Transcript
Page 1: Naš novi predmet: zemljopis · 2017-05-15 · Umjereni klimatski pojas obli-kovao se sjeverno i južno od žar-koga klimatskog pojasa, između ob ratnica i polarnica. Za umjere-nu

3

Znaš li?● Geografija je strana riječ za zemljopis.Naziv geografija potječe od riječi Zemlja – Gea i opis – grafija.● Atlas je lik grčkih legendâ koji je prema predaji sudjelovao u buni protiv olimpskih bogova. Njegovo su djelo bogovi kaznili tako da on na ramenima mora nositi nebeski svod. Po njemu su nazvali zemljovide svijeta i nebeskoga svoda. Taj naziv potječe od sveska zemljovida na čijoj se naslovnici nalazio Atlas prikazan kako na leđima drži Zemlju, a koji je izdao Gerhardus Mercator 1585. godine. Ime tog poluboga očuvano je još u nazivu planine Atlas u sjevernoj Africi i u imenu Atlantskog oceana.

Naš novi predmet: zemljopis

O čemu ćemo učiti na satima zemljopisa?Zemljopis ili geografija prikazuje Zemlju, bliže i dalje predjele, države i život ljudi koji tamo žive. Na satima upoznavanja prirode stekli ste već mnoga znanja iz zemljopisa. To znanje će vam biti potrebno jer se nastavno gradivo 7. razreda nadoveže na njega.

Ove ćemo godine putovati u daleke, nepoznate krajeve svijeta i na područja našega kontinenta – Europe. Upoznat ćemo najtoplije i najhladnije krajeve Zemlje, najviše pla-nine i najdublja mora. U mašti ćemo prolaziti kišnom šumom i pustinjom, po takvim krajevima gdje jedva ima ljudi, a i takvim predjelima gdje svaku stopu zemlje treba obra-diti da bi ljudi imali dovoljno hrane. Tražit ćemo uzroke zašto su se neke zemlje zadnjih desetljeća veoma brzo razvijale, a zašto su druge zemlje osiromašile. Dogovorit ćemo se što bismo trebali uraditi za zaštitu našeg okoliša. Na sva ta pitanja možemo odgovoriti ako upoznamo zemljopis kontinenata.

U 7. razredu učit ćemo o područjima i zemljama Afrike, Australije, Amerike, polar-nih predjela, Azije i Europe.

1. Kontinenti i oceani

foldrajz_07-cr.indb 3foldrajz_07-cr.indb 3 2008.03.11. 23:03:062008.03.11. 23:03:06

Page 2: Naš novi predmet: zemljopis · 2017-05-15 · Umjereni klimatski pojas obli-kovao se sjeverno i južno od žar-koga klimatskog pojasa, između ob ratnica i polarnica. Za umjere-nu

4

Kako možete steći znanja iz zemljopisa?Vaša najvažnija sredstva za rad jesu atlas, udžbenik i radna bilježnica. Osim tih sred-stava na satima ćemo upotrebljavati još globus, dijapozitive, filmove, slike koje možemo projicirati projektorom, magnetsku ploču i stijene. Radit ćemo i na pješčanom stolu.

Skupljajte slike i članke iz novina i časopisa. Na radiju i televiziji pratite emisije i izvješća iz zemljopisa. Čitajte znanstveno-popularne knjige.

Nakon upoznavanja nekoga kontinenta napravite zidne novine ili tablo od skupljenih slika i članaka.

Pri učenju prijeko vam je potreban atlas. Tko ga dobro poznaje, u mašti može obići čitav svijet. Zbog toga upotrebljavajte ga stalno. Kada učite, neka se on otvoren nalazi pokraj udžbenika.

U udžbeniku se nalaze tekstovi, fotografije, crteži. Na kraju udžbenika je Mali lek-sikon i Dodatak koji sadržava informativne podatke. Podatke ne treba naučiti, ali je zanimljivo usporediti brojeve. Tumačenje riječi koje su u tekstu označene zvjezdicom (*) naći ćete u Malom leksikonu.

Tekst tiskan podebljanim slovima sadržava najvažnije gradivo. To osobito dobro morate zapamtiti! Ostali tekst također je bitan, pročitajte ga više puta dok ga potpuno ne shvatite.

U udžbeniku se nalaze i rečenice tiskane kosim slovima. To su razni zadaci. Istaknuti brojevi u tekstu vas upućuju kada koju sliku trebate pogledati.

Na kraju poglavlja je tekst u plavom polju, s naslovom Dobro zapamti! On sadrža-va bitna nova znanja na koja se nadograđuje kasnije učenje. Zato ne možemo reći drugo nego – zapamti dobro!

Također na kraju poglavlja su Pitanja i zadaci. Na njih možete odgovoriti već i na satu. Gradivo i doma treba ponoviti, jer što ste jednom pročitali, to još ne znate! Udžbe-nik i atlas nemojte zatvoriti sve dok ne znate lako i točno odgovoriti na pitanja.

Iza Pitanja i zadataka naći ćete dulja ili kraća, ali uvijek zanimljiva dopunska štiva. U udžbeniku ima i čitavih poglavlja koja su dopunska štiva. Ne treba ih naučiti, ali ih je dobro pročitati jer sadržavaju korisna znanja.

Na satima zemljopisa radit ćete u radnoj bilježnici za zemljopis: skupljat ćete podatke, rješavati zadatke, bojiti karte. Tu ćete se uvjeriti jeste li vješti u čitanju zem-ljovida i znate li svoje znanje primijeniti u praksi. Radnu bilježnicu upotrebljavajte zajedno s udžbenikom i atlasom. Kada doma učite, pogledajte kakve ste zadatke rije-šili u školi.

Sada pak uzmite u ruke svoja radna sredstva i krenite na istraživačko putovanje! Želi-mo vam uspješno učenje!

Autori udžbenika

foldrajz_07-cr.indb 4foldrajz_07-cr.indb 4 2008.03.11. 23:03:062008.03.11. 23:03:06

Page 3: Naš novi predmet: zemljopis · 2017-05-15 · Umjereni klimatski pojas obli-kovao se sjeverno i južno od žar-koga klimatskog pojasa, između ob ratnica i polarnica. Za umjere-nu

5

ekvator

Znaš li još?

Orijentiranje na zemljovidu i globusuZemlja je nebesko tijelo približno kuglastog oblika. To svjedoče i snimci iz svemira. Mjerenja pokazuju da je taj kuglasti oblik kod Sjevernog i Južnog pola malo splošten. Takav, malo splošteni kuglasti oblik nazivamo geoidom.

Na Zemljinoj površini nalazimo i goleme stajaćice sa slanom vodom: to su oceani. Tri Zemljina oceana jesu: Atlantski ocean, Tihi ocean, Indijski ocean. S oceanima su povezana mora koja su također stajaćice s manjom površinom i slanom vodom.

Kopna velikoga prostranstva koja se nalaze između oceana i mora jesu kontinenti. Kontinenti Zemlje su: Europa, Azija, Afrika, Australija i Oceanija, Sjeverna i Južna Amerika i južno polarno područje, Antarktika.

Točno geografsko mjesto na Zemlji kuglastog oblika možemo odrediti pomoću geo-grafskoga koordinatnog sustava. Geografski koordinatni sustav sastoji se od usporednica (paralela) i podnevnika ili meridijana.

Usporednice su međusobno usporedne (paralelne). Najveća usporednica je ekva-tor koji Zemlju dijeli na sjevernu i južnu polutku. Ekvator je početna usporednica od 0 stupnjeva (0°). Sjeverno od ekvatora pro stiru se usporednice sjeverne širine (skraćeno: s. š.), a južno usporednice južne širine (skraće-no: j. š.). Njihovo numeriranje počinje kod ekvatora s 0 stupnjeva i traje do 90 stupnjeva. Broj stupnja Sjevernog pola je 90° s. š., a juž-nog pola 90° j. š. 2.

Neke su usporednice dobile i posebno ime. Važne usporednice su: Sjeverna obratni-ca, Južna obratnica, Sjeverna polarnica i Južna polarnica.

S karte svijeta u atlasu pročitaj stupanj važnih usporednica.

Podnevnici (meridijani) jednake su dulji-ne, a sijeku se u Zemljinim polovima. Budu-ći da su jednako dugački, između njih su samo sporazumom mogli odrediti početni podnevnik od 0 stupnjeva. Kartografi su s 0 stupnjeva označili podnevnicu koja prelazi

3. Zgrada zvjezdarnice u Greenwichu

2. Geografski koordinatni sustav

sjeverna širina

južna

širin

a

LondonBudimpešta

90°

80°60°

40°

20°

20°

40°

60°

90°

zapadna dužina

60° 40° 20° 0° 40° 60° 80°

istočna dužina

foldrajz_07-cr.indb 5foldrajz_07-cr.indb 5 2008.03.11. 23:03:072008.03.11. 23:03:07

Page 4: Naš novi predmet: zemljopis · 2017-05-15 · Umjereni klimatski pojas obli-kovao se sjeverno i južno od žar-koga klimatskog pojasa, između ob ratnica i polarnica. Za umjere-nu

6

preko kupole zvjezdarnice u Greenwichu. Greenwich je predgrađe Londona, glav-noga grada Velike Britanije. 3. Početni podnevnik od 0° Zemlju dijeli na zapadnu i istočnu polutku. Istočno od Greenwicha nalaze se stupnjevi istočne dužine (i. d.), a zapadno stupnjevi zapadne dužine (z. d.). Točan geografski položaj daje sjecište uspo-rednica i podnevnica.

Na zemljovidu osim određivanja mjesta možemo obavljati i mjerenja. Za određiva-nje zračne udaljenosti geografskih mjesta upotrebljavamo linearno mjerilo.

Kako možemo mjeriti udaljenost linearnim mjerilom?

Udaljenost dvaju gradova ili nekih dvaju geografskih mjesta možemo odrediti tako da na zemljovid stavimo papirnu vrpcu i na njoj označimo te dvije točke. Nakon toga papirnu vrpcu stavimo na linearno mjerilo koje se nalazi na donjem dijelu zemljovida, i tako dobijemo udaljenost dvaju mjesta u zračnoj liniji.

Vrijeme i klimaNabrojite elemente vremena i klime.

Promjenu insolacije, vjetra i padalina nazivamo vre-menom. Klima je sveukupnost vremena nekog pod-ručja. 4.

Temperaturu jednog dana možemo okarakterizirati sa srednjom dnevnom temperaturom i dnevnom amplitudom temperature.

Srednja dnevna temperatura je prosjek jutarnje, pod-nevne i večernje temperature. Dnevna amplituda tempe-rature je razlika između najviše i najniže temperature nekog dana.

Srednja mjesečna temperatura je prosjek dnevnih temperatura.Srednja godišnja amplituda temperature je razlika između najnižih i najviših srednjih

mjesečnih temperatura.

Pročitaj sa crteža klimatske pojasove Zemlje. 5.

4. Elementi vremenai klime

5. Čimbenici (faktori) koji utječu na klimu

Utjecaj udaljenosti od ekvatora Utjecaj mora Utjecaj reljefa

Hladan

Umjeren

Žarki

Su

an

e

zr

ak

e

Žarki

Umjeren

Srednja godišnja

amplitudatemperature

Ocean Kontinent Nizinatopla, suha

Planinska oblastsvježa, kišovita

I. VII. I. I. VII. I.

foldrajz_07-cr.indb 6foldrajz_07-cr.indb 6 2008.03.11. 23:03:072008.03.11. 23:03:07

Page 5: Naš novi predmet: zemljopis · 2017-05-15 · Umjereni klimatski pojas obli-kovao se sjeverno i južno od žar-koga klimatskog pojasa, između ob ratnica i polarnica. Za umjere-nu

7

Površinu Zemlje kuglastog oblika sunčane zrake ne zagrijavaju u istoj mjeri. Najtopli-je je u okolici ekvatora, a najhladnije u području Sjevernog i Južnog pola. Zbog različitog zagrijavanja oblikovali su se različiti klimatski pojasovi.

Žarki ili tropski klimatski pojas oblikovao se u prostoru ekvatora između Sjeverne i Južne obratnice. U tom je pojasu temperatura cijele godine visoka.

Poljoprivreda

Biljnaproizvodnja Stočarstvo Šumarstvo

Industrija

Teška industrija Laka industrija Prehrambena industrija

Usluge

Promet Trgovina Ostalo

6. Grane gospodarskog života

Umjereni klimatski pojas obli-kovao se sjeverno i južno od žar-koga klimatskog pojasa, između ob ratnica i polarnica. Za umjere-nu klimu karakteristična je izmjena četiriju godišnjih doba. Mađarska se pro stire u umjerenome klimatskom pojasu.

Hladni klimatski pojas pro stire se između Sjeverne polarnice i Sje-vernog pola, odnosno između Južne polarnice i Južnog pola. Tu se iz-mjenjuju dva godišnja doba: duga hladna zima i kratko svježe ljeto.

Pročitaj sa 5. slike koji čimbenici (faktori) utječu na klimu.

Na klimu utječe udaljenost od ekvatora i mora, te reljef.

Prirodni uvjeti u velikoj mjeri određuju život ljudi i gospodarstvo zemalja. Ove školske godine upoz-nat ćemo život naroda koji žive u različitim prirodnim okolnostima i njihovo uključivanje u svjetsko gos-podarstvo. 6.

Svjetsko gospodarstvo današ nji-ce od kraja XX. stoljeća proživ ljava znatne promjene. Pod utjecajem znan stvenog i tehničkog razvoja ubrzava se povezivanje zemalja svi-jeta i povećava se važnost tih veza. Ključno pitanje razvoja pojedinih zemalja postalo je prilagođavanje svjetskom gospodarstvu. Istodobno sve veću ulogu dobiva borba pro-tiv siromaštva i očuvanje prirodnog okoliša.

žitarice

povrće

krmne i indus-trijske biljke

voće

goveda

svinje

perad

ovce, koze

riba

šume

rudarstvo

proiz. električne energije

metalurgija

strojogradnja

kemijska industrija

proiz. građevnog materijala

elektronska industrija

tekstilna industrija

kožnaindustrija

drvnai papirna industrija

mlinska industrija

industrija konzervi

mliječna industrija

proizvodnja šećera

industrija duhana

željeznica

cestovni promet

zračni promet

vodeni promet

prijenos cjevovodima

osiguranje

turizam

prosvjeta

zdravstvo

banke

vanjska trgovina

unutrašnja trgovina

foldrajz_07-cr.indb 7foldrajz_07-cr.indb 7 2008.03.11. 23:03:082008.03.11. 23:03:08

Page 6: Naš novi predmet: zemljopis · 2017-05-15 · Umjereni klimatski pojas obli-kovao se sjeverno i južno od žar-koga klimatskog pojasa, između ob ratnica i polarnica. Za umjere-nu

8

AFRIKA

Položaj, granice, reljef

Pokaži na globusu Afriku. Pogledaj gdje ekvator presijeca Afriku. Pogledaj na zemljovidu do kojega stupnja geografske širine se prostire kontinent na sjeveru, a do kojeg na jugu. S koja dva ocea-na se graniči? Koje more razdvaja Afriku od Europe?Usporedi morsku obalu Afrike i Europe. Koji kontinent ima više zaljeva, poluotoka i otoka? Pomoću Dodatka usporedi površinu Afrike i Europe.

Afrika se prostire između Atlantskog i Indijskog oceana. Od Azije je razdvaja Sueski kanal i Crveno more, a od Europe Sredozemno more i Gibraltarski tjesnac.

Tjesnac je uska vodena veza između dvaju mora.Površina Afrike iznosi 30 milijuna km2. Tri puta je veća od Europe. Na njezinoj obali

malo je poluotoka i zaljeva. Takvu obalu nazivamo nerazvedenom obalom. Zbog većih valova otvorenog mora, brodovi teško mogu pristati uz takvu obalu. Nasuprot tome, mnogo zaljeva, poluotoka i otoka blizu obale čine obalu raznovrsnijom i pogodnijom za pristajanje brodova. Takvu obalu nazivamo razvedenom obalom.

Najveći je otok toga kontinenta Madagaskar.

Pokaži na zemljovidu razvedenu i nerazvedenu obalu. Na karti Afrike pokaži Somalijski poluotok, Gvinejski i Adenski zaljev i otok Madagaskar. Potraži Rt dobre nade.

U sljedećem odjeljku podcrtaj koji su uzroci sprečavali otkrivanje Afrike.

Do upoznavanja unutrašnjosti Afrike trebalo je dugo čekati. To možemo protumačiti s nepovoljnim prirodnim okolnostima kontinenta. Nerazvedena obala bila je teško pris-tupačna za brodove. Oni koji su uplovili u riječna ušća, bili su prisiljeni brzo se vratiti zbog slapova na rijekama. Unutrašnjost kontinenta pokrivale su nepregledne pustinje i gotovo neprohodne prašume. Žarka klima, zvijeri i tropske bolesti desetkovale su istra-živače koji su se usudili ući u unutrašnjost kopna.

Razvoj reljefa AfrikeNa zemljovidu Afrike usporedi površinu nizina i planina. Koje zauzimaju veći prostor?

Površina naše Zemlje nekada je bila tekuća, usijana stjenovita tvar koja je poslije, zbog hlađenja, očvrsla. Najranije očvrsle dijelove Zemljine kore nazivamo pramasivom. Oni se prije svega sastoje od granita*. Takav prastari dio Zemljine kore je i Afrika.

foldrajz_07-cr.indb 8foldrajz_07-cr.indb 8 2008.03.11. 23:03:092008.03.11. 23:03:09

Page 7: Naš novi predmet: zemljopis · 2017-05-15 · Umjereni klimatski pojas obli-kovao se sjeverno i južno od žar-koga klimatskog pojasa, između ob ratnica i polarnica. Za umjere-nu

9

Potraži u zbirci stijena granit. Usporedi ga s vapnencem.

Afrički se pramasiv tijekom vremena više puta slegao i preplavilo ga je more. U dubi-ni mora na pramasiv su se nataložile sedimentne stijene: vapnenac, pješčenjak i glina. Te su se stijene smjestile tako kao ploče za crtanje naslagane jedna na drugu. Stje-noviti su se slojevi poslije izdigli na povr-šinu. Područje koje se sastoji od takvih vodoravnih slojeva nazivamo pločastim predjelom. 7.

Zbog kretanja Zemljine kore pramasiv i ploče koje na njemu leže, poslije su se izlomili. Neki su se veći dijelovi izdigli, a drugi slegli. Taj se tijek (proces) zove rasjedanje pri kojem su nastale izdignute gromadne planine, ulegnuti rovovi i stu-basti (stepeničasti) predjeli. Duž rasjeda proradili su vulkani. Rovove su ponegdje ispunila duga i duboka jezera. 8.

Oblikovanje planine Atlas, koja se prostire pokraj Sredozemnog mora, sasvim je drugačije od pretežitog dijela Afrike. To je mnogo mlađe područje, a usporedni lanci Atlasa nastali su boranjem.

Prastare stijene skrivaju golema nalazišta zlata, dijamanta, kroma i bakra što je od velikoga gospodarskog značenja.

Sedimentne stijene sadržavaju znat-nu količinu nafte i zemnoga plina. Ispod najveće pustinje svijeta u kopnenim sedi-mentima, koji se nalaze između morskih sedimenata, očuvala se zaliha arteške vode*.

9. Dio istočne Afrike. Pogledaj u atlasu područje

prikazano na crtežu. Pokaži na crtežu i zemljovidu

ulegnuti rov, duboko jezero, izdignutu gromadu i vulkane

7. Ustrojstvo (struktura) afričke ploče. Sedimentni slojevi leže na granitnom

pramasivu

8. Skica ploče raskomadane rasjedanjem.Kako su nastala jezera u rovovima?

Sedimentni slojevi stijena

Pramasiv (granit)

gromadna planina

rov

vulkanstubasta površina

izdiglo sesleglo

se rasjedi

izdiglo se

Viktorijino jezeroKilimandžaro

Indijski ocean

otok Zanzibar

jezero Tanganjika

Z I0 250 km

foldrajz_07-cr.indb 9foldrajz_07-cr.indb 9 2008.03.11. 23:03:102008.03.11. 23:03:10

Page 8: Naš novi predmet: zemljopis · 2017-05-15 · Umjereni klimatski pojas obli-kovao se sjeverno i južno od žar-koga klimatskog pojasa, između ob ratnica i polarnica. Za umjere-nu

10

Predjeli AfrikeProsječna nadmorska visina Afrike iznosi 750 m. Na znatnom dijelu njezine površine nalazimo visoravni. Viši predjeli su Etiopsko visočje, Istočnoafričko i Južnoafričko visočje te planina Atlas.

Niži predjeli Afrike su Sahara, Sudan, obala Gvinejskog zaljeva i Kongoanska zavala.

Sahara je najveća pustinja na svijetu. Na njezinu bi površinu Mađarska stala 75 puta. Veći dio površine čini pješčana i kamenita pustinja. Pustinje nastaju pod suhom i žar-kom klimom. Velika amplituda temperature između dana i noći usitnjava stijene. Gotovo neprohodna kamenita pustinja puna je bezobličnog, oštrog kamenja. Finiji pijesak, koji se nalazi među kamenjem, vjetar odnosi daleko i gradi od njega pješčane humke – dine. Dine mogu dostići i visinu 50 – 100 metara. 10.

10. Trećinu površine Sahare pokriva pješ-čana pustinja

U Sahari ima i prostranih gromadnih planina te stijena osobitih oblika. Te su stijene izdubila oštra zrna pijeska koje nosi vjetar. Najlakše se troše mekše stijene, npr. pješ-čenjak.

Južno od Sahare prostire se Sudan (Sahel). U tome predjelu ima više padalina i plod- niji je od pustinje. Površina mu je raščlanjena gromadnim planinama, rijekama i jezer-skim bazenima. Na istočnom mu dijelu teče Nil, a na zapadnom Niger. Životinjski je svijet bogat i raznovrstan.

Niger nas odvodi u sljedeći kraj Afrike, u obalno područje Gvinejskog zaljeva. To je plodna ravnica koja je bogata i mineralima.

Uoči na zemljovidu mnogobrojne luke na obali Gvinejskog zaljeva.Što si zaključio na temelju toga?

U sredini Afrike, duž ekvatora, prostire se Kongoanska zavala – udubljenje u obli-ku zdjele. Sa stubastog ruba zavale rijeke se slijevaju u vodopadima. Golema je zavala pokrivena prašumama i rijetko je naseljena. Prašumu samo ponegdje prekida obrađeno zemljište.

foldrajz_07-cr.indb 10foldrajz_07-cr.indb 10 2008.03.11. 23:03:112008.03.11. 23:03:11

Page 9: Naš novi predmet: zemljopis · 2017-05-15 · Umjereni klimatski pojas obli-kovao se sjeverno i južno od žar-koga klimatskog pojasa, između ob ratnica i polarnica. Za umjere-nu

11

Prostor između Kongoanske zavale i Indijskog oceana nazivamo Istočnoafričkim visočjem. Veliki afrički rovovi i gromadne planine čine njegovu površinu raznolikom. Duž rasjeda nastali su vulkani. Najviša je među njima gotovo 6000 m visoka skupina gorja Kilimandžaro. Najviši vrh je 5892 m visoki Kibo koji je ujedno i najviši vrh Afri-ke. Njegov je vrh pokriven vječnim snijegom. 11.

Sjeverno od tog područja nalazi se Etiopsko visočje koje je također vulkanski kraj.Južni dio kontinenta zauzima Južnoafričko visočje. Na njegovoj se sredini nalazi

poviši bazen koji je sa svih strana obrubljen gromadnim planinama.Na sjeverozapadnom dijelu Afrike prostire se Atlas. To su mlade ulančane planine

više od 4000 metara. Između planinskih lanaca nalaze se suhi bazeni. 12.

11. Najviši vrh Afrike je 5892 m visoki Kibo, član

skupine gorja Kilimandžaro

12. Usporedne (paralelne) lance planine Atlas

raščla njuju riječne doline

foldrajz_07-cr.indb 11foldrajz_07-cr.indb 11 2008.03.11. 23:03:112008.03.11. 23:03:11

Page 10: Naš novi predmet: zemljopis · 2017-05-15 · Umjereni klimatski pojas obli-kovao se sjeverno i južno od žar-koga klimatskog pojasa, između ob ratnica i polarnica. Za umjere-nu

12

Dobro zapamti!Morsku obalu na kojoj je malo zaljeva, poluotoka i otoka u blizini kopna, nazivamo nerazvedenom obalom.Tjesnac je uska vodena veza između dva susjedna mora.Pramasivi su najprije očvrsli dijelovi Zemljine kore. Područje koje se sastoji od vodo-ravno naslaganih slojeva na pramasive nazivamo pločastim predjelom.Planine mogu nastati rasjedanjem, boranjem ili vulkanskom djelatnosti.U pustinji stijene usitnjava velika dnevna amplituda temperature.

Pitanja i zadaci

Na zemljovidu omeđi Afriku. Kakva je obala Afrike? Što je tjesnac? Na temelju položaja Afrike zaključi kakva joj je klima. Zašto je bilo teško upoznati unutrašnjost Afrike?Što je pramasiv? Kako su nastali afrički pločasti predjeli? Kako se mijenjao reljef plo-častoga predjela? Na koji način mogu nastati planine? U atlasu na zemljovidu Struktura Zemlje pogledaj gdje se u Africi nalaze pramasivi, gromadne planine, pločasti predjeli i mlade naborane planine.Na zemljovidu pokaži niže i više predjele Afrike i okarakteriziraj ih. Što usitnjava stijene u pustinji? Kako nastaju pješčane dine?

Jesi li čuo?● U pustinji stijene usitnjava velika amplituda temperature između dana i noći. Gole stijene koje se na suncu usiju, noću se veoma ohlade. Danju se šire, a noću skupljaju. S vremenom, zbog te stalne prom-jene obujma, popucaju, komad po komad se odronjava, i na kraju se usitne. Kada stijena napukne, čuje se glasan odjek, to je „glazba pustinje”. Podnožje planina u širokom je pojasu pokriveno odronjenim kamenjem.● Tragovi usitnjavanja mogu se uočiti i na egipatskim sfingama i piramidama starim više tisuća godina.● Pokraj Gvinejskog zaljeva izdiže se vulkan Kamerun, viši od 4000 metara.

Zanimljive usporedbe

Morska obala Europe dulja je od 37 000 km. Obala Afrike, zbog svoje nerazvedenosti, iznosi samo 30 000 km, iako je Afrika tri puta veća od Europe.Madagaskar je po površini četvrti najveći otok na Zemlji. Površina mu iznosi 589 000 km2. Koliko je puta veći od Mađarske?

� Upoznavanje AfrikeU starom vijeku povijesti čovječanstva jedno od glavnih područja kulture bila je okolica Sredozemnog mora. Tu je bio nastao i stari Egipat. Poznato nam je da su pomorci Feničani podizali gradove u procva-tu na sjevernoj obali Afrike. Rimske su legije također osvojile sjeverni dio kontinenta. Njihovo daljnje napredovanje prema jugu spriječila je pustinja. U vrijeme velikih geografskih otkrića u upoznavanju Afrike istakli su se portugalski pomorci. Oni su Afriku oplovili na jugu kod Rta dobre nade, i tim su putem već u XV. stoljeću stigli u daleku Indiju.

U upoznavanju Afrike iznimne zasluge stekao je Škot Livingstone (livingston). Od 1840. godine više od 30 godina živio je među crncima kao liječnik, a poslije kao istraživač. Probijajući se neprohod-

foldrajz_07-cr.indb 12foldrajz_07-cr.indb 12 2008.03.11. 23:03:112008.03.11. 23:03:11

Page 11: Naš novi predmet: zemljopis · 2017-05-15 · Umjereni klimatski pojas obli-kovao se sjeverno i južno od žar-koga klimatskog pojasa, između ob ratnica i polarnica. Za umjere-nu

13

nim putovima, močvarama i puzavicama isprepletenim prašumama, otkrio je goleme vodopade na rijeci Zambezi koje je po engleskoj kraljici nazvao Viktorijinim vodopadima. Nakon toga istraživao je područje oko jezera Tanganjika. 13.

Stanley (stenli), američki državljanin engleskog podrijetla, sti-gao je u Afriku kao predstavnik neke novinske agencije da pronađe Livingstonea kojeg su već smatrali izgubljenim. Nedugo po svom dolasku (1871.) pronašao je Livingstonea na obali jezera Tanganji-ke, koji je u to vrijeme već bio bolestan. Stanley je bio prvi bijelac koji je u blizini ekvatora ugledao Ruvenzori – „Mjesečevu planinu” – planinu koju stalno pokrivaju oblaci, a koja je viša i od 5000 meta-ra. Otkrio je jezero Viktoriju, izvorište Nila, Kongoansku zavalu i njezinu veliku riječnu mrežu.

Móric Benyovszky (1741.–1786.) bio je prvi Mađar koji je dulje boravio u Africi. Stigao je čak i na Madagaskar. Benyovszky nije obavljao istraživački rad, ali se upoznao i sprijateljio s urođenicima koji su ga čak birali za svoga „kralja”. Poginuo je na tom otoku u obrambenoj borbi protiv Francuza.

László Magyar (1818.–1864.) bio je časnik na brodu i samo nakon te službe je počeo istraživački rad. Uplovio je u ušće rijeke Konga, ali zbog slapova nije stigao daleko. Sprijateljio se s urođenicima, naučio njihov jezik, pa se čak i oženio kćerkom nekoga crnačkog poglavara. Najveća mu je zasluga otkrivanje izvora i razvodnica Konga i Zam-bezija. Imao je tragičnu sudbinu. Od kuće nije dobio nikakvu pomoć, a posljednje godine svoga života proživio je u siromaštvu. Nikada se nije vratio u svoju domovinu. Dio njegovih zabilježaka dospio je u Europu. 14.

Sámuel Teleki (1845.–1916.) imao je sretniju sudbinu nego László Magyar. Materijalnih teško-ća nije imao. Imao je dva glavna cilja: popeti se na vrh Kilimandžara i istražiti velika afrička jezera. U osvajanju Kilimandžara uspio je samo djelomično jer na sam vrh nije stigao. Otkrio je Rudolfovo jezero, koje se danas zove jezero Turkana. U blizini toga jezera naišao je na i danas živi vulkan koji su po njemu nazvali vulkan Teleki. To je jedini mađarski naziv na zemljovidu Afrike.

Emil Torday (1875.–1931.) jedan je od najpoznatijih mađarskih istraživača Afrike. Prije svega zanimala ga je etnografija. Obišao je područje Konga i istočnoafričkih jezera. Naučio je osam afrič-kih jezika, i tako je u izvorniku (originalu) mogao slušati pripovijetke i bajke urođenika. Svojim se znanstve nim radom proslavio širom svijeta. Njegova bogata etnografska zbirka ponos je londonskog British Museuma (Britanskog muzeja). Od skupljenog materijala nešto je dospjelo i u Mađarski nacio-nalni muzej.

Kálmán Kittenberger (1881.–1958.), čuveni lovac i skupljač, Ma đarski nacionalni muzej obogatio je poznatom izložbom o Africi (životinje, biljke). Ta je zbirka, međutim, 1956. godine uništena. Kako bi se gubitak nadoknadio, Muzej je 1960-ih godina poslao novu eks-pediciju u Afriku čiji su članovi bili István Dénes, Zsigmond Széche-nyi i János Szunyoghy. Nova izložba o Africi daje nam vjernu sliku o životinjskome svijetu istočne Afrike, koji polako nestaje.

Zsigmond Széchenyi (1898.– 1967.) lovio je u Africi od 1927. godine. Svoje je doživljaje opisao u više knjiga (npr. Csui, Afrikai tábortüzek).

Vrijedno je pročitatiO životu mađarskih istraživača Afrike možeš čitati u svescima serije Távoli tájak magyar utazói (Nemzeti Tankönyvkiadó, 1995.)

O životu otkrivača Zemlje, o povijesti geografskih otkrića piše Imre Göcsei u svojoj knjizi Az ismeretlen vándorai (Tankönyv-kiadó, 1990.). 14. László Magyar

13. Spomenik Livingstonu kod Viktorijina slapa

foldrajz_07-cr.indb 13foldrajz_07-cr.indb 13 2008.03.11. 23:03:112008.03.11. 23:03:11

Page 12: Naš novi predmet: zemljopis · 2017-05-15 · Umjereni klimatski pojas obli-kovao se sjeverno i južno od žar-koga klimatskog pojasa, između ob ratnica i polarnica. Za umjere-nu

14

Afrika – najtopliji kontinent

Na zemljovidu pokaži koji dio Afrike pripada tropskom, a koji umjerenomu klimatskom pojasu. U kojemu klimatskom pojasu leži najveći dio Afrike?

Ekvator presijeca Afriku po sredini. Najveći dio Afrike pripada tropskomu (žarkom) kli-matskom pojasu, a manji, sjeverni i južni dio je u umjerenome klimatskom pojasu. 18.

I. Umjereni klimatski pojasObala Sredozemnog mora prostire se u toplom umjerenom (suptropskom) klimatskom pojasu. To je prijelaz između umjerenoga i žarkoga klimatskog pojasa. Jedna od inačica suptropskog pojasa jest mediteranska klima. Nju karakterizira sunčano, toplo i suho ljeto, blaga i kišovita zima. Padaline donose zapadni vjetrovi. Na tom obalnom području žive tvrdolisne zimzelene biljke* (npr. lovor*, čempres*). Rijeke nadolaze u kišnomu godišnjem dobu, tj. zimi. Slična je klima i na najjužnijem obalnom području Afrike.

Na klimatskoj karti atlasa pokaži mediteranska područja Afrike.

II. Tropski klimatski pojasProučavaj u atlasu srednju siječanjsku i srpanjsku temperaturu u Africi. Usporedi sred-nju siječanjsku i srpanjsku temperaturu u području ekvatora.U kojem dijelu Afrike je svježije u siječnju, a u kojem u srpnju? Zašto je na Istočno afrič kom visočju svježije i zimi i ljeti? Na pitanje odgovori nakon usporedbe s reljefnom kartom.

Tropski klimatski pojas prostire se s dvije strane ekvatora do Sjeverne i Južne obrat-nice. U tropskome klimatskom pojasu sunčane zrake stižu na površinu pod velikim upad-nim kutom, zato je zagrijavanje jako. Od svih kontinenata Afrika je najtoplija. Između srednje temperature najsvježijeg i najtoplijeg mjeseca jedva ima razlike.

15. „Putovanje” pasata između Sjeverne i Južne obratnice. Uoči gdje se „zadržava” Sunce u raz-nim godišnjim dobima. (Sunce smo označili žutim krugom.) Kako ga slijedi vjetar pasat? Zašto su

godišnja doba na sjevernoj i južnoj polutki u suprotnome vremenskom razdoblju?

Sj. o.

J. o.

Ožujak Lipanj Rujan Prosinac

E.

foldrajz_07-cr.indb 14foldrajz_07-cr.indb 14 2008.03.11. 23:03:122008.03.11. 23:03:12

Page 13: Naš novi predmet: zemljopis · 2017-05-15 · Umjereni klimatski pojas obli-kovao se sjeverno i južno od žar-koga klimatskog pojasa, između ob ratnica i polarnica. Za umjere-nu

15

Karakterističan vjetar tropskoga klimatskog pojasa jest pasat. To je stalni vjetar koji struji na mjesto toploga zraka koji se kod ekvatora podiže. Na sjevernoj polutki puše prema ekvatoru sa sjeveroistoka, a na južnoj s jugoistoka.

Između Sjeverne i Južne obratnice pasat „putuje” zajedno s prividnim kretanjem Sunca. Na crtežu smo mogli uočiti da sunčane zrake u jednoj polovici godine stižu pod većim upadnim kutom na sjevernu polutku, a u drugoj polovici godine na južnu polutku. Zbog toga su godišnja doba sjeverno i južno od ekvatora u suprotnom vremenskom razdoblju. 15. 16.

Učili smo već da se zrak podiže tamo gdje je zagrijavanje veliko. On se u visini ohladi, izluči se iz njega vodena para i nastaju padaline. Na crtežu smo vidjeli da je u tropskome klimatskom pojasu, u skladu s prividnim kretanjem Sunca, zagrijavanje jače uvijek na drugom području. Zbog toga se raspored padalina mijenja prema područjima. U skladu s padalinama u tropskome klimatskom pojasu nastale su tri klime.

16. Uzajamna veza pasata, godišnje količine padalina i prirodne vegetacije na poprečnompresjeku Afrike smjera sjever – jug (kod 20. stupnja istočne dužine)

● Pod ekvatorskom klimom zrak je uvijek topao i sadržava veliku količinu vodene pare. Takav je zrak lak i zbog toga se podiže. U visini se ohladi pa stoga ima mnogo pada-lina. U okolici ekvatora gotovo svaki dan se naoblači i pljušti kiša. Ekvatorska je klima u Kongoanskoj zavali i u obalnom području Gvinejskog zaljeva. Na tim područjima zbog stalne vrućine i mnogo padalina raste tropska kišna šuma. Zbog mnogo padalina rijeke su cijele godine bogate vodom. 17.

Pročitaj u atlasu s karte padalina kolika je količina padalina u okolici ekvatora.

1. Vjetar

2. Padaline

Zimi zapadni vjetrovi

Zrak se spušta

PasatTopli zrak se

podiže

Zrak se spušta

Pasat

Zimi zapadni vjetrovi

Visok atmosferski tlak Nizak atmosferski tlak

Zimske kiše

Visok atmosferski tlak

Suša Ljetne kiše Ekvatorske kiše Zimske kišeLjetne kiše Suša

3. Vegetacija

Tvrdolisna šumaPustinjaPolupustinja

OazaSavana

Tropska kišna šuma

Sjever Sjeverna obratnica Ekvator Južna obratnica Jug

Savana PustinjaPolupustinja

Tvrdolisna šuma

mm2500200015001000500

0

foldrajz_07-cr.indb 15foldrajz_07-cr.indb 15 2008.03.11. 23:03:132008.03.11. 23:03:13

Page 14: Naš novi predmet: zemljopis · 2017-05-15 · Umjereni klimatski pojas obli-kovao se sjeverno i južno od žar-koga klimatskog pojasa, između ob ratnica i polarnica. Za umjere-nu

16

● Sjeverno i južno od područja ekvatorske klime nastala je savanska klima. Nju karakteriziraju dva godišnja doba: jedno je kišovito, a drugo suho. Padalina ima samo za ljetnih mjeseci, zato je količina padalina znatno manja nego kod ekvatora. I vege-tacija je rjeđa. Prašume nestaju, kraj je pokriven šumskom i travnom savanom. Otuda i naziv savanska klima. S postupnim smanjenjem padalina kišnu šumu smjenjuje šum ska, grmolika i travna savana. Klima i vegetacija savane nalazi se u Sudanu, sjeverno i južno od Kongoanske zavale. Slična je vegetacija i u istočnom dijelu Afrike. Pritjecanje vode u rijekama je kolebljivo, one nadolaze ljeti kada ima mnogo padalina.

17. Vrijeme jednog dana pod ekvatorskom klimom. Kada nastaju tropski pljuskovi? Ustanovi i to koliko vremena traje dan i noć. Uoči nagli prijelaz između dana i noći. Pod kakvim kutom izlazi i

zalazi Sunce? Zašto?

18. Klima Afrike. Uoči simet-riju koja je nastala sjevernoi južno od ekvatora

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24sati

20° 0° 40°

20°

20°

Sjeverna obratnica

ekvator

Južnaobratnica

ekvatorska

savanska klima

tropsko-pustinjska

suptropsko-monsunska

suptropsko-mediteranska

planinska

20°

foldrajz_07-cr.indb 16foldrajz_07-cr.indb 16 2008.03.11. 23:03:142008.03.11. 23:03:14

Page 15: Naš novi predmet: zemljopis · 2017-05-15 · Umjereni klimatski pojas obli-kovao se sjeverno i južno od žar-koga klimatskog pojasa, između ob ratnica i polarnica. Za umjere-nu

17

● Još dalje prema sjeveru i jugu, u okolici dvije obratnice, stižemo u područje trop ske pustinjske klime. Suhi zrak struji uvijek prema dolje, zbog toga se zagrije i ne donosi padaline. U pustinji prođe i više godina bez ijedne kapi kiše. Vegetacija je zbog toga rijetka ili je uopće nema. Gdje još ima nešto padalina, nastale su polupustinje. Pustinja je potpuno goletna. Danju se stijene pod vedrim nebom usiju. Zrak se katkad zagrije i do 50 °C. Zanimljivo je da na istome mjestu temperatura noću može biti i ispod 0 °C. U pustinji je dakle dnevna amplituda temperature vrlo velika. Povremeno preko područja prekrivenog izdrobljenim kamenom i pijeskom prohuji pustinjski vihor samum koji pred sobom diže goleme oblake prašine i pijeska. Najveća pustinjska oblast Afrike je Sahara. U južnoj Africi mora su bliža jedno drugomu, zato je i površina pustinja manja. U pustinji ćemo naselja i vegetaciju naći samo u oazama. Oaze su nastale pokraj izvora, zdenaca ili rijeka.

U pustinji nema rijeka sa stalnim tokom. Kroz pustinju mogu se probiti samo one rijeke koje stižu iz predjela s mnogo padalina. Takav je npr. Nil.

Raspored različitih klima u smjeru sjever – jug pokazuje da su klima i prirodna vegetacija Afrike zonalne. Zonalnost se razvila simetrično s obje strane ekvatora.

Planinska klimaTemperatura u planinskom kraju opada s visinom. Zato se tu klimatski pojasovi smjenjuju prema visini isto kao od ekvatora prema polovima. Ako se krećemo od žarkih podnožja prema gore, prvo ćemo stići u umjereno topli, a zatim u hladni pojas. Iznad 5000 m i kod ekvatora nalazimo snježnu granicu. Usporedno s klimom mijenja se i vege-tacija.

Dobro zapamti!Afrika je najtopliji kontinent. Stalni joj je vjetar istočni pasat.Godišnja su doba sjeverno i južno od ekvatora u suprotnome vremenskom raz-doblju.Klima i prirodna vegetacija Afrike zonalne su.Klima se mijenja prema količini padalina i njihovoj vremenskoj raspodjeli.I. Tropski klimatski pojas: 1. Ekvatorska klima: cijele godine ima mnogo padalina, vegetacija je tropska kišna šuma. 2. Savanska klima: padalina ima u ljetnim mjesecima. Prema količini padalina tu je nastala šumska, grmolika i travna savana. 3. Tropska pustinjska klima: padalina nema ili ih je sasvim malo, a sukladno tome nastaju polupustinje ili tropske pustinje. U pustinji se pokraj vode (izvor, zdenac, rijeka) nalaze oaze.II. Topli umjereni (suptropski) pojas: Na sjevernom i južnom dijelu Afrike vlada mediteranska klima: vruće suho ljeto i blaga kišovita zima. Vegetacija je tvrdolisno, zimzeleno bilje.

foldrajz_07-cr.indb 17foldrajz_07-cr.indb 17 2008.03.11. 23:03:152008.03.11. 23:03:15

Page 16: Naš novi predmet: zemljopis · 2017-05-15 · Umjereni klimatski pojas obli-kovao se sjeverno i južno od žar-koga klimatskog pojasa, između ob ratnica i polarnica. Za umjere-nu

18

Pitanja i zadaci

Pokaži na zemljovidu klimatske pojasove Afrike. Zašto je Afrika najtopliji kontinent? Okarakteriziraj tropski klimatski pojas. Koji vjetar prevladava u Africi? Zašto su godiš-nja doba u suprotnome vremenskom razdoblju na sjevernoj i južnoj polutki?Promatraj 16. sliku i odgovori na pitanja. Zašto ima često i mnogo padalina u okoli-ci ekvatora? Kada ima padalina na području sa savanskom klimom? Zašto je pustinja suha? Koje je godišnje doba kišovito u krajevima s mediteranskom klimom? Kakva uza-jamna veza postoji između klime i prirodne vegetacije?

Jesi li čuo?● Najviša do sada izmjerena temperatura je u Sahari južno od libijskog Tripolija: +58 °C (el-Azizija).● Pasat nazivaju i „putujućim vjetrom”. On puše i iznad mora i oceana. U eri jedrenjaka pasat je puhao u jedra brodova koji su bili natovareni robom. Kolumbovim je brodovima također pasat pomogao stići u Ameriku.● U području ekvatora zrak se polako podiže. Lišće drveća katkad se tjednima ne pomakne, zato se to područje naziva i pojasom tišine. Jedrenjaci su osobito strahovali od tog pojasa.● Najviše kiše u Africi pada u Kamerunskim planinama pokraj Gvinejskog zaljeva. Vjetrovi puni vode-nom parom koji stižu s oceana, tu se naglo podižu. Godišnja količina padalina u tome kraju iznosi više od 10 000 mm.● U okolici ekvatora ni noć ne donosi osvježenje. Za europskog čovjeka nije toliko nepodnošljiva vru-ćina ekvatorske klime, nego veliki sadržaj vlage u zraku što uzrokuje sparinu.

Hidrografija i živi svijet Afrike

Afrika – zemlja velikih slapovaVećina afričkih tekućica izvire na području ekvatorske klime gdje tijekom cijele godi-ne ima mnogo padalina. Riječna mreža tog predjela vrlo je gusta. Rijeke su bogate vodom, pritjecanje vode je ravnomjerno. Nasuprot tome, u pustinji nema rijeka, nego samo isušenih riječnih korita koja se, ako ima padalina, povremeno napune vodom. S tog područja, osim Nila, rijeke i ne stignu do mora. Takvo područje nazivamo pro storom bez otjecanja. 19.

Afričke rijeke ulijevaju se u dva susjedna oceana i u Sredozemno more. Vodom naj-bogatija afrička rijeka je Kongo koja se ulijeva u Atlantski ocean ljevkastim ušćem. Njezino široko ušće oblikovale su plima i oseka. Plima nastaje zbog Mjesečeve pri-vlačne sile. Tada se razina vode u oceanu povisi i za više metara, zapriječi riječnu vodu i tako proširuje ušće. Nakon plime slijedi oseka. Tada razina vode u oceanu opada, a nagomilana voda u rijekama velikom snagom teče iz ušća, povlačeći sa sobom nanos. Plima i oseka smjenjuju se svakih šest sati. Na taj se način proširuje ušće Konga i postaje sličan lijevku.

Kongo i njegovi veliki pritoci slijevaju se u slapovima s okolnih stubastih visoravni koja opkoljavaju zavalu. Slapovi sprečavaju plovidbu. Snaga rijeka i slapova, među-

foldrajz_07-cr.indb 18foldrajz_07-cr.indb 18 2008.03.11. 23:03:152008.03.11. 23:03:15


Recommended