Transcript
  • 7/26/2019 Mikroekonomija Zavrni Test

    1/17

    KLASIFIKACIJA TRINIH STANJA

    Jednu od svojih vanijih funkcija triste obavlja posredstvom djelovanja samog mehanizma

    konkurencije.Konkurencijapredstavlja odreeni oblik uspostavljanja odnosa izmeu, s jedne strane ponude(prodavca) i s druge strane potranje (kupaca) na tritu. akle, osnovni uslov za razvoj i

    postojanje konkurencije je robna proizvodnja, ali samim razvojem robne proizvodnjekonkurencija mijenja svoj karakter i oblike svog ispoljavanja.

    Konkurencijase javlja kao odreeni oblik odnosa ponude i potranje, a na tristu se ispoljava u

    raznim kombinacijama u pogledu broja u!esnika,njihove ekonomske snage, razli!itih mogu"nostisamog ulaska i izlaska sa trita, razli!itim strategijama njihovog nastupa i sl. #am taj njihovmeusobni odnos i poloaj determinisan je sljede"im kriterijima$

    o brojem samih uesnika kako na strani ponude, tako i na strani potranje,

    o njihovom relativnom snagom,

    o mogunou samog ulaska i izlaska sa trita,

    o mogunou uslovljavanja meusobnih odnosa i

    o elastinou ponude i potranje, odnosno cijena.

    VRSTE POTPUNA-PERFEKTNA! SAVRENA" KONKURENCIJA I O#RANI$ENENESAVRENE" KONKURENCIJE

    #tepen % intenzitet konkurencije proisti!e iz brojnosti subjekata na strani ponude i strani potranje i utom smislu razlikujemo sljede"e tipove konkurencije$

    potpuna & perfektna (slobodna, savrena, !ista) i ograni!ena % imperfektna (nesavrena) u okviru koje razlikujemo $a) monopol monopson

    b) monopolistika konkurencija i

    c) oligopol oligopson

    PRICE TAKERSI I PRICE %AKERSI #udionici savrene konkurencije su '*+ -/#0 (donose odluke samo o veli!ini

    proizvodnje). #udionici nesavrene konkurencije '*+ 1/#0 (donose odluke i o koli!ini

    proizvodnje i o visini cijena).

    TRITE POTPUNE SAVRENE" KONKURENCIJE &e'inicija(#avrena konkurencija se javlja kad nijedan proizvoa! ne moe utjecati na trinu

    cijenu. 2 uvjetima savrene konkurencije mnogo je malih preduze"a pri !emu svako od njihproizvodi identi!an proizvod i svako od njih je premaleno da bi moglo utjecati na trinu cijenu.otpuna ili savrena konkurencija koja ozna!ava trinu situaciju u kojoj veliki broj trinihsubjekata nema nikakve kontrole nad cijenama, tj. cijena je data veli!ina, a postoji i lahkamogu"nost ulaska novih preduze"a u granu.#avreno konkurentno trite je trite na kojem sva preduze"a proizvode identi!ne proizvode, asvako je preduze"e tako malo da njegov izbor nivoa proizvodnje ne uti!e na cijelu industriju.3na!i ulazak na takva trita je lak, ukoliko se ukae prilika za ostvarivanjem profita, a takoer,ukoliko po!nu gubiti novac izlazak je lak.

  • 7/26/2019 Mikroekonomija Zavrni Test

    2/17

    Pre)*o+)a,ke +a,rene *o)*une" konkurencije( reuzimanje cijena (price taking) 4eliki broj proizvoa!a i kupaca 5omogenost proizvoda (identi!ni proizvodi) #lobodan ulaz i izlaz preduze"a

    1aksimiziranje profita 6ema dravnog reguliranja #avrena mobilnost faktora proizvodnje #avrena informiranost

    Pri.jer +a,rene *o)*une" konkurencije( 4e"ina poljoprivrednih proizvoda je homogena

    (kukuruz, penica, je!am), kao i nafta, benzin, sirovine poput bakra, eljeza, drva, pamuka isli!no.

    Ra,no)e/a *re0u1e2a u kra)ko.roku ko0 +a,rene *o)*une" konkurencije$

    o avnotea preduze"a predstavlja obim proizvodnje pri kome preduze"e maksimizira svoj

    profit.o 6a -/ cijena proizvoda je odreena granskom ponudom i potranjom, tako da u stvari

    preduze"e moe upravljati samo ponuenom vlastitom koli!inom.

    o reduze"e ostvaruje maksimalan profit tamo gdje postoji najve"a vertikalna udaljenost

    izmeu ukupnih prihoda preduze"a(-) i ukupnih trokova (-+)o naliza preko prosje!nih veli!ina

    avnotea preduze"a se nalazi u ta!ki gdje su grani!ni prihodi(1) jednaki

    grani!nim trokovima preduze"a(1+). (171+)&ravnotea reduze"a -/ preuzimaju cijenu sa trita i zbog toga se nazivaju 8rice takerima!. +ijena je jednaka grani!nom prihodu preduze"a

    Funkcija )ra/nje i 3rani4no3 *ri5o0a(

  • 7/26/2019 Mikroekonomija Zavrni Test

    3/17

    o +ijena je jednaka i grani!nom prihodu i prosje!nom prihodu, ali i funkciji tranje za

    proizvodom preduze"a. 9na je horizontalna linija i pokazuje da je tranja za proizvodomsavreno elasti!na.

    Ra,no)e/a *re0u1e2a na TPK *reko *ro+je4ni5 ,e6i4ina

    o e&ravnotena cijenao :e&ravnotena koli!inao avnotea preduze"a u ta!ki e (171+)o kstraprofit preduze"a&uta povrina

    reduze"a na -/ moe, ali i ne mora ostvarivati ekstraprofit.1oe ostvarivati i gubitak iliprosje!an profit.

    o reduze"e koje na -/ ostvaruje gubitak zbog visokih ukupnih prosje!nih trokova(-+)

    reduze"e u zavisnosti od svojih trokova pri istoj cijeni na tritu mogu ostvarivati iprosje!an,ekstraprofit i gubitak.

  • 7/26/2019 Mikroekonomija Zavrni Test

    4/17

    o reduze"e ostvaruje prosje!an profit ako mu prosje!ni ukupni trokovi prolaze kroz ta!ku

    ravnotee e.

    Ra,no)e/a *re0u1e2a u 0u3o. roku$ 2 dugom vremenskom peridou preduze"e ne moe

    poslovati sa gubitkom.

    o ko bude slu!aj da u dugom vremenskom periodu preduze"e ne moe pokriti svojedugoro!ne prosje!ne ukupune trokove(;-+), ono "e napustiti tu djelatnost.

    o 3bog toga, preduze"a na -/ u dugom vremenskom periodu nude proizvode po

    minimalnim dugoro!nim prosje!nim trokovima.o reduze"a na -/ u dugom roku ne moe zaraivati ekstraprofit zbog ulaska drugih

    ponua!a.o reduze"a zarauju samo prosje!an profit.o +ijena ima tendenciju opadanjao /ada preduze"a dou na nivo da ne mogu vie sniavati trokove poslovanja, nastupa

    dugoro!na ravnotea preduze"a na -/ u dugom roku.

    Trenu)ni rok je tako kratko vremensko razdoblje koje ne dozvoljava pove"anje ponude

    angaovanjem varijabilnih ili fiksnih faktora proizvodnje.

  • 7/26/2019 Mikroekonomija Zavrni Test

    5/17

    o 6a ravnotenu cijenu u trenutnom roku dominantan utjecaj ima tranja na tritu, a

    ponuda ima dominantan utjecaj na ravnotenu koli!inu.o rimjer$ onuda ribe na trnici

    Kra)ki rokje vremensko razdoblje u kome je mogu"e pove"ati ponudu angaovanjem dodatnih

    varijabilnih faktora.o 2 tom slu!aju formira se tzv.subnormalna cijena kratkog roka.o 6akon porasta tranje i rezultiraju"eg porasta cijene, pove"ava se ponuda koja smanjuje

    cijenu na tritu.

    &u3i rok je dovoljno dugo vremensko razdoblje u kojem se moe pove"ati angaovanje

    varijabilnih faktora proizvodnje.o 2 dugom roku, funkcija ponude moe imati tri oblika u zavisnosti od eksternih

    ekonomija i eksternih disekonomija.o 2 dugom roku opadaju trokovi proizvodnje nekih proizvoda, kao to je cijena elektri!ne

    energije, dok npr, trokovi proizvodnje nafte, trokovi proizvodnje !elika rastu.o roporcionalni trokovi su npr. trokovi uzgajanja ribe, sto!arstva, vinogradarstva, itd.

    "ominalna cijena u dugom roku

    %ONOPOL &e'inicija( 81onopol je trina struktura u kojoj postoji samo jedan prodava!, u kojoj ne

    postoje bliski supstituti za dobro koje on proizvodi i u kojoj postoje zapreke ulasku.8

  • 7/26/2019 Mikroekonomija Zavrni Test

    6/17

    Pri.jer(onua!i gasa, elektri!ne energije, vode ili lokalnih telefonskih usluga predstavljaju

    lokalne monopoliste (monopoliste ograni!ene na odreeno podru!je).

    Pre)*o+)a,ke .ono*o6a(

  • 7/26/2019 Mikroekonomija Zavrni Test

    7/17

    o Dunkcija tranje, grani!nog prihoda i ukupnog prihoda monopolisteo 1onopolist "e maksimizirati svoj kratkoro!ni profit ako su ispunjena sljede"a dva uslova$

  • 7/26/2019 Mikroekonomija Zavrni Test

    8/17

    o 2 dugom roku monopolista moe ostvarivati i prosje!an i ekstraprofit.o avnotea monopoliste u dugom roku uz ostvarivanje prosje!nog profita

    o avnotea monopoliste u dugom roku uz ostvarivanje ekstraprofitao 9vaj iznos ekstraprofita je manji od kratkoro!nog zbog ve"e elasti!nosti funkcije tranje.

    o 1onopolista je u mogu"nosti da u odreeni iznos ekstraprofita investiraju u razvoj novih

    proizvoda, unapreenje postoje"ih ili da poboljaju sigurnost njihovog koritenja.

    Poja. i *riro0ni5 .ono*o6ao 0rirodni monopol moe biti posljedica ekonomije obima kada jedan proizvoa! moe

    opskrbiti cjelokupno trite nekim proizvodom po cijeni nioj od prosje!nih trokovanekoliko drugih proizvoa!a koji zbog toga ne mogu opstati u toj proizvodnji, pa samojedan proizvoa! ostaje u proizvodnji.

    o 4eli!ina trita je mala tako da na njemu ne moe poslovati vie od jednog preduze"a

    optimalne veli!ine.

    O+o8ine *riro0ni5 .ono*o6ao 3a prirodne monopole je karakteristi!na ekono.ija o8i.akoja pokazuje situaciju da

    ukoliko preduze"e udvostru!i proizvodnje inpute, rezultiraju"i outputi budu pove"ani vieod dva puta.

    o roizvodnja u kojoj djeluje ekono.ija o8i.aima karakteristiku da joj prosje!ni trokovi

    proizvodnje opadaju kako se pove"ava broj proizvedenih jedinica. (npr. u proizvodnjielektri!ne energije koritenje ve"ih generatora smanjuje jedini!ne trokove proizvodnje.)

  • 7/26/2019 Mikroekonomija Zavrni Test

    9/17

    Re3u6acija .ono*o6a- ci6je,i i *ro86e.a u re3u6acijio egulacija monopola ima nekoliko ciljeva$

    . garantovati nesmetano funkcionisanje sektora koji imaju karakteristike monopola

    i osigurati dostupnost uslugaF?. kreiranje inicijativa za inovativne aktivnosti@. sprije!i tetne manipulacije cijenama koje mogu nanijeti velike tete privredi

    o roblemi u regulaciji monopola$. regulirane forme omogu"avaju podmi"ivanje ili da se na drugi na!in utje!e na

    dravne regulatore da pomognu monopolisti radije nego drutvu kao cjelini.

    %jerenje .ono*o6+ke .o2i-'or.u6e$

    &i+kiri.inacija cijena I! II i II +)e*enao Jedna od specifi!nosti monopola jeste i mogu"nost vrenja diskriminacije cijena koju

    monopolista poduzima kako bi pove"ao vlastiti ukupan prihod i profit. iskriminacijacijena postoji onda kad se isti proizvod prodaje razli!itim kupcima po razli!itimcijenama. -rokovi proizvodnje su isti ili se razlikuju, ali ne toliko koliko obra!unatecijene. #am proizvod je isti ili se neznatno razlikuje (npr. razli!iti uvezi za istu knjigu,razli!ita sjedita u avionu ili u vozu i sli!no). +ilj diskrimacije jeste da monopolistaprisvoji to ve"i nivo potroa!evog vika.

    o Pr,i +)e*en

  • 7/26/2019 Mikroekonomija Zavrni Test

    10/17

    /od ove vrste diskriminacije cijena monopolist odreuje maksimalnu cijenu za

    svaku jedinicu proizvoda koju je potroa! spreman platiti. /ako krivulja potranje pokazuje spremnost potroa!a da kupi neki proizvod

    zbog njenog negativnog nagiba prvi potroa! je spreman platiti najviu cijenu,drugi niu i tako redom.

    6ametnute cijene su takve da zahva"aju cjelokupni viak potroa!a. 9va vrsta diskriminacije diskriminacijom cijena $uzmi ili ostavi% &$take it or

    leave it%) jer pri pregovaranju sa svakim kupcem monopolista zara!unavanajviu cijenu koju je taj kupac voljan platiti pod prijetnjom da mu ne"e prodatinita. 3ato je za prodava!a ovo idealna cijena jer je maksimalno visoka.

    2 ovom slu!aju krivulja potranje postaje krivuljom 1 monopolistao &ru3i +)e*en

    /od ove vrste diskriminacije cijena poduze"e nudi potroa!ima cjenovni popust

    ovisno o koli!ini kupljene robe. -ipi!an primjer diskriminacije ove vrste je telefonska tarifa.

    o Tre2i +)e*en

    9va vrsta diskriminacije nastaje prilikom segmentiranja trita po pojedinimgrupama.

    1onopol pri tom nastoji odrediti cijenu pojedina!no za svaki sektor koja

    izjedna!ava grani!ni prihod s grani!nim trokom. -ipi!an primjer je odreivanje cijena u zra!nom prijevozu.

    9A&ATAK

  • 7/26/2019 Mikroekonomija Zavrni Test

    11/17

    OLI#OPOL &e'inicija$ 9ligopol predstavlja takvo trino stanje u kome dominira nekoliko proizvoa!a

    homogenog ili diferenciranog proizvoda. 2 sebi sadri elemente i savrene konkurencije i tritamonopola. 8/ada na tritu postoji mali broj, svega nekoliko , prodava!a nekog prozvoda odkojih svaki ima zna!ajan udio u ukupno ponudi, onda takvo trite nazivamo oligopol8.

    o 6a ovakvom tritu se pojavljuju dvije vrste proizvoda$

  • 7/26/2019 Mikroekonomija Zavrni Test

    12/17

    Ra16ika i1.e:u o6i3o*o6a i )r/i)a +a,ren konkurencije. otupuna ili savrena konkurencija je vie hipoteti!ko stanje nego stvarnost.?. 1onopol (jedan prodavac ili kupac) takoe je rijedak slu!aj. 2 ve"ini privrednih grana na

    tritu raznih zemalja dominira nekoliko preduze"a, odnosno oligopolija.@. 9ligopolska preduze"a nastaju sa vie osnova. Elavni faktori, koji odreuju oligopolsku

    strukturu na tritu su tehnoloki i trokovni faktori, te iznos kapitala.

    O0re:eni 'ak)ori koji o0re:uju )r/inu +)ruk)uru(

  • 7/26/2019 Mikroekonomija Zavrni Test

    13/17

    dgevortov model, #vezijev (0model izlomljene krive potranjeK) i Lamberlanov model.

    #porazumni oligopol $ /od sporazumnog oligopola razlikujemo slede"e podjele$

    /artel ;iderstvo u odreivanju cena 6ecjenovna konkurencija.

    Kar)e6( 9ligopoli se mogu sporazumevati, bilo javno, tajno ili pre"utno, odnosno implicitno. 2

    mnogim dravama sporazumevanje o cijenama i podjeli trita je zabranjeno, ali isto takou nekim dravama ti su sporazumi legalni. ored toga postoje i meunarodni karteli, kojiodreuju jedinstvene cijene, dijele trite i sporazumijevaju se o kvotama proizvodnje.

    a bi izbjegli razorno suparnitvo ratom cijena oligopolisti se tajno, ili gde to zakoni ne

    zabranjuju, i javno sporazumevaju o cijenama, kvotama proizvodnje, podjeli trita i

    podeli profita. -akva organizacija oligopolisti!kih preduze"a zove se kartel.ostoje dv ij e vrste kartela$ centraliz ov ani kartel i kartel zapodjelu trita.

  • 7/26/2019 Mikroekonomija Zavrni Test

    14/17

    2 ovom modelu peduze"e % lider odreuje cijene koje maksimalizuju njegove profite, s

    tim da omogu"ava svim ostalim preduze"ima koja ga slijede da prodaju koliko ele po tojcijeni, a potom, lider % preduze"e podmiruje preostalu potranju. 3ato preduze"asljedbenici se ponaaju kao savreni konkurenti koji se prilagoavaju datoj cjeni.

    azlika je u tome to tu cijenu nije odredilo trite potpune konkurencije nego vode"i

    oligopolista. on je podeava tako da maksimalizuje svoje profite.

    Necjeno,na konkurencija 6ecjenovna konkurencija na oligopolisti!kim tritima analizira se pomo"u teorije igara. 2 tom pristupu, oligopolista pretpostavlja da njegovi suparnici uvek biraju najbolju

    strategiju,a zatim razvija najbolju vlastitu kontra strategiju.

    Teorija i3ara a bi ovaj model bio primjenjiv u ekonomiji, potrebno je da se neki ekonomski problem

    formulie u terminima teorije igara, nae rjeenje igre, a zatim to rjeenje ponovoprevede u ekonomske termine, da bi se izvrilo njegovo ekonomsko tuma!enje.

    #vaki igra! postavlja svoj cilj i bira strategiju svoje igre. 6jegov protivnik se ponaa naisti na!in. 3ato, kona!ni ishod igre zavisi istovremeno od strategija svih u!esnika. Lto jebolju strategiju igra! izabrao, to "e biti bolji i njegov rezultat.

    9snovni pojmovi *E % -o je aktivnost u kojoj u!estvuju dva ili vie igra!a !iji su interesi

    razli!iti. *EM& je prva osoba koja sudjeluje u igri. 6jih moe biti dva ili vie. 9vi igra!i

    mogu biti individualci (kao igra!i pokera) , firme (kao na oligopolskim tritima)ili cijeli narod (npr. tokom vojnih sukoba).

    #--E*J ozna!ava skup planiranih akcija koje preduzima svaki igra!. 6pr.

    #trategija moe biti promjena ambalae proizvoda, odreivanje cijene proizvoda,

    itd. #vaki od igra!a unaprijed postavlja svoj cilj i u zavisnosti od njega bira odreenu

    strategiju. *gre su podijeljene na osnovu = kriterija$

    /oliki je broj u!esnika u igri, /akav je kona!an ishod igre.

    3avisno od broja igra!a razlikujemo igru dvojice, trojice ili op"enito igru n&igra!a, aobzirom kakav je ishod, postoje igre sa nultom sumom i igre !ija suma krajnjjih rezultatanije nula.

    2 teoriji igara, rezultat svakog igra!a zove se isplata. 2 oligopolskoj konkurenciji rezultat je profit ili gubitak oligopoliste.

    ezultati su odreeni strategijama oligopolista i ograni!enjima sa kojima se susre"u.9grani!enja mogu biti razna kao na primer carine,raspoloiva tehnologija i c ijenefaktora.

    2 teoriji igara, pored vlastitog cilja i mogu"ih akcija bitno je poznavati ili bar

    pretpostavljati,ciljeve i akcije suparnika. *sto tako treba znati da i drugi igra! na isti na!in analizira ciljeve i strategije onog prvog.

    9a),oreniko,a 0i6e.a(

  • 7/26/2019 Mikroekonomija Zavrni Test

    15/17

    Jedan od najranijih i najpoznatijih primjera na koji se moe primijeniti model teorijeigara jeste problem poznat pod nazivom 09ATVORENIKOVA &ILE%AK.

    3bog nedostatka dokaza u postupku istrage javni tuilac je bio u dilemi kako da nadmudripo!initelje da priznaju krau. 9sumnji!eni nisu znali da tuilac ne posjeduje dokazeprotiv njih.

    9n je obe"ao da "e biti osloboen bilo kakve kazne onaj koji prizna krau, dok "e onajdrugi koji ne prizna biti osuen na deset godina. ko niti jedan od njih ne prizna, obojica"e biti osloboeni zbog nedostatka dokaza protiv njih. 2koliko obojica priznaju, dobit "ekazne koje im pripadaju po zakonu u trajanju, na primjer, od @ godina.

    #toga svaki osumnji!eni ima dvije 0strategijeK, da prizna ili ne prizna. 9n se suo!ava sadilemom ta da uradi$ priznati (i osloboditi se svake optube ako drugi osumnji!eni neprizna, ili dobiti @ godina, ako i drugi osumnji!eni prizna), ili ne priznati (i osloboditi sesvake optube ako i drugi ne prizna, ili dobiti kaznu od deset godina ako ga drugi izda).

    avnotea je kada zatvorenik < preduzme najbolju mogu"u strategiju uzimaju"i u obzir ito ta "e u!initi zatvorenik =, i obrnuto. 3a prvog zatvorenika dominantna strategija je daprizna, a takoer, i za drugog zatvorenika dominantna strategija je da prizna.

    TRITE %ONOPOLISTI$KE KONKURENCIJE &e'inicija(1onopolisti!ka konkurencija predstavlja takvu trinu strukturu gdje postoji mnogo

    prodava!a, koji prodaju sli!ne ali ne i istovjetne proizvode, gdje je ulazak i izlazak u granu i izgrane slobodan.

    Pre)*o+)a,ke .ono*o6i+)i4ke konkurencije(. elativno malo trino u!e"e,

    ?. 9grani!en stepen kontrole cijene (aktivno&pasivna politika cijena),@. 6e moe do"i do tajnih sporazuma,A. 6e o!ituje se meuovisnost preduze"a,B. #loboda ulaska i izlaska iz grane (postojanje odreenih barijera& finansijske prepreke)

    Pri.jer( 1onopolisti!a konkurencija se naj!e"e susre"e u maloprodaji i sektoru usluga.

    (benzinske pumpe, frizerske radnje, restorani, itd.)

  • 7/26/2019 Mikroekonomija Zavrni Test

    16/17

    9aje0ni4ki e6e.n)i +a )r/i)e. *o)*une konkurencije i ra16ika(

    3ajedni!ki elementi sa savrenom konkurencijom su$. rihvatanje cijena ostalih ponua!a kao date.azlika izmeu ova dva trita je u tome to prodava!i na tritu monopolisti!ke konkurencijeprodaju diferencirane proizvode koji su sli!ni i koji slue za zadovoljavanje iste potrebe. azlikau proizvodima moe biti stvarna i prividna.

    Ra,no)e/a *re0u1e2a na )r/i)u .ono*o6i+)i4e konkurencije u kra)ko. rokuo # obzirom na elasti!niju funkciju tranje u odnosu na trite monopola nivo ekstraprofita

    "e biti nii nego na tritu monopola u kra)ko. roku.o e&ravnotena cijena, :e %ravnotena koli!ina

    o U 0u3o. roku preduze"e cijenom moe pokriti samo dugoro!ni prosje!ni troak

    (;-+) koji je na niem nivou proizvodnje u odnosu na kratkoro!nu ravnoteu.o *ako preduze"a na -1/ ne zarauje ekstraprofit cijena je via nego na -/, a koli!ina

    manja.

    %ONOPSON &e'inicija! *ri.jer! karak)eri+)ike! i)0;" Javlja se na tritu na kome imamo veliki broj konkurentskih ponua!a na strani ponude, a samo

    jednog kupca na strani tranje. 2 praksi se ne sre"e !esto, a karakteristi!no je za trite faktoraproizvodnje.

    Pri.jer;ko na nekom podru!ju ima ve"i broj sto!nih farmi iz kojih se proizvodi mlijeko a na

    strani tranje imamo samo jednu mljekaru koja vri otkup tog mlijeka.

  • 7/26/2019 Mikroekonomija Zavrni Test

    17/17

    Mesto se ponuda rada, kao faktora proizvodnje posmatra kroz monopsonsku trinu strukturu, jer

    su fabrike i preduze"a ti monopsonisti koji angauju potrebnu koli!inu rada. 6abavna cijena monopsoniste nije zadana veli!ina, nego zavisi od njegovih pregovara!kih

    sposobnosti, a cijena gotovih proizvoda monopsoniste je zadata veli!ina. 9n naj!e"e prodaje svoje proizvode na tritu koje ima karakteristike trita potpune

    konkurencije i mora preuzeti cijenu sa prodajnog trita.