Download pdf - Organizacija 1. Kolokvij Skripta

7/24/2019 Organizacija 1. Kolokvij Skripta

1/24

Skripta za 1. kolokvij iz organizacije i menadmenta procesnih funkcija hotela

TEMATSKA JEDINICA 1 (Pavia 11. 23. str.)

UGOSTITELJSTVO djelatnost pruanja usluga smjetaja, prehrane i pia; bavi se vrenjem s!"a

namijenjene podmirenju potreba koje nastaju promjenom mjesta stalnog boravka,ali i podmirenju potreba domaeg stanovnitva , koje koristi ove usluge

ostvaruje se pruanjem usluga neposredno korisnicima usluga korisnik mora bitiosobno prisutan da bi se usluga mogla realizirati! dijeli se na dvije skupine"

o #$t%!i&%rstv$ pruanje usluga smjetaja uz mogunost pruanja i dr.usluga u speci#$nim smjetajnim objektima!

o r%st$rat%rstv$ gosp. djelatnost koja se bavi pruanjem usluga prehrane ipia na ugost. na$in, u posebno ure%enim ugost. objektima!

'OTELIJESTVO1. najzna$ajniji dio ugost.; u razvijenim tur. zemljama realizira oko &'( svih tur.

noenja sastoji se od razli$itih objekata za smjetaj koji se me%usobno razlikuju" po veli$ini,

tehni$kim osobinama, vrsti usluga koje preteito pruaju, na$inu pruanja usluga

hoteli, turisti$ka naselja, turisti$ki apartmani, guest haus pansioni i dr. smjetajniobjekti

ima viestruki drutveni i privredni zna$aj omoguuje i poti$e razvoj svih oblika selektivnoga turizma, kao to su"

odmaralini, kongresni, sportski turizam i sl. ostvarenim prihodima doprinosi poboljanju platne bilance zemlje 3 "!. a*%u razvoju putovanja i pruanju usluga smjetaja, hrane i pia"

1. +$ sr%+i,% 1-.st. ljudi su putovali u bliu ili daljnju okolicu, naj$ee zbog" razmjene

dobara, posjeta svetitima i sudjelovanja u vjerskim obredima,posjeta termalnim izvorima

putovali su cestom, a smjetaj se nudio u svratitima i gostionicamapored gl. prometnica i veih gradova

2. i*%/ 10. i 1-. novi motivi" odmor, zabava, razonoda pojava novih na$ina prijevoza" parni stroj, parobrod, eljeznica,

modernizacija i poveanje cestovnog prometa masivna tur.putovanja

izgra%en najvei broj hotela u )uropi i naim krajevima3. +$ $!$vi4% 2.st.

gl. prijevozno sredstvo postaje automobil zrakoplov preuzima gl. ulogu u prijevozu ljudi na velike udaljenosti

me%unarodna putovanja postaju masivnija

a*v$& #$t%!i&%rstva 5$+ ,as

po$inje uo$avanjem potreba putnika za uslugama smjetaja, hrane i pia *rimska gostionica+ u Siskuprva ugost. radnja za to$enje pia i davanje hrane u

ograni$enom opsegu u 1.st. spominju se prenoita u 1-. i 1.st. u svim veim gradovima u unutranjosti /0, 2, 34! te na primorju

56, S7, 89! javljaju se razli$iti ugost. objekti kr$me, gostionice, svratita prvi hoteli spominju se u prvoj polovici 1:.st. u /0u, 2u i dr. pokrajinskim

gradovima 1. *3varner+ oinj, 1:?.

*7herapia+ @rikvenica, 1:-. *Amperial+ 8ubrovnik, 1:B. *5ivijera+ Cula, 1:1(.*Deptun+ eliki Erijun

& sv. rat nanio velike tete turizmu i zako$io nj razvojobnova zapo$inje BFih i

-BFih godina &B.st.

vei dio smjetajne ponude bio je namijenjen masovnomturizmu danas strukturu hotelskih smjetajnih kapaciteta G5 $ine"

1


2/24


-BH hoteli 1&H aparthoteli H tur. naselja :BH ih se nalazi u primorskim

mjestima H tur. apartmani H kampovi

Pr$i*v$+i #$t%!i&%rstva

Pr$i*v$+ sve ono to se moe ponuditi tritu da bi izazvalo panju, nabavku, upotrebu ili

potronju, a to bi moglo zadovoljiti elju ili potrebu uklju$uje materijalne objekte, usluge, osobe, distribuciju, organizacije i ideje

'$t%!s5i r$i*v$+ sve vrste usluga to se pruaju u odre%enom hotelskom objektu svaka s!"arezultat je ljudskog radasvaka aktivnost ili korist koju jedna strana

moe ponuditi drugoj neopipljiv, proizvodnja moe i ne mora biti vezana za #zi$ki

proizvod! moe se promatrati sa stajalita"a! #$t%!s5$" $6&%5ta proizvod je usluga koja se nudi na tur. tritu,

namijenjen je prodajib! "$sta hotelski proizvod je usluga kojom se zadovoljavaju njegove

potrebe i elje

moemo ga razvrstati u sljedee skupine"a! proizvodi i usluge namijenjeni podmirenju potreba domicilnog stanovnitva

i posjetioca hotelskih objekata" usluge restorana I la carte, uslugeportskih objekata, kongresnih sala..

b! C i 9 namijenjeni prvenstveno gostima i posjetiocima hotelskih objekata"suveniri, proizvodi za plau, iznajmljivanje vozila, mjenja$niceJ.

c! C i 9 namijenjene isklju$ivo gostima hotelskih objekata" usluge smjetaja,koritenje bazena, sauni, usluge prehrane, pia, pansiona

#$t%!s5a $,+askup proizvoda i usluga koji se nude i stoje na raspolaganjuhotelskom gostu, po odre%enoj cijeni, na odre%enom mjestu i u odre%eno vrijeme

mora obuhvatiti atra5tiv,% okruenje hotela!, 5$,i5ativ,% raznikontakti s gostima, prometna povezanost! i r%4%tiv,% $initelje uvjetiboravka u hotelu!

str5trhotelske ponude $ine" turisti$ke pogodnosti, proizvodi i uslugenamijenjene korisnicima usluga

turisti$ke pogodnosti" hotelski objekti, lokacija, instalirane komunikacije sastoji se od"

1. USLUGE SMJE7TAJAF osnovna usluga kojom se zadovoljavajupotrebe ljudi u smjetaju, a sastoji se u izdavanju namjetenih soba iapartmana smjetajni kapaciteti su bazni element hotelske ponude!

2. USLUGA PE'ANEF zadovoljava potrebe hotelskih gostijuhranom, a sastoji se u pripremanju i usluivanju razli$itih hladnih itoplih jela i slastica

3. USLUGA PI8A I NAPITKAF sastoji se u to$enju' pripremanju iusluivanju hladnih, toplih i mijeanih pia i napitaka

9. :A;AVNI SAD


3/24


Tristi?5$ tr@it% skup odnosa ponude i potranje u sferi usluga i dobara to slue za podmirenje

turisti$kih potreba na odre%enom prostoru, ili kao skup odnosa ponude i potranjekoji nastaje pod utjecajem turisti$kih kretanja

posebnost tur. trita" hotelskom gostu, kao nositelju potranje, istodobno se nudi

niz usluga, koji u zavrnoj fazi predstavljaju cjelovitu hotelsku ponudu

TEMATSKA JEDINICA 2

Pavia >0. 0. str

OGANI:ACIJAo rije$ organizacija potje$e od gr$. rije$i $r"$,rad, djelo! i iz nje izvedbene

$r"a,$,oru%e, alat!o obuhvaa mnoge aktivnosti" upravlja$ke, izvrne, kontrolne u raznim podru$jima

drutvenog i gospodarskog ivotao da bi se organizacija mogla pravilno de#nirati potrebno je izdvojiti njezina obiljeja,

razlike u veli$ini i strukturi pa i u vremenu u kojem se izgra%uje"1. cilj'zadatak koji se eli ostvariti2. uskla%enost sredstava i rada3. racionalno koritenje procesa rada

o svjesno udruivanje ljudi koji imaju za cilj da odgovarajuim sredstvima izvreodre%ene zadatke s najmanjim moguim naporom na bilo kojem podru$judrutvenog i gospodarskog ivota

o organizaciju $ini skupina ljudi koja koordiniranim radom nastoji ostvariti zajedni$keciljeve, a pri tom se slui podjelom poslova i upravlja$kom kontrolom

o osnovne zna$ajke organizacije"1. SKUPINA LJUDIB kada dvoje ili vie pojedinaca udruuju svoje #zi$ke i

mentalne sposobnosti ili vjetine na nekom poslu

2. :AJEDNIKI CILJEVIB stvaranje kvalitetne i konkurentne hotelske ponudekoje e osvojiti turisti$ko trite3. PODJELA ADAB njome se postie specijalizacija i poveava e#kasnost9. UAVLJAKA KONTOLAB kada se ne bi vodila briga da se postignu

zacrtani ciljevi, napor zaposlenih bio bi uzaludan

o Or"a,i*a4i&a #$t%!a de#nira se kao svjesna, kontinuirana i prakti$na aktivnosthotelskog menadmenta na uskla%ivanju cjelokupnog procesa hotelskogposlovanja radi ostvarivanja optimalnih poslovnih rezultata s minimalnimtrokovima

o *,a?%,&% $r"a,i*a4i&% ogleda se uKOISTIMA koje $ovjek ima njenomprimjenom u gospodarskom, ali u svim drugim podru$jima ivota i rada;

omoguuje"1. realizaciju ciljeva&. koritenje tehni$koFtehnolokih i informacijskih procesa koji omoguuju

unapre%enje rada i ivota u svim podru$jima gosp. i drutvenihaktivnosti

(. realizaciju sloenih radnih procesa. stvaranje snage i ubrzavanje procesa?. skraenje potrebnog vremena za realizaciju zadataka. smanjenje trokova-. bolje koritenje umne i #zi$ke sposobnosti $ovjeka

o ,%"ativ,%strane organizacije"F nepovoljno utje$e na $ovjekaF na njegovo ponaanje, a posebno ako

mu je silom nametnutaF u odre%enoj mjeri sputava $ovjeka i dovodi $ovjeka u podre%eni

poloaj; ponekad mu namee zadatke koji nisu uvijek sukladni

(


4/24


njegovim #zi$kim sposobnostima ili se protive njegovom poimanjurada

o Or"a,i*a4i&a ra+a svjesna aktivnost $ovjeka na uskla%ivanju $imbenika radnog procesa, a u

cilju postizanja optimalnih rezultata

postie se prostorno i vremensko uskla%ivanje $inilaca proizvodnje organizacija rada uskla%uje djelovanje $imbenika radnog procesa u hotelu,

a organizacija hotela objedinjuje njegovo cjelokupno poslovanje uskla%uje osobni i stvarni $imbenik radnog procesa, ra$lanjivanjem cjeline

na pojedine dijelove te povezuje te dijeloveF radnih operacijaF u jedandjelotvoran sustav rada

njezini ciljevi mogu se podijeliti u ( vodee skupine"1. DA" odnose se na pojedine zaposlenike i skupinu

zaposlenika; ostvarenjem individualnih ciljeva poveava sespremnost zaposlenika za ispunjavanje ciljeva hotela

ima klju$nu ulogu u poslovanju hotela; ispunit e ju ako su ciljevi hotelaoptimalno utvr%eni, odnosno ako su"

&as,i sadre obujam i strukturu usluga, vrijeme i trite njihovogplasmana, cijene tih usluga, izvritelje i njima potrebnu imovinu teprihode i trokove koji e se ostvariti!$stvar!&ivi uskla%eni su sa resursima hotela i limitima okruenja!ravi!,$ $+a6ra,i realno su ostvarljivi i osiguravaju napredak hotela!

Sta,+ar+i*a4i&a postupak kojim se pronalaze optimalna rjeenja odnosno utvr%uje kakva svojstva

mora imati proizvod, materijal, tehnoloki postupak i sl.

kao rezultat postupka standardizacije javlja se t%#,i?5$t%#,$!$5i r$is ilista,+ar+

Tii*a4i&a postupak kojim se putem selekcije i redukcije suava izbor standardiziranih

proizvoda na odre%eni broj vrsta proizvoda koji e svojim svojstvima zadovoljitiodre%eni raspon potreba

odbacuje odre%eni broj standarda u hotelu i njihov broj svodi na potrebnu mjeru, au cilju racionalnije proizvodnje

Or"a,i*a4i&a #$t%!a za postavljanje operativne organizacije hotela bitno je nekoliko $initelja, koji

opredjeljuju na$in konkretnog organiziranja

uz oblik vlasnitva, najzna$ajniji su za organizaciju sljedei $initelji"1. vrsta v%!i?i,a i 5at%"$ri&a #$t%!a&. !$5a4i&a #$t%!a s makro gledita lokacija opredjeljuje vrste objekata i

duljinu njihova poslovanja, a samim time i na$in organiziranja; s mikrogledita utje$e na veli$inu hotela, kategoriju, asortiman usluga, trokove!

(. 5ara5t%r i tra&a,&% $s!$va,&a. stats,a $*i4i&a #$t%!a?. ras$!$@ivi 5a+r$vi

org. struktura hotela sastoji se od sljedeih org. jedinica -!" ured direktora, odjelmarketinga, prijemni odjel, hotelsko domainstvo, odjel hrane i pia, odjelodravanja i odjel rekreacije

O6&%5ti i s6&%5ti $r"a,i*a4i&% S6&%5t $r"a,i*a4i&%" osoba koja presudno odlu$uje o hotelu; odlu$uje o

osnivanju, poslovanju, razvoju i prestanku rada hotela


5/24


subjekt organizacije u hotelijerstvu jev!as,i5 #$t%!a

objekti organizacije proizlaze iz njenih temeljnih ciljeva; cilj je organizacijeuskla%ivanje djelovanja unutarnjih $imbenika poslovanja hotela"

1. /4C)DA@A treba osigurati da se izabiru zaposlenici po broju, pro#lu i

kvali#kaciji, koji su potrebni za rad u hotelu!&. A=110 str.)

OGANI:ACIJA omoguava realizaciju najsloenijih zadataka, proiruje opseg $ovjekove

individualne snage, pomae mu da ih bre, kvalitetnije, racionalnije i ekonomi$nijeostvari

obiljeja" cilj, odnosno zadatak koji se eli ostvariti, skladnost materijalnihsredstava iljudskog potencijalai njihova racionalna uporaba

Or"a,i*a4i&a ra+a" svjesna $ovjekova djelatnost kojom se uskla%uju svi $initeljiproizvodnje radi postizanja optimalnih rezultata rada; njezina uloga je da omogui i olakaproces rada

NAELA OGANI:ACIJEaH$!, francuski teoreti$ar organizacija, smatrao je da su mnoga na$ela organizacijefrancuske vojske prihvatljiva i za organizaciju poduzea"

1. podjela rada&. autoritet(. disciplina. jedinstvo nare%ivanja?. jedinstvo upravljanja. pod$injavanje pojedina$nih interesa opim interesima-. nagra%ivanje. centralizacija:. hijerarhija

1B. nare%ivanje i red11. pravi$nost1&. stalnost osoblja1(. inicijativa1. udruivanje, ujedinjavanje i izjedna$avanje osoblja

Dajvanija na$ela organizacije1. Na?%!$ $+&%!% ra+a i s%4i&a!i*a4i&%jedno od najvanijih na$ela organizacije!

- svaka poslovna organizacija nastoji svoj poslovni zadatak odraditi to e#kasnijei racionalnije te ostvariti to bolji rezultat

- da bi to postigla prema ovom na$elu! taj zadatak mora ra$laniti sve doelementarnih dijelovado radnih mjesta

- 5$ristiB poveava se radni u$inak pojedinca, otvara se vei prostor za

inovacijsku djelatnost,J

?


6/24


- a,aBako se beskurpulozno provodi moe imati negativan psiho #zi$ki utjecajna pojedinca

&. Na?%!$ $v%*iva,&a ?i,it%!&a r$i*v$+,&%- obuhvaa sve radnje kojima se stalno vri njihovo me%usobno uskla%ivanje kao

i uskla%ivanje unutar svakog pojedina$nog(. Na?%!$ 5$$r+i,a4i&%

- uspostavljaju se odre%ene veze i odnosi izme%u i unutar $initelja proizvodnje- da bi se zadaci uspjeno izvravali potrebno je koordinirati rad svih radnika koji

su angairani u njihovoj realizaciji preuzimaju ih rukovoditelji!- moe biti #$ri*$,ta!,ana istoj organizacijskoj razini! i v%rti5a!,aod vrha

organizacije ili njezinog dijela do radnih mjesta!. Na?%!$ +$6r$v$!&,$" 5!&?iva,&a $r"a,i*a4i&

- prinudnog uklju$ivanja gotovo da i vie nema, a dobrovoljni se ostvaruje urazli$itim stupnjevima

- najvii stupanj me%usobnog djelovanja postie se onda kada su podudarniinteresi zaposlenih i poduzea danas se postie rijetko!

T$!%ra,4i&a" doputeno odstupanje od propisanih svojstava

U,i5a4i&a" poseban postupak sli$an tipizaciji! kojim se isklju$ivo na temeljurazmatranja sli$nosti srodnih proizvoda razli$itim preinakama rtvuju neke modi#kacije

ACIONALI:ACIJA U OGANI:ACIJI

9 ope poslove racionalizacije ubrajaju se"1. U5!a,&a,&% t%t,i# ra*a5a i ra*,i# #$+$va

trai da se priliko provo%enja organizacije smanje ili uklone svinepotrebni razmaci u vremenu i prostoru, kao to su vremenski razmakizme%u jednog i drugog posla, prostorni razmak izme%u pojedinih radnihmjesta

3orist" poveava se uporaba kapaciteta, postie se vea e#kasnost rada

&. Pr%+vi/a,&% $+,$s,$ !a,ira,&%

unaprijed utvr%uje okolnosti koje bi ubudunosti mogle utjecati na odvijanje kompletnog ili dijela proizvodnog odnosnoposlovnog procesa

(. Prir%anjome se mora realizirati sve ono to je bilo predvi%eno, e#kasna jeona koja je obavljena e#kasno i na vrijeme

. U&%+,a?ava,&%pretpostavlja da se vodi ra$una o to me da poslovni procesbude u svim dijelovima od po$etka do kraja to vie ujedna$en, ujedna$avanjeprema tome obuhvaa" strojeve i alate, materijal, transportna sredstva,ujedna$avanje kadrova i uvjeta rada na radnim mjestima,J

?. Sa&a,&% &%+,a5i# %!%%,ata i!i &%+,a5i# r$4%sausko povezana s 1., traida se jednaki poslovi ili jednake operacije spoje u jednu ili da se to vie prostornoi vremenski priblie

OGANI:ACIJSKE VSTE

Cod organizacijskim vrstama podrazumijevamo razli$ite pristupe u provo%enjuorganizacije, najvanije"

1. Pr%a $s%"a! $t,a $r"a,i*a4i&aF ona koja se odnosi na cjelokupno poslovanje,

upotrebljava se u poduzeima koja se nalaze u osnivanju kada trebapotpuno izgraditi organizaciju ili u onim poduzeima koja su provela iliprovode veliku rekonstrukciju i modernizaciju

b! +&%!$i?,a $r"a,i*a4i&aF susree se obi$no u onim poduzeima u kojimase provode manje organizacijske promjene, odnosno u onima u kojima seprovode promjene na ograni$enom podru$ju

2. Pr%a ,a?i, ,a 5$&i s% r$v$+i


7/24


a! i,+ivi+a!,aF ona koja je organizacijskim problemima prilazi naindividualan, speci#$an na$in, analizirajui pritom sve pozitivne i negativnestrane postojeih organizacijskih rjeenja i usvajajui samo one promjenekoje vode poboljanju

b! s#%ats5aF organizacijske promjene vre se prema unaprijed utvr%enimshemama, obi$no se provodi u velikim poduzeima koja nastoje da se

poslovanje svih njihovih pogona ili drugih radnih jedinica odvija na istimorganizacijskim na$elima

3. Pr%a 5$,4%4i&i r5$v$/%,&aa! 4%,tra!i*a4i&aF rukovo%enje i upravljanje nekim poslom ili $itavim

poduzeem usredoto$uje se na vrhu hijerarhijski utvr%ene organizacijskestrukture, svako mjesto ima to$no utvr%ene zadatke

b! +%4%,tra!i*a4i&aF njome se upravljanje ili rukovo%enje prenosi s centralnihorgana na nie organe, nii organi imaju veu ili manju samostalnost

9. Pr%a tra&a,& ra+a ,a $r"a,i*a4i&ia! &%+,$5rat,aF susree se prilikom rjeavanja pojedinih organizacijskih

problema ili funkcija, kada se rjeavaju problemi na ograni$enom podru$ju

u relativno kratkom rokub! $st,aF upotrebljava se kod veih organizacijskih zahvata, a u sebi

uklju$uje sistematski rad na rjeavanju organizacijskih problema

. O6*ir$ ,a $st$&a,&% $+*%aa! $r"a,i*a4i&aodnosi se na novoosnovano poduzeeb! r%$r"a,i*a4i&aodnosi se na postojee poduzee

IM;ENICI O;LIKOVANJA OGANI:ACIJEBA. UNUTANJI IM;ENICI

1! 4i!&%vi i strat%"i&a vanost ciljeva je ta to se njima odre%uje budunost poduzea ciljevi zna$e eljeno stanje u budunosti, pri njihovom odre%ivanju potrebno

je imati u vidu Khijerarhiju ciljevaL s obzirom na hijerarhiju glavni cilj organizacije $esto se naziva misija, misija

ili svrha je razlog postojanja poduzea mjerljivost ciljevaF najvanije obiljeje ciljeva ciljevima se de#nira ono to poduzee eli postii pa se i strategija mora

bazirati na ciljevima, dok se organizacijska struktura poduzea temelji nastrategiji i ciljevima poduzea

strategija odgovara na pitanje kako e organizacija postii zacrtane ciljeve vano je da poduzee primjenjuje odgovarajuu strategiju s obzirom na

kategorije kupaca kojima se obraa&! *a+a4i i t%#,$!$"i&a

*a+ata5dodijeljeni posao ili dio posla koji treba izvriti organizacijski zadaci klasi#ciraju se u tri kategorije" zadaci vezani za rad s

ljudima, za rad sa stvarima, za rad s informacijama i pojedina$ni i ukupni zadaci ostvaruju se razli$itim tehnologijama tehnologija kao pojam uklju$uje i strojeve i radne odnosno proizvodne

postupke osim proizvodne proizvodi se proizvode u jednom vremenu da bi se

prodavali u drugom! postoji i usluna tehnologija istovremena proizvodnjai potronja!

prema $$+ar+" pojedina$na proizvodnja narudbe pa proizvod pa tekonda proizvodnja!, masovna proizvodnja prvo razvoj proizvoda, zatimproizvodnja pa marketing!, procesna proizvodnja prvo razvoj, marketing,proizvodnja!

-


8/24


T#$s$,razlikuje" objedinjenu tehnologiju ili tehnologiju paralelneme%uzavisnosti, zatim sekvencijalnu i recipro$nu tehnologiju

(! v%!i?i,a mjeri se s vie parametara" broj zaposlenih radnika, veli$ina ostvarenog

ukupnog prihoda, veli$ina ostvarenog pro#ta, vrijednost osnovnihsredstava, udio poduzea na tritu ponude,J

u svakoj zemlji mora biti optimalan broj izme%u malih, srednjih i velikihpoduzea

veliko poduzee" ekonomija obujma, globalna orijentacija, mehani$kastruktura, neelasti$na organizacija, visoka i duboka organizacija,kompleksna organizacija, timski radF profesionalni specijalisti i manageri

malo poduzee" proizvodnja u malim koli$inama, regionalna orijentacija,organska struktura, Meksibilna organizacijska struktura, niska organizacija,jednostavna organizacijska struktura, velika uloga poduzetnika

obzirom na razli$itu veli$inu pojedinih poduzea i njihove organizacijskestrukture razlikovat e se u pogledu"

formalizacije centralizacije

sloenosti i zaposlenog osoblja na pojedinim poslovima

v%!i5$ $+." organizacija u veoj mjeri formalizirana, decentraliziranaorganizacija, vertikalna sloenost, horizontalna sloenost

a!$ $+." organizacija u manjoj mjeri formalizirana, centralizirana,vertikalna jednostavnost, horizontalna jednostavnost

! @iv$t,i 4i5!s $+*%a (9 a*%)B1. $+*%t,i?5a a*a

trite usmjereno na proizvodnju jednog proizvoda ili usluge sosnovnim ciljem da se preivi i da opstane na tritu

tu se javlja kriza vo%enja poduzetnici ne mogu ve naraslopoduzee voditi istim metodama i tehnikama kao to su mogli

odmah nakon osnivanja!&. a*a 5$!%5tiv,$" +#a uvodi se detaljnija podjela rada koja za posljedicu ima formiranje

novih organizacijskih jedinica i radnih mjesta kriza u ovoj fazi odnosi se na potrebu za delegiranjem vrhovni

manageri nisu spremni delegirati poslove i odgovornost na nierazine, nemaju povjerenja u suradnike

(. a*a $ra!i*a4i&% uvode se pravila, procedure i kontrolni sustavi u organizaciju,

organizacija se sve vie birokratizira, vrhovno vodstvo fokusira se nastrateka pitanja, operativne poslove obavljaju manageri

krizakoja je u ovoj fazi vezana je za guenje inicijativemanagera nasrednjoj razini

. a*a %!a6$ra4i&% razvija se novi tip suradnje i timskog rada, birokracija dosee svoje

granice kriza u ovoj fazi" potreba za revitalizacijomsvakih 1?F&B godina!,

ovdje se mijenja i vrhovno vodstvo

?! !&+s5i $t%,4i&a!i zaposleni u poduzeu utje$u na oblikovanje organizacijske strukture na &

na$ina"1! putem kompozicije odnosno sastava radne snage&! vrijednostima, stavovima i potrebama zaposlenika

rukovoditelji u poduzeu moraju obijediti 9 !$"%" ulogu poduzetnika,

nadzornika, alokatora resursa i ulogu posrednika $isti tipovi poduzetnika bili bi" i$,ir a#%r strat%" i tr%,%r


9/24


! r$i*v$+-! !$5a4i&asvi ostali $imbenici se mogu mijenjati, s lokacijom je to rje%e na

organizaciju poduzea viestruko utje$u i mikro i makrolokacija!

;. VANJSKI IM;ENICI- O5$!i,a entitet koji je smjeten izvan granica organizacije pa se moe

govoriti o tri razine okoline"1! i,t%r$r"a,i*a4i&s5a r%@a najblia okolina organizacije, $ine je

organizacije u okolini s kojima poduzee poslovno sura%uje!&! $a $5$!i,a(! "!$6a!,a $+,$s,$ %/,ar$+,a t%#,$!$"i&a

- najvanije dimenzije okoline organizacije, koje utje$u na oblikovanjeorganizacijske strukture bile bi" stabilnost odnosno nestabilnost govore obrzini promjena koje se doga%aju u okolini! te jednostavnost i sloenost mislise na broj $imbenika odnosno varijabli koje utje$u na poduzee!.

Dajutjecajniji vanjski $imbenici"

1! i,stit4i$,a!,i v&%ti" na njih poduzee ne moe utjecati ve mu se moraprilago%avati, to su mjere privrednog sustava i ekonomske politike te zakonski i drugipropisi kojima se regulira poslovanje poduzea

&! i,t%"ra4i&s5i r$4%si tr@ita" na njih pojedino poduzee u odre%enoj mjeri moeutjecati ako je i ono samo jedan od subjekata koji se integrira s drugim poduzeembilo da se pripajaju ili se fuzioniraju

(! tr@it%" javlja se kao trite nabave i trite prodaje, moe biti lokalno, regionalno,dravno i me%unarodno, elementi trita" kupci, konkurencija, dobavlja$i i radnasnaga

! ra*v$& *,a,$sti i t%#,$!$"i&%" raspoloiva tehnika i nove tehnologije kao iznanstvene spoznaje koje su dostupne na tritu, a konkretno poduzee ih nema

TEMATSKA JEDINICA 3(Si5avi4a 13-192F1919=F121=3F1>210=F220F2-21F22-2> str.)

DEINIANJE OGANI:ACIJSKE STUKTUE- struktura lat. Structura od str%r%Fslagati, sklapati, zidati!sastavni dio svakog

organizma, svake organizacije- svaka organizacija, pa tako i poduzee ima neku svoju odre%enu strukturu odnosno

sastav tj. neki svoj sustav unutarnjih veza i odnosa- organizacija je iri pojam od organizacijske strukture, a organizacijska struktura samo

je jedan premda najvaniji element organizacije- organizacija obuhvaa jo i organizacijska sredstva i organizacijske postupke- organizacijska struktura izjedna$ava se s organizacijom menadmenta- organizacijska struktura poduzea predstavlja dinami$an element organizacije; slijedi

ciljeve poduzea a oni proizlaze iz strategije razvoja poduzea

Or"a,i*a4i&s5a str5tra- sveukupnost veza i odnosa izme%u svih $inilaca proizvodnje kao i sveukupnost veza i

odnosa unutar svakog pojedinog $inioca proizvodnje tj. poslovanja- elementi organizacijske strukture Mi,t*6%r"!"

operativni diokoji $ine svi izvrni radnici! vrhovno rukovodstvo7op =anagement! srednji diomanageri srednje razine! tehnostrukturastru$njaci s velikim znanjem iako se nalaze

izvanorganizacijske strukture! tabni diopomae linijskom managementu!

-

elementi organizacijske strukture N$va5!"a! organizacija materijalnih $imbenikab! organizacija ljudskog $imbenika

:


10/24


c! organizacija ra$lanjivanja zadatakad! organizacija upravljanja i managementae! organizacija vremenskog redoslijeda odvijanja poslova

- optimalna organizacijska struktura poduzea podrazumijeva veze i odnose unutarsvakog elementa posebno

- svaki od elemenata organizacijske strukture sadri ove $+%!%%,t%Ba. $r"a,i*a4i&a at%ri&a!,i# ?i6%,i5aobuhvaa organizaciju materijalnihinputasirovina i materijala ! kao i organizaciju opremekapitalnih dobara !

b. $r"a,i*a4i&a !&+s5$" ?i6%,i5a obuhvaa sve probleme vezane zaorganizaciju ljudi, odabir i popunjavanje radnih mjesta te integraciju isocijalizaciju ljudi u radnoj sredini

c. ra?!a,&iva,&% *a+ata5aobuhvaa podjelu ukupnog zadatka poduzeanaposebne i pojedina$ne zadatke

d. $r"a,i*a4i&a rav!&a,&a i a,a"%%,ta obuhvaa problematikuorganizacije upravljanja i organizacije managementa kao i ostalihme%usobnih odnosa

e. $r"a,i*a4i&a vr%%,s5$" r%+$s!i&%+a $s!$va obuhvaa istraivanjevremenske uskla%enosti svih $initelja proizvodnje i $itavog tijeka

proizvodnje i poslovanja

OMALNA I NEOMALNA OGANI:ACIJA

S obzirom na funkcioniranje, obi$no postoje dvije razli$ite organizacijske strukture"1. OMALNA

- uspostavlja se u procesu organizacijske izgradnje, to je ona organizacijskastruktura koja je opisana i slubeno utvr%ena

- njome se"a! utvr%uju, opisuju i povezuju poslovi koje treba obavit u poduzeub! spajaju se $initelji rada u ue i ire skupine od radnih mjesta preko

pogona ili odjela do razine poduzeac! odre%uje se status ljudi u organizaciji tj.


11/24


&. $ra!i*a4i&a stupanj propisivanja organizacije, odnosno razine standarda,pravila i procedura kojima je odre%eno funkcioniranje organizacije kao i ponaanje$lanova organizacije; karakteristike" F razina formalizacije odre%uje i razinuMeksibilnosti organizacije

to je vei stupanj formalizacije u organizaciji to je manjeprisutno usmeno komuniciranje

visoka razina formalizacije sama po sebi zna$i i odre%enurigidnost organizacije

(. 4%,tra!i*a4i&a- poduzea mogu biti vie ili manje centralizirana odnosno decentralizirana- ovdje pod tim pojmovima centralizacije i decentralizacije! razumijevamo

mjesta odnosno razine odlu$ivanja u poduzeu- pomakom od birokratskih prema organskim strukturama i odlu$ivanje se

transformira od centraliziranog u decentralizirano- organizacijska struktura poduzea temelji se na jednom od dva osnovna na$ela

organizacije"a! gdje god je to mogue razli$ite djelatnosti valja integrirati prema na$elu

%+%ra!,% +%4%,tra!i*a4i&%b! gdje god je to mogue treba otpo$eti ,54i&s5 +%4%,tra!i*a4i&,

tj. od vanijih i izrazitijih radnih faza u proizvodnom procesu trebastvoriti integralne jedinice i dati im maksimalnu odgovornost

9 oblikovanju organizacijske strukture poduzea stalno se suo$avamo s pitanjem4%,tra!i*a4i&% obavljanje poslova na jednom mjestu! i +%4%,tra!i*a4i&% obavljanjepojedinih poslova na vie mjesta u organizaciji! obavljanja pojedinih poslova.

S obzirom na na$in ra$lanjivanja ukupnog zadatka i formiranje uih organizacijskihjedinica, moe se govoriti o dvije osnovne organizacijske strukture"

1. ,54i&s5a&. Divi*i&s5a

1. UNKCIJSKA OGANI:ACIJSKA STUKTUA-

podjela rada u poduzeu te grupiranje i povezivanje poslova, kao i formiranjeorganizacijskih jedinica, obavlja prema se odgovarajuim poslovnim funkcijama upoduzeu

- svaka organizacijska jedinica obavlja poslove odre%ene poslovne funkcije, ali zapoduzee kao cjelinu

- primjenjuje se u malim poduzeima i poduzeima srednje veli$ine, ali primjerenaje i za velika poduzea ako se bave proizvodnjom jednog osnovnog proizvoda

- primjenjivat e se u malim i srednjim poduzeima koja proizvode jedan proizvododnosno pruaju jednu vrstu usluga

- sa stajalita broja funkcijskih organizacijskih jedinica govorimo o tri t%%!&,a$6!i5afunkcijske organizacijske strukture"

1. POETNI O;LIK UNKCIJSKE STUKTUE karakterizira $injenica da je broj formiranih funkcijskih

organizacijskih jedinica u poduzeu manji od broja poslovnihfunkcija

nakon odre%enog vremena vlasnik poduzea koji je naj$ee idirektor poduzea moe dio poslova i drugih poslovnih funkcijaorganizacijski smjestiti u posebnu organizacijsku jedinicu koju ekoordinirati manager zaduen za te poslove

2. STANDADNI O;LIK UNKCIJSKE OGANI:ACIJE PODU:E8A karakterizira $injenica da je u njemu broj formiranih funkcijskih

organizacijskih jedinica jednak broju poslovnih funkcija za obavljanje poslova svake poslovne funkcije organizira se posebna

organizacijska jedinica3. A:VIJENI O;LIK UNKCIJSKE STUKTUE

karakterizira $injenica da je u njemu broj formiranih funkcijskihorganizacijskih jedinica vei od broja poslovnih funkcija

11


12/24


kao model organizacije primjenjuje se u veim poduzeima uzpretpostavku da je rije$ o proizvodnji jednog odnosno nekolikosrodnih ili sli$nih proizvoda

D%rivira,a (i*v%+%,a) $+&%!a- ako su pojedine funkcijske organizacijske jedinice prevelike, s obzirom na

mogunost uspjenog izvrenja zadatka i koordinacije obavljanja poslova svihzaposlenih od strane managera te jedinice, onda e te temeljne organizacijskejedinice biti neophodno dalje podijeliti na funkcijske podjedinice.

9 jedan od oblika funkcijske organizacijske strukture mogli bismo uvrstiti i r$4%s,$$ri&%,tira, ,54i&s5 $r"a,i*a4i&s5 str5tr struktura je u osnovi funkcijska,formiranje organizacijskih jedinica obavlja se prema fazama procesa proizvodnje!.

- +$6r%strane funkcijske organizacijske strukture"o visok stupanj specijalizacije i podjele radao stru$no vo%enje i jedinstvena koordinacija poslova iste funkcijeo primjena jednoobraznih metoda i postupkao racionalna uporaba prostora i opremeo niski reijski trokovio Meksibilnost komponiranja strukture i sl.

- !$%strane"o sporo ulaganje i prilago%avanje promjenama u poslu i okolinio rascjepkanost poslova i oteanost njihove koordinacijeo odsutnost suradnje i timskog rada funkcijskih manangerao sporo i neadekvatno donoenje odlukao razvu$enost linija koordinacije i komunikacije

2. POCESNA OGANI:ACIJSKA STUKTUA- okuplja ljude iz pojedinih poslovnih funkcija u procesne timove koji obavljaju

odre%ene funkcije u konkretnom poslovnom i radnom procesu- temelji se na tijeku radnog ili poslovnog procesa kao kriteriju za formiranje

organizacijskih jedinica ili radnih timova, umjesto na poslovnim funkcijama- oslanja se na slabosti i rigidnost funkcijske organizacijske strukture ba tom

svojom procesnom orijentacijom, $ime unosi Meksibilnost i dinamiku ufunkcijsku organizacijsku strukturu

- u osnovi procesne organizacijske strukture jest procesna orijentacija kojaokuplja ljude iz pojedinih poslovnih funkcija u procesne timove koji obavljajuodre%ene funkcije u konkretnom poslovnom i radnom procesu

- zbog djelovanja kroz krosFfunkcijske timove ponekad naziva i #$ri*$,ta!,a$r"a,i*a4i&a, to sugerira da ljudi iz svake pojedine funkcije, koji rade u okvirujednog procesa $ine tim koji je odgovoran za taj proces

- r%+,$sti procesne u odnosu na funkcijsku ogledaju se u ekonomi$nomna$inu oblikovanja radnih procesa kao i u skraivanju vremena potrebnog zaobavljanje nekog posla

3. DIVI:IJSKA OGANI:ACIJKA STUKTUA- javlja se kao posljedica rasta i razvoja poduzea koja su ekspanzijo na nova

trita, kao i usmjeravanjem na odre%ene kategorije kupaca- vrsta organizacijske strukture kod koje se podjela rada u poduzeu kao i

grupiranje i povezivanje srodnih ili sli$nih poslova te formiranje niihorganizacijskih jedinica obavlja prema NNproizvodimaNN, NNgeografskom podru$juNN,NNkategorijama kupacaNN

3.1 PEDMETNA-

vrsta org. strukture poduzea kod koje se podjela rada u poduzeu te grupiranjesrodnih i sli$nih poslova kao i formiranje niih org. jedinica obavljaju premaNNproizvodimaNN ili NNuslugamaNN

1&


13/24


- strateka poslovna jedinicaoblik divizijske org. jedinice u poduzeu primarnoorijentirane na strateko planiranje, relativno autonomne i trino orijentirane

- formiraju se naj$ee u onim poduzeima koja imaju jednu glavnu liniju proizvoda inekoliko manje vanih proizvoda

- ovdje se podjela rada u poduzeu te grupiranje srodnih i sli$nih poslova kao iformiranje niih organizacijskih jedinica obavljaju prema proizvodima ili uslugama

- poduzea koja imaju takav oblik unutranje strukture bre mogu odgovarati nazahtjeve okoline nego to je to slu$aj s poduzeima koja su organizirana nafunkcijskom na$elu

- primjenjuje se, u pravilu u velikim poduzeima, sa irokim i raznovrsnimasortimanom proizvoda, $iji se proizvodi proizvode na razli$itim proizvodnimlinijama, po razli$itim tehnologijama,J

Strat%5a $s!$v,a &%+i,i4a oblik divizijske organizacijske jedinice primarnoorijentirane na strateko planiranje, relativno autonomne i trino orijentirane, formirajuse u onim poduzeima koja imaju jednu glavnu liniju proizvoda i nekoliko manje vanihproizvoda.

3.2 TEITOIJALNA

- podjela rada u poduzeu te grupiranje i povezivanje srodnih ili sli$nih poslova iosnivanje niih organizacijskih jedinica obavlja se prema geografskim podru$jimaili teritoriju

- primjenjuje se kada poduzee djeluje na veem geografskom podru$ju, a posebnoako se radi o internacionalnoj aktivnosti poduzea.

3.3 OGANI:ACIJSKA STUKTUA OIJENTIANA POTO7AIMA- podjela rada u poduzeu i grupiranje te povezivanje sli$nih ili srodnih poslova i

formiranje i formiranje uih organizacijski jedinica obavljaju se prema skupinamapotroa$a odnosno NNkategorijama kupacaNN

9. POJEKTNA OGANI:ACIJSKA STUKTUAo javlja se u S48Fu BFtih godina, a prvi pokuaji uvo%enja projektne

organizacije u organizacijsku strukturu poduzea vezani su za ameri$kuvojnu industriju i istraivanja u svemiru, koja se nisu mogla uspjenorealizirati u okviru starih organizacijskih formi

o predstavlja privremenu organizacijsku formu i to takvu koja se uspostavljaza realizaciju&%+,$" $+r%/%,$"zadatka odnosno projekta

o s obzirom na u$estalost projekata razlikujemo"1. J%+,$5rat,% r$&%5t%Fpojavljuju se jednom ili veoma rijetko u

istom na$inu izvo%enja&. Pr$&%5t,% r$4%s%"

a! ponavljaju se vie puta uzastopceb! sli$ni su po na$inu izvo%enja

c! zahtijevaju neki stalan na$in vo%enja

o projektna organizacija poseban je oblik timske organizacije; moe biti"a! ,%sta!,aF ako se radi o jednokratnim projektimab! sta!,aako se radi o projektnim procesima

I,+ivi+a!,a r$&%5t,a $r"a,i*a4i&a takav oblik projektne organizacije koji ima izabranog voditelja projekta, direktno

odgovornog direktoru poduzea, ali je on bez radnog tima odnosno radne skupinekoja bi izvodila projekt

jedino to individualna p.o. mijenja u globalnoj organizacijskoj strukturi jeizdvajanje managera projekta iz postojee organizacije, koji dok se projekt nerealizira direktno odgovara direktoru poduzea.

1(


14/24


Dajrazvijeniji i najsloeniji oblik projektne organizacije je ?ista r$&%5t,a $r"a,i*a4i&aupotrebljava se samo za izvrenje izuzetno velikih i sloenih projekata, kod nje suprojekti potpuno samostalni i nezavisni od linijske organizacijske strukture!.

. MATINA OGANI:ACIJSKA STUKTUA

za razliku od drugih vrsta struktura, optimizira dvije dimenzije organizacije Pr$i*v$+,$atri?,a str5tra kao vrsta i oblik matri$ne organizacijske

strukture, prikladna je za ona poduzea koja istovremeno proizvode vie razli$itihproizvoda

s obzirom na razne vrste divizijskih jedinica u njihovoj kombinaciji s funkcijskimjedinicama mogui su sljedei oblici matri$ne organizacije"

1. ,54i&s5$r%+%t,a atri4a&. ,54i&s5$t%rit$ri&a!,a atri4a(. r%+%t,$t%rit$ri&a!,a atri4a

za matri$nu organizaciju karakteristi$na je +a!,a odgovornost $lanovaprojektnog tima, koji su odgovorni i projektnom manageru i manageru funkcijskeorganizacijske jedinice u koju su, ina$e stalno organizacijski raspore%eni

$lanovi projektnog tima stru$no su podre%eni manageru projekta, a disciplinskimanageru mati$ne funkcijske organizacijske jedinice, tj. odjela, pogona, slube ilisektora

pod matri$nom organizacijom podrazumijevamo jo i r$"ras5$atri?,str5tr prikladna je za one organizacije koje istovremeno izvode vei brojprograma!

=. 'I;IDNA OGANI:ACIJSKA STUKTUAo oblik organizacije u kojoj se na istoj organizacijskoj razini kombiniraju funkcijske i

multidivizijske komponenteo na istoj se organizacijskoj razini kombiniraju dva na$ela ra$lanjivanja i grupiranja

zadataka kao i formiranja niih organizacijskih jedinica

o pored divizijskih organizacijskih jedinica proizvodnih i teritorijalnih! javljaju se ifunkcijske organizacijske jediniceo koristi se radi postizanja racionalnosti i ekonomi$nosti.

MJE7OVITA OGANI:ACIJSKA STUKTUA 6avlja se u multidivizijskoj organizacijskoj strukturi u kojoj se mijeaju dvije ili vie

vrsta divizijskih jedinica na istoj organizacijskoj razini upotrebljava i naziv 5$,"!$%rats5aorganizacija koji jasno asocira na mjeavinu

razli$itih organizacijskih struktura karakteristika mjeovitih struktura je da na pojedinim organizacijskim razinama

dominira jedna vrsta organizacijske strukture, dok je na nekoj drugoj razinidominantna neka druga vrsta organizacijske strukture

SUVEMENI TENDOVI U O;LIKOVANJU OGANI:ACIJE

TO;LIK OGANI:ACIJE veliki utjecaj informacijske tehnologije na oblikovanje organizacije putem me%usobnog umreavanja dobavlja$a, kupaca, stratekih partnera i ostalih

virtualnih komponenti uz pomo informacijske tehnologije! i povezivanjaorganizacija $ini neke oblike organizacije atraktivnijim od drugih

omoguava uspostavu 7F oblika organizacije odnosno tehnoloki uvjetovaneorganizacije ili t%#,$!$5% $r"a,i*a4i&%7

naj$ee koriteno ime za takvu organizaciju je r%@,a i virta!,a $r"a,i*a4i&a najvanija zna$ajka 7Foblika je velika sloboda koju management ima u kreiranu

organizacijske strukture poduzea, omoguava uspostavu plitke organizacijskestrukture s malim brojem razina managementa i sa irokim rasponom kontrole

1


15/24


7Foblik karakterizira vea zaokupljenost logi$kom nego #zi$kom strukturom, tozna$i da poduzee moe zadrati svoju unutarnju organizaciju

najvei trokovi su vezani za investicije u samu informacijsku tehnologiju.

VITUALNA OGANI:ACIJA u doslovnom prijevodu zna$ila bi rivi+, $r"a,i*a4i& odnosno zamjenu za

stvarnost nije stvarna organizacija! u pravilu nema svoju strukturu, zbog $ega se i govori o virtualnoj organizaciji, a ne

o virtualnoj organizacijskoj strukturi ona je nehijerarhijska organizacija nezavisnih kompanija koje samostalno odlu$uju

o ulasku u mreu virtualne organizacije s drugim kompanijama s kojimarazmjenjuju sirovine, materijale, informacije, znanje, tehnologiju, istraivanje irazvoj, proizvode i usluge sve prethodno nabrojano nazivamo virtualnimkomponentama organizacije!

uspostava virtualne organizacije odgovor kompanija na trinu nesigurnost inzistiranje na sr@,$programu, a s tim u svezi i na %5st%r,a!i*a4i&i a5tiv,$sti

outsourcing!, predstavlja uzajamno uvjetovane strategije u virtualnoj organizaciji moe biti uspostavljena izme%u pojedinih dijelova unutar jedne velike kompanije,

ali i izme%u skupina nezavisnih kompanija ta interakcija moe poprimiti razli$ite oblike kao to su" partnerstva, zajedni$kaulaganja, strategijske alijanse, nove korporacije, odnos dobavlja$Fkupac, licencije,kooperativni sporazum, franize, eksternalizacija aktivnosti i Oeb

najvea r%+,$st" omoguava brzu prilagodbu promjenama.


16/24


- ja$inu ili snagu pojedinog $lana mree- me%usobna povezanost $lanova- speci#$nost kulture pojedinih zemalja

puno je prihvatljiviji oblik organizacije za kompanije koje proivljavaju brzetehnoloke promjene, zatim za one kompanije koje imaju krai ivotni ciklusproizvoda kao i za one koje imaju fragmentirana i specijalizirana trita

mree su naj$ee ,%$ra!,%i plitke su strukture ili uope nemaju strukture mree imaju otvoreno $lanstvo pa se tu radi o dinami$noj mrei, a mogu biti i

$ra!,%, s odgovarajuom strukturom, u tim slu$ajevima mrea ima minimalnuinfrastrukturu

zavisno od broja kompanijaF$lanica mree, mree mogu biti vie ili manje sta6i!,% ako su kompanije u mrei vertikalno povezane, tada e mree biti stabilnije, za

razliku od onih $ije su $lanice horizontalno povezane

I:VNUTA OGANI:ACIJA jedan od oblika nehijerarhijske organizacije, nije ga mogue svuda primijeniti organizacije u kojima su znanja pojedinca jednaka ukupnom znanju organizacije, s

aspekta poslova koje obavlja pojedinac i organizacija kao cjelina takav model

organizacije =intzberg je nazvao r$%si$,a!,a 6ir$5ra4i&a djelotvornost izvrnute organizacije uvjetovana je snanom informacijskompotporom svakog pojedinog $lana organizacije

po tom modelu mogle bi biti organizirane one kompanije koje se bave direktnomprodajom jednog proizvoda ili odre%enog ueg asortimana proizvoda, ali na vrloirokom podru$ju" relativno mala uprava s prateim slubama i na tisue direktnihprodava$a koji su u kontaktu s centralom i prodaju obavljaju na irokom podru$ju,na temelju to$no de#niranih pravila i standarda.

OGANI:ACIJA PAUKOVE ME


17/24


organizacija prednjeg dijela i zadnjeg dijela pozadine po razli$itim na$elimastrukturiranja organizacijskih jedinica u jednoj organizacijskoj strukturi predstavljamodel hibridne organizacijske strukture

u ovom je modelu organizacije prve linijefront! izvrena po jednom na$elustrukturiranja organizacijskih jedinica, naj$ee prema potroa$ima, tritima,odnosno prema geografskom obiljeju, dok je druga dimenzija organizacije,

pozadinaback!, organizirana po nekom drugom na$elu, naj$ee premaproizvodima ili uslugama odnosno tehnologiji pogodna je za one kompanije koje imaju dvojne strategije s obzirom na dvije dimenzije organizacije kriti$an je proces u ovoj strukturi proces

planiranja i budetiranja ovaj model omoguava razli$ita #$ri*$,ta!a,a $v%*iva,&a izme%u prednje

linije i pozadine.

AME;A OGANI:ACIJA temelji se na autonomiji, Meksibilnosti i suupravljanju od strane zaposlenih u

organizaciji ona je bez hijerarhije, a sa stajalita dubine organizacije se moe rei da je

jednorazinaska organizacija male organizacijske jedinice koje se mogu dijeliti na jo manje podjedinice mogu brojiti (F?B $lanova sli$na je timskoj organizaciji ne moe funkcionirati sama za sebe ve mora biti uklopljene u neki od poznatih

modela organizacijskih struktura

AKTALNA OGANI:ACIJA novo ime za ve dobro poznati divizijski model organizacije ra5ta!%je mogue nazvati divizijama; imaju veu ili manju autonomiju, oni nisu u

potpunosti autonomnio fraktali su manje, decentralizirane u veoj ili u manjoj mjeri, autonomne

organizacijske jedinice, prilagodljive trinim zahtjevima i nesigurnoj okolini

o predstavljaju Meksibilniji oblik organizacije u kojem uvijek treba voditira$una o odnosu dijela i cjeline decentralizirani oblik organizacije koju karakteriziraju jasno de#nirani ciljevi te

velika autonomija dijelova, ali i integritet cjeline.

KLASTE OGANI:ACIJA jedan od oblika divizijske organizacijske strukture koji se koristi u onim

organizacijama, koje istovremeno upotrebljavaju vei broj razli$itih strategija decentralizirani je oblik organizacije kada je rije$ o poduzeima klaster u sebi moe imati vei ili manji broj pro#tnih

centara, a neki od klastera nazivaju se strategijske poslovne jedinice.

'ETEA'IJE

prema 0. Gendludu, za razliku od tradicionalne organizacije sastoji se od viecentara. ima vie vrhova, tj. centara koji su jednako vani po svojoj je biti decentralizirana organizacija s veim ili manjim brojem

jednakopravnih organizacijskih jedinica od kojih svaka jedinica ima zavidnu razinuautonomije

relativno je skuplja od klasi$ne hijerarhijske strukture, jer se isti poslovi obavljaju usvakom od centara heterarhije

ovaj se oblik upotrebljava tamo gdje je za funkcioniranje organizacije izuzetnovana naglaena autonomnost dijelova i tek neznatna koordinacija me%u njima.

'IPETEKST OGANI:ACIJA organizacija povezanih polja koja se temelji na"

o poslovnim sustavimahijerarhijska birokratska struktura!o projektnim timovimanehijerarhijski!o znanjugenerira znanje potrebno za prva dva sloja!

1-


18/24


TEMATSKA JEDINICA 9 (Si5avi4a 2>12>>F33> str.)

ODNOS OGANI:ACIJSKE STUKTUE I MANAGEMENTA

dizajniranjem organizacije odnosno oblikovanjem organizacijske strukturepoduzea susreemo se s dva bitna elementa" s%4i&a!i*ira,$ $+&%!$ ra+a $ini potrebu za koordinacijom nunom.

Pto je podjela rada dublja i detaljnija, to i poslovi managementa postajusloeniji i tei, a vanost koordinacije vea

ras$,$ 5$,tr$!%glavni je segment organizacijske strukture; njime sesmatra broj ljudi koji su direktno podre%eni jednom rukovodiocu; moe bitiKuiL i KiriL


19/24


c! r$st$r *a ra+ s $+"$vara&i ra+,i &%stia potrebno je daprostor odgovara materijalnim $imbenicima i $ovjeku

ako nedostaje bilo koji od tih elemenata, ne postoji ni radno mjesto

a+,i *a+at5$odre%uje se samo ono to proizvo%a$ treba postii, ali se ne odre%ujui sredstava za rad kojima e to postii

POJEKTIANJE OMIANJE ADNOG MJESTA- projektiranje odnosno osnovni problem vezan uz radno mjesto u bilo kojoj djelatnosti

sastoji se u tome da se $ovjek, oprema i materijal te prostor s uvjetima rada uskladetako da s njihovim me%usobnim djelovanjem vri takav radni postupak koji eomoguiti postizanje optimalnog u$inka uz najmanji napor i naprezanje radnika

Crilikom projektiranja radnog mjesta potrebno je drati se $+r%/%,i# ,a?%!a"1. rad na radnom mjestu treba to vie mehanizirati gdje god to priroda posla

doputa

&. rad na radnom mjestu treba se odvijati po unaprijed utvr%enom racionalnomredoslijedu

(. radno mjesto treba organizirati tako da se na njemu obavlja samo onaj rad koji jepropisan i koji je po mogunosti oslobo%en svih sporednih ili nepotrebnih poslova jer objektivno umanjuju objektivnost rada!

. radno mjesto ne smije biti izolirano, mora biti povezano sa svim ostalim radnimmjestima

?. radno mjesto nije stati$na ve dinami$na kategorija. radno mjesto nije nikad takodobro organizirano da se ne bi moglo i bolje organizirati

- nakon toga pristupa se utvr%ivanju str?,$" r$!a ra+,i5a koji e raditi naodgovarajuim radnim mjestima.

- prilikom formiranja radnog mjesta vano je drati se i odre%enih $r"a,i*a4i&s5i#ravi!a koja se odnose na opremu i ostale materijalne $imbenike, $ovjeka i prostor, adoprinose boljem formiranju i ure%enju radnog mjesta.

P$"r%5% r%$r"a,i*a4i&i ra+,$" &%staB1. 3ad se sva briga za reorganizaciju radnog mjesta preputa radniku.&. 3ad reorganizaciju radnog mjesta vre isklju$ivo stru$njaci i ne uzimajui u obzir

prijedloge i iskustvo radnika.

POCJENA ADNI' MJESTA- osnova za utvr%ivanje teine pojedinih radnih mjesta- predstavlja 5$arativ, 5!asi5a4i& radnih mjesta neovisno o radniku koji na

njima radi-

postupak kojim se za sva radna mjesta u organizaciji odre%uju njihoveKvrijednostiL i na osnovi toga klasi#ciraju u pojedine skupine- Vri&%+,$st ra+,$" &%staovisna je o veli$ini i stupnju zahtjeva i trajanju napora

kojemu su radnici podvrgnuti radei na tom radnom mjestu- procjena se obavlja u tri faze"

1. P$is i $is ra+,i# &%sta popisom se utvr%uje broj radnih mjesta potrebnih na izvrenje

pojedine funkcije odnosno ukupnog zadatka opis se sastoji od niza podataka o djelokrugu rada i normalnom

u$inku na radnom mjestu, pogonskim ure%ajima i alatima,tehnolokom procesu i tijeku radova i od niza relevantnihpodataka kojima se pojedino radno mjesto identi#cira

2. A,a!i*a i st,&%va,&% ra+,i# &%sta

1:


20/24


kvalitativna analizaF moe se izvriti pomou zbrojne ili analiti$keprocjene, to ovisi o tome kako se pristupa radu i radnimtekoama

kvantitativna klasi#kacijaF moe se izvriti na dva razli$itana$ina"

a! jednostavnim redanjem utvr%uje se teinski red radova na

pojedinom radnom mjestub! drugi postupakF sastoji se u prethodnom odre%ivanjunekoliko stupnjeva za svaki zahtjev

3. ;$+$va,&% $+,$s,$ ra,"ira,&% ra+,i# &%sta u ovoj se fazi, zavisno od primijenjene metode, odre%uju

broj$ane vrijednosti za svako radno mjesto

ANALI:A ADNOG MJESTA- treba izvriti samo na onim radnim mjestima za koja se predvi%a da e ostvariti

utede- obujam analize ograni$en je rentabilnou analizi se u proporciji sa zna$enjem

radnih mjesta koja se analiziraju- u ameri$koj praksi organizacije, uglavnom se primjenjuju 9 ra*!i?ita tia a,a!i*%"

1. ,a&ira a,a!i*a&. $ra6a si6$!a omoguava bolju vizualnu predodbu radnog procesa

na pojedinom radnom mjestu!(. "ra?5i ri5a*ozna$avanjem cjelokupnog radnog postupka spomenutim

simbolima!. t%#,i?5a $r%!&%,$st treba pokazati postoji li potreba za boljom

opremom!

Na&ira a,a!i*asastoji se od"1. pisanog opisa radnog mjesta i to uporabom simbola za radni proces&. analize rada i prou$avanje metoda(. ispitivanja tehnoloke opremljenosti radnog mjesta i razvoja novih pomonih

sredstava. prou$avanje procesa u pojedinostima, primjenom gotovih podataka o simultanim

pokretima i podataka o sinhroniziranom radu $ovjeka i stroja?. prou$avanja potrebnog radnog vremena. ocjenjivanja rezultata analize-. ostali tipovi analize postupno isputaju po jedan ili vie! tih elemenata, dok se ne

do%e do analize koja sadri svega tri elementa &.,?. i .!

U$ra6a si6$!aomoguava bolju vizualnu predodbu radnog procesa na pojedinomradnom mjestu; naj$ee su u uporabi ovi simboli"

- KoperacijaLF djelatnost kojom se neto mijenja, stvara ili dodaje- KkontrolaLF neto se povjerava odnosno kontrolira- KtransportLF neto se kree odnosno mijenja mjesto-

KzadravanjeLF neto se zadrava ili uskladitava- KzastojLF odre%ene okolnosti ne zahtijevaju ili ne doputaju da se odmahizvede radni postupak koji je projektiran kao sljedei

- KkombinacijaLF mora se prikazati da se radni postupci obavljaju istovremeno

POVE:IVANJE ADNI' MJESTADormalno odvijanje jednog dijela ili kompletnog reprodukcijskog procesa zahtijeva punu istalnu koordinaciju radnih mjesta.

1. Pr$i*v$+,$ $s!$v,i r$4%s $s,$va &% *a "rira,&% odnosno povezivanjeradnih mjesta. CroizvodnoFposlovni proces, ustvari diktira ne samo potrebu, nego i$vrstinu i stupnjevitost povezivanja radnih mjesta na kojima se ostvarujupojedina$ni zadaci.

2. P$v%*iva,&% ra+,i# &%sta ,a $s,$vi rav!&a,&a

&B


21/24


- razli$it na$in grupiranja radnih mjesta u organizacijske jedinice i njihovostupnjevano povezivanje u organizacijske jedinice sve vie razine

- ras$, 5$,tr$!% i rav!&a,&aF idealno je da svako rukovoditelj na najniojstepenici piramide ima pod neposrednom nadlenou 1BF1? radnih mjesta

0rupiranje radnih mjesta na osnovi rukovo%enja, odnosno podjele poduzea na odjele"- uprava

- glavni odjeli- odjeli- sloene grupe- osnovne grupe

najvie naih poduzea organizirano je jo uvijek na 5!asi?a,na$in

TEMATSKA JEDINICA (Si5avi4a 20>2- str.)

CENTI ODGOVONOSTI U OGANI:ACIJSKOJ STUKTUI PODU:E8A- unutarnje organizacijske jedinice u poduzeu me%usobno e se razlikovati po

tehnolokoFekonomskoj zaokruenosti i sposobnosti samostalnog razvoja

- 8ivizijske organizacijske jedinice predstavljaju tehnolokoFekonomski zaokruenecjeline koje imaju sposobnost samostalnog razvoja, za razliku od funkcijskihorganizacijskih jedinicakoje ,% *a+$v$!&ava& t% 5rit%ri&%

Svaka unutarnja organizacijska jedinica u poduzeu, kojim rukovodi manager koji jeodgovoran za njezine poslovne aktivnosti naziva se 4%,tar $+"$v$r,$sti

9 centru odgovornosti manager je odgovoran za ispunjenje odre%enih budetskihciljeva ima budetsku odgovornost!

rhovno rukovodstvo poduzea delegira odre%ene ovlasti na managere u centrimaodgovornosti, koji snose odgovornost za rezultate svojih poslovne aktivnosti, obi$nona odre%eno vrijeme, naj$ee na godinu dana

;+@%t- predstavlja plan prihoda i rashoda za odre%eno vremensko razdoblje, naj$eeza godinu dana

- budetiranje u poduzeu pomae manageru u planiranju poslovnih aktivnosti- na temelju budeta odnosno njegova ostvarenja ocjenjuje se svaki pojedini

centar odgovornosti

9 poduzeima je mogue de#nirati nekoliko vrsta centara odgovornosti"- TO7KOVNI CENTI

organizacijska jedinica koja ima kontrolu nad trokovima ali ne i nadprihodima

sve one organizacijske jedinice $iji se budet temelji na procjeni kolikoe kotati usluge koje te jedinice pruaju proizvodnim dijelovima

poduzea diskrecijski centri centri $iji se trokovi ne mogu unaprijed sigurno

procijeniti

- PI'ODNI CENTI organizacijske jedinice u kojima se njihovi outputi mjere u nov$anim

ili naturalnim pokazateljima ali se direktno ne kompariraju strokovima inputa

imaju vrlo malo kontrole nad trokovima ali su zato izrazitoodgovorni za marketinki output

najtipi$niji primjer je jedinica koja se bavi prodajom u poduzeu,svaki prihodni centar dobije svoj budet prodaje, koji se izraava unaturalnim veli$inama u pogledu koli$ine proizvoda i usluga kojetreba prodati, kao i u vrijednosnim pokazateljima u pogledu prihodakoji se tom prodajo moraju ostvariti

&1


22/24


- POITNI CENTI organizacijske jedinice koje imaju kontrolu nad svojim prihodima i

rashodima za cilj ima ostvarenje odre%ene koli$ine odnosno stope pro#ta

- INVESTICIJSKI CENTI

- organizacijske jedinice u kojima manageri imaju kontroluodnosno odgovaraju za prihode, trokove ali i za stopu povratauloenog kapitala

7e osnovne vrste centara odgovornosti korespondiraju s osnovne budetske veli$ine"1. ras#$+i2. ri#$+i3. r$t9. i,v%sti4i&%

7rokovni i prihodni centri postoje u funkcijskoj organizacijskoj strukturi, pro#tni iinvesticijski centri formiraju se u divizijskoj organizacijskoj strukturi.

TEMATSKA JEDINICA = (Pavia ->1 str.)

UNKCIJA stalna aktivnost u obavljanju istovrsnih me%usobno povezanih poslova, koji su

grupirani u vei ili maji broj skupina svodi se na radnu grupu ljudi posebne stru$nosti, koja odgovarajuim sredstvima

obavlja posebni zadatak, jer funkcija obuhvaa prije svega poslove, kojima serealizira taj posebni zadatak

funkcije, na koje se dijeli zadatak hotela, mogu se podijeliti na"1. $s,$v,%funkcije hotela one koje se odnose na upravljanje i rukovo%enje!&. $s!$v,%funkcije hotela one koje se odnose na izvravanje poslova, odn.

na ostvarivanje poslovnog procesa!(. r$4%s,%funkcije odnose se na tijek odvijanja radnog procesa!

podjela osnovnog zadatka hotelskog poduzea moe se izvriti po sljedeimfunkcijama"

1. r$i*v$+,a obuhvaa poslove proizvodne prirode, njome se zadovoljavajupotrebe gostiju za hotelskim uslugama

2. ,a6av,a poslovi vezani za nabavu sirovina, repromaterijala i opreme teskladitenje i $uvanje zaliha u hotelu nabava je u slubi prodaje!

3. prodajnaF poslovi prodaje i prodajne promocije usluga, ali i formiranje cijena9. ra*v$&,a obuhvaa dugoro$no razvojno programiranje, uklju$ujui razvoj

proizvoda, kapaciteta i kadrova razvijati se zna$i kvantitativno ikvalitativno unaprje%ivati promet hotelskih usluga!

. 5a+r$vs5aposlovi vezani za razvoj kadrova, personalni poslovi i evidencijazna$aj" izbor adekvatnog osoblja!

=. ,a,4i&s5$ra$unovodstvenaF obuhvaa pribavljanje i raspolaganje #n.sredstvima, praenje i evidentiranje poslovnih operacija, kretanje imovine iutvr%ivanje rezultata poslovanja

>. $a ,54i&a uklju$uje administrativne i pravne poslove, korespodenciju,daktilografske poslove, nadzor nad pomonim slubamaJ

54PQ>4D6A4D6) 939CDAG /4847434, 059CA54D6) A C


23/24


ta podjela rada, koja se odvija unutar hotela naziva se $&%+i,a?,at%#,i?5a$+&%!a ra+a podrazumijeva podjelu ukupnog zadatka hotela na posebne zadatke ipodjelu posebnih na pojedina$ne zadatke

$&%+i,a?,i *a+a4ipredstavljaju najniu razinu ra$lanjivanja zadataka u hotelskompoduzeu, koji se u procesu grupiranja zadataka dodjeljuju na izvrenje zaposlenicimana radnim mjestima

$s%6,i *a+a4i u fazi grupiranja dodjeljuju se na izvrenje razli$itim org. jedinicamavieg i nieg ranga

ra$lanjivanje zadataka i njihovo grupiranje ima svoju "$r,&ra$lanjivanja zadatakapodjela je sveukupnog zadatka na posebne koji se realiziraju posredstvom funkcija! i+$,&granicu ra$lanjivanja predstavljaju pojedina$ni zadatci!

gornju granicu grupiranja zadataka predstavljaju organizacijske jedinice najvie razine,koje su direktno podre%ene direktoru hotela, dok donju granicu grupiranja zadatakapredstavljaju radna mjesta

a?!a,&iva,&% i $+&%!$ *a+ata5au poduzeu bavili su se mnogi predstavnici5!asi?,% t%$ri&% $r"a,i*a4i&%F pokuali su utvrditi, na kojim se na$elima moeobaviti ra$lanjivanje i grupiranje zadataka

me%u svim autorima koji su se bavili ovom problematikom najistaknutiji je Eri4#

Ksi$,, koji je dao najsustavniju klasi#kaciju ra$lanjivanja zadataka na temelju ,a?%!aB1. i*vr%,&%podjela zadataka prema vrstama radnog procesa' prema

funkcijama i zadacima u organizaciji!&. $6&%5tpodjela zadataka prema proizvodima, uslugama, materijalima,

tritima, dobavlja$ima i kupcima!(. ra," pojedina$ni zadaci unutar kompleksnog zadatka imaju razli$it rang; sa

stajalita kriterija rangarazlikujemo izvdene zadatke i zadatke odlu$ivanja!. a*asvaki zadatak sastoji se od tri osnovne faze" planiranje, izvrenje i

kontrola!?. svr#asvakom poduzeu postoje primarniFposlovi iz osnovne djelatnosti

poduzeaF i sekundarni podaciF imaju administrativan karakter!

Sva se ova na$ela mogu svrstati u dvije skupine"1. na$ela prema izvrenju i prema objektu primarna na$ela!;&. na$ela prema rangu, fazi i svrsi.

,a?%!a "rira,&aB proces, srodnost poslova, me%usobna povezanost poslova grupiranje djelomi$nih zadataka obrnut je proces od ra$lanjivanja i podjele zadataka u procesu ra$lanjivanja zadataka polazi se od ukupnog preko posebnog do

pojedina$nog zadatka, a u procesu grupiranja zadataka polazi se od radnog mjesta dabi, preko skupina radnih mjesta, formirali ue i ire org. jedinice do org. jedinicanajvieg ranga neposredno podre%enih direktoru hotela

rezultati grupiranja su" radna mjesta, org. jedinice nieg i vieg ranga odjeli, slube,sektori! sve do org. jedinica najvieg ranga neposredno podre%enih direktoru hotela ilipredsjedniku uprave

"rira,&%zadataka obavlja se tako da se najprije poveu istorodne, zatim srodne ina kraju razli$ite, ali me%usobno povezane i zavisne zadatke

4i!&%via se de#nira smjer i intenzitet aktivnosti hotela, a *a+at5$ se de#niraproces, objekt, sredstva, prostor i vrijeme izvrenja

ukupan *a+ata5 #$t%!a sastoji se od posebnih zadataka'funkcija" razvoj, briga okadrovima, nabava, proizvodnja, prodaja i #nancijskoFra$unovodstveni zadaci

procesne funkcije" planiranje, izvo%enje, nadzor...


24/24


Rukovoenjeje odreeno upravljanje odn. nositelje funkcije upravljanjaodreuju i nositelje rukovodee aktivnosti.Cromjenom nositelja funkcije upravljanjamijenjali su se i nositelji rukovodeih djelatnosti. Dositelj rukovodee djelatnosti najprije jesam individualni poduzetnik koji je ujedno i upravlja$, jer radi vlastitim sredstvima.