Transcript

10. jul 2018. godine

Ministarstvo privrede traži stečaj za "Azotaru"

Ministarstvo privrede predložilo je pokretanje stačajnog postupa za pančevačku "Azotaru".

Kao razlog za to navodi prezaduženost, dok je radnicima ponuđen socijalni program za dobrovoljni odlazak

iz najveće srpske fabrike azotnih đubriva, piše današnja "Politika".

Prispećem Predloga za pokretanje stečajnog postupka od strane Ministarstva privrede prvi korak je načinjen

po drugi put, a na odgovor na pitanje da li će pančevačka "Azotara" otići u stečaj, još će se čekati, navodi

beogradski list.

Za "Politiku" je u Privrednom sudu Pančevo potvrđeno da je 4. jula državno Pravobranilaštvo, Odeljenje u

Zrenjaninu, kao zakonski zastupnik predlagača, Republike Srbije, odnosno Ministarstva privrede, podnelo

Predlog za pokretanje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom "Azotara" d. o. o. Pančevo, i to zbog

prezaduženosti subjekta privatizacije.

"Predlog je stigao i u toku je ispitivanje njegove urednosti i dozvoljenosti i ukoliko to bude utvrđeno, sud će

zakazati ročište radi ispitivanja postojanja razloga za pokretanje stečajnog postupka", rekao je Nenad

Unčević, portparol Privrednog suda u Pančevu.

Procedura, kaže on, nalaže da sudija pojedinac ispita opravdanost predloga, pre svega iz finansijskih

izveštaja preduzeća, a ukoliko bude potrebe, može da zatraži i druge podatke o stečajnom subjektu.

Sa adrese Vlade Srbije istovremeno je prispeo i zaključak kojim subjekt privatizacije treba da sprovede

socijalni program, o kojem, po nezvaničnim navodima iz vrha fabrike, za sada ne znaju ništa, ali će više

informacija imati po razgovoru u ministarstvu.

Na istu adresu ići će i predstavnici Samostalnog sindikata "Azotare", čiji predsednik Gradiša Živanović za

"Politiku" tvrdi da na stolu ima zaključak u kojem stoje tri ponude, ali da u fabrici još nije počelo

izjašnjavanje zaposlenih jer im predstoji razgovor u Ministarstvu privrede.

Prema podacima Agencije za privredne registre, u "Azotari" je u ovom trenutku stalno radno angažovano

875 radnika.

U minulim godina država je bila u potrazi za stateškim partnerima ove fabrike, a do Predloga za pokretanje

stečaja u ovoj kompaniji bio je akutelan poziv Ministarstva privrede investitorima za dostavljanje pisma

zainteresovanosti.

Inače, reč je o jednoj od najvećih fabrika azotnih đubriva i azotnih jedinjenja u regionu i jedini proizvođač

amonijaka, karbamida (uree) i amonijum-nitrata u Srbiji, a njome gazduje država, odosnio Javno preduzeće

"Srbijagas".

Pre dve godine, JP "Srbijagas" je tranformisalo fabričku luku u preduzeće "Specijalna luka" sa 60 zaposlenih

i postalo njegov stopostotni vlasnik, najavljujući ambiciozne razvojne planove čitavog područja, podseća

beogradski dnevnik.

Antić: Narednih dana tender za RTB Bor,

poslednje pripreme

Narednih dana biće raspisan tender za izbor strateškog partnera za RTB Bor i u toku su poslednje pripreme,

a do sada se ozbiljno interesovalo 11 kompanija koje su potpisale ugovor o poverljivosti, izjavio je danas

ministar energetike Aleksandar Antić.

"Ljudi iz ministarstva privrede i energetike, kao i naši savetnici i ljudi iz RTB -a Bor, sprovode poslednje

pripreme za raspisivanje tendera i kao što je predsednik Srbije rekao tender će u narednih nekoliko dana biti

raspisan", rekao je Antić.

Ističe da je cilj da se taj posao uradi na najkvalitetniji način i da nije kapitalno pitanje da li će to biti ove ili

sledeće nedelje već da se to uradi u najboljem interesu Srbije.

"Ne bih o šansama, ali očekujem da ćemo imati nekoliko vrlo ozbiljnih ponuda. U prethodnom periodu više

stranih rudarskih kompanija iz različitih delova sveta su radile dju dilidžens i upoznali se sa RTB-om i

očekujemo da će one učestvovati. Kinezi su postali giganti u privrednom i industrijskom životu i ako budu

imali ozbiljne ponude i ako budu prepoznali strateški interes za RTB, mogu imati ozbiljne šanse".

Antić kaže da je 11 kompanija u proteklih godinu ili godinu i po potpisalo ugovor o poverljivosti i koje su

radile 'dju dilidžens'.

Najviše su se interesovale kinske kompanije, zatim ruske, kanadske, jedna turska kompanija, kao i

kazahstansko - evropski konzorcijum, dodao je ministar.

"Dosta ozbiljnih kompanija iz te branše koje imaju ime poznato širom sveta. Gledali su RTB Bor i

analizirali i nadam se da ćemo dobiti njihove ponude. RTB je strateška kompanija za Srbiju ima veliki uticaj

na našu ukupnu ekonomiju i kapitalan uticaj na istočnu Srbiju. Zato posmatramo strateško partnerstvo kao

razvojni projekat koji treba da obezbedi da dugoročno stabilno funkcioniše i povećava proizvodnju, kako bi

imao veliki uticaj na BDP", naveo je Antić.

Kako kaže, strateški partner treba da dokapitalizuje RTB odnosno da uloži u nove investicije u rudarstvo.

Antić naglašava da je izgrađena već novu topionica, nova fabrika sumporne kiseline i da je uloženo u

opremu i flotacije i da su sada potrebne investicije u rudarstvo kako bi se povećala proizvodnja.

"Cilj je da RTB bude kompanija sa dve noge na zemlji, moćna i snažna. Uz nove rudnike koji se otvaraju -

litijuma u Zapadnoj Srbiji, nove rudnike bakra i zlata u Istočnoj Srbiji , mi očekujemo da doprinos rudarstva

BDP-a bude sa jedan na preko pet odsto. To bi bio snažan napredak i to bi se kapitalno odrazilo na našu

ekonomiju i otvaranje novih radnih mesta, a svako radno mesto u rudarstvu generiše čitav niz drugih radnih

mesta", zaključio je Antić.

Radnici "Beka" dobili 5.193 dinara po akciji

U Privrednom sudu u Beogradu u ponedeljak održano završno ročište u stečaju beogradske konfekcije. Posle

15 godina stečaja, vlasnicima se deli ukupno 2,8 milijardi

AGONIJA duga više od 15 godina privodi se

kraju. U Privrednom sudu u Beogradu u

ponedeljak je održano završno ročište u

stečaju Beogradske konfekcije "Beko".

Akcionari nekadašanje kompanije očekuju

raspodelu viška deobne mase - oko 2,8

milijardi dinara. Isplata će početi kada odluka

Stečajnog veća postane pravosnažna,

najverovatnije početkom avgusta.

Bivši radnici, njih oko 4.500, većinski su

vlasnici "Beka". U njihovim rukama je 60

odsto od ukupno 543.120 akcija. Od viška

unovčene imovine, na ime svake akcije,

pripašće im po 5.193 dinara. Novac će dobiti

i Akcijski fond koji je vlasnik 30 odsto, kao i PIO fond koji poseduje 10 odsto akcija.

Više od stotinu bivših radnika u ponedeljak je došlo u Privredni sud da lično čuje koliko je novca od

nekadašnje firme ostalo za njih i hoće li ga dočekati. A čekaju ga godinama. Među akcionarima su bračni

parovi, čitave porodice, ali i mnogobrojni naslednici onih koji isplatu nisu doživeli.

- U ovom trenutku je Ministarstvo odbrane pokrenulo reviziju pred Vrhovnim kasacionim sudom, ali ona ne

uskraćuje mogućnost da se održi završno ročište - sumirao je izveštaj stečajni upravnih Mihajlo Koruga.

- Mi smo tog poverioca isplatili sa 395 miliona dinara. U ovoj revizije oni traže još novca. Predlog je da sada

stavi u funkciju višak deobne mase od 2,8 milijarde dinara i isplati akacionarima, što je 5.193 dinara po

akciji. Možemo to brzo da isplatimo.

Neunovčeni deo imovine čine tri objekta i oni će

ući u stečajnu masu nad kojom će se nastaviti

stečaj. U njoj je i imovina "Beka" koja se nalazi

u bivšim jugoslovenskim republikama. Sva

imovina koja se bude unovčavala u budućnosti

ići će akcionarima.

Na završnom ročištu su bili predstavnici oba

udruženja akcionara "Beka". I jedni i drugi, baš

kao i njihovi članovi, pozdravljaju odluku da se

višak sredstava isplati.

PREOSTALA IMOVINA

"BEKOVA" neprodata imovina u Srbiji je robna kuća u Knez Mihailovoj ulici, jedna u Vrbasu i prodavnica

u Bajinoj Bašti. Imovinu ima, međutim, i u svim bivšim republikama.

- U Hrvatskoj "Beko" nije titular, jer je tamo društvena imovina preko noći pretvorna u državnu, ali je

"Beko" suštinski vlasnik - pojasnio je Mihajlo Koruga. - Uspeli smo da se izborimo za 116 kvadrata u

Modriči. Tamo se upravo upisujemo kao vlasnici.

Agencije gutaju budžet

Na grbači građana Srbije je, govore podaci, oko 130 državnih agencija za sve i svašta, a prema

medijskim procenama, ta brojka ide na više od 170. Podatak za Ginisa ako se zna da vodeća

evropska sila Nemačka ima svega šest državnih agencija, Slovačka osam, Finska devet, a Češka

11.

Ova brojna tela godišnje Srbiju koštaju više od 800 miliona evra, a obećanja onih koji vode državu, po

dolasku na vlast 2012. da će krenuti u njihovu seču, ispostavila su se kao "ludom radovanje".

Posle šest godina se još ne zna njihov broj, šta tačno rade, koliko zaposlenih imaju, a ni visina njihovih

primanja.

Unija poslodavaca Srbije je pre sedam godina najavila da će se protiv umnožavanja agencija boriti

osnivanjem "agencije za borbu protiv agencija".

Od te ideje, prema rečima predsednika Unije poslodavaca Srbije Nebojše Atanackovića, nisu odustali. Na taj

način će, kako kaže, Unija uticati na njihovo smanjenje, ali to treba da čine i mediji i društvo.

- Zalažemo za efikasnu državu koja nije skupa i može da pomogne privredi i građanima, a vidimo da je

agencije poskupljuju, jer povećavaju izdatke građana - objašnjava Atanacković za "Vesti".

Mnoge od agencija su, prema oceni predsednika Koalicije za nadzor javnih finansija Dragana

Dobrašinovića, izvorište nepotizma i korupcije koji su već godinama vezivno tkivo svake vlasti.

- Uhlebljenje rođaka, prijatelja i kumova, zbrinjavanje nesposobnih partijskih kadrova glavni su razlog

održavanja šume agencija i, rekao bih, jednog kontrolisanog haosa. Skupe su, većina i beskorisna, a o

njihovom radu građani ništa ne znaju. Zapošljavanja u njima su preko veze, pa ih vlast zato ne broji javno,

ali i ne gasi, niti se bavi time koliko koštaju - ocenio je Dobrašinović za "Vesti" dodajući da su agencije u

neku ruku država u senci.

Ako se i zatvore, otvaraju se nove koje se bave istim poslom, a samo im je promenjen naziv.

Kada je ugašena Agencija za privatizaciju, Vlada je osnovala Agenciju za vođenje sporova u postupku

privatizacije i da nastavi rad. Ta agencija je, kaže advokat Ivan Ninić, bespredmetna, jer postoji državno

pravobranilaštvo i dokaz da Srbija ima majstore prodavanja magle i dupliranja troškova.

- Gašenje agencije ili pripajanje drugoj se pokazalo kao presipanje iz šupljeg u prazno, jer troškovi nisu

smanjeni - pojašnjava Ninić.

Koliko je čitav sistem usložnjen i skup, potkrepljuje činjenicom da su od 2005. osnivane agencije, a

dotadašnji pomoćni organi zavodi, sekretarijati, direkcije, nisu zatvoreni.

Kao primer dupliranja državnih tela o trošku građana, Ninić navodi Agenciju za zaštitu životne sredine i

Zavod za zaštitu prirode.

Postoje kaže Ninić koji je i direktor Centra za vladavinu prava, i zavodi slične delatnosti Zavod za

unapređenje obrazovanja i Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja.

Skupi činovnici

Nebojša Atanacković kaže da se nicanje velikog broja agencija, opravdava pred građanima, potrebom na

putu ka Evropskoj uniji.

- Zašto se po ekonomičnosti i efikasnosti, ne primičemo Briselu - pita Atanacković i ističe da jedna agencija

državu košta zbog prostora u kojem zaposleni rade, tehničke i tehnološke opreme, plata zaposlenima i sve na

teret poreskih obveznika.

Lažne uštede

- Mrežom agencija pod okriljem ministarstava se pravi disperzija njihovih troškova. Recimo, ministar može

da pozajmljuje novac od agencija koje ga dobijaju delom iz budžeta, a delom iz svojih prihoda i da prikaže

kako je u radu uštedeo. Takođe, u agencijama se za obračun plata ne koriste koeficijenti koji se primenjuju u

organima državne uprave, već stimulativniji. Osnivanjem agencije se deo poslova se izmešta iz ministarstva,

a pritom svaka agencija ima direktora, zamenike, pomoćnike, upravne odbore. Ako ministarstvo ima pet

agencija, broj zaposlenih se množi sa pet - ukazuje Ivan Ninić na prekobrojnost administracije.

ЈАВНИ РАДОВИ Привремени посао за 2.653

незапослених

Националној служби за запошљавање ове године за активне мере запошљавања буџетом је

опредељено 3,65 милијарде динара и још 550 милиона за запошљавање особа с инвалидитетом.

С обзиром на то да је више од 30 одсто

пријављених на евиденцији НСЗ-а с

ниским квалификацијама, чије су шансе

за запошљавање мале, као најпопуларнија

мера активне политике запошљавања већ

неколико година показали су се јавни

радови.

Програм јавних радова у оквиру

Националног акционог плана

запошљавања и јесте намењен пре свега теже запошљивим и социјално угроженим групама

незапослених, којима се пружа могућност да барем на четири месеца добију могућност да раде и

зараде. За ову годину планирано је да се кроз јавне радове упосли 2.653 незапослених с евиденције

НСЗ-а у целој Србији, а новац за подстицај запошљавања незапослених кроз јавне радове добиће 609

послодаваца.

У оквиру јавних радова, за које су готово све општине у Србији расписале позив, незапослени могу

добити посао у области социјалне и хуманитарне делатности, културе, одржавања и заштите животне

средине и природе, те одржавања и обнављања јавне инфраструктуре. Незапослени се најчешће

ангажују за чишћење и уређење путева, санацију и одржавање зелених површина и депонија, израду

уметничких предмета, помоћ у кући, пружање услуга масаже, производњу зимнице, производњу и

дистрибуцију хране, очување културног наслеђа...

Ове године ће у пројекте из области одржавања и заштите животне средине бити укључено 1.925

незапослених с евиденције НСЗ-а, у пројекте социјалне заштите и хуманитарне делатности 412, док

их ће на пословима одржавања и обнављања јавне инфраструктуре бити ангажовано 316.

Током ангажовања незапослених послодавац има обавезу да с њима закључи уговор о привременим

и повременим пословима и пријави их на обавезно социјално осигурање. Такође, дужан је да редовно

уплаћује накнаду за уговорени посао, као и порезе и доприносе, те накнаде трошкова доласка и

одласка с посла. Осим тога, послодавац треба да обезбеди вођу програма или ментора за обуку

незапослених који су ангажовани и да обезбеди заштиту и безбедност радника у складу са законом.

Радни ангажман и за незапослене с инвалидитетом

Националној служби за запошљавање пријављено је 15.000 особа с инвалидитетом који траже посао,

а већина њих је или без квалификације или с ниским степеном образовања, па им је шанса за

запошљавање веома мала. Посебним јавним конкурсом за јавне радове, у оквиру којих се искључиво

ангажују особе с инвалидитетом, предвиђено је да их ове године буде 1.659, који ће бити ангажовани

на 441 пројекту јавних радова.

Према условима које прописује НСЗ, послодавац ком се одобри пројекат за јавне радове, од

добијених пара мора радницима ангажованим на јавним радовима по основу уговора о привременим

и повременим пословима да исплати максимално 18.000 динара месечно и још 2.000 динара за

превоз, уколико је реч о незапосленима који на посао долазе аутобусом или возом. На те износе

послодавац плаћа и припадајуће доприносе за обавезно социјално осигурање. Уколико послодавац

раднике ангажује на јавним радовима једнократно, онда је дневница 1.000 динара за радове који

трају месец дана, 1.500 динара за радове који трају два месеца и 2.000 динара за јавне радове који

трају три и четири месеца.

Јавни радови јесу шанса да до посла на неколико месеци дођу они који су због незапослености

корисници социјалне помоћи. Претходних година неколико локалних самоуправа имало је проблем

управо у спровођењу јавних радова јер незапослени који примају социјалну помоћ нису желела да

раде на привременим пословима, процењујући да је зарада мала, односно да је социјална помоћ коју

примају већа од износа који могу зарадити. Држава је најављивала да ће направити реда и да

незапослени корисници социјалне помоћи, уколико су радно способни, више неће моћида одбијају

позиве за јавне радове и да ће, уколико то учине, бити скинути са списка корисника социјалне

помоћи. Но, за сада област није уређена.

Predlog izmena oporezivanja za paušalce

U Srbiji prema podacima Poreske uprave trenutno ima 116.769 paušalaca. Uskoro bi sistem oporezivanja

paušalnih preduzetnika mogao da se promeni. Predlog izmena pripremila je Nacionalna alijansa za lokalni i

ekonomski razvoj (NALED), a država bi mogla da ih razmatra u drugoj polovini godine, saopštio je Naled.

Naled predlaže da bude automatizovano odlučivanje o tome ko može da bude paušalac, i to kroz razvijanje

veb aplikacije koja bi omogućila automatsku proveru da li je delatnost paušalno oporeziva.

Takođe, u Naledu misle da Limit od šest miliona dinara, treba prilagoditi prema delatnostima. Razmisliti da

li sve delatnosti koje trenutno imaju pravo da budu paušalci, treba i dalje da imaju to pravo, kao i da li

postojeći limit od šest miliona treba da važi za sve.

Treća izmena, odnosi se na Automatizaciju izrade rešenja Poreske uprave o visini poreza i doprinosa kako bi

se smanjila subjektivna procena poreskog inspektora.

Od izmena, predloženo je i da se Uplata poreza i doprinosa vrši u celokupnom iznosu na jedan račun, a da se

zatim vrši njihova raspodela između Poreske uprave, RFZO i PIO fonda.

I na kraju, traži se Poresko rasterećenje za prvu godinu poslovanja. U slučaju da preduzetnici mesečno

prihoduju do 200 evra, kada je reč o freelancerima (ili mini poslovima), predloženo da budu oslobođeni u

potpunosti plaćanja doprinosa i poreza u prvoj godini poslovanja ili dok ne premaše taj iznos.

Protest bivših radnika „Zastava kamioni“

Nekoliko desetina bivših radnika fabrike „Zastava kamioni“ iz Kragujevca protestovalo je na centralnom

gradskom trgu, tražeći da im država poveže radni staž i isplati zaostale zarade u periodu od 2012. do 2018.

godine.

Oni su ranije uz socijalni program napustili fabriku, ali im država nije povezala staž i isplatila plate koje im

je fabrika dugovala za period pre odlaska.

Predsednik Organizacionog odbrora bivših radnika „Zastava kamioni“ Milija Popović rekao je FoNetu da je

socijalnim programom, pored isplste od 200 evra po godin radnog staža, dogovoreno da im država isplati i

sva ostala primanja i poveže radni staž.

Imamo oko 4.600 oštećenih radnika kojima je fabrika ostala dužna za plate i ostala potraživanja od 200.000

do 1,3 milion dinara, a na današnjem skupu pojavila se tek detina oštećenih, pa smo odlučili proteste

nastavimo početkom avgusta, rekao je Popović.

Ovo nije plaćen sadržaj: Šta građani da rade kad

ih reklama — slaže

Potrošači u Srbiji se bezočno dovode u zabludu raznim reklamama na televiziji, u štampanim medijima i na

internetu. Bombastična neistinita obećanja i pogrešne sugestije su kažnjive zakonom i svima koji učestvuju

u javnim prevarama se može stati na put.

Cvijetin Milivojević, direktor

agencije za odnose sa javnošću

i marketing „Pragma“, i Goran

Papović, predsednik

Nacionalne organizacije

potrošača Srbije (NOPS),

razgovarali su na temu lažnih

reklama sa Jelicom Putniković

u emisiji „Energija Sputnjika“.

Centralno pitanje bilo je kako

doći do mehanizma zaštite

potrošača od prevaranata koji

su preplavili marketinški

prostor naših medija.

Najdrastičniji primer su lekovi koje farmaceutske kuće reklamiraju kao suplemente, jer je u našoj zemlji

zabranjeno reklamiranje lekova. Papović tvrdi da se to dešava godinama i da je zabrinjavajuće što se

ne sankcioniše.

„Lažne reklame su konstanta. Nemamo organe koji će reagovati na lažne reklame. Reklame koje su čak

i zabranjene i sankcionisane napolju, dolaze kod nas. NOPS je nekoliko puta intervenisao za suplement koji

navodno povećava plodnost, a za koji reklama tvrdi da je to klinički dokazano.“

Papović objašnjava da su tvrdnje da je nešto klinički dokazano uglavnom neistinite, jer to samo znači da je

proizvod ispitan na bakteriološku ispravnost, a da prava klinička testiranja podrazumevaju višegodišnja

ispitivanja na velikom broju pacijenata. Pored lažnih kliničkih ispitivanja, prema njegovim rečima, lažni su

i doktori koji se pojavljuju u reklamama i tako su potpisani. Ovakvo grubo kršenje zakona se trenutno kod

nas sankcioniše kao prekršaj i mahom zastareva pre nego što dobije sudski epilog, iako imamo dobre zakone

i pravilnike.

Zakoni koji uređuju komunikaciju sa javnošću se zloupotrebljavaju i to je dovelo do toga da imamo

„diktaturu promocije“ koja se zove — brutalna propaganda.

Udruženje potrošača je aktivno učestvovalo u izradi Zakona o oglašavanju u poslednjih nekoliko godina,

da bi kasnije bilo isključeno iz procesa. Bez obzira na to, u udruženju smatraju da Zakon o oglašavanju

generalno nije loš, ali da nema ko da ga sprovodi. To tvrde zbog toga što pri svakom pokušaju da ukažu

na kršenje zakona nailaze na zid i da njima preostaje jedino da saopštenjima upozoravaju potrošače.

„Mi uputimo dopis ’Ratelu‘, koji prosledi oglašivaču, oglašivač vrati nama. Ništa se ne promeni. Šaljemo

sve dokaze o kršenju zakona i ne dobijamo nikakav odgovor. Osnovni problem je to što nemamo

inspekcijske organe dovoljno jake i oštre, kao o dovoljno velike sankcije“, rekao je Papović.

Iza lažnih reklama ne stoji samo jedan čovek, odnosno kompanija koja prodaje proizvod, već čitava

mašinerija koja često stoji iza sporne promocije. Moral i odgovornost svih učesnika u procesu se zagubi

na putu od prodavca do krajnjeg korisnika isključivo zbog nepoštovanja zakona.

Milivojević upozorava da mi imamo solidne zakone, ali da se ti zakoni ne poštuju i da posledice

neodgovornih kampanja mogu biti čak tragične, bez obzira na to što naručioci istih nisu imali nameru da se

to desi. Prema njegovim rečima, kad dođe do neželjenog ishoda ili se potrošač oseti prevarenim, zakon je

predvideo mehanizam putem kojeg može da se dođe do naručioca sporne reklame.

Drastični su primeri u kojima se reklamiraju preparati koji leče kancer, kao i razni preparati za mršavljenje

i čudotvorni lekovi za razne bolesti. Oni koji se nađu u bezizlaznoj situaciji neretko su prevareni lažnim

obećanjima. Milivojević sugeriše da građani prevareni na taj način ne treba da se bave Zakonom

o oglašavanju, već da se obrate medijima koji su spornu reklamu objavili.

„Imamo krivični zakonik koji, na primer, širenje lažnih vesti, defetizma, panike među građanima i faktički

sankcioniše kao krivično delo. Ako neko da lažnu nadu da neki preparat leči kancer, proda taj preparat a ne

samo da se stanje pacijenta ne popravi, nego taj pacijent premine, odgovornih ima mnogo, pa i medija koji

je to objavio. U deklaraciji piše ime i prezime odgovornog lica i ime kompanije koja je radila reklamu. Prvi

trag je ta kompanija. Drugi je mediji koji je to objavio, jer mora da proveri šta objavljuje“, naglašava

Milivojević.

Afera "alavi direktor": Jedna od brojnih Đurovićevih prevara

Čovek koji prima 1.330.000 mesečno i kaže da mu

je to malo: Đuro na mesu ojadio zaposlene za

6.000.000 dinara!

Direktor Beogradske poslovne škole (BPŠ) Đuro Đurović odlučio je prošle godine da "časti" svoje

zaposlene sa 225 mesna paketa povodom novogodišnjih i božićnih praznika, ali je zaboravio da im

napomene da će im se ovaj "dar" odbiti od plata u visini od 27.389 dinara!

Prema navodima izvora Kurira, sve ovo je počelo

kada je direktor Đurović svojevremeno sa računa

BPŠ dao pozajmicu preduzeću "Vetmedik".

- Ta finansijska kombinacija zatvorena je tako što je

"Vetmedik", preduzeće specijalizovano za promet i

proizvodnju isključivo veterinarskih lekova, umesto

da vrati novčani dug, preprodalo 225 mesnih paketa

industrije mesa "Topola" iz Bačke Topole

Beogradskoj poslovnoj školi po znatno višim cenama

od tržišnih. U dopisu ovog veterinarskog preduzeća

od 18. decembra 2017. vide se naduvani iznosi

nabavljanih mesnih proizvoda, a Đurović je to svojim

potpisom odobrio. Tržišne maloprodajne cene tih proizvoda su u proseku bile niže za 20 do 30 odsto.

Postavlja se pitanje zašto su prihvaćene ove cene kad je reč o velikoj nabavci od 225 paketa po 22,7 kg, što

je više od pet tona mesa. Ovu "kompenzaciju" BPŠ je platio 5.862.000 dinara! - kaže izvor Kurira dobro

upućen u dešavanja u ovoj školi.

Međutim, ne samo da su zaposleni u BPŠ dobili mesni paket koji nisu ni tražili već su morali i da ga

otplaćuju od svojih zarada!

- Savet škole je, na Đurovićev predlog, doneo odluku kojom u robi daje poklon zaposlenima, mesni paket

"bez obaveze vraćanja iz zarade". Uvidom u obračun zarada jasno je da je taj iznos ipak obustavljen i da je

zaposlenima od plate skidao između 27.000 i 29.000 dinara, što je nekome bio i veći deo plate. Da li je

potrebno naglašavati da se neto zarada zaposlenom može obustaviti isključivo sudskim izvršenjem ili uz

saglasnost zaposlenog sa administrativnom zabranom? Ovo je bila klasična pljačka zaposlenih - objašnjava

naš izvor i dodaje da je Đuro preduzeće "Vetmedik" predstavio kao svoje velike prijatelje još na proslavi

povodom njegovog imenovanja za direktora 2014. godine u jednom avalskom restoranu.

Takođe, ostaje nejasno zašto je BPŠ kupovao bilo šta od "Vetmedika", kada je ovo preduzeće zapravo bilo

dužnik škole.

Da podsetimo, Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je postupak protiv direktora BPŠ nakon niza

tekstova u Kuriru u kojima smo otkrili da je Đurović sam sebi dodelio mesečna primanja od 1.300.000

dinara, ali i da je zaposlio na mestu asistenta, a zatim i profesora, svog sina Slobodana sa platom od 375.000

dinara. Upravo je zbog tog sukoba interesa Agencija za borbu protiv korupcije još u decembru 2017.

objavila zvaničnu preporuku da se Đurović razreši s ove javne funkcije. Ni to nije sve, jer je Đurović hteo da

sam sebe nagradi iznosom od32.000.000 dinara ili 264.000 evra, a nakon što se saznalo da je pokrenuta

policijska istraga, među javnim ličnostima, ali i drugim profesorima zavladala je panika zbog falsifikovanih

diploma ove Visoke škole strukovnih studija. Kurir je nedavno otkrio da je Đurović zapošljavao i srodnike

visokih državnih funkcionera, ali i donirao 2.300.000 dinara sa računa BPŠ kako bi se pilotima Vojske

Srbije kupile naočare "rej ban".

Brojke

225 mesnih paketa dobili su zaposleni

5.862.000 dinara bila vrednost ove nabavke

27.389 dinara skidano zaposlenima od plate na konto mesnog paketa

Potvrđeno pisanje Kurira

Dnevni red današnje sednice

Na današnjoj sednici Saveta škole razmatraće se zahtev Alfa univerziteta za izdavanje u zakup dela

poslovnog prostora škole, kako je Kurir juče i najavio. Sledeća tačka o kojoj će članovi Saveta diskutovati je

razmatranje sporazuma o saradanji BPŠ i Ministarstva odbrane, o čemu je Kurir takođe pisao. Naime,

Đurović je na račun Ministarstva odbrane prebacio 2.300.000 dinara kako bi piloti Vojske Srbije kupili

naočare "rej ban". Dobro upućeni izvori Kurira sugerišu da će Đurović pod tačkom razno zatražiti i podršku

zaposlenih zbog napisa u medijima.

Sadržaj mesnog paketa bio je: 1. Bačka slanina

2. Čajna kobasica

3. Dimljeni vrat

4. Francuska sa povrćem

5. Izletnička

6. Kraški vrat

7. Kulen

8. Njeguška kobasica

9. Pančeta

10. Piknik ceo

11. Sremska kobasica

12. Stišnjena šunka

13. Suva svinjska pečenica

15. Svinjska pečenica kom