19GlasGrada - 380 - petak 29. 6. 2012.
OCJENA STRUČNE JAVNOSTIZRAKOPLOVNE INDUSTRIJE
Na godišnjoj Skupštini ACI Europe,Udruženja europskih aerodroma, održanoju Madridu od 20. do 22.lipnja, podijeljenesu nagrade najboljim europskim zračnimlukama – vijest je to koju bismo ravnoduš-no prenijeli da se ove godine društvu na-jboljih nije pridružio i dubrovački aerodrom.U kategoriji zračnih luka do 5 milijuna put-nika dubrovačka zračna luka je dobilaposebno priznanje za rezultate, kvalitetuusluge i cjelokupno poslovanje. O radu400-tinjak aerodroma iz 46 europskih ze-malja koje obuhvaća ACI Europa, ove jegodine odlučivala vrlo ugledna skupinaneovisnih stručnjaka iz najmeritornijih aso-cijacija, uključujući ACI Asia Pacific, EURO-CONTROL, ECAC te dansku Udrugu zaljude s invaliditetom. Konkurencija za na-grade bila je iznimno jaka, osobito u kate-goriji zračnih luka do 5 milijuna putnika,budući su oni najbrojniji, pa je upravo to
Dubrovnik u društvu najboljihaerodroma u Europi!
Dubrovačka zračna luka dobila je za svoju uslugu i poslovanje, posebno priznanje ACI Europe, kojim se ukategoriji aerodroma do 5 milijuna putnika godišnje, svrstala među najbolje na Starom kontinentu, odmahiza London City Airporta
jedan od razloga više za zadovoljstvo,smatra direktor dubrovačkog aerodromaRoko Tolić.- Veliki je uspjeh dosegnuti ovakvo priznan-je koje dodjeljuje stručna javnost, najmeri-tornije institucije koje djeluju u zračnoj in-dustriji. Zračna luka Dubrovnik je za svojukvalitetu usluge dosad puno puta dobiva-la visoke nagrade od uglednih europskihzrakoplovnih kompanija, ali ovo priznanjeACI Europe je definitivno najvrijednije i na-jveće koje je ijedan hrvatski aerodromdosad dobio. Bila mi je iznimna častdoživjeti otvoreni aplauz za postignućadubrovačkog aerodroma budući je omnogobrojnim segmentima od kojih sesastoji funkcioniranje jedne zračne lukeodlučivala skupina vrsnih stručnjaka koji suDubrovnik svrstali među najbolje u Europi.Ovo je ujedno prvi put da se dodjeljuju tak-va, posebna priznanja u svakoj kategoriji
zračnih luka, čime se Dubrovnik našao udruštvu aerodroma Alicante Airport-a uŠpanjolskoj (od 5 do 10 milijuna putnikagodišnje), Šeremetyeva u Moskvi (10 – 25milijuna putnika), te El Prata u Barceloni(preko 25 milijuna putnika). Direktor du-brovačke zračne luke posebno priznanje skojim se ove godine vratio s godišnjegzasjedanja ACI Europe iz Madridadoživljava kao zalog i motivaciju na putuka prvoj nagradi i statusu najboljeg u Eu-ropi. U kategoriji do 5 milijuna putnika ove2012., najboljim aerodromom je proglaš-en London City Airport, dok su se u svojimkategorijama prema putničkom prometu,lovorikama ovjenčali još Edinburgh, Ham-burg i Amsterdam Airport Schiphol. Budućise u zrakoplovnoj industriji sve više pažnjepoklanja zaštiti okoliša, nagradu za osobitrazvoj u tom području dobio je aerodromu Manchesteru.
20 GlasGrada - 380 - petak 29. 6. 2012.
Hrvatski nacionalni zrakoplovni prijevoznikCroatia Airlines (OU/CTN) potpisala je code-share suradnju sa zrakoplovnom tvrtkom USAirways (US/USA) iz Sjedinjenih američkihdržava. Obje zrakoplovne tvrtke su članice glo-balne zrakoplovne alijanse Star Alliance.Radi se o prvoj code-share suradnji CroatiaAirlines sa nekom američkom zrakoplovnomtvrkom, uprkos ranije najavljivanoj suradnji saUnited Airlines-om (UA/UAL). Od 22. lipnjaCroatia Airlines će prodavati letove US Air-ways-a iz Charlottea, Clevelanda, Dallasa,Philadelphije i St. Louisa, s presjedanjem na
svoje letove u europskim čvorištima Amsterdamu, Brusselsu, Frankfurtu, Londonu(Heathrow), Münchenu i Zürichu. Dok US Airways će prodavati letove Croatia Airlines-a iz Dubrovnika, Splita i Zagreba na svoje letove preko istih europskih čvorišta
Croatiom izDubrovnika
do MunchenaCroatia Airlines po prvi put uvodi izravnilet iz Munchena za Dubrovnik tijekom zime2012/2013.Zrakoplov Dash8Q (DH4), ka-paciteta 76 sjedala će prometovati svakenedjelje, počevši od 28. listopada 2012.Obzirom da je Lufthansa još u travnju na-javila izravni let između ovih dvaju odrediš-ta subotom, Dubrovnik će tijekom ovezime biti povezan s Munchenom dva putatjedno.
Ukrajinski WindroseAirlines uvodi i Kijev
Ukrajinski avioprijevoznik Windrose Airlines uveo je od 23. lipnja novi let iz Kijeva,svake subote do 29.rujna. Time je pojačao svoje linije iz Ukrajine, budući njegovizrakoplovi u Dubrovnik od početka lipnja već prometuju i dovoze putnike iz Dnipro-petrovskog. Windrose-ov Airbus 321 s 240 putnika ponovno se u dubrovačkoj zračnoj
luci očekuje u subotu,30. lipnja kada će bitiposebno „živo“budući će se u istovrijeme na istommjestu naći i japanskiJAL. Pred zaposlenici-ma aerodroma je„vrući vikend“.
SkupštinaZračne lukeDubrovnik
Skupština Zračne luke Dubrovnik održanau utorak, 26.lipnja, potvrdila je prijedlogVlade RH o opozivu dosadašnjih člano-va, Ivane Matković Mikulić i Branka Ba-zdana, te imenovanje novih predstavnikadržave u ovom tijelu, a to su Božo Memed,Marina Halužan i Mateo Čagalj. Tijek Sk-upštine protekao je bez ikakvih disonant-nih tonova, prihvaćeno je izvješće o poslo-vanju te plan i program za tekuću godinu.
Code-share Croatiaairlines-a i US airways-a
JAL uvodi bežični internetJapanski nacionalni prijevoznik Japan Air-lines (IATA JL, ICAO JAL) slijedeći primjermlađeg konkurenta koji je kompaniju pre-rastao All Nippon Airlines, objavio je daod ovoga ljeta na svim međunarodnim lin-ijama u kabinama svojih aviona putnici-ma nudi uslugu brzog bežičnog interne-ta. Usluga se zove JAL SKY, a temelji sena Panasonicovoj tehnologiji eXConnectkoja će biti ugrađena u avione tipa Boe-ing 777-300ER. Počinje se s linijom Tok-io/Narita-New York/JFK od 15. srpnja,donosi nam zanimljivu priču o inovativnimpotezima japanske aviokompanijeaerosvijet.hr.Potom slijede avioni na linijama za Chica-go, Los Angeles i Džakartu na koje će seuvesti do listopada, a do proljeća sljedećegodine sustavom će biti opremljeni avionina linijama za London, Pariz i Frankfurt.Nova će usluga (naravno) biti ponuđena
putnicima svih razreda koji će na internetmoći pristupiti nekim od privatnih prijenos-nih gadgeta, laptopa, pločastih računala,čitača knjiga ili pametnih telefona. Cijeneipak neće biti niskotarifne, što je ipak rel-ativno u odnosu na procjenu samih put-nika je li im 11,95 dolara skupo za jedansat korištenja, ili 21,95 dolara za pristupod 24 sata. Putnici koji se odluče za ovudrugu opciju moći će uslugu nastaviti ko-ristiti na JAL-ovim poveznim letovima.Plaćat će se važećim karticama u samomzrakoplovu, a nosioci JAL-ovih brendiranihkartica imat će neznatan popust (10,75 i19,75 dolara).Od 15. srpnja do 30. rujna putnici u višimrazredima imat će po jedan sat besplatnebežične veze. JAL nije prva od japanskihkomanija koja je najavila bežični internetu svojim avionima (ANA je to objavila pr-ije pet dana), ali internetski će mrežni sig-
nal stvarno nuditi prije svih, pa i prijedomaće konkurencije koja sustav namjer-ava uvoditi od sljedeće godine. Qantas jetu uslugu najavio nedavno, Virgin Atlanticna A330, a i Thai je najavivio bežični in-eternet za letove na njihovom novom A380od prvoga dana...Osim spomenutih, popis kompanija kojedanas nude bilo koju od mogućih bežičnihpodatkovnih veza u avionima je nevelik.Međutim, uspješnost pojedinih kompani-ja da se održe s drugim valom bežičnihveza za putnike sasvim će sigurno bitiveća od prvoga vala poput BoeingovaConnexiona, koji je posve propao. Ako idrugi val propadne - što tehnički ne bi tre-balo biti, ali kao propast poslovnog mod-ela je moguće - internet je jednostavnonezamislivo da ne uspije iz mogućegtrećeg pokušaja pa i jednoga dana post-ane samorazumljivo besplatan. Tada ćekompanije sasvim sigurno naglašavati daim je internetska veza ozbiljna prednostpred konkurencijom.
21GlasGrada - 380 - petak 29. 6. 2012.
PETAK 29.6.5:55-6:50
14:15-15:2014:35-15:4021:10-22:05
SUBOTA 30.6.14:35-15:4021:10-22:05
NEDJELJA 1.7.11:45-12:5014:15-15:2014:35-15:4021:10-22:05
PONEDJELJAK 2.7.11:45-12:5014:35-15:4021:10-22:05
UTORAK 3.7.5:55-6:50
14:35-15:4021:10-22:05
SRIJEDA 4.7.14:35-15:4021:10-22:05
ČETVRTAK 5.7.11:45-12:5014:35-15:4021:10-22:05
PETAK 6.7.5:55-6:50
14:15-15:2014:35-15:4021:10-22:05
SUBOTA 7.7.14:35-15:4021:10-22:05
NEDJELJA 8.7.11:45-12:5014:15-15:2014:35-15:4021:10-22:05
PONEDJELJAK 9.7.11:45-12:5014:35-15:4021:10-22:05
UTORAK 10.7.5:55-6:50
14:35-15:4021:10-22:05
SRIJEDA 11.7.14:35-15:4021:10-22:05
ČETVRTAK 12.7.11:45-12:5014:35-15:4021:10-22:05
ZAGREB
- DUBROVNIK
DUBROVNIK
- ZAGREB
CROATIA AIRLINES
PETAK 29.6.6:40-7:35
13:00-13:5516:10-17:1520:00-21:05
SUBOTA 30.6.6:40-7:35
16:10-17:15
NEDJELJA 1.7.6:40-7:35
13:25-14:3021:30-22:25
PONEDJELJAK 2.7.6:40-7:35
13:25-14:3016:10-17:15
UTORAK 3.7.6:40-7:35
13:00-13:5516:10-17:15
SRIJEDA 4.7.6:40-7:35
16:10-17:15
ČETVRTAK 5.7.6:40-7:35
13:25-14:3016:10-17:15
PETAK 6.7.6:40-7:35
13:00-13:5516:10-17:1520:00-21:05
SUBOTA 7.7.06:40-7:3516:10-17:15
NEDJELJA 8.7.6:40-7:35
13:25-14:3021:30-22:25
PONEDJELJAK 9.7.6:40-7:35
13:25-14:3016:10-17:15
UTORAK 10.7.06:40-7:3513:00-13:5516:10-17:15
SRIJEDA 11.7.6:40-7:35
16:10-17:15
ČETVRTAK 12.7.6:40-7:35
13:25-14:3016:10-17:15
Informacije o ostalimpolascima i odlascima
možete dobiti na telefon773 377, 773 100 ili na
www.airport-dubrovnik.hr
Uređivački kolegij: Roko Tolić ([email protected]), Frano Luetić([email protected]), Lidija Crnčević ([email protected]),Tilda Bogdanović ([email protected]), Tel: 020 773 377, fax: 020 773 322,e-mail: [email protected], www.airport-dubrovnik.hr
Konkurentnost zračnih luka
Croatiom do AmsterdamaCroatia Airlines je 18. lipnjaobilježila 20. obljetnicu svogprvog međunarodnog leta narelaciji Zagreb - Amsterdam.Uopće prvi let međunarodni letCroatia Airlinesa bio je u Frank-furt 5. travnja 1992. U posljed-nih 20 godina domaći je avio-prijevoznik obavio otprilike15.500 letova između Hrvatskei Nizozemske te je na svojimkrilima prevezao oko 1,286.600putnika. Tijekom ovogodišnjegljetnog reda letenja Croatia Air-lines povezuje Zagreb i Amster-dam svakodnevno, te na tu des-tinaciju izravno leti iz Splita sub-otom, a iz Pule utorkom.
KVALITETOM DO PUTNIKA
Savjetodavna tvrtka Copenhagen Econom-ics za europski ogranak Airports Council In-ternational (ACI - Savjet međunarodnihzračnih luka) izradila je studiju današnjegekonomskog okruženja u kojemu djelujuzračne luke. Najsažetiji je zaključak da jehitno potrebno još jednom pretresti državnenamete zračnim lukama.Koji je glavni problem zračnih luka udosadašnjem sustavu?Nezavisna studija Airport Competition inEurope bavi se upravo time - ambijentomkonkurentnosti.Današnja regulativa ne spriječava se poslijekonkurentske borbe između zračnih luka zapoložaj čvorišta pojedinih kompanija - oni-ma koji gube - ne urušava i ono što je većpostignuto. “Konkurencija treba poticati dapotrošači dobiju na kvaliteti, ali poslijekonkurentske bitke ishod često nije onakavkakav se želi...Način na koji su te stvari regulirane u Aus-traliji, mnogo monopolističkijem ambijentuod Europe, trebalo bi primijeniti i u Europi”,piše u zaključcima studije koja vodi računao tome da se modeli u tom poslu snažnomijenjaju, ali ne i regulacija koja pokazuještetne nuspojave.Studija je objavljena na godišnjoj skupštiniACI Europe u Madridu, a istraživanje jenadzirao bivši direktor britanskog regulator-nog tijela CAA dr. Harry Bush. On tvrdi da
promjene modela na tržištu govore sve višeu prilog digitalno osnaženog putnika. Put-nik bi trebao profitirati iz širih mogućnosti dabira, rekao je Bush predstavljajući studiju.Ultrakonkurentsko europsko tržište samo jeevoluiralo prema prosperitetu u sektoru tur-ističkih putovanja. Preklapanja prijevoznikai zračnih luka koji jedni drugima otimaju put-nike ne uvijek i na prihvatljiv način nanoseštetu i zračnim lukama i prijevoznicima isamim putnicima.Iz perspektive zračnih luka konkurencija je,pokazuju uspješni, učinila dobru stvar nanačin da se zračne luke postavljaju proak-tivno. To je nova kvaliteta. Uvode se inova-tivni kapaciteti i usluge po kojima pojedinačvorišta postaju jasno prepoznatljiva. Inova-tivni su također i specijalizirani niskotarifniterminali te poticajne sheme. Zračne su luke,unatoč znatno pojačanim mjerama sigurnos-ti, zapravo ubrzale transfere u zračnim luka-ma posječno za 10 minuta u posljednjemdesetljeću, donosi aerosvijet.hr.Bush izlaganje završava poučkom: “Tamogdje pustite da djeluje konkurencija, pokuša-jte smanjiti regulaciju. Konkurencija ima vlas-tite terete, a regulacija donosi savimdrugačije. Oba je istodobno teško podnijeti.Pa i kad prosudite da je negdje regulacijapotrebna, nju treba redizajnirati kako bi išlau korak s dokazima i fenomenima koje jeosvijetlila ova studija”.
20. OBLJETNICA LETA
Recommended
