog rata Bosna i Hercegovina je predstavljala sredi{te otpora nacionalisti~kom ludilu i me|uetni~kom istrebljenju. Dok su u Srbiji i Hrvatskoj preovladale ekstremno nacionalisti~ke snage, u Bosni su partizani uspe{no vodili borbu protiv fa{ista i kvislinga za ponovno ujedinjenje raskomadane domovine. Igman, Kozara, Neretva, Sutjeska, Jajce, Drvar, samo su neki od toponima koji podse}aju na upornu borbu na{ih naroda u Bosni i Hercegovini. Mo`da je kobna gre{ka partizana bila {to su nakon oslobo|enja uzeli Beograd, a ne vi{enacionalno Sarajevo, za glavni grad SFR Jugoslavije. RAT U BOSNI I HERCEGOVINI Nije tajna da je Srbija stvorila Republiku Srpsku, kada je 1992. godine poslala vojsku, specijalce i dobrovoljce, te nahu{kala, naoru`ala i organizovala Srbe u Bosni i Hercegovini. ^itave oblasti jedne multikulturne dr`ave su vojskom zaposednute, etni~ki o~i{}ene i progla-

OPROST Srbija je poku{ala da ubije Bosnu i Hercegovinu. Ubijaju}i Bosnu, Srbija je ubijala i sebe, jer se ekstremizam iz Republike Srpske vra}ao kao bumerang ubijaju}i gra|ansku Srbiju. Nadam se da }e Bosanci oprostiti na{im potomcima. Tako|e se nadam da na{i potomci nikada ne}e oprostiti svojim precima. Neka nam drugi oproste na{e ludilo. Mi sami sebi nikada ne smijemo oprostiti. Ubili smo dio svog naroda u Bosnislavaca. Iako su krajem srednjeg veka muslimani na ove prostore do{li kao zavojeva~i, jedna je ~injenica neosporna dozvolili su da druge vere postoje i da pravoslavne bogomolje vekovima ostanu ~itave. Otomanski sistem religijskog pluralizma definitivno predstavlja civilizacijski iskorak u odnosu na versku isklju~ivost nemanji}ke Srbije. Uprkos tome, Srbi su u XIX veku, od svog ustanka do sticanja dr`avnosti, uni{tili gotovo sve d`amije na podru~ju tada{nje kne`evine Srbije. Tako su u U`icu poru{ene 34 d`amije, u Smederevu 24, a u Beogradu na desetine njih. Sli~no se ponovilo i tokom rata u Bosni. Bosna i Hercegovina je kolevka na{eg zajedni~kog jezika. Jezik srednjevekovne srpske dr`ave, koji poznajemo uglavnom preko vladarskih povelja i crkvenih spisa, prili~no se razlikuje od dana{njeg srpskog jezika. Jezik srednjevekovne Bosne i Huma, koji poznajemo preko natpisa sa ste}aka, prili~no je sli~an jeziku kojim danas govorimo i uglavnom razumljiv bez prevo|enja. Ovo nimalo ne iznena|uje uzme li se u obzir da je upravo hercegova~ki govor be~kim knji`evnim dogovorom {ene srpskom teritorijom. Tzv. Republika Srpska, ta `alosna tvorevina koja poku{ava da bude srpskija od same Srbije, pokazatelj je na{e nezrelosti za zajedni~ki `ivot, po{tovanje bli`njega i prihvatanje razli~itosti. Ovo patolo{ko stanje je urodilo stravi~nim progonima i pokoljima na{e inoverne bra}e, koje istorija pamti kao bosanski genocid. Tokom rata su na teritorijama pod srpskom kontrolom d`amije sistematski uni{tavane. Frapantan primer je Banja Luka, u kojoj su sve gradske d`amije (njih {esnaest) uni{tene uz sadejstvo gradskih vlasti, iako u gradu nije bilo izravnih ratnih dejstava. S druge strane, u Sarajevu, koje je godinama bilo pod srpskom opsadom, iako neke srpske crkve jesu uni{tene (neke usled samog srpskog granatiranja), one nisu sistematski uni{tavane! U Bosni nije okon~an rat, u Bosni je zamrznut sukob. Dovoljan je letimi~an pogled na me|uentitetske granice Bosne i Hercegovine da bismo videli da je to samo zale|ena linija fronta u bratoubila~kom gra|anskom ratu. Rat u Bosni i Hercegovini nikada nije zavr{en. Danas se vodi putem politike da bi su-

tra ponovo mogao oru`ano eskalirati. Bosni je potreban trajan, pravedan i odr`iv mir. Tzv. dejtonski mir je su{tinski nepravedan jer je zacementirao rezultate etni~kog ~i{}enja nesrpskog stanovni{tva Vi{egrada, Zvornika, Bijeljine, Prijedora, Fo~e, Srebrenice i mnogih drugih gradova Bosne i Hercegovine. Tragi~nim spletom doga|aja, Srebrenica danas pripada Republici Srpskoj. Srbija mora jasno osuditi zaposedanje teritorije istrebljenjem, da bi pokazala da je raskrstila sa ideologijom {irenja teritorije, koja je predugo usmeravala njenu unutra{nju i vanjsku politiku. Srbija zaista nema razloga da podr`ava Republiku Srpsku, taj ostatak njene nesre}ne politike 1990-ih, naspram Sarajeva. Srbija je poku{ala da ubije Bosnu i Hercegovinu. Ubijaju}i Bosnu, Srbija je ubijala i sebe, jer se ekstremizam iz Republike Srpske vra}ao kao bumerang ubijaju}i gra|ansku Srbiju. Nadam se da }e Bosanci oprostiti na{im potomcima. Tako|e se nadam da na{i potomci nikada ne}e oprostiti svojim precima. Neka nam drugi oproste na{e ludilo. Mi sami sebi nikada ne smemo oprostiti. Ubili smo deo svog naroda u Bosni. CIVILIZACIJSKE PERSPEKTIVE Bosna i Hercegovina je otvorena mogu}nost na{eg zajedni~kog `ivota, pravoslavaca, katolika i muslimana istog jezika. Politi~ka ideja Bosne i Hercegovine je na~elo su`ivota naspram plemenske podeljenosti, verska trpeljivost naspram verske isklju~ivosti. Mnogi gra|ani Bosne i Hercegovine su dospeli u tu`nu situaciju da pod uticajem hu{ka~ke propagande prezru svoju domovinu. Poznajem mnoge bosanske Srbe koji preziru Bosnu, a obo`avaju Srbiju. Oni grdno gre{e. Kao pripadnik srpskog naroda, kao Srbin iz Srbije, poru~ujem mojim sunarodnicima, Srbima iz Bosne - Srbija nije va{a majka, va{a majka je Bosna. Nemojte prezirati zemlju na{ih otaca. U Bosni na{ narod `ivi ve} vekovima. U srednjem veku, kada Srbija nije ni postojala, ve} samo vazalna kne`evina Ra{ka, na{i preci su u kraljevini Bosni odolevali raznim mo}nicima sa istoka i zapada. Bosna nikada nije bila u sastavu Srbije i, ukoliko ima pravde, nikada ne}e ni biti. Najmo}niji srpski srednjevekovni vladari, kao {to su Stefan Nemanja i Du{an Silnik, nisu uspeli da uklju~e Bosnu u svoju dr`avu. Vekovima kasnije, to nije po{lo za rukom ni Slobodanu Milo{evi}u. Srbija i ne treba te`iti da osvaja i pripaja Bosnu, ve} da bude sa njom u zajednici na ravnopravnim osnovama. Srbija od Bosne treba da nau~i razli~itost. Za razliku od Srbije, Bosna ima dugu tradiciju multikulturalnosti. Koncept bosanstva po~iva na su`ivotu razli~itih verskih tradicija i ima kapaciteta da integri{e ljude razli~itih etno-religijskih tradicija koji dele isti geografski prostor. Koncept srpstva, na`alost, nema taj kapacitet, jer po~iva na principu verske isklju~ivosti. On je isklju~iv

u svojoj biti ne samo prema drugim narodima ve} i prema sunarodnicima koji ne pripadaju pravoslavlju. Logi~an proishod politike isklju~ivosti je istrebljenje. Nije slu~ajno {to je srpstvo definisao upravo episkop Njego{ u kontekstu istrebljenja doma}ih muslimana (tzv. istraga poturica). Ovaj koncept deluje dezintegrativno ~ak i po samu Srbiju, onemogu}uju}i joj da postane dr`ava svih svojih gra|ana, odnosno moderna politi~ka nacija. Stoga neki kriti~ari predla`u redefinisanje koncepta srpstva na principu integracije. Sarajevo ~esto nazivaju balkanskim Jerusalimom, jer se u njegovom centru jedna do druge nalaze islamska, pravoslavna, katoli~ka i jevrejska bogomolja. Beograd se, na`alost, ne mo`e pohvaliti takvim po{tovanjem svojih razli~itih nasle|a - beogradska sinagoga i d`amija su skrivene i getoizirane, beogradski budisti~ki hram, jedan od prvih u Evropi, odavno je zapu{ten i sru{en. Pejza`om Beograda suvereno dominiraju isklju~ivo pravoslavni hramovi. Beograd se uporno odri~e sopstvene pro{losti - od nekada{njih dvestotinjak d`amija u Beogradu, opstala je samo jedna, a i ona je spaljivana. Izgleda da na{ grad jo{ nije dovoljno zreo da vidno istakne svoje razli~ite tradicije. Da bi izrastao u istinsku metropolu, Beograd mora prihvatiti svoju razli~itost. Bosna je srce Balkana. Bosna i Hercegovina je geografsko, jezi~ko i etni~ko sredi{te na{eg naroda podeljenog religijom, dok su Hrvatska i Srbija zapadna i isto~na periferija. Ukoliko se muslimani, katolici i pravoslavci na{eg jezika odlu~e na su`ivot u Bosni i Hercegovini, to }e se blagotvorno odraziti na sve susedne dr`ave. Zajedni~ka Bosna i Hercegovina trenutno ne postoji. Varvari jo{ od rata poku{avaju da raskomadaju Bosnu i Hercegovinu na zava|ene etno-religijske entitete, predstavljaju}i politiku aparthejda i segregacije kao ne{to po`eljno. Od polovine vi{ereligijske dr`ave je napravljena verski isklju~iva paradr`ava Republika Srpska. U ostalim delovima je uspostavljena prevlast Bo{njaka ili Hrvata. Stvarnost je prema{ila najlu|a predvi|anja sarajevskih nadrealista, uklju~uju}i izmi{ljanje novih jezika i podelu dece po nacionalnoj osnovi u vrti}ima i {kolama. Izlaz iz ovakvog stanja treba tra`iti u ukidanju ratnih entiteta i okretanju oblasnim autonomijama, nevezanim za nacionalnu pripadnost. @ivela zajedni~ka Bosna i Hercegovina, u ~ijim }e se {kolama u~iti jedan jezik, jer se jedan jezik govori u narodu. Velika je stvar {to Bosna i Hercegovina jo{ postoji. Kao jedina vi{enacionalna dr`ava na Balkanu, ona je trn u oku svim nacionalistima, posebno nakon raspada na{e zajedni~ke dr`ave SFRJ. Neuspehom Jugoslavije pali smo jedan veliki ispit iz su`ivota. Za zajedni~ki `ivot nam je preostala jo{ samo Bosna i Hercegovina. Bosna nam je jedina nada!

12

BiH

utorak, 6. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

Zuhdija Kapetanovi}, predsjednik Sindikata ArcelorMittalaNa tr`nicama najvi{e prodano povr}a, peradi i jajaVrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda na tr`nicama u Federaciji BiH u januaru ove godine iznosila je 1.569.944 KM, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. U ukupnoj prodaji poljoprivrednih proizvoda na tr`nicama, posmatrano po grupama proizvoda, povr}e je u~estvovalo s 32,5, perad i jaja s 23,8, vo}e s 20,2, a mlijeko sa 7,2 posto, prenijela je Fena. Med i vosak su u~estvovali s 5,4 posto, krompir s pet, `ita s 2,8 posto, ogrjevno drvo i gro`|e sa po jedan, a riba s 0,8 posto, dok je maslinovo ulje od maslina iz vlastite proizvodnje u~estvovalo s 0,3 posto.

Hajka na radnike zbog tu`biZaposlenici ArcelorMittala Zenica posljednjih su dana na meti Uprave kompanije, kako bi ih se prisililo da odustanu od podnesenih tu`bi zbog kr{enja op}eg kolektivnog ugovora, tvrdi predsjednik Sindikata ArcelorMittala Zenica- Generalni direktor kompanije pro{log utorka je imao sastanak sa direktorima departmenata i iznio im situaciju u kompaniji, izme|u ostalog, i problematiku tu`bi na{ih radnika po pitanju no}nog, minulog i prekovremenog rada. Dan kasnije, u srijedu, direktori departmenata su po~eli pravu hajku na radnike da odustanu od tu`bi i vr{i se ogroman pritisak i mobing da bi povukli tu`be, ka`e Zuhdija Kapetanovi}, predsjednik Sindikata ArcelorMittala Zenica. radno zakonodavstvo dr`ave Bosne i Hercegovine, a mi tvrdimo da oni koji ne po{tuju zakonodavstvo ne po{tuju ni dr`avu. Sindikat je napravio obavijest za radnike, a poslali smo i pismo direktoru Federalne uprave za inspekcijske poslove Ibrahimu Tirku i upoznali ga o ovoj vrsti mobinga i pritisaka koji se vr{e prema radnicima AMZ-a, kazuje Kapetanovi}. Obja{njava da iz Uprave kompanije govore da se radi o 50 miliona maraka potra`ivanja, ali da u Sindikatu smatraju da se radi o daleko manjoj sumi novca. - Po na{im saznanjima, do sada je 620 radnika naplatilo svoja potra-

Bijeljina: Nekoliko sela bez strujeNa podru~ju op{tine Bijeljina, zbog rekonstrukcije trafostanice Ostoji}evo, danas ne}e biti struje od 8 do 12 sati u Ostoji}evu, Brocu, Batkovi}u, Velinom Selu, Balatunu, Ra~i, Topalovcu i dijelu Gornjeg Crnjelova, prenijela je Srna. U op{tini Ugljevik, zbog radova na dalekovodu Ma~kovac, od 9 do 14 sati bez struje }e biti naselja Simiki}i, Tociljevac, Gudura{i i Sasulja, kao i izlaz Malinovi}i, trafostanica Gornja Trnova 1, saop{teno je iz Elektro-Bijeljine. U op{tini [ekovi}i, zbog planiranih radova, do}i }e do prekida isporuke elektri~ne energije u naselju Netek od 9 do 14 sati.

Kolektivni ugovorOn veli kako je Sindikat imao izvje{tajnu Skup{tinu na kojoj je bi-

[kola sporta za ugljevi~ke mali{aneU okviru Kluba malog fudbala Ugljevik sa radom je po~ela besplatna {kola spor ta namijenjena djevoj~icama i dje~acima od ~etiri do 10 godina, javila je Srna. [kola trenutno okuplja 50 mali{ana, me|u kojima su neki mla|i od ~etiri godine. Treninzi se odr`avaju dva puta sedmi~no i usmjereni su na razvoj motorike i koordinacije djece kroz osnove spor tova, a propra}eni su motori~kim poligonom i elementarnim igrama. Aktivnosti koje se izvode u {koli su spor tske igre, elementi atletike, pravilno hodanje, tr~anje, gimnastika, elementi akrobatike i razni oblici igara koji slu`e za ja~anje kompletnog organizma i preventivno uti~u na spre~avanje pojave tjelesnih deformiteta koji se javljaju u ovom uzrastu.

Zastra{ivanje ste~ajemPravo zaposlenika da sudskim putem realizuje svoja potra`ivanja iz radnog odnosa je ustavno i zakonsko pravo, te podno{enje tu`be ne mo`e i ne smije imati bilo kakve {tetne posljedice po prava iz radnog odnosa (disciplinski postupak, otkaz i sli~no), stoji u obavijesti Sindikata za radnike AMZ-a. Tako|e je obja{njeno kako su informacije o nekakvom ste~aju firme zbog tu`bi zaposlenika, koje ovih dana kru`e po pogonima, glasine koje se plasiraju isklju~ivo radi zastra{ivanja zaposlenika i stvaranja pritiska, te da Uprava do dana{njeg dana nije Sindikatu dostavila niti jednu zvani~nu informaciju o postojanju bilo kakvih problema u poslovanju koji su uzrokovani ili bi mogli biti uzrokovani izvr{enjem presuda po radni~kim tu`bama. la uvr{tena u dnevni red i informacija o ovome. Rukovodstvo Sindikata je dobilo jednoglasnu podr{ku da nastavi borbu za radni~ka prava, te je re~eno da radnici ne}e odustati od svojih potra`ivanja, jer su oni to zaradili i trebali bi biti ispla}eni. - Na`alost, na{ poslodavac jo{ kr{i op}i kolektivni ugovor, ne po{tuje `ivanja i ima jo{ 58 tu`bi, u koje je uklju~eno oko 1.700 radnika. Tu`be su u ladicama Mittala jer oni ne `ele da daju podatke na vrijeme. I na{a advokatica je reagovala i prema AMZ-u i prema svim nivoima sindikata, ali i sudstvu, da se to ubrza. Radi se o periodu od 2006. do 2009. za koji su radnici podnijeli tu`be, nagla{ava Zuhdija Kapetanovi}.

Isti~e kako radnici niti predstavnici Sindikata nisu zadovoljni trenutnim stanjem u kompaniji ArcelorMittal. Ima nekih {pekulacija da }e se radnici slati na ~ekanje, da }e biti mo`da jo{ nekog vi{ka, ali to su za sada samo pri~e. Govori se o nekoj novoj sistematizaciji. Imali smo sastanak sa generalnim direktorom gdje smo mu prenijeli informaciju za mobing, ali on ne da re}i kako ima pritiska pri~a Kapetanovi}. ,

Beneficirani sta`Kada je u pitanju za{tita na radu u kompaniji, dosta je toga ura|eno i nema ve}ih problema. Problem je {to radnici jo{ nemaju radna mjesta sa pove}anim trajanjem beneficirani radni sta`, na ~emu Sindikat insistira, {to je potpisano 2007. kroz kolektivni ugovor. Sindikatu ArcelorMittala Zenica je najve}i cilj, nagla{ava, da opstane kompanija, te da sa~uvaju radna mjesta. Sve ostalo {to se bude tra`ilo bit }e u skladu sa mogu}nostima kompanije. S obzirom na to da je ju~er bio odsutan iz Zenice generalni direktor AMZ-a, dobili smo obja{njenje iz Uprave kompanije da }e se oni o~itovati o ovom pitanju u narednim danima. M. DAJI]

38 paljanskih poslodavaca zaposli}e 67 pripravnikaZavod za zapo{ljavanje RS-a je za 38 poslodavaca sa podru~ja op{tine Pale odobrio zapo{ljavanje 67 pripravnika sa visokom i vi{om stru~nom spremom, u okviru projekta Znanjem do posla. Rukovodilac Filijale Zavoda Isto~no Sarajevo Zoran Br~kalo rekao je za Srnu da su poslodavci sa podru~ja Pala konkurisali za prijem 80 pripravnika, a da je Zavod odobrio zapo{ljavanje 66 pripravnika sa visokom i jednog sa vi{om stru~nom spremom.

GORA@DENa konferenciji za novinare predstavnici Kantonalnog odbora SDPa u Gora`du poru~ili su kako najavljene zakone ne}e podr`ati jer bi, kako isti~u, njihovo dono{enje zna~ilo vi{emilionsko optere}enje ionako skromnog bud`eta Kantona. U SDP-u isti~u kako bi u slu~aju pove}anja plata bud`etskim korisnicima {teta bila daleko ve}a od koristi koju bi imali oni koji imaju sre}u da rade, za razliku od hiljada nezaposlenih ili radnika koji primaju neredovne plate u proizvodnji.

Zvornik: Novi terenac za ga{enje {umskih po`araProfesionalna vatrogasna jedinica Zvornik predstavila je ju~er terensko vozilo za ga{enje {umskih po`ara iz neposredne blizine, koje mo`e da se kre}e uskim i nepristupa~nim stazama, za razliku od standardnih navalnih vozila, prenijela je Srna. Komandir ove jedinice Sa{a Ili} rekao je novinarima da je terensko vozilo lada niva opremljeno modulom visokog pritiska, ~iji kapacitet iznosi 400 litara vode. Isti~u}i da je cijena ovog vozila sa ugra|enom opremom iznosila oko 43.000 KM, Ili} je rekao da su sredstva obezbije|ena od Vatrogasnog saveza RSa, koji je zvorni~kim vatrogascima obezbijedio i 32.000 KM za kupovinu sistema radioveze. On je dodao da je Profesionalna vatrogasna jedinica od Oru`anih snaga BiH dobila dva otpisana kamiona i jedan ~amac, koji }e, uz izvjesne opravke, biti od velike koristi vatrogascima.

SDP protiv pove}azlozi za dono{enje ovog zakona temeljili na potrebi definiranja u oblasti raspodjele plata i naknada u organima vlasti FBiH na jedinstven na~in, dok je stvarni razlog bio ultimativan zahtjev MMF-a za smanjenje tro{kova dr`avne uprave kao uslova za odobravanje kredita. Me|utim, uo~i op{tih izbora Zakonom su, umjesto smanjenja tro{kova administracije, plate pove}ane i prakti~no je nalo`eno kantonima da donesu zakone na kantonalnom nivou. Ovo predizborno kupovanje glasova od dr`avnih slu`benika i pripadnika policije od tada vladaju}e skup{tinske ve}ine prakti~no je fakturisano novoformiranoj vlasti nakon oktobarskih izbora. Politizacijom ovog problema poku{ava se na jedan perfidan na~in destabilizovati, prije svega SDP kao vode}a stranka koja je preuzela odgovornost lidera vladaju}e ve}ine, istaknuto je na konferenciji za novinare, na kojoj je re~eno da su nacrti i prijedlozi zakona, koji je navodna obaveza Kantona po federalnom zakonu, jedna velika prevara naro~ito uposlenim u BPK-u Gora`de jer objektivno nije bio provodiv zbog nedostatka sredstva za pove}anje plata. Za SDP Gora`de nisu prihvatljive inicijative koje se odnose na usvajanje zakona koji nisu provodivi te su ukazali, izme|u

Najava upu}ivanja Zakona o platama dr`avnih i policijskih slu`benika parlamentarnu proceduru, izazvala je o{tru reakciju KO SDP-a Gora`de

Predizborna trgovina- U julu 2010. donesen je Zakon o platama i naknadama u organima vlasti FBiH. Navodno su se ra-

OSLOBO\ENJE utorak, 6. mart/o`ujak 2012.

BiH

13

PRIPREME ZA IZLAZAK FIKRETA ABDI]A IZ ZATVORA

Porodica se raduje: Ervina, Elvira, Ervin i Edina Abdi}

Ima li pomirenja za `ivog BabeOrganizatori do~eka ka`u da Fikret Abdi} najvjerovatnije i ne}e pre}i granicu BiH, ali u Kladu{i }e biti izme|u 20 i 30 hiljada ljudi na proslaviNakon odslu`enih 10, od ukupno 15 godina zatvora, na koliko je osu|en, Fikret Abdi} u petak, 9. marta, izlazi na slobodu. U Krajini je, ka`u, euforija, mada se od te euforije vidi jedino strka u Velikoj Kladu{i oko organizacije odlaska autobusa u Pulu i proslave njegovog izlaska na slobodu. Poslanica Elvira Abdi} - Jelenovi}, Abdi}eva k}erka, u ponedjeljak je sa nedovr{ene Skup{tine US