Download docx - Mikroekonomija Moja Skripta

Transcript
Page 1: Mikroekonomija Moja Skripta

Mikroekonomija 2012

ŠTA JE MIKROEKONOMIJAMikroekonomija kao jedna od ekonomskih disciplina proučava između ostalog1 ponašanje pojedinačnih privrednih subjekata kao što su preduzeća potrošači država (njene pojedine agencije i odjeli)2 utjecaje državnih mjera na aktivnosti učesnika na tržištu raspodjelu dobara i usluga3 načine klasifikacija i funkcioniranje pojedinačnih tržišta i tržišta zajedno4 iznalažnje optimalnih količina faktora proizvodnje u procesu proizvodnje5 načine primjene teoretskih modela u rješavanju konkretnih ekonomskih problema itdDanas je najveći problem čovječanstva kako da zadovolji svoje rastuće potrebe Potrebe oduvijekpostoje i uvijek će biti neophodni uslov ljudskog postojanja Razvojem ljudskog društva i strukturapotreba se mijenja i proširuje Ovo je kontinuiran proces Stoga su u temelju Mikroekonomije ljudske potrebe koje iniciraju razmišljanja o načinu njihovog zadovoljavanja Potrebe se na tržištu manifestiraju kao tražnja bilo pojedinaca grupe ljudi ili tražnja od strane države Na Mikroekonomiji je da ukaže na najefikasnije načine zadovoljenja tih potreba Na tržištu se s druge strane pojavljuju preduzeća koja proizvode dobra i usluge Preduzeća prodajom ovih proizvoda i zadovoljavanjem izraženih potreba različitih učesnika na tržištu ispunjavaju svoju svrhu - profitabilno poslovanje Drugo područje Mikroekonomije je usmjereno na preduzeće njegove troškove načine proizvodnje kombiniranjem različitih faktora proizvodnje načine formiranja cijena proizvoda itd Mikroekonomija je grana ekonomije koja proučava odluke pojedinačnih kućanstava i preduzeća funkcioniranje pojedinačnih tržišta i utjecaj regulacije i poreza na alokaciju rada dobara i usluga Tržište se u stvari nalazi u presjeku aktivnosti proizvođača potrošača i države Sva tri učesnika su neophodna kako bi tržište moglo nesmetano funkcionisati Tržište može biti fizičko mjesto (kao što je pijaca) ili virtualno mjesto kao što je prodaja putem Interneta(e-Buy)MIKROEKONOMSKI MODELIModel predstavlja pojednostavljenu sliku stvarnosti i ima široku primjenu u ekonomiji iz razloga što model kao način spoznavanja ima određenih prednosti u odnosu na druge načine Naučni metod je osnovni metod putem kojeg saznajemo ekonomske zakonitosti a on se sastoji od dvije faze1) opažanje i mjerenje pojava koje proučavamo i2) razvijanje teorije na osnovu tih mjerenja i opažanjaTeorijski mikroekonomski model sastoji se iz tri elementaa) Endogene varijable ndash događaji ili pojave koje se proučavajub) Pretpostavke o ponašanju ndash način na koji se ponašaju učesnicic) Parametri ndash kvantitativno izražene karakteristike okruženjaČetiri osnovne pretpostavke koje svaki mikroekonomski model mora sadržavati su1) pretpostavka o preferencijama učesnika2) pretpostavka o ograničenosti resursa3) pretpostavka o racionalnom izboru učesnika i4) pretpostavka o koordinaciji učesnika u modeluMIKROEKONOMSKA ANALIZA

Za razliku od mikroekonomskih modela koji predstavljaju teoretsku podlogu za rješavanje određenih ekonomskih problema mikroekonomska analiza kao primjenjeni dio Mikroekonomije koristi te modele za rješavanje konkretnih problema sa kojim se suočavaju učesnici na tržištu (proizvođači potrošači država itd) Ona predstavlja tržišnu valorizaciju teoretskih koncepta koji su izgrađeni primjenom mikroekonomskih modela odnosno predstavlja svrhu izučavanja mikroekonomske teorije

1

Mikroekonomija 2012

Bez adekvatne primjene pri rješavanju konkretnih problema u ekonomiji niti jedna teorija nema veći značaj Stoga se primjenom mikroekonomske analize mikroekonomska teorija spušta na ravan upotrebljivosti i korisnosti

TRŽIŠTE I DRŽAVA U MODERNOJ PRIVREDITržište predstavlja mjesto na kome se susreću ponuda i tražnja proizvodaPonuda i tražnja se kao što smo prethodno naglasili mogu susresti na nekom fizičkom ili na nekom virtuelnom mjestu Obično se na tržištu pojavljuju proizvođači i kupci no nekada je neophodno da se na tržištu pojavi i država kako bi uspostavila određena pravila po kojim će se razmjena odvijati Tržišta putem cijena rješavaju osnovne ekonomske probleme Svi učesnici na tržištu posmatraju cijene i na bazi njih donose svoje odluke Ako neko od proizvođača očekuje da poraste cijena proizvoda kojeg on prodaje on će ga zadržati neko vrijeme kako bi ga prodao po višoj cijeni Sa druge strane ako kupci zaključe da da će cijena tog proizvoda porasti u narednom periodu nastojat će što prije doći do tog proizvoda ako im je on potreban Znači cijene su te koje koordiniraju odlukepotrošača i proizvođača na tržištu Kada govorimo o tržištu potrebno je naglasiti da postoji mogućnost da neki od učesnika na njemu žele kupiti finalne proizvode koje će oni lično potrošiti Takvo tržište se naziva tržište finalnih dobara (proizvoda) Na drugoj strani neki učesnici žele nabaviti (polu)proizvode koje će iskoristiti za dalju proizvodnju drugih proizvoda i takvo tržište nazivamo tržište proizvodnih faktoraTRŽIŠTE POTPUNE KONKURENCIJE

Na nekim tržištima pojavljuje se veliki broj učesnika i na strani ponude i na strani tražnje Ako se na tržištu razmjenjuje proizvod koji je homogen (kao što su na primjer pamuk nafta dionice zlato i sl) i ako učesnici mogu bez većih poteškoća ulaziti na tržište i izlaziti sa njega tada takvo tržište nazivamo tržište potpune ili čiste konkurencije Obično je na ovim tržištima država veoma malo prisutna a učesnici samostalno odlučuju o načinu poslovanjaFUNKCIJE DRŽAVE I TRŽIŠTA

Država ima određene funkcije (uloge) na tržištu To su aktivnosti koje su usmjerene na promoviranje jednakosti putem progresivnih poreskih stopa transfernih plaćanja

određenih subvencija i sl obezbjeđenje određenih dobara i usluga za koje privatni kapital nema interesa (kao što

su policija vatrogasci vojska socijalne ustanove itd) promoviranje i obezbjeđenje makroekonomskog rasta i stabilnosti privrede (u što

spadaju fiskalna i monetarna politika) Reguliranje i kontrola određenih eksternalija na tržištu kao na primjer zagađenje

okoline kontrola o skladištenju opasnih materija propisivanje određene zaštitne opreme za

radnike itdI tržište ima svoje određene funkcije To su alokativna selektivna distributivna informativna i razvojna funkcija Možemo govoriti i o vrstama tržišta kao što su lokalno tržište regionalno tržište nacionalno tržište globalno tržište tržište nafte i naftnih derivata tržište vrijednosnih papira tržište faktora proizvodnje trgovina na veliko trgovina na malo itdMIKROEKONOMIJA I MAKROEKONOMIJA

Postoji razlika između Mikroekonmije kao ekonomske discipline i Makroekonomije Razlika se prije svega ogleda u predmetu proučavanja Dok Mikroekonomija proučava pojedinačne učesnike na tržištu kao što su kupci proizvođači ili država (kada ima svojstvo nekog

2

Mikroekonomija 2012

regulatora) Makroekonomija proučava privredu u cjelini Makroekonomija ima svoja četiri osnovna područja a to su1 Politika (ne)zaposlenosti na nivou cijele ekonomije Kako smanjiti nezaposlenost na nivo da svi oni koji žele raditi imaju i gdje da rade2 Bruto domaći proizvod (GDP) jedne države Kako da se ukupna proizvodnja u jednoj privredi poveća3 Obezbjeđenje rasta i razvoja privrede ali i njene stabilnosti kako se ne bi dešavala npr velika inflacija4 Upravljanje uvozom i izvozom Cilj je da se formira ravnoteža uvoza i izvoza iz jednedržave jer ni prevelik deficit ni prevelik suficit dugoročnije gledano nisu povoljni za privredu Da bismo mogli proučavati makroekonomske pojave moramo shvatiti i razumjeti mikroekonomske jer su one osnova na bazi kojih nastaju i prilike u cijeloj nacionalnoj ekonomiji

TEMELJNI ELEMENTI PONUDE I TRAŽNJEOsnovna pitanja ekonomije koja glase1 Šta proizvoditi2 Kako proizvoditi3 Za koga proizvoditiTražnja je količina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri svim cijenama u određenom razdoblju i na određenom tržištu Tražnja se predstavlja grafički uz korištenje krivih linija ili linearnih funkcija Obično je opadajuća slijeva udesno a u izuzetnim slučajevima može i da bude rastuća Obilježava se slovom d (Engl demand) Velikim slovom (D) se obilježava granska tražnja a malim slovom (d) individualna Za razliku od tražnje često analiziramo količinu proizvoda koji se na tržištu traži pri tačno određenoj cijeni Tražena količina je količina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri tačno određenoj cijeni u određenom razdoblju i na određenom tržištu Tražena količina se obično obilježava slovom Q (Engl Quantity) Efekat dohotka je pojava da sa poskupljenjem određenog proizvoda dolazi do smanjenja tražnje za tim proizvodom jer su kupci realno siromašniji dok je efekat supstitucije postupak zamjene skuplje robe jeftinijom od strane kupaca kada cijena jedne robe raste Determinante tražnje suProsječni dohodak potrošača nam govori koliko on može maksimalno sredstava potrošiti naproizvode i usluge Jedan dio sredstava potrošači štede a jedan dio troše Što je prosječan dohodak potrošača viši oni će biti u mogućnosti kupovati veću količinu nekog proizvodaBroj kupaca je također važna determinanta tražnje na tržištu Veći broj kupaca znači i veću potrošnju proizvoda i usluga Danas većina svjetskih kompanija ima za cilj da pristupe nacionalnom tržištu Kine s obzirom da je to tržište sa gotovo 15 milijardi potrošača Kada biste svakome potrošaču prodali po jedan par cipela prosječne cijene od 50 KM to bi ukupno iznosilo 75 milijardi KMSistem potreba je u osnovi tražnje na tržištu Potrebe potrošača predstavljaju najznačajniju determinantu tražnje za proizvođače jer oni svojim proizvodima i uslugama nastoje zadovoljiti njihove potrebe U mjeri u kojoj uspješno zadovoljimo te potrebe imat ćemo i uspješan biznisUkus potrošača je determinanta koja se često mijenja Ukusi potrošača su posebno važni za biznise koji su vezani za ponudu različitih vrsta prehrambenih proizvoda kao na primjer u proizvodnji hrane i napitaka u ponudi restorana u proizvodnji različitih vrsta specijaliteta i slKretanje budućih cijena je važno i za ponuđače i za potrošače Ako ste planirali kupiti automobil ili stan svakako ćete pratiti kakav trend imaju cijene na tržištu Tako je prije uvođenje poreza na dodanu vrijednost potpisan veliki broj kupoprodajnih ugovora za

3

Mikroekonomija 2012

kupovinu stanova s obzirom da se od 01 januara 2006 godine na nove stanove plaća dodatnih 17 poreza Također ukoliko se očekuje opadanje cijena tada kupci ako mogu sačekaju sa kupovinom kako bi platiti manjeCijene proizvoda povezanih sa dotičnim dobrom u određenoj mjeri utječu na tražnju za timdobrom Danas veliki broj proizvoda trošimo skupa Ne možemo koristiti automobil bez goriva ili automobilskih guma U zavisnosti od visine cijena komplemenata ili supstituta ovisi i tražnja za posmatranim proizvodomPreferencije potrošača su također važna determinanta tražnje Neki kupci automobila preferiraju sigurnost i udobnost drugi snagu motora i izgled a trećima je važna potrošnja i niska cijena održavanjaPod posebnim utjecajima možemo podrazumijevati veliki broj faktora Neki proizvodi se konzumiraju ili ne konzumiraju iz religijskih razloga u toku žestokih zima mnogostruko se povećava tražnja za plinom ili drugim energentima koji se koriste za grijanje Cvijeće se najviše traži 8 marta i u toku praznika itd Posebni utjecaji mogu nekada biti najznačajnija determinanta tražnjeSKALA TRAŽNJE

Kao što smo prethodno naveli skala tražnje predstavlja tebelarni prikaz odnosa cijena i potraživanih količina proizvoda pri svim cijenama koje se uobičajeno formiraju na tržištuPROMJENA TRAŽNJE I PROMJENA TRAŽENE KOLIČINE

Ukoliko se promijene ostale determinante tražnje osim cijene dolazi do promjene tražnje na tržištuPromjena se na grafiku manifestuje pomjeranjem cijele funkcije tražnje Ukoliko promjena neke od determinanti osim cijene dovede do povećanja tražnje funkcija tražnje na grafiku se pomjera udesno i obrnuto Ako se promijeni cijena kao jedna od determinanti tražnje na grafiku dolazi do pomjeranja ravnotežne tačke uz ili niz funkciju tražnje tj do dolazi do promjene ravnotežne količinePROMJENA PONUDE

Slična situacija je i kod promjene ponude i ponuđene količine Ukoliko se promijeni cijena nekog proizvoda a ostale determinante ostanu nepromijenjene dolazi do povećanja ponuđene količine na tržištu Tada se ravnotežna tačka kreće uz funkciju ponude i obrnuto Sa druge strane ako se promijeni neka od ostalih determinanti ponude pomjera se cijela funkcija ponudeS obzirom da funkcija tražnje i funkcija ponude uzete zajedno daju mnogo prostora za analizu potrebno je da se prilikom analiziranja uzmu u obzir istovremeno obje funkcije Ovo je važno isključivo zbog toga što i ponuđači i potrošači nastoje da odrede cijenu na tržištu koja će biti ravnotežna Ravnotežna cijena se uobičajeno obilježava sa Pe a ravnotežna količina sa Qe Pri ravnotežnoj cijeni na strani ponude neće biti viška proizvedenih roba i usluga (tj neće postojati zalihe proizvoda) a sa druge strane na potražnoj strani neće postojati kupci koji nisu mogli nabaviti dotično dobro ili uslugu Potrebno je naglasiti da niti funkcija tražnje niti funkcija ponude u određenom vremenskom periodu nisu statične nego se mijenjaju u zavisnosti od promjena determinanti kojeimaju intenciju da se vremenom mijenjaju Također je potrebno naglasiti da se i ponuda i tražnja mijenjaju nezavisno jedna od druge odnosno da su autonomne varijableRAVNOTEŽA PONUDE I TRAŽNJE

Ukoliko je cijena na tržištu veća od ravnotežne javljaju se viškovi proizvoda u obliku zaliha koje preduzećacirc ne mogu prodati Ovakva situacija ne odgovara preduzećima ali odgovara potrošačima jer na tržištu ima dovoljno proizvoda da kupci podmire svoju tražnju Obrnuta je situacija sa nižom cijenom od ravnotežne Na tržištu se javljaju nestašice proizvoda što dovodi kupce u nepovoljan položaj Određivanje ravnotežne cijene za neki proizvod se dešava

4

Mikroekonomija 2012

u dužem vremenskom periodu Preduzeća vrše proizvodnju zatim plasiraju proizvode na tržište Ukoliko se zalihe počnu gomilati tada sesmanjuje ili proizvodnja ili cijena proizvoda Ako je cijena preniska i postoji problem nestašice proizvoda tada kupci u nastojanju da dođu do proizvoda počinju nuditi višu cijenu Viša cijena dovodi do povećanja ponude na tržištu Rast cijene se nastavlja sve do formiranja cijene koja je je ravnotežna odnosno na nivou PE Kada tražnja raste a ponudaostaje nepromijenjena tada i ravnotežna količina i ravnotežna cijena rastua kada tražnja opada i ravnotežna količina i ravnotežna cijena opadaju Povećanje ponude uz nepromijenjenu tražnju vodi do niže ravnotežne cijene na tržištu i do veće ponuđene količine Ako se poveća ponuda i tražnja istovremeno ravnotežna cijena može biti veća jednaka ili manja dok ravnotežna količina u svakom slučaju postaje veća I obrnuto vrijediKada se i ponuda i tražnja smanje ravnotežna količina se smanjuje a ravnotežna cijena može biti veća jednaka ili manja Ponuda raste a tražnja se smanjujeu tom slučaju cijena opada a ravnotežna količina može biti veća jednaka ili manjaIsto tako kada tražnja raste a ponuda opada ravnotežna cijena raste a ravnotežna količina može biti manja jednaka ili veća od početne

UKUPNA PROSJEČNA I GRANIČNA VELIČINAUkupni proizvod = Total Product (TP)Prosječni proizvod = Average Product (AP)Granični proizvod = Marginal Product (MP)Ukupni proizvod (TP) predstavlja količinu proizvoda ili usluga koja se dobije ulaganjem fiksnih i varijabilnih faktora u proizvodnju Prosječan proizvod (AP) dobije se kao količnik ukupnog proizvoda te ukupno angažovanogvarijabilnog faktora AP = TP Vi Granični proizvod označava veličinu prirasta ukupnog proizvoda izazvanu ulaganjem dodatne jedinice varijabilnog inputa MP = ΔTP ΔX Granični proizvod se može računati i preko formule

TEMELJNI STAVOVI O ODNOSIMA IZMEĐU UKUPNE PROSJEČNE I GRANIČNE VELIČINE1 Ukupna prosječna i granična veličina uvijek su jednake za prvu jedinicu2 Ukupna veličina uvijek je zbir dotadašnjih graničnih veličina3 Rastuća prosječna veličina implicira odnos po kojem je granična veličina veća od dotadašnje prosječne4 Opadajuća prosječna veličina implicira odnos po kojem je granična veličina manja oddotadašnje prosječne5 Maksimum (minimum) vrijednosti prosječne veličine implicira odnos po kojem je graničnaveličina jednaka prosječnoj6 Dodatak neke fiksne vrijednosti svim vrijednostima koje poprima ukupna veličina bez utjecaja je na graničnu veličinuOptimalan obim proizvodnje zbog toga što je u toj tački sa gledišta ekonomije rada minimiziran utrošak rada po jedinici proizvoda Ukupan proizvod preko prosječne veličine na grafiku jeste TP = AP bull X = 0S bull 0Q a preko granične veličine je jednak površini između tačaka 0TQ Možda se najbolje dati odnosi mogu shvatiti na prosjeku ocjena studenata Ukoliko student ima prosjek ocjena osam tada će svaka naredna ocjena koju dobije a koja je veća od 8 dovesti do porasta prosjeka Isto tako će svaka ocjena koja je manja od prosječne ocjene dovesti do smanjenja i prosječne ocjene Ista stvar je i sa prosječnim i graničnim veličinama Preduzeća nastoje ostvariti što bolji prosjek u određenom periodu odnosno nastoje taj prosjek maksimizirati

5

Mikroekonomija 2012

POTREBE I TRAŽNJAPotrebe su izvor (ishodište) tražnje na tržištu Ljudi imaju različite potrebe a njihov broj svakim danom postaje sve veći Struktura i veličina potreba zavisi od mnogo faktora a neki od njih su1 fiziološke potrebe potrošača2 navike i običaji stanovništva3 dostignuti nivo razvoja4 razvoj kulturne svijesti potrošača5 status pojedinaca i grupe u društvu6 obrazovanost stanovništva7 religija i druga društvena uvjerenja8 područje na kome se nalaze potrošači itdNosioci potreba mogu biti pojedinci društvene grupe i društvo u cjelini Postoji problem kvantificiranja potreba jer su potrebe po svojim osobinama promjenljive i elastične Danas svoje potrebe pojedinci najčešće zadovoljavaju u shopping centrima koji nude veliki broj proizvoda na jednom mjestu Potrebe predstavljaju zahtjeve pojedinaca ili grupa za materijalnim dobrima i uslugama radi otklanjanja nezadovoljenosti i postizanja odgovarajućeg blagostanja Fundamentalne (osnovne) potrebeFundamentalne potrebe obuhvataju osnovne potrebe za život čovjeka Tu spadaju potrebe zahranom pićem odjećom stanom sigurnošću zdravljem i sl Karakteristika ovih potreba je što su stabilne čak i u dužem vremenskom periodu i što kupci nisu tako osjetljivi na porast cijena proizvoda koji zadovoljavaju te potrebeOstale potrebeOstale potrebe obuhvataju potrebe za luksuznim proizvodima putovanjem druženjemdokazivanjem u društvu i sl Tražnja za ovim proizvodima je više podložna oscilacijama a kupci su osjetljiviji na promjene cijenaAnonimnost potrebaGeneralno posmatrajući postoji određena anonimnost potreba kupaca Mi kao proizvođač ne znamo šta kupcu sve treba i zbog toga nastojimo to procijeniti i ispitati Zato se organizuju razne ankete i upitnici koje dajemo potencijalnim kupcima ili građanima da ih ispune Šta stvarno kupci žele saznajemo na tržištu Stoga svaki proizvođač mora pažljivo da istražuje i tržište i kupceEfektivne i potencijalne potrebePostoje dvije vrste potreba kupaca One potrebe koje kupac ima ali ih ne može zadovoljiti zbog toga što mu to ne dozvoljava njegov dohodak i one koje može zadovoljiti i za to posjeduje dovoljno novca Prva vrsta potreba se nazivaju potencijalne potrebe a druga vrsta efektivne Za proizvođača su važnije efektivne potrebe jer on u proizvodnji polazi od mogućnosti kupca da kupi proizvod kada on bude na tržištuTražnja za sredstvima za proizvodnjuSredstva za proizvodnju koriste kompanije kako bi njihovim korištenjem proizvele finalne proizvode namijenjena krajnjim kupcima Najčešće se radi o tražnji za resursima i sirovnama koje se prodaju na berzi Za ovu tražnju je karakteristično da je cjenovno veoma osjetljiva i da postoji veliki pritisak proizvođača da cijene tih resursa budu što nižeTražnja za sredstvima za potrošnju

6

Mikroekonomija 2012

Za razliku od prethodne kategorije tražnja za sredstvima za potrošnju je vezana za krajnje kupce proizvoda Na primjer krajnji proizvodi su deterdžent za suđe televizori računari automobili itd Ova tražnja nije toliko osjetljiva na cijene ali značajan utjecaj na potrošnju ima reklamiranje proizvoda i sama njegova ambalaža te mjesto na kome se proizvod nudi krajnjem kupcuAutonomna i izvedena tražnjaTražnja za sredstvima za potrošnju predstavlja autonomnu tražnju dok je tražnja za sredstvima za proizvodnju izvedena tražnja Izvedena tražnja se izvodi iz tražnje kupaca finalnih proizvoda i na bazi nje se vrši projekcija izvedene tražnjeNužna trajna i luksuzna dobraKada govorimo o potrebama kupaca onda ćemo se kratko osvrnuti na nužna trajna i luksuzna dobra Nužna dobra zadovoljavaju fundamentalne potrebe Ona moraju imati karakteristike proizvoda koje je sigurno koristiti Na drugoj strani imamo trajna dobra To su dobra ili proizvodi koji se koriste duži niz godina kao npr kućanski aparati automobili namještaj itd Luksuzna dobra su posebna kategorija dobara Namijenjena su prvenstveno kupcima sa visokim primanjima To su proizvodi sa veoma dobrim mogućnostima i obično su multifunkcionalni Luksuzni proizvodi podrazumijevaju i visoku cijenu proizvoda ali i visok kvalitet Kupci nisu značajnije osjetljivi na povećanje cijene ovakvih proizvoda Posebna pažnja u ponudi ove kategorije proizvoda mora bitimdata izgledu proizvoda načinu isporuke prezentacije kvalitetu besprijekornom radu i sl PLAN POTROŠNJE

Plan potrošnje nam pomaže da se opredijelimo za kupovinu određenih proizvoda i usluga Pri procesu kupovine mi svjesno ili podsvjesno vodimo računa o nekoliko stvarisistemu potreba poznavanju svojstava određenih proizvoda nivou raspoloživog dohotkapostojećim cijenama našem predviđanju o budućim cijenama Svaki pojedinac i domaćinstvo u manjoj ili većoj mjeri razmatra ove faktore i pravi vlastiti plan potrošnje Domaćinstva to najčešće rade na mjesečnom nivou Pet osnovnih faktora su odlučujući a to su sistem potreba poznavanje svojstava robe od strane kupca nivo dohotka potrošača nivo postojećih cijena i pretpostavke o budućem kretanju cijena

IZVOĐENJE FUNKCIJE TRAŽNJELinearna funkcija ima sljedeći oblik

Linearna funkcija tražnje kao najjednostavnija funkcija tražnje ima sljedeći oblik

gdje je qx- količina potražnje za dobrom X a - potražnja pri cijeni jednakoj nuli b- nagib funkcije (dqx dpx) = tg α Px- cijena proizvoda UKUPNA TRŽIŠNA TRAŽNJAZa neke proizvode najznačajnija determinanta nije cijena proizvoda nego dohodak potrošaaa npr luksuzni parfemi javni gradski prevoz itd U tom slučaju opšti oblik funkcije tražnje u odnosu na dohodak je Qx = a Ib Gdje su a i b empirijski utvrđeni koeficijenti a I predstavlja nivo dohotka Potrebno je da su ispunjeni uslovi da je agt0 i bgt0 Ovu jednačinu je najlakše riješiti logaritmiranjem tj

7

qx = f (Px)

qx = a - bmiddotPx

Mikroekonomija 2012

log Qx = log a + bbulllog I Antilogaritmiranjem dobijemo ravnotežnu količinu pri datom nivou dohotka Ukoliko znamo matematički oblik funkcije tražnje možemo iz ovog oblika izračunati funkciju ukupnog prihoda preduzeća i funkciju graničnog prihoda preduzeća Ukupan prihod (Total Revenue) se dobije množenjem prodate količine proizvoda i cijene po kojoj su proizvodi prodati tj TR = q bull p gdje q predstavlja matematičku oblik funkcije tražnje Granični prihod (Engl Marginal Revenue) dobije se izračunavanjem prvog izvoda funkcije ukupnog prihoda odnosno MR = TRrsquoZAKONI TRAŽNJE

Zakoni tražnje nastoje dati odgovor na pitanje koji faktori određuju nivo tražnje svakog proizvodaprisutnog na tržištu Do sada su razvijena četiri opća zakona tražnje Najstariji od njih je Cournot-Marshallov zakon formulisan prije više od 150 godinaOvaj zakon tražnje kaže da je cijena proizvoda osnovna determinanta tražnje za tim proizvodom natržištu Iz ovog zakona se izvodi cjenovna elastičnost tražnje Predstavlja se na sljedeći načinCournot-Marshallov d = f(p) facute(p) lt 0 P = f-1(d)Drugi zakon tražnje je Walrasov opći zakon tražnje Warlas je pored cijene kao osnovne determinanteuveo i cijene drugih povezanih proizvoda sa tim proizvodom kao što su supstituti i komplementi Iznjega se izvodi unakrsna elastičnost tražnje a predstavlja seWarlasov d = f(px1 px2 pxn)Vremenom se pojavila i treća osnovna determinanta tražnje za nekim proizvodom a to je dohodakEkonomisti Hicks i Alen su zajedno formulisali treći opći zakon tražnje poznat kao Hiks-Alenov zakontražnje Iz ovog zakona se izvodi dohodovna elastičnost tražnjeHiks-Alenov d = f(px1 px2 pxn I)Vremenom je uočeno da se u osnovne determinante mora uključiti i vrijeme kao bitna odrednicatražnje Na taj način je tražnja dinamizirana a tzv Moore-Schultzov zakon tražnje je uključivao poredprethodne tri kategorije i kategoriju vremenaMoore-Schultzov d = f(px1 px2 pxn I t)IZNIMKE OD OPĆEG ZAKONA TRAŽNJE

Uočeno je da za neke proizvode ne vrijede opći zakoni tražnje nego da ti proizvodi predstavljajusvojevrsne izuzetke To su tzv Giffenova dobra proizvodi koji se kupuju iz snobizma te proizvodičija tražnja je podložna špekulacijama1 Giffenov paradoksPokazuje da tražnja za proizvodom raste ukoliko dolazi do povećanja cijene proizvoda na tržištuOvakav slučaj je primijećen još prije skoro 200 godina kod siromašnih stanovnika koji veliki procenatsvog dohotka izdvajaju na kupovinu hljeba Svako povećanje cijene hljeba primorava kupca da jošveći procentualni iznos svojih primanja izdvaja na njegovu kupovinu 2 Veblenov efekatPojedini proizvodi se kupuju iz želje da se njima dokaže određeni status u društvu Tako na primjerneki potrošači kupuju veoma skupe parfeme ili specijalitete čija cijena je mnogostruko veća od svihtroškova proizvodnje tog proizvoda 3 Slučaj špekulacijeKupci uvijek pažljivo prate šta se dešava sa cijenama proizvoda na tržištu Prate njihov trend i nastojepredvidjeti buduća kretanja cijena Zbog toga nekada i pored rasta cijena proizvoda kupci povećavajusvoju kupovinu a razlog je informacija da će cijene još više rasti

CJENOVNA UNAKRSNA I DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJEKoeficijent elastičnosti je kategorija koji se dosta često koristi u ekonomiji Pokazuje koliki utjecaj imajedna varijabla na neku drugu To je neki broj koji izražavamo u procentu ili u apsulutnim iznosimaNajčešće se koristi kod cjenovne dohodovne i unakrsne elastičnosti tražnje ili ponude

8

d

0p

q

Ed=

0 d

p 1

p 2

Sav

r še n

o

nee

l as t

ičn

a p

otr

ažn

ja

Mikroekonomija 2012

CJENOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Cjenovna elastičnost tražnje pokazuje intenzitet reagiranja obima tražnje za nekom robomzbog promjene cijene te robe Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje računamo preko formule

Koeficijent može biti jednak manji ili veći od jedan tj može imati apsolutnu vrijednost između +infin i 0u zavisnosti od toga o kojem proizvodu je riječ Obično se u formulu ispred razlomka dodaje minuskako bi pokazao obrnuto kretanje veličina odnosno količine i cijene proizvoda U zavisnosti od koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje možemo govoriti o savršeno elastičnojsavršeno neelastičnoj relativno elastičnoj i relativno neelastičnoj tražnjiSavršeno elastična tražnjaProizvodi za kojima je tražnja savršeno elastična su vrlo rijetki Kao primjer se može uzeti tražnja zapšenicom na berzi Pšenicu nudi veliki broj malih proizvođača Isto tako kao primjer mogu poslužitivrijednosni papiri sa kojima se trguje na berziKod ovakvih roba ma kako malo podigli cijenuproizvoda ili robe na berzi kupci u potpunostiodustaju od njihove kupovine Isto tako ukoliko spustimo cijenu robe u odnosu na tržišnu cijenumakar i za nekoliko procenata možemo prodati svu robu ili vrijednosne papire koje posjedujemoSavršeno neelastična tražnjaSa druge strane kao krajnji slučaj imamo savršeno neelastičnu funkciju tražnje U tomslučaju koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje je 0 Ovo je situacija kojoj teže sva preduzeća Zbog toga što bilo koje povećanje cijene proizvoda ili usluge neće uopšte dovesti do smanjenja tražene količine na tržištu I proizvodi za kojima je tražnja savršeno neelastična su vrlo rijetki To mogu biti npr lični dokumenti (Lična kartaPasoš Vozačka dozvola itd) lijek protiv smrtonosne bolesti proizvodi čija potrošnja jeneophodna za život (kao što je minimalna količina vode ili soli) itd

U zavisnosti od nagiba funkcije tražnje možemo procijeniti kakva je funkcija tražnje (elastična ili neelastična) Elastičnost funkcije tražnje različita je na pojedinim tržišnim stanjima i za pojedinim proizvodima Tako na primjer na tržištu monopolističke konkurencije tražnja je elastičnija što je prikazano na dok je na monopolskom tržištu tražnja neelastičnija

9

d d

0 Q

p

Ed= infin

Savršeno elastična tražnja

Ed=minus

dQQdpp

Mikroekonomija 2012

Često se elastičnost zamjenjuje sa nagibom funkcije što je pogrešno Nagib funkcije u bilo kojoj tački linearne funkcije je isti dok elastičnost nije (ona može imati različite vrijednosti)

S obzirom da je u praksi teško precizno odrediti funkciju tražnje jer je poznato svega nekoliko empirijskih situacija odnosa cijene i količine pojavio se i problem određivanja koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje Da bi ovaj problem bio rješiv i kada je poznato svega nekoliko tačaka a ne cijela funkcija tražnje koristi se tzv lučna elastičnost tražnje Ona se računa po formuli

Da bismo lakše razmjeli lučnu elastičnost tražnje predstavit ćemo je na grafikuGdje je Δq promjena količine Δp promjena cijene a q1 i q2 količine pri cijenama p1 i p2 Najčešće je u preduzeću prisutna situacija da znamo iz iskustva samo dvije tačke (situacije) neke cijene i tražene količine Neka su to tačke A i B na grafiku Između ove dvije tačke moguće je povući veliki broj krivih tražnje a sa sigurnošću mi ne možemo utvrditi koja je adekvatna Stoga se pretpostavlja da je to pravac između ovih tačaka Ukoliko se promijeni cijena sa p1 na p2 tražena količina poraste sa q1 na q2 Mi znamo promjenu cijene i promjenu količine ali ne znamo koju početnu cijenu i količinu uzeti jer rezultati nisu isti a ne možemo utvrditi koja ima prednost Zbog toga se uzima aritmetička sredina cijena i količina Veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje može nam pomoći u određivanju količine pri kojoj maksimiziramo ukupan prihod preduzeća a preko ukupnog prihoda i ukupan profit Na grafiku prikazano je kretanje ukupnog prihoda preduzeća u zavisnosti od visine koeficijenta cjenovne

10

1 2

1 2

2

2

d

qq q

Ep

p p

Mikroekonomija 2012

elastičnosti tražnje Na njemu se vidi da preduzeće maksimizira ukupan prihod tamo gdje je Ed = 1 Ovo je naravno slučaj kada je funkcija tražnje opadajuća slijeva udesno kao što je slučaj npr kod monopola) U slučaju kada je funkcija tražnje horizontalna linija (odnosno kada je tražnja savršeno elastična) tada je ukupan prihodkonstantno rastući pravac povučen iz koordinatnog početka Tada ne postoji ova relacija U slučaju da preduzeće ima koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje veći od jedan povećat će ukupan prihod ukoliko snizi cijenu na tržištu zbog toga što se u većem procentu povećava broj novih kupaca nego što se smanjuje cijena proizvoda

Na grafiku vidimo procenat potrošnje dohotka na hranu u različitim zemljama i koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje15 Na grafiku se vidi da što dohodak stanovništva više raste stanovnici troše sve manji procenat svog dohotka na kupovinu hrane Zbog toga tražnja za hranom postaje neelastičnija Zbog toga u SAD-u kupci gotovo trostruko manje smanjuju kupovinu hrane kada joj cijena poraste u odnosu na npr Tanzaniju

U zavisnosti od vremenskog perioda i funkcija tražnje ima različitu elastičnost U nekom kraćemvremenskom periodu funkcija ima manju elastičnost dok u dužem vremenskom razdoblju ona postaje elastičnija

Potrošačev višak predstavlja razliku između vrijednosti nekog dobra kojeg dobija potrošačkonzumiranjem tog dobra i njegove cijene na tržištu

Funkcija ponude S0 na oba grafika je početna funkcija ponude Dalje na oba grafika funkcija ponude S0 siječe funkciju tražnje pri cijeni od 10$ i količini od 40 miliona barela nafte dnevno Pretpostavimo da dođe do smanjenja funkcije ponude ulijevo sa funkcije S0 na S1 Na grafiku nova funkcija ponude S1 presijeca funkciju tražnje D1 pri cijeni od 30$ po barelu i pri količini od 23 miliona barela dnevno U kraćem vremenskom periodu OPEC može smanjiti ponudu i na taj način zbog relativne neelastičnosti funkcije tražnje zaraditi dodatni ukupan prihod

11

62

56

40

31

22

19

17

15

15

14

12

0 20 40 60 80

Tanzanija

Indija

Korea

Grčka

Izrael

Japan

Francuska

Njemačka

Engleska

Kanada

SAD

Procenat potrošnje dohotka na hranu

Mikroekonomija 2012

Na grafiku sa funkcijom tražnje D ista funkcija ponude povećava cijenu na 15$ po barelu i smanjuje ravnotežnu količinu na 15 miliona barela nafte dnevno

UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Kao što često koristimo cjenovnu elastičnost tražnje također je nekada važno da znamo kako promjena cijena drugih proizvoda utječe na tražnju za našim proizvodima Uzmimo situaciju u automobilskoj industriji Svakako da porast cijena nafte na svjetskom tržištu dovodi do smanjenja tražnje za automobilima sa velikom potrošnjom goriva Također veliki porast cijena željeza i betona dovodi do većih troškova izgradnje novih stanova a samim time i do povećanja krajnjih cijena Ovo dalje dovodi do opadanja tražnje za novim stanovima dok se istovremeno povećava tražnja za korištenim stanovima Dakle koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y Računa se po sljedećoj formuli

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Za neke proizvode je važan nivo dohotka kao odrednica tražnje za njim To je npr tražnja za korištenjem usluga gradskog saobraćaja tražnja sa hamburgerima i drugom hranom niskog kvaliteta tražnja za odjećom koja nema poznatu robnu marku tražnja za automobilskim gumama lošeg kvaliteta itd Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

12

UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y Računa se po sljedećoj formuli

pxEy gt 0 - supstituti pxEy lt 0 - komplementi pxEy = 0 - neovisna dobra

lt

dQy

Qy

dpx

px

gt 0 pxEy =

Mikroekonomija 2012

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

U zavisnosti od veličine koeficijenta imamo različite vrste proizvoda

gt lt IEx = 0

promjena u obimu Qx promjena u veličini I

IEx lt 0

IEx gt 0

0 lt IEx lt 1

IEx gt 1

- Sredstva nužna za život

- Sredstva luksuzne potrošnje

- Inferiorna dobra

- Superiorna dobra

Superiorni proizvodi i usluge su oni proizvodi za kojima tražnja generalno raste kako raste dohodak stanovništva bez obzira na nivo porasta Npr tražnja za turističkim putovanjima direktno zavisi od ličnih primanja osoba Također tražnja za kvalitetnom i udobnom kožnom obućom raste sa porastom dohotka stanovništva Sredstva luksuzne potrošnje su oni proizvodi i usluge za kojima tražnja raste mnogo brže od porasta samog dohotka stanovništva Npr kupovinu skupih i udobnih automobila prevoz avionom spavanje u ekskluzivnom hotelu sa 5 zvjezdica itd Inferiorni proizvodi su oni proizvodi za kojim tražnja generalno opada kako raste prosječan dohodak potrošača (npr javni prevoz jeftina odjeća koja nema prepoznatljivu tržišnu marku kupovina u pekarama i sl)FAKTORI KOJI UTJEČU NA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Da bismo mogli uspješno predvidjeti koeficijent elastičnosti tražnje za našim proizvodima i uslugama potrebno je da znamo od kojih faktora zavise ovi koeficijenti Ovdje su dati osnovni faktori mada pojedini proizvodi mogu imati i neke dodatne1 Postojanje dobrih supstituta (kao što su deterdžent i benzin)2 Broj mogućih upotreba proizvoda (npr plastika)3 Stepen neophodnosti dobra (so mlijeko stan)4 Udio proizvoda u dohotku potrošača (npr novine i TV)5 Očekivanja o budućem kretanju cijena (praćenje stope inflacije)6 Vrijeme (lakši pronalazak supstituta ukusi potrošača se mijenjaju raste dohodak potrošača raste informiranost potrošača raste broj mogućih upotreba)Generalno možemo navesti klasifikaciju u tri dijela prema veličini koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje To su slučajevi gdje je koeficijent veći od jedan približno jednak jedan i manji od jedanVisoki koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed gt 1)a) Metaloprerađivačka i elektroindustrijab) porculan i proizvodi od staklac) namještajd) igre na srećuJedinični koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed asymp 1)a) nafta i naftni derivatib) transportne uslugeNeelastična tražnja (Ed lt 1)a) potrošnja struje u domaćinstvub) zdravstveno osiguranjec) lični dokumenti

13

Mikroekonomija 2012

d) lijekovi

ELASTIČNOST PONUDEElastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena promijeni Ona se računa preko sljedeće formuleElastičnost ponude = promjene cijene promjene ponuđene količineUkoliko se radi o u promjenama koje nisu infinitezimalne veličine tada koristimo formulu

S obzirom na to da ovdje ne postoji problem sa negativnim veličinama u formulu se ne dodaje minus kao kod cjenovne elastičnosti tražnje Postoje dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude Ako se ponuđena količina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene tada je funkcija ponude vertikalna i elastičnost ponude je 0 Ponuda je savršeno neelastična U drugom slučaju ako postoji cijena po kojoj su ponuđači spremni ponuditi bilo koju količinu koja se traži na tržištu funkcija ponude je horizontalna i elastičnost ponude je beskonačna Ponuda je perfektno elastična Primjer za prvi slučaj je ponuda umjetničkih djela i određenih antikviteta Bez obzira na cijenu koja se formira moguće je ponuditi samo po jedan primjerak takvih proizvoda Stoga porast tražnje dovodi samo do porasta cijene ali ne i do porasta ponude Primjer za drugi slučaj jeste kada se na tržištu formira cijena električne energije Ona se formira pod utjecajem ponude i tražnje Ponudu čine proizvođači bez obzira da li se radi o proizvodnji iz termoelektrana hidroelektrana ili nuklearnih elektrana Proizvodnja iz termoelektrana ima najviši trošak proizvodnje a iz hidroelektrana najniži Stoga kada se formira tržišna cijena ona je značajno viša od troškova proizvodnje nuklearne elektrane i cijene po kojoj bi one mogle je prodavati Pri toj cijeni nuklearne elektrane će ponuditi količinu električne energije koliku god mogu proizvesti U tom slučaju je funkcija ponude električne energije proizvođača koji posjeduje nuklearnu elektranu savršeno elastična Elastičnost ponude zavisi od

Mogućnosti zamjene faktora proizvodnje Vremenskog perioda

Mogućnost zamjene faktora proizvodnjeNeki proizvodi i usluge su proizvedene korištenjem jedinstvenih i rijetkih faktora proizvodnje Ovi proizvodi imaju malu ili nultu elastičnost ponude Drugi proizvodi i usluge koji su proizvedeni korištenjem faktora za proizvodnju koji se mogu upotrijebiti za proizvodnju drugih vrsta proizvoda imaju visok stepen elastičnostiZAVISNOST PONUDE OD VREMENSKOG PERIODADa bismo objasnili kako vremenski period utječe na ponudu nekog proizvoda ili usluge potrebno je razgraničiti tri vremenska perioda To su

Trenutni rok Kratki rok Dugi rok

Trenutni rok se definiše kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne može doći do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje (fiksni faktori su tehnologija zgrade postrojenja itd dok su varijabilni rad kapital itd)Kada cijena nekog dobra raste ili opada funkcija ponude u trenutnom roku ostaje nepromijenjena ali cijena prati promjenu tražnje Ako tražnja za nekim proizvodom poraste tada i ravnotežna cijena raste ili ako tražnja opada tada i ravnotežna cijena opadaPrimjeri ovakvih dobara su voće i povrće Ovi proizvodi imaju perfektno neelastičnu funkciju ponude u trenutnom vremenskom periodu (vertikalnu funkciju ponude) Ne može se voće ili povrće u toku jednog dana ili jednog sata proizvesti Isto tako se može uzeti za primjer količine ulovljene ribe koja se u toku jednog dana prodaje na gradskoj tržnici To je tako

14

Mikroekonomija 2012

kratko vremensko razdoblje da ribari nemaju vremena ići na pučinu po novi ulov Ako je tražnja tog dana velika cijena će biti viša nego prethodnog dana Kratki rok je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećati obim angažovanja varijabilnih inputa u prvom redu rada Kratki rok u slučaju prethodno navedenog primjera ulova ribe bi bilo ono vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da se može pronaći izaposliti još nekoliko ribara ili da se eventualno iznajmi još nekoliko brodova Da bi povećali output preduzeća u kratkom roku obično prvo traže od svojih zaposlenih da radeprekovremeno a zatim zaposle i još nekoliko novih radnika Isto tako ukoliko preduzeća žele da smanje svoj output prvo smanje radnicima broj radnih sati a zatim pođu i otpuštati neke radnike U kratkom roku preduzeća nemaju vremena da se u potpunosti prilagode uslovima na tržištu nego samo djelimično Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete U dugom roku se preduzeće u potpunosti prilagođava nastalim promjenama na tržištu U slučaju da povećana tražnja za ribom na tržištu potraje duže vrijeme ribari će odlučiti da kupe novi brod i nove mreže te možda da pronađu novi način ulova ribe Oni također mogu i da otvore vlastite ribnjake U slučaju uzgoja narandži dugi rok traje oko 15 godina To je vrijeme potrebno da bi novozasađene plantaže dostigle svoju zrelost i da mogu davati plodove

TEORIJE PONAŠANJA POTROŠAČAKada razmišljamo o tome kako se ponašaju potrošači onda generalno možemo zaključiti da seneki potrošači ponašaju vrlo racionalno a drugi veoma neracionalno Postoje dvije vrste teorija koje pokušavaju dati odgovor na pitanje od čega zavisi vrijednost nekog proizvoda ili usluge To su Teorija radne vrijednosti i Teorija subjektivne vrijednosti Prva tvrdida je vrijednost proizvoda određena količinom rada koji je utrošen za proizvodnju tog proizvoda ili usluge a druga tvrdi da je lična vrijednost za svakog kupca ta koja opredjeljuje vrijednost proizvodaTEORIJA GRANIČNE KORISNOSTIPristalice ove teorije su zastupali ideju da je moguće egzaktno utvrditi koliko korisnosti potrošaču donosi potrošnja svakog dobra Iznos korisnosti su mjerili UTILIMAVrijednost robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca Prema ovoj teoriji potrebno je posebno posmatrati ukupnu korisnost proizvoda i graničnu korisnost proizvodaTU = Ukupna korisnost koju dobiju potrošači potrošnjom određenog broja proizvodaMU = Granična korisnost proizvoda- iznos korisnosti koju dobije potrošač korištenjem zadnje jedinice proizvodaU sklopu ove teorije spominju se i dva Gossenova zakona Prvi Gossenov zakon govori opromjeni korisnosti jednog dobra na različitim stepenima zadovoljenja potreba Što kupci imaju više nekog proizvoda dodatna jedinica proizvoda vrijedi kupcu sve manje Nakonodređenog broja komada proizvoda vrijednost dodatne jedinice proizvoda postaje negativna (tj MU = negativna vrijednost) Drugi Gossenov zakon pokazuje kako se po skali intenzivnosti potreba redom zadovoljavaju razne potrebe Prvo zadovoljavamo urgentne potrebe (kao što su potrebe za hranom ili vodom) a zatim nakon što do određenog nivoa zadovoljimo ovu vrstu egzistencijalnih potreba prelazimo na zadovoljenje ostalih (npr potrebe za određenim kulturnim sadržajima sportom luksuznim proizvodima itd) Na narednim graficima je prikazano kretanje ukupne i granične korisnosti proizvoda Q pri različitom obimu potrošnje tog proizvoda Na grafiku 38 primjećujemo da ukupna korisnost

15

Mikroekonomija 2012

raste po opadajućoj stopi do određenog nivoa (do 5 jedinice proizvoda) a zatim počinje da opada Na drugom grafiku je prikazano kretanje granične korisnosti koja poslije konzumiranja 5 jedninice proizvoda postaje negativna

Ukoliko postoji mnogo više proizvoda koje potrošač može kupiti postavlja se pitanje kako odrediti pojedine količine Jedan od načina jeste da se uporede odnosi granične korisnosti koje dobije potrošač od potrošnje određenog proizvoda sa cijenom tog proizvoda Ukupna korisnost pri datom iznosu potrošenog dohotka je maksimizirana kada je granična korisnost po potrošenoj KM za sveproizvode jednaka odnosno kada je

Gdje je n broj proizvoda a granična korisnost Konvertibilne marke po njenoj cijeni je jednaka 1 Ova teorija će nam pomoći da shvatimo zašto voda koja iako veoma važna za život ima tako nisku prodajnu cijenu dok zlato i dijamanti (iako mnogo manje važni za život čovjeka) imaju tako visoku cijenu Ovakva situacija može biti objašnjena na sljedeći način Dobijanje dodatne jedinice dijamanata ili zlata je veoma skupo (veliki troškovi ispitivanja nalazišta skupi tehnološki procesi itd) S obzirom da se cijena cjelokupnog dobra određuje na osnovu troškova zadnje proizvedene jedinice proizvoda proizilazi da je cijena dijamanata visoka Sa druge strane troškovi dobijanja dodatnog litra vode su niski pa je i cijena vode na tržištu niskaTEORIJA INDIFERENCIJENeka osoba je indiferentna ako se ne može odlučiti koji proizvod više voli od dva ili više ponuđenih Ukoliko više volimo neke proizvode u odnosu na druge tada kažemo da određeni proizvod preferiramo Što je kriva indiferencije dalje od koordinatnog početka korisnost koju

predstavlja je veća i obrnuto Krive indiferencije imaju sljedeće osobine 1 Opadaju slijeva udesno (negativnog su nagiba)2 Konveksne (ispupčene) su prema ishodištu3 Nikad se ne sijekuSa grafika se vidi da ukoliko potrošač želi da poveća potrošnju nekog dobra mora da smanjipotrošnju drugog Ovakva pojava se naziva ldquogranična stopa supstitucijerdquo Prema teoriji postoji beskonačno krivih indiferencije u koordinatnom sistemu a sve zajedno

16

Odjeća

Hrana

Kriva indiferencije

10 2 3 4 5 6

3

2

1

4

5

6

0

Odjeća

TU10

5

1 62 3 4 50 Q

MU5

0 1 2 3 4 Q5

MU1

p1

=MU 2

p2

=MU 3

p3

= =MU n

pn

=MU I=1

Mikroekonomija 2012

predstavljaju mapu krivih indiferencije Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X a da bi zadržao isti nivo korisnostiGranična stopa supstitucije se računa po formuli

Minus ispred razlomka pokazuje da jedno dobro moramo smanjiti da bismo drugo povećali

OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVACU prethodnim izlaganjima u vezi sa teorijom indiferencije nismo ništa govorili o iznosu dohotka kojim raspolaže potrošač kao ni o cijenama pojedinih proizvoda Ukoliko pretpostavimo da je cijena proizvoda ldquoXrdquo -px a cijena proizvoda ldquoYrdquo - py tada za datiiznos dohotka (I) kojim raspolaže potrošač može kupiti određenu kombinaciju dobara Ukoliko samo kupuje proizvod ldquoXrdquo tada može kupiti (Ipx) proizvoda Na sličan način ukoliko potrošač želi kupiti samo proizvod ldquoYrdquo tada može kupiti (I Py) proizvoda ldquoYrdquoKada na grafiku spojimo ove dvije tačke dobijamo tzv Budžetski pravac koji nam pokazuje kombinacije dobara koje može kupiti potrošač s tim da cijeli iznos dohotka potroši Dio površine između budžetskog pravca i koordinatnih osa predstavlja tzv Budžetsko polje Nakon kupovine kombinacije dobara koje su u budžetskom polju potrošaču ostaje jedan dio dohotka nepotrošen dok kombinaciju proizvoda izvan budžetskog pravca kupac ne može kupiti jer nema dovoljno dohotka S obzirom da je Xbullpx+Ybullpy = I odavde se može izračunati oblik funkcije budžetskog pravca u obliku

gdje je koeficijent nagiba funkcije tražnje

Ukoliko dođe do povećanja dohotka potrošača budžetski pravac se paralelnopomjera udesno i obrnuto ndash ukoliko se smanji dohodak potrošača budžetski pravacse pomjera paralelno ulijevo

17

Odjeća

Hrana

0

Odjeća

Hrana

0

A

(IPx)

(IPx)

(IP

y)

(IPy)

X

YMRS yx

Knjiga (IPx) = 10

Cipele(I Py) = 8

Budžetski

pravac

0

Budžetsko polje

minuspx

p y

Y=minuspx

p y

sdotX+ Ip y

Mikroekonomija 2012

Da bismo sada odredili ravnotežu potrošača prikažimo na grafiku i krive indiferencije i krivu budžetskog pravca U tački gdje budžetski pravac tangira neku od krivih indiferencije je ravnoteža potrošača odnosno uz dati dohodak on ne može dobiti viši nivo korisnosti

Teorija indiferencije se može koristiti kod rješavanja određenih ekonomskih problema Jedan od problema sa kojima se susreću ekonomisti jeste kako kupci reaguju na povećanje cijene nekogproizvoda Oni obično smanjuju potrošnju tog proizvoda ili usluge ali se postavlja pitanje zbog čegaEkonomisti su utvrdili da postoje dva osnovna razloga Prvi razlog je što su kupci zbog porasta cijena realno siromašniji ukoliko nije porastao i njihov dohodak On se naziva efekat dohotka Drugi je razlog to što kupci skuplji proizvod zamjenjuju jeftinijim a koji može na sličan ili identičan način zadovoljiti istu potrebu On se naziva efekat supstitucije Prema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke I na y osi U tom slučaju početna tačka

ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B Međutim s obzirom da je kupac sada siromašniji (jer mu se nije istovremeno povećao dohodak da bismo mogli utvrditi koliko kupac stvarno manje zamjenjuje skuplji proizvod jeftinijim) potrebno je da kupcu namirimo iznos sredstava za koji je on postao siromašniji To ćemo učiniti tako što ćemo ga ponovo vratiti na istu krivu indiferencije U2 gdje se nalazila početna ravnoteža Nova tačka ravnoteže će biti tačka C Horizontalna udaljenost između tačaka B i C predstavlja efekat dohotka a horizontalna udaljenost između tačaka A i C predstavlja efekat supstitucijeHicksova metoda ima jedan nedostatak a to je što ona može posmatrati samo dva proizvodaistovremeno Stoga je Slutsky pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara Postupak razdvajanje je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH Razlika je u tome što mi kupcu kompenziramo iznos za koji je on realno siromašniji ali tako da on može ponovo kupiti istu korpu dobara odnosno da se vrati ponovo u tačku A Pošto pravac JK ima veći nagib od pravca IG on siječe udaljeniju krivu indiferencije U3 Taj iznos koji smo kompenzirali kupcu predstavlja efekat dohotka a pomjeranje sa tačke A u tačku C predstavlja efekat supstitucije

TEORIJA PROIZVODNJEU proizvodnji angažujemo veliki broj faktora proizvodnje (najčešće su to rad kapital sirovine energiju zemljište mašine znanje itd) Preko proizvodnje određenih roba i usluga preduzeća ostvaruju svoj osnovni cilj profitabilno poslovanje Nekada pojedina preduzeća stavljaju u prvi plan neke druge ciljeve kao što su maksimiziranje prihoda minimiziranje troškova pa čak i da imaju gdje zaposliti svoju porodicu no ono što mora biti cilj svakog preduzeća jeste ostvarivanje profita Svi ostali ciljevi moraju u hijerarhiji biti niži Stoga je potrebno analizirati elemente proizvodnje te ukazati na njene osnovne karakteristike a koje dovode do maksimiziranja profita preduzeća U toku proizvodnje se koriste određeni fiksni i varijabilni inputi Fiksni inputi su između ostalog mašine zemljište zgrade itd Varijabilni inputi su npr materijal koji se koristi u direktnoj proizvodnji radna snaga električna energije itd Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u

18

E4

5H

ran a

Od

jeć

a

U 4 U 3

U 2U 1

0

Mikroekonomija 2012

proizvodnji i maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji U opštem obliku proizvodna funkcija se može predstaviti kaoq = f(xyz ) gdje su xyz q gt 0 i predstavljaju inpute u procesu proizvodnje Obično tih inputa ima veliki broj i za svaku proizvodnju su drugačiji U analizi proizvodnje razlikujemo tri funkcije prinosa u odnosu na angažovane inpute To su- Funkcija rastućih prinosa- Funkcija konstantnih prinosa- Funkcija opadajućih prinosaKod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputarezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi A ako angažujemo dva faktora proizvodnje (rad i kapital) tada zaključujemo sljedećeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a i ukupna proizvodnje se poveća za 50tada se radi o funkciji konstantnog prinosa s obzirom na obim proizvodnjeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 30tada se radi od funkciji opadajućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje iAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 70tada se radi od funkciji rastućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnjeKod funkcije konstantnih prinosa povećanje angažovanja novih inputa i povećanje rezultirajućeg outputa je ravnomjerno Ovakva situacija pokazuje da već postoji određena zasićenost proizvodnje sa tim inputom U ovakvoj situaciji bi trebalo razmišljati da se poveća fiksni kapacitet preduzeća kako bi se ponovo otvorila mogućnost pojavljivanja rastućih prinosa Matematički se funkcija proizvodnje može predstaviti na sljedeći načinf(ax ay) = anq agt0Ako je n=1 radi se o konstantnim prinosima (linearno homogena funkcija)Ako je nlt1 o opadajućim prinosima iAko je ngt1 o rastućim prinosimaOpći (prošireni) matematički oblik funkcije proizvodnje je Y=f(LKRSvγ)gdje je L-rad K-kapital R-sirovine S-zemlja v-prinosi y-parametar efikasnosti Na nekim grafikima oznake X i Y pokazuju dva različita proizvodna faktora proizvodnje bez obzira o kojim faktorima je stvarno riječ Postojanje opadajućih prinosa je najnepovoljnije za preduzeća Angažovanje novih inputa dovodi do ispodproporcionalnog smanjenja rezultirajućeg outputaKratki i dugi vremenski periodU kratkom vremenskom periodu neki proizvodni faktori su fiksni a neki varijabilni No u dugom vremenskom periodu svi proizvodni faktori su varijabilni Čak je i tehnologija koja je fiksna u kratkom roku u dugom roku varijabilnaUkupni prosječni i granični fizički proizvod

19

Mikroekonomija 2012

MPx MPgt0MP raste

MPgt0MP opada

MPlt0MP opada

MPlt0MP raste

APx APltMPAP raste

AP=MPAP=max

APgtMPAP opada

TPx TP raste ubrzano

TP raste usporeno TP opada ubrzano

TP opada usporeno

Crvena linija na grafiku 50 pokazuje funkciju ukupnog fizičkog proizvoda On raste do određenog nivoa a nakon toga opada do nule Sa grafika vidimo sljedeće kada je granični fizički proizvod jednak nuli tada je ukupni fizički proizvod maksimalan Nakon tačke C ukupni fizički proizvod počinje opadati a granični proizvod postaje negativanZelena linija na grafiku predstavlja prosječan fizički proizvod On također ima područje rasta i područje u kome opada Dok god je granični fizički proizvod veći od prosječnog prosječni ima tendenciju rasta Postavlja se pitanje u kojoj zoni je proizvodnja poželjna i pri kojem obimu poslovanja je proizvodnja optimalna Preduzeća obično proizvode u prve dvije zone iako se može reći da je najčešći slučaj da preduzeća proizvode u II zoni Na neki način optimum proizvodnje bi bio u tački gdje je ukupna proizvodnja maksimalnaProces proizvodnje predstavlja kombinaciju faktora potrebnih da se proizvede jedinica nekog proizvoda Da bismo mogli izvesti određene zaključke o proizvodnom procesu a jednostavnosti radi obično se posmatraju samo dva faktora proizvodnje - rad i kapital Naravno ni drugi faktori proizvodnje nisu ništa manje važni tehnologija i energija na primjer Prepostavimo da neki proizvod možemo proizvesti sljedećim kombinacijama rada i kapitala Ekonomistima je važno da utvrde koji proizvodni proces je najjefitiniji kako bi mogli imati što niže troškove proizvodnje a samim time i što veći iznos profitaProizvodna funkcija se može prikazati u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom prostoru gdje od broja i količine angažovanih faktora ovisi i nivo ukupne proizvodnje Na grafiku 51 je dat prikaz kretanja ukupne proizvodnje (Y) u zavisnosti od količine angažovanog faktora rada (L) Sa grafika se vidi da ukupna proizvodnja ima određeni rast maksimum a nakon određenog nivoa angažovanosti proizvodnog faktora počinje opadati

20

Mikroekonomija 2012

Ukoliko se u procesu proizvodjne angažuju dva proizvodna faktora recimo rad i kapital tada se ukupna proizvodnja može predstaviti u trodimenzionalnom obliku kao što je prikazano na grafiku 52 Sa grafika je vidljivo da je obim proizvodnje predstavljen vertikalno dok su faktori proizvodnje (rad i kapital) predstavljeni u horizontalnoj ravni Navedene kružne linije predstavljaju izokvante koja pokazuju da se uz različitu kombinaciju faktora rada i kapitala može dobiti isti nivo proizvodnje Osjenčena površina na grafiku predstavlja zonu u kojoj je sa ekonomskog stanovišta opravdano proizvoditi Izvan te površine se resursi ne koriste racionalno jer dolazi do njihovog rasipanjaPovećava se količina upotrijebljenog rada i kapitala a to ne rezultira proporcionalnom povećanju proizvodnje U nastavku ćemo detaljnije analizirati ovu površinu U ovom slučaju korištenjem samo jednog proizvodnog faktora ukupna proizvodnje je jednaka nuli Ne možete ništa napraviti samo sa kapitalom da bi se nešto proizvelo pored novca potreban je i rad

Sa prethodnih grafika je vidljivo da preduzeća imaju određeno područje u kome se proizvodnja može odvijati a da to rezultira maksimalnom efikasnošću korištenja proizvodnih inputa U razgovoru sa direktorom jednog preduzeća saznao sam da je jedan od problema sa kojima se preduzeće suočava to što ima previše zaposlenih radnika u proizvodnim prostorijama Rad u pogonu gotovo da nije bio moguć zbog dvostruko većeg broja radnika od optimalnog koji može raditi u prostorijama gdje se nalaze mašine To je značajno usporilo proizvodni proces dešavale su se česte greške na proizvodima a i zbog gužve nisu mogli propisno odlagati gotove proizvode Sve to skupa je dovelo do niske produktivnosti rada i veoma loših međuljudskih odnosa među zaposlenim Zbog toga se u procesu proizvodnje

21

Mikroekonomija 2012

mora voditi računa o uskim grlima u proizvodnji i na vrijeme planirati povećanje fiksnih faktora koji mogu postati kočnica rastu preduzeća U kratkom roku jemoguće povećavati proizvodnju samo dodatnim angažovanjem varijabilnih inputa kao što su radna snaga energija sirovine itd dok je u dugom vremenskom periodu moguće povećavati i fiksne kapacitete Prosječan fizički proizvod (grafik 56) je količnik ukupnog outputa sa angažovanim varijabilnim faktorom proizvodnje Možemo ga izračunati kao tangens ugla(nagib) radijus vektora povučenog iz koordinatnog početka na odabranu tačku ukupnog proizvoda ili preko formule APx = TPx Vi Granični fizički proizvod predstavlja prirast ukupnog proizvoda angažovanjem dodatne jedinice varijabilnog inputa

Grafikon 56

Možemo ga izračunati putem prethodne formule ili tangensom ugla što ga zatvara tangenta sakoordinatnim početkom Što je strmiji nagib tangente granični fizički proizvod je veći Predstavljen je na grafiku 57

Zakon opadajućih prinosaZakon opadajućih prinosa kaže da ukoliko se utrošak jednog faktora sukcesivno povećava u jednakim količinama a utrošci ostalih faktora ostaju isti ldquoiza neke tačkerdquo rezultirajući prirasti proizvoda će se početi smanjivati On važi kada je1 Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se2 Utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan

22

T nminusT nminus1

XnminusX nminus1

= ΔTPΔX

=MP

Mikroekonomija 2012

3 Postoji mogućnost variranja jednog ili više faktora4 ldquoIza neke tačkerdquo odnosno iza uobičajenog utroška

Izokvanta predstavlja pokazatelj za identifikaciju svih mogućih alternativnih kombinacija količina utrošaka datih faktora proizvodnje što su tehnički kadre proizvesti output istog nivoa Ona je predstavljena linijom na grafiku koja opada slijeva udesno Na primjer uz različite kombinacije mašina i zaposlenih možemo proizvesti isti proizvod

Ekonomisti nastoje da utvrde koja od ovih alternativa imaju najmanje troškove implementacije U koordinatnom početku postoji beskonačno izokvanti Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka ona pokazuje veći obim proizvodnje Na grafiku 59 je dat prikaz nekoliko izokvanti u koordinatnom sistemu Izokvante se ne mogu sjeći jer bi u tom slučaju uz istu kombinaciju proizvodnih inputa bilo moguće proizesti različit nivo outputa

Za izokvantu je karakteristična granična stopa supstitucije (grafik 60) Ona pokazuje da ukoliko želimo povećati korištenje određenog proizvodnog inputa uz zadržavanje istog nivoa proizvodnje drugi proizvodni input mora biti smanjen u određenoj mjeri Ona seračuna se preko formule

Minus u formuli pokazuje da ako povećamo potrošnju jednog inputa potrošnju drugog moramo smanjiti Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno Što manje imamo resursa X sve smo manje spremni da gadodatno mijenjamo za resurs Y kojeg imamo sve više Suviše velika zaposlenost jednog faktora pri datoj tehnologiji izaziva više gubitka nego dobitaka

23

party

partx

Y

X

MRS yx=minuspart ypart x

Mikroekonomija 2012

S obzirom da su izokvante kružne linije relevantnopodručje proizvodnje je samo u prvom kvadrantukoordinatnog sistema Tačke u kojima nagibi izokvantiimaju vrijednost nula povežemo jednom linijom idobijemo bdquoLiniju grebena proizvodne površineldquo (područjeOMO na grafiku 61) Izvan ovog područja nije opravdanoproizvoditi jer nastaje rasipanje resursa

Da bi se mogla odrediti optimalna kombinacija faktora proizvodnje koja daje rezultirajući poželjni output potrebno je imati informacije o tome sa kojim novčanim sredstvima preduzeća raspolaže Kada znamo na koje načine možemo proizvesti isti output onda u analizu uvodimo i troškove da vidimo Koja kombinacija faktora najmanje košta Odgovor na to pitanje daje izotroškovni pravac Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje uz jednaki novčani izdatak Jednačina tog pravca glasi px bull qx + py bull qy =TC

Odnosno ako se riješi po qy imamo

Gdje su qx i qy količine koje preduzeće kupuje a px i py cijene po kojima plaća pojedine faktore U koordinatnom sistemu može postojati beskonačno različitih budžetskih pravaca kao što može uslovno rečeno postojati beskonačno različitih budžeta za različite proizvodnje Što je veći iznos budžeta kojeg preduzeće može potrošiti na nabavku faktoraproizvodnje to je izotroškovni pravac više udaljen od koordinatnog početka Odnos između cijena na X i na Y osi predstavlja nagib izotroškovnog pravca Da bi se mogla odrediti ravnotežna pozicija preduzeća u procesu proizvodnje potrebno je uporediti izotroškovni pravac sa izokvantama U tački u kojoj je izotroškovni pravac tangenta na izokvantu preduzeće je u ravnoteži i ima optimalnu kombinaciju

proizvodnje datog nivoa outputaU ravnoteži postoji jednakost

Odnos graničnog fizičkog proizvoda svakog faktora proizvodnje i njegove cijene je jednak Na grafiku64 je pokazano da je u tački E optimalna kombinacija angažmana rada i kapitala uz pomoć kojih seostvaruje proizvodnja od 50 komada proizvoda

Ako se posmatraju ravnoteže u dužem vremenskom periodu dobijemo putanju ekspanzijepreduzeća jer preduzeće stalno nastoji da bude racionalno i da uz najmanje troškova proizvede planirane količine outputa Putanje ekspanzije u dugom roku je prikazana na grafiku 65 i predstavljena je zelenom

24

q y=minusp x

p y

qx+TCpy

MPx

p y

=MP y

p y

Mikroekonomija 2012

Važno je napomenuti kako tehnološke promjene utječu na izokvante preduzeća Tehnološkepromjene su u vidu inovacija novih proizvoda novih izvora energije novih i boljih materijala (nproptička vlakna) prihvatljivijih tehnoloških procesa itd Tehnološke promjene i unapređenja smanjuju potrebe za resursima a istovremeno zadržavaju nivo proizvodnje na istom nivou Na grafiku 66 je dato pomjeranje izokvanti nastalo kao rezultat tehnoloških unapređenja Pri svim obimima korištenja smanjuje se angažovanje potrebnih resursa bez promjene rezultirajućeg nivoa proizvodnje U jednoj ekonomiji je potrebno vrštiti stalna unapređenja kako bi se oskudni resursi štedjeli i što bolje iskoristili za proizvodnju neophodnih proizvoda i usluga

TEORIJA TROŠKOVATroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje Svako preduzeće ima drugačiju strukturu troškova koja se razlikuje zavisno od vrste i veličine preduzeća područja na kome preduzeće posluje organizacije broja zaposlenih itd Kako faktori koji se angažuju u procesu proizvodnje mogu biti fiksni i varijabilni tako i troškovi u preduzeću mogu biti fiksni i varijabilni Razlikujemo troškove u kratkom i dugom vremenskom periodu Ova podjela proizilazi iz činjenice da su u kratkom vremenskom periodu neki inputi u proizvodnji fiksni a neki varijabilni dok su u dugom vremenskom periodu svi inputi u proizvodnji varijabilni Zbog toga su u dugom vremenskom periodu svi troškovi varijabilni Troškovi u dugom vremenskom periodu su planski troškovi i preduzeća nastoje da postignu strukturu troškova onakvu kakvu su planirali na početku razdoblja Troškovi nisu nepromjenjiva kategorija Oni se kontinuirano mijenjaju u zavisnosti od promjene poslovanja preduzeća i u zavisnosti od promjena količine ili cijene inputa Ukupne troškove u preduzeću dobijemo kada zbrojimo

izdatke za fiksne i varijabilne faktore ili

gdje je Xi iznos angažovanih inputa a Pi cijena svakog inputa Podsjetimo se definicije troškova koja kaže da bdquoTroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnjeldquo Troškovi se izražavaju u novčanim jedinicama (KM) Troškove možemo podijeliti na eksplicitne i implicitne U eksplicitne troškove spadaju svi onitroškovi koje možemo računovodstveno evidentirati tj

25

nTC = sum XiPi

i=1

Putanja ekspanzije

u dugom roku

Rad

Kapital

Q=15

Q1=15

0

Mikroekonomija 2012

troškovi plata radnika troškovi plaćene kamate troškovi amortizacija troškovi iznajmljivanja prostorija troškovi repromaterijala itd

Implicitni troškovi se definišu na sljedeći način Implicitni (oportunitetni) troškovi predstavljaju iznos koji bismo mogli ostvariti alternativnom upotrebom angažovanih resursa Na osnovu procjene saznajemo veličinu oportunitetnih troškova Oni su značajni pri donošenju poslovnih odluka jer preko njih utvrđujemo da li smo na najbolji način investirali i utrošili svoje resurse (novac vrijeme znanje itd) Zbog različitih vrsta troškova razlikujemo i različite vrste profita Tako možemo govoriti o poslovnom i ekonomskom profitu Također možemo govoriti i bruto i neto profitu Poslovni profit predstavlja razliku između svih ukupnih prihoda preduzeća i svih računovodstvenih troškova preduzeća Računovodstveni troškovi su samo oni troškovi za koje postoji dokumenat da je određeni iznos sredstava plaćen za nešto To je obično faktura onog ko je robu isporučio drugom preduzeću i koju je to drugo preduzeće obavezno platiti POSLOVNI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash EKSPLICITNI (RAČUNOVODSTVENI) TROŠKOVI Ekonomski profit je šira kategorija od poslovnog profita On se računa kao razlika između svih ukupnih prihoda preduzeća i zbira eksplicitnih (računovodstvenih) i implicitnih troškova Implicitni troškovi se nekada nazivaju i oportunitetni i u stvari pokazuju izgubljenu zaradu koju niste ostvarili zato što ste novac investirali negdje drugo a ne u tu konkretnu djelatnost Pošto smo novac mogli investirati u veoma mnogo projekata i iz njih ostvariti različite prihode onda se postavlja pitanje koji prihod predstavlja oportunitetni trošak Samo najveću od tih potencijalnih zarada koje niste ostvarilinazivamo oportunitetni trošak preduzećaEKONOMSKI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash (EKSPLICITNI + IMPLICITNI) TROŠKOVIPorez u preduzeću se obračunava samo na poslovni profit On se prikazuje u bilansu stanjapreduzeća28 Pored kategorije profita u literaturi nailazimo i na termin ekstraprofita On ima nekoliko sinonima no između njih u suštini ne postoji razlikaEkstraprofit = ekonomski profit = čisti profitEkstraprofit je višak profita koji preduzetniku ostaje nakon podmirivanja svih troškova i zarade prosječnog profita (prosječne dobiti) Prosječan profit je uključen u prosječne ukupne troškove preduzeća Prosječan profit (prosječna dobit normalni profit) je minimalna naknada koja može zadržati preduzetnikov novčani kapital i njegove preduzetničke sposobnosti i napore u datoj aktivnosti U mikroekonomskoj teoriji se razlikuju individualni i društveni troškovi proizvodnje Individualni troškovi proizvodnje su vezani za pojedinačno preduzeće (svi njegovi troškovi) Društveni troškovi proizvodnje predstavljaju sumu svih troškova u nekoj privredi s tim što su u ove troškove uključeni i troškovi koje imaju druga preduzeća zbog našeg poslovanja (troškovi zagađenja troškovi čišćenjatroškovi zaštite itd) Također susreću se termini bdquoEksterna ekonomijaldquo i bdquoEksterna disekonomijaldquo a koji su vezani za kategoriju troškova preduzeća Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova Postoje dva osnovna pristupa teoriji troškova preduzeća Postoje tzv bdquoTradicionalna teorija troškovaldquo i bdquoSavremena teorija troškovaldquo U nastavku ćemo dati prikaz svake od ove dvije vrste troškovaTradicionalna teorija troškovaKratkoročni troškovi

26

Mikroekonomija 2012

Po tradicionalnoj teoriji razlikujemo dugi i kratki rok a sve troškove dijelimo na ukupne fiksne i ukupne varijabilne troškove Oni se označavaju različitim oznakama ali je već usvojeno da se koriste oznake koje predstavljaju skraćenice od početnih engleskih riječi za troškove (akronime) Ukupni prosječni troškovi prosječni varijabilni troškovi i granični troškovi prema ovoj teoriji imaju oblik slova U Ukupni troškovi u kratkom roku se označavaju sa SRTC ili TC Ukupni troškovi dugog vremenskog perioda se označavaju sa LRTC ili LTC Obje varijante su ispravne Ukoliko se radi o prosječnim troškovima dodajemo slovo A tako da imamo SRATC i LRATC (odnosno SATC ili LATC) Ukupni troškovi u kratkom roku jednaki su zbiru ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova tj SRTC = FC + VCFiksni troškovi proizvodnje su onaj dio ukupnih troškova proizvodnje čija veličina ne ovisi o obimu proizvodnje Varijabilni troškovi su oni troškovi koji rastu sa povećanjem nivoa outputa U fiksne troškove spadaju1 troškovi anuiteti i kamate na zajmove preduzeća2 troškovi premije osiguranja3 troškovi amortizcija4 troškovi plate top menadžmenta5 troškovi zemljarina itdU varijabilne troškove spadaju1 troškovi pomoćnog materijala2 troškovi sirovina3 troškovi pogonske energije4 troškovi plata radnika itdVeličina varijabilnih troškova u odnosu na obim proizvodnje može rasti1048707 proporcionalno1048707 degresivno1048707 progresivnoProsječni ukupni troškovi (ATC) su ukupni troškovi proizvodnje obračunati na jedinicu ostvarene proizvodnje

Prosječni ukupni troškovi u preduzeću se dobiju kao zbir prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova tj SRATC = AVC + AFCProsječni fiksni troškovi se dobiju kada se ukupni fiksni troškovi podijele sa obimom proizvodnje Sa povećanjem proizvodnje oni konstantno opadaju

Prosječni varijabilni troškovi dobiju kada se ukupni varijabilni troškovi podijele sa obimom proizvodnje

Granični troškovi predstavljaju povećanje ukupnih troškova kada se proizvodnja poveća za jednu jedinicu Izračunavaju se preko formule

U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova pa se računaju po formuli

27

ATC=TCQ

AFC=TFCQ

AVC=TVCQ

MC=TC1minusTC

Q1minusQ= ΔTC

ΔQ

MC=VC1minusVC

Q1minusQ= ΔVC

ΔQ

Mikroekonomija 2012

Podsjetimo se da varijabilni troškovi imaju tri zone To su zona degresivnih proporcionalih i progresivnih troškova Kako su varijabilni troškovi sastavni dio ukupnih troškova i ukupni troškovi imaju tri zone Preduzeća nastoje proizvoditi onaj obim proizvodnje pri kojem su mu prosječni ukupni troškovi minimalni a ukupni troškovi se nalaze u zoni proporcionalnih troškova Tačka A se naziva bdquoPrag zakona o prinosimaldquoTačka B se naziva bdquoTačka zatvaranjaldquoTačka C se naziva bdquoTačka pokrićaldquoNavedene tri tačke pokazuju sljedećeTačka A pokazuje da se u toj tački minimiziraju granični troškovi U toj tački se iz zone rastućih prinosa prelazi u zonu opadajućih prinosa Zbog toga se ova tačka i naziva prag zakona o prinosimaTačka B pokazuje da su prosječni varijabilni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu niža od iznosa minimalnih prosječnih varijabilnih troškova preduzeće u dužem vremenskom periodu prestaje sa radom Ono ne može pri toj cijeni pokriti sve prosječne fiksne (a samim tim i troškove amortizacije) i dio prosječnih varijabilnih troškova Zbog toga preduzeće neće imati dovoljno sredstava da zamijeni postojeću dotrajalu tehnologiju kada se postojeća amortizira a ne može pokriti ni dio npr troškova plaća ili pogonske energijeTačka C se naziva tačka pokrića i pokazuje obim proizvodnje gdje su prosječni ukupni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu jednaka ovim minimalnim troškovima tada preduzeće ostvaruje samo prosječan profit Ako je cijena veća od minimuma prosječnih ukupnih troškova tada preduzeće ostvaruje ekstraprofit

Dugoročni troškoviU dugom roku su svi faktori proizvodnje varijabilni pa su zbog toga i svi troškovi u dugom roku varijabilni Funkcija dugoročnih troškova zavisi od

nivoa proizvodnje tehnologije cijene faktora

dok funkcija kratkoročnih troškova zavisi i od cijene fiksnih faktora Pretpostavimo da postoji pet različitih veličina preduzeća Tada ćemo imati i pet različitih krivihkratkoročnih prosječnih ukupnih troškova (SATC) predstavljenih na grafiku 71 sa optimalnim kapacitetima postrojenja Q1 Q2 Q3 Q4 i Q5

28

TC

QTC

TVC

TFC

TVC

TFC

Q

TFCQ

AFC ATC AVC MC M

C

ATC

AVC

AFC

Q

0

B

C

A

Mikroekonomija 2012

Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) pokazuje najmanji trošak proizvodnje pri određenom kapacitetu proizvodnje Ova kriva obuhvata-obavija kratkoročne prosječne ukupne troškove sa donje strane kratkoročnih troškova Sa grafika ćete primijetiti da nakon 4 obima proizvodnje minimum prosječnih ukupih troškova je na nešto višem nivou nego što je to bio prethodno Ovo nam pokazuje da se ne može beskonačno mnogo povećavati kapacitet proizvodnje a da to dovede do stalnog snižavanja minimuma prosječnih ukupnih troškova Razlozi prvenstveno leže i brzom povećanju troškova upravljanja velikimpreduzećem Trošak upravljanja po svom iznosu premašuju iznos u kome je smanjen prosječni fiksni trošak nastao zbog povećanja obima proizvodnje Zbog toga u zbiru prosječni ukupni trošak ima nešto veću vrijednost u svom minimumu

Za obim proizvodnje Qopt kažemo da je optimalna veličina postrojenja Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv Ekonomija obima a nakon njega disekonomija obima Ekonomija obima postoji samo do tačke Qopt odnosno troškovi u preduzeću opadaju samo do obima proizvodjne QoptSavremena teorija troškovaKratkoročni troškoviSavremena (moderna) teorija troškovakao i tradicionalna teorija razlikuje kratkoročne i dugoročne troškove Kratkoročni troškovi se također dijele na fiksne i varijabilne Osnovna razlika između ove dvije teorije jeste tzv Rezervni kapacitet Preduzeće ne gradi kapacitet koji je dovoljan za proizvodnju procijenjene količine prodaje nego gradi veći kapacitet zbog sezonskih oscilacija ili pretpostavke da će preduzeće u budućnosti rasti Uspostavljanjem rezervnog kapaciteta preduzeće postaje fleksibilnije i može lakše odgovoriti na povećanu tražnju na tržištu a i sam rast preduzeća je lakši kada postoji uspostavljena infrastruktura preduzeća Fiksni troškovi uključuju iste vrste troškova kao i kod tradicionalne teorije Grafički prosječni fiksni troškovi po savremenoj teoriji se mogu predstaviti na sljedeći način prosječni fiksni troškovi opadaju kako se povećava obim proizvodnje (plava linija na grafiku) Kada se preduzeće približi optimalnomiskorištavanju kapaciteta u upotrebu se pusti i rezervni kapacitet S obzirom da se amortizacija ne obračunava na stalna sredstva koja nisu puštena u rad nakon puštanja u

29

SATC

Q

LTC

Qo

pt

SRATC1 SRAT

C2 SRATC5

SRATC4

SRATC3

SATC

Q0

Q

1

Q

2

Q

3

Q

4

Q

5

Mikroekonomija 2012

upotrebu dolazi do skoka prosječnih fiksnih troškova Nakon daljeg povećanja proizvodnje prosječni fiksni troškovi (predstavljeni crvenom linijom) nastavljaju padati kao i prethodno Prosječni varijabilni troškovi po savremenoj teoriji uključuju također iste troškove kao i u tradicionalnoj teoriji stim što se njihovo kretanje razlikuje Sa grafika je vidljivo da prosječni varijabilni i granični troškovi imaju u rasponu rezervnog kapaciteta ravno dno koja pokazuje da ovi troškovi ostaju konstatni bez obzira na povećanje proizvodnje Stoga povećanje korištenja kapaciteta između nivoa X1 i X2 ne uzrokuje povećanje prosječnih troškova Preduzeća obično koriste kapacitet u rasponu između 23 i 34 uspostavljenog kapaciteta (što je na grafiku 73 bliže tački X2)( fali dva grafikona)Prosječni ukupni trošak se za svaki nivo proizvodnje dobiva sabiranjem prosječnih fiksnihprosječnih varijabilnih troškova i prosječnog profita preduzeća Po savremenoj teoriji kriva SATC konstantno opada do nivoa proizvodnje gdje se rezervni kapacitet iscrpljuje Ovo je predstavljeno na grafiku 74 Iznad tog nivoa proizvodnje prosječni ukupni troškovi počinju rasti Granični troškovi (MC) će sjeći krivu prosječnih troškova u njenom minimumu odnosno iza tačke A na grafiku

Dugoročni troškovibdquoDugoročni troškovi se dijele na troškove proizvodnje i troškove upravljanja Kako obim proizvodnje raste troškovi proizvodnje opadaju ali troškovi upravljanja rastu Međutim smanjenje troškova proizvodnje je obično veće od povećanja troškova upravljanja tako da ukupni troškovi opadaju Po savremenoj teoriji kriva ukupnih dugoročnih troškova ima oblik slova L a ne slova U Kriva se dobija na sljedeći način za svako kratkoročno razdoblje imamo krivu SRATC koja u sebi uključuje troškove proizvodnje administrativne troškovedruge fiksne troškove i normalni profit Krivu LAC dobijamo spajanjem tačaka na krivim SATCEmpirijske funkcije troškova32Funkcije troškova mogu se izraziti u u matematičkom obliku Postoje različiti oblici tih funkcijaTC = aq + cTC = aq2 + cTC = aq2 + bq +cTC = aq3 + bq2 + cq + d

U funkciji TC = aq2 + c parametar a predstavlja direktni trošak po jedinici proizvodnje dok parametar c predstavlja fiksne troškove Ako je direktni trošak proizvodnje 200 KM a fiksni 1000 KM tada je funkcija troškova TC = 200q + 1000 Ukoliko znamo funkciju ukupnih troškova na osnovu nje možemo izračunati i neke druge troškove npr ATC MC AFC itd

30

Q

C

MC

0

SAVC

MC

A

SATC

AFC

23 2

3 23

23

Q Output

C

LAC0

SATC1 SA

TC2 SATC3

SATC4

Mikroekonomija 2012

Iz prethodnog primjera TC = 200q + 1000 ukupne prosječne troškove dobijamo na sljedeći način

qq

q

q

TCATC

0001200

0001200

te funkcija ima oblik q

ATC0001

200

Funkcija graničnih troškova se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova tj

2000001200 qTCMC Što znači da su granični troškovi paralelni sa X-osom na nivou od 200 KM

31

Page 2: Mikroekonomija Moja Skripta

Mikroekonomija 2012

Bez adekvatne primjene pri rješavanju konkretnih problema u ekonomiji niti jedna teorija nema veći značaj Stoga se primjenom mikroekonomske analize mikroekonomska teorija spušta na ravan upotrebljivosti i korisnosti

TRŽIŠTE I DRŽAVA U MODERNOJ PRIVREDITržište predstavlja mjesto na kome se susreću ponuda i tražnja proizvodaPonuda i tražnja se kao što smo prethodno naglasili mogu susresti na nekom fizičkom ili na nekom virtuelnom mjestu Obično se na tržištu pojavljuju proizvođači i kupci no nekada je neophodno da se na tržištu pojavi i država kako bi uspostavila određena pravila po kojim će se razmjena odvijati Tržišta putem cijena rješavaju osnovne ekonomske probleme Svi učesnici na tržištu posmatraju cijene i na bazi njih donose svoje odluke Ako neko od proizvođača očekuje da poraste cijena proizvoda kojeg on prodaje on će ga zadržati neko vrijeme kako bi ga prodao po višoj cijeni Sa druge strane ako kupci zaključe da da će cijena tog proizvoda porasti u narednom periodu nastojat će što prije doći do tog proizvoda ako im je on potreban Znači cijene su te koje koordiniraju odlukepotrošača i proizvođača na tržištu Kada govorimo o tržištu potrebno je naglasiti da postoji mogućnost da neki od učesnika na njemu žele kupiti finalne proizvode koje će oni lično potrošiti Takvo tržište se naziva tržište finalnih dobara (proizvoda) Na drugoj strani neki učesnici žele nabaviti (polu)proizvode koje će iskoristiti za dalju proizvodnju drugih proizvoda i takvo tržište nazivamo tržište proizvodnih faktoraTRŽIŠTE POTPUNE KONKURENCIJE

Na nekim tržištima pojavljuje se veliki broj učesnika i na strani ponude i na strani tražnje Ako se na tržištu razmjenjuje proizvod koji je homogen (kao što su na primjer pamuk nafta dionice zlato i sl) i ako učesnici mogu bez većih poteškoća ulaziti na tržište i izlaziti sa njega tada takvo tržište nazivamo tržište potpune ili čiste konkurencije Obično je na ovim tržištima država veoma malo prisutna a učesnici samostalno odlučuju o načinu poslovanjaFUNKCIJE DRŽAVE I TRŽIŠTA

Država ima određene funkcije (uloge) na tržištu To su aktivnosti koje su usmjerene na promoviranje jednakosti putem progresivnih poreskih stopa transfernih plaćanja

određenih subvencija i sl obezbjeđenje određenih dobara i usluga za koje privatni kapital nema interesa (kao što

su policija vatrogasci vojska socijalne ustanove itd) promoviranje i obezbjeđenje makroekonomskog rasta i stabilnosti privrede (u što

spadaju fiskalna i monetarna politika) Reguliranje i kontrola određenih eksternalija na tržištu kao na primjer zagađenje

okoline kontrola o skladištenju opasnih materija propisivanje određene zaštitne opreme za

radnike itdI tržište ima svoje određene funkcije To su alokativna selektivna distributivna informativna i razvojna funkcija Možemo govoriti i o vrstama tržišta kao što su lokalno tržište regionalno tržište nacionalno tržište globalno tržište tržište nafte i naftnih derivata tržište vrijednosnih papira tržište faktora proizvodnje trgovina na veliko trgovina na malo itdMIKROEKONOMIJA I MAKROEKONOMIJA

Postoji razlika između Mikroekonmije kao ekonomske discipline i Makroekonomije Razlika se prije svega ogleda u predmetu proučavanja Dok Mikroekonomija proučava pojedinačne učesnike na tržištu kao što su kupci proizvođači ili država (kada ima svojstvo nekog

2

Mikroekonomija 2012

regulatora) Makroekonomija proučava privredu u cjelini Makroekonomija ima svoja četiri osnovna područja a to su1 Politika (ne)zaposlenosti na nivou cijele ekonomije Kako smanjiti nezaposlenost na nivo da svi oni koji žele raditi imaju i gdje da rade2 Bruto domaći proizvod (GDP) jedne države Kako da se ukupna proizvodnja u jednoj privredi poveća3 Obezbjeđenje rasta i razvoja privrede ali i njene stabilnosti kako se ne bi dešavala npr velika inflacija4 Upravljanje uvozom i izvozom Cilj je da se formira ravnoteža uvoza i izvoza iz jednedržave jer ni prevelik deficit ni prevelik suficit dugoročnije gledano nisu povoljni za privredu Da bismo mogli proučavati makroekonomske pojave moramo shvatiti i razumjeti mikroekonomske jer su one osnova na bazi kojih nastaju i prilike u cijeloj nacionalnoj ekonomiji

TEMELJNI ELEMENTI PONUDE I TRAŽNJEOsnovna pitanja ekonomije koja glase1 Šta proizvoditi2 Kako proizvoditi3 Za koga proizvoditiTražnja je količina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri svim cijenama u određenom razdoblju i na određenom tržištu Tražnja se predstavlja grafički uz korištenje krivih linija ili linearnih funkcija Obično je opadajuća slijeva udesno a u izuzetnim slučajevima može i da bude rastuća Obilježava se slovom d (Engl demand) Velikim slovom (D) se obilježava granska tražnja a malim slovom (d) individualna Za razliku od tražnje često analiziramo količinu proizvoda koji se na tržištu traži pri tačno određenoj cijeni Tražena količina je količina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri tačno određenoj cijeni u određenom razdoblju i na određenom tržištu Tražena količina se obično obilježava slovom Q (Engl Quantity) Efekat dohotka je pojava da sa poskupljenjem određenog proizvoda dolazi do smanjenja tražnje za tim proizvodom jer su kupci realno siromašniji dok je efekat supstitucije postupak zamjene skuplje robe jeftinijom od strane kupaca kada cijena jedne robe raste Determinante tražnje suProsječni dohodak potrošača nam govori koliko on može maksimalno sredstava potrošiti naproizvode i usluge Jedan dio sredstava potrošači štede a jedan dio troše Što je prosječan dohodak potrošača viši oni će biti u mogućnosti kupovati veću količinu nekog proizvodaBroj kupaca je također važna determinanta tražnje na tržištu Veći broj kupaca znači i veću potrošnju proizvoda i usluga Danas većina svjetskih kompanija ima za cilj da pristupe nacionalnom tržištu Kine s obzirom da je to tržište sa gotovo 15 milijardi potrošača Kada biste svakome potrošaču prodali po jedan par cipela prosječne cijene od 50 KM to bi ukupno iznosilo 75 milijardi KMSistem potreba je u osnovi tražnje na tržištu Potrebe potrošača predstavljaju najznačajniju determinantu tražnje za proizvođače jer oni svojim proizvodima i uslugama nastoje zadovoljiti njihove potrebe U mjeri u kojoj uspješno zadovoljimo te potrebe imat ćemo i uspješan biznisUkus potrošača je determinanta koja se često mijenja Ukusi potrošača su posebno važni za biznise koji su vezani za ponudu različitih vrsta prehrambenih proizvoda kao na primjer u proizvodnji hrane i napitaka u ponudi restorana u proizvodnji različitih vrsta specijaliteta i slKretanje budućih cijena je važno i za ponuđače i za potrošače Ako ste planirali kupiti automobil ili stan svakako ćete pratiti kakav trend imaju cijene na tržištu Tako je prije uvođenje poreza na dodanu vrijednost potpisan veliki broj kupoprodajnih ugovora za

3

Mikroekonomija 2012

kupovinu stanova s obzirom da se od 01 januara 2006 godine na nove stanove plaća dodatnih 17 poreza Također ukoliko se očekuje opadanje cijena tada kupci ako mogu sačekaju sa kupovinom kako bi platiti manjeCijene proizvoda povezanih sa dotičnim dobrom u određenoj mjeri utječu na tražnju za timdobrom Danas veliki broj proizvoda trošimo skupa Ne možemo koristiti automobil bez goriva ili automobilskih guma U zavisnosti od visine cijena komplemenata ili supstituta ovisi i tražnja za posmatranim proizvodomPreferencije potrošača su također važna determinanta tražnje Neki kupci automobila preferiraju sigurnost i udobnost drugi snagu motora i izgled a trećima je važna potrošnja i niska cijena održavanjaPod posebnim utjecajima možemo podrazumijevati veliki broj faktora Neki proizvodi se konzumiraju ili ne konzumiraju iz religijskih razloga u toku žestokih zima mnogostruko se povećava tražnja za plinom ili drugim energentima koji se koriste za grijanje Cvijeće se najviše traži 8 marta i u toku praznika itd Posebni utjecaji mogu nekada biti najznačajnija determinanta tražnjeSKALA TRAŽNJE

Kao što smo prethodno naveli skala tražnje predstavlja tebelarni prikaz odnosa cijena i potraživanih količina proizvoda pri svim cijenama koje se uobičajeno formiraju na tržištuPROMJENA TRAŽNJE I PROMJENA TRAŽENE KOLIČINE

Ukoliko se promijene ostale determinante tražnje osim cijene dolazi do promjene tražnje na tržištuPromjena se na grafiku manifestuje pomjeranjem cijele funkcije tražnje Ukoliko promjena neke od determinanti osim cijene dovede do povećanja tražnje funkcija tražnje na grafiku se pomjera udesno i obrnuto Ako se promijeni cijena kao jedna od determinanti tražnje na grafiku dolazi do pomjeranja ravnotežne tačke uz ili niz funkciju tražnje tj do dolazi do promjene ravnotežne količinePROMJENA PONUDE

Slična situacija je i kod promjene ponude i ponuđene količine Ukoliko se promijeni cijena nekog proizvoda a ostale determinante ostanu nepromijenjene dolazi do povećanja ponuđene količine na tržištu Tada se ravnotežna tačka kreće uz funkciju ponude i obrnuto Sa druge strane ako se promijeni neka od ostalih determinanti ponude pomjera se cijela funkcija ponudeS obzirom da funkcija tražnje i funkcija ponude uzete zajedno daju mnogo prostora za analizu potrebno je da se prilikom analiziranja uzmu u obzir istovremeno obje funkcije Ovo je važno isključivo zbog toga što i ponuđači i potrošači nastoje da odrede cijenu na tržištu koja će biti ravnotežna Ravnotežna cijena se uobičajeno obilježava sa Pe a ravnotežna količina sa Qe Pri ravnotežnoj cijeni na strani ponude neće biti viška proizvedenih roba i usluga (tj neće postojati zalihe proizvoda) a sa druge strane na potražnoj strani neće postojati kupci koji nisu mogli nabaviti dotično dobro ili uslugu Potrebno je naglasiti da niti funkcija tražnje niti funkcija ponude u određenom vremenskom periodu nisu statične nego se mijenjaju u zavisnosti od promjena determinanti kojeimaju intenciju da se vremenom mijenjaju Također je potrebno naglasiti da se i ponuda i tražnja mijenjaju nezavisno jedna od druge odnosno da su autonomne varijableRAVNOTEŽA PONUDE I TRAŽNJE

Ukoliko je cijena na tržištu veća od ravnotežne javljaju se viškovi proizvoda u obliku zaliha koje preduzećacirc ne mogu prodati Ovakva situacija ne odgovara preduzećima ali odgovara potrošačima jer na tržištu ima dovoljno proizvoda da kupci podmire svoju tražnju Obrnuta je situacija sa nižom cijenom od ravnotežne Na tržištu se javljaju nestašice proizvoda što dovodi kupce u nepovoljan položaj Određivanje ravnotežne cijene za neki proizvod se dešava

4

Mikroekonomija 2012

u dužem vremenskom periodu Preduzeća vrše proizvodnju zatim plasiraju proizvode na tržište Ukoliko se zalihe počnu gomilati tada sesmanjuje ili proizvodnja ili cijena proizvoda Ako je cijena preniska i postoji problem nestašice proizvoda tada kupci u nastojanju da dođu do proizvoda počinju nuditi višu cijenu Viša cijena dovodi do povećanja ponude na tržištu Rast cijene se nastavlja sve do formiranja cijene koja je je ravnotežna odnosno na nivou PE Kada tražnja raste a ponudaostaje nepromijenjena tada i ravnotežna količina i ravnotežna cijena rastua kada tražnja opada i ravnotežna količina i ravnotežna cijena opadaju Povećanje ponude uz nepromijenjenu tražnju vodi do niže ravnotežne cijene na tržištu i do veće ponuđene količine Ako se poveća ponuda i tražnja istovremeno ravnotežna cijena može biti veća jednaka ili manja dok ravnotežna količina u svakom slučaju postaje veća I obrnuto vrijediKada se i ponuda i tražnja smanje ravnotežna količina se smanjuje a ravnotežna cijena može biti veća jednaka ili manja Ponuda raste a tražnja se smanjujeu tom slučaju cijena opada a ravnotežna količina može biti veća jednaka ili manjaIsto tako kada tražnja raste a ponuda opada ravnotežna cijena raste a ravnotežna količina može biti manja jednaka ili veća od početne

UKUPNA PROSJEČNA I GRANIČNA VELIČINAUkupni proizvod = Total Product (TP)Prosječni proizvod = Average Product (AP)Granični proizvod = Marginal Product (MP)Ukupni proizvod (TP) predstavlja količinu proizvoda ili usluga koja se dobije ulaganjem fiksnih i varijabilnih faktora u proizvodnju Prosječan proizvod (AP) dobije se kao količnik ukupnog proizvoda te ukupno angažovanogvarijabilnog faktora AP = TP Vi Granični proizvod označava veličinu prirasta ukupnog proizvoda izazvanu ulaganjem dodatne jedinice varijabilnog inputa MP = ΔTP ΔX Granični proizvod se može računati i preko formule

TEMELJNI STAVOVI O ODNOSIMA IZMEĐU UKUPNE PROSJEČNE I GRANIČNE VELIČINE1 Ukupna prosječna i granična veličina uvijek su jednake za prvu jedinicu2 Ukupna veličina uvijek je zbir dotadašnjih graničnih veličina3 Rastuća prosječna veličina implicira odnos po kojem je granična veličina veća od dotadašnje prosječne4 Opadajuća prosječna veličina implicira odnos po kojem je granična veličina manja oddotadašnje prosječne5 Maksimum (minimum) vrijednosti prosječne veličine implicira odnos po kojem je graničnaveličina jednaka prosječnoj6 Dodatak neke fiksne vrijednosti svim vrijednostima koje poprima ukupna veličina bez utjecaja je na graničnu veličinuOptimalan obim proizvodnje zbog toga što je u toj tački sa gledišta ekonomije rada minimiziran utrošak rada po jedinici proizvoda Ukupan proizvod preko prosječne veličine na grafiku jeste TP = AP bull X = 0S bull 0Q a preko granične veličine je jednak površini između tačaka 0TQ Možda se najbolje dati odnosi mogu shvatiti na prosjeku ocjena studenata Ukoliko student ima prosjek ocjena osam tada će svaka naredna ocjena koju dobije a koja je veća od 8 dovesti do porasta prosjeka Isto tako će svaka ocjena koja je manja od prosječne ocjene dovesti do smanjenja i prosječne ocjene Ista stvar je i sa prosječnim i graničnim veličinama Preduzeća nastoje ostvariti što bolji prosjek u određenom periodu odnosno nastoje taj prosjek maksimizirati

5

Mikroekonomija 2012

POTREBE I TRAŽNJAPotrebe su izvor (ishodište) tražnje na tržištu Ljudi imaju različite potrebe a njihov broj svakim danom postaje sve veći Struktura i veličina potreba zavisi od mnogo faktora a neki od njih su1 fiziološke potrebe potrošača2 navike i običaji stanovništva3 dostignuti nivo razvoja4 razvoj kulturne svijesti potrošača5 status pojedinaca i grupe u društvu6 obrazovanost stanovništva7 religija i druga društvena uvjerenja8 područje na kome se nalaze potrošači itdNosioci potreba mogu biti pojedinci društvene grupe i društvo u cjelini Postoji problem kvantificiranja potreba jer su potrebe po svojim osobinama promjenljive i elastične Danas svoje potrebe pojedinci najčešće zadovoljavaju u shopping centrima koji nude veliki broj proizvoda na jednom mjestu Potrebe predstavljaju zahtjeve pojedinaca ili grupa za materijalnim dobrima i uslugama radi otklanjanja nezadovoljenosti i postizanja odgovarajućeg blagostanja Fundamentalne (osnovne) potrebeFundamentalne potrebe obuhvataju osnovne potrebe za život čovjeka Tu spadaju potrebe zahranom pićem odjećom stanom sigurnošću zdravljem i sl Karakteristika ovih potreba je što su stabilne čak i u dužem vremenskom periodu i što kupci nisu tako osjetljivi na porast cijena proizvoda koji zadovoljavaju te potrebeOstale potrebeOstale potrebe obuhvataju potrebe za luksuznim proizvodima putovanjem druženjemdokazivanjem u društvu i sl Tražnja za ovim proizvodima je više podložna oscilacijama a kupci su osjetljiviji na promjene cijenaAnonimnost potrebaGeneralno posmatrajući postoji određena anonimnost potreba kupaca Mi kao proizvođač ne znamo šta kupcu sve treba i zbog toga nastojimo to procijeniti i ispitati Zato se organizuju razne ankete i upitnici koje dajemo potencijalnim kupcima ili građanima da ih ispune Šta stvarno kupci žele saznajemo na tržištu Stoga svaki proizvođač mora pažljivo da istražuje i tržište i kupceEfektivne i potencijalne potrebePostoje dvije vrste potreba kupaca One potrebe koje kupac ima ali ih ne može zadovoljiti zbog toga što mu to ne dozvoljava njegov dohodak i one koje može zadovoljiti i za to posjeduje dovoljno novca Prva vrsta potreba se nazivaju potencijalne potrebe a druga vrsta efektivne Za proizvođača su važnije efektivne potrebe jer on u proizvodnji polazi od mogućnosti kupca da kupi proizvod kada on bude na tržištuTražnja za sredstvima za proizvodnjuSredstva za proizvodnju koriste kompanije kako bi njihovim korištenjem proizvele finalne proizvode namijenjena krajnjim kupcima Najčešće se radi o tražnji za resursima i sirovnama koje se prodaju na berzi Za ovu tražnju je karakteristično da je cjenovno veoma osjetljiva i da postoji veliki pritisak proizvođača da cijene tih resursa budu što nižeTražnja za sredstvima za potrošnju

6

Mikroekonomija 2012

Za razliku od prethodne kategorije tražnja za sredstvima za potrošnju je vezana za krajnje kupce proizvoda Na primjer krajnji proizvodi su deterdžent za suđe televizori računari automobili itd Ova tražnja nije toliko osjetljiva na cijene ali značajan utjecaj na potrošnju ima reklamiranje proizvoda i sama njegova ambalaža te mjesto na kome se proizvod nudi krajnjem kupcuAutonomna i izvedena tražnjaTražnja za sredstvima za potrošnju predstavlja autonomnu tražnju dok je tražnja za sredstvima za proizvodnju izvedena tražnja Izvedena tražnja se izvodi iz tražnje kupaca finalnih proizvoda i na bazi nje se vrši projekcija izvedene tražnjeNužna trajna i luksuzna dobraKada govorimo o potrebama kupaca onda ćemo se kratko osvrnuti na nužna trajna i luksuzna dobra Nužna dobra zadovoljavaju fundamentalne potrebe Ona moraju imati karakteristike proizvoda koje je sigurno koristiti Na drugoj strani imamo trajna dobra To su dobra ili proizvodi koji se koriste duži niz godina kao npr kućanski aparati automobili namještaj itd Luksuzna dobra su posebna kategorija dobara Namijenjena su prvenstveno kupcima sa visokim primanjima To su proizvodi sa veoma dobrim mogućnostima i obično su multifunkcionalni Luksuzni proizvodi podrazumijevaju i visoku cijenu proizvoda ali i visok kvalitet Kupci nisu značajnije osjetljivi na povećanje cijene ovakvih proizvoda Posebna pažnja u ponudi ove kategorije proizvoda mora bitimdata izgledu proizvoda načinu isporuke prezentacije kvalitetu besprijekornom radu i sl PLAN POTROŠNJE

Plan potrošnje nam pomaže da se opredijelimo za kupovinu određenih proizvoda i usluga Pri procesu kupovine mi svjesno ili podsvjesno vodimo računa o nekoliko stvarisistemu potreba poznavanju svojstava određenih proizvoda nivou raspoloživog dohotkapostojećim cijenama našem predviđanju o budućim cijenama Svaki pojedinac i domaćinstvo u manjoj ili većoj mjeri razmatra ove faktore i pravi vlastiti plan potrošnje Domaćinstva to najčešće rade na mjesečnom nivou Pet osnovnih faktora su odlučujući a to su sistem potreba poznavanje svojstava robe od strane kupca nivo dohotka potrošača nivo postojećih cijena i pretpostavke o budućem kretanju cijena

IZVOĐENJE FUNKCIJE TRAŽNJELinearna funkcija ima sljedeći oblik

Linearna funkcija tražnje kao najjednostavnija funkcija tražnje ima sljedeći oblik

gdje je qx- količina potražnje za dobrom X a - potražnja pri cijeni jednakoj nuli b- nagib funkcije (dqx dpx) = tg α Px- cijena proizvoda UKUPNA TRŽIŠNA TRAŽNJAZa neke proizvode najznačajnija determinanta nije cijena proizvoda nego dohodak potrošaaa npr luksuzni parfemi javni gradski prevoz itd U tom slučaju opšti oblik funkcije tražnje u odnosu na dohodak je Qx = a Ib Gdje su a i b empirijski utvrđeni koeficijenti a I predstavlja nivo dohotka Potrebno je da su ispunjeni uslovi da je agt0 i bgt0 Ovu jednačinu je najlakše riješiti logaritmiranjem tj

7

qx = f (Px)

qx = a - bmiddotPx

Mikroekonomija 2012

log Qx = log a + bbulllog I Antilogaritmiranjem dobijemo ravnotežnu količinu pri datom nivou dohotka Ukoliko znamo matematički oblik funkcije tražnje možemo iz ovog oblika izračunati funkciju ukupnog prihoda preduzeća i funkciju graničnog prihoda preduzeća Ukupan prihod (Total Revenue) se dobije množenjem prodate količine proizvoda i cijene po kojoj su proizvodi prodati tj TR = q bull p gdje q predstavlja matematičku oblik funkcije tražnje Granični prihod (Engl Marginal Revenue) dobije se izračunavanjem prvog izvoda funkcije ukupnog prihoda odnosno MR = TRrsquoZAKONI TRAŽNJE

Zakoni tražnje nastoje dati odgovor na pitanje koji faktori određuju nivo tražnje svakog proizvodaprisutnog na tržištu Do sada su razvijena četiri opća zakona tražnje Najstariji od njih je Cournot-Marshallov zakon formulisan prije više od 150 godinaOvaj zakon tražnje kaže da je cijena proizvoda osnovna determinanta tražnje za tim proizvodom natržištu Iz ovog zakona se izvodi cjenovna elastičnost tražnje Predstavlja se na sljedeći načinCournot-Marshallov d = f(p) facute(p) lt 0 P = f-1(d)Drugi zakon tražnje je Walrasov opći zakon tražnje Warlas je pored cijene kao osnovne determinanteuveo i cijene drugih povezanih proizvoda sa tim proizvodom kao što su supstituti i komplementi Iznjega se izvodi unakrsna elastičnost tražnje a predstavlja seWarlasov d = f(px1 px2 pxn)Vremenom se pojavila i treća osnovna determinanta tražnje za nekim proizvodom a to je dohodakEkonomisti Hicks i Alen su zajedno formulisali treći opći zakon tražnje poznat kao Hiks-Alenov zakontražnje Iz ovog zakona se izvodi dohodovna elastičnost tražnjeHiks-Alenov d = f(px1 px2 pxn I)Vremenom je uočeno da se u osnovne determinante mora uključiti i vrijeme kao bitna odrednicatražnje Na taj način je tražnja dinamizirana a tzv Moore-Schultzov zakon tražnje je uključivao poredprethodne tri kategorije i kategoriju vremenaMoore-Schultzov d = f(px1 px2 pxn I t)IZNIMKE OD OPĆEG ZAKONA TRAŽNJE

Uočeno je da za neke proizvode ne vrijede opći zakoni tražnje nego da ti proizvodi predstavljajusvojevrsne izuzetke To su tzv Giffenova dobra proizvodi koji se kupuju iz snobizma te proizvodičija tražnja je podložna špekulacijama1 Giffenov paradoksPokazuje da tražnja za proizvodom raste ukoliko dolazi do povećanja cijene proizvoda na tržištuOvakav slučaj je primijećen još prije skoro 200 godina kod siromašnih stanovnika koji veliki procenatsvog dohotka izdvajaju na kupovinu hljeba Svako povećanje cijene hljeba primorava kupca da jošveći procentualni iznos svojih primanja izdvaja na njegovu kupovinu 2 Veblenov efekatPojedini proizvodi se kupuju iz želje da se njima dokaže određeni status u društvu Tako na primjerneki potrošači kupuju veoma skupe parfeme ili specijalitete čija cijena je mnogostruko veća od svihtroškova proizvodnje tog proizvoda 3 Slučaj špekulacijeKupci uvijek pažljivo prate šta se dešava sa cijenama proizvoda na tržištu Prate njihov trend i nastojepredvidjeti buduća kretanja cijena Zbog toga nekada i pored rasta cijena proizvoda kupci povećavajusvoju kupovinu a razlog je informacija da će cijene još više rasti

CJENOVNA UNAKRSNA I DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJEKoeficijent elastičnosti je kategorija koji se dosta često koristi u ekonomiji Pokazuje koliki utjecaj imajedna varijabla na neku drugu To je neki broj koji izražavamo u procentu ili u apsulutnim iznosimaNajčešće se koristi kod cjenovne dohodovne i unakrsne elastičnosti tražnje ili ponude

8

d

0p

q

Ed=

0 d

p 1

p 2

Sav

r še n

o

nee

l as t

ičn

a p

otr

ažn

ja

Mikroekonomija 2012

CJENOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Cjenovna elastičnost tražnje pokazuje intenzitet reagiranja obima tražnje za nekom robomzbog promjene cijene te robe Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje računamo preko formule

Koeficijent može biti jednak manji ili veći od jedan tj može imati apsolutnu vrijednost između +infin i 0u zavisnosti od toga o kojem proizvodu je riječ Obično se u formulu ispred razlomka dodaje minuskako bi pokazao obrnuto kretanje veličina odnosno količine i cijene proizvoda U zavisnosti od koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje možemo govoriti o savršeno elastičnojsavršeno neelastičnoj relativno elastičnoj i relativno neelastičnoj tražnjiSavršeno elastična tražnjaProizvodi za kojima je tražnja savršeno elastična su vrlo rijetki Kao primjer se može uzeti tražnja zapšenicom na berzi Pšenicu nudi veliki broj malih proizvođača Isto tako kao primjer mogu poslužitivrijednosni papiri sa kojima se trguje na berziKod ovakvih roba ma kako malo podigli cijenuproizvoda ili robe na berzi kupci u potpunostiodustaju od njihove kupovine Isto tako ukoliko spustimo cijenu robe u odnosu na tržišnu cijenumakar i za nekoliko procenata možemo prodati svu robu ili vrijednosne papire koje posjedujemoSavršeno neelastična tražnjaSa druge strane kao krajnji slučaj imamo savršeno neelastičnu funkciju tražnje U tomslučaju koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje je 0 Ovo je situacija kojoj teže sva preduzeća Zbog toga što bilo koje povećanje cijene proizvoda ili usluge neće uopšte dovesti do smanjenja tražene količine na tržištu I proizvodi za kojima je tražnja savršeno neelastična su vrlo rijetki To mogu biti npr lični dokumenti (Lična kartaPasoš Vozačka dozvola itd) lijek protiv smrtonosne bolesti proizvodi čija potrošnja jeneophodna za život (kao što je minimalna količina vode ili soli) itd

U zavisnosti od nagiba funkcije tražnje možemo procijeniti kakva je funkcija tražnje (elastična ili neelastična) Elastičnost funkcije tražnje različita je na pojedinim tržišnim stanjima i za pojedinim proizvodima Tako na primjer na tržištu monopolističke konkurencije tražnja je elastičnija što je prikazano na dok je na monopolskom tržištu tražnja neelastičnija

9

d d

0 Q

p

Ed= infin

Savršeno elastična tražnja

Ed=minus

dQQdpp

Mikroekonomija 2012

Često se elastičnost zamjenjuje sa nagibom funkcije što je pogrešno Nagib funkcije u bilo kojoj tački linearne funkcije je isti dok elastičnost nije (ona može imati različite vrijednosti)

S obzirom da je u praksi teško precizno odrediti funkciju tražnje jer je poznato svega nekoliko empirijskih situacija odnosa cijene i količine pojavio se i problem određivanja koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje Da bi ovaj problem bio rješiv i kada je poznato svega nekoliko tačaka a ne cijela funkcija tražnje koristi se tzv lučna elastičnost tražnje Ona se računa po formuli

Da bismo lakše razmjeli lučnu elastičnost tražnje predstavit ćemo je na grafikuGdje je Δq promjena količine Δp promjena cijene a q1 i q2 količine pri cijenama p1 i p2 Najčešće je u preduzeću prisutna situacija da znamo iz iskustva samo dvije tačke (situacije) neke cijene i tražene količine Neka su to tačke A i B na grafiku Između ove dvije tačke moguće je povući veliki broj krivih tražnje a sa sigurnošću mi ne možemo utvrditi koja je adekvatna Stoga se pretpostavlja da je to pravac između ovih tačaka Ukoliko se promijeni cijena sa p1 na p2 tražena količina poraste sa q1 na q2 Mi znamo promjenu cijene i promjenu količine ali ne znamo koju početnu cijenu i količinu uzeti jer rezultati nisu isti a ne možemo utvrditi koja ima prednost Zbog toga se uzima aritmetička sredina cijena i količina Veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje može nam pomoći u određivanju količine pri kojoj maksimiziramo ukupan prihod preduzeća a preko ukupnog prihoda i ukupan profit Na grafiku prikazano je kretanje ukupnog prihoda preduzeća u zavisnosti od visine koeficijenta cjenovne

10

1 2

1 2

2

2

d

qq q

Ep

p p

Mikroekonomija 2012

elastičnosti tražnje Na njemu se vidi da preduzeće maksimizira ukupan prihod tamo gdje je Ed = 1 Ovo je naravno slučaj kada je funkcija tražnje opadajuća slijeva udesno kao što je slučaj npr kod monopola) U slučaju kada je funkcija tražnje horizontalna linija (odnosno kada je tražnja savršeno elastična) tada je ukupan prihodkonstantno rastući pravac povučen iz koordinatnog početka Tada ne postoji ova relacija U slučaju da preduzeće ima koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje veći od jedan povećat će ukupan prihod ukoliko snizi cijenu na tržištu zbog toga što se u većem procentu povećava broj novih kupaca nego što se smanjuje cijena proizvoda

Na grafiku vidimo procenat potrošnje dohotka na hranu u različitim zemljama i koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje15 Na grafiku se vidi da što dohodak stanovništva više raste stanovnici troše sve manji procenat svog dohotka na kupovinu hrane Zbog toga tražnja za hranom postaje neelastičnija Zbog toga u SAD-u kupci gotovo trostruko manje smanjuju kupovinu hrane kada joj cijena poraste u odnosu na npr Tanzaniju

U zavisnosti od vremenskog perioda i funkcija tražnje ima različitu elastičnost U nekom kraćemvremenskom periodu funkcija ima manju elastičnost dok u dužem vremenskom razdoblju ona postaje elastičnija

Potrošačev višak predstavlja razliku između vrijednosti nekog dobra kojeg dobija potrošačkonzumiranjem tog dobra i njegove cijene na tržištu

Funkcija ponude S0 na oba grafika je početna funkcija ponude Dalje na oba grafika funkcija ponude S0 siječe funkciju tražnje pri cijeni od 10$ i količini od 40 miliona barela nafte dnevno Pretpostavimo da dođe do smanjenja funkcije ponude ulijevo sa funkcije S0 na S1 Na grafiku nova funkcija ponude S1 presijeca funkciju tražnje D1 pri cijeni od 30$ po barelu i pri količini od 23 miliona barela dnevno U kraćem vremenskom periodu OPEC može smanjiti ponudu i na taj način zbog relativne neelastičnosti funkcije tražnje zaraditi dodatni ukupan prihod

11

62

56

40

31

22

19

17

15

15

14

12

0 20 40 60 80

Tanzanija

Indija

Korea

Grčka

Izrael

Japan

Francuska

Njemačka

Engleska

Kanada

SAD

Procenat potrošnje dohotka na hranu

Mikroekonomija 2012

Na grafiku sa funkcijom tražnje D ista funkcija ponude povećava cijenu na 15$ po barelu i smanjuje ravnotežnu količinu na 15 miliona barela nafte dnevno

UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Kao što često koristimo cjenovnu elastičnost tražnje također je nekada važno da znamo kako promjena cijena drugih proizvoda utječe na tražnju za našim proizvodima Uzmimo situaciju u automobilskoj industriji Svakako da porast cijena nafte na svjetskom tržištu dovodi do smanjenja tražnje za automobilima sa velikom potrošnjom goriva Također veliki porast cijena željeza i betona dovodi do većih troškova izgradnje novih stanova a samim time i do povećanja krajnjih cijena Ovo dalje dovodi do opadanja tražnje za novim stanovima dok se istovremeno povećava tražnja za korištenim stanovima Dakle koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y Računa se po sljedećoj formuli

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Za neke proizvode je važan nivo dohotka kao odrednica tražnje za njim To je npr tražnja za korištenjem usluga gradskog saobraćaja tražnja sa hamburgerima i drugom hranom niskog kvaliteta tražnja za odjećom koja nema poznatu robnu marku tražnja za automobilskim gumama lošeg kvaliteta itd Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

12

UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y Računa se po sljedećoj formuli

pxEy gt 0 - supstituti pxEy lt 0 - komplementi pxEy = 0 - neovisna dobra

lt

dQy

Qy

dpx

px

gt 0 pxEy =

Mikroekonomija 2012

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

U zavisnosti od veličine koeficijenta imamo različite vrste proizvoda

gt lt IEx = 0

promjena u obimu Qx promjena u veličini I

IEx lt 0

IEx gt 0

0 lt IEx lt 1

IEx gt 1

- Sredstva nužna za život

- Sredstva luksuzne potrošnje

- Inferiorna dobra

- Superiorna dobra

Superiorni proizvodi i usluge su oni proizvodi za kojima tražnja generalno raste kako raste dohodak stanovništva bez obzira na nivo porasta Npr tražnja za turističkim putovanjima direktno zavisi od ličnih primanja osoba Također tražnja za kvalitetnom i udobnom kožnom obućom raste sa porastom dohotka stanovništva Sredstva luksuzne potrošnje su oni proizvodi i usluge za kojima tražnja raste mnogo brže od porasta samog dohotka stanovništva Npr kupovinu skupih i udobnih automobila prevoz avionom spavanje u ekskluzivnom hotelu sa 5 zvjezdica itd Inferiorni proizvodi su oni proizvodi za kojim tražnja generalno opada kako raste prosječan dohodak potrošača (npr javni prevoz jeftina odjeća koja nema prepoznatljivu tržišnu marku kupovina u pekarama i sl)FAKTORI KOJI UTJEČU NA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Da bismo mogli uspješno predvidjeti koeficijent elastičnosti tražnje za našim proizvodima i uslugama potrebno je da znamo od kojih faktora zavise ovi koeficijenti Ovdje su dati osnovni faktori mada pojedini proizvodi mogu imati i neke dodatne1 Postojanje dobrih supstituta (kao što su deterdžent i benzin)2 Broj mogućih upotreba proizvoda (npr plastika)3 Stepen neophodnosti dobra (so mlijeko stan)4 Udio proizvoda u dohotku potrošača (npr novine i TV)5 Očekivanja o budućem kretanju cijena (praćenje stope inflacije)6 Vrijeme (lakši pronalazak supstituta ukusi potrošača se mijenjaju raste dohodak potrošača raste informiranost potrošača raste broj mogućih upotreba)Generalno možemo navesti klasifikaciju u tri dijela prema veličini koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje To su slučajevi gdje je koeficijent veći od jedan približno jednak jedan i manji od jedanVisoki koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed gt 1)a) Metaloprerađivačka i elektroindustrijab) porculan i proizvodi od staklac) namještajd) igre na srećuJedinični koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed asymp 1)a) nafta i naftni derivatib) transportne uslugeNeelastična tražnja (Ed lt 1)a) potrošnja struje u domaćinstvub) zdravstveno osiguranjec) lični dokumenti

13

Mikroekonomija 2012

d) lijekovi

ELASTIČNOST PONUDEElastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena promijeni Ona se računa preko sljedeće formuleElastičnost ponude = promjene cijene promjene ponuđene količineUkoliko se radi o u promjenama koje nisu infinitezimalne veličine tada koristimo formulu

S obzirom na to da ovdje ne postoji problem sa negativnim veličinama u formulu se ne dodaje minus kao kod cjenovne elastičnosti tražnje Postoje dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude Ako se ponuđena količina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene tada je funkcija ponude vertikalna i elastičnost ponude je 0 Ponuda je savršeno neelastična U drugom slučaju ako postoji cijena po kojoj su ponuđači spremni ponuditi bilo koju količinu koja se traži na tržištu funkcija ponude je horizontalna i elastičnost ponude je beskonačna Ponuda je perfektno elastična Primjer za prvi slučaj je ponuda umjetničkih djela i određenih antikviteta Bez obzira na cijenu koja se formira moguće je ponuditi samo po jedan primjerak takvih proizvoda Stoga porast tražnje dovodi samo do porasta cijene ali ne i do porasta ponude Primjer za drugi slučaj jeste kada se na tržištu formira cijena električne energije Ona se formira pod utjecajem ponude i tražnje Ponudu čine proizvođači bez obzira da li se radi o proizvodnji iz termoelektrana hidroelektrana ili nuklearnih elektrana Proizvodnja iz termoelektrana ima najviši trošak proizvodnje a iz hidroelektrana najniži Stoga kada se formira tržišna cijena ona je značajno viša od troškova proizvodnje nuklearne elektrane i cijene po kojoj bi one mogle je prodavati Pri toj cijeni nuklearne elektrane će ponuditi količinu električne energije koliku god mogu proizvesti U tom slučaju je funkcija ponude električne energije proizvođača koji posjeduje nuklearnu elektranu savršeno elastična Elastičnost ponude zavisi od

Mogućnosti zamjene faktora proizvodnje Vremenskog perioda

Mogućnost zamjene faktora proizvodnjeNeki proizvodi i usluge su proizvedene korištenjem jedinstvenih i rijetkih faktora proizvodnje Ovi proizvodi imaju malu ili nultu elastičnost ponude Drugi proizvodi i usluge koji su proizvedeni korištenjem faktora za proizvodnju koji se mogu upotrijebiti za proizvodnju drugih vrsta proizvoda imaju visok stepen elastičnostiZAVISNOST PONUDE OD VREMENSKOG PERIODADa bismo objasnili kako vremenski period utječe na ponudu nekog proizvoda ili usluge potrebno je razgraničiti tri vremenska perioda To su

Trenutni rok Kratki rok Dugi rok

Trenutni rok se definiše kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne može doći do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje (fiksni faktori su tehnologija zgrade postrojenja itd dok su varijabilni rad kapital itd)Kada cijena nekog dobra raste ili opada funkcija ponude u trenutnom roku ostaje nepromijenjena ali cijena prati promjenu tražnje Ako tražnja za nekim proizvodom poraste tada i ravnotežna cijena raste ili ako tražnja opada tada i ravnotežna cijena opadaPrimjeri ovakvih dobara su voće i povrće Ovi proizvodi imaju perfektno neelastičnu funkciju ponude u trenutnom vremenskom periodu (vertikalnu funkciju ponude) Ne može se voće ili povrće u toku jednog dana ili jednog sata proizvesti Isto tako se može uzeti za primjer količine ulovljene ribe koja se u toku jednog dana prodaje na gradskoj tržnici To je tako

14

Mikroekonomija 2012

kratko vremensko razdoblje da ribari nemaju vremena ići na pučinu po novi ulov Ako je tražnja tog dana velika cijena će biti viša nego prethodnog dana Kratki rok je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećati obim angažovanja varijabilnih inputa u prvom redu rada Kratki rok u slučaju prethodno navedenog primjera ulova ribe bi bilo ono vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da se može pronaći izaposliti još nekoliko ribara ili da se eventualno iznajmi još nekoliko brodova Da bi povećali output preduzeća u kratkom roku obično prvo traže od svojih zaposlenih da radeprekovremeno a zatim zaposle i još nekoliko novih radnika Isto tako ukoliko preduzeća žele da smanje svoj output prvo smanje radnicima broj radnih sati a zatim pođu i otpuštati neke radnike U kratkom roku preduzeća nemaju vremena da se u potpunosti prilagode uslovima na tržištu nego samo djelimično Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete U dugom roku se preduzeće u potpunosti prilagođava nastalim promjenama na tržištu U slučaju da povećana tražnja za ribom na tržištu potraje duže vrijeme ribari će odlučiti da kupe novi brod i nove mreže te možda da pronađu novi način ulova ribe Oni također mogu i da otvore vlastite ribnjake U slučaju uzgoja narandži dugi rok traje oko 15 godina To je vrijeme potrebno da bi novozasađene plantaže dostigle svoju zrelost i da mogu davati plodove

TEORIJE PONAŠANJA POTROŠAČAKada razmišljamo o tome kako se ponašaju potrošači onda generalno možemo zaključiti da seneki potrošači ponašaju vrlo racionalno a drugi veoma neracionalno Postoje dvije vrste teorija koje pokušavaju dati odgovor na pitanje od čega zavisi vrijednost nekog proizvoda ili usluge To su Teorija radne vrijednosti i Teorija subjektivne vrijednosti Prva tvrdida je vrijednost proizvoda određena količinom rada koji je utrošen za proizvodnju tog proizvoda ili usluge a druga tvrdi da je lična vrijednost za svakog kupca ta koja opredjeljuje vrijednost proizvodaTEORIJA GRANIČNE KORISNOSTIPristalice ove teorije su zastupali ideju da je moguće egzaktno utvrditi koliko korisnosti potrošaču donosi potrošnja svakog dobra Iznos korisnosti su mjerili UTILIMAVrijednost robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca Prema ovoj teoriji potrebno je posebno posmatrati ukupnu korisnost proizvoda i graničnu korisnost proizvodaTU = Ukupna korisnost koju dobiju potrošači potrošnjom određenog broja proizvodaMU = Granična korisnost proizvoda- iznos korisnosti koju dobije potrošač korištenjem zadnje jedinice proizvodaU sklopu ove teorije spominju se i dva Gossenova zakona Prvi Gossenov zakon govori opromjeni korisnosti jednog dobra na različitim stepenima zadovoljenja potreba Što kupci imaju više nekog proizvoda dodatna jedinica proizvoda vrijedi kupcu sve manje Nakonodređenog broja komada proizvoda vrijednost dodatne jedinice proizvoda postaje negativna (tj MU = negativna vrijednost) Drugi Gossenov zakon pokazuje kako se po skali intenzivnosti potreba redom zadovoljavaju razne potrebe Prvo zadovoljavamo urgentne potrebe (kao što su potrebe za hranom ili vodom) a zatim nakon što do određenog nivoa zadovoljimo ovu vrstu egzistencijalnih potreba prelazimo na zadovoljenje ostalih (npr potrebe za određenim kulturnim sadržajima sportom luksuznim proizvodima itd) Na narednim graficima je prikazano kretanje ukupne i granične korisnosti proizvoda Q pri različitom obimu potrošnje tog proizvoda Na grafiku 38 primjećujemo da ukupna korisnost

15

Mikroekonomija 2012

raste po opadajućoj stopi do određenog nivoa (do 5 jedinice proizvoda) a zatim počinje da opada Na drugom grafiku je prikazano kretanje granične korisnosti koja poslije konzumiranja 5 jedninice proizvoda postaje negativna

Ukoliko postoji mnogo više proizvoda koje potrošač može kupiti postavlja se pitanje kako odrediti pojedine količine Jedan od načina jeste da se uporede odnosi granične korisnosti koje dobije potrošač od potrošnje određenog proizvoda sa cijenom tog proizvoda Ukupna korisnost pri datom iznosu potrošenog dohotka je maksimizirana kada je granična korisnost po potrošenoj KM za sveproizvode jednaka odnosno kada je

Gdje je n broj proizvoda a granična korisnost Konvertibilne marke po njenoj cijeni je jednaka 1 Ova teorija će nam pomoći da shvatimo zašto voda koja iako veoma važna za život ima tako nisku prodajnu cijenu dok zlato i dijamanti (iako mnogo manje važni za život čovjeka) imaju tako visoku cijenu Ovakva situacija može biti objašnjena na sljedeći način Dobijanje dodatne jedinice dijamanata ili zlata je veoma skupo (veliki troškovi ispitivanja nalazišta skupi tehnološki procesi itd) S obzirom da se cijena cjelokupnog dobra određuje na osnovu troškova zadnje proizvedene jedinice proizvoda proizilazi da je cijena dijamanata visoka Sa druge strane troškovi dobijanja dodatnog litra vode su niski pa je i cijena vode na tržištu niskaTEORIJA INDIFERENCIJENeka osoba je indiferentna ako se ne može odlučiti koji proizvod više voli od dva ili više ponuđenih Ukoliko više volimo neke proizvode u odnosu na druge tada kažemo da određeni proizvod preferiramo Što je kriva indiferencije dalje od koordinatnog početka korisnost koju

predstavlja je veća i obrnuto Krive indiferencije imaju sljedeće osobine 1 Opadaju slijeva udesno (negativnog su nagiba)2 Konveksne (ispupčene) su prema ishodištu3 Nikad se ne sijekuSa grafika se vidi da ukoliko potrošač želi da poveća potrošnju nekog dobra mora da smanjipotrošnju drugog Ovakva pojava se naziva ldquogranična stopa supstitucijerdquo Prema teoriji postoji beskonačno krivih indiferencije u koordinatnom sistemu a sve zajedno

16

Odjeća

Hrana

Kriva indiferencije

10 2 3 4 5 6

3

2

1

4

5

6

0

Odjeća

TU10

5

1 62 3 4 50 Q

MU5

0 1 2 3 4 Q5

MU1

p1

=MU 2

p2

=MU 3

p3

= =MU n

pn

=MU I=1

Mikroekonomija 2012

predstavljaju mapu krivih indiferencije Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X a da bi zadržao isti nivo korisnostiGranična stopa supstitucije se računa po formuli

Minus ispred razlomka pokazuje da jedno dobro moramo smanjiti da bismo drugo povećali

OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVACU prethodnim izlaganjima u vezi sa teorijom indiferencije nismo ništa govorili o iznosu dohotka kojim raspolaže potrošač kao ni o cijenama pojedinih proizvoda Ukoliko pretpostavimo da je cijena proizvoda ldquoXrdquo -px a cijena proizvoda ldquoYrdquo - py tada za datiiznos dohotka (I) kojim raspolaže potrošač može kupiti određenu kombinaciju dobara Ukoliko samo kupuje proizvod ldquoXrdquo tada može kupiti (Ipx) proizvoda Na sličan način ukoliko potrošač želi kupiti samo proizvod ldquoYrdquo tada može kupiti (I Py) proizvoda ldquoYrdquoKada na grafiku spojimo ove dvije tačke dobijamo tzv Budžetski pravac koji nam pokazuje kombinacije dobara koje može kupiti potrošač s tim da cijeli iznos dohotka potroši Dio površine između budžetskog pravca i koordinatnih osa predstavlja tzv Budžetsko polje Nakon kupovine kombinacije dobara koje su u budžetskom polju potrošaču ostaje jedan dio dohotka nepotrošen dok kombinaciju proizvoda izvan budžetskog pravca kupac ne može kupiti jer nema dovoljno dohotka S obzirom da je Xbullpx+Ybullpy = I odavde se može izračunati oblik funkcije budžetskog pravca u obliku

gdje je koeficijent nagiba funkcije tražnje

Ukoliko dođe do povećanja dohotka potrošača budžetski pravac se paralelnopomjera udesno i obrnuto ndash ukoliko se smanji dohodak potrošača budžetski pravacse pomjera paralelno ulijevo

17

Odjeća

Hrana

0

Odjeća

Hrana

0

A

(IPx)

(IPx)

(IP

y)

(IPy)

X

YMRS yx

Knjiga (IPx) = 10

Cipele(I Py) = 8

Budžetski

pravac

0

Budžetsko polje

minuspx

p y

Y=minuspx

p y

sdotX+ Ip y

Mikroekonomija 2012

Da bismo sada odredili ravnotežu potrošača prikažimo na grafiku i krive indiferencije i krivu budžetskog pravca U tački gdje budžetski pravac tangira neku od krivih indiferencije je ravnoteža potrošača odnosno uz dati dohodak on ne može dobiti viši nivo korisnosti

Teorija indiferencije se može koristiti kod rješavanja određenih ekonomskih problema Jedan od problema sa kojima se susreću ekonomisti jeste kako kupci reaguju na povećanje cijene nekogproizvoda Oni obično smanjuju potrošnju tog proizvoda ili usluge ali se postavlja pitanje zbog čegaEkonomisti su utvrdili da postoje dva osnovna razloga Prvi razlog je što su kupci zbog porasta cijena realno siromašniji ukoliko nije porastao i njihov dohodak On se naziva efekat dohotka Drugi je razlog to što kupci skuplji proizvod zamjenjuju jeftinijim a koji može na sličan ili identičan način zadovoljiti istu potrebu On se naziva efekat supstitucije Prema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke I na y osi U tom slučaju početna tačka

ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B Međutim s obzirom da je kupac sada siromašniji (jer mu se nije istovremeno povećao dohodak da bismo mogli utvrditi koliko kupac stvarno manje zamjenjuje skuplji proizvod jeftinijim) potrebno je da kupcu namirimo iznos sredstava za koji je on postao siromašniji To ćemo učiniti tako što ćemo ga ponovo vratiti na istu krivu indiferencije U2 gdje se nalazila početna ravnoteža Nova tačka ravnoteže će biti tačka C Horizontalna udaljenost između tačaka B i C predstavlja efekat dohotka a horizontalna udaljenost između tačaka A i C predstavlja efekat supstitucijeHicksova metoda ima jedan nedostatak a to je što ona može posmatrati samo dva proizvodaistovremeno Stoga je Slutsky pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara Postupak razdvajanje je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH Razlika je u tome što mi kupcu kompenziramo iznos za koji je on realno siromašniji ali tako da on može ponovo kupiti istu korpu dobara odnosno da se vrati ponovo u tačku A Pošto pravac JK ima veći nagib od pravca IG on siječe udaljeniju krivu indiferencije U3 Taj iznos koji smo kompenzirali kupcu predstavlja efekat dohotka a pomjeranje sa tačke A u tačku C predstavlja efekat supstitucije

TEORIJA PROIZVODNJEU proizvodnji angažujemo veliki broj faktora proizvodnje (najčešće su to rad kapital sirovine energiju zemljište mašine znanje itd) Preko proizvodnje određenih roba i usluga preduzeća ostvaruju svoj osnovni cilj profitabilno poslovanje Nekada pojedina preduzeća stavljaju u prvi plan neke druge ciljeve kao što su maksimiziranje prihoda minimiziranje troškova pa čak i da imaju gdje zaposliti svoju porodicu no ono što mora biti cilj svakog preduzeća jeste ostvarivanje profita Svi ostali ciljevi moraju u hijerarhiji biti niži Stoga je potrebno analizirati elemente proizvodnje te ukazati na njene osnovne karakteristike a koje dovode do maksimiziranja profita preduzeća U toku proizvodnje se koriste određeni fiksni i varijabilni inputi Fiksni inputi su između ostalog mašine zemljište zgrade itd Varijabilni inputi su npr materijal koji se koristi u direktnoj proizvodnji radna snaga električna energije itd Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u

18

E4

5H

ran a

Od

jeć

a

U 4 U 3

U 2U 1

0

Mikroekonomija 2012

proizvodnji i maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji U opštem obliku proizvodna funkcija se može predstaviti kaoq = f(xyz ) gdje su xyz q gt 0 i predstavljaju inpute u procesu proizvodnje Obično tih inputa ima veliki broj i za svaku proizvodnju su drugačiji U analizi proizvodnje razlikujemo tri funkcije prinosa u odnosu na angažovane inpute To su- Funkcija rastućih prinosa- Funkcija konstantnih prinosa- Funkcija opadajućih prinosaKod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputarezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi A ako angažujemo dva faktora proizvodnje (rad i kapital) tada zaključujemo sljedećeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a i ukupna proizvodnje se poveća za 50tada se radi o funkciji konstantnog prinosa s obzirom na obim proizvodnjeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 30tada se radi od funkciji opadajućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje iAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 70tada se radi od funkciji rastućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnjeKod funkcije konstantnih prinosa povećanje angažovanja novih inputa i povećanje rezultirajućeg outputa je ravnomjerno Ovakva situacija pokazuje da već postoji određena zasićenost proizvodnje sa tim inputom U ovakvoj situaciji bi trebalo razmišljati da se poveća fiksni kapacitet preduzeća kako bi se ponovo otvorila mogućnost pojavljivanja rastućih prinosa Matematički se funkcija proizvodnje može predstaviti na sljedeći načinf(ax ay) = anq agt0Ako je n=1 radi se o konstantnim prinosima (linearno homogena funkcija)Ako je nlt1 o opadajućim prinosima iAko je ngt1 o rastućim prinosimaOpći (prošireni) matematički oblik funkcije proizvodnje je Y=f(LKRSvγ)gdje je L-rad K-kapital R-sirovine S-zemlja v-prinosi y-parametar efikasnosti Na nekim grafikima oznake X i Y pokazuju dva različita proizvodna faktora proizvodnje bez obzira o kojim faktorima je stvarno riječ Postojanje opadajućih prinosa je najnepovoljnije za preduzeća Angažovanje novih inputa dovodi do ispodproporcionalnog smanjenja rezultirajućeg outputaKratki i dugi vremenski periodU kratkom vremenskom periodu neki proizvodni faktori su fiksni a neki varijabilni No u dugom vremenskom periodu svi proizvodni faktori su varijabilni Čak je i tehnologija koja je fiksna u kratkom roku u dugom roku varijabilnaUkupni prosječni i granični fizički proizvod

19

Mikroekonomija 2012

MPx MPgt0MP raste

MPgt0MP opada

MPlt0MP opada

MPlt0MP raste

APx APltMPAP raste

AP=MPAP=max

APgtMPAP opada

TPx TP raste ubrzano

TP raste usporeno TP opada ubrzano

TP opada usporeno

Crvena linija na grafiku 50 pokazuje funkciju ukupnog fizičkog proizvoda On raste do određenog nivoa a nakon toga opada do nule Sa grafika vidimo sljedeće kada je granični fizički proizvod jednak nuli tada je ukupni fizički proizvod maksimalan Nakon tačke C ukupni fizički proizvod počinje opadati a granični proizvod postaje negativanZelena linija na grafiku predstavlja prosječan fizički proizvod On također ima područje rasta i područje u kome opada Dok god je granični fizički proizvod veći od prosječnog prosječni ima tendenciju rasta Postavlja se pitanje u kojoj zoni je proizvodnja poželjna i pri kojem obimu poslovanja je proizvodnja optimalna Preduzeća obično proizvode u prve dvije zone iako se može reći da je najčešći slučaj da preduzeća proizvode u II zoni Na neki način optimum proizvodnje bi bio u tački gdje je ukupna proizvodnja maksimalnaProces proizvodnje predstavlja kombinaciju faktora potrebnih da se proizvede jedinica nekog proizvoda Da bismo mogli izvesti određene zaključke o proizvodnom procesu a jednostavnosti radi obično se posmatraju samo dva faktora proizvodnje - rad i kapital Naravno ni drugi faktori proizvodnje nisu ništa manje važni tehnologija i energija na primjer Prepostavimo da neki proizvod možemo proizvesti sljedećim kombinacijama rada i kapitala Ekonomistima je važno da utvrde koji proizvodni proces je najjefitiniji kako bi mogli imati što niže troškove proizvodnje a samim time i što veći iznos profitaProizvodna funkcija se može prikazati u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom prostoru gdje od broja i količine angažovanih faktora ovisi i nivo ukupne proizvodnje Na grafiku 51 je dat prikaz kretanja ukupne proizvodnje (Y) u zavisnosti od količine angažovanog faktora rada (L) Sa grafika se vidi da ukupna proizvodnja ima određeni rast maksimum a nakon određenog nivoa angažovanosti proizvodnog faktora počinje opadati

20

Mikroekonomija 2012

Ukoliko se u procesu proizvodjne angažuju dva proizvodna faktora recimo rad i kapital tada se ukupna proizvodnja može predstaviti u trodimenzionalnom obliku kao što je prikazano na grafiku 52 Sa grafika je vidljivo da je obim proizvodnje predstavljen vertikalno dok su faktori proizvodnje (rad i kapital) predstavljeni u horizontalnoj ravni Navedene kružne linije predstavljaju izokvante koja pokazuju da se uz različitu kombinaciju faktora rada i kapitala može dobiti isti nivo proizvodnje Osjenčena površina na grafiku predstavlja zonu u kojoj je sa ekonomskog stanovišta opravdano proizvoditi Izvan te površine se resursi ne koriste racionalno jer dolazi do njihovog rasipanjaPovećava se količina upotrijebljenog rada i kapitala a to ne rezultira proporcionalnom povećanju proizvodnje U nastavku ćemo detaljnije analizirati ovu površinu U ovom slučaju korištenjem samo jednog proizvodnog faktora ukupna proizvodnje je jednaka nuli Ne možete ništa napraviti samo sa kapitalom da bi se nešto proizvelo pored novca potreban je i rad

Sa prethodnih grafika je vidljivo da preduzeća imaju određeno područje u kome se proizvodnja može odvijati a da to rezultira maksimalnom efikasnošću korištenja proizvodnih inputa U razgovoru sa direktorom jednog preduzeća saznao sam da je jedan od problema sa kojima se preduzeće suočava to što ima previše zaposlenih radnika u proizvodnim prostorijama Rad u pogonu gotovo da nije bio moguć zbog dvostruko većeg broja radnika od optimalnog koji može raditi u prostorijama gdje se nalaze mašine To je značajno usporilo proizvodni proces dešavale su se česte greške na proizvodima a i zbog gužve nisu mogli propisno odlagati gotove proizvode Sve to skupa je dovelo do niske produktivnosti rada i veoma loših međuljudskih odnosa među zaposlenim Zbog toga se u procesu proizvodnje

21

Mikroekonomija 2012

mora voditi računa o uskim grlima u proizvodnji i na vrijeme planirati povećanje fiksnih faktora koji mogu postati kočnica rastu preduzeća U kratkom roku jemoguće povećavati proizvodnju samo dodatnim angažovanjem varijabilnih inputa kao što su radna snaga energija sirovine itd dok je u dugom vremenskom periodu moguće povećavati i fiksne kapacitete Prosječan fizički proizvod (grafik 56) je količnik ukupnog outputa sa angažovanim varijabilnim faktorom proizvodnje Možemo ga izračunati kao tangens ugla(nagib) radijus vektora povučenog iz koordinatnog početka na odabranu tačku ukupnog proizvoda ili preko formule APx = TPx Vi Granični fizički proizvod predstavlja prirast ukupnog proizvoda angažovanjem dodatne jedinice varijabilnog inputa

Grafikon 56

Možemo ga izračunati putem prethodne formule ili tangensom ugla što ga zatvara tangenta sakoordinatnim početkom Što je strmiji nagib tangente granični fizički proizvod je veći Predstavljen je na grafiku 57

Zakon opadajućih prinosaZakon opadajućih prinosa kaže da ukoliko se utrošak jednog faktora sukcesivno povećava u jednakim količinama a utrošci ostalih faktora ostaju isti ldquoiza neke tačkerdquo rezultirajući prirasti proizvoda će se početi smanjivati On važi kada je1 Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se2 Utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan

22

T nminusT nminus1

XnminusX nminus1

= ΔTPΔX

=MP

Mikroekonomija 2012

3 Postoji mogućnost variranja jednog ili više faktora4 ldquoIza neke tačkerdquo odnosno iza uobičajenog utroška

Izokvanta predstavlja pokazatelj za identifikaciju svih mogućih alternativnih kombinacija količina utrošaka datih faktora proizvodnje što su tehnički kadre proizvesti output istog nivoa Ona je predstavljena linijom na grafiku koja opada slijeva udesno Na primjer uz različite kombinacije mašina i zaposlenih možemo proizvesti isti proizvod

Ekonomisti nastoje da utvrde koja od ovih alternativa imaju najmanje troškove implementacije U koordinatnom početku postoji beskonačno izokvanti Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka ona pokazuje veći obim proizvodnje Na grafiku 59 je dat prikaz nekoliko izokvanti u koordinatnom sistemu Izokvante se ne mogu sjeći jer bi u tom slučaju uz istu kombinaciju proizvodnih inputa bilo moguće proizesti različit nivo outputa

Za izokvantu je karakteristična granična stopa supstitucije (grafik 60) Ona pokazuje da ukoliko želimo povećati korištenje određenog proizvodnog inputa uz zadržavanje istog nivoa proizvodnje drugi proizvodni input mora biti smanjen u određenoj mjeri Ona seračuna se preko formule

Minus u formuli pokazuje da ako povećamo potrošnju jednog inputa potrošnju drugog moramo smanjiti Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno Što manje imamo resursa X sve smo manje spremni da gadodatno mijenjamo za resurs Y kojeg imamo sve više Suviše velika zaposlenost jednog faktora pri datoj tehnologiji izaziva više gubitka nego dobitaka

23

party

partx

Y

X

MRS yx=minuspart ypart x

Mikroekonomija 2012

S obzirom da su izokvante kružne linije relevantnopodručje proizvodnje je samo u prvom kvadrantukoordinatnog sistema Tačke u kojima nagibi izokvantiimaju vrijednost nula povežemo jednom linijom idobijemo bdquoLiniju grebena proizvodne površineldquo (područjeOMO na grafiku 61) Izvan ovog područja nije opravdanoproizvoditi jer nastaje rasipanje resursa

Da bi se mogla odrediti optimalna kombinacija faktora proizvodnje koja daje rezultirajući poželjni output potrebno je imati informacije o tome sa kojim novčanim sredstvima preduzeća raspolaže Kada znamo na koje načine možemo proizvesti isti output onda u analizu uvodimo i troškove da vidimo Koja kombinacija faktora najmanje košta Odgovor na to pitanje daje izotroškovni pravac Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje uz jednaki novčani izdatak Jednačina tog pravca glasi px bull qx + py bull qy =TC

Odnosno ako se riješi po qy imamo

Gdje su qx i qy količine koje preduzeće kupuje a px i py cijene po kojima plaća pojedine faktore U koordinatnom sistemu može postojati beskonačno različitih budžetskih pravaca kao što može uslovno rečeno postojati beskonačno različitih budžeta za različite proizvodnje Što je veći iznos budžeta kojeg preduzeće može potrošiti na nabavku faktoraproizvodnje to je izotroškovni pravac više udaljen od koordinatnog početka Odnos između cijena na X i na Y osi predstavlja nagib izotroškovnog pravca Da bi se mogla odrediti ravnotežna pozicija preduzeća u procesu proizvodnje potrebno je uporediti izotroškovni pravac sa izokvantama U tački u kojoj je izotroškovni pravac tangenta na izokvantu preduzeće je u ravnoteži i ima optimalnu kombinaciju

proizvodnje datog nivoa outputaU ravnoteži postoji jednakost

Odnos graničnog fizičkog proizvoda svakog faktora proizvodnje i njegove cijene je jednak Na grafiku64 je pokazano da je u tački E optimalna kombinacija angažmana rada i kapitala uz pomoć kojih seostvaruje proizvodnja od 50 komada proizvoda

Ako se posmatraju ravnoteže u dužem vremenskom periodu dobijemo putanju ekspanzijepreduzeća jer preduzeće stalno nastoji da bude racionalno i da uz najmanje troškova proizvede planirane količine outputa Putanje ekspanzije u dugom roku je prikazana na grafiku 65 i predstavljena je zelenom

24

q y=minusp x

p y

qx+TCpy

MPx

p y

=MP y

p y

Mikroekonomija 2012

Važno je napomenuti kako tehnološke promjene utječu na izokvante preduzeća Tehnološkepromjene su u vidu inovacija novih proizvoda novih izvora energije novih i boljih materijala (nproptička vlakna) prihvatljivijih tehnoloških procesa itd Tehnološke promjene i unapređenja smanjuju potrebe za resursima a istovremeno zadržavaju nivo proizvodnje na istom nivou Na grafiku 66 je dato pomjeranje izokvanti nastalo kao rezultat tehnoloških unapređenja Pri svim obimima korištenja smanjuje se angažovanje potrebnih resursa bez promjene rezultirajućeg nivoa proizvodnje U jednoj ekonomiji je potrebno vrštiti stalna unapređenja kako bi se oskudni resursi štedjeli i što bolje iskoristili za proizvodnju neophodnih proizvoda i usluga

TEORIJA TROŠKOVATroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje Svako preduzeće ima drugačiju strukturu troškova koja se razlikuje zavisno od vrste i veličine preduzeća područja na kome preduzeće posluje organizacije broja zaposlenih itd Kako faktori koji se angažuju u procesu proizvodnje mogu biti fiksni i varijabilni tako i troškovi u preduzeću mogu biti fiksni i varijabilni Razlikujemo troškove u kratkom i dugom vremenskom periodu Ova podjela proizilazi iz činjenice da su u kratkom vremenskom periodu neki inputi u proizvodnji fiksni a neki varijabilni dok su u dugom vremenskom periodu svi inputi u proizvodnji varijabilni Zbog toga su u dugom vremenskom periodu svi troškovi varijabilni Troškovi u dugom vremenskom periodu su planski troškovi i preduzeća nastoje da postignu strukturu troškova onakvu kakvu su planirali na početku razdoblja Troškovi nisu nepromjenjiva kategorija Oni se kontinuirano mijenjaju u zavisnosti od promjene poslovanja preduzeća i u zavisnosti od promjena količine ili cijene inputa Ukupne troškove u preduzeću dobijemo kada zbrojimo

izdatke za fiksne i varijabilne faktore ili

gdje je Xi iznos angažovanih inputa a Pi cijena svakog inputa Podsjetimo se definicije troškova koja kaže da bdquoTroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnjeldquo Troškovi se izražavaju u novčanim jedinicama (KM) Troškove možemo podijeliti na eksplicitne i implicitne U eksplicitne troškove spadaju svi onitroškovi koje možemo računovodstveno evidentirati tj

25

nTC = sum XiPi

i=1

Putanja ekspanzije

u dugom roku

Rad

Kapital

Q=15

Q1=15

0

Mikroekonomija 2012

troškovi plata radnika troškovi plaćene kamate troškovi amortizacija troškovi iznajmljivanja prostorija troškovi repromaterijala itd

Implicitni troškovi se definišu na sljedeći način Implicitni (oportunitetni) troškovi predstavljaju iznos koji bismo mogli ostvariti alternativnom upotrebom angažovanih resursa Na osnovu procjene saznajemo veličinu oportunitetnih troškova Oni su značajni pri donošenju poslovnih odluka jer preko njih utvrđujemo da li smo na najbolji način investirali i utrošili svoje resurse (novac vrijeme znanje itd) Zbog različitih vrsta troškova razlikujemo i različite vrste profita Tako možemo govoriti o poslovnom i ekonomskom profitu Također možemo govoriti i bruto i neto profitu Poslovni profit predstavlja razliku između svih ukupnih prihoda preduzeća i svih računovodstvenih troškova preduzeća Računovodstveni troškovi su samo oni troškovi za koje postoji dokumenat da je određeni iznos sredstava plaćen za nešto To je obično faktura onog ko je robu isporučio drugom preduzeću i koju je to drugo preduzeće obavezno platiti POSLOVNI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash EKSPLICITNI (RAČUNOVODSTVENI) TROŠKOVI Ekonomski profit je šira kategorija od poslovnog profita On se računa kao razlika između svih ukupnih prihoda preduzeća i zbira eksplicitnih (računovodstvenih) i implicitnih troškova Implicitni troškovi se nekada nazivaju i oportunitetni i u stvari pokazuju izgubljenu zaradu koju niste ostvarili zato što ste novac investirali negdje drugo a ne u tu konkretnu djelatnost Pošto smo novac mogli investirati u veoma mnogo projekata i iz njih ostvariti različite prihode onda se postavlja pitanje koji prihod predstavlja oportunitetni trošak Samo najveću od tih potencijalnih zarada koje niste ostvarilinazivamo oportunitetni trošak preduzećaEKONOMSKI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash (EKSPLICITNI + IMPLICITNI) TROŠKOVIPorez u preduzeću se obračunava samo na poslovni profit On se prikazuje u bilansu stanjapreduzeća28 Pored kategorije profita u literaturi nailazimo i na termin ekstraprofita On ima nekoliko sinonima no između njih u suštini ne postoji razlikaEkstraprofit = ekonomski profit = čisti profitEkstraprofit je višak profita koji preduzetniku ostaje nakon podmirivanja svih troškova i zarade prosječnog profita (prosječne dobiti) Prosječan profit je uključen u prosječne ukupne troškove preduzeća Prosječan profit (prosječna dobit normalni profit) je minimalna naknada koja može zadržati preduzetnikov novčani kapital i njegove preduzetničke sposobnosti i napore u datoj aktivnosti U mikroekonomskoj teoriji se razlikuju individualni i društveni troškovi proizvodnje Individualni troškovi proizvodnje su vezani za pojedinačno preduzeće (svi njegovi troškovi) Društveni troškovi proizvodnje predstavljaju sumu svih troškova u nekoj privredi s tim što su u ove troškove uključeni i troškovi koje imaju druga preduzeća zbog našeg poslovanja (troškovi zagađenja troškovi čišćenjatroškovi zaštite itd) Također susreću se termini bdquoEksterna ekonomijaldquo i bdquoEksterna disekonomijaldquo a koji su vezani za kategoriju troškova preduzeća Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova Postoje dva osnovna pristupa teoriji troškova preduzeća Postoje tzv bdquoTradicionalna teorija troškovaldquo i bdquoSavremena teorija troškovaldquo U nastavku ćemo dati prikaz svake od ove dvije vrste troškovaTradicionalna teorija troškovaKratkoročni troškovi

26

Mikroekonomija 2012

Po tradicionalnoj teoriji razlikujemo dugi i kratki rok a sve troškove dijelimo na ukupne fiksne i ukupne varijabilne troškove Oni se označavaju različitim oznakama ali je već usvojeno da se koriste oznake koje predstavljaju skraćenice od početnih engleskih riječi za troškove (akronime) Ukupni prosječni troškovi prosječni varijabilni troškovi i granični troškovi prema ovoj teoriji imaju oblik slova U Ukupni troškovi u kratkom roku se označavaju sa SRTC ili TC Ukupni troškovi dugog vremenskog perioda se označavaju sa LRTC ili LTC Obje varijante su ispravne Ukoliko se radi o prosječnim troškovima dodajemo slovo A tako da imamo SRATC i LRATC (odnosno SATC ili LATC) Ukupni troškovi u kratkom roku jednaki su zbiru ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova tj SRTC = FC + VCFiksni troškovi proizvodnje su onaj dio ukupnih troškova proizvodnje čija veličina ne ovisi o obimu proizvodnje Varijabilni troškovi su oni troškovi koji rastu sa povećanjem nivoa outputa U fiksne troškove spadaju1 troškovi anuiteti i kamate na zajmove preduzeća2 troškovi premije osiguranja3 troškovi amortizcija4 troškovi plate top menadžmenta5 troškovi zemljarina itdU varijabilne troškove spadaju1 troškovi pomoćnog materijala2 troškovi sirovina3 troškovi pogonske energije4 troškovi plata radnika itdVeličina varijabilnih troškova u odnosu na obim proizvodnje može rasti1048707 proporcionalno1048707 degresivno1048707 progresivnoProsječni ukupni troškovi (ATC) su ukupni troškovi proizvodnje obračunati na jedinicu ostvarene proizvodnje

Prosječni ukupni troškovi u preduzeću se dobiju kao zbir prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova tj SRATC = AVC + AFCProsječni fiksni troškovi se dobiju kada se ukupni fiksni troškovi podijele sa obimom proizvodnje Sa povećanjem proizvodnje oni konstantno opadaju

Prosječni varijabilni troškovi dobiju kada se ukupni varijabilni troškovi podijele sa obimom proizvodnje

Granični troškovi predstavljaju povećanje ukupnih troškova kada se proizvodnja poveća za jednu jedinicu Izračunavaju se preko formule

U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova pa se računaju po formuli

27

ATC=TCQ

AFC=TFCQ

AVC=TVCQ

MC=TC1minusTC

Q1minusQ= ΔTC

ΔQ

MC=VC1minusVC

Q1minusQ= ΔVC

ΔQ

Mikroekonomija 2012

Podsjetimo se da varijabilni troškovi imaju tri zone To su zona degresivnih proporcionalih i progresivnih troškova Kako su varijabilni troškovi sastavni dio ukupnih troškova i ukupni troškovi imaju tri zone Preduzeća nastoje proizvoditi onaj obim proizvodnje pri kojem su mu prosječni ukupni troškovi minimalni a ukupni troškovi se nalaze u zoni proporcionalnih troškova Tačka A se naziva bdquoPrag zakona o prinosimaldquoTačka B se naziva bdquoTačka zatvaranjaldquoTačka C se naziva bdquoTačka pokrićaldquoNavedene tri tačke pokazuju sljedećeTačka A pokazuje da se u toj tački minimiziraju granični troškovi U toj tački se iz zone rastućih prinosa prelazi u zonu opadajućih prinosa Zbog toga se ova tačka i naziva prag zakona o prinosimaTačka B pokazuje da su prosječni varijabilni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu niža od iznosa minimalnih prosječnih varijabilnih troškova preduzeće u dužem vremenskom periodu prestaje sa radom Ono ne može pri toj cijeni pokriti sve prosječne fiksne (a samim tim i troškove amortizacije) i dio prosječnih varijabilnih troškova Zbog toga preduzeće neće imati dovoljno sredstava da zamijeni postojeću dotrajalu tehnologiju kada se postojeća amortizira a ne može pokriti ni dio npr troškova plaća ili pogonske energijeTačka C se naziva tačka pokrića i pokazuje obim proizvodnje gdje su prosječni ukupni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu jednaka ovim minimalnim troškovima tada preduzeće ostvaruje samo prosječan profit Ako je cijena veća od minimuma prosječnih ukupnih troškova tada preduzeće ostvaruje ekstraprofit

Dugoročni troškoviU dugom roku su svi faktori proizvodnje varijabilni pa su zbog toga i svi troškovi u dugom roku varijabilni Funkcija dugoročnih troškova zavisi od

nivoa proizvodnje tehnologije cijene faktora

dok funkcija kratkoročnih troškova zavisi i od cijene fiksnih faktora Pretpostavimo da postoji pet različitih veličina preduzeća Tada ćemo imati i pet različitih krivihkratkoročnih prosječnih ukupnih troškova (SATC) predstavljenih na grafiku 71 sa optimalnim kapacitetima postrojenja Q1 Q2 Q3 Q4 i Q5

28

TC

QTC

TVC

TFC

TVC

TFC

Q

TFCQ

AFC ATC AVC MC M

C

ATC

AVC

AFC

Q

0

B

C

A

Mikroekonomija 2012

Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) pokazuje najmanji trošak proizvodnje pri određenom kapacitetu proizvodnje Ova kriva obuhvata-obavija kratkoročne prosječne ukupne troškove sa donje strane kratkoročnih troškova Sa grafika ćete primijetiti da nakon 4 obima proizvodnje minimum prosječnih ukupih troškova je na nešto višem nivou nego što je to bio prethodno Ovo nam pokazuje da se ne može beskonačno mnogo povećavati kapacitet proizvodnje a da to dovede do stalnog snižavanja minimuma prosječnih ukupnih troškova Razlozi prvenstveno leže i brzom povećanju troškova upravljanja velikimpreduzećem Trošak upravljanja po svom iznosu premašuju iznos u kome je smanjen prosječni fiksni trošak nastao zbog povećanja obima proizvodnje Zbog toga u zbiru prosječni ukupni trošak ima nešto veću vrijednost u svom minimumu

Za obim proizvodnje Qopt kažemo da je optimalna veličina postrojenja Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv Ekonomija obima a nakon njega disekonomija obima Ekonomija obima postoji samo do tačke Qopt odnosno troškovi u preduzeću opadaju samo do obima proizvodjne QoptSavremena teorija troškovaKratkoročni troškoviSavremena (moderna) teorija troškovakao i tradicionalna teorija razlikuje kratkoročne i dugoročne troškove Kratkoročni troškovi se također dijele na fiksne i varijabilne Osnovna razlika između ove dvije teorije jeste tzv Rezervni kapacitet Preduzeće ne gradi kapacitet koji je dovoljan za proizvodnju procijenjene količine prodaje nego gradi veći kapacitet zbog sezonskih oscilacija ili pretpostavke da će preduzeće u budućnosti rasti Uspostavljanjem rezervnog kapaciteta preduzeće postaje fleksibilnije i može lakše odgovoriti na povećanu tražnju na tržištu a i sam rast preduzeća je lakši kada postoji uspostavljena infrastruktura preduzeća Fiksni troškovi uključuju iste vrste troškova kao i kod tradicionalne teorije Grafički prosječni fiksni troškovi po savremenoj teoriji se mogu predstaviti na sljedeći način prosječni fiksni troškovi opadaju kako se povećava obim proizvodnje (plava linija na grafiku) Kada se preduzeće približi optimalnomiskorištavanju kapaciteta u upotrebu se pusti i rezervni kapacitet S obzirom da se amortizacija ne obračunava na stalna sredstva koja nisu puštena u rad nakon puštanja u

29

SATC

Q

LTC

Qo

pt

SRATC1 SRAT

C2 SRATC5

SRATC4

SRATC3

SATC

Q0

Q

1

Q

2

Q

3

Q

4

Q

5

Mikroekonomija 2012

upotrebu dolazi do skoka prosječnih fiksnih troškova Nakon daljeg povećanja proizvodnje prosječni fiksni troškovi (predstavljeni crvenom linijom) nastavljaju padati kao i prethodno Prosječni varijabilni troškovi po savremenoj teoriji uključuju također iste troškove kao i u tradicionalnoj teoriji stim što se njihovo kretanje razlikuje Sa grafika je vidljivo da prosječni varijabilni i granični troškovi imaju u rasponu rezervnog kapaciteta ravno dno koja pokazuje da ovi troškovi ostaju konstatni bez obzira na povećanje proizvodnje Stoga povećanje korištenja kapaciteta između nivoa X1 i X2 ne uzrokuje povećanje prosječnih troškova Preduzeća obično koriste kapacitet u rasponu između 23 i 34 uspostavljenog kapaciteta (što je na grafiku 73 bliže tački X2)( fali dva grafikona)Prosječni ukupni trošak se za svaki nivo proizvodnje dobiva sabiranjem prosječnih fiksnihprosječnih varijabilnih troškova i prosječnog profita preduzeća Po savremenoj teoriji kriva SATC konstantno opada do nivoa proizvodnje gdje se rezervni kapacitet iscrpljuje Ovo je predstavljeno na grafiku 74 Iznad tog nivoa proizvodnje prosječni ukupni troškovi počinju rasti Granični troškovi (MC) će sjeći krivu prosječnih troškova u njenom minimumu odnosno iza tačke A na grafiku

Dugoročni troškovibdquoDugoročni troškovi se dijele na troškove proizvodnje i troškove upravljanja Kako obim proizvodnje raste troškovi proizvodnje opadaju ali troškovi upravljanja rastu Međutim smanjenje troškova proizvodnje je obično veće od povećanja troškova upravljanja tako da ukupni troškovi opadaju Po savremenoj teoriji kriva ukupnih dugoročnih troškova ima oblik slova L a ne slova U Kriva se dobija na sljedeći način za svako kratkoročno razdoblje imamo krivu SRATC koja u sebi uključuje troškove proizvodnje administrativne troškovedruge fiksne troškove i normalni profit Krivu LAC dobijamo spajanjem tačaka na krivim SATCEmpirijske funkcije troškova32Funkcije troškova mogu se izraziti u u matematičkom obliku Postoje različiti oblici tih funkcijaTC = aq + cTC = aq2 + cTC = aq2 + bq +cTC = aq3 + bq2 + cq + d

U funkciji TC = aq2 + c parametar a predstavlja direktni trošak po jedinici proizvodnje dok parametar c predstavlja fiksne troškove Ako je direktni trošak proizvodnje 200 KM a fiksni 1000 KM tada je funkcija troškova TC = 200q + 1000 Ukoliko znamo funkciju ukupnih troškova na osnovu nje možemo izračunati i neke druge troškove npr ATC MC AFC itd

30

Q

C

MC

0

SAVC

MC

A

SATC

AFC

23 2

3 23

23

Q Output

C

LAC0

SATC1 SA

TC2 SATC3

SATC4

Mikroekonomija 2012

Iz prethodnog primjera TC = 200q + 1000 ukupne prosječne troškove dobijamo na sljedeći način

qq

q

q

TCATC

0001200

0001200

te funkcija ima oblik q

ATC0001

200

Funkcija graničnih troškova se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova tj

2000001200 qTCMC Što znači da su granični troškovi paralelni sa X-osom na nivou od 200 KM

31

Page 3: Mikroekonomija Moja Skripta

Mikroekonomija 2012

regulatora) Makroekonomija proučava privredu u cjelini Makroekonomija ima svoja četiri osnovna područja a to su1 Politika (ne)zaposlenosti na nivou cijele ekonomije Kako smanjiti nezaposlenost na nivo da svi oni koji žele raditi imaju i gdje da rade2 Bruto domaći proizvod (GDP) jedne države Kako da se ukupna proizvodnja u jednoj privredi poveća3 Obezbjeđenje rasta i razvoja privrede ali i njene stabilnosti kako se ne bi dešavala npr velika inflacija4 Upravljanje uvozom i izvozom Cilj je da se formira ravnoteža uvoza i izvoza iz jednedržave jer ni prevelik deficit ni prevelik suficit dugoročnije gledano nisu povoljni za privredu Da bismo mogli proučavati makroekonomske pojave moramo shvatiti i razumjeti mikroekonomske jer su one osnova na bazi kojih nastaju i prilike u cijeloj nacionalnoj ekonomiji

TEMELJNI ELEMENTI PONUDE I TRAŽNJEOsnovna pitanja ekonomije koja glase1 Šta proizvoditi2 Kako proizvoditi3 Za koga proizvoditiTražnja je količina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri svim cijenama u određenom razdoblju i na određenom tržištu Tražnja se predstavlja grafički uz korištenje krivih linija ili linearnih funkcija Obično je opadajuća slijeva udesno a u izuzetnim slučajevima može i da bude rastuća Obilježava se slovom d (Engl demand) Velikim slovom (D) se obilježava granska tražnja a malim slovom (d) individualna Za razliku od tražnje često analiziramo količinu proizvoda koji se na tržištu traži pri tačno određenoj cijeni Tražena količina je količina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri tačno određenoj cijeni u određenom razdoblju i na određenom tržištu Tražena količina se obično obilježava slovom Q (Engl Quantity) Efekat dohotka je pojava da sa poskupljenjem određenog proizvoda dolazi do smanjenja tražnje za tim proizvodom jer su kupci realno siromašniji dok je efekat supstitucije postupak zamjene skuplje robe jeftinijom od strane kupaca kada cijena jedne robe raste Determinante tražnje suProsječni dohodak potrošača nam govori koliko on može maksimalno sredstava potrošiti naproizvode i usluge Jedan dio sredstava potrošači štede a jedan dio troše Što je prosječan dohodak potrošača viši oni će biti u mogućnosti kupovati veću količinu nekog proizvodaBroj kupaca je također važna determinanta tražnje na tržištu Veći broj kupaca znači i veću potrošnju proizvoda i usluga Danas većina svjetskih kompanija ima za cilj da pristupe nacionalnom tržištu Kine s obzirom da je to tržište sa gotovo 15 milijardi potrošača Kada biste svakome potrošaču prodali po jedan par cipela prosječne cijene od 50 KM to bi ukupno iznosilo 75 milijardi KMSistem potreba je u osnovi tražnje na tržištu Potrebe potrošača predstavljaju najznačajniju determinantu tražnje za proizvođače jer oni svojim proizvodima i uslugama nastoje zadovoljiti njihove potrebe U mjeri u kojoj uspješno zadovoljimo te potrebe imat ćemo i uspješan biznisUkus potrošača je determinanta koja se često mijenja Ukusi potrošača su posebno važni za biznise koji su vezani za ponudu različitih vrsta prehrambenih proizvoda kao na primjer u proizvodnji hrane i napitaka u ponudi restorana u proizvodnji različitih vrsta specijaliteta i slKretanje budućih cijena je važno i za ponuđače i za potrošače Ako ste planirali kupiti automobil ili stan svakako ćete pratiti kakav trend imaju cijene na tržištu Tako je prije uvođenje poreza na dodanu vrijednost potpisan veliki broj kupoprodajnih ugovora za

3

Mikroekonomija 2012

kupovinu stanova s obzirom da se od 01 januara 2006 godine na nove stanove plaća dodatnih 17 poreza Također ukoliko se očekuje opadanje cijena tada kupci ako mogu sačekaju sa kupovinom kako bi platiti manjeCijene proizvoda povezanih sa dotičnim dobrom u određenoj mjeri utječu na tražnju za timdobrom Danas veliki broj proizvoda trošimo skupa Ne možemo koristiti automobil bez goriva ili automobilskih guma U zavisnosti od visine cijena komplemenata ili supstituta ovisi i tražnja za posmatranim proizvodomPreferencije potrošača su također važna determinanta tražnje Neki kupci automobila preferiraju sigurnost i udobnost drugi snagu motora i izgled a trećima je važna potrošnja i niska cijena održavanjaPod posebnim utjecajima možemo podrazumijevati veliki broj faktora Neki proizvodi se konzumiraju ili ne konzumiraju iz religijskih razloga u toku žestokih zima mnogostruko se povećava tražnja za plinom ili drugim energentima koji se koriste za grijanje Cvijeće se najviše traži 8 marta i u toku praznika itd Posebni utjecaji mogu nekada biti najznačajnija determinanta tražnjeSKALA TRAŽNJE

Kao što smo prethodno naveli skala tražnje predstavlja tebelarni prikaz odnosa cijena i potraživanih količina proizvoda pri svim cijenama koje se uobičajeno formiraju na tržištuPROMJENA TRAŽNJE I PROMJENA TRAŽENE KOLIČINE

Ukoliko se promijene ostale determinante tražnje osim cijene dolazi do promjene tražnje na tržištuPromjena se na grafiku manifestuje pomjeranjem cijele funkcije tražnje Ukoliko promjena neke od determinanti osim cijene dovede do povećanja tražnje funkcija tražnje na grafiku se pomjera udesno i obrnuto Ako se promijeni cijena kao jedna od determinanti tražnje na grafiku dolazi do pomjeranja ravnotežne tačke uz ili niz funkciju tražnje tj do dolazi do promjene ravnotežne količinePROMJENA PONUDE

Slična situacija je i kod promjene ponude i ponuđene količine Ukoliko se promijeni cijena nekog proizvoda a ostale determinante ostanu nepromijenjene dolazi do povećanja ponuđene količine na tržištu Tada se ravnotežna tačka kreće uz funkciju ponude i obrnuto Sa druge strane ako se promijeni neka od ostalih determinanti ponude pomjera se cijela funkcija ponudeS obzirom da funkcija tražnje i funkcija ponude uzete zajedno daju mnogo prostora za analizu potrebno je da se prilikom analiziranja uzmu u obzir istovremeno obje funkcije Ovo je važno isključivo zbog toga što i ponuđači i potrošači nastoje da odrede cijenu na tržištu koja će biti ravnotežna Ravnotežna cijena se uobičajeno obilježava sa Pe a ravnotežna količina sa Qe Pri ravnotežnoj cijeni na strani ponude neće biti viška proizvedenih roba i usluga (tj neće postojati zalihe proizvoda) a sa druge strane na potražnoj strani neće postojati kupci koji nisu mogli nabaviti dotično dobro ili uslugu Potrebno je naglasiti da niti funkcija tražnje niti funkcija ponude u određenom vremenskom periodu nisu statične nego se mijenjaju u zavisnosti od promjena determinanti kojeimaju intenciju da se vremenom mijenjaju Također je potrebno naglasiti da se i ponuda i tražnja mijenjaju nezavisno jedna od druge odnosno da su autonomne varijableRAVNOTEŽA PONUDE I TRAŽNJE

Ukoliko je cijena na tržištu veća od ravnotežne javljaju se viškovi proizvoda u obliku zaliha koje preduzećacirc ne mogu prodati Ovakva situacija ne odgovara preduzećima ali odgovara potrošačima jer na tržištu ima dovoljno proizvoda da kupci podmire svoju tražnju Obrnuta je situacija sa nižom cijenom od ravnotežne Na tržištu se javljaju nestašice proizvoda što dovodi kupce u nepovoljan položaj Određivanje ravnotežne cijene za neki proizvod se dešava

4

Mikroekonomija 2012

u dužem vremenskom periodu Preduzeća vrše proizvodnju zatim plasiraju proizvode na tržište Ukoliko se zalihe počnu gomilati tada sesmanjuje ili proizvodnja ili cijena proizvoda Ako je cijena preniska i postoji problem nestašice proizvoda tada kupci u nastojanju da dođu do proizvoda počinju nuditi višu cijenu Viša cijena dovodi do povećanja ponude na tržištu Rast cijene se nastavlja sve do formiranja cijene koja je je ravnotežna odnosno na nivou PE Kada tražnja raste a ponudaostaje nepromijenjena tada i ravnotežna količina i ravnotežna cijena rastua kada tražnja opada i ravnotežna količina i ravnotežna cijena opadaju Povećanje ponude uz nepromijenjenu tražnju vodi do niže ravnotežne cijene na tržištu i do veće ponuđene količine Ako se poveća ponuda i tražnja istovremeno ravnotežna cijena može biti veća jednaka ili manja dok ravnotežna količina u svakom slučaju postaje veća I obrnuto vrijediKada se i ponuda i tražnja smanje ravnotežna količina se smanjuje a ravnotežna cijena može biti veća jednaka ili manja Ponuda raste a tražnja se smanjujeu tom slučaju cijena opada a ravnotežna količina može biti veća jednaka ili manjaIsto tako kada tražnja raste a ponuda opada ravnotežna cijena raste a ravnotežna količina može biti manja jednaka ili veća od početne

UKUPNA PROSJEČNA I GRANIČNA VELIČINAUkupni proizvod = Total Product (TP)Prosječni proizvod = Average Product (AP)Granični proizvod = Marginal Product (MP)Ukupni proizvod (TP) predstavlja količinu proizvoda ili usluga koja se dobije ulaganjem fiksnih i varijabilnih faktora u proizvodnju Prosječan proizvod (AP) dobije se kao količnik ukupnog proizvoda te ukupno angažovanogvarijabilnog faktora AP = TP Vi Granični proizvod označava veličinu prirasta ukupnog proizvoda izazvanu ulaganjem dodatne jedinice varijabilnog inputa MP = ΔTP ΔX Granični proizvod se može računati i preko formule

TEMELJNI STAVOVI O ODNOSIMA IZMEĐU UKUPNE PROSJEČNE I GRANIČNE VELIČINE1 Ukupna prosječna i granična veličina uvijek su jednake za prvu jedinicu2 Ukupna veličina uvijek je zbir dotadašnjih graničnih veličina3 Rastuća prosječna veličina implicira odnos po kojem je granična veličina veća od dotadašnje prosječne4 Opadajuća prosječna veličina implicira odnos po kojem je granična veličina manja oddotadašnje prosječne5 Maksimum (minimum) vrijednosti prosječne veličine implicira odnos po kojem je graničnaveličina jednaka prosječnoj6 Dodatak neke fiksne vrijednosti svim vrijednostima koje poprima ukupna veličina bez utjecaja je na graničnu veličinuOptimalan obim proizvodnje zbog toga što je u toj tački sa gledišta ekonomije rada minimiziran utrošak rada po jedinici proizvoda Ukupan proizvod preko prosječne veličine na grafiku jeste TP = AP bull X = 0S bull 0Q a preko granične veličine je jednak površini između tačaka 0TQ Možda se najbolje dati odnosi mogu shvatiti na prosjeku ocjena studenata Ukoliko student ima prosjek ocjena osam tada će svaka naredna ocjena koju dobije a koja je veća od 8 dovesti do porasta prosjeka Isto tako će svaka ocjena koja je manja od prosječne ocjene dovesti do smanjenja i prosječne ocjene Ista stvar je i sa prosječnim i graničnim veličinama Preduzeća nastoje ostvariti što bolji prosjek u određenom periodu odnosno nastoje taj prosjek maksimizirati

5

Mikroekonomija 2012

POTREBE I TRAŽNJAPotrebe su izvor (ishodište) tražnje na tržištu Ljudi imaju različite potrebe a njihov broj svakim danom postaje sve veći Struktura i veličina potreba zavisi od mnogo faktora a neki od njih su1 fiziološke potrebe potrošača2 navike i običaji stanovništva3 dostignuti nivo razvoja4 razvoj kulturne svijesti potrošača5 status pojedinaca i grupe u društvu6 obrazovanost stanovništva7 religija i druga društvena uvjerenja8 područje na kome se nalaze potrošači itdNosioci potreba mogu biti pojedinci društvene grupe i društvo u cjelini Postoji problem kvantificiranja potreba jer su potrebe po svojim osobinama promjenljive i elastične Danas svoje potrebe pojedinci najčešće zadovoljavaju u shopping centrima koji nude veliki broj proizvoda na jednom mjestu Potrebe predstavljaju zahtjeve pojedinaca ili grupa za materijalnim dobrima i uslugama radi otklanjanja nezadovoljenosti i postizanja odgovarajućeg blagostanja Fundamentalne (osnovne) potrebeFundamentalne potrebe obuhvataju osnovne potrebe za život čovjeka Tu spadaju potrebe zahranom pićem odjećom stanom sigurnošću zdravljem i sl Karakteristika ovih potreba je što su stabilne čak i u dužem vremenskom periodu i što kupci nisu tako osjetljivi na porast cijena proizvoda koji zadovoljavaju te potrebeOstale potrebeOstale potrebe obuhvataju potrebe za luksuznim proizvodima putovanjem druženjemdokazivanjem u društvu i sl Tražnja za ovim proizvodima je više podložna oscilacijama a kupci su osjetljiviji na promjene cijenaAnonimnost potrebaGeneralno posmatrajući postoji određena anonimnost potreba kupaca Mi kao proizvođač ne znamo šta kupcu sve treba i zbog toga nastojimo to procijeniti i ispitati Zato se organizuju razne ankete i upitnici koje dajemo potencijalnim kupcima ili građanima da ih ispune Šta stvarno kupci žele saznajemo na tržištu Stoga svaki proizvođač mora pažljivo da istražuje i tržište i kupceEfektivne i potencijalne potrebePostoje dvije vrste potreba kupaca One potrebe koje kupac ima ali ih ne može zadovoljiti zbog toga što mu to ne dozvoljava njegov dohodak i one koje može zadovoljiti i za to posjeduje dovoljno novca Prva vrsta potreba se nazivaju potencijalne potrebe a druga vrsta efektivne Za proizvođača su važnije efektivne potrebe jer on u proizvodnji polazi od mogućnosti kupca da kupi proizvod kada on bude na tržištuTražnja za sredstvima za proizvodnjuSredstva za proizvodnju koriste kompanije kako bi njihovim korištenjem proizvele finalne proizvode namijenjena krajnjim kupcima Najčešće se radi o tražnji za resursima i sirovnama koje se prodaju na berzi Za ovu tražnju je karakteristično da je cjenovno veoma osjetljiva i da postoji veliki pritisak proizvođača da cijene tih resursa budu što nižeTražnja za sredstvima za potrošnju

6

Mikroekonomija 2012

Za razliku od prethodne kategorije tražnja za sredstvima za potrošnju je vezana za krajnje kupce proizvoda Na primjer krajnji proizvodi su deterdžent za suđe televizori računari automobili itd Ova tražnja nije toliko osjetljiva na cijene ali značajan utjecaj na potrošnju ima reklamiranje proizvoda i sama njegova ambalaža te mjesto na kome se proizvod nudi krajnjem kupcuAutonomna i izvedena tražnjaTražnja za sredstvima za potrošnju predstavlja autonomnu tražnju dok je tražnja za sredstvima za proizvodnju izvedena tražnja Izvedena tražnja se izvodi iz tražnje kupaca finalnih proizvoda i na bazi nje se vrši projekcija izvedene tražnjeNužna trajna i luksuzna dobraKada govorimo o potrebama kupaca onda ćemo se kratko osvrnuti na nužna trajna i luksuzna dobra Nužna dobra zadovoljavaju fundamentalne potrebe Ona moraju imati karakteristike proizvoda koje je sigurno koristiti Na drugoj strani imamo trajna dobra To su dobra ili proizvodi koji se koriste duži niz godina kao npr kućanski aparati automobili namještaj itd Luksuzna dobra su posebna kategorija dobara Namijenjena su prvenstveno kupcima sa visokim primanjima To su proizvodi sa veoma dobrim mogućnostima i obično su multifunkcionalni Luksuzni proizvodi podrazumijevaju i visoku cijenu proizvoda ali i visok kvalitet Kupci nisu značajnije osjetljivi na povećanje cijene ovakvih proizvoda Posebna pažnja u ponudi ove kategorije proizvoda mora bitimdata izgledu proizvoda načinu isporuke prezentacije kvalitetu besprijekornom radu i sl PLAN POTROŠNJE

Plan potrošnje nam pomaže da se opredijelimo za kupovinu određenih proizvoda i usluga Pri procesu kupovine mi svjesno ili podsvjesno vodimo računa o nekoliko stvarisistemu potreba poznavanju svojstava određenih proizvoda nivou raspoloživog dohotkapostojećim cijenama našem predviđanju o budućim cijenama Svaki pojedinac i domaćinstvo u manjoj ili većoj mjeri razmatra ove faktore i pravi vlastiti plan potrošnje Domaćinstva to najčešće rade na mjesečnom nivou Pet osnovnih faktora su odlučujući a to su sistem potreba poznavanje svojstava robe od strane kupca nivo dohotka potrošača nivo postojećih cijena i pretpostavke o budućem kretanju cijena

IZVOĐENJE FUNKCIJE TRAŽNJELinearna funkcija ima sljedeći oblik

Linearna funkcija tražnje kao najjednostavnija funkcija tražnje ima sljedeći oblik

gdje je qx- količina potražnje za dobrom X a - potražnja pri cijeni jednakoj nuli b- nagib funkcije (dqx dpx) = tg α Px- cijena proizvoda UKUPNA TRŽIŠNA TRAŽNJAZa neke proizvode najznačajnija determinanta nije cijena proizvoda nego dohodak potrošaaa npr luksuzni parfemi javni gradski prevoz itd U tom slučaju opšti oblik funkcije tražnje u odnosu na dohodak je Qx = a Ib Gdje su a i b empirijski utvrđeni koeficijenti a I predstavlja nivo dohotka Potrebno je da su ispunjeni uslovi da je agt0 i bgt0 Ovu jednačinu je najlakše riješiti logaritmiranjem tj

7

qx = f (Px)

qx = a - bmiddotPx

Mikroekonomija 2012

log Qx = log a + bbulllog I Antilogaritmiranjem dobijemo ravnotežnu količinu pri datom nivou dohotka Ukoliko znamo matematički oblik funkcije tražnje možemo iz ovog oblika izračunati funkciju ukupnog prihoda preduzeća i funkciju graničnog prihoda preduzeća Ukupan prihod (Total Revenue) se dobije množenjem prodate količine proizvoda i cijene po kojoj su proizvodi prodati tj TR = q bull p gdje q predstavlja matematičku oblik funkcije tražnje Granični prihod (Engl Marginal Revenue) dobije se izračunavanjem prvog izvoda funkcije ukupnog prihoda odnosno MR = TRrsquoZAKONI TRAŽNJE

Zakoni tražnje nastoje dati odgovor na pitanje koji faktori određuju nivo tražnje svakog proizvodaprisutnog na tržištu Do sada su razvijena četiri opća zakona tražnje Najstariji od njih je Cournot-Marshallov zakon formulisan prije više od 150 godinaOvaj zakon tražnje kaže da je cijena proizvoda osnovna determinanta tražnje za tim proizvodom natržištu Iz ovog zakona se izvodi cjenovna elastičnost tražnje Predstavlja se na sljedeći načinCournot-Marshallov d = f(p) facute(p) lt 0 P = f-1(d)Drugi zakon tražnje je Walrasov opći zakon tražnje Warlas je pored cijene kao osnovne determinanteuveo i cijene drugih povezanih proizvoda sa tim proizvodom kao što su supstituti i komplementi Iznjega se izvodi unakrsna elastičnost tražnje a predstavlja seWarlasov d = f(px1 px2 pxn)Vremenom se pojavila i treća osnovna determinanta tražnje za nekim proizvodom a to je dohodakEkonomisti Hicks i Alen su zajedno formulisali treći opći zakon tražnje poznat kao Hiks-Alenov zakontražnje Iz ovog zakona se izvodi dohodovna elastičnost tražnjeHiks-Alenov d = f(px1 px2 pxn I)Vremenom je uočeno da se u osnovne determinante mora uključiti i vrijeme kao bitna odrednicatražnje Na taj način je tražnja dinamizirana a tzv Moore-Schultzov zakon tražnje je uključivao poredprethodne tri kategorije i kategoriju vremenaMoore-Schultzov d = f(px1 px2 pxn I t)IZNIMKE OD OPĆEG ZAKONA TRAŽNJE

Uočeno je da za neke proizvode ne vrijede opći zakoni tražnje nego da ti proizvodi predstavljajusvojevrsne izuzetke To su tzv Giffenova dobra proizvodi koji se kupuju iz snobizma te proizvodičija tražnja je podložna špekulacijama1 Giffenov paradoksPokazuje da tražnja za proizvodom raste ukoliko dolazi do povećanja cijene proizvoda na tržištuOvakav slučaj je primijećen još prije skoro 200 godina kod siromašnih stanovnika koji veliki procenatsvog dohotka izdvajaju na kupovinu hljeba Svako povećanje cijene hljeba primorava kupca da jošveći procentualni iznos svojih primanja izdvaja na njegovu kupovinu 2 Veblenov efekatPojedini proizvodi se kupuju iz želje da se njima dokaže određeni status u društvu Tako na primjerneki potrošači kupuju veoma skupe parfeme ili specijalitete čija cijena je mnogostruko veća od svihtroškova proizvodnje tog proizvoda 3 Slučaj špekulacijeKupci uvijek pažljivo prate šta se dešava sa cijenama proizvoda na tržištu Prate njihov trend i nastojepredvidjeti buduća kretanja cijena Zbog toga nekada i pored rasta cijena proizvoda kupci povećavajusvoju kupovinu a razlog je informacija da će cijene još više rasti

CJENOVNA UNAKRSNA I DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJEKoeficijent elastičnosti je kategorija koji se dosta često koristi u ekonomiji Pokazuje koliki utjecaj imajedna varijabla na neku drugu To je neki broj koji izražavamo u procentu ili u apsulutnim iznosimaNajčešće se koristi kod cjenovne dohodovne i unakrsne elastičnosti tražnje ili ponude

8

d

0p

q

Ed=

0 d

p 1

p 2

Sav

r še n

o

nee

l as t

ičn

a p

otr

ažn

ja

Mikroekonomija 2012

CJENOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Cjenovna elastičnost tražnje pokazuje intenzitet reagiranja obima tražnje za nekom robomzbog promjene cijene te robe Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje računamo preko formule

Koeficijent može biti jednak manji ili veći od jedan tj može imati apsolutnu vrijednost između +infin i 0u zavisnosti od toga o kojem proizvodu je riječ Obično se u formulu ispred razlomka dodaje minuskako bi pokazao obrnuto kretanje veličina odnosno količine i cijene proizvoda U zavisnosti od koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje možemo govoriti o savršeno elastičnojsavršeno neelastičnoj relativno elastičnoj i relativno neelastičnoj tražnjiSavršeno elastična tražnjaProizvodi za kojima je tražnja savršeno elastična su vrlo rijetki Kao primjer se može uzeti tražnja zapšenicom na berzi Pšenicu nudi veliki broj malih proizvođača Isto tako kao primjer mogu poslužitivrijednosni papiri sa kojima se trguje na berziKod ovakvih roba ma kako malo podigli cijenuproizvoda ili robe na berzi kupci u potpunostiodustaju od njihove kupovine Isto tako ukoliko spustimo cijenu robe u odnosu na tržišnu cijenumakar i za nekoliko procenata možemo prodati svu robu ili vrijednosne papire koje posjedujemoSavršeno neelastična tražnjaSa druge strane kao krajnji slučaj imamo savršeno neelastičnu funkciju tražnje U tomslučaju koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje je 0 Ovo je situacija kojoj teže sva preduzeća Zbog toga što bilo koje povećanje cijene proizvoda ili usluge neće uopšte dovesti do smanjenja tražene količine na tržištu I proizvodi za kojima je tražnja savršeno neelastična su vrlo rijetki To mogu biti npr lični dokumenti (Lična kartaPasoš Vozačka dozvola itd) lijek protiv smrtonosne bolesti proizvodi čija potrošnja jeneophodna za život (kao što je minimalna količina vode ili soli) itd

U zavisnosti od nagiba funkcije tražnje možemo procijeniti kakva je funkcija tražnje (elastična ili neelastična) Elastičnost funkcije tražnje različita je na pojedinim tržišnim stanjima i za pojedinim proizvodima Tako na primjer na tržištu monopolističke konkurencije tražnja je elastičnija što je prikazano na dok je na monopolskom tržištu tražnja neelastičnija

9

d d

0 Q

p

Ed= infin

Savršeno elastična tražnja

Ed=minus

dQQdpp

Mikroekonomija 2012

Često se elastičnost zamjenjuje sa nagibom funkcije što je pogrešno Nagib funkcije u bilo kojoj tački linearne funkcije je isti dok elastičnost nije (ona može imati različite vrijednosti)

S obzirom da je u praksi teško precizno odrediti funkciju tražnje jer je poznato svega nekoliko empirijskih situacija odnosa cijene i količine pojavio se i problem određivanja koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje Da bi ovaj problem bio rješiv i kada je poznato svega nekoliko tačaka a ne cijela funkcija tražnje koristi se tzv lučna elastičnost tražnje Ona se računa po formuli

Da bismo lakše razmjeli lučnu elastičnost tražnje predstavit ćemo je na grafikuGdje je Δq promjena količine Δp promjena cijene a q1 i q2 količine pri cijenama p1 i p2 Najčešće je u preduzeću prisutna situacija da znamo iz iskustva samo dvije tačke (situacije) neke cijene i tražene količine Neka su to tačke A i B na grafiku Između ove dvije tačke moguće je povući veliki broj krivih tražnje a sa sigurnošću mi ne možemo utvrditi koja je adekvatna Stoga se pretpostavlja da je to pravac između ovih tačaka Ukoliko se promijeni cijena sa p1 na p2 tražena količina poraste sa q1 na q2 Mi znamo promjenu cijene i promjenu količine ali ne znamo koju početnu cijenu i količinu uzeti jer rezultati nisu isti a ne možemo utvrditi koja ima prednost Zbog toga se uzima aritmetička sredina cijena i količina Veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje može nam pomoći u određivanju količine pri kojoj maksimiziramo ukupan prihod preduzeća a preko ukupnog prihoda i ukupan profit Na grafiku prikazano je kretanje ukupnog prihoda preduzeća u zavisnosti od visine koeficijenta cjenovne

10

1 2

1 2

2

2

d

qq q

Ep

p p

Mikroekonomija 2012

elastičnosti tražnje Na njemu se vidi da preduzeće maksimizira ukupan prihod tamo gdje je Ed = 1 Ovo je naravno slučaj kada je funkcija tražnje opadajuća slijeva udesno kao što je slučaj npr kod monopola) U slučaju kada je funkcija tražnje horizontalna linija (odnosno kada je tražnja savršeno elastična) tada je ukupan prihodkonstantno rastući pravac povučen iz koordinatnog početka Tada ne postoji ova relacija U slučaju da preduzeće ima koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje veći od jedan povećat će ukupan prihod ukoliko snizi cijenu na tržištu zbog toga što se u većem procentu povećava broj novih kupaca nego što se smanjuje cijena proizvoda

Na grafiku vidimo procenat potrošnje dohotka na hranu u različitim zemljama i koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje15 Na grafiku se vidi da što dohodak stanovništva više raste stanovnici troše sve manji procenat svog dohotka na kupovinu hrane Zbog toga tražnja za hranom postaje neelastičnija Zbog toga u SAD-u kupci gotovo trostruko manje smanjuju kupovinu hrane kada joj cijena poraste u odnosu na npr Tanzaniju

U zavisnosti od vremenskog perioda i funkcija tražnje ima različitu elastičnost U nekom kraćemvremenskom periodu funkcija ima manju elastičnost dok u dužem vremenskom razdoblju ona postaje elastičnija

Potrošačev višak predstavlja razliku između vrijednosti nekog dobra kojeg dobija potrošačkonzumiranjem tog dobra i njegove cijene na tržištu

Funkcija ponude S0 na oba grafika je početna funkcija ponude Dalje na oba grafika funkcija ponude S0 siječe funkciju tražnje pri cijeni od 10$ i količini od 40 miliona barela nafte dnevno Pretpostavimo da dođe do smanjenja funkcije ponude ulijevo sa funkcije S0 na S1 Na grafiku nova funkcija ponude S1 presijeca funkciju tražnje D1 pri cijeni od 30$ po barelu i pri količini od 23 miliona barela dnevno U kraćem vremenskom periodu OPEC može smanjiti ponudu i na taj način zbog relativne neelastičnosti funkcije tražnje zaraditi dodatni ukupan prihod

11

62

56

40

31

22

19

17

15

15

14

12

0 20 40 60 80

Tanzanija

Indija

Korea

Grčka

Izrael

Japan

Francuska

Njemačka

Engleska

Kanada

SAD

Procenat potrošnje dohotka na hranu

Mikroekonomija 2012

Na grafiku sa funkcijom tražnje D ista funkcija ponude povećava cijenu na 15$ po barelu i smanjuje ravnotežnu količinu na 15 miliona barela nafte dnevno

UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Kao što često koristimo cjenovnu elastičnost tražnje također je nekada važno da znamo kako promjena cijena drugih proizvoda utječe na tražnju za našim proizvodima Uzmimo situaciju u automobilskoj industriji Svakako da porast cijena nafte na svjetskom tržištu dovodi do smanjenja tražnje za automobilima sa velikom potrošnjom goriva Također veliki porast cijena željeza i betona dovodi do većih troškova izgradnje novih stanova a samim time i do povećanja krajnjih cijena Ovo dalje dovodi do opadanja tražnje za novim stanovima dok se istovremeno povećava tražnja za korištenim stanovima Dakle koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y Računa se po sljedećoj formuli

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Za neke proizvode je važan nivo dohotka kao odrednica tražnje za njim To je npr tražnja za korištenjem usluga gradskog saobraćaja tražnja sa hamburgerima i drugom hranom niskog kvaliteta tražnja za odjećom koja nema poznatu robnu marku tražnja za automobilskim gumama lošeg kvaliteta itd Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

12

UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y Računa se po sljedećoj formuli

pxEy gt 0 - supstituti pxEy lt 0 - komplementi pxEy = 0 - neovisna dobra

lt

dQy

Qy

dpx

px

gt 0 pxEy =

Mikroekonomija 2012

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

U zavisnosti od veličine koeficijenta imamo različite vrste proizvoda

gt lt IEx = 0

promjena u obimu Qx promjena u veličini I

IEx lt 0

IEx gt 0

0 lt IEx lt 1

IEx gt 1

- Sredstva nužna za život

- Sredstva luksuzne potrošnje

- Inferiorna dobra

- Superiorna dobra

Superiorni proizvodi i usluge su oni proizvodi za kojima tražnja generalno raste kako raste dohodak stanovništva bez obzira na nivo porasta Npr tražnja za turističkim putovanjima direktno zavisi od ličnih primanja osoba Također tražnja za kvalitetnom i udobnom kožnom obućom raste sa porastom dohotka stanovništva Sredstva luksuzne potrošnje su oni proizvodi i usluge za kojima tražnja raste mnogo brže od porasta samog dohotka stanovništva Npr kupovinu skupih i udobnih automobila prevoz avionom spavanje u ekskluzivnom hotelu sa 5 zvjezdica itd Inferiorni proizvodi su oni proizvodi za kojim tražnja generalno opada kako raste prosječan dohodak potrošača (npr javni prevoz jeftina odjeća koja nema prepoznatljivu tržišnu marku kupovina u pekarama i sl)FAKTORI KOJI UTJEČU NA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Da bismo mogli uspješno predvidjeti koeficijent elastičnosti tražnje za našim proizvodima i uslugama potrebno je da znamo od kojih faktora zavise ovi koeficijenti Ovdje su dati osnovni faktori mada pojedini proizvodi mogu imati i neke dodatne1 Postojanje dobrih supstituta (kao što su deterdžent i benzin)2 Broj mogućih upotreba proizvoda (npr plastika)3 Stepen neophodnosti dobra (so mlijeko stan)4 Udio proizvoda u dohotku potrošača (npr novine i TV)5 Očekivanja o budućem kretanju cijena (praćenje stope inflacije)6 Vrijeme (lakši pronalazak supstituta ukusi potrošača se mijenjaju raste dohodak potrošača raste informiranost potrošača raste broj mogućih upotreba)Generalno možemo navesti klasifikaciju u tri dijela prema veličini koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje To su slučajevi gdje je koeficijent veći od jedan približno jednak jedan i manji od jedanVisoki koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed gt 1)a) Metaloprerađivačka i elektroindustrijab) porculan i proizvodi od staklac) namještajd) igre na srećuJedinični koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed asymp 1)a) nafta i naftni derivatib) transportne uslugeNeelastična tražnja (Ed lt 1)a) potrošnja struje u domaćinstvub) zdravstveno osiguranjec) lični dokumenti

13

Mikroekonomija 2012

d) lijekovi

ELASTIČNOST PONUDEElastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena promijeni Ona se računa preko sljedeće formuleElastičnost ponude = promjene cijene promjene ponuđene količineUkoliko se radi o u promjenama koje nisu infinitezimalne veličine tada koristimo formulu

S obzirom na to da ovdje ne postoji problem sa negativnim veličinama u formulu se ne dodaje minus kao kod cjenovne elastičnosti tražnje Postoje dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude Ako se ponuđena količina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene tada je funkcija ponude vertikalna i elastičnost ponude je 0 Ponuda je savršeno neelastična U drugom slučaju ako postoji cijena po kojoj su ponuđači spremni ponuditi bilo koju količinu koja se traži na tržištu funkcija ponude je horizontalna i elastičnost ponude je beskonačna Ponuda je perfektno elastična Primjer za prvi slučaj je ponuda umjetničkih djela i određenih antikviteta Bez obzira na cijenu koja se formira moguće je ponuditi samo po jedan primjerak takvih proizvoda Stoga porast tražnje dovodi samo do porasta cijene ali ne i do porasta ponude Primjer za drugi slučaj jeste kada se na tržištu formira cijena električne energije Ona se formira pod utjecajem ponude i tražnje Ponudu čine proizvođači bez obzira da li se radi o proizvodnji iz termoelektrana hidroelektrana ili nuklearnih elektrana Proizvodnja iz termoelektrana ima najviši trošak proizvodnje a iz hidroelektrana najniži Stoga kada se formira tržišna cijena ona je značajno viša od troškova proizvodnje nuklearne elektrane i cijene po kojoj bi one mogle je prodavati Pri toj cijeni nuklearne elektrane će ponuditi količinu električne energije koliku god mogu proizvesti U tom slučaju je funkcija ponude električne energije proizvođača koji posjeduje nuklearnu elektranu savršeno elastična Elastičnost ponude zavisi od

Mogućnosti zamjene faktora proizvodnje Vremenskog perioda

Mogućnost zamjene faktora proizvodnjeNeki proizvodi i usluge su proizvedene korištenjem jedinstvenih i rijetkih faktora proizvodnje Ovi proizvodi imaju malu ili nultu elastičnost ponude Drugi proizvodi i usluge koji su proizvedeni korištenjem faktora za proizvodnju koji se mogu upotrijebiti za proizvodnju drugih vrsta proizvoda imaju visok stepen elastičnostiZAVISNOST PONUDE OD VREMENSKOG PERIODADa bismo objasnili kako vremenski period utječe na ponudu nekog proizvoda ili usluge potrebno je razgraničiti tri vremenska perioda To su

Trenutni rok Kratki rok Dugi rok

Trenutni rok se definiše kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne može doći do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje (fiksni faktori su tehnologija zgrade postrojenja itd dok su varijabilni rad kapital itd)Kada cijena nekog dobra raste ili opada funkcija ponude u trenutnom roku ostaje nepromijenjena ali cijena prati promjenu tražnje Ako tražnja za nekim proizvodom poraste tada i ravnotežna cijena raste ili ako tražnja opada tada i ravnotežna cijena opadaPrimjeri ovakvih dobara su voće i povrće Ovi proizvodi imaju perfektno neelastičnu funkciju ponude u trenutnom vremenskom periodu (vertikalnu funkciju ponude) Ne može se voće ili povrće u toku jednog dana ili jednog sata proizvesti Isto tako se može uzeti za primjer količine ulovljene ribe koja se u toku jednog dana prodaje na gradskoj tržnici To je tako

14

Mikroekonomija 2012

kratko vremensko razdoblje da ribari nemaju vremena ići na pučinu po novi ulov Ako je tražnja tog dana velika cijena će biti viša nego prethodnog dana Kratki rok je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećati obim angažovanja varijabilnih inputa u prvom redu rada Kratki rok u slučaju prethodno navedenog primjera ulova ribe bi bilo ono vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da se može pronaći izaposliti još nekoliko ribara ili da se eventualno iznajmi još nekoliko brodova Da bi povećali output preduzeća u kratkom roku obično prvo traže od svojih zaposlenih da radeprekovremeno a zatim zaposle i još nekoliko novih radnika Isto tako ukoliko preduzeća žele da smanje svoj output prvo smanje radnicima broj radnih sati a zatim pođu i otpuštati neke radnike U kratkom roku preduzeća nemaju vremena da se u potpunosti prilagode uslovima na tržištu nego samo djelimično Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete U dugom roku se preduzeće u potpunosti prilagođava nastalim promjenama na tržištu U slučaju da povećana tražnja za ribom na tržištu potraje duže vrijeme ribari će odlučiti da kupe novi brod i nove mreže te možda da pronađu novi način ulova ribe Oni također mogu i da otvore vlastite ribnjake U slučaju uzgoja narandži dugi rok traje oko 15 godina To je vrijeme potrebno da bi novozasađene plantaže dostigle svoju zrelost i da mogu davati plodove

TEORIJE PONAŠANJA POTROŠAČAKada razmišljamo o tome kako se ponašaju potrošači onda generalno možemo zaključiti da seneki potrošači ponašaju vrlo racionalno a drugi veoma neracionalno Postoje dvije vrste teorija koje pokušavaju dati odgovor na pitanje od čega zavisi vrijednost nekog proizvoda ili usluge To su Teorija radne vrijednosti i Teorija subjektivne vrijednosti Prva tvrdida je vrijednost proizvoda određena količinom rada koji je utrošen za proizvodnju tog proizvoda ili usluge a druga tvrdi da je lična vrijednost za svakog kupca ta koja opredjeljuje vrijednost proizvodaTEORIJA GRANIČNE KORISNOSTIPristalice ove teorije su zastupali ideju da je moguće egzaktno utvrditi koliko korisnosti potrošaču donosi potrošnja svakog dobra Iznos korisnosti su mjerili UTILIMAVrijednost robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca Prema ovoj teoriji potrebno je posebno posmatrati ukupnu korisnost proizvoda i graničnu korisnost proizvodaTU = Ukupna korisnost koju dobiju potrošači potrošnjom određenog broja proizvodaMU = Granična korisnost proizvoda- iznos korisnosti koju dobije potrošač korištenjem zadnje jedinice proizvodaU sklopu ove teorije spominju se i dva Gossenova zakona Prvi Gossenov zakon govori opromjeni korisnosti jednog dobra na različitim stepenima zadovoljenja potreba Što kupci imaju više nekog proizvoda dodatna jedinica proizvoda vrijedi kupcu sve manje Nakonodređenog broja komada proizvoda vrijednost dodatne jedinice proizvoda postaje negativna (tj MU = negativna vrijednost) Drugi Gossenov zakon pokazuje kako se po skali intenzivnosti potreba redom zadovoljavaju razne potrebe Prvo zadovoljavamo urgentne potrebe (kao što su potrebe za hranom ili vodom) a zatim nakon što do određenog nivoa zadovoljimo ovu vrstu egzistencijalnih potreba prelazimo na zadovoljenje ostalih (npr potrebe za određenim kulturnim sadržajima sportom luksuznim proizvodima itd) Na narednim graficima je prikazano kretanje ukupne i granične korisnosti proizvoda Q pri različitom obimu potrošnje tog proizvoda Na grafiku 38 primjećujemo da ukupna korisnost

15

Mikroekonomija 2012

raste po opadajućoj stopi do određenog nivoa (do 5 jedinice proizvoda) a zatim počinje da opada Na drugom grafiku je prikazano kretanje granične korisnosti koja poslije konzumiranja 5 jedninice proizvoda postaje negativna

Ukoliko postoji mnogo više proizvoda koje potrošač može kupiti postavlja se pitanje kako odrediti pojedine količine Jedan od načina jeste da se uporede odnosi granične korisnosti koje dobije potrošač od potrošnje određenog proizvoda sa cijenom tog proizvoda Ukupna korisnost pri datom iznosu potrošenog dohotka je maksimizirana kada je granična korisnost po potrošenoj KM za sveproizvode jednaka odnosno kada je

Gdje je n broj proizvoda a granična korisnost Konvertibilne marke po njenoj cijeni je jednaka 1 Ova teorija će nam pomoći da shvatimo zašto voda koja iako veoma važna za život ima tako nisku prodajnu cijenu dok zlato i dijamanti (iako mnogo manje važni za život čovjeka) imaju tako visoku cijenu Ovakva situacija može biti objašnjena na sljedeći način Dobijanje dodatne jedinice dijamanata ili zlata je veoma skupo (veliki troškovi ispitivanja nalazišta skupi tehnološki procesi itd) S obzirom da se cijena cjelokupnog dobra određuje na osnovu troškova zadnje proizvedene jedinice proizvoda proizilazi da je cijena dijamanata visoka Sa druge strane troškovi dobijanja dodatnog litra vode su niski pa je i cijena vode na tržištu niskaTEORIJA INDIFERENCIJENeka osoba je indiferentna ako se ne može odlučiti koji proizvod više voli od dva ili više ponuđenih Ukoliko više volimo neke proizvode u odnosu na druge tada kažemo da određeni proizvod preferiramo Što je kriva indiferencije dalje od koordinatnog početka korisnost koju

predstavlja je veća i obrnuto Krive indiferencije imaju sljedeće osobine 1 Opadaju slijeva udesno (negativnog su nagiba)2 Konveksne (ispupčene) su prema ishodištu3 Nikad se ne sijekuSa grafika se vidi da ukoliko potrošač želi da poveća potrošnju nekog dobra mora da smanjipotrošnju drugog Ovakva pojava se naziva ldquogranična stopa supstitucijerdquo Prema teoriji postoji beskonačno krivih indiferencije u koordinatnom sistemu a sve zajedno

16

Odjeća

Hrana

Kriva indiferencije

10 2 3 4 5 6

3

2

1

4

5

6

0

Odjeća

TU10

5

1 62 3 4 50 Q

MU5

0 1 2 3 4 Q5

MU1

p1

=MU 2

p2

=MU 3

p3

= =MU n

pn

=MU I=1

Mikroekonomija 2012

predstavljaju mapu krivih indiferencije Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X a da bi zadržao isti nivo korisnostiGranična stopa supstitucije se računa po formuli

Minus ispred razlomka pokazuje da jedno dobro moramo smanjiti da bismo drugo povećali

OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVACU prethodnim izlaganjima u vezi sa teorijom indiferencije nismo ništa govorili o iznosu dohotka kojim raspolaže potrošač kao ni o cijenama pojedinih proizvoda Ukoliko pretpostavimo da je cijena proizvoda ldquoXrdquo -px a cijena proizvoda ldquoYrdquo - py tada za datiiznos dohotka (I) kojim raspolaže potrošač može kupiti određenu kombinaciju dobara Ukoliko samo kupuje proizvod ldquoXrdquo tada može kupiti (Ipx) proizvoda Na sličan način ukoliko potrošač želi kupiti samo proizvod ldquoYrdquo tada može kupiti (I Py) proizvoda ldquoYrdquoKada na grafiku spojimo ove dvije tačke dobijamo tzv Budžetski pravac koji nam pokazuje kombinacije dobara koje može kupiti potrošač s tim da cijeli iznos dohotka potroši Dio površine između budžetskog pravca i koordinatnih osa predstavlja tzv Budžetsko polje Nakon kupovine kombinacije dobara koje su u budžetskom polju potrošaču ostaje jedan dio dohotka nepotrošen dok kombinaciju proizvoda izvan budžetskog pravca kupac ne može kupiti jer nema dovoljno dohotka S obzirom da je Xbullpx+Ybullpy = I odavde se može izračunati oblik funkcije budžetskog pravca u obliku

gdje je koeficijent nagiba funkcije tražnje

Ukoliko dođe do povećanja dohotka potrošača budžetski pravac se paralelnopomjera udesno i obrnuto ndash ukoliko se smanji dohodak potrošača budžetski pravacse pomjera paralelno ulijevo

17

Odjeća

Hrana

0

Odjeća

Hrana

0

A

(IPx)

(IPx)

(IP

y)

(IPy)

X

YMRS yx

Knjiga (IPx) = 10

Cipele(I Py) = 8

Budžetski

pravac

0

Budžetsko polje

minuspx

p y

Y=minuspx

p y

sdotX+ Ip y

Mikroekonomija 2012

Da bismo sada odredili ravnotežu potrošača prikažimo na grafiku i krive indiferencije i krivu budžetskog pravca U tački gdje budžetski pravac tangira neku od krivih indiferencije je ravnoteža potrošača odnosno uz dati dohodak on ne može dobiti viši nivo korisnosti

Teorija indiferencije se može koristiti kod rješavanja određenih ekonomskih problema Jedan od problema sa kojima se susreću ekonomisti jeste kako kupci reaguju na povećanje cijene nekogproizvoda Oni obično smanjuju potrošnju tog proizvoda ili usluge ali se postavlja pitanje zbog čegaEkonomisti su utvrdili da postoje dva osnovna razloga Prvi razlog je što su kupci zbog porasta cijena realno siromašniji ukoliko nije porastao i njihov dohodak On se naziva efekat dohotka Drugi je razlog to što kupci skuplji proizvod zamjenjuju jeftinijim a koji može na sličan ili identičan način zadovoljiti istu potrebu On se naziva efekat supstitucije Prema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke I na y osi U tom slučaju početna tačka

ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B Međutim s obzirom da je kupac sada siromašniji (jer mu se nije istovremeno povećao dohodak da bismo mogli utvrditi koliko kupac stvarno manje zamjenjuje skuplji proizvod jeftinijim) potrebno je da kupcu namirimo iznos sredstava za koji je on postao siromašniji To ćemo učiniti tako što ćemo ga ponovo vratiti na istu krivu indiferencije U2 gdje se nalazila početna ravnoteža Nova tačka ravnoteže će biti tačka C Horizontalna udaljenost između tačaka B i C predstavlja efekat dohotka a horizontalna udaljenost između tačaka A i C predstavlja efekat supstitucijeHicksova metoda ima jedan nedostatak a to je što ona može posmatrati samo dva proizvodaistovremeno Stoga je Slutsky pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara Postupak razdvajanje je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH Razlika je u tome što mi kupcu kompenziramo iznos za koji je on realno siromašniji ali tako da on može ponovo kupiti istu korpu dobara odnosno da se vrati ponovo u tačku A Pošto pravac JK ima veći nagib od pravca IG on siječe udaljeniju krivu indiferencije U3 Taj iznos koji smo kompenzirali kupcu predstavlja efekat dohotka a pomjeranje sa tačke A u tačku C predstavlja efekat supstitucije

TEORIJA PROIZVODNJEU proizvodnji angažujemo veliki broj faktora proizvodnje (najčešće su to rad kapital sirovine energiju zemljište mašine znanje itd) Preko proizvodnje određenih roba i usluga preduzeća ostvaruju svoj osnovni cilj profitabilno poslovanje Nekada pojedina preduzeća stavljaju u prvi plan neke druge ciljeve kao što su maksimiziranje prihoda minimiziranje troškova pa čak i da imaju gdje zaposliti svoju porodicu no ono što mora biti cilj svakog preduzeća jeste ostvarivanje profita Svi ostali ciljevi moraju u hijerarhiji biti niži Stoga je potrebno analizirati elemente proizvodnje te ukazati na njene osnovne karakteristike a koje dovode do maksimiziranja profita preduzeća U toku proizvodnje se koriste određeni fiksni i varijabilni inputi Fiksni inputi su između ostalog mašine zemljište zgrade itd Varijabilni inputi su npr materijal koji se koristi u direktnoj proizvodnji radna snaga električna energije itd Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u

18

E4

5H

ran a

Od

jeć

a

U 4 U 3

U 2U 1

0

Mikroekonomija 2012

proizvodnji i maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji U opštem obliku proizvodna funkcija se može predstaviti kaoq = f(xyz ) gdje su xyz q gt 0 i predstavljaju inpute u procesu proizvodnje Obično tih inputa ima veliki broj i za svaku proizvodnju su drugačiji U analizi proizvodnje razlikujemo tri funkcije prinosa u odnosu na angažovane inpute To su- Funkcija rastućih prinosa- Funkcija konstantnih prinosa- Funkcija opadajućih prinosaKod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputarezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi A ako angažujemo dva faktora proizvodnje (rad i kapital) tada zaključujemo sljedećeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a i ukupna proizvodnje se poveća za 50tada se radi o funkciji konstantnog prinosa s obzirom na obim proizvodnjeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 30tada se radi od funkciji opadajućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje iAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 70tada se radi od funkciji rastućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnjeKod funkcije konstantnih prinosa povećanje angažovanja novih inputa i povećanje rezultirajućeg outputa je ravnomjerno Ovakva situacija pokazuje da već postoji određena zasićenost proizvodnje sa tim inputom U ovakvoj situaciji bi trebalo razmišljati da se poveća fiksni kapacitet preduzeća kako bi se ponovo otvorila mogućnost pojavljivanja rastućih prinosa Matematički se funkcija proizvodnje može predstaviti na sljedeći načinf(ax ay) = anq agt0Ako je n=1 radi se o konstantnim prinosima (linearno homogena funkcija)Ako je nlt1 o opadajućim prinosima iAko je ngt1 o rastućim prinosimaOpći (prošireni) matematički oblik funkcije proizvodnje je Y=f(LKRSvγ)gdje je L-rad K-kapital R-sirovine S-zemlja v-prinosi y-parametar efikasnosti Na nekim grafikima oznake X i Y pokazuju dva različita proizvodna faktora proizvodnje bez obzira o kojim faktorima je stvarno riječ Postojanje opadajućih prinosa je najnepovoljnije za preduzeća Angažovanje novih inputa dovodi do ispodproporcionalnog smanjenja rezultirajućeg outputaKratki i dugi vremenski periodU kratkom vremenskom periodu neki proizvodni faktori su fiksni a neki varijabilni No u dugom vremenskom periodu svi proizvodni faktori su varijabilni Čak je i tehnologija koja je fiksna u kratkom roku u dugom roku varijabilnaUkupni prosječni i granični fizički proizvod

19

Mikroekonomija 2012

MPx MPgt0MP raste

MPgt0MP opada

MPlt0MP opada

MPlt0MP raste

APx APltMPAP raste

AP=MPAP=max

APgtMPAP opada

TPx TP raste ubrzano

TP raste usporeno TP opada ubrzano

TP opada usporeno

Crvena linija na grafiku 50 pokazuje funkciju ukupnog fizičkog proizvoda On raste do određenog nivoa a nakon toga opada do nule Sa grafika vidimo sljedeće kada je granični fizički proizvod jednak nuli tada je ukupni fizički proizvod maksimalan Nakon tačke C ukupni fizički proizvod počinje opadati a granični proizvod postaje negativanZelena linija na grafiku predstavlja prosječan fizički proizvod On također ima područje rasta i područje u kome opada Dok god je granični fizički proizvod veći od prosječnog prosječni ima tendenciju rasta Postavlja se pitanje u kojoj zoni je proizvodnja poželjna i pri kojem obimu poslovanja je proizvodnja optimalna Preduzeća obično proizvode u prve dvije zone iako se može reći da je najčešći slučaj da preduzeća proizvode u II zoni Na neki način optimum proizvodnje bi bio u tački gdje je ukupna proizvodnja maksimalnaProces proizvodnje predstavlja kombinaciju faktora potrebnih da se proizvede jedinica nekog proizvoda Da bismo mogli izvesti određene zaključke o proizvodnom procesu a jednostavnosti radi obično se posmatraju samo dva faktora proizvodnje - rad i kapital Naravno ni drugi faktori proizvodnje nisu ništa manje važni tehnologija i energija na primjer Prepostavimo da neki proizvod možemo proizvesti sljedećim kombinacijama rada i kapitala Ekonomistima je važno da utvrde koji proizvodni proces je najjefitiniji kako bi mogli imati što niže troškove proizvodnje a samim time i što veći iznos profitaProizvodna funkcija se može prikazati u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom prostoru gdje od broja i količine angažovanih faktora ovisi i nivo ukupne proizvodnje Na grafiku 51 je dat prikaz kretanja ukupne proizvodnje (Y) u zavisnosti od količine angažovanog faktora rada (L) Sa grafika se vidi da ukupna proizvodnja ima određeni rast maksimum a nakon određenog nivoa angažovanosti proizvodnog faktora počinje opadati

20

Mikroekonomija 2012

Ukoliko se u procesu proizvodjne angažuju dva proizvodna faktora recimo rad i kapital tada se ukupna proizvodnja može predstaviti u trodimenzionalnom obliku kao što je prikazano na grafiku 52 Sa grafika je vidljivo da je obim proizvodnje predstavljen vertikalno dok su faktori proizvodnje (rad i kapital) predstavljeni u horizontalnoj ravni Navedene kružne linije predstavljaju izokvante koja pokazuju da se uz različitu kombinaciju faktora rada i kapitala može dobiti isti nivo proizvodnje Osjenčena površina na grafiku predstavlja zonu u kojoj je sa ekonomskog stanovišta opravdano proizvoditi Izvan te površine se resursi ne koriste racionalno jer dolazi do njihovog rasipanjaPovećava se količina upotrijebljenog rada i kapitala a to ne rezultira proporcionalnom povećanju proizvodnje U nastavku ćemo detaljnije analizirati ovu površinu U ovom slučaju korištenjem samo jednog proizvodnog faktora ukupna proizvodnje je jednaka nuli Ne možete ništa napraviti samo sa kapitalom da bi se nešto proizvelo pored novca potreban je i rad

Sa prethodnih grafika je vidljivo da preduzeća imaju određeno područje u kome se proizvodnja može odvijati a da to rezultira maksimalnom efikasnošću korištenja proizvodnih inputa U razgovoru sa direktorom jednog preduzeća saznao sam da je jedan od problema sa kojima se preduzeće suočava to što ima previše zaposlenih radnika u proizvodnim prostorijama Rad u pogonu gotovo da nije bio moguć zbog dvostruko većeg broja radnika od optimalnog koji može raditi u prostorijama gdje se nalaze mašine To je značajno usporilo proizvodni proces dešavale su se česte greške na proizvodima a i zbog gužve nisu mogli propisno odlagati gotove proizvode Sve to skupa je dovelo do niske produktivnosti rada i veoma loših međuljudskih odnosa među zaposlenim Zbog toga se u procesu proizvodnje

21

Mikroekonomija 2012

mora voditi računa o uskim grlima u proizvodnji i na vrijeme planirati povećanje fiksnih faktora koji mogu postati kočnica rastu preduzeća U kratkom roku jemoguće povećavati proizvodnju samo dodatnim angažovanjem varijabilnih inputa kao što su radna snaga energija sirovine itd dok je u dugom vremenskom periodu moguće povećavati i fiksne kapacitete Prosječan fizički proizvod (grafik 56) je količnik ukupnog outputa sa angažovanim varijabilnim faktorom proizvodnje Možemo ga izračunati kao tangens ugla(nagib) radijus vektora povučenog iz koordinatnog početka na odabranu tačku ukupnog proizvoda ili preko formule APx = TPx Vi Granični fizički proizvod predstavlja prirast ukupnog proizvoda angažovanjem dodatne jedinice varijabilnog inputa

Grafikon 56

Možemo ga izračunati putem prethodne formule ili tangensom ugla što ga zatvara tangenta sakoordinatnim početkom Što je strmiji nagib tangente granični fizički proizvod je veći Predstavljen je na grafiku 57

Zakon opadajućih prinosaZakon opadajućih prinosa kaže da ukoliko se utrošak jednog faktora sukcesivno povećava u jednakim količinama a utrošci ostalih faktora ostaju isti ldquoiza neke tačkerdquo rezultirajući prirasti proizvoda će se početi smanjivati On važi kada je1 Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se2 Utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan

22

T nminusT nminus1

XnminusX nminus1

= ΔTPΔX

=MP

Mikroekonomija 2012

3 Postoji mogućnost variranja jednog ili više faktora4 ldquoIza neke tačkerdquo odnosno iza uobičajenog utroška

Izokvanta predstavlja pokazatelj za identifikaciju svih mogućih alternativnih kombinacija količina utrošaka datih faktora proizvodnje što su tehnički kadre proizvesti output istog nivoa Ona je predstavljena linijom na grafiku koja opada slijeva udesno Na primjer uz različite kombinacije mašina i zaposlenih možemo proizvesti isti proizvod

Ekonomisti nastoje da utvrde koja od ovih alternativa imaju najmanje troškove implementacije U koordinatnom početku postoji beskonačno izokvanti Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka ona pokazuje veći obim proizvodnje Na grafiku 59 je dat prikaz nekoliko izokvanti u koordinatnom sistemu Izokvante se ne mogu sjeći jer bi u tom slučaju uz istu kombinaciju proizvodnih inputa bilo moguće proizesti različit nivo outputa

Za izokvantu je karakteristična granična stopa supstitucije (grafik 60) Ona pokazuje da ukoliko želimo povećati korištenje određenog proizvodnog inputa uz zadržavanje istog nivoa proizvodnje drugi proizvodni input mora biti smanjen u određenoj mjeri Ona seračuna se preko formule

Minus u formuli pokazuje da ako povećamo potrošnju jednog inputa potrošnju drugog moramo smanjiti Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno Što manje imamo resursa X sve smo manje spremni da gadodatno mijenjamo za resurs Y kojeg imamo sve više Suviše velika zaposlenost jednog faktora pri datoj tehnologiji izaziva više gubitka nego dobitaka

23

party

partx

Y

X

MRS yx=minuspart ypart x

Mikroekonomija 2012

S obzirom da su izokvante kružne linije relevantnopodručje proizvodnje je samo u prvom kvadrantukoordinatnog sistema Tačke u kojima nagibi izokvantiimaju vrijednost nula povežemo jednom linijom idobijemo bdquoLiniju grebena proizvodne površineldquo (područjeOMO na grafiku 61) Izvan ovog područja nije opravdanoproizvoditi jer nastaje rasipanje resursa

Da bi se mogla odrediti optimalna kombinacija faktora proizvodnje koja daje rezultirajući poželjni output potrebno je imati informacije o tome sa kojim novčanim sredstvima preduzeća raspolaže Kada znamo na koje načine možemo proizvesti isti output onda u analizu uvodimo i troškove da vidimo Koja kombinacija faktora najmanje košta Odgovor na to pitanje daje izotroškovni pravac Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje uz jednaki novčani izdatak Jednačina tog pravca glasi px bull qx + py bull qy =TC

Odnosno ako se riješi po qy imamo

Gdje su qx i qy količine koje preduzeće kupuje a px i py cijene po kojima plaća pojedine faktore U koordinatnom sistemu može postojati beskonačno različitih budžetskih pravaca kao što može uslovno rečeno postojati beskonačno različitih budžeta za različite proizvodnje Što je veći iznos budžeta kojeg preduzeće može potrošiti na nabavku faktoraproizvodnje to je izotroškovni pravac više udaljen od koordinatnog početka Odnos između cijena na X i na Y osi predstavlja nagib izotroškovnog pravca Da bi se mogla odrediti ravnotežna pozicija preduzeća u procesu proizvodnje potrebno je uporediti izotroškovni pravac sa izokvantama U tački u kojoj je izotroškovni pravac tangenta na izokvantu preduzeće je u ravnoteži i ima optimalnu kombinaciju

proizvodnje datog nivoa outputaU ravnoteži postoji jednakost

Odnos graničnog fizičkog proizvoda svakog faktora proizvodnje i njegove cijene je jednak Na grafiku64 je pokazano da je u tački E optimalna kombinacija angažmana rada i kapitala uz pomoć kojih seostvaruje proizvodnja od 50 komada proizvoda

Ako se posmatraju ravnoteže u dužem vremenskom periodu dobijemo putanju ekspanzijepreduzeća jer preduzeće stalno nastoji da bude racionalno i da uz najmanje troškova proizvede planirane količine outputa Putanje ekspanzije u dugom roku je prikazana na grafiku 65 i predstavljena je zelenom

24

q y=minusp x

p y

qx+TCpy

MPx

p y

=MP y

p y

Mikroekonomija 2012

Važno je napomenuti kako tehnološke promjene utječu na izokvante preduzeća Tehnološkepromjene su u vidu inovacija novih proizvoda novih izvora energije novih i boljih materijala (nproptička vlakna) prihvatljivijih tehnoloških procesa itd Tehnološke promjene i unapređenja smanjuju potrebe za resursima a istovremeno zadržavaju nivo proizvodnje na istom nivou Na grafiku 66 je dato pomjeranje izokvanti nastalo kao rezultat tehnoloških unapređenja Pri svim obimima korištenja smanjuje se angažovanje potrebnih resursa bez promjene rezultirajućeg nivoa proizvodnje U jednoj ekonomiji je potrebno vrštiti stalna unapređenja kako bi se oskudni resursi štedjeli i što bolje iskoristili za proizvodnju neophodnih proizvoda i usluga

TEORIJA TROŠKOVATroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje Svako preduzeće ima drugačiju strukturu troškova koja se razlikuje zavisno od vrste i veličine preduzeća područja na kome preduzeće posluje organizacije broja zaposlenih itd Kako faktori koji se angažuju u procesu proizvodnje mogu biti fiksni i varijabilni tako i troškovi u preduzeću mogu biti fiksni i varijabilni Razlikujemo troškove u kratkom i dugom vremenskom periodu Ova podjela proizilazi iz činjenice da su u kratkom vremenskom periodu neki inputi u proizvodnji fiksni a neki varijabilni dok su u dugom vremenskom periodu svi inputi u proizvodnji varijabilni Zbog toga su u dugom vremenskom periodu svi troškovi varijabilni Troškovi u dugom vremenskom periodu su planski troškovi i preduzeća nastoje da postignu strukturu troškova onakvu kakvu su planirali na početku razdoblja Troškovi nisu nepromjenjiva kategorija Oni se kontinuirano mijenjaju u zavisnosti od promjene poslovanja preduzeća i u zavisnosti od promjena količine ili cijene inputa Ukupne troškove u preduzeću dobijemo kada zbrojimo

izdatke za fiksne i varijabilne faktore ili

gdje je Xi iznos angažovanih inputa a Pi cijena svakog inputa Podsjetimo se definicije troškova koja kaže da bdquoTroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnjeldquo Troškovi se izražavaju u novčanim jedinicama (KM) Troškove možemo podijeliti na eksplicitne i implicitne U eksplicitne troškove spadaju svi onitroškovi koje možemo računovodstveno evidentirati tj

25

nTC = sum XiPi

i=1

Putanja ekspanzije

u dugom roku

Rad

Kapital

Q=15

Q1=15

0

Mikroekonomija 2012

troškovi plata radnika troškovi plaćene kamate troškovi amortizacija troškovi iznajmljivanja prostorija troškovi repromaterijala itd

Implicitni troškovi se definišu na sljedeći način Implicitni (oportunitetni) troškovi predstavljaju iznos koji bismo mogli ostvariti alternativnom upotrebom angažovanih resursa Na osnovu procjene saznajemo veličinu oportunitetnih troškova Oni su značajni pri donošenju poslovnih odluka jer preko njih utvrđujemo da li smo na najbolji način investirali i utrošili svoje resurse (novac vrijeme znanje itd) Zbog različitih vrsta troškova razlikujemo i različite vrste profita Tako možemo govoriti o poslovnom i ekonomskom profitu Također možemo govoriti i bruto i neto profitu Poslovni profit predstavlja razliku između svih ukupnih prihoda preduzeća i svih računovodstvenih troškova preduzeća Računovodstveni troškovi su samo oni troškovi za koje postoji dokumenat da je određeni iznos sredstava plaćen za nešto To je obično faktura onog ko je robu isporučio drugom preduzeću i koju je to drugo preduzeće obavezno platiti POSLOVNI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash EKSPLICITNI (RAČUNOVODSTVENI) TROŠKOVI Ekonomski profit je šira kategorija od poslovnog profita On se računa kao razlika između svih ukupnih prihoda preduzeća i zbira eksplicitnih (računovodstvenih) i implicitnih troškova Implicitni troškovi se nekada nazivaju i oportunitetni i u stvari pokazuju izgubljenu zaradu koju niste ostvarili zato što ste novac investirali negdje drugo a ne u tu konkretnu djelatnost Pošto smo novac mogli investirati u veoma mnogo projekata i iz njih ostvariti različite prihode onda se postavlja pitanje koji prihod predstavlja oportunitetni trošak Samo najveću od tih potencijalnih zarada koje niste ostvarilinazivamo oportunitetni trošak preduzećaEKONOMSKI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash (EKSPLICITNI + IMPLICITNI) TROŠKOVIPorez u preduzeću se obračunava samo na poslovni profit On se prikazuje u bilansu stanjapreduzeća28 Pored kategorije profita u literaturi nailazimo i na termin ekstraprofita On ima nekoliko sinonima no između njih u suštini ne postoji razlikaEkstraprofit = ekonomski profit = čisti profitEkstraprofit je višak profita koji preduzetniku ostaje nakon podmirivanja svih troškova i zarade prosječnog profita (prosječne dobiti) Prosječan profit je uključen u prosječne ukupne troškove preduzeća Prosječan profit (prosječna dobit normalni profit) je minimalna naknada koja može zadržati preduzetnikov novčani kapital i njegove preduzetničke sposobnosti i napore u datoj aktivnosti U mikroekonomskoj teoriji se razlikuju individualni i društveni troškovi proizvodnje Individualni troškovi proizvodnje su vezani za pojedinačno preduzeće (svi njegovi troškovi) Društveni troškovi proizvodnje predstavljaju sumu svih troškova u nekoj privredi s tim što su u ove troškove uključeni i troškovi koje imaju druga preduzeća zbog našeg poslovanja (troškovi zagađenja troškovi čišćenjatroškovi zaštite itd) Također susreću se termini bdquoEksterna ekonomijaldquo i bdquoEksterna disekonomijaldquo a koji su vezani za kategoriju troškova preduzeća Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova Postoje dva osnovna pristupa teoriji troškova preduzeća Postoje tzv bdquoTradicionalna teorija troškovaldquo i bdquoSavremena teorija troškovaldquo U nastavku ćemo dati prikaz svake od ove dvije vrste troškovaTradicionalna teorija troškovaKratkoročni troškovi

26

Mikroekonomija 2012

Po tradicionalnoj teoriji razlikujemo dugi i kratki rok a sve troškove dijelimo na ukupne fiksne i ukupne varijabilne troškove Oni se označavaju različitim oznakama ali je već usvojeno da se koriste oznake koje predstavljaju skraćenice od početnih engleskih riječi za troškove (akronime) Ukupni prosječni troškovi prosječni varijabilni troškovi i granični troškovi prema ovoj teoriji imaju oblik slova U Ukupni troškovi u kratkom roku se označavaju sa SRTC ili TC Ukupni troškovi dugog vremenskog perioda se označavaju sa LRTC ili LTC Obje varijante su ispravne Ukoliko se radi o prosječnim troškovima dodajemo slovo A tako da imamo SRATC i LRATC (odnosno SATC ili LATC) Ukupni troškovi u kratkom roku jednaki su zbiru ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova tj SRTC = FC + VCFiksni troškovi proizvodnje su onaj dio ukupnih troškova proizvodnje čija veličina ne ovisi o obimu proizvodnje Varijabilni troškovi su oni troškovi koji rastu sa povećanjem nivoa outputa U fiksne troškove spadaju1 troškovi anuiteti i kamate na zajmove preduzeća2 troškovi premije osiguranja3 troškovi amortizcija4 troškovi plate top menadžmenta5 troškovi zemljarina itdU varijabilne troškove spadaju1 troškovi pomoćnog materijala2 troškovi sirovina3 troškovi pogonske energije4 troškovi plata radnika itdVeličina varijabilnih troškova u odnosu na obim proizvodnje može rasti1048707 proporcionalno1048707 degresivno1048707 progresivnoProsječni ukupni troškovi (ATC) su ukupni troškovi proizvodnje obračunati na jedinicu ostvarene proizvodnje

Prosječni ukupni troškovi u preduzeću se dobiju kao zbir prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova tj SRATC = AVC + AFCProsječni fiksni troškovi se dobiju kada se ukupni fiksni troškovi podijele sa obimom proizvodnje Sa povećanjem proizvodnje oni konstantno opadaju

Prosječni varijabilni troškovi dobiju kada se ukupni varijabilni troškovi podijele sa obimom proizvodnje

Granični troškovi predstavljaju povećanje ukupnih troškova kada se proizvodnja poveća za jednu jedinicu Izračunavaju se preko formule

U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova pa se računaju po formuli

27

ATC=TCQ

AFC=TFCQ

AVC=TVCQ

MC=TC1minusTC

Q1minusQ= ΔTC

ΔQ

MC=VC1minusVC

Q1minusQ= ΔVC

ΔQ

Mikroekonomija 2012

Podsjetimo se da varijabilni troškovi imaju tri zone To su zona degresivnih proporcionalih i progresivnih troškova Kako su varijabilni troškovi sastavni dio ukupnih troškova i ukupni troškovi imaju tri zone Preduzeća nastoje proizvoditi onaj obim proizvodnje pri kojem su mu prosječni ukupni troškovi minimalni a ukupni troškovi se nalaze u zoni proporcionalnih troškova Tačka A se naziva bdquoPrag zakona o prinosimaldquoTačka B se naziva bdquoTačka zatvaranjaldquoTačka C se naziva bdquoTačka pokrićaldquoNavedene tri tačke pokazuju sljedećeTačka A pokazuje da se u toj tački minimiziraju granični troškovi U toj tački se iz zone rastućih prinosa prelazi u zonu opadajućih prinosa Zbog toga se ova tačka i naziva prag zakona o prinosimaTačka B pokazuje da su prosječni varijabilni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu niža od iznosa minimalnih prosječnih varijabilnih troškova preduzeće u dužem vremenskom periodu prestaje sa radom Ono ne može pri toj cijeni pokriti sve prosječne fiksne (a samim tim i troškove amortizacije) i dio prosječnih varijabilnih troškova Zbog toga preduzeće neće imati dovoljno sredstava da zamijeni postojeću dotrajalu tehnologiju kada se postojeća amortizira a ne može pokriti ni dio npr troškova plaća ili pogonske energijeTačka C se naziva tačka pokrića i pokazuje obim proizvodnje gdje su prosječni ukupni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu jednaka ovim minimalnim troškovima tada preduzeće ostvaruje samo prosječan profit Ako je cijena veća od minimuma prosječnih ukupnih troškova tada preduzeće ostvaruje ekstraprofit

Dugoročni troškoviU dugom roku su svi faktori proizvodnje varijabilni pa su zbog toga i svi troškovi u dugom roku varijabilni Funkcija dugoročnih troškova zavisi od

nivoa proizvodnje tehnologije cijene faktora

dok funkcija kratkoročnih troškova zavisi i od cijene fiksnih faktora Pretpostavimo da postoji pet različitih veličina preduzeća Tada ćemo imati i pet različitih krivihkratkoročnih prosječnih ukupnih troškova (SATC) predstavljenih na grafiku 71 sa optimalnim kapacitetima postrojenja Q1 Q2 Q3 Q4 i Q5

28

TC

QTC

TVC

TFC

TVC

TFC

Q

TFCQ

AFC ATC AVC MC M

C

ATC

AVC

AFC

Q

0

B

C

A

Mikroekonomija 2012

Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) pokazuje najmanji trošak proizvodnje pri određenom kapacitetu proizvodnje Ova kriva obuhvata-obavija kratkoročne prosječne ukupne troškove sa donje strane kratkoročnih troškova Sa grafika ćete primijetiti da nakon 4 obima proizvodnje minimum prosječnih ukupih troškova je na nešto višem nivou nego što je to bio prethodno Ovo nam pokazuje da se ne može beskonačno mnogo povećavati kapacitet proizvodnje a da to dovede do stalnog snižavanja minimuma prosječnih ukupnih troškova Razlozi prvenstveno leže i brzom povećanju troškova upravljanja velikimpreduzećem Trošak upravljanja po svom iznosu premašuju iznos u kome je smanjen prosječni fiksni trošak nastao zbog povećanja obima proizvodnje Zbog toga u zbiru prosječni ukupni trošak ima nešto veću vrijednost u svom minimumu

Za obim proizvodnje Qopt kažemo da je optimalna veličina postrojenja Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv Ekonomija obima a nakon njega disekonomija obima Ekonomija obima postoji samo do tačke Qopt odnosno troškovi u preduzeću opadaju samo do obima proizvodjne QoptSavremena teorija troškovaKratkoročni troškoviSavremena (moderna) teorija troškovakao i tradicionalna teorija razlikuje kratkoročne i dugoročne troškove Kratkoročni troškovi se također dijele na fiksne i varijabilne Osnovna razlika između ove dvije teorije jeste tzv Rezervni kapacitet Preduzeće ne gradi kapacitet koji je dovoljan za proizvodnju procijenjene količine prodaje nego gradi veći kapacitet zbog sezonskih oscilacija ili pretpostavke da će preduzeće u budućnosti rasti Uspostavljanjem rezervnog kapaciteta preduzeće postaje fleksibilnije i može lakše odgovoriti na povećanu tražnju na tržištu a i sam rast preduzeća je lakši kada postoji uspostavljena infrastruktura preduzeća Fiksni troškovi uključuju iste vrste troškova kao i kod tradicionalne teorije Grafički prosječni fiksni troškovi po savremenoj teoriji se mogu predstaviti na sljedeći način prosječni fiksni troškovi opadaju kako se povećava obim proizvodnje (plava linija na grafiku) Kada se preduzeće približi optimalnomiskorištavanju kapaciteta u upotrebu se pusti i rezervni kapacitet S obzirom da se amortizacija ne obračunava na stalna sredstva koja nisu puštena u rad nakon puštanja u

29

SATC

Q

LTC

Qo

pt

SRATC1 SRAT

C2 SRATC5

SRATC4

SRATC3

SATC

Q0

Q

1

Q

2

Q

3

Q

4

Q

5

Mikroekonomija 2012

upotrebu dolazi do skoka prosječnih fiksnih troškova Nakon daljeg povećanja proizvodnje prosječni fiksni troškovi (predstavljeni crvenom linijom) nastavljaju padati kao i prethodno Prosječni varijabilni troškovi po savremenoj teoriji uključuju također iste troškove kao i u tradicionalnoj teoriji stim što se njihovo kretanje razlikuje Sa grafika je vidljivo da prosječni varijabilni i granični troškovi imaju u rasponu rezervnog kapaciteta ravno dno koja pokazuje da ovi troškovi ostaju konstatni bez obzira na povećanje proizvodnje Stoga povećanje korištenja kapaciteta između nivoa X1 i X2 ne uzrokuje povećanje prosječnih troškova Preduzeća obično koriste kapacitet u rasponu između 23 i 34 uspostavljenog kapaciteta (što je na grafiku 73 bliže tački X2)( fali dva grafikona)Prosječni ukupni trošak se za svaki nivo proizvodnje dobiva sabiranjem prosječnih fiksnihprosječnih varijabilnih troškova i prosječnog profita preduzeća Po savremenoj teoriji kriva SATC konstantno opada do nivoa proizvodnje gdje se rezervni kapacitet iscrpljuje Ovo je predstavljeno na grafiku 74 Iznad tog nivoa proizvodnje prosječni ukupni troškovi počinju rasti Granični troškovi (MC) će sjeći krivu prosječnih troškova u njenom minimumu odnosno iza tačke A na grafiku

Dugoročni troškovibdquoDugoročni troškovi se dijele na troškove proizvodnje i troškove upravljanja Kako obim proizvodnje raste troškovi proizvodnje opadaju ali troškovi upravljanja rastu Međutim smanjenje troškova proizvodnje je obično veće od povećanja troškova upravljanja tako da ukupni troškovi opadaju Po savremenoj teoriji kriva ukupnih dugoročnih troškova ima oblik slova L a ne slova U Kriva se dobija na sljedeći način za svako kratkoročno razdoblje imamo krivu SRATC koja u sebi uključuje troškove proizvodnje administrativne troškovedruge fiksne troškove i normalni profit Krivu LAC dobijamo spajanjem tačaka na krivim SATCEmpirijske funkcije troškova32Funkcije troškova mogu se izraziti u u matematičkom obliku Postoje različiti oblici tih funkcijaTC = aq + cTC = aq2 + cTC = aq2 + bq +cTC = aq3 + bq2 + cq + d

U funkciji TC = aq2 + c parametar a predstavlja direktni trošak po jedinici proizvodnje dok parametar c predstavlja fiksne troškove Ako je direktni trošak proizvodnje 200 KM a fiksni 1000 KM tada je funkcija troškova TC = 200q + 1000 Ukoliko znamo funkciju ukupnih troškova na osnovu nje možemo izračunati i neke druge troškove npr ATC MC AFC itd

30

Q

C

MC

0

SAVC

MC

A

SATC

AFC

23 2

3 23

23

Q Output

C

LAC0

SATC1 SA

TC2 SATC3

SATC4

Mikroekonomija 2012

Iz prethodnog primjera TC = 200q + 1000 ukupne prosječne troškove dobijamo na sljedeći način

qq

q

q

TCATC

0001200

0001200

te funkcija ima oblik q

ATC0001

200

Funkcija graničnih troškova se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova tj

2000001200 qTCMC Što znači da su granični troškovi paralelni sa X-osom na nivou od 200 KM

31

Page 4: Mikroekonomija Moja Skripta

Mikroekonomija 2012

kupovinu stanova s obzirom da se od 01 januara 2006 godine na nove stanove plaća dodatnih 17 poreza Također ukoliko se očekuje opadanje cijena tada kupci ako mogu sačekaju sa kupovinom kako bi platiti manjeCijene proizvoda povezanih sa dotičnim dobrom u određenoj mjeri utječu na tražnju za timdobrom Danas veliki broj proizvoda trošimo skupa Ne možemo koristiti automobil bez goriva ili automobilskih guma U zavisnosti od visine cijena komplemenata ili supstituta ovisi i tražnja za posmatranim proizvodomPreferencije potrošača su također važna determinanta tražnje Neki kupci automobila preferiraju sigurnost i udobnost drugi snagu motora i izgled a trećima je važna potrošnja i niska cijena održavanjaPod posebnim utjecajima možemo podrazumijevati veliki broj faktora Neki proizvodi se konzumiraju ili ne konzumiraju iz religijskih razloga u toku žestokih zima mnogostruko se povećava tražnja za plinom ili drugim energentima koji se koriste za grijanje Cvijeće se najviše traži 8 marta i u toku praznika itd Posebni utjecaji mogu nekada biti najznačajnija determinanta tražnjeSKALA TRAŽNJE

Kao što smo prethodno naveli skala tražnje predstavlja tebelarni prikaz odnosa cijena i potraživanih količina proizvoda pri svim cijenama koje se uobičajeno formiraju na tržištuPROMJENA TRAŽNJE I PROMJENA TRAŽENE KOLIČINE

Ukoliko se promijene ostale determinante tražnje osim cijene dolazi do promjene tražnje na tržištuPromjena se na grafiku manifestuje pomjeranjem cijele funkcije tražnje Ukoliko promjena neke od determinanti osim cijene dovede do povećanja tražnje funkcija tražnje na grafiku se pomjera udesno i obrnuto Ako se promijeni cijena kao jedna od determinanti tražnje na grafiku dolazi do pomjeranja ravnotežne tačke uz ili niz funkciju tražnje tj do dolazi do promjene ravnotežne količinePROMJENA PONUDE

Slična situacija je i kod promjene ponude i ponuđene količine Ukoliko se promijeni cijena nekog proizvoda a ostale determinante ostanu nepromijenjene dolazi do povećanja ponuđene količine na tržištu Tada se ravnotežna tačka kreće uz funkciju ponude i obrnuto Sa druge strane ako se promijeni neka od ostalih determinanti ponude pomjera se cijela funkcija ponudeS obzirom da funkcija tražnje i funkcija ponude uzete zajedno daju mnogo prostora za analizu potrebno je da se prilikom analiziranja uzmu u obzir istovremeno obje funkcije Ovo je važno isključivo zbog toga što i ponuđači i potrošači nastoje da odrede cijenu na tržištu koja će biti ravnotežna Ravnotežna cijena se uobičajeno obilježava sa Pe a ravnotežna količina sa Qe Pri ravnotežnoj cijeni na strani ponude neće biti viška proizvedenih roba i usluga (tj neće postojati zalihe proizvoda) a sa druge strane na potražnoj strani neće postojati kupci koji nisu mogli nabaviti dotično dobro ili uslugu Potrebno je naglasiti da niti funkcija tražnje niti funkcija ponude u određenom vremenskom periodu nisu statične nego se mijenjaju u zavisnosti od promjena determinanti kojeimaju intenciju da se vremenom mijenjaju Također je potrebno naglasiti da se i ponuda i tražnja mijenjaju nezavisno jedna od druge odnosno da su autonomne varijableRAVNOTEŽA PONUDE I TRAŽNJE

Ukoliko je cijena na tržištu veća od ravnotežne javljaju se viškovi proizvoda u obliku zaliha koje preduzećacirc ne mogu prodati Ovakva situacija ne odgovara preduzećima ali odgovara potrošačima jer na tržištu ima dovoljno proizvoda da kupci podmire svoju tražnju Obrnuta je situacija sa nižom cijenom od ravnotežne Na tržištu se javljaju nestašice proizvoda što dovodi kupce u nepovoljan položaj Određivanje ravnotežne cijene za neki proizvod se dešava

4

Mikroekonomija 2012

u dužem vremenskom periodu Preduzeća vrše proizvodnju zatim plasiraju proizvode na tržište Ukoliko se zalihe počnu gomilati tada sesmanjuje ili proizvodnja ili cijena proizvoda Ako je cijena preniska i postoji problem nestašice proizvoda tada kupci u nastojanju da dođu do proizvoda počinju nuditi višu cijenu Viša cijena dovodi do povećanja ponude na tržištu Rast cijene se nastavlja sve do formiranja cijene koja je je ravnotežna odnosno na nivou PE Kada tražnja raste a ponudaostaje nepromijenjena tada i ravnotežna količina i ravnotežna cijena rastua kada tražnja opada i ravnotežna količina i ravnotežna cijena opadaju Povećanje ponude uz nepromijenjenu tražnju vodi do niže ravnotežne cijene na tržištu i do veće ponuđene količine Ako se poveća ponuda i tražnja istovremeno ravnotežna cijena može biti veća jednaka ili manja dok ravnotežna količina u svakom slučaju postaje veća I obrnuto vrijediKada se i ponuda i tražnja smanje ravnotežna količina se smanjuje a ravnotežna cijena može biti veća jednaka ili manja Ponuda raste a tražnja se smanjujeu tom slučaju cijena opada a ravnotežna količina može biti veća jednaka ili manjaIsto tako kada tražnja raste a ponuda opada ravnotežna cijena raste a ravnotežna količina može biti manja jednaka ili veća od početne

UKUPNA PROSJEČNA I GRANIČNA VELIČINAUkupni proizvod = Total Product (TP)Prosječni proizvod = Average Product (AP)Granični proizvod = Marginal Product (MP)Ukupni proizvod (TP) predstavlja količinu proizvoda ili usluga koja se dobije ulaganjem fiksnih i varijabilnih faktora u proizvodnju Prosječan proizvod (AP) dobije se kao količnik ukupnog proizvoda te ukupno angažovanogvarijabilnog faktora AP = TP Vi Granični proizvod označava veličinu prirasta ukupnog proizvoda izazvanu ulaganjem dodatne jedinice varijabilnog inputa MP = ΔTP ΔX Granični proizvod se može računati i preko formule

TEMELJNI STAVOVI O ODNOSIMA IZMEĐU UKUPNE PROSJEČNE I GRANIČNE VELIČINE1 Ukupna prosječna i granična veličina uvijek su jednake za prvu jedinicu2 Ukupna veličina uvijek je zbir dotadašnjih graničnih veličina3 Rastuća prosječna veličina implicira odnos po kojem je granična veličina veća od dotadašnje prosječne4 Opadajuća prosječna veličina implicira odnos po kojem je granična veličina manja oddotadašnje prosječne5 Maksimum (minimum) vrijednosti prosječne veličine implicira odnos po kojem je graničnaveličina jednaka prosječnoj6 Dodatak neke fiksne vrijednosti svim vrijednostima koje poprima ukupna veličina bez utjecaja je na graničnu veličinuOptimalan obim proizvodnje zbog toga što je u toj tački sa gledišta ekonomije rada minimiziran utrošak rada po jedinici proizvoda Ukupan proizvod preko prosječne veličine na grafiku jeste TP = AP bull X = 0S bull 0Q a preko granične veličine je jednak površini između tačaka 0TQ Možda se najbolje dati odnosi mogu shvatiti na prosjeku ocjena studenata Ukoliko student ima prosjek ocjena osam tada će svaka naredna ocjena koju dobije a koja je veća od 8 dovesti do porasta prosjeka Isto tako će svaka ocjena koja je manja od prosječne ocjene dovesti do smanjenja i prosječne ocjene Ista stvar je i sa prosječnim i graničnim veličinama Preduzeća nastoje ostvariti što bolji prosjek u određenom periodu odnosno nastoje taj prosjek maksimizirati

5

Mikroekonomija 2012

POTREBE I TRAŽNJAPotrebe su izvor (ishodište) tražnje na tržištu Ljudi imaju različite potrebe a njihov broj svakim danom postaje sve veći Struktura i veličina potreba zavisi od mnogo faktora a neki od njih su1 fiziološke potrebe potrošača2 navike i običaji stanovništva3 dostignuti nivo razvoja4 razvoj kulturne svijesti potrošača5 status pojedinaca i grupe u društvu6 obrazovanost stanovništva7 religija i druga društvena uvjerenja8 područje na kome se nalaze potrošači itdNosioci potreba mogu biti pojedinci društvene grupe i društvo u cjelini Postoji problem kvantificiranja potreba jer su potrebe po svojim osobinama promjenljive i elastične Danas svoje potrebe pojedinci najčešće zadovoljavaju u shopping centrima koji nude veliki broj proizvoda na jednom mjestu Potrebe predstavljaju zahtjeve pojedinaca ili grupa za materijalnim dobrima i uslugama radi otklanjanja nezadovoljenosti i postizanja odgovarajućeg blagostanja Fundamentalne (osnovne) potrebeFundamentalne potrebe obuhvataju osnovne potrebe za život čovjeka Tu spadaju potrebe zahranom pićem odjećom stanom sigurnošću zdravljem i sl Karakteristika ovih potreba je što su stabilne čak i u dužem vremenskom periodu i što kupci nisu tako osjetljivi na porast cijena proizvoda koji zadovoljavaju te potrebeOstale potrebeOstale potrebe obuhvataju potrebe za luksuznim proizvodima putovanjem druženjemdokazivanjem u društvu i sl Tražnja za ovim proizvodima je više podložna oscilacijama a kupci su osjetljiviji na promjene cijenaAnonimnost potrebaGeneralno posmatrajući postoji određena anonimnost potreba kupaca Mi kao proizvođač ne znamo šta kupcu sve treba i zbog toga nastojimo to procijeniti i ispitati Zato se organizuju razne ankete i upitnici koje dajemo potencijalnim kupcima ili građanima da ih ispune Šta stvarno kupci žele saznajemo na tržištu Stoga svaki proizvođač mora pažljivo da istražuje i tržište i kupceEfektivne i potencijalne potrebePostoje dvije vrste potreba kupaca One potrebe koje kupac ima ali ih ne može zadovoljiti zbog toga što mu to ne dozvoljava njegov dohodak i one koje može zadovoljiti i za to posjeduje dovoljno novca Prva vrsta potreba se nazivaju potencijalne potrebe a druga vrsta efektivne Za proizvođača su važnije efektivne potrebe jer on u proizvodnji polazi od mogućnosti kupca da kupi proizvod kada on bude na tržištuTražnja za sredstvima za proizvodnjuSredstva za proizvodnju koriste kompanije kako bi njihovim korištenjem proizvele finalne proizvode namijenjena krajnjim kupcima Najčešće se radi o tražnji za resursima i sirovnama koje se prodaju na berzi Za ovu tražnju je karakteristično da je cjenovno veoma osjetljiva i da postoji veliki pritisak proizvođača da cijene tih resursa budu što nižeTražnja za sredstvima za potrošnju

6

Mikroekonomija 2012

Za razliku od prethodne kategorije tražnja za sredstvima za potrošnju je vezana za krajnje kupce proizvoda Na primjer krajnji proizvodi su deterdžent za suđe televizori računari automobili itd Ova tražnja nije toliko osjetljiva na cijene ali značajan utjecaj na potrošnju ima reklamiranje proizvoda i sama njegova ambalaža te mjesto na kome se proizvod nudi krajnjem kupcuAutonomna i izvedena tražnjaTražnja za sredstvima za potrošnju predstavlja autonomnu tražnju dok je tražnja za sredstvima za proizvodnju izvedena tražnja Izvedena tražnja se izvodi iz tražnje kupaca finalnih proizvoda i na bazi nje se vrši projekcija izvedene tražnjeNužna trajna i luksuzna dobraKada govorimo o potrebama kupaca onda ćemo se kratko osvrnuti na nužna trajna i luksuzna dobra Nužna dobra zadovoljavaju fundamentalne potrebe Ona moraju imati karakteristike proizvoda koje je sigurno koristiti Na drugoj strani imamo trajna dobra To su dobra ili proizvodi koji se koriste duži niz godina kao npr kućanski aparati automobili namještaj itd Luksuzna dobra su posebna kategorija dobara Namijenjena su prvenstveno kupcima sa visokim primanjima To su proizvodi sa veoma dobrim mogućnostima i obično su multifunkcionalni Luksuzni proizvodi podrazumijevaju i visoku cijenu proizvoda ali i visok kvalitet Kupci nisu značajnije osjetljivi na povećanje cijene ovakvih proizvoda Posebna pažnja u ponudi ove kategorije proizvoda mora bitimdata izgledu proizvoda načinu isporuke prezentacije kvalitetu besprijekornom radu i sl PLAN POTROŠNJE

Plan potrošnje nam pomaže da se opredijelimo za kupovinu određenih proizvoda i usluga Pri procesu kupovine mi svjesno ili podsvjesno vodimo računa o nekoliko stvarisistemu potreba poznavanju svojstava određenih proizvoda nivou raspoloživog dohotkapostojećim cijenama našem predviđanju o budućim cijenama Svaki pojedinac i domaćinstvo u manjoj ili većoj mjeri razmatra ove faktore i pravi vlastiti plan potrošnje Domaćinstva to najčešće rade na mjesečnom nivou Pet osnovnih faktora su odlučujući a to su sistem potreba poznavanje svojstava robe od strane kupca nivo dohotka potrošača nivo postojećih cijena i pretpostavke o budućem kretanju cijena

IZVOĐENJE FUNKCIJE TRAŽNJELinearna funkcija ima sljedeći oblik

Linearna funkcija tražnje kao najjednostavnija funkcija tražnje ima sljedeći oblik

gdje je qx- količina potražnje za dobrom X a - potražnja pri cijeni jednakoj nuli b- nagib funkcije (dqx dpx) = tg α Px- cijena proizvoda UKUPNA TRŽIŠNA TRAŽNJAZa neke proizvode najznačajnija determinanta nije cijena proizvoda nego dohodak potrošaaa npr luksuzni parfemi javni gradski prevoz itd U tom slučaju opšti oblik funkcije tražnje u odnosu na dohodak je Qx = a Ib Gdje su a i b empirijski utvrđeni koeficijenti a I predstavlja nivo dohotka Potrebno je da su ispunjeni uslovi da je agt0 i bgt0 Ovu jednačinu je najlakše riješiti logaritmiranjem tj

7

qx = f (Px)

qx = a - bmiddotPx

Mikroekonomija 2012

log Qx = log a + bbulllog I Antilogaritmiranjem dobijemo ravnotežnu količinu pri datom nivou dohotka Ukoliko znamo matematički oblik funkcije tražnje možemo iz ovog oblika izračunati funkciju ukupnog prihoda preduzeća i funkciju graničnog prihoda preduzeća Ukupan prihod (Total Revenue) se dobije množenjem prodate količine proizvoda i cijene po kojoj su proizvodi prodati tj TR = q bull p gdje q predstavlja matematičku oblik funkcije tražnje Granični prihod (Engl Marginal Revenue) dobije se izračunavanjem prvog izvoda funkcije ukupnog prihoda odnosno MR = TRrsquoZAKONI TRAŽNJE

Zakoni tražnje nastoje dati odgovor na pitanje koji faktori određuju nivo tražnje svakog proizvodaprisutnog na tržištu Do sada su razvijena četiri opća zakona tražnje Najstariji od njih je Cournot-Marshallov zakon formulisan prije više od 150 godinaOvaj zakon tražnje kaže da je cijena proizvoda osnovna determinanta tražnje za tim proizvodom natržištu Iz ovog zakona se izvodi cjenovna elastičnost tražnje Predstavlja se na sljedeći načinCournot-Marshallov d = f(p) facute(p) lt 0 P = f-1(d)Drugi zakon tražnje je Walrasov opći zakon tražnje Warlas je pored cijene kao osnovne determinanteuveo i cijene drugih povezanih proizvoda sa tim proizvodom kao što su supstituti i komplementi Iznjega se izvodi unakrsna elastičnost tražnje a predstavlja seWarlasov d = f(px1 px2 pxn)Vremenom se pojavila i treća osnovna determinanta tražnje za nekim proizvodom a to je dohodakEkonomisti Hicks i Alen su zajedno formulisali treći opći zakon tražnje poznat kao Hiks-Alenov zakontražnje Iz ovog zakona se izvodi dohodovna elastičnost tražnjeHiks-Alenov d = f(px1 px2 pxn I)Vremenom je uočeno da se u osnovne determinante mora uključiti i vrijeme kao bitna odrednicatražnje Na taj način je tražnja dinamizirana a tzv Moore-Schultzov zakon tražnje je uključivao poredprethodne tri kategorije i kategoriju vremenaMoore-Schultzov d = f(px1 px2 pxn I t)IZNIMKE OD OPĆEG ZAKONA TRAŽNJE

Uočeno je da za neke proizvode ne vrijede opći zakoni tražnje nego da ti proizvodi predstavljajusvojevrsne izuzetke To su tzv Giffenova dobra proizvodi koji se kupuju iz snobizma te proizvodičija tražnja je podložna špekulacijama1 Giffenov paradoksPokazuje da tražnja za proizvodom raste ukoliko dolazi do povećanja cijene proizvoda na tržištuOvakav slučaj je primijećen još prije skoro 200 godina kod siromašnih stanovnika koji veliki procenatsvog dohotka izdvajaju na kupovinu hljeba Svako povećanje cijene hljeba primorava kupca da jošveći procentualni iznos svojih primanja izdvaja na njegovu kupovinu 2 Veblenov efekatPojedini proizvodi se kupuju iz želje da se njima dokaže određeni status u društvu Tako na primjerneki potrošači kupuju veoma skupe parfeme ili specijalitete čija cijena je mnogostruko veća od svihtroškova proizvodnje tog proizvoda 3 Slučaj špekulacijeKupci uvijek pažljivo prate šta se dešava sa cijenama proizvoda na tržištu Prate njihov trend i nastojepredvidjeti buduća kretanja cijena Zbog toga nekada i pored rasta cijena proizvoda kupci povećavajusvoju kupovinu a razlog je informacija da će cijene još više rasti

CJENOVNA UNAKRSNA I DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJEKoeficijent elastičnosti je kategorija koji se dosta često koristi u ekonomiji Pokazuje koliki utjecaj imajedna varijabla na neku drugu To je neki broj koji izražavamo u procentu ili u apsulutnim iznosimaNajčešće se koristi kod cjenovne dohodovne i unakrsne elastičnosti tražnje ili ponude

8

d

0p

q

Ed=

0 d

p 1

p 2

Sav

r še n

o

nee

l as t

ičn

a p

otr

ažn

ja

Mikroekonomija 2012

CJENOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Cjenovna elastičnost tražnje pokazuje intenzitet reagiranja obima tražnje za nekom robomzbog promjene cijene te robe Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje računamo preko formule

Koeficijent može biti jednak manji ili veći od jedan tj može imati apsolutnu vrijednost između +infin i 0u zavisnosti od toga o kojem proizvodu je riječ Obično se u formulu ispred razlomka dodaje minuskako bi pokazao obrnuto kretanje veličina odnosno količine i cijene proizvoda U zavisnosti od koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje možemo govoriti o savršeno elastičnojsavršeno neelastičnoj relativno elastičnoj i relativno neelastičnoj tražnjiSavršeno elastična tražnjaProizvodi za kojima je tražnja savršeno elastična su vrlo rijetki Kao primjer se može uzeti tražnja zapšenicom na berzi Pšenicu nudi veliki broj malih proizvođača Isto tako kao primjer mogu poslužitivrijednosni papiri sa kojima se trguje na berziKod ovakvih roba ma kako malo podigli cijenuproizvoda ili robe na berzi kupci u potpunostiodustaju od njihove kupovine Isto tako ukoliko spustimo cijenu robe u odnosu na tržišnu cijenumakar i za nekoliko procenata možemo prodati svu robu ili vrijednosne papire koje posjedujemoSavršeno neelastična tražnjaSa druge strane kao krajnji slučaj imamo savršeno neelastičnu funkciju tražnje U tomslučaju koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje je 0 Ovo je situacija kojoj teže sva preduzeća Zbog toga što bilo koje povećanje cijene proizvoda ili usluge neće uopšte dovesti do smanjenja tražene količine na tržištu I proizvodi za kojima je tražnja savršeno neelastična su vrlo rijetki To mogu biti npr lični dokumenti (Lična kartaPasoš Vozačka dozvola itd) lijek protiv smrtonosne bolesti proizvodi čija potrošnja jeneophodna za život (kao što je minimalna količina vode ili soli) itd

U zavisnosti od nagiba funkcije tražnje možemo procijeniti kakva je funkcija tražnje (elastična ili neelastična) Elastičnost funkcije tražnje različita je na pojedinim tržišnim stanjima i za pojedinim proizvodima Tako na primjer na tržištu monopolističke konkurencije tražnja je elastičnija što je prikazano na dok je na monopolskom tržištu tražnja neelastičnija

9

d d

0 Q

p

Ed= infin

Savršeno elastična tražnja

Ed=minus

dQQdpp

Mikroekonomija 2012

Često se elastičnost zamjenjuje sa nagibom funkcije što je pogrešno Nagib funkcije u bilo kojoj tački linearne funkcije je isti dok elastičnost nije (ona može imati različite vrijednosti)

S obzirom da je u praksi teško precizno odrediti funkciju tražnje jer je poznato svega nekoliko empirijskih situacija odnosa cijene i količine pojavio se i problem određivanja koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje Da bi ovaj problem bio rješiv i kada je poznato svega nekoliko tačaka a ne cijela funkcija tražnje koristi se tzv lučna elastičnost tražnje Ona se računa po formuli

Da bismo lakše razmjeli lučnu elastičnost tražnje predstavit ćemo je na grafikuGdje je Δq promjena količine Δp promjena cijene a q1 i q2 količine pri cijenama p1 i p2 Najčešće je u preduzeću prisutna situacija da znamo iz iskustva samo dvije tačke (situacije) neke cijene i tražene količine Neka su to tačke A i B na grafiku Između ove dvije tačke moguće je povući veliki broj krivih tražnje a sa sigurnošću mi ne možemo utvrditi koja je adekvatna Stoga se pretpostavlja da je to pravac između ovih tačaka Ukoliko se promijeni cijena sa p1 na p2 tražena količina poraste sa q1 na q2 Mi znamo promjenu cijene i promjenu količine ali ne znamo koju početnu cijenu i količinu uzeti jer rezultati nisu isti a ne možemo utvrditi koja ima prednost Zbog toga se uzima aritmetička sredina cijena i količina Veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje može nam pomoći u određivanju količine pri kojoj maksimiziramo ukupan prihod preduzeća a preko ukupnog prihoda i ukupan profit Na grafiku prikazano je kretanje ukupnog prihoda preduzeća u zavisnosti od visine koeficijenta cjenovne

10

1 2

1 2

2

2

d

qq q

Ep

p p

Mikroekonomija 2012

elastičnosti tražnje Na njemu se vidi da preduzeće maksimizira ukupan prihod tamo gdje je Ed = 1 Ovo je naravno slučaj kada je funkcija tražnje opadajuća slijeva udesno kao što je slučaj npr kod monopola) U slučaju kada je funkcija tražnje horizontalna linija (odnosno kada je tražnja savršeno elastična) tada je ukupan prihodkonstantno rastući pravac povučen iz koordinatnog početka Tada ne postoji ova relacija U slučaju da preduzeće ima koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje veći od jedan povećat će ukupan prihod ukoliko snizi cijenu na tržištu zbog toga što se u većem procentu povećava broj novih kupaca nego što se smanjuje cijena proizvoda

Na grafiku vidimo procenat potrošnje dohotka na hranu u različitim zemljama i koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje15 Na grafiku se vidi da što dohodak stanovništva više raste stanovnici troše sve manji procenat svog dohotka na kupovinu hrane Zbog toga tražnja za hranom postaje neelastičnija Zbog toga u SAD-u kupci gotovo trostruko manje smanjuju kupovinu hrane kada joj cijena poraste u odnosu na npr Tanzaniju

U zavisnosti od vremenskog perioda i funkcija tražnje ima različitu elastičnost U nekom kraćemvremenskom periodu funkcija ima manju elastičnost dok u dužem vremenskom razdoblju ona postaje elastičnija

Potrošačev višak predstavlja razliku između vrijednosti nekog dobra kojeg dobija potrošačkonzumiranjem tog dobra i njegove cijene na tržištu

Funkcija ponude S0 na oba grafika je početna funkcija ponude Dalje na oba grafika funkcija ponude S0 siječe funkciju tražnje pri cijeni od 10$ i količini od 40 miliona barela nafte dnevno Pretpostavimo da dođe do smanjenja funkcije ponude ulijevo sa funkcije S0 na S1 Na grafiku nova funkcija ponude S1 presijeca funkciju tražnje D1 pri cijeni od 30$ po barelu i pri količini od 23 miliona barela dnevno U kraćem vremenskom periodu OPEC može smanjiti ponudu i na taj način zbog relativne neelastičnosti funkcije tražnje zaraditi dodatni ukupan prihod

11

62

56

40

31

22

19

17

15

15

14

12

0 20 40 60 80

Tanzanija

Indija

Korea

Grčka

Izrael

Japan

Francuska

Njemačka

Engleska

Kanada

SAD

Procenat potrošnje dohotka na hranu

Mikroekonomija 2012

Na grafiku sa funkcijom tražnje D ista funkcija ponude povećava cijenu na 15$ po barelu i smanjuje ravnotežnu količinu na 15 miliona barela nafte dnevno

UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Kao što često koristimo cjenovnu elastičnost tražnje također je nekada važno da znamo kako promjena cijena drugih proizvoda utječe na tražnju za našim proizvodima Uzmimo situaciju u automobilskoj industriji Svakako da porast cijena nafte na svjetskom tržištu dovodi do smanjenja tražnje za automobilima sa velikom potrošnjom goriva Također veliki porast cijena željeza i betona dovodi do većih troškova izgradnje novih stanova a samim time i do povećanja krajnjih cijena Ovo dalje dovodi do opadanja tražnje za novim stanovima dok se istovremeno povećava tražnja za korištenim stanovima Dakle koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y Računa se po sljedećoj formuli

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Za neke proizvode je važan nivo dohotka kao odrednica tražnje za njim To je npr tražnja za korištenjem usluga gradskog saobraćaja tražnja sa hamburgerima i drugom hranom niskog kvaliteta tražnja za odjećom koja nema poznatu robnu marku tražnja za automobilskim gumama lošeg kvaliteta itd Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

12

UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y Računa se po sljedećoj formuli

pxEy gt 0 - supstituti pxEy lt 0 - komplementi pxEy = 0 - neovisna dobra

lt

dQy

Qy

dpx

px

gt 0 pxEy =

Mikroekonomija 2012

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

U zavisnosti od veličine koeficijenta imamo različite vrste proizvoda

gt lt IEx = 0

promjena u obimu Qx promjena u veličini I

IEx lt 0

IEx gt 0

0 lt IEx lt 1

IEx gt 1

- Sredstva nužna za život

- Sredstva luksuzne potrošnje

- Inferiorna dobra

- Superiorna dobra

Superiorni proizvodi i usluge su oni proizvodi za kojima tražnja generalno raste kako raste dohodak stanovništva bez obzira na nivo porasta Npr tražnja za turističkim putovanjima direktno zavisi od ličnih primanja osoba Također tražnja za kvalitetnom i udobnom kožnom obućom raste sa porastom dohotka stanovništva Sredstva luksuzne potrošnje su oni proizvodi i usluge za kojima tražnja raste mnogo brže od porasta samog dohotka stanovništva Npr kupovinu skupih i udobnih automobila prevoz avionom spavanje u ekskluzivnom hotelu sa 5 zvjezdica itd Inferiorni proizvodi su oni proizvodi za kojim tražnja generalno opada kako raste prosječan dohodak potrošača (npr javni prevoz jeftina odjeća koja nema prepoznatljivu tržišnu marku kupovina u pekarama i sl)FAKTORI KOJI UTJEČU NA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Da bismo mogli uspješno predvidjeti koeficijent elastičnosti tražnje za našim proizvodima i uslugama potrebno je da znamo od kojih faktora zavise ovi koeficijenti Ovdje su dati osnovni faktori mada pojedini proizvodi mogu imati i neke dodatne1 Postojanje dobrih supstituta (kao što su deterdžent i benzin)2 Broj mogućih upotreba proizvoda (npr plastika)3 Stepen neophodnosti dobra (so mlijeko stan)4 Udio proizvoda u dohotku potrošača (npr novine i TV)5 Očekivanja o budućem kretanju cijena (praćenje stope inflacije)6 Vrijeme (lakši pronalazak supstituta ukusi potrošača se mijenjaju raste dohodak potrošača raste informiranost potrošača raste broj mogućih upotreba)Generalno možemo navesti klasifikaciju u tri dijela prema veličini koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje To su slučajevi gdje je koeficijent veći od jedan približno jednak jedan i manji od jedanVisoki koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed gt 1)a) Metaloprerađivačka i elektroindustrijab) porculan i proizvodi od staklac) namještajd) igre na srećuJedinični koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed asymp 1)a) nafta i naftni derivatib) transportne uslugeNeelastična tražnja (Ed lt 1)a) potrošnja struje u domaćinstvub) zdravstveno osiguranjec) lični dokumenti

13

Mikroekonomija 2012

d) lijekovi

ELASTIČNOST PONUDEElastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena promijeni Ona se računa preko sljedeće formuleElastičnost ponude = promjene cijene promjene ponuđene količineUkoliko se radi o u promjenama koje nisu infinitezimalne veličine tada koristimo formulu

S obzirom na to da ovdje ne postoji problem sa negativnim veličinama u formulu se ne dodaje minus kao kod cjenovne elastičnosti tražnje Postoje dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude Ako se ponuđena količina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene tada je funkcija ponude vertikalna i elastičnost ponude je 0 Ponuda je savršeno neelastična U drugom slučaju ako postoji cijena po kojoj su ponuđači spremni ponuditi bilo koju količinu koja se traži na tržištu funkcija ponude je horizontalna i elastičnost ponude je beskonačna Ponuda je perfektno elastična Primjer za prvi slučaj je ponuda umjetničkih djela i određenih antikviteta Bez obzira na cijenu koja se formira moguće je ponuditi samo po jedan primjerak takvih proizvoda Stoga porast tražnje dovodi samo do porasta cijene ali ne i do porasta ponude Primjer za drugi slučaj jeste kada se na tržištu formira cijena električne energije Ona se formira pod utjecajem ponude i tražnje Ponudu čine proizvođači bez obzira da li se radi o proizvodnji iz termoelektrana hidroelektrana ili nuklearnih elektrana Proizvodnja iz termoelektrana ima najviši trošak proizvodnje a iz hidroelektrana najniži Stoga kada se formira tržišna cijena ona je značajno viša od troškova proizvodnje nuklearne elektrane i cijene po kojoj bi one mogle je prodavati Pri toj cijeni nuklearne elektrane će ponuditi količinu električne energije koliku god mogu proizvesti U tom slučaju je funkcija ponude električne energije proizvođača koji posjeduje nuklearnu elektranu savršeno elastična Elastičnost ponude zavisi od

Mogućnosti zamjene faktora proizvodnje Vremenskog perioda

Mogućnost zamjene faktora proizvodnjeNeki proizvodi i usluge su proizvedene korištenjem jedinstvenih i rijetkih faktora proizvodnje Ovi proizvodi imaju malu ili nultu elastičnost ponude Drugi proizvodi i usluge koji su proizvedeni korištenjem faktora za proizvodnju koji se mogu upotrijebiti za proizvodnju drugih vrsta proizvoda imaju visok stepen elastičnostiZAVISNOST PONUDE OD VREMENSKOG PERIODADa bismo objasnili kako vremenski period utječe na ponudu nekog proizvoda ili usluge potrebno je razgraničiti tri vremenska perioda To su

Trenutni rok Kratki rok Dugi rok

Trenutni rok se definiše kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne može doći do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje (fiksni faktori su tehnologija zgrade postrojenja itd dok su varijabilni rad kapital itd)Kada cijena nekog dobra raste ili opada funkcija ponude u trenutnom roku ostaje nepromijenjena ali cijena prati promjenu tražnje Ako tražnja za nekim proizvodom poraste tada i ravnotežna cijena raste ili ako tražnja opada tada i ravnotežna cijena opadaPrimjeri ovakvih dobara su voće i povrće Ovi proizvodi imaju perfektno neelastičnu funkciju ponude u trenutnom vremenskom periodu (vertikalnu funkciju ponude) Ne može se voće ili povrće u toku jednog dana ili jednog sata proizvesti Isto tako se može uzeti za primjer količine ulovljene ribe koja se u toku jednog dana prodaje na gradskoj tržnici To je tako

14

Mikroekonomija 2012

kratko vremensko razdoblje da ribari nemaju vremena ići na pučinu po novi ulov Ako je tražnja tog dana velika cijena će biti viša nego prethodnog dana Kratki rok je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećati obim angažovanja varijabilnih inputa u prvom redu rada Kratki rok u slučaju prethodno navedenog primjera ulova ribe bi bilo ono vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da se može pronaći izaposliti još nekoliko ribara ili da se eventualno iznajmi još nekoliko brodova Da bi povećali output preduzeća u kratkom roku obično prvo traže od svojih zaposlenih da radeprekovremeno a zatim zaposle i još nekoliko novih radnika Isto tako ukoliko preduzeća žele da smanje svoj output prvo smanje radnicima broj radnih sati a zatim pođu i otpuštati neke radnike U kratkom roku preduzeća nemaju vremena da se u potpunosti prilagode uslovima na tržištu nego samo djelimično Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete U dugom roku se preduzeće u potpunosti prilagođava nastalim promjenama na tržištu U slučaju da povećana tražnja za ribom na tržištu potraje duže vrijeme ribari će odlučiti da kupe novi brod i nove mreže te možda da pronađu novi način ulova ribe Oni također mogu i da otvore vlastite ribnjake U slučaju uzgoja narandži dugi rok traje oko 15 godina To je vrijeme potrebno da bi novozasađene plantaže dostigle svoju zrelost i da mogu davati plodove

TEORIJE PONAŠANJA POTROŠAČAKada razmišljamo o tome kako se ponašaju potrošači onda generalno možemo zaključiti da seneki potrošači ponašaju vrlo racionalno a drugi veoma neracionalno Postoje dvije vrste teorija koje pokušavaju dati odgovor na pitanje od čega zavisi vrijednost nekog proizvoda ili usluge To su Teorija radne vrijednosti i Teorija subjektivne vrijednosti Prva tvrdida je vrijednost proizvoda određena količinom rada koji je utrošen za proizvodnju tog proizvoda ili usluge a druga tvrdi da je lična vrijednost za svakog kupca ta koja opredjeljuje vrijednost proizvodaTEORIJA GRANIČNE KORISNOSTIPristalice ove teorije su zastupali ideju da je moguće egzaktno utvrditi koliko korisnosti potrošaču donosi potrošnja svakog dobra Iznos korisnosti su mjerili UTILIMAVrijednost robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca Prema ovoj teoriji potrebno je posebno posmatrati ukupnu korisnost proizvoda i graničnu korisnost proizvodaTU = Ukupna korisnost koju dobiju potrošači potrošnjom određenog broja proizvodaMU = Granična korisnost proizvoda- iznos korisnosti koju dobije potrošač korištenjem zadnje jedinice proizvodaU sklopu ove teorije spominju se i dva Gossenova zakona Prvi Gossenov zakon govori opromjeni korisnosti jednog dobra na različitim stepenima zadovoljenja potreba Što kupci imaju više nekog proizvoda dodatna jedinica proizvoda vrijedi kupcu sve manje Nakonodređenog broja komada proizvoda vrijednost dodatne jedinice proizvoda postaje negativna (tj MU = negativna vrijednost) Drugi Gossenov zakon pokazuje kako se po skali intenzivnosti potreba redom zadovoljavaju razne potrebe Prvo zadovoljavamo urgentne potrebe (kao što su potrebe za hranom ili vodom) a zatim nakon što do određenog nivoa zadovoljimo ovu vrstu egzistencijalnih potreba prelazimo na zadovoljenje ostalih (npr potrebe za određenim kulturnim sadržajima sportom luksuznim proizvodima itd) Na narednim graficima je prikazano kretanje ukupne i granične korisnosti proizvoda Q pri različitom obimu potrošnje tog proizvoda Na grafiku 38 primjećujemo da ukupna korisnost

15

Mikroekonomija 2012

raste po opadajućoj stopi do određenog nivoa (do 5 jedinice proizvoda) a zatim počinje da opada Na drugom grafiku je prikazano kretanje granične korisnosti koja poslije konzumiranja 5 jedninice proizvoda postaje negativna

Ukoliko postoji mnogo više proizvoda koje potrošač može kupiti postavlja se pitanje kako odrediti pojedine količine Jedan od načina jeste da se uporede odnosi granične korisnosti koje dobije potrošač od potrošnje određenog proizvoda sa cijenom tog proizvoda Ukupna korisnost pri datom iznosu potrošenog dohotka je maksimizirana kada je granična korisnost po potrošenoj KM za sveproizvode jednaka odnosno kada je

Gdje je n broj proizvoda a granična korisnost Konvertibilne marke po njenoj cijeni je jednaka 1 Ova teorija će nam pomoći da shvatimo zašto voda koja iako veoma važna za život ima tako nisku prodajnu cijenu dok zlato i dijamanti (iako mnogo manje važni za život čovjeka) imaju tako visoku cijenu Ovakva situacija može biti objašnjena na sljedeći način Dobijanje dodatne jedinice dijamanata ili zlata je veoma skupo (veliki troškovi ispitivanja nalazišta skupi tehnološki procesi itd) S obzirom da se cijena cjelokupnog dobra određuje na osnovu troškova zadnje proizvedene jedinice proizvoda proizilazi da je cijena dijamanata visoka Sa druge strane troškovi dobijanja dodatnog litra vode su niski pa je i cijena vode na tržištu niskaTEORIJA INDIFERENCIJENeka osoba je indiferentna ako se ne može odlučiti koji proizvod više voli od dva ili više ponuđenih Ukoliko više volimo neke proizvode u odnosu na druge tada kažemo da određeni proizvod preferiramo Što je kriva indiferencije dalje od koordinatnog početka korisnost koju

predstavlja je veća i obrnuto Krive indiferencije imaju sljedeće osobine 1 Opadaju slijeva udesno (negativnog su nagiba)2 Konveksne (ispupčene) su prema ishodištu3 Nikad se ne sijekuSa grafika se vidi da ukoliko potrošač želi da poveća potrošnju nekog dobra mora da smanjipotrošnju drugog Ovakva pojava se naziva ldquogranična stopa supstitucijerdquo Prema teoriji postoji beskonačno krivih indiferencije u koordinatnom sistemu a sve zajedno

16

Odjeća

Hrana

Kriva indiferencije

10 2 3 4 5 6

3

2

1

4

5

6

0

Odjeća

TU10

5

1 62 3 4 50 Q

MU5

0 1 2 3 4 Q5

MU1

p1

=MU 2

p2

=MU 3

p3

= =MU n

pn

=MU I=1

Mikroekonomija 2012

predstavljaju mapu krivih indiferencije Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X a da bi zadržao isti nivo korisnostiGranična stopa supstitucije se računa po formuli

Minus ispred razlomka pokazuje da jedno dobro moramo smanjiti da bismo drugo povećali

OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVACU prethodnim izlaganjima u vezi sa teorijom indiferencije nismo ništa govorili o iznosu dohotka kojim raspolaže potrošač kao ni o cijenama pojedinih proizvoda Ukoliko pretpostavimo da je cijena proizvoda ldquoXrdquo -px a cijena proizvoda ldquoYrdquo - py tada za datiiznos dohotka (I) kojim raspolaže potrošač može kupiti određenu kombinaciju dobara Ukoliko samo kupuje proizvod ldquoXrdquo tada može kupiti (Ipx) proizvoda Na sličan način ukoliko potrošač želi kupiti samo proizvod ldquoYrdquo tada može kupiti (I Py) proizvoda ldquoYrdquoKada na grafiku spojimo ove dvije tačke dobijamo tzv Budžetski pravac koji nam pokazuje kombinacije dobara koje može kupiti potrošač s tim da cijeli iznos dohotka potroši Dio površine između budžetskog pravca i koordinatnih osa predstavlja tzv Budžetsko polje Nakon kupovine kombinacije dobara koje su u budžetskom polju potrošaču ostaje jedan dio dohotka nepotrošen dok kombinaciju proizvoda izvan budžetskog pravca kupac ne može kupiti jer nema dovoljno dohotka S obzirom da je Xbullpx+Ybullpy = I odavde se može izračunati oblik funkcije budžetskog pravca u obliku

gdje je koeficijent nagiba funkcije tražnje

Ukoliko dođe do povećanja dohotka potrošača budžetski pravac se paralelnopomjera udesno i obrnuto ndash ukoliko se smanji dohodak potrošača budžetski pravacse pomjera paralelno ulijevo

17

Odjeća

Hrana

0

Odjeća

Hrana

0

A

(IPx)

(IPx)

(IP

y)

(IPy)

X

YMRS yx

Knjiga (IPx) = 10

Cipele(I Py) = 8

Budžetski

pravac

0

Budžetsko polje

minuspx

p y

Y=minuspx

p y

sdotX+ Ip y

Mikroekonomija 2012

Da bismo sada odredili ravnotežu potrošača prikažimo na grafiku i krive indiferencije i krivu budžetskog pravca U tački gdje budžetski pravac tangira neku od krivih indiferencije je ravnoteža potrošača odnosno uz dati dohodak on ne može dobiti viši nivo korisnosti

Teorija indiferencije se može koristiti kod rješavanja određenih ekonomskih problema Jedan od problema sa kojima se susreću ekonomisti jeste kako kupci reaguju na povećanje cijene nekogproizvoda Oni obično smanjuju potrošnju tog proizvoda ili usluge ali se postavlja pitanje zbog čegaEkonomisti su utvrdili da postoje dva osnovna razloga Prvi razlog je što su kupci zbog porasta cijena realno siromašniji ukoliko nije porastao i njihov dohodak On se naziva efekat dohotka Drugi je razlog to što kupci skuplji proizvod zamjenjuju jeftinijim a koji može na sličan ili identičan način zadovoljiti istu potrebu On se naziva efekat supstitucije Prema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke I na y osi U tom slučaju početna tačka

ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B Međutim s obzirom da je kupac sada siromašniji (jer mu se nije istovremeno povećao dohodak da bismo mogli utvrditi koliko kupac stvarno manje zamjenjuje skuplji proizvod jeftinijim) potrebno je da kupcu namirimo iznos sredstava za koji je on postao siromašniji To ćemo učiniti tako što ćemo ga ponovo vratiti na istu krivu indiferencije U2 gdje se nalazila početna ravnoteža Nova tačka ravnoteže će biti tačka C Horizontalna udaljenost između tačaka B i C predstavlja efekat dohotka a horizontalna udaljenost između tačaka A i C predstavlja efekat supstitucijeHicksova metoda ima jedan nedostatak a to je što ona može posmatrati samo dva proizvodaistovremeno Stoga je Slutsky pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara Postupak razdvajanje je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH Razlika je u tome što mi kupcu kompenziramo iznos za koji je on realno siromašniji ali tako da on može ponovo kupiti istu korpu dobara odnosno da se vrati ponovo u tačku A Pošto pravac JK ima veći nagib od pravca IG on siječe udaljeniju krivu indiferencije U3 Taj iznos koji smo kompenzirali kupcu predstavlja efekat dohotka a pomjeranje sa tačke A u tačku C predstavlja efekat supstitucije

TEORIJA PROIZVODNJEU proizvodnji angažujemo veliki broj faktora proizvodnje (najčešće su to rad kapital sirovine energiju zemljište mašine znanje itd) Preko proizvodnje određenih roba i usluga preduzeća ostvaruju svoj osnovni cilj profitabilno poslovanje Nekada pojedina preduzeća stavljaju u prvi plan neke druge ciljeve kao što su maksimiziranje prihoda minimiziranje troškova pa čak i da imaju gdje zaposliti svoju porodicu no ono što mora biti cilj svakog preduzeća jeste ostvarivanje profita Svi ostali ciljevi moraju u hijerarhiji biti niži Stoga je potrebno analizirati elemente proizvodnje te ukazati na njene osnovne karakteristike a koje dovode do maksimiziranja profita preduzeća U toku proizvodnje se koriste određeni fiksni i varijabilni inputi Fiksni inputi su između ostalog mašine zemljište zgrade itd Varijabilni inputi su npr materijal koji se koristi u direktnoj proizvodnji radna snaga električna energije itd Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u

18

E4

5H

ran a

Od

jeć

a

U 4 U 3

U 2U 1

0

Mikroekonomija 2012

proizvodnji i maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji U opštem obliku proizvodna funkcija se može predstaviti kaoq = f(xyz ) gdje su xyz q gt 0 i predstavljaju inpute u procesu proizvodnje Obično tih inputa ima veliki broj i za svaku proizvodnju su drugačiji U analizi proizvodnje razlikujemo tri funkcije prinosa u odnosu na angažovane inpute To su- Funkcija rastućih prinosa- Funkcija konstantnih prinosa- Funkcija opadajućih prinosaKod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputarezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi A ako angažujemo dva faktora proizvodnje (rad i kapital) tada zaključujemo sljedećeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a i ukupna proizvodnje se poveća za 50tada se radi o funkciji konstantnog prinosa s obzirom na obim proizvodnjeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 30tada se radi od funkciji opadajućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje iAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 70tada se radi od funkciji rastućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnjeKod funkcije konstantnih prinosa povećanje angažovanja novih inputa i povećanje rezultirajućeg outputa je ravnomjerno Ovakva situacija pokazuje da već postoji određena zasićenost proizvodnje sa tim inputom U ovakvoj situaciji bi trebalo razmišljati da se poveća fiksni kapacitet preduzeća kako bi se ponovo otvorila mogućnost pojavljivanja rastućih prinosa Matematički se funkcija proizvodnje može predstaviti na sljedeći načinf(ax ay) = anq agt0Ako je n=1 radi se o konstantnim prinosima (linearno homogena funkcija)Ako je nlt1 o opadajućim prinosima iAko je ngt1 o rastućim prinosimaOpći (prošireni) matematički oblik funkcije proizvodnje je Y=f(LKRSvγ)gdje je L-rad K-kapital R-sirovine S-zemlja v-prinosi y-parametar efikasnosti Na nekim grafikima oznake X i Y pokazuju dva različita proizvodna faktora proizvodnje bez obzira o kojim faktorima je stvarno riječ Postojanje opadajućih prinosa je najnepovoljnije za preduzeća Angažovanje novih inputa dovodi do ispodproporcionalnog smanjenja rezultirajućeg outputaKratki i dugi vremenski periodU kratkom vremenskom periodu neki proizvodni faktori su fiksni a neki varijabilni No u dugom vremenskom periodu svi proizvodni faktori su varijabilni Čak je i tehnologija koja je fiksna u kratkom roku u dugom roku varijabilnaUkupni prosječni i granični fizički proizvod

19

Mikroekonomija 2012

MPx MPgt0MP raste

MPgt0MP opada

MPlt0MP opada

MPlt0MP raste

APx APltMPAP raste

AP=MPAP=max

APgtMPAP opada

TPx TP raste ubrzano

TP raste usporeno TP opada ubrzano

TP opada usporeno

Crvena linija na grafiku 50 pokazuje funkciju ukupnog fizičkog proizvoda On raste do određenog nivoa a nakon toga opada do nule Sa grafika vidimo sljedeće kada je granični fizički proizvod jednak nuli tada je ukupni fizički proizvod maksimalan Nakon tačke C ukupni fizički proizvod počinje opadati a granični proizvod postaje negativanZelena linija na grafiku predstavlja prosječan fizički proizvod On također ima područje rasta i područje u kome opada Dok god je granični fizički proizvod veći od prosječnog prosječni ima tendenciju rasta Postavlja se pitanje u kojoj zoni je proizvodnja poželjna i pri kojem obimu poslovanja je proizvodnja optimalna Preduzeća obično proizvode u prve dvije zone iako se može reći da je najčešći slučaj da preduzeća proizvode u II zoni Na neki način optimum proizvodnje bi bio u tački gdje je ukupna proizvodnja maksimalnaProces proizvodnje predstavlja kombinaciju faktora potrebnih da se proizvede jedinica nekog proizvoda Da bismo mogli izvesti određene zaključke o proizvodnom procesu a jednostavnosti radi obično se posmatraju samo dva faktora proizvodnje - rad i kapital Naravno ni drugi faktori proizvodnje nisu ništa manje važni tehnologija i energija na primjer Prepostavimo da neki proizvod možemo proizvesti sljedećim kombinacijama rada i kapitala Ekonomistima je važno da utvrde koji proizvodni proces je najjefitiniji kako bi mogli imati što niže troškove proizvodnje a samim time i što veći iznos profitaProizvodna funkcija se može prikazati u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom prostoru gdje od broja i količine angažovanih faktora ovisi i nivo ukupne proizvodnje Na grafiku 51 je dat prikaz kretanja ukupne proizvodnje (Y) u zavisnosti od količine angažovanog faktora rada (L) Sa grafika se vidi da ukupna proizvodnja ima određeni rast maksimum a nakon određenog nivoa angažovanosti proizvodnog faktora počinje opadati

20

Mikroekonomija 2012

Ukoliko se u procesu proizvodjne angažuju dva proizvodna faktora recimo rad i kapital tada se ukupna proizvodnja može predstaviti u trodimenzionalnom obliku kao što je prikazano na grafiku 52 Sa grafika je vidljivo da je obim proizvodnje predstavljen vertikalno dok su faktori proizvodnje (rad i kapital) predstavljeni u horizontalnoj ravni Navedene kružne linije predstavljaju izokvante koja pokazuju da se uz različitu kombinaciju faktora rada i kapitala može dobiti isti nivo proizvodnje Osjenčena površina na grafiku predstavlja zonu u kojoj je sa ekonomskog stanovišta opravdano proizvoditi Izvan te površine se resursi ne koriste racionalno jer dolazi do njihovog rasipanjaPovećava se količina upotrijebljenog rada i kapitala a to ne rezultira proporcionalnom povećanju proizvodnje U nastavku ćemo detaljnije analizirati ovu površinu U ovom slučaju korištenjem samo jednog proizvodnog faktora ukupna proizvodnje je jednaka nuli Ne možete ništa napraviti samo sa kapitalom da bi se nešto proizvelo pored novca potreban je i rad

Sa prethodnih grafika je vidljivo da preduzeća imaju određeno područje u kome se proizvodnja može odvijati a da to rezultira maksimalnom efikasnošću korištenja proizvodnih inputa U razgovoru sa direktorom jednog preduzeća saznao sam da je jedan od problema sa kojima se preduzeće suočava to što ima previše zaposlenih radnika u proizvodnim prostorijama Rad u pogonu gotovo da nije bio moguć zbog dvostruko većeg broja radnika od optimalnog koji može raditi u prostorijama gdje se nalaze mašine To je značajno usporilo proizvodni proces dešavale su se česte greške na proizvodima a i zbog gužve nisu mogli propisno odlagati gotove proizvode Sve to skupa je dovelo do niske produktivnosti rada i veoma loših međuljudskih odnosa među zaposlenim Zbog toga se u procesu proizvodnje

21

Mikroekonomija 2012

mora voditi računa o uskim grlima u proizvodnji i na vrijeme planirati povećanje fiksnih faktora koji mogu postati kočnica rastu preduzeća U kratkom roku jemoguće povećavati proizvodnju samo dodatnim angažovanjem varijabilnih inputa kao što su radna snaga energija sirovine itd dok je u dugom vremenskom periodu moguće povećavati i fiksne kapacitete Prosječan fizički proizvod (grafik 56) je količnik ukupnog outputa sa angažovanim varijabilnim faktorom proizvodnje Možemo ga izračunati kao tangens ugla(nagib) radijus vektora povučenog iz koordinatnog početka na odabranu tačku ukupnog proizvoda ili preko formule APx = TPx Vi Granični fizički proizvod predstavlja prirast ukupnog proizvoda angažovanjem dodatne jedinice varijabilnog inputa

Grafikon 56

Možemo ga izračunati putem prethodne formule ili tangensom ugla što ga zatvara tangenta sakoordinatnim početkom Što je strmiji nagib tangente granični fizički proizvod je veći Predstavljen je na grafiku 57

Zakon opadajućih prinosaZakon opadajućih prinosa kaže da ukoliko se utrošak jednog faktora sukcesivno povećava u jednakim količinama a utrošci ostalih faktora ostaju isti ldquoiza neke tačkerdquo rezultirajući prirasti proizvoda će se početi smanjivati On važi kada je1 Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se2 Utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan

22

T nminusT nminus1

XnminusX nminus1

= ΔTPΔX

=MP

Mikroekonomija 2012

3 Postoji mogućnost variranja jednog ili više faktora4 ldquoIza neke tačkerdquo odnosno iza uobičajenog utroška

Izokvanta predstavlja pokazatelj za identifikaciju svih mogućih alternativnih kombinacija količina utrošaka datih faktora proizvodnje što su tehnički kadre proizvesti output istog nivoa Ona je predstavljena linijom na grafiku koja opada slijeva udesno Na primjer uz različite kombinacije mašina i zaposlenih možemo proizvesti isti proizvod

Ekonomisti nastoje da utvrde koja od ovih alternativa imaju najmanje troškove implementacije U koordinatnom početku postoji beskonačno izokvanti Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka ona pokazuje veći obim proizvodnje Na grafiku 59 je dat prikaz nekoliko izokvanti u koordinatnom sistemu Izokvante se ne mogu sjeći jer bi u tom slučaju uz istu kombinaciju proizvodnih inputa bilo moguće proizesti različit nivo outputa

Za izokvantu je karakteristična granična stopa supstitucije (grafik 60) Ona pokazuje da ukoliko želimo povećati korištenje određenog proizvodnog inputa uz zadržavanje istog nivoa proizvodnje drugi proizvodni input mora biti smanjen u određenoj mjeri Ona seračuna se preko formule

Minus u formuli pokazuje da ako povećamo potrošnju jednog inputa potrošnju drugog moramo smanjiti Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno Što manje imamo resursa X sve smo manje spremni da gadodatno mijenjamo za resurs Y kojeg imamo sve više Suviše velika zaposlenost jednog faktora pri datoj tehnologiji izaziva više gubitka nego dobitaka

23

party

partx

Y

X

MRS yx=minuspart ypart x

Mikroekonomija 2012

S obzirom da su izokvante kružne linije relevantnopodručje proizvodnje je samo u prvom kvadrantukoordinatnog sistema Tačke u kojima nagibi izokvantiimaju vrijednost nula povežemo jednom linijom idobijemo bdquoLiniju grebena proizvodne površineldquo (područjeOMO na grafiku 61) Izvan ovog područja nije opravdanoproizvoditi jer nastaje rasipanje resursa

Da bi se mogla odrediti optimalna kombinacija faktora proizvodnje koja daje rezultirajući poželjni output potrebno je imati informacije o tome sa kojim novčanim sredstvima preduzeća raspolaže Kada znamo na koje načine možemo proizvesti isti output onda u analizu uvodimo i troškove da vidimo Koja kombinacija faktora najmanje košta Odgovor na to pitanje daje izotroškovni pravac Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje uz jednaki novčani izdatak Jednačina tog pravca glasi px bull qx + py bull qy =TC

Odnosno ako se riješi po qy imamo

Gdje su qx i qy količine koje preduzeće kupuje a px i py cijene po kojima plaća pojedine faktore U koordinatnom sistemu može postojati beskonačno različitih budžetskih pravaca kao što može uslovno rečeno postojati beskonačno različitih budžeta za različite proizvodnje Što je veći iznos budžeta kojeg preduzeće može potrošiti na nabavku faktoraproizvodnje to je izotroškovni pravac više udaljen od koordinatnog početka Odnos između cijena na X i na Y osi predstavlja nagib izotroškovnog pravca Da bi se mogla odrediti ravnotežna pozicija preduzeća u procesu proizvodnje potrebno je uporediti izotroškovni pravac sa izokvantama U tački u kojoj je izotroškovni pravac tangenta na izokvantu preduzeće je u ravnoteži i ima optimalnu kombinaciju

proizvodnje datog nivoa outputaU ravnoteži postoji jednakost

Odnos graničnog fizičkog proizvoda svakog faktora proizvodnje i njegove cijene je jednak Na grafiku64 je pokazano da je u tački E optimalna kombinacija angažmana rada i kapitala uz pomoć kojih seostvaruje proizvodnja od 50 komada proizvoda

Ako se posmatraju ravnoteže u dužem vremenskom periodu dobijemo putanju ekspanzijepreduzeća jer preduzeće stalno nastoji da bude racionalno i da uz najmanje troškova proizvede planirane količine outputa Putanje ekspanzije u dugom roku je prikazana na grafiku 65 i predstavljena je zelenom

24

q y=minusp x

p y

qx+TCpy

MPx

p y

=MP y

p y

Mikroekonomija 2012

Važno je napomenuti kako tehnološke promjene utječu na izokvante preduzeća Tehnološkepromjene su u vidu inovacija novih proizvoda novih izvora energije novih i boljih materijala (nproptička vlakna) prihvatljivijih tehnoloških procesa itd Tehnološke promjene i unapređenja smanjuju potrebe za resursima a istovremeno zadržavaju nivo proizvodnje na istom nivou Na grafiku 66 je dato pomjeranje izokvanti nastalo kao rezultat tehnoloških unapređenja Pri svim obimima korištenja smanjuje se angažovanje potrebnih resursa bez promjene rezultirajućeg nivoa proizvodnje U jednoj ekonomiji je potrebno vrštiti stalna unapređenja kako bi se oskudni resursi štedjeli i što bolje iskoristili za proizvodnju neophodnih proizvoda i usluga

TEORIJA TROŠKOVATroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje Svako preduzeće ima drugačiju strukturu troškova koja se razlikuje zavisno od vrste i veličine preduzeća područja na kome preduzeće posluje organizacije broja zaposlenih itd Kako faktori koji se angažuju u procesu proizvodnje mogu biti fiksni i varijabilni tako i troškovi u preduzeću mogu biti fiksni i varijabilni Razlikujemo troškove u kratkom i dugom vremenskom periodu Ova podjela proizilazi iz činjenice da su u kratkom vremenskom periodu neki inputi u proizvodnji fiksni a neki varijabilni dok su u dugom vremenskom periodu svi inputi u proizvodnji varijabilni Zbog toga su u dugom vremenskom periodu svi troškovi varijabilni Troškovi u dugom vremenskom periodu su planski troškovi i preduzeća nastoje da postignu strukturu troškova onakvu kakvu su planirali na početku razdoblja Troškovi nisu nepromjenjiva kategorija Oni se kontinuirano mijenjaju u zavisnosti od promjene poslovanja preduzeća i u zavisnosti od promjena količine ili cijene inputa Ukupne troškove u preduzeću dobijemo kada zbrojimo

izdatke za fiksne i varijabilne faktore ili

gdje je Xi iznos angažovanih inputa a Pi cijena svakog inputa Podsjetimo se definicije troškova koja kaže da bdquoTroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnjeldquo Troškovi se izražavaju u novčanim jedinicama (KM) Troškove možemo podijeliti na eksplicitne i implicitne U eksplicitne troškove spadaju svi onitroškovi koje možemo računovodstveno evidentirati tj

25

nTC = sum XiPi

i=1

Putanja ekspanzije

u dugom roku

Rad

Kapital

Q=15

Q1=15

0

Mikroekonomija 2012

troškovi plata radnika troškovi plaćene kamate troškovi amortizacija troškovi iznajmljivanja prostorija troškovi repromaterijala itd

Implicitni troškovi se definišu na sljedeći način Implicitni (oportunitetni) troškovi predstavljaju iznos koji bismo mogli ostvariti alternativnom upotrebom angažovanih resursa Na osnovu procjene saznajemo veličinu oportunitetnih troškova Oni su značajni pri donošenju poslovnih odluka jer preko njih utvrđujemo da li smo na najbolji način investirali i utrošili svoje resurse (novac vrijeme znanje itd) Zbog različitih vrsta troškova razlikujemo i različite vrste profita Tako možemo govoriti o poslovnom i ekonomskom profitu Također možemo govoriti i bruto i neto profitu Poslovni profit predstavlja razliku između svih ukupnih prihoda preduzeća i svih računovodstvenih troškova preduzeća Računovodstveni troškovi su samo oni troškovi za koje postoji dokumenat da je određeni iznos sredstava plaćen za nešto To je obično faktura onog ko je robu isporučio drugom preduzeću i koju je to drugo preduzeće obavezno platiti POSLOVNI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash EKSPLICITNI (RAČUNOVODSTVENI) TROŠKOVI Ekonomski profit je šira kategorija od poslovnog profita On se računa kao razlika između svih ukupnih prihoda preduzeća i zbira eksplicitnih (računovodstvenih) i implicitnih troškova Implicitni troškovi se nekada nazivaju i oportunitetni i u stvari pokazuju izgubljenu zaradu koju niste ostvarili zato što ste novac investirali negdje drugo a ne u tu konkretnu djelatnost Pošto smo novac mogli investirati u veoma mnogo projekata i iz njih ostvariti različite prihode onda se postavlja pitanje koji prihod predstavlja oportunitetni trošak Samo najveću od tih potencijalnih zarada koje niste ostvarilinazivamo oportunitetni trošak preduzećaEKONOMSKI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash (EKSPLICITNI + IMPLICITNI) TROŠKOVIPorez u preduzeću se obračunava samo na poslovni profit On se prikazuje u bilansu stanjapreduzeća28 Pored kategorije profita u literaturi nailazimo i na termin ekstraprofita On ima nekoliko sinonima no između njih u suštini ne postoji razlikaEkstraprofit = ekonomski profit = čisti profitEkstraprofit je višak profita koji preduzetniku ostaje nakon podmirivanja svih troškova i zarade prosječnog profita (prosječne dobiti) Prosječan profit je uključen u prosječne ukupne troškove preduzeća Prosječan profit (prosječna dobit normalni profit) je minimalna naknada koja može zadržati preduzetnikov novčani kapital i njegove preduzetničke sposobnosti i napore u datoj aktivnosti U mikroekonomskoj teoriji se razlikuju individualni i društveni troškovi proizvodnje Individualni troškovi proizvodnje su vezani za pojedinačno preduzeće (svi njegovi troškovi) Društveni troškovi proizvodnje predstavljaju sumu svih troškova u nekoj privredi s tim što su u ove troškove uključeni i troškovi koje imaju druga preduzeća zbog našeg poslovanja (troškovi zagađenja troškovi čišćenjatroškovi zaštite itd) Također susreću se termini bdquoEksterna ekonomijaldquo i bdquoEksterna disekonomijaldquo a koji su vezani za kategoriju troškova preduzeća Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova Postoje dva osnovna pristupa teoriji troškova preduzeća Postoje tzv bdquoTradicionalna teorija troškovaldquo i bdquoSavremena teorija troškovaldquo U nastavku ćemo dati prikaz svake od ove dvije vrste troškovaTradicionalna teorija troškovaKratkoročni troškovi

26

Mikroekonomija 2012

Po tradicionalnoj teoriji razlikujemo dugi i kratki rok a sve troškove dijelimo na ukupne fiksne i ukupne varijabilne troškove Oni se označavaju različitim oznakama ali je već usvojeno da se koriste oznake koje predstavljaju skraćenice od početnih engleskih riječi za troškove (akronime) Ukupni prosječni troškovi prosječni varijabilni troškovi i granični troškovi prema ovoj teoriji imaju oblik slova U Ukupni troškovi u kratkom roku se označavaju sa SRTC ili TC Ukupni troškovi dugog vremenskog perioda se označavaju sa LRTC ili LTC Obje varijante su ispravne Ukoliko se radi o prosječnim troškovima dodajemo slovo A tako da imamo SRATC i LRATC (odnosno SATC ili LATC) Ukupni troškovi u kratkom roku jednaki su zbiru ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova tj SRTC = FC + VCFiksni troškovi proizvodnje su onaj dio ukupnih troškova proizvodnje čija veličina ne ovisi o obimu proizvodnje Varijabilni troškovi su oni troškovi koji rastu sa povećanjem nivoa outputa U fiksne troškove spadaju1 troškovi anuiteti i kamate na zajmove preduzeća2 troškovi premije osiguranja3 troškovi amortizcija4 troškovi plate top menadžmenta5 troškovi zemljarina itdU varijabilne troškove spadaju1 troškovi pomoćnog materijala2 troškovi sirovina3 troškovi pogonske energije4 troškovi plata radnika itdVeličina varijabilnih troškova u odnosu na obim proizvodnje može rasti1048707 proporcionalno1048707 degresivno1048707 progresivnoProsječni ukupni troškovi (ATC) su ukupni troškovi proizvodnje obračunati na jedinicu ostvarene proizvodnje

Prosječni ukupni troškovi u preduzeću se dobiju kao zbir prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova tj SRATC = AVC + AFCProsječni fiksni troškovi se dobiju kada se ukupni fiksni troškovi podijele sa obimom proizvodnje Sa povećanjem proizvodnje oni konstantno opadaju

Prosječni varijabilni troškovi dobiju kada se ukupni varijabilni troškovi podijele sa obimom proizvodnje

Granični troškovi predstavljaju povećanje ukupnih troškova kada se proizvodnja poveća za jednu jedinicu Izračunavaju se preko formule

U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova pa se računaju po formuli

27

ATC=TCQ

AFC=TFCQ

AVC=TVCQ

MC=TC1minusTC

Q1minusQ= ΔTC

ΔQ

MC=VC1minusVC

Q1minusQ= ΔVC

ΔQ

Mikroekonomija 2012

Podsjetimo se da varijabilni troškovi imaju tri zone To su zona degresivnih proporcionalih i progresivnih troškova Kako su varijabilni troškovi sastavni dio ukupnih troškova i ukupni troškovi imaju tri zone Preduzeća nastoje proizvoditi onaj obim proizvodnje pri kojem su mu prosječni ukupni troškovi minimalni a ukupni troškovi se nalaze u zoni proporcionalnih troškova Tačka A se naziva bdquoPrag zakona o prinosimaldquoTačka B se naziva bdquoTačka zatvaranjaldquoTačka C se naziva bdquoTačka pokrićaldquoNavedene tri tačke pokazuju sljedećeTačka A pokazuje da se u toj tački minimiziraju granični troškovi U toj tački se iz zone rastućih prinosa prelazi u zonu opadajućih prinosa Zbog toga se ova tačka i naziva prag zakona o prinosimaTačka B pokazuje da su prosječni varijabilni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu niža od iznosa minimalnih prosječnih varijabilnih troškova preduzeće u dužem vremenskom periodu prestaje sa radom Ono ne može pri toj cijeni pokriti sve prosječne fiksne (a samim tim i troškove amortizacije) i dio prosječnih varijabilnih troškova Zbog toga preduzeće neće imati dovoljno sredstava da zamijeni postojeću dotrajalu tehnologiju kada se postojeća amortizira a ne može pokriti ni dio npr troškova plaća ili pogonske energijeTačka C se naziva tačka pokrića i pokazuje obim proizvodnje gdje su prosječni ukupni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu jednaka ovim minimalnim troškovima tada preduzeće ostvaruje samo prosječan profit Ako je cijena veća od minimuma prosječnih ukupnih troškova tada preduzeće ostvaruje ekstraprofit

Dugoročni troškoviU dugom roku su svi faktori proizvodnje varijabilni pa su zbog toga i svi troškovi u dugom roku varijabilni Funkcija dugoročnih troškova zavisi od

nivoa proizvodnje tehnologije cijene faktora

dok funkcija kratkoročnih troškova zavisi i od cijene fiksnih faktora Pretpostavimo da postoji pet različitih veličina preduzeća Tada ćemo imati i pet različitih krivihkratkoročnih prosječnih ukupnih troškova (SATC) predstavljenih na grafiku 71 sa optimalnim kapacitetima postrojenja Q1 Q2 Q3 Q4 i Q5

28

TC

QTC

TVC

TFC

TVC

TFC

Q

TFCQ

AFC ATC AVC MC M

C

ATC

AVC

AFC

Q

0

B

C

A

Mikroekonomija 2012

Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) pokazuje najmanji trošak proizvodnje pri određenom kapacitetu proizvodnje Ova kriva obuhvata-obavija kratkoročne prosječne ukupne troškove sa donje strane kratkoročnih troškova Sa grafika ćete primijetiti da nakon 4 obima proizvodnje minimum prosječnih ukupih troškova je na nešto višem nivou nego što je to bio prethodno Ovo nam pokazuje da se ne može beskonačno mnogo povećavati kapacitet proizvodnje a da to dovede do stalnog snižavanja minimuma prosječnih ukupnih troškova Razlozi prvenstveno leže i brzom povećanju troškova upravljanja velikimpreduzećem Trošak upravljanja po svom iznosu premašuju iznos u kome je smanjen prosječni fiksni trošak nastao zbog povećanja obima proizvodnje Zbog toga u zbiru prosječni ukupni trošak ima nešto veću vrijednost u svom minimumu

Za obim proizvodnje Qopt kažemo da je optimalna veličina postrojenja Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv Ekonomija obima a nakon njega disekonomija obima Ekonomija obima postoji samo do tačke Qopt odnosno troškovi u preduzeću opadaju samo do obima proizvodjne QoptSavremena teorija troškovaKratkoročni troškoviSavremena (moderna) teorija troškovakao i tradicionalna teorija razlikuje kratkoročne i dugoročne troškove Kratkoročni troškovi se također dijele na fiksne i varijabilne Osnovna razlika između ove dvije teorije jeste tzv Rezervni kapacitet Preduzeće ne gradi kapacitet koji je dovoljan za proizvodnju procijenjene količine prodaje nego gradi veći kapacitet zbog sezonskih oscilacija ili pretpostavke da će preduzeće u budućnosti rasti Uspostavljanjem rezervnog kapaciteta preduzeće postaje fleksibilnije i može lakše odgovoriti na povećanu tražnju na tržištu a i sam rast preduzeća je lakši kada postoji uspostavljena infrastruktura preduzeća Fiksni troškovi uključuju iste vrste troškova kao i kod tradicionalne teorije Grafički prosječni fiksni troškovi po savremenoj teoriji se mogu predstaviti na sljedeći način prosječni fiksni troškovi opadaju kako se povećava obim proizvodnje (plava linija na grafiku) Kada se preduzeće približi optimalnomiskorištavanju kapaciteta u upotrebu se pusti i rezervni kapacitet S obzirom da se amortizacija ne obračunava na stalna sredstva koja nisu puštena u rad nakon puštanja u

29

SATC

Q

LTC

Qo

pt

SRATC1 SRAT

C2 SRATC5

SRATC4

SRATC3

SATC

Q0

Q

1

Q

2

Q

3

Q

4

Q

5

Mikroekonomija 2012

upotrebu dolazi do skoka prosječnih fiksnih troškova Nakon daljeg povećanja proizvodnje prosječni fiksni troškovi (predstavljeni crvenom linijom) nastavljaju padati kao i prethodno Prosječni varijabilni troškovi po savremenoj teoriji uključuju također iste troškove kao i u tradicionalnoj teoriji stim što se njihovo kretanje razlikuje Sa grafika je vidljivo da prosječni varijabilni i granični troškovi imaju u rasponu rezervnog kapaciteta ravno dno koja pokazuje da ovi troškovi ostaju konstatni bez obzira na povećanje proizvodnje Stoga povećanje korištenja kapaciteta između nivoa X1 i X2 ne uzrokuje povećanje prosječnih troškova Preduzeća obično koriste kapacitet u rasponu između 23 i 34 uspostavljenog kapaciteta (što je na grafiku 73 bliže tački X2)( fali dva grafikona)Prosječni ukupni trošak se za svaki nivo proizvodnje dobiva sabiranjem prosječnih fiksnihprosječnih varijabilnih troškova i prosječnog profita preduzeća Po savremenoj teoriji kriva SATC konstantno opada do nivoa proizvodnje gdje se rezervni kapacitet iscrpljuje Ovo je predstavljeno na grafiku 74 Iznad tog nivoa proizvodnje prosječni ukupni troškovi počinju rasti Granični troškovi (MC) će sjeći krivu prosječnih troškova u njenom minimumu odnosno iza tačke A na grafiku

Dugoročni troškovibdquoDugoročni troškovi se dijele na troškove proizvodnje i troškove upravljanja Kako obim proizvodnje raste troškovi proizvodnje opadaju ali troškovi upravljanja rastu Međutim smanjenje troškova proizvodnje je obično veće od povećanja troškova upravljanja tako da ukupni troškovi opadaju Po savremenoj teoriji kriva ukupnih dugoročnih troškova ima oblik slova L a ne slova U Kriva se dobija na sljedeći način za svako kratkoročno razdoblje imamo krivu SRATC koja u sebi uključuje troškove proizvodnje administrativne troškovedruge fiksne troškove i normalni profit Krivu LAC dobijamo spajanjem tačaka na krivim SATCEmpirijske funkcije troškova32Funkcije troškova mogu se izraziti u u matematičkom obliku Postoje različiti oblici tih funkcijaTC = aq + cTC = aq2 + cTC = aq2 + bq +cTC = aq3 + bq2 + cq + d

U funkciji TC = aq2 + c parametar a predstavlja direktni trošak po jedinici proizvodnje dok parametar c predstavlja fiksne troškove Ako je direktni trošak proizvodnje 200 KM a fiksni 1000 KM tada je funkcija troškova TC = 200q + 1000 Ukoliko znamo funkciju ukupnih troškova na osnovu nje možemo izračunati i neke druge troškove npr ATC MC AFC itd

30

Q

C

MC

0

SAVC

MC

A

SATC

AFC

23 2

3 23

23

Q Output

C

LAC0

SATC1 SA

TC2 SATC3

SATC4

Mikroekonomija 2012

Iz prethodnog primjera TC = 200q + 1000 ukupne prosječne troškove dobijamo na sljedeći način

qq

q

q

TCATC

0001200

0001200

te funkcija ima oblik q

ATC0001

200

Funkcija graničnih troškova se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova tj

2000001200 qTCMC Što znači da su granični troškovi paralelni sa X-osom na nivou od 200 KM

31

Page 5: Mikroekonomija Moja Skripta

Mikroekonomija 2012

u dužem vremenskom periodu Preduzeća vrše proizvodnju zatim plasiraju proizvode na tržište Ukoliko se zalihe počnu gomilati tada sesmanjuje ili proizvodnja ili cijena proizvoda Ako je cijena preniska i postoji problem nestašice proizvoda tada kupci u nastojanju da dođu do proizvoda počinju nuditi višu cijenu Viša cijena dovodi do povećanja ponude na tržištu Rast cijene se nastavlja sve do formiranja cijene koja je je ravnotežna odnosno na nivou PE Kada tražnja raste a ponudaostaje nepromijenjena tada i ravnotežna količina i ravnotežna cijena rastua kada tražnja opada i ravnotežna količina i ravnotežna cijena opadaju Povećanje ponude uz nepromijenjenu tražnju vodi do niže ravnotežne cijene na tržištu i do veće ponuđene količine Ako se poveća ponuda i tražnja istovremeno ravnotežna cijena može biti veća jednaka ili manja dok ravnotežna količina u svakom slučaju postaje veća I obrnuto vrijediKada se i ponuda i tražnja smanje ravnotežna količina se smanjuje a ravnotežna cijena može biti veća jednaka ili manja Ponuda raste a tražnja se smanjujeu tom slučaju cijena opada a ravnotežna količina može biti veća jednaka ili manjaIsto tako kada tražnja raste a ponuda opada ravnotežna cijena raste a ravnotežna količina može biti manja jednaka ili veća od početne

UKUPNA PROSJEČNA I GRANIČNA VELIČINAUkupni proizvod = Total Product (TP)Prosječni proizvod = Average Product (AP)Granični proizvod = Marginal Product (MP)Ukupni proizvod (TP) predstavlja količinu proizvoda ili usluga koja se dobije ulaganjem fiksnih i varijabilnih faktora u proizvodnju Prosječan proizvod (AP) dobije se kao količnik ukupnog proizvoda te ukupno angažovanogvarijabilnog faktora AP = TP Vi Granični proizvod označava veličinu prirasta ukupnog proizvoda izazvanu ulaganjem dodatne jedinice varijabilnog inputa MP = ΔTP ΔX Granični proizvod se može računati i preko formule

TEMELJNI STAVOVI O ODNOSIMA IZMEĐU UKUPNE PROSJEČNE I GRANIČNE VELIČINE1 Ukupna prosječna i granična veličina uvijek su jednake za prvu jedinicu2 Ukupna veličina uvijek je zbir dotadašnjih graničnih veličina3 Rastuća prosječna veličina implicira odnos po kojem je granična veličina veća od dotadašnje prosječne4 Opadajuća prosječna veličina implicira odnos po kojem je granična veličina manja oddotadašnje prosječne5 Maksimum (minimum) vrijednosti prosječne veličine implicira odnos po kojem je graničnaveličina jednaka prosječnoj6 Dodatak neke fiksne vrijednosti svim vrijednostima koje poprima ukupna veličina bez utjecaja je na graničnu veličinuOptimalan obim proizvodnje zbog toga što je u toj tački sa gledišta ekonomije rada minimiziran utrošak rada po jedinici proizvoda Ukupan proizvod preko prosječne veličine na grafiku jeste TP = AP bull X = 0S bull 0Q a preko granične veličine je jednak površini između tačaka 0TQ Možda se najbolje dati odnosi mogu shvatiti na prosjeku ocjena studenata Ukoliko student ima prosjek ocjena osam tada će svaka naredna ocjena koju dobije a koja je veća od 8 dovesti do porasta prosjeka Isto tako će svaka ocjena koja je manja od prosječne ocjene dovesti do smanjenja i prosječne ocjene Ista stvar je i sa prosječnim i graničnim veličinama Preduzeća nastoje ostvariti što bolji prosjek u određenom periodu odnosno nastoje taj prosjek maksimizirati

5

Mikroekonomija 2012

POTREBE I TRAŽNJAPotrebe su izvor (ishodište) tražnje na tržištu Ljudi imaju različite potrebe a njihov broj svakim danom postaje sve veći Struktura i veličina potreba zavisi od mnogo faktora a neki od njih su1 fiziološke potrebe potrošača2 navike i običaji stanovništva3 dostignuti nivo razvoja4 razvoj kulturne svijesti potrošača5 status pojedinaca i grupe u društvu6 obrazovanost stanovništva7 religija i druga društvena uvjerenja8 područje na kome se nalaze potrošači itdNosioci potreba mogu biti pojedinci društvene grupe i društvo u cjelini Postoji problem kvantificiranja potreba jer su potrebe po svojim osobinama promjenljive i elastične Danas svoje potrebe pojedinci najčešće zadovoljavaju u shopping centrima koji nude veliki broj proizvoda na jednom mjestu Potrebe predstavljaju zahtjeve pojedinaca ili grupa za materijalnim dobrima i uslugama radi otklanjanja nezadovoljenosti i postizanja odgovarajućeg blagostanja Fundamentalne (osnovne) potrebeFundamentalne potrebe obuhvataju osnovne potrebe za život čovjeka Tu spadaju potrebe zahranom pićem odjećom stanom sigurnošću zdravljem i sl Karakteristika ovih potreba je što su stabilne čak i u dužem vremenskom periodu i što kupci nisu tako osjetljivi na porast cijena proizvoda koji zadovoljavaju te potrebeOstale potrebeOstale potrebe obuhvataju potrebe za luksuznim proizvodima putovanjem druženjemdokazivanjem u društvu i sl Tražnja za ovim proizvodima je više podložna oscilacijama a kupci su osjetljiviji na promjene cijenaAnonimnost potrebaGeneralno posmatrajući postoji određena anonimnost potreba kupaca Mi kao proizvođač ne znamo šta kupcu sve treba i zbog toga nastojimo to procijeniti i ispitati Zato se organizuju razne ankete i upitnici koje dajemo potencijalnim kupcima ili građanima da ih ispune Šta stvarno kupci žele saznajemo na tržištu Stoga svaki proizvođač mora pažljivo da istražuje i tržište i kupceEfektivne i potencijalne potrebePostoje dvije vrste potreba kupaca One potrebe koje kupac ima ali ih ne može zadovoljiti zbog toga što mu to ne dozvoljava njegov dohodak i one koje može zadovoljiti i za to posjeduje dovoljno novca Prva vrsta potreba se nazivaju potencijalne potrebe a druga vrsta efektivne Za proizvođača su važnije efektivne potrebe jer on u proizvodnji polazi od mogućnosti kupca da kupi proizvod kada on bude na tržištuTražnja za sredstvima za proizvodnjuSredstva za proizvodnju koriste kompanije kako bi njihovim korištenjem proizvele finalne proizvode namijenjena krajnjim kupcima Najčešće se radi o tražnji za resursima i sirovnama koje se prodaju na berzi Za ovu tražnju je karakteristično da je cjenovno veoma osjetljiva i da postoji veliki pritisak proizvođača da cijene tih resursa budu što nižeTražnja za sredstvima za potrošnju

6

Mikroekonomija 2012

Za razliku od prethodne kategorije tražnja za sredstvima za potrošnju je vezana za krajnje kupce proizvoda Na primjer krajnji proizvodi su deterdžent za suđe televizori računari automobili itd Ova tražnja nije toliko osjetljiva na cijene ali značajan utjecaj na potrošnju ima reklamiranje proizvoda i sama njegova ambalaža te mjesto na kome se proizvod nudi krajnjem kupcuAutonomna i izvedena tražnjaTražnja za sredstvima za potrošnju predstavlja autonomnu tražnju dok je tražnja za sredstvima za proizvodnju izvedena tražnja Izvedena tražnja se izvodi iz tražnje kupaca finalnih proizvoda i na bazi nje se vrši projekcija izvedene tražnjeNužna trajna i luksuzna dobraKada govorimo o potrebama kupaca onda ćemo se kratko osvrnuti na nužna trajna i luksuzna dobra Nužna dobra zadovoljavaju fundamentalne potrebe Ona moraju imati karakteristike proizvoda koje je sigurno koristiti Na drugoj strani imamo trajna dobra To su dobra ili proizvodi koji se koriste duži niz godina kao npr kućanski aparati automobili namještaj itd Luksuzna dobra su posebna kategorija dobara Namijenjena su prvenstveno kupcima sa visokim primanjima To su proizvodi sa veoma dobrim mogućnostima i obično su multifunkcionalni Luksuzni proizvodi podrazumijevaju i visoku cijenu proizvoda ali i visok kvalitet Kupci nisu značajnije osjetljivi na povećanje cijene ovakvih proizvoda Posebna pažnja u ponudi ove kategorije proizvoda mora bitimdata izgledu proizvoda načinu isporuke prezentacije kvalitetu besprijekornom radu i sl PLAN POTROŠNJE

Plan potrošnje nam pomaže da se opredijelimo za kupovinu određenih proizvoda i usluga Pri procesu kupovine mi svjesno ili podsvjesno vodimo računa o nekoliko stvarisistemu potreba poznavanju svojstava određenih proizvoda nivou raspoloživog dohotkapostojećim cijenama našem predviđanju o budućim cijenama Svaki pojedinac i domaćinstvo u manjoj ili većoj mjeri razmatra ove faktore i pravi vlastiti plan potrošnje Domaćinstva to najčešće rade na mjesečnom nivou Pet osnovnih faktora su odlučujući a to su sistem potreba poznavanje svojstava robe od strane kupca nivo dohotka potrošača nivo postojećih cijena i pretpostavke o budućem kretanju cijena

IZVOĐENJE FUNKCIJE TRAŽNJELinearna funkcija ima sljedeći oblik

Linearna funkcija tražnje kao najjednostavnija funkcija tražnje ima sljedeći oblik

gdje je qx- količina potražnje za dobrom X a - potražnja pri cijeni jednakoj nuli b- nagib funkcije (dqx dpx) = tg α Px- cijena proizvoda UKUPNA TRŽIŠNA TRAŽNJAZa neke proizvode najznačajnija determinanta nije cijena proizvoda nego dohodak potrošaaa npr luksuzni parfemi javni gradski prevoz itd U tom slučaju opšti oblik funkcije tražnje u odnosu na dohodak je Qx = a Ib Gdje su a i b empirijski utvrđeni koeficijenti a I predstavlja nivo dohotka Potrebno je da su ispunjeni uslovi da je agt0 i bgt0 Ovu jednačinu je najlakše riješiti logaritmiranjem tj

7

qx = f (Px)

qx = a - bmiddotPx

Mikroekonomija 2012

log Qx = log a + bbulllog I Antilogaritmiranjem dobijemo ravnotežnu količinu pri datom nivou dohotka Ukoliko znamo matematički oblik funkcije tražnje možemo iz ovog oblika izračunati funkciju ukupnog prihoda preduzeća i funkciju graničnog prihoda preduzeća Ukupan prihod (Total Revenue) se dobije množenjem prodate količine proizvoda i cijene po kojoj su proizvodi prodati tj TR = q bull p gdje q predstavlja matematičku oblik funkcije tražnje Granični prihod (Engl Marginal Revenue) dobije se izračunavanjem prvog izvoda funkcije ukupnog prihoda odnosno MR = TRrsquoZAKONI TRAŽNJE

Zakoni tražnje nastoje dati odgovor na pitanje koji faktori određuju nivo tražnje svakog proizvodaprisutnog na tržištu Do sada su razvijena četiri opća zakona tražnje Najstariji od njih je Cournot-Marshallov zakon formulisan prije više od 150 godinaOvaj zakon tražnje kaže da je cijena proizvoda osnovna determinanta tražnje za tim proizvodom natržištu Iz ovog zakona se izvodi cjenovna elastičnost tražnje Predstavlja se na sljedeći načinCournot-Marshallov d = f(p) facute(p) lt 0 P = f-1(d)Drugi zakon tražnje je Walrasov opći zakon tražnje Warlas je pored cijene kao osnovne determinanteuveo i cijene drugih povezanih proizvoda sa tim proizvodom kao što su supstituti i komplementi Iznjega se izvodi unakrsna elastičnost tražnje a predstavlja seWarlasov d = f(px1 px2 pxn)Vremenom se pojavila i treća osnovna determinanta tražnje za nekim proizvodom a to je dohodakEkonomisti Hicks i Alen su zajedno formulisali treći opći zakon tražnje poznat kao Hiks-Alenov zakontražnje Iz ovog zakona se izvodi dohodovna elastičnost tražnjeHiks-Alenov d = f(px1 px2 pxn I)Vremenom je uočeno da se u osnovne determinante mora uključiti i vrijeme kao bitna odrednicatražnje Na taj način je tražnja dinamizirana a tzv Moore-Schultzov zakon tražnje je uključivao poredprethodne tri kategorije i kategoriju vremenaMoore-Schultzov d = f(px1 px2 pxn I t)IZNIMKE OD OPĆEG ZAKONA TRAŽNJE

Uočeno je da za neke proizvode ne vrijede opći zakoni tražnje nego da ti proizvodi predstavljajusvojevrsne izuzetke To su tzv Giffenova dobra proizvodi koji se kupuju iz snobizma te proizvodičija tražnja je podložna špekulacijama1 Giffenov paradoksPokazuje da tražnja za proizvodom raste ukoliko dolazi do povećanja cijene proizvoda na tržištuOvakav slučaj je primijećen još prije skoro 200 godina kod siromašnih stanovnika koji veliki procenatsvog dohotka izdvajaju na kupovinu hljeba Svako povećanje cijene hljeba primorava kupca da jošveći procentualni iznos svojih primanja izdvaja na njegovu kupovinu 2 Veblenov efekatPojedini proizvodi se kupuju iz želje da se njima dokaže određeni status u društvu Tako na primjerneki potrošači kupuju veoma skupe parfeme ili specijalitete čija cijena je mnogostruko veća od svihtroškova proizvodnje tog proizvoda 3 Slučaj špekulacijeKupci uvijek pažljivo prate šta se dešava sa cijenama proizvoda na tržištu Prate njihov trend i nastojepredvidjeti buduća kretanja cijena Zbog toga nekada i pored rasta cijena proizvoda kupci povećavajusvoju kupovinu a razlog je informacija da će cijene još više rasti

CJENOVNA UNAKRSNA I DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJEKoeficijent elastičnosti je kategorija koji se dosta često koristi u ekonomiji Pokazuje koliki utjecaj imajedna varijabla na neku drugu To je neki broj koji izražavamo u procentu ili u apsulutnim iznosimaNajčešće se koristi kod cjenovne dohodovne i unakrsne elastičnosti tražnje ili ponude

8

d

0p

q

Ed=

0 d

p 1

p 2

Sav

r še n

o

nee

l as t

ičn

a p

otr

ažn

ja

Mikroekonomija 2012

CJENOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Cjenovna elastičnost tražnje pokazuje intenzitet reagiranja obima tražnje za nekom robomzbog promjene cijene te robe Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje računamo preko formule

Koeficijent može biti jednak manji ili veći od jedan tj može imati apsolutnu vrijednost između +infin i 0u zavisnosti od toga o kojem proizvodu je riječ Obično se u formulu ispred razlomka dodaje minuskako bi pokazao obrnuto kretanje veličina odnosno količine i cijene proizvoda U zavisnosti od koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje možemo govoriti o savršeno elastičnojsavršeno neelastičnoj relativno elastičnoj i relativno neelastičnoj tražnjiSavršeno elastična tražnjaProizvodi za kojima je tražnja savršeno elastična su vrlo rijetki Kao primjer se može uzeti tražnja zapšenicom na berzi Pšenicu nudi veliki broj malih proizvođača Isto tako kao primjer mogu poslužitivrijednosni papiri sa kojima se trguje na berziKod ovakvih roba ma kako malo podigli cijenuproizvoda ili robe na berzi kupci u potpunostiodustaju od njihove kupovine Isto tako ukoliko spustimo cijenu robe u odnosu na tržišnu cijenumakar i za nekoliko procenata možemo prodati svu robu ili vrijednosne papire koje posjedujemoSavršeno neelastična tražnjaSa druge strane kao krajnji slučaj imamo savršeno neelastičnu funkciju tražnje U tomslučaju koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje je 0 Ovo je situacija kojoj teže sva preduzeća Zbog toga što bilo koje povećanje cijene proizvoda ili usluge neće uopšte dovesti do smanjenja tražene količine na tržištu I proizvodi za kojima je tražnja savršeno neelastična su vrlo rijetki To mogu biti npr lični dokumenti (Lična kartaPasoš Vozačka dozvola itd) lijek protiv smrtonosne bolesti proizvodi čija potrošnja jeneophodna za život (kao što je minimalna količina vode ili soli) itd

U zavisnosti od nagiba funkcije tražnje možemo procijeniti kakva je funkcija tražnje (elastična ili neelastična) Elastičnost funkcije tražnje različita je na pojedinim tržišnim stanjima i za pojedinim proizvodima Tako na primjer na tržištu monopolističke konkurencije tražnja je elastičnija što je prikazano na dok je na monopolskom tržištu tražnja neelastičnija

9

d d

0 Q

p

Ed= infin

Savršeno elastična tražnja

Ed=minus

dQQdpp

Mikroekonomija 2012

Često se elastičnost zamjenjuje sa nagibom funkcije što je pogrešno Nagib funkcije u bilo kojoj tački linearne funkcije je isti dok elastičnost nije (ona može imati različite vrijednosti)

S obzirom da je u praksi teško precizno odrediti funkciju tražnje jer je poznato svega nekoliko empirijskih situacija odnosa cijene i količine pojavio se i problem određivanja koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje Da bi ovaj problem bio rješiv i kada je poznato svega nekoliko tačaka a ne cijela funkcija tražnje koristi se tzv lučna elastičnost tražnje Ona se računa po formuli

Da bismo lakše razmjeli lučnu elastičnost tražnje predstavit ćemo je na grafikuGdje je Δq promjena količine Δp promjena cijene a q1 i q2 količine pri cijenama p1 i p2 Najčešće je u preduzeću prisutna situacija da znamo iz iskustva samo dvije tačke (situacije) neke cijene i tražene količine Neka su to tačke A i B na grafiku Između ove dvije tačke moguće je povući veliki broj krivih tražnje a sa sigurnošću mi ne možemo utvrditi koja je adekvatna Stoga se pretpostavlja da je to pravac između ovih tačaka Ukoliko se promijeni cijena sa p1 na p2 tražena količina poraste sa q1 na q2 Mi znamo promjenu cijene i promjenu količine ali ne znamo koju početnu cijenu i količinu uzeti jer rezultati nisu isti a ne možemo utvrditi koja ima prednost Zbog toga se uzima aritmetička sredina cijena i količina Veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje može nam pomoći u određivanju količine pri kojoj maksimiziramo ukupan prihod preduzeća a preko ukupnog prihoda i ukupan profit Na grafiku prikazano je kretanje ukupnog prihoda preduzeća u zavisnosti od visine koeficijenta cjenovne

10

1 2

1 2

2

2

d

qq q

Ep

p p

Mikroekonomija 2012

elastičnosti tražnje Na njemu se vidi da preduzeće maksimizira ukupan prihod tamo gdje je Ed = 1 Ovo je naravno slučaj kada je funkcija tražnje opadajuća slijeva udesno kao što je slučaj npr kod monopola) U slučaju kada je funkcija tražnje horizontalna linija (odnosno kada je tražnja savršeno elastična) tada je ukupan prihodkonstantno rastući pravac povučen iz koordinatnog početka Tada ne postoji ova relacija U slučaju da preduzeće ima koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje veći od jedan povećat će ukupan prihod ukoliko snizi cijenu na tržištu zbog toga što se u većem procentu povećava broj novih kupaca nego što se smanjuje cijena proizvoda

Na grafiku vidimo procenat potrošnje dohotka na hranu u različitim zemljama i koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje15 Na grafiku se vidi da što dohodak stanovništva više raste stanovnici troše sve manji procenat svog dohotka na kupovinu hrane Zbog toga tražnja za hranom postaje neelastičnija Zbog toga u SAD-u kupci gotovo trostruko manje smanjuju kupovinu hrane kada joj cijena poraste u odnosu na npr Tanzaniju

U zavisnosti od vremenskog perioda i funkcija tražnje ima različitu elastičnost U nekom kraćemvremenskom periodu funkcija ima manju elastičnost dok u dužem vremenskom razdoblju ona postaje elastičnija

Potrošačev višak predstavlja razliku između vrijednosti nekog dobra kojeg dobija potrošačkonzumiranjem tog dobra i njegove cijene na tržištu

Funkcija ponude S0 na oba grafika je početna funkcija ponude Dalje na oba grafika funkcija ponude S0 siječe funkciju tražnje pri cijeni od 10$ i količini od 40 miliona barela nafte dnevno Pretpostavimo da dođe do smanjenja funkcije ponude ulijevo sa funkcije S0 na S1 Na grafiku nova funkcija ponude S1 presijeca funkciju tražnje D1 pri cijeni od 30$ po barelu i pri količini od 23 miliona barela dnevno U kraćem vremenskom periodu OPEC može smanjiti ponudu i na taj način zbog relativne neelastičnosti funkcije tražnje zaraditi dodatni ukupan prihod

11

62

56

40

31

22

19

17

15

15

14

12

0 20 40 60 80

Tanzanija

Indija

Korea

Grčka

Izrael

Japan

Francuska

Njemačka

Engleska

Kanada

SAD

Procenat potrošnje dohotka na hranu

Mikroekonomija 2012

Na grafiku sa funkcijom tražnje D ista funkcija ponude povećava cijenu na 15$ po barelu i smanjuje ravnotežnu količinu na 15 miliona barela nafte dnevno

UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Kao što često koristimo cjenovnu elastičnost tražnje također je nekada važno da znamo kako promjena cijena drugih proizvoda utječe na tražnju za našim proizvodima Uzmimo situaciju u automobilskoj industriji Svakako da porast cijena nafte na svjetskom tržištu dovodi do smanjenja tražnje za automobilima sa velikom potrošnjom goriva Također veliki porast cijena željeza i betona dovodi do većih troškova izgradnje novih stanova a samim time i do povećanja krajnjih cijena Ovo dalje dovodi do opadanja tražnje za novim stanovima dok se istovremeno povećava tražnja za korištenim stanovima Dakle koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y Računa se po sljedećoj formuli

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Za neke proizvode je važan nivo dohotka kao odrednica tražnje za njim To je npr tražnja za korištenjem usluga gradskog saobraćaja tražnja sa hamburgerima i drugom hranom niskog kvaliteta tražnja za odjećom koja nema poznatu robnu marku tražnja za automobilskim gumama lošeg kvaliteta itd Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

12

UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y Računa se po sljedećoj formuli

pxEy gt 0 - supstituti pxEy lt 0 - komplementi pxEy = 0 - neovisna dobra

lt

dQy

Qy

dpx

px

gt 0 pxEy =

Mikroekonomija 2012

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

U zavisnosti od veličine koeficijenta imamo različite vrste proizvoda

gt lt IEx = 0

promjena u obimu Qx promjena u veličini I

IEx lt 0

IEx gt 0

0 lt IEx lt 1

IEx gt 1

- Sredstva nužna za život

- Sredstva luksuzne potrošnje

- Inferiorna dobra

- Superiorna dobra

Superiorni proizvodi i usluge su oni proizvodi za kojima tražnja generalno raste kako raste dohodak stanovništva bez obzira na nivo porasta Npr tražnja za turističkim putovanjima direktno zavisi od ličnih primanja osoba Također tražnja za kvalitetnom i udobnom kožnom obućom raste sa porastom dohotka stanovništva Sredstva luksuzne potrošnje su oni proizvodi i usluge za kojima tražnja raste mnogo brže od porasta samog dohotka stanovništva Npr kupovinu skupih i udobnih automobila prevoz avionom spavanje u ekskluzivnom hotelu sa 5 zvjezdica itd Inferiorni proizvodi su oni proizvodi za kojim tražnja generalno opada kako raste prosječan dohodak potrošača (npr javni prevoz jeftina odjeća koja nema prepoznatljivu tržišnu marku kupovina u pekarama i sl)FAKTORI KOJI UTJEČU NA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Da bismo mogli uspješno predvidjeti koeficijent elastičnosti tražnje za našim proizvodima i uslugama potrebno je da znamo od kojih faktora zavise ovi koeficijenti Ovdje su dati osnovni faktori mada pojedini proizvodi mogu imati i neke dodatne1 Postojanje dobrih supstituta (kao što su deterdžent i benzin)2 Broj mogućih upotreba proizvoda (npr plastika)3 Stepen neophodnosti dobra (so mlijeko stan)4 Udio proizvoda u dohotku potrošača (npr novine i TV)5 Očekivanja o budućem kretanju cijena (praćenje stope inflacije)6 Vrijeme (lakši pronalazak supstituta ukusi potrošača se mijenjaju raste dohodak potrošača raste informiranost potrošača raste broj mogućih upotreba)Generalno možemo navesti klasifikaciju u tri dijela prema veličini koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje To su slučajevi gdje je koeficijent veći od jedan približno jednak jedan i manji od jedanVisoki koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed gt 1)a) Metaloprerađivačka i elektroindustrijab) porculan i proizvodi od staklac) namještajd) igre na srećuJedinični koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed asymp 1)a) nafta i naftni derivatib) transportne uslugeNeelastična tražnja (Ed lt 1)a) potrošnja struje u domaćinstvub) zdravstveno osiguranjec) lični dokumenti

13

Mikroekonomija 2012

d) lijekovi

ELASTIČNOST PONUDEElastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena promijeni Ona se računa preko sljedeće formuleElastičnost ponude = promjene cijene promjene ponuđene količineUkoliko se radi o u promjenama koje nisu infinitezimalne veličine tada koristimo formulu

S obzirom na to da ovdje ne postoji problem sa negativnim veličinama u formulu se ne dodaje minus kao kod cjenovne elastičnosti tražnje Postoje dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude Ako se ponuđena količina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene tada je funkcija ponude vertikalna i elastičnost ponude je 0 Ponuda je savršeno neelastična U drugom slučaju ako postoji cijena po kojoj su ponuđači spremni ponuditi bilo koju količinu koja se traži na tržištu funkcija ponude je horizontalna i elastičnost ponude je beskonačna Ponuda je perfektno elastična Primjer za prvi slučaj je ponuda umjetničkih djela i određenih antikviteta Bez obzira na cijenu koja se formira moguće je ponuditi samo po jedan primjerak takvih proizvoda Stoga porast tražnje dovodi samo do porasta cijene ali ne i do porasta ponude Primjer za drugi slučaj jeste kada se na tržištu formira cijena električne energije Ona se formira pod utjecajem ponude i tražnje Ponudu čine proizvođači bez obzira da li se radi o proizvodnji iz termoelektrana hidroelektrana ili nuklearnih elektrana Proizvodnja iz termoelektrana ima najviši trošak proizvodnje a iz hidroelektrana najniži Stoga kada se formira tržišna cijena ona je značajno viša od troškova proizvodnje nuklearne elektrane i cijene po kojoj bi one mogle je prodavati Pri toj cijeni nuklearne elektrane će ponuditi količinu električne energije koliku god mogu proizvesti U tom slučaju je funkcija ponude električne energije proizvođača koji posjeduje nuklearnu elektranu savršeno elastična Elastičnost ponude zavisi od

Mogućnosti zamjene faktora proizvodnje Vremenskog perioda

Mogućnost zamjene faktora proizvodnjeNeki proizvodi i usluge su proizvedene korištenjem jedinstvenih i rijetkih faktora proizvodnje Ovi proizvodi imaju malu ili nultu elastičnost ponude Drugi proizvodi i usluge koji su proizvedeni korištenjem faktora za proizvodnju koji se mogu upotrijebiti za proizvodnju drugih vrsta proizvoda imaju visok stepen elastičnostiZAVISNOST PONUDE OD VREMENSKOG PERIODADa bismo objasnili kako vremenski period utječe na ponudu nekog proizvoda ili usluge potrebno je razgraničiti tri vremenska perioda To su

Trenutni rok Kratki rok Dugi rok

Trenutni rok se definiše kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne može doći do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje (fiksni faktori su tehnologija zgrade postrojenja itd dok su varijabilni rad kapital itd)Kada cijena nekog dobra raste ili opada funkcija ponude u trenutnom roku ostaje nepromijenjena ali cijena prati promjenu tražnje Ako tražnja za nekim proizvodom poraste tada i ravnotežna cijena raste ili ako tražnja opada tada i ravnotežna cijena opadaPrimjeri ovakvih dobara su voće i povrće Ovi proizvodi imaju perfektno neelastičnu funkciju ponude u trenutnom vremenskom periodu (vertikalnu funkciju ponude) Ne može se voće ili povrće u toku jednog dana ili jednog sata proizvesti Isto tako se može uzeti za primjer količine ulovljene ribe koja se u toku jednog dana prodaje na gradskoj tržnici To je tako

14

Mikroekonomija 2012

kratko vremensko razdoblje da ribari nemaju vremena ići na pučinu po novi ulov Ako je tražnja tog dana velika cijena će biti viša nego prethodnog dana Kratki rok je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećati obim angažovanja varijabilnih inputa u prvom redu rada Kratki rok u slučaju prethodno navedenog primjera ulova ribe bi bilo ono vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da se može pronaći izaposliti još nekoliko ribara ili da se eventualno iznajmi još nekoliko brodova Da bi povećali output preduzeća u kratkom roku obično prvo traže od svojih zaposlenih da radeprekovremeno a zatim zaposle i još nekoliko novih radnika Isto tako ukoliko preduzeća žele da smanje svoj output prvo smanje radnicima broj radnih sati a zatim pođu i otpuštati neke radnike U kratkom roku preduzeća nemaju vremena da se u potpunosti prilagode uslovima na tržištu nego samo djelimično Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete U dugom roku se preduzeće u potpunosti prilagođava nastalim promjenama na tržištu U slučaju da povećana tražnja za ribom na tržištu potraje duže vrijeme ribari će odlučiti da kupe novi brod i nove mreže te možda da pronađu novi način ulova ribe Oni također mogu i da otvore vlastite ribnjake U slučaju uzgoja narandži dugi rok traje oko 15 godina To je vrijeme potrebno da bi novozasađene plantaže dostigle svoju zrelost i da mogu davati plodove

TEORIJE PONAŠANJA POTROŠAČAKada razmišljamo o tome kako se ponašaju potrošači onda generalno možemo zaključiti da seneki potrošači ponašaju vrlo racionalno a drugi veoma neracionalno Postoje dvije vrste teorija koje pokušavaju dati odgovor na pitanje od čega zavisi vrijednost nekog proizvoda ili usluge To su Teorija radne vrijednosti i Teorija subjektivne vrijednosti Prva tvrdida je vrijednost proizvoda određena količinom rada koji je utrošen za proizvodnju tog proizvoda ili usluge a druga tvrdi da je lična vrijednost za svakog kupca ta koja opredjeljuje vrijednost proizvodaTEORIJA GRANIČNE KORISNOSTIPristalice ove teorije su zastupali ideju da je moguće egzaktno utvrditi koliko korisnosti potrošaču donosi potrošnja svakog dobra Iznos korisnosti su mjerili UTILIMAVrijednost robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca Prema ovoj teoriji potrebno je posebno posmatrati ukupnu korisnost proizvoda i graničnu korisnost proizvodaTU = Ukupna korisnost koju dobiju potrošači potrošnjom određenog broja proizvodaMU = Granična korisnost proizvoda- iznos korisnosti koju dobije potrošač korištenjem zadnje jedinice proizvodaU sklopu ove teorije spominju se i dva Gossenova zakona Prvi Gossenov zakon govori opromjeni korisnosti jednog dobra na različitim stepenima zadovoljenja potreba Što kupci imaju više nekog proizvoda dodatna jedinica proizvoda vrijedi kupcu sve manje Nakonodređenog broja komada proizvoda vrijednost dodatne jedinice proizvoda postaje negativna (tj MU = negativna vrijednost) Drugi Gossenov zakon pokazuje kako se po skali intenzivnosti potreba redom zadovoljavaju razne potrebe Prvo zadovoljavamo urgentne potrebe (kao što su potrebe za hranom ili vodom) a zatim nakon što do određenog nivoa zadovoljimo ovu vrstu egzistencijalnih potreba prelazimo na zadovoljenje ostalih (npr potrebe za određenim kulturnim sadržajima sportom luksuznim proizvodima itd) Na narednim graficima je prikazano kretanje ukupne i granične korisnosti proizvoda Q pri različitom obimu potrošnje tog proizvoda Na grafiku 38 primjećujemo da ukupna korisnost

15

Mikroekonomija 2012

raste po opadajućoj stopi do određenog nivoa (do 5 jedinice proizvoda) a zatim počinje da opada Na drugom grafiku je prikazano kretanje granične korisnosti koja poslije konzumiranja 5 jedninice proizvoda postaje negativna

Ukoliko postoji mnogo više proizvoda koje potrošač može kupiti postavlja se pitanje kako odrediti pojedine količine Jedan od načina jeste da se uporede odnosi granične korisnosti koje dobije potrošač od potrošnje određenog proizvoda sa cijenom tog proizvoda Ukupna korisnost pri datom iznosu potrošenog dohotka je maksimizirana kada je granična korisnost po potrošenoj KM za sveproizvode jednaka odnosno kada je

Gdje je n broj proizvoda a granična korisnost Konvertibilne marke po njenoj cijeni je jednaka 1 Ova teorija će nam pomoći da shvatimo zašto voda koja iako veoma važna za život ima tako nisku prodajnu cijenu dok zlato i dijamanti (iako mnogo manje važni za život čovjeka) imaju tako visoku cijenu Ovakva situacija može biti objašnjena na sljedeći način Dobijanje dodatne jedinice dijamanata ili zlata je veoma skupo (veliki troškovi ispitivanja nalazišta skupi tehnološki procesi itd) S obzirom da se cijena cjelokupnog dobra određuje na osnovu troškova zadnje proizvedene jedinice proizvoda proizilazi da je cijena dijamanata visoka Sa druge strane troškovi dobijanja dodatnog litra vode su niski pa je i cijena vode na tržištu niskaTEORIJA INDIFERENCIJENeka osoba je indiferentna ako se ne može odlučiti koji proizvod više voli od dva ili više ponuđenih Ukoliko više volimo neke proizvode u odnosu na druge tada kažemo da određeni proizvod preferiramo Što je kriva indiferencije dalje od koordinatnog početka korisnost koju

predstavlja je veća i obrnuto Krive indiferencije imaju sljedeće osobine 1 Opadaju slijeva udesno (negativnog su nagiba)2 Konveksne (ispupčene) su prema ishodištu3 Nikad se ne sijekuSa grafika se vidi da ukoliko potrošač želi da poveća potrošnju nekog dobra mora da smanjipotrošnju drugog Ovakva pojava se naziva ldquogranična stopa supstitucijerdquo Prema teoriji postoji beskonačno krivih indiferencije u koordinatnom sistemu a sve zajedno

16

Odjeća

Hrana

Kriva indiferencije

10 2 3 4 5 6

3

2

1

4

5

6

0

Odjeća

TU10

5

1 62 3 4 50 Q

MU5

0 1 2 3 4 Q5

MU1

p1

=MU 2

p2

=MU 3

p3

= =MU n

pn

=MU I=1

Mikroekonomija 2012

predstavljaju mapu krivih indiferencije Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X a da bi zadržao isti nivo korisnostiGranična stopa supstitucije se računa po formuli

Minus ispred razlomka pokazuje da jedno dobro moramo smanjiti da bismo drugo povećali

OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVACU prethodnim izlaganjima u vezi sa teorijom indiferencije nismo ništa govorili o iznosu dohotka kojim raspolaže potrošač kao ni o cijenama pojedinih proizvoda Ukoliko pretpostavimo da je cijena proizvoda ldquoXrdquo -px a cijena proizvoda ldquoYrdquo - py tada za datiiznos dohotka (I) kojim raspolaže potrošač može kupiti određenu kombinaciju dobara Ukoliko samo kupuje proizvod ldquoXrdquo tada može kupiti (Ipx) proizvoda Na sličan način ukoliko potrošač želi kupiti samo proizvod ldquoYrdquo tada može kupiti (I Py) proizvoda ldquoYrdquoKada na grafiku spojimo ove dvije tačke dobijamo tzv Budžetski pravac koji nam pokazuje kombinacije dobara koje može kupiti potrošač s tim da cijeli iznos dohotka potroši Dio površine između budžetskog pravca i koordinatnih osa predstavlja tzv Budžetsko polje Nakon kupovine kombinacije dobara koje su u budžetskom polju potrošaču ostaje jedan dio dohotka nepotrošen dok kombinaciju proizvoda izvan budžetskog pravca kupac ne može kupiti jer nema dovoljno dohotka S obzirom da je Xbullpx+Ybullpy = I odavde se može izračunati oblik funkcije budžetskog pravca u obliku

gdje je koeficijent nagiba funkcije tražnje

Ukoliko dođe do povećanja dohotka potrošača budžetski pravac se paralelnopomjera udesno i obrnuto ndash ukoliko se smanji dohodak potrošača budžetski pravacse pomjera paralelno ulijevo

17

Odjeća

Hrana

0

Odjeća

Hrana

0

A

(IPx)

(IPx)

(IP

y)

(IPy)

X

YMRS yx

Knjiga (IPx) = 10

Cipele(I Py) = 8

Budžetski

pravac

0

Budžetsko polje

minuspx

p y

Y=minuspx

p y

sdotX+ Ip y

Mikroekonomija 2012

Da bismo sada odredili ravnotežu potrošača prikažimo na grafiku i krive indiferencije i krivu budžetskog pravca U tački gdje budžetski pravac tangira neku od krivih indiferencije je ravnoteža potrošača odnosno uz dati dohodak on ne može dobiti viši nivo korisnosti

Teorija indiferencije se može koristiti kod rješavanja određenih ekonomskih problema Jedan od problema sa kojima se susreću ekonomisti jeste kako kupci reaguju na povećanje cijene nekogproizvoda Oni obično smanjuju potrošnju tog proizvoda ili usluge ali se postavlja pitanje zbog čegaEkonomisti su utvrdili da postoje dva osnovna razloga Prvi razlog je što su kupci zbog porasta cijena realno siromašniji ukoliko nije porastao i njihov dohodak On se naziva efekat dohotka Drugi je razlog to što kupci skuplji proizvod zamjenjuju jeftinijim a koji može na sličan ili identičan način zadovoljiti istu potrebu On se naziva efekat supstitucije Prema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke I na y osi U tom slučaju početna tačka

ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B Međutim s obzirom da je kupac sada siromašniji (jer mu se nije istovremeno povećao dohodak da bismo mogli utvrditi koliko kupac stvarno manje zamjenjuje skuplji proizvod jeftinijim) potrebno je da kupcu namirimo iznos sredstava za koji je on postao siromašniji To ćemo učiniti tako što ćemo ga ponovo vratiti na istu krivu indiferencije U2 gdje se nalazila početna ravnoteža Nova tačka ravnoteže će biti tačka C Horizontalna udaljenost između tačaka B i C predstavlja efekat dohotka a horizontalna udaljenost između tačaka A i C predstavlja efekat supstitucijeHicksova metoda ima jedan nedostatak a to je što ona može posmatrati samo dva proizvodaistovremeno Stoga je Slutsky pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara Postupak razdvajanje je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH Razlika je u tome što mi kupcu kompenziramo iznos za koji je on realno siromašniji ali tako da on može ponovo kupiti istu korpu dobara odnosno da se vrati ponovo u tačku A Pošto pravac JK ima veći nagib od pravca IG on siječe udaljeniju krivu indiferencije U3 Taj iznos koji smo kompenzirali kupcu predstavlja efekat dohotka a pomjeranje sa tačke A u tačku C predstavlja efekat supstitucije

TEORIJA PROIZVODNJEU proizvodnji angažujemo veliki broj faktora proizvodnje (najčešće su to rad kapital sirovine energiju zemljište mašine znanje itd) Preko proizvodnje određenih roba i usluga preduzeća ostvaruju svoj osnovni cilj profitabilno poslovanje Nekada pojedina preduzeća stavljaju u prvi plan neke druge ciljeve kao što su maksimiziranje prihoda minimiziranje troškova pa čak i da imaju gdje zaposliti svoju porodicu no ono što mora biti cilj svakog preduzeća jeste ostvarivanje profita Svi ostali ciljevi moraju u hijerarhiji biti niži Stoga je potrebno analizirati elemente proizvodnje te ukazati na njene osnovne karakteristike a koje dovode do maksimiziranja profita preduzeća U toku proizvodnje se koriste određeni fiksni i varijabilni inputi Fiksni inputi su između ostalog mašine zemljište zgrade itd Varijabilni inputi su npr materijal koji se koristi u direktnoj proizvodnji radna snaga električna energije itd Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u

18

E4

5H

ran a

Od

jeć

a

U 4 U 3

U 2U 1

0

Mikroekonomija 2012

proizvodnji i maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji U opštem obliku proizvodna funkcija se može predstaviti kaoq = f(xyz ) gdje su xyz q gt 0 i predstavljaju inpute u procesu proizvodnje Obično tih inputa ima veliki broj i za svaku proizvodnju su drugačiji U analizi proizvodnje razlikujemo tri funkcije prinosa u odnosu na angažovane inpute To su- Funkcija rastućih prinosa- Funkcija konstantnih prinosa- Funkcija opadajućih prinosaKod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputarezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi A ako angažujemo dva faktora proizvodnje (rad i kapital) tada zaključujemo sljedećeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a i ukupna proizvodnje se poveća za 50tada se radi o funkciji konstantnog prinosa s obzirom na obim proizvodnjeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 30tada se radi od funkciji opadajućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje iAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 70tada se radi od funkciji rastućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnjeKod funkcije konstantnih prinosa povećanje angažovanja novih inputa i povećanje rezultirajućeg outputa je ravnomjerno Ovakva situacija pokazuje da već postoji određena zasićenost proizvodnje sa tim inputom U ovakvoj situaciji bi trebalo razmišljati da se poveća fiksni kapacitet preduzeća kako bi se ponovo otvorila mogućnost pojavljivanja rastućih prinosa Matematički se funkcija proizvodnje može predstaviti na sljedeći načinf(ax ay) = anq agt0Ako je n=1 radi se o konstantnim prinosima (linearno homogena funkcija)Ako je nlt1 o opadajućim prinosima iAko je ngt1 o rastućim prinosimaOpći (prošireni) matematički oblik funkcije proizvodnje je Y=f(LKRSvγ)gdje je L-rad K-kapital R-sirovine S-zemlja v-prinosi y-parametar efikasnosti Na nekim grafikima oznake X i Y pokazuju dva različita proizvodna faktora proizvodnje bez obzira o kojim faktorima je stvarno riječ Postojanje opadajućih prinosa je najnepovoljnije za preduzeća Angažovanje novih inputa dovodi do ispodproporcionalnog smanjenja rezultirajućeg outputaKratki i dugi vremenski periodU kratkom vremenskom periodu neki proizvodni faktori su fiksni a neki varijabilni No u dugom vremenskom periodu svi proizvodni faktori su varijabilni Čak je i tehnologija koja je fiksna u kratkom roku u dugom roku varijabilnaUkupni prosječni i granični fizički proizvod

19

Mikroekonomija 2012

MPx MPgt0MP raste

MPgt0MP opada

MPlt0MP opada

MPlt0MP raste

APx APltMPAP raste

AP=MPAP=max

APgtMPAP opada

TPx TP raste ubrzano

TP raste usporeno TP opada ubrzano

TP opada usporeno

Crvena linija na grafiku 50 pokazuje funkciju ukupnog fizičkog proizvoda On raste do određenog nivoa a nakon toga opada do nule Sa grafika vidimo sljedeće kada je granični fizički proizvod jednak nuli tada je ukupni fizički proizvod maksimalan Nakon tačke C ukupni fizički proizvod počinje opadati a granični proizvod postaje negativanZelena linija na grafiku predstavlja prosječan fizički proizvod On također ima područje rasta i područje u kome opada Dok god je granični fizički proizvod veći od prosječnog prosječni ima tendenciju rasta Postavlja se pitanje u kojoj zoni je proizvodnja poželjna i pri kojem obimu poslovanja je proizvodnja optimalna Preduzeća obično proizvode u prve dvije zone iako se može reći da je najčešći slučaj da preduzeća proizvode u II zoni Na neki način optimum proizvodnje bi bio u tački gdje je ukupna proizvodnja maksimalnaProces proizvodnje predstavlja kombinaciju faktora potrebnih da se proizvede jedinica nekog proizvoda Da bismo mogli izvesti određene zaključke o proizvodnom procesu a jednostavnosti radi obično se posmatraju samo dva faktora proizvodnje - rad i kapital Naravno ni drugi faktori proizvodnje nisu ništa manje važni tehnologija i energija na primjer Prepostavimo da neki proizvod možemo proizvesti sljedećim kombinacijama rada i kapitala Ekonomistima je važno da utvrde koji proizvodni proces je najjefitiniji kako bi mogli imati što niže troškove proizvodnje a samim time i što veći iznos profitaProizvodna funkcija se može prikazati u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom prostoru gdje od broja i količine angažovanih faktora ovisi i nivo ukupne proizvodnje Na grafiku 51 je dat prikaz kretanja ukupne proizvodnje (Y) u zavisnosti od količine angažovanog faktora rada (L) Sa grafika se vidi da ukupna proizvodnja ima određeni rast maksimum a nakon određenog nivoa angažovanosti proizvodnog faktora počinje opadati

20

Mikroekonomija 2012

Ukoliko se u procesu proizvodjne angažuju dva proizvodna faktora recimo rad i kapital tada se ukupna proizvodnja može predstaviti u trodimenzionalnom obliku kao što je prikazano na grafiku 52 Sa grafika je vidljivo da je obim proizvodnje predstavljen vertikalno dok su faktori proizvodnje (rad i kapital) predstavljeni u horizontalnoj ravni Navedene kružne linije predstavljaju izokvante koja pokazuju da se uz različitu kombinaciju faktora rada i kapitala može dobiti isti nivo proizvodnje Osjenčena površina na grafiku predstavlja zonu u kojoj je sa ekonomskog stanovišta opravdano proizvoditi Izvan te površine se resursi ne koriste racionalno jer dolazi do njihovog rasipanjaPovećava se količina upotrijebljenog rada i kapitala a to ne rezultira proporcionalnom povećanju proizvodnje U nastavku ćemo detaljnije analizirati ovu površinu U ovom slučaju korištenjem samo jednog proizvodnog faktora ukupna proizvodnje je jednaka nuli Ne možete ništa napraviti samo sa kapitalom da bi se nešto proizvelo pored novca potreban je i rad

Sa prethodnih grafika je vidljivo da preduzeća imaju određeno područje u kome se proizvodnja može odvijati a da to rezultira maksimalnom efikasnošću korištenja proizvodnih inputa U razgovoru sa direktorom jednog preduzeća saznao sam da je jedan od problema sa kojima se preduzeće suočava to što ima previše zaposlenih radnika u proizvodnim prostorijama Rad u pogonu gotovo da nije bio moguć zbog dvostruko većeg broja radnika od optimalnog koji može raditi u prostorijama gdje se nalaze mašine To je značajno usporilo proizvodni proces dešavale su se česte greške na proizvodima a i zbog gužve nisu mogli propisno odlagati gotove proizvode Sve to skupa je dovelo do niske produktivnosti rada i veoma loših međuljudskih odnosa među zaposlenim Zbog toga se u procesu proizvodnje

21

Mikroekonomija 2012

mora voditi računa o uskim grlima u proizvodnji i na vrijeme planirati povećanje fiksnih faktora koji mogu postati kočnica rastu preduzeća U kratkom roku jemoguće povećavati proizvodnju samo dodatnim angažovanjem varijabilnih inputa kao što su radna snaga energija sirovine itd dok je u dugom vremenskom periodu moguće povećavati i fiksne kapacitete Prosječan fizički proizvod (grafik 56) je količnik ukupnog outputa sa angažovanim varijabilnim faktorom proizvodnje Možemo ga izračunati kao tangens ugla(nagib) radijus vektora povučenog iz koordinatnog početka na odabranu tačku ukupnog proizvoda ili preko formule APx = TPx Vi Granični fizički proizvod predstavlja prirast ukupnog proizvoda angažovanjem dodatne jedinice varijabilnog inputa

Grafikon 56

Možemo ga izračunati putem prethodne formule ili tangensom ugla što ga zatvara tangenta sakoordinatnim početkom Što je strmiji nagib tangente granični fizički proizvod je veći Predstavljen je na grafiku 57

Zakon opadajućih prinosaZakon opadajućih prinosa kaže da ukoliko se utrošak jednog faktora sukcesivno povećava u jednakim količinama a utrošci ostalih faktora ostaju isti ldquoiza neke tačkerdquo rezultirajući prirasti proizvoda će se početi smanjivati On važi kada je1 Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se2 Utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan

22

T nminusT nminus1

XnminusX nminus1

= ΔTPΔX

=MP

Mikroekonomija 2012

3 Postoji mogućnost variranja jednog ili više faktora4 ldquoIza neke tačkerdquo odnosno iza uobičajenog utroška

Izokvanta predstavlja pokazatelj za identifikaciju svih mogućih alternativnih kombinacija količina utrošaka datih faktora proizvodnje što su tehnički kadre proizvesti output istog nivoa Ona je predstavljena linijom na grafiku koja opada slijeva udesno Na primjer uz različite kombinacije mašina i zaposlenih možemo proizvesti isti proizvod

Ekonomisti nastoje da utvrde koja od ovih alternativa imaju najmanje troškove implementacije U koordinatnom početku postoji beskonačno izokvanti Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka ona pokazuje veći obim proizvodnje Na grafiku 59 je dat prikaz nekoliko izokvanti u koordinatnom sistemu Izokvante se ne mogu sjeći jer bi u tom slučaju uz istu kombinaciju proizvodnih inputa bilo moguće proizesti različit nivo outputa

Za izokvantu je karakteristična granična stopa supstitucije (grafik 60) Ona pokazuje da ukoliko želimo povećati korištenje određenog proizvodnog inputa uz zadržavanje istog nivoa proizvodnje drugi proizvodni input mora biti smanjen u određenoj mjeri Ona seračuna se preko formule

Minus u formuli pokazuje da ako povećamo potrošnju jednog inputa potrošnju drugog moramo smanjiti Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno Što manje imamo resursa X sve smo manje spremni da gadodatno mijenjamo za resurs Y kojeg imamo sve više Suviše velika zaposlenost jednog faktora pri datoj tehnologiji izaziva više gubitka nego dobitaka

23

party

partx

Y

X

MRS yx=minuspart ypart x

Mikroekonomija 2012

S obzirom da su izokvante kružne linije relevantnopodručje proizvodnje je samo u prvom kvadrantukoordinatnog sistema Tačke u kojima nagibi izokvantiimaju vrijednost nula povežemo jednom linijom idobijemo bdquoLiniju grebena proizvodne površineldquo (područjeOMO na grafiku 61) Izvan ovog područja nije opravdanoproizvoditi jer nastaje rasipanje resursa

Da bi se mogla odrediti optimalna kombinacija faktora proizvodnje koja daje rezultirajući poželjni output potrebno je imati informacije o tome sa kojim novčanim sredstvima preduzeća raspolaže Kada znamo na koje načine možemo proizvesti isti output onda u analizu uvodimo i troškove da vidimo Koja kombinacija faktora najmanje košta Odgovor na to pitanje daje izotroškovni pravac Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje uz jednaki novčani izdatak Jednačina tog pravca glasi px bull qx + py bull qy =TC

Odnosno ako se riješi po qy imamo

Gdje su qx i qy količine koje preduzeće kupuje a px i py cijene po kojima plaća pojedine faktore U koordinatnom sistemu može postojati beskonačno različitih budžetskih pravaca kao što može uslovno rečeno postojati beskonačno različitih budžeta za različite proizvodnje Što je veći iznos budžeta kojeg preduzeće može potrošiti na nabavku faktoraproizvodnje to je izotroškovni pravac više udaljen od koordinatnog početka Odnos između cijena na X i na Y osi predstavlja nagib izotroškovnog pravca Da bi se mogla odrediti ravnotežna pozicija preduzeća u procesu proizvodnje potrebno je uporediti izotroškovni pravac sa izokvantama U tački u kojoj je izotroškovni pravac tangenta na izokvantu preduzeće je u ravnoteži i ima optimalnu kombinaciju

proizvodnje datog nivoa outputaU ravnoteži postoji jednakost

Odnos graničnog fizičkog proizvoda svakog faktora proizvodnje i njegove cijene je jednak Na grafiku64 je pokazano da je u tački E optimalna kombinacija angažmana rada i kapitala uz pomoć kojih seostvaruje proizvodnja od 50 komada proizvoda

Ako se posmatraju ravnoteže u dužem vremenskom periodu dobijemo putanju ekspanzijepreduzeća jer preduzeće stalno nastoji da bude racionalno i da uz najmanje troškova proizvede planirane količine outputa Putanje ekspanzije u dugom roku je prikazana na grafiku 65 i predstavljena je zelenom

24

q y=minusp x

p y

qx+TCpy

MPx

p y

=MP y

p y

Mikroekonomija 2012

Važno je napomenuti kako tehnološke promjene utječu na izokvante preduzeća Tehnološkepromjene su u vidu inovacija novih proizvoda novih izvora energije novih i boljih materijala (nproptička vlakna) prihvatljivijih tehnoloških procesa itd Tehnološke promjene i unapređenja smanjuju potrebe za resursima a istovremeno zadržavaju nivo proizvodnje na istom nivou Na grafiku 66 je dato pomjeranje izokvanti nastalo kao rezultat tehnoloških unapređenja Pri svim obimima korištenja smanjuje se angažovanje potrebnih resursa bez promjene rezultirajućeg nivoa proizvodnje U jednoj ekonomiji je potrebno vrštiti stalna unapređenja kako bi se oskudni resursi štedjeli i što bolje iskoristili za proizvodnju neophodnih proizvoda i usluga

TEORIJA TROŠKOVATroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje Svako preduzeće ima drugačiju strukturu troškova koja se razlikuje zavisno od vrste i veličine preduzeća područja na kome preduzeće posluje organizacije broja zaposlenih itd Kako faktori koji se angažuju u procesu proizvodnje mogu biti fiksni i varijabilni tako i troškovi u preduzeću mogu biti fiksni i varijabilni Razlikujemo troškove u kratkom i dugom vremenskom periodu Ova podjela proizilazi iz činjenice da su u kratkom vremenskom periodu neki inputi u proizvodnji fiksni a neki varijabilni dok su u dugom vremenskom periodu svi inputi u proizvodnji varijabilni Zbog toga su u dugom vremenskom periodu svi troškovi varijabilni Troškovi u dugom vremenskom periodu su planski troškovi i preduzeća nastoje da postignu strukturu troškova onakvu kakvu su planirali na početku razdoblja Troškovi nisu nepromjenjiva kategorija Oni se kontinuirano mijenjaju u zavisnosti od promjene poslovanja preduzeća i u zavisnosti od promjena količine ili cijene inputa Ukupne troškove u preduzeću dobijemo kada zbrojimo

izdatke za fiksne i varijabilne faktore ili

gdje je Xi iznos angažovanih inputa a Pi cijena svakog inputa Podsjetimo se definicije troškova koja kaže da bdquoTroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnjeldquo Troškovi se izražavaju u novčanim jedinicama (KM) Troškove možemo podijeliti na eksplicitne i implicitne U eksplicitne troškove spadaju svi onitroškovi koje možemo računovodstveno evidentirati tj

25

nTC = sum XiPi

i=1

Putanja ekspanzije

u dugom roku

Rad

Kapital

Q=15

Q1=15

0

Mikroekonomija 2012

troškovi plata radnika troškovi plaćene kamate troškovi amortizacija troškovi iznajmljivanja prostorija troškovi repromaterijala itd

Implicitni troškovi se definišu na sljedeći način Implicitni (oportunitetni) troškovi predstavljaju iznos koji bismo mogli ostvariti alternativnom upotrebom angažovanih resursa Na osnovu procjene saznajemo veličinu oportunitetnih troškova Oni su značajni pri donošenju poslovnih odluka jer preko njih utvrđujemo da li smo na najbolji način investirali i utrošili svoje resurse (novac vrijeme znanje itd) Zbog različitih vrsta troškova razlikujemo i različite vrste profita Tako možemo govoriti o poslovnom i ekonomskom profitu Također možemo govoriti i bruto i neto profitu Poslovni profit predstavlja razliku između svih ukupnih prihoda preduzeća i svih računovodstvenih troškova preduzeća Računovodstveni troškovi su samo oni troškovi za koje postoji dokumenat da je određeni iznos sredstava plaćen za nešto To je obično faktura onog ko je robu isporučio drugom preduzeću i koju je to drugo preduzeće obavezno platiti POSLOVNI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash EKSPLICITNI (RAČUNOVODSTVENI) TROŠKOVI Ekonomski profit je šira kategorija od poslovnog profita On se računa kao razlika između svih ukupnih prihoda preduzeća i zbira eksplicitnih (računovodstvenih) i implicitnih troškova Implicitni troškovi se nekada nazivaju i oportunitetni i u stvari pokazuju izgubljenu zaradu koju niste ostvarili zato što ste novac investirali negdje drugo a ne u tu konkretnu djelatnost Pošto smo novac mogli investirati u veoma mnogo projekata i iz njih ostvariti različite prihode onda se postavlja pitanje koji prihod predstavlja oportunitetni trošak Samo najveću od tih potencijalnih zarada koje niste ostvarilinazivamo oportunitetni trošak preduzećaEKONOMSKI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash (EKSPLICITNI + IMPLICITNI) TROŠKOVIPorez u preduzeću se obračunava samo na poslovni profit On se prikazuje u bilansu stanjapreduzeća28 Pored kategorije profita u literaturi nailazimo i na termin ekstraprofita On ima nekoliko sinonima no između njih u suštini ne postoji razlikaEkstraprofit = ekonomski profit = čisti profitEkstraprofit je višak profita koji preduzetniku ostaje nakon podmirivanja svih troškova i zarade prosječnog profita (prosječne dobiti) Prosječan profit je uključen u prosječne ukupne troškove preduzeća Prosječan profit (prosječna dobit normalni profit) je minimalna naknada koja može zadržati preduzetnikov novčani kapital i njegove preduzetničke sposobnosti i napore u datoj aktivnosti U mikroekonomskoj teoriji se razlikuju individualni i društveni troškovi proizvodnje Individualni troškovi proizvodnje su vezani za pojedinačno preduzeće (svi njegovi troškovi) Društveni troškovi proizvodnje predstavljaju sumu svih troškova u nekoj privredi s tim što su u ove troškove uključeni i troškovi koje imaju druga preduzeća zbog našeg poslovanja (troškovi zagađenja troškovi čišćenjatroškovi zaštite itd) Također susreću se termini bdquoEksterna ekonomijaldquo i bdquoEksterna disekonomijaldquo a koji su vezani za kategoriju troškova preduzeća Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova Postoje dva osnovna pristupa teoriji troškova preduzeća Postoje tzv bdquoTradicionalna teorija troškovaldquo i bdquoSavremena teorija troškovaldquo U nastavku ćemo dati prikaz svake od ove dvije vrste troškovaTradicionalna teorija troškovaKratkoročni troškovi

26

Mikroekonomija 2012

Po tradicionalnoj teoriji razlikujemo dugi i kratki rok a sve troškove dijelimo na ukupne fiksne i ukupne varijabilne troškove Oni se označavaju različitim oznakama ali je već usvojeno da se koriste oznake koje predstavljaju skraćenice od početnih engleskih riječi za troškove (akronime) Ukupni prosječni troškovi prosječni varijabilni troškovi i granični troškovi prema ovoj teoriji imaju oblik slova U Ukupni troškovi u kratkom roku se označavaju sa SRTC ili TC Ukupni troškovi dugog vremenskog perioda se označavaju sa LRTC ili LTC Obje varijante su ispravne Ukoliko se radi o prosječnim troškovima dodajemo slovo A tako da imamo SRATC i LRATC (odnosno SATC ili LATC) Ukupni troškovi u kratkom roku jednaki su zbiru ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova tj SRTC = FC + VCFiksni troškovi proizvodnje su onaj dio ukupnih troškova proizvodnje čija veličina ne ovisi o obimu proizvodnje Varijabilni troškovi su oni troškovi koji rastu sa povećanjem nivoa outputa U fiksne troškove spadaju1 troškovi anuiteti i kamate na zajmove preduzeća2 troškovi premije osiguranja3 troškovi amortizcija4 troškovi plate top menadžmenta5 troškovi zemljarina itdU varijabilne troškove spadaju1 troškovi pomoćnog materijala2 troškovi sirovina3 troškovi pogonske energije4 troškovi plata radnika itdVeličina varijabilnih troškova u odnosu na obim proizvodnje može rasti1048707 proporcionalno1048707 degresivno1048707 progresivnoProsječni ukupni troškovi (ATC) su ukupni troškovi proizvodnje obračunati na jedinicu ostvarene proizvodnje

Prosječni ukupni troškovi u preduzeću se dobiju kao zbir prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova tj SRATC = AVC + AFCProsječni fiksni troškovi se dobiju kada se ukupni fiksni troškovi podijele sa obimom proizvodnje Sa povećanjem proizvodnje oni konstantno opadaju

Prosječni varijabilni troškovi dobiju kada se ukupni varijabilni troškovi podijele sa obimom proizvodnje

Granični troškovi predstavljaju povećanje ukupnih troškova kada se proizvodnja poveća za jednu jedinicu Izračunavaju se preko formule

U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova pa se računaju po formuli

27

ATC=TCQ

AFC=TFCQ

AVC=TVCQ

MC=TC1minusTC

Q1minusQ= ΔTC

ΔQ

MC=VC1minusVC

Q1minusQ= ΔVC

ΔQ

Mikroekonomija 2012

Podsjetimo se da varijabilni troškovi imaju tri zone To su zona degresivnih proporcionalih i progresivnih troškova Kako su varijabilni troškovi sastavni dio ukupnih troškova i ukupni troškovi imaju tri zone Preduzeća nastoje proizvoditi onaj obim proizvodnje pri kojem su mu prosječni ukupni troškovi minimalni a ukupni troškovi se nalaze u zoni proporcionalnih troškova Tačka A se naziva bdquoPrag zakona o prinosimaldquoTačka B se naziva bdquoTačka zatvaranjaldquoTačka C se naziva bdquoTačka pokrićaldquoNavedene tri tačke pokazuju sljedećeTačka A pokazuje da se u toj tački minimiziraju granični troškovi U toj tački se iz zone rastućih prinosa prelazi u zonu opadajućih prinosa Zbog toga se ova tačka i naziva prag zakona o prinosimaTačka B pokazuje da su prosječni varijabilni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu niža od iznosa minimalnih prosječnih varijabilnih troškova preduzeće u dužem vremenskom periodu prestaje sa radom Ono ne može pri toj cijeni pokriti sve prosječne fiksne (a samim tim i troškove amortizacije) i dio prosječnih varijabilnih troškova Zbog toga preduzeće neće imati dovoljno sredstava da zamijeni postojeću dotrajalu tehnologiju kada se postojeća amortizira a ne može pokriti ni dio npr troškova plaća ili pogonske energijeTačka C se naziva tačka pokrića i pokazuje obim proizvodnje gdje su prosječni ukupni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu jednaka ovim minimalnim troškovima tada preduzeće ostvaruje samo prosječan profit Ako je cijena veća od minimuma prosječnih ukupnih troškova tada preduzeće ostvaruje ekstraprofit

Dugoročni troškoviU dugom roku su svi faktori proizvodnje varijabilni pa su zbog toga i svi troškovi u dugom roku varijabilni Funkcija dugoročnih troškova zavisi od

nivoa proizvodnje tehnologije cijene faktora

dok funkcija kratkoročnih troškova zavisi i od cijene fiksnih faktora Pretpostavimo da postoji pet različitih veličina preduzeća Tada ćemo imati i pet različitih krivihkratkoročnih prosječnih ukupnih troškova (SATC) predstavljenih na grafiku 71 sa optimalnim kapacitetima postrojenja Q1 Q2 Q3 Q4 i Q5

28

TC

QTC

TVC

TFC

TVC

TFC

Q

TFCQ

AFC ATC AVC MC M

C

ATC

AVC

AFC

Q

0

B

C

A

Mikroekonomija 2012

Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) pokazuje najmanji trošak proizvodnje pri određenom kapacitetu proizvodnje Ova kriva obuhvata-obavija kratkoročne prosječne ukupne troškove sa donje strane kratkoročnih troškova Sa grafika ćete primijetiti da nakon 4 obima proizvodnje minimum prosječnih ukupih troškova je na nešto višem nivou nego što je to bio prethodno Ovo nam pokazuje da se ne može beskonačno mnogo povećavati kapacitet proizvodnje a da to dovede do stalnog snižavanja minimuma prosječnih ukupnih troškova Razlozi prvenstveno leže i brzom povećanju troškova upravljanja velikimpreduzećem Trošak upravljanja po svom iznosu premašuju iznos u kome je smanjen prosječni fiksni trošak nastao zbog povećanja obima proizvodnje Zbog toga u zbiru prosječni ukupni trošak ima nešto veću vrijednost u svom minimumu

Za obim proizvodnje Qopt kažemo da je optimalna veličina postrojenja Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv Ekonomija obima a nakon njega disekonomija obima Ekonomija obima postoji samo do tačke Qopt odnosno troškovi u preduzeću opadaju samo do obima proizvodjne QoptSavremena teorija troškovaKratkoročni troškoviSavremena (moderna) teorija troškovakao i tradicionalna teorija razlikuje kratkoročne i dugoročne troškove Kratkoročni troškovi se također dijele na fiksne i varijabilne Osnovna razlika između ove dvije teorije jeste tzv Rezervni kapacitet Preduzeće ne gradi kapacitet koji je dovoljan za proizvodnju procijenjene količine prodaje nego gradi veći kapacitet zbog sezonskih oscilacija ili pretpostavke da će preduzeće u budućnosti rasti Uspostavljanjem rezervnog kapaciteta preduzeće postaje fleksibilnije i može lakše odgovoriti na povećanu tražnju na tržištu a i sam rast preduzeća je lakši kada postoji uspostavljena infrastruktura preduzeća Fiksni troškovi uključuju iste vrste troškova kao i kod tradicionalne teorije Grafički prosječni fiksni troškovi po savremenoj teoriji se mogu predstaviti na sljedeći način prosječni fiksni troškovi opadaju kako se povećava obim proizvodnje (plava linija na grafiku) Kada se preduzeće približi optimalnomiskorištavanju kapaciteta u upotrebu se pusti i rezervni kapacitet S obzirom da se amortizacija ne obračunava na stalna sredstva koja nisu puštena u rad nakon puštanja u

29

SATC

Q

LTC

Qo

pt

SRATC1 SRAT

C2 SRATC5

SRATC4

SRATC3

SATC

Q0

Q

1

Q

2

Q

3

Q

4

Q

5

Mikroekonomija 2012

upotrebu dolazi do skoka prosječnih fiksnih troškova Nakon daljeg povećanja proizvodnje prosječni fiksni troškovi (predstavljeni crvenom linijom) nastavljaju padati kao i prethodno Prosječni varijabilni troškovi po savremenoj teoriji uključuju također iste troškove kao i u tradicionalnoj teoriji stim što se njihovo kretanje razlikuje Sa grafika je vidljivo da prosječni varijabilni i granični troškovi imaju u rasponu rezervnog kapaciteta ravno dno koja pokazuje da ovi troškovi ostaju konstatni bez obzira na povećanje proizvodnje Stoga povećanje korištenja kapaciteta između nivoa X1 i X2 ne uzrokuje povećanje prosječnih troškova Preduzeća obično koriste kapacitet u rasponu između 23 i 34 uspostavljenog kapaciteta (što je na grafiku 73 bliže tački X2)( fali dva grafikona)Prosječni ukupni trošak se za svaki nivo proizvodnje dobiva sabiranjem prosječnih fiksnihprosječnih varijabilnih troškova i prosječnog profita preduzeća Po savremenoj teoriji kriva SATC konstantno opada do nivoa proizvodnje gdje se rezervni kapacitet iscrpljuje Ovo je predstavljeno na grafiku 74 Iznad tog nivoa proizvodnje prosječni ukupni troškovi počinju rasti Granični troškovi (MC) će sjeći krivu prosječnih troškova u njenom minimumu odnosno iza tačke A na grafiku

Dugoročni troškovibdquoDugoročni troškovi se dijele na troškove proizvodnje i troškove upravljanja Kako obim proizvodnje raste troškovi proizvodnje opadaju ali troškovi upravljanja rastu Međutim smanjenje troškova proizvodnje je obično veće od povećanja troškova upravljanja tako da ukupni troškovi opadaju Po savremenoj teoriji kriva ukupnih dugoročnih troškova ima oblik slova L a ne slova U Kriva se dobija na sljedeći način za svako kratkoročno razdoblje imamo krivu SRATC koja u sebi uključuje troškove proizvodnje administrativne troškovedruge fiksne troškove i normalni profit Krivu LAC dobijamo spajanjem tačaka na krivim SATCEmpirijske funkcije troškova32Funkcije troškova mogu se izraziti u u matematičkom obliku Postoje različiti oblici tih funkcijaTC = aq + cTC = aq2 + cTC = aq2 + bq +cTC = aq3 + bq2 + cq + d

U funkciji TC = aq2 + c parametar a predstavlja direktni trošak po jedinici proizvodnje dok parametar c predstavlja fiksne troškove Ako je direktni trošak proizvodnje 200 KM a fiksni 1000 KM tada je funkcija troškova TC = 200q + 1000 Ukoliko znamo funkciju ukupnih troškova na osnovu nje možemo izračunati i neke druge troškove npr ATC MC AFC itd

30

Q

C

MC

0

SAVC

MC

A

SATC

AFC

23 2

3 23

23

Q Output

C

LAC0

SATC1 SA

TC2 SATC3

SATC4

Mikroekonomija 2012

Iz prethodnog primjera TC = 200q + 1000 ukupne prosječne troškove dobijamo na sljedeći način

qq

q

q

TCATC

0001200

0001200

te funkcija ima oblik q

ATC0001

200

Funkcija graničnih troškova se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova tj

2000001200 qTCMC Što znači da su granični troškovi paralelni sa X-osom na nivou od 200 KM

31

Page 6: Mikroekonomija Moja Skripta

Mikroekonomija 2012

POTREBE I TRAŽNJAPotrebe su izvor (ishodište) tražnje na tržištu Ljudi imaju različite potrebe a njihov broj svakim danom postaje sve veći Struktura i veličina potreba zavisi od mnogo faktora a neki od njih su1 fiziološke potrebe potrošača2 navike i običaji stanovništva3 dostignuti nivo razvoja4 razvoj kulturne svijesti potrošača5 status pojedinaca i grupe u društvu6 obrazovanost stanovništva7 religija i druga društvena uvjerenja8 područje na kome se nalaze potrošači itdNosioci potreba mogu biti pojedinci društvene grupe i društvo u cjelini Postoji problem kvantificiranja potreba jer su potrebe po svojim osobinama promjenljive i elastične Danas svoje potrebe pojedinci najčešće zadovoljavaju u shopping centrima koji nude veliki broj proizvoda na jednom mjestu Potrebe predstavljaju zahtjeve pojedinaca ili grupa za materijalnim dobrima i uslugama radi otklanjanja nezadovoljenosti i postizanja odgovarajućeg blagostanja Fundamentalne (osnovne) potrebeFundamentalne potrebe obuhvataju osnovne potrebe za život čovjeka Tu spadaju potrebe zahranom pićem odjećom stanom sigurnošću zdravljem i sl Karakteristika ovih potreba je što su stabilne čak i u dužem vremenskom periodu i što kupci nisu tako osjetljivi na porast cijena proizvoda koji zadovoljavaju te potrebeOstale potrebeOstale potrebe obuhvataju potrebe za luksuznim proizvodima putovanjem druženjemdokazivanjem u društvu i sl Tražnja za ovim proizvodima je više podložna oscilacijama a kupci su osjetljiviji na promjene cijenaAnonimnost potrebaGeneralno posmatrajući postoji određena anonimnost potreba kupaca Mi kao proizvođač ne znamo šta kupcu sve treba i zbog toga nastojimo to procijeniti i ispitati Zato se organizuju razne ankete i upitnici koje dajemo potencijalnim kupcima ili građanima da ih ispune Šta stvarno kupci žele saznajemo na tržištu Stoga svaki proizvođač mora pažljivo da istražuje i tržište i kupceEfektivne i potencijalne potrebePostoje dvije vrste potreba kupaca One potrebe koje kupac ima ali ih ne može zadovoljiti zbog toga što mu to ne dozvoljava njegov dohodak i one koje može zadovoljiti i za to posjeduje dovoljno novca Prva vrsta potreba se nazivaju potencijalne potrebe a druga vrsta efektivne Za proizvođača su važnije efektivne potrebe jer on u proizvodnji polazi od mogućnosti kupca da kupi proizvod kada on bude na tržištuTražnja za sredstvima za proizvodnjuSredstva za proizvodnju koriste kompanije kako bi njihovim korištenjem proizvele finalne proizvode namijenjena krajnjim kupcima Najčešće se radi o tražnji za resursima i sirovnama koje se prodaju na berzi Za ovu tražnju je karakteristično da je cjenovno veoma osjetljiva i da postoji veliki pritisak proizvođača da cijene tih resursa budu što nižeTražnja za sredstvima za potrošnju

6

Mikroekonomija 2012

Za razliku od prethodne kategorije tražnja za sredstvima za potrošnju je vezana za krajnje kupce proizvoda Na primjer krajnji proizvodi su deterdžent za suđe televizori računari automobili itd Ova tražnja nije toliko osjetljiva na cijene ali značajan utjecaj na potrošnju ima reklamiranje proizvoda i sama njegova ambalaža te mjesto na kome se proizvod nudi krajnjem kupcuAutonomna i izvedena tražnjaTražnja za sredstvima za potrošnju predstavlja autonomnu tražnju dok je tražnja za sredstvima za proizvodnju izvedena tražnja Izvedena tražnja se izvodi iz tražnje kupaca finalnih proizvoda i na bazi nje se vrši projekcija izvedene tražnjeNužna trajna i luksuzna dobraKada govorimo o potrebama kupaca onda ćemo se kratko osvrnuti na nužna trajna i luksuzna dobra Nužna dobra zadovoljavaju fundamentalne potrebe Ona moraju imati karakteristike proizvoda koje je sigurno koristiti Na drugoj strani imamo trajna dobra To su dobra ili proizvodi koji se koriste duži niz godina kao npr kućanski aparati automobili namještaj itd Luksuzna dobra su posebna kategorija dobara Namijenjena su prvenstveno kupcima sa visokim primanjima To su proizvodi sa veoma dobrim mogućnostima i obično su multifunkcionalni Luksuzni proizvodi podrazumijevaju i visoku cijenu proizvoda ali i visok kvalitet Kupci nisu značajnije osjetljivi na povećanje cijene ovakvih proizvoda Posebna pažnja u ponudi ove kategorije proizvoda mora bitimdata izgledu proizvoda načinu isporuke prezentacije kvalitetu besprijekornom radu i sl PLAN POTROŠNJE

Plan potrošnje nam pomaže da se opredijelimo za kupovinu određenih proizvoda i usluga Pri procesu kupovine mi svjesno ili podsvjesno vodimo računa o nekoliko stvarisistemu potreba poznavanju svojstava određenih proizvoda nivou raspoloživog dohotkapostojećim cijenama našem predviđanju o budućim cijenama Svaki pojedinac i domaćinstvo u manjoj ili većoj mjeri razmatra ove faktore i pravi vlastiti plan potrošnje Domaćinstva to najčešće rade na mjesečnom nivou Pet osnovnih faktora su odlučujući a to su sistem potreba poznavanje svojstava robe od strane kupca nivo dohotka potrošača nivo postojećih cijena i pretpostavke o budućem kretanju cijena

IZVOĐENJE FUNKCIJE TRAŽNJELinearna funkcija ima sljedeći oblik

Linearna funkcija tražnje kao najjednostavnija funkcija tražnje ima sljedeći oblik

gdje je qx- količina potražnje za dobrom X a - potražnja pri cijeni jednakoj nuli b- nagib funkcije (dqx dpx) = tg α Px- cijena proizvoda UKUPNA TRŽIŠNA TRAŽNJAZa neke proizvode najznačajnija determinanta nije cijena proizvoda nego dohodak potrošaaa npr luksuzni parfemi javni gradski prevoz itd U tom slučaju opšti oblik funkcije tražnje u odnosu na dohodak je Qx = a Ib Gdje su a i b empirijski utvrđeni koeficijenti a I predstavlja nivo dohotka Potrebno je da su ispunjeni uslovi da je agt0 i bgt0 Ovu jednačinu je najlakše riješiti logaritmiranjem tj

7

qx = f (Px)

qx = a - bmiddotPx

Mikroekonomija 2012

log Qx = log a + bbulllog I Antilogaritmiranjem dobijemo ravnotežnu količinu pri datom nivou dohotka Ukoliko znamo matematički oblik funkcije tražnje možemo iz ovog oblika izračunati funkciju ukupnog prihoda preduzeća i funkciju graničnog prihoda preduzeća Ukupan prihod (Total Revenue) se dobije množenjem prodate količine proizvoda i cijene po kojoj su proizvodi prodati tj TR = q bull p gdje q predstavlja matematičku oblik funkcije tražnje Granični prihod (Engl Marginal Revenue) dobije se izračunavanjem prvog izvoda funkcije ukupnog prihoda odnosno MR = TRrsquoZAKONI TRAŽNJE

Zakoni tražnje nastoje dati odgovor na pitanje koji faktori određuju nivo tražnje svakog proizvodaprisutnog na tržištu Do sada su razvijena četiri opća zakona tražnje Najstariji od njih je Cournot-Marshallov zakon formulisan prije više od 150 godinaOvaj zakon tražnje kaže da je cijena proizvoda osnovna determinanta tražnje za tim proizvodom natržištu Iz ovog zakona se izvodi cjenovna elastičnost tražnje Predstavlja se na sljedeći načinCournot-Marshallov d = f(p) facute(p) lt 0 P = f-1(d)Drugi zakon tražnje je Walrasov opći zakon tražnje Warlas je pored cijene kao osnovne determinanteuveo i cijene drugih povezanih proizvoda sa tim proizvodom kao što su supstituti i komplementi Iznjega se izvodi unakrsna elastičnost tražnje a predstavlja seWarlasov d = f(px1 px2 pxn)Vremenom se pojavila i treća osnovna determinanta tražnje za nekim proizvodom a to je dohodakEkonomisti Hicks i Alen su zajedno formulisali treći opći zakon tražnje poznat kao Hiks-Alenov zakontražnje Iz ovog zakona se izvodi dohodovna elastičnost tražnjeHiks-Alenov d = f(px1 px2 pxn I)Vremenom je uočeno da se u osnovne determinante mora uključiti i vrijeme kao bitna odrednicatražnje Na taj način je tražnja dinamizirana a tzv Moore-Schultzov zakon tražnje je uključivao poredprethodne tri kategorije i kategoriju vremenaMoore-Schultzov d = f(px1 px2 pxn I t)IZNIMKE OD OPĆEG ZAKONA TRAŽNJE

Uočeno je da za neke proizvode ne vrijede opći zakoni tražnje nego da ti proizvodi predstavljajusvojevrsne izuzetke To su tzv Giffenova dobra proizvodi koji se kupuju iz snobizma te proizvodičija tražnja je podložna špekulacijama1 Giffenov paradoksPokazuje da tražnja za proizvodom raste ukoliko dolazi do povećanja cijene proizvoda na tržištuOvakav slučaj je primijećen još prije skoro 200 godina kod siromašnih stanovnika koji veliki procenatsvog dohotka izdvajaju na kupovinu hljeba Svako povećanje cijene hljeba primorava kupca da jošveći procentualni iznos svojih primanja izdvaja na njegovu kupovinu 2 Veblenov efekatPojedini proizvodi se kupuju iz želje da se njima dokaže određeni status u društvu Tako na primjerneki potrošači kupuju veoma skupe parfeme ili specijalitete čija cijena je mnogostruko veća od svihtroškova proizvodnje tog proizvoda 3 Slučaj špekulacijeKupci uvijek pažljivo prate šta se dešava sa cijenama proizvoda na tržištu Prate njihov trend i nastojepredvidjeti buduća kretanja cijena Zbog toga nekada i pored rasta cijena proizvoda kupci povećavajusvoju kupovinu a razlog je informacija da će cijene još više rasti

CJENOVNA UNAKRSNA I DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJEKoeficijent elastičnosti je kategorija koji se dosta često koristi u ekonomiji Pokazuje koliki utjecaj imajedna varijabla na neku drugu To je neki broj koji izražavamo u procentu ili u apsulutnim iznosimaNajčešće se koristi kod cjenovne dohodovne i unakrsne elastičnosti tražnje ili ponude

8

d

0p

q

Ed=

0 d

p 1

p 2

Sav

r še n

o

nee

l as t

ičn

a p

otr

ažn

ja

Mikroekonomija 2012

CJENOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Cjenovna elastičnost tražnje pokazuje intenzitet reagiranja obima tražnje za nekom robomzbog promjene cijene te robe Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje računamo preko formule

Koeficijent može biti jednak manji ili veći od jedan tj može imati apsolutnu vrijednost između +infin i 0u zavisnosti od toga o kojem proizvodu je riječ Obično se u formulu ispred razlomka dodaje minuskako bi pokazao obrnuto kretanje veličina odnosno količine i cijene proizvoda U zavisnosti od koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje možemo govoriti o savršeno elastičnojsavršeno neelastičnoj relativno elastičnoj i relativno neelastičnoj tražnjiSavršeno elastična tražnjaProizvodi za kojima je tražnja savršeno elastična su vrlo rijetki Kao primjer se može uzeti tražnja zapšenicom na berzi Pšenicu nudi veliki broj malih proizvođača Isto tako kao primjer mogu poslužitivrijednosni papiri sa kojima se trguje na berziKod ovakvih roba ma kako malo podigli cijenuproizvoda ili robe na berzi kupci u potpunostiodustaju od njihove kupovine Isto tako ukoliko spustimo cijenu robe u odnosu na tržišnu cijenumakar i za nekoliko procenata možemo prodati svu robu ili vrijednosne papire koje posjedujemoSavršeno neelastična tražnjaSa druge strane kao krajnji slučaj imamo savršeno neelastičnu funkciju tražnje U tomslučaju koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje je 0 Ovo je situacija kojoj teže sva preduzeća Zbog toga što bilo koje povećanje cijene proizvoda ili usluge neće uopšte dovesti do smanjenja tražene količine na tržištu I proizvodi za kojima je tražnja savršeno neelastična su vrlo rijetki To mogu biti npr lični dokumenti (Lična kartaPasoš Vozačka dozvola itd) lijek protiv smrtonosne bolesti proizvodi čija potrošnja jeneophodna za život (kao što je minimalna količina vode ili soli) itd

U zavisnosti od nagiba funkcije tražnje možemo procijeniti kakva je funkcija tražnje (elastična ili neelastična) Elastičnost funkcije tražnje različita je na pojedinim tržišnim stanjima i za pojedinim proizvodima Tako na primjer na tržištu monopolističke konkurencije tražnja je elastičnija što je prikazano na dok je na monopolskom tržištu tražnja neelastičnija

9

d d

0 Q

p

Ed= infin

Savršeno elastična tražnja

Ed=minus

dQQdpp

Mikroekonomija 2012

Često se elastičnost zamjenjuje sa nagibom funkcije što je pogrešno Nagib funkcije u bilo kojoj tački linearne funkcije je isti dok elastičnost nije (ona može imati različite vrijednosti)

S obzirom da je u praksi teško precizno odrediti funkciju tražnje jer je poznato svega nekoliko empirijskih situacija odnosa cijene i količine pojavio se i problem određivanja koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje Da bi ovaj problem bio rješiv i kada je poznato svega nekoliko tačaka a ne cijela funkcija tražnje koristi se tzv lučna elastičnost tražnje Ona se računa po formuli

Da bismo lakše razmjeli lučnu elastičnost tražnje predstavit ćemo je na grafikuGdje je Δq promjena količine Δp promjena cijene a q1 i q2 količine pri cijenama p1 i p2 Najčešće je u preduzeću prisutna situacija da znamo iz iskustva samo dvije tačke (situacije) neke cijene i tražene količine Neka su to tačke A i B na grafiku Između ove dvije tačke moguće je povući veliki broj krivih tražnje a sa sigurnošću mi ne možemo utvrditi koja je adekvatna Stoga se pretpostavlja da je to pravac između ovih tačaka Ukoliko se promijeni cijena sa p1 na p2 tražena količina poraste sa q1 na q2 Mi znamo promjenu cijene i promjenu količine ali ne znamo koju početnu cijenu i količinu uzeti jer rezultati nisu isti a ne možemo utvrditi koja ima prednost Zbog toga se uzima aritmetička sredina cijena i količina Veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje može nam pomoći u određivanju količine pri kojoj maksimiziramo ukupan prihod preduzeća a preko ukupnog prihoda i ukupan profit Na grafiku prikazano je kretanje ukupnog prihoda preduzeća u zavisnosti od visine koeficijenta cjenovne

10

1 2

1 2

2

2

d

qq q

Ep

p p

Mikroekonomija 2012

elastičnosti tražnje Na njemu se vidi da preduzeće maksimizira ukupan prihod tamo gdje je Ed = 1 Ovo je naravno slučaj kada je funkcija tražnje opadajuća slijeva udesno kao što je slučaj npr kod monopola) U slučaju kada je funkcija tražnje horizontalna linija (odnosno kada je tražnja savršeno elastična) tada je ukupan prihodkonstantno rastući pravac povučen iz koordinatnog početka Tada ne postoji ova relacija U slučaju da preduzeće ima koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje veći od jedan povećat će ukupan prihod ukoliko snizi cijenu na tržištu zbog toga što se u većem procentu povećava broj novih kupaca nego što se smanjuje cijena proizvoda

Na grafiku vidimo procenat potrošnje dohotka na hranu u različitim zemljama i koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje15 Na grafiku se vidi da što dohodak stanovništva više raste stanovnici troše sve manji procenat svog dohotka na kupovinu hrane Zbog toga tražnja za hranom postaje neelastičnija Zbog toga u SAD-u kupci gotovo trostruko manje smanjuju kupovinu hrane kada joj cijena poraste u odnosu na npr Tanzaniju

U zavisnosti od vremenskog perioda i funkcija tražnje ima različitu elastičnost U nekom kraćemvremenskom periodu funkcija ima manju elastičnost dok u dužem vremenskom razdoblju ona postaje elastičnija

Potrošačev višak predstavlja razliku između vrijednosti nekog dobra kojeg dobija potrošačkonzumiranjem tog dobra i njegove cijene na tržištu

Funkcija ponude S0 na oba grafika je početna funkcija ponude Dalje na oba grafika funkcija ponude S0 siječe funkciju tražnje pri cijeni od 10$ i količini od 40 miliona barela nafte dnevno Pretpostavimo da dođe do smanjenja funkcije ponude ulijevo sa funkcije S0 na S1 Na grafiku nova funkcija ponude S1 presijeca funkciju tražnje D1 pri cijeni od 30$ po barelu i pri količini od 23 miliona barela dnevno U kraćem vremenskom periodu OPEC može smanjiti ponudu i na taj način zbog relativne neelastičnosti funkcije tražnje zaraditi dodatni ukupan prihod

11

62

56

40

31

22

19

17

15

15

14

12

0 20 40 60 80

Tanzanija

Indija

Korea

Grčka

Izrael

Japan

Francuska

Njemačka

Engleska

Kanada

SAD

Procenat potrošnje dohotka na hranu

Mikroekonomija 2012

Na grafiku sa funkcijom tražnje D ista funkcija ponude povećava cijenu na 15$ po barelu i smanjuje ravnotežnu količinu na 15 miliona barela nafte dnevno

UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Kao što često koristimo cjenovnu elastičnost tražnje također je nekada važno da znamo kako promjena cijena drugih proizvoda utječe na tražnju za našim proizvodima Uzmimo situaciju u automobilskoj industriji Svakako da porast cijena nafte na svjetskom tržištu dovodi do smanjenja tražnje za automobilima sa velikom potrošnjom goriva Također veliki porast cijena željeza i betona dovodi do većih troškova izgradnje novih stanova a samim time i do povećanja krajnjih cijena Ovo dalje dovodi do opadanja tražnje za novim stanovima dok se istovremeno povećava tražnja za korištenim stanovima Dakle koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y Računa se po sljedećoj formuli

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Za neke proizvode je važan nivo dohotka kao odrednica tražnje za njim To je npr tražnja za korištenjem usluga gradskog saobraćaja tražnja sa hamburgerima i drugom hranom niskog kvaliteta tražnja za odjećom koja nema poznatu robnu marku tražnja za automobilskim gumama lošeg kvaliteta itd Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

12

UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y Računa se po sljedećoj formuli

pxEy gt 0 - supstituti pxEy lt 0 - komplementi pxEy = 0 - neovisna dobra

lt

dQy

Qy

dpx

px

gt 0 pxEy =

Mikroekonomija 2012

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

U zavisnosti od veličine koeficijenta imamo različite vrste proizvoda

gt lt IEx = 0

promjena u obimu Qx promjena u veličini I

IEx lt 0

IEx gt 0

0 lt IEx lt 1

IEx gt 1

- Sredstva nužna za život

- Sredstva luksuzne potrošnje

- Inferiorna dobra

- Superiorna dobra

Superiorni proizvodi i usluge su oni proizvodi za kojima tražnja generalno raste kako raste dohodak stanovništva bez obzira na nivo porasta Npr tražnja za turističkim putovanjima direktno zavisi od ličnih primanja osoba Također tražnja za kvalitetnom i udobnom kožnom obućom raste sa porastom dohotka stanovništva Sredstva luksuzne potrošnje su oni proizvodi i usluge za kojima tražnja raste mnogo brže od porasta samog dohotka stanovništva Npr kupovinu skupih i udobnih automobila prevoz avionom spavanje u ekskluzivnom hotelu sa 5 zvjezdica itd Inferiorni proizvodi su oni proizvodi za kojim tražnja generalno opada kako raste prosječan dohodak potrošača (npr javni prevoz jeftina odjeća koja nema prepoznatljivu tržišnu marku kupovina u pekarama i sl)FAKTORI KOJI UTJEČU NA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Da bismo mogli uspješno predvidjeti koeficijent elastičnosti tražnje za našim proizvodima i uslugama potrebno je da znamo od kojih faktora zavise ovi koeficijenti Ovdje su dati osnovni faktori mada pojedini proizvodi mogu imati i neke dodatne1 Postojanje dobrih supstituta (kao što su deterdžent i benzin)2 Broj mogućih upotreba proizvoda (npr plastika)3 Stepen neophodnosti dobra (so mlijeko stan)4 Udio proizvoda u dohotku potrošača (npr novine i TV)5 Očekivanja o budućem kretanju cijena (praćenje stope inflacije)6 Vrijeme (lakši pronalazak supstituta ukusi potrošača se mijenjaju raste dohodak potrošača raste informiranost potrošača raste broj mogućih upotreba)Generalno možemo navesti klasifikaciju u tri dijela prema veličini koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje To su slučajevi gdje je koeficijent veći od jedan približno jednak jedan i manji od jedanVisoki koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed gt 1)a) Metaloprerađivačka i elektroindustrijab) porculan i proizvodi od staklac) namještajd) igre na srećuJedinični koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed asymp 1)a) nafta i naftni derivatib) transportne uslugeNeelastična tražnja (Ed lt 1)a) potrošnja struje u domaćinstvub) zdravstveno osiguranjec) lični dokumenti

13

Mikroekonomija 2012

d) lijekovi

ELASTIČNOST PONUDEElastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena promijeni Ona se računa preko sljedeće formuleElastičnost ponude = promjene cijene promjene ponuđene količineUkoliko se radi o u promjenama koje nisu infinitezimalne veličine tada koristimo formulu

S obzirom na to da ovdje ne postoji problem sa negativnim veličinama u formulu se ne dodaje minus kao kod cjenovne elastičnosti tražnje Postoje dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude Ako se ponuđena količina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene tada je funkcija ponude vertikalna i elastičnost ponude je 0 Ponuda je savršeno neelastična U drugom slučaju ako postoji cijena po kojoj su ponuđači spremni ponuditi bilo koju količinu koja se traži na tržištu funkcija ponude je horizontalna i elastičnost ponude je beskonačna Ponuda je perfektno elastična Primjer za prvi slučaj je ponuda umjetničkih djela i određenih antikviteta Bez obzira na cijenu koja se formira moguće je ponuditi samo po jedan primjerak takvih proizvoda Stoga porast tražnje dovodi samo do porasta cijene ali ne i do porasta ponude Primjer za drugi slučaj jeste kada se na tržištu formira cijena električne energije Ona se formira pod utjecajem ponude i tražnje Ponudu čine proizvođači bez obzira da li se radi o proizvodnji iz termoelektrana hidroelektrana ili nuklearnih elektrana Proizvodnja iz termoelektrana ima najviši trošak proizvodnje a iz hidroelektrana najniži Stoga kada se formira tržišna cijena ona je značajno viša od troškova proizvodnje nuklearne elektrane i cijene po kojoj bi one mogle je prodavati Pri toj cijeni nuklearne elektrane će ponuditi količinu električne energije koliku god mogu proizvesti U tom slučaju je funkcija ponude električne energije proizvođača koji posjeduje nuklearnu elektranu savršeno elastična Elastičnost ponude zavisi od

Mogućnosti zamjene faktora proizvodnje Vremenskog perioda

Mogućnost zamjene faktora proizvodnjeNeki proizvodi i usluge su proizvedene korištenjem jedinstvenih i rijetkih faktora proizvodnje Ovi proizvodi imaju malu ili nultu elastičnost ponude Drugi proizvodi i usluge koji su proizvedeni korištenjem faktora za proizvodnju koji se mogu upotrijebiti za proizvodnju drugih vrsta proizvoda imaju visok stepen elastičnostiZAVISNOST PONUDE OD VREMENSKOG PERIODADa bismo objasnili kako vremenski period utječe na ponudu nekog proizvoda ili usluge potrebno je razgraničiti tri vremenska perioda To su

Trenutni rok Kratki rok Dugi rok

Trenutni rok se definiše kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne može doći do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje (fiksni faktori su tehnologija zgrade postrojenja itd dok su varijabilni rad kapital itd)Kada cijena nekog dobra raste ili opada funkcija ponude u trenutnom roku ostaje nepromijenjena ali cijena prati promjenu tražnje Ako tražnja za nekim proizvodom poraste tada i ravnotežna cijena raste ili ako tražnja opada tada i ravnotežna cijena opadaPrimjeri ovakvih dobara su voće i povrće Ovi proizvodi imaju perfektno neelastičnu funkciju ponude u trenutnom vremenskom periodu (vertikalnu funkciju ponude) Ne može se voće ili povrće u toku jednog dana ili jednog sata proizvesti Isto tako se može uzeti za primjer količine ulovljene ribe koja se u toku jednog dana prodaje na gradskoj tržnici To je tako

14

Mikroekonomija 2012

kratko vremensko razdoblje da ribari nemaju vremena ići na pučinu po novi ulov Ako je tražnja tog dana velika cijena će biti viša nego prethodnog dana Kratki rok je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećati obim angažovanja varijabilnih inputa u prvom redu rada Kratki rok u slučaju prethodno navedenog primjera ulova ribe bi bilo ono vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da se može pronaći izaposliti još nekoliko ribara ili da se eventualno iznajmi još nekoliko brodova Da bi povećali output preduzeća u kratkom roku obično prvo traže od svojih zaposlenih da radeprekovremeno a zatim zaposle i još nekoliko novih radnika Isto tako ukoliko preduzeća žele da smanje svoj output prvo smanje radnicima broj radnih sati a zatim pođu i otpuštati neke radnike U kratkom roku preduzeća nemaju vremena da se u potpunosti prilagode uslovima na tržištu nego samo djelimično Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete U dugom roku se preduzeće u potpunosti prilagođava nastalim promjenama na tržištu U slučaju da povećana tražnja za ribom na tržištu potraje duže vrijeme ribari će odlučiti da kupe novi brod i nove mreže te možda da pronađu novi način ulova ribe Oni također mogu i da otvore vlastite ribnjake U slučaju uzgoja narandži dugi rok traje oko 15 godina To je vrijeme potrebno da bi novozasađene plantaže dostigle svoju zrelost i da mogu davati plodove

TEORIJE PONAŠANJA POTROŠAČAKada razmišljamo o tome kako se ponašaju potrošači onda generalno možemo zaključiti da seneki potrošači ponašaju vrlo racionalno a drugi veoma neracionalno Postoje dvije vrste teorija koje pokušavaju dati odgovor na pitanje od čega zavisi vrijednost nekog proizvoda ili usluge To su Teorija radne vrijednosti i Teorija subjektivne vrijednosti Prva tvrdida je vrijednost proizvoda određena količinom rada koji je utrošen za proizvodnju tog proizvoda ili usluge a druga tvrdi da je lična vrijednost za svakog kupca ta koja opredjeljuje vrijednost proizvodaTEORIJA GRANIČNE KORISNOSTIPristalice ove teorije su zastupali ideju da je moguće egzaktno utvrditi koliko korisnosti potrošaču donosi potrošnja svakog dobra Iznos korisnosti su mjerili UTILIMAVrijednost robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca Prema ovoj teoriji potrebno je posebno posmatrati ukupnu korisnost proizvoda i graničnu korisnost proizvodaTU = Ukupna korisnost koju dobiju potrošači potrošnjom određenog broja proizvodaMU = Granična korisnost proizvoda- iznos korisnosti koju dobije potrošač korištenjem zadnje jedinice proizvodaU sklopu ove teorije spominju se i dva Gossenova zakona Prvi Gossenov zakon govori opromjeni korisnosti jednog dobra na različitim stepenima zadovoljenja potreba Što kupci imaju više nekog proizvoda dodatna jedinica proizvoda vrijedi kupcu sve manje Nakonodređenog broja komada proizvoda vrijednost dodatne jedinice proizvoda postaje negativna (tj MU = negativna vrijednost) Drugi Gossenov zakon pokazuje kako se po skali intenzivnosti potreba redom zadovoljavaju razne potrebe Prvo zadovoljavamo urgentne potrebe (kao što su potrebe za hranom ili vodom) a zatim nakon što do određenog nivoa zadovoljimo ovu vrstu egzistencijalnih potreba prelazimo na zadovoljenje ostalih (npr potrebe za određenim kulturnim sadržajima sportom luksuznim proizvodima itd) Na narednim graficima je prikazano kretanje ukupne i granične korisnosti proizvoda Q pri različitom obimu potrošnje tog proizvoda Na grafiku 38 primjećujemo da ukupna korisnost

15

Mikroekonomija 2012

raste po opadajućoj stopi do određenog nivoa (do 5 jedinice proizvoda) a zatim počinje da opada Na drugom grafiku je prikazano kretanje granične korisnosti koja poslije konzumiranja 5 jedninice proizvoda postaje negativna

Ukoliko postoji mnogo više proizvoda koje potrošač može kupiti postavlja se pitanje kako odrediti pojedine količine Jedan od načina jeste da se uporede odnosi granične korisnosti koje dobije potrošač od potrošnje određenog proizvoda sa cijenom tog proizvoda Ukupna korisnost pri datom iznosu potrošenog dohotka je maksimizirana kada je granična korisnost po potrošenoj KM za sveproizvode jednaka odnosno kada je

Gdje je n broj proizvoda a granična korisnost Konvertibilne marke po njenoj cijeni je jednaka 1 Ova teorija će nam pomoći da shvatimo zašto voda koja iako veoma važna za život ima tako nisku prodajnu cijenu dok zlato i dijamanti (iako mnogo manje važni za život čovjeka) imaju tako visoku cijenu Ovakva situacija može biti objašnjena na sljedeći način Dobijanje dodatne jedinice dijamanata ili zlata je veoma skupo (veliki troškovi ispitivanja nalazišta skupi tehnološki procesi itd) S obzirom da se cijena cjelokupnog dobra određuje na osnovu troškova zadnje proizvedene jedinice proizvoda proizilazi da je cijena dijamanata visoka Sa druge strane troškovi dobijanja dodatnog litra vode su niski pa je i cijena vode na tržištu niskaTEORIJA INDIFERENCIJENeka osoba je indiferentna ako se ne može odlučiti koji proizvod više voli od dva ili više ponuđenih Ukoliko više volimo neke proizvode u odnosu na druge tada kažemo da određeni proizvod preferiramo Što je kriva indiferencije dalje od koordinatnog početka korisnost koju

predstavlja je veća i obrnuto Krive indiferencije imaju sljedeće osobine 1 Opadaju slijeva udesno (negativnog su nagiba)2 Konveksne (ispupčene) su prema ishodištu3 Nikad se ne sijekuSa grafika se vidi da ukoliko potrošač želi da poveća potrošnju nekog dobra mora da smanjipotrošnju drugog Ovakva pojava se naziva ldquogranična stopa supstitucijerdquo Prema teoriji postoji beskonačno krivih indiferencije u koordinatnom sistemu a sve zajedno

16

Odjeća

Hrana

Kriva indiferencije

10 2 3 4 5 6

3

2

1

4

5

6

0

Odjeća

TU10

5

1 62 3 4 50 Q

MU5

0 1 2 3 4 Q5

MU1

p1

=MU 2

p2

=MU 3

p3

= =MU n

pn

=MU I=1

Mikroekonomija 2012

predstavljaju mapu krivih indiferencije Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X a da bi zadržao isti nivo korisnostiGranična stopa supstitucije se računa po formuli

Minus ispred razlomka pokazuje da jedno dobro moramo smanjiti da bismo drugo povećali

OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVACU prethodnim izlaganjima u vezi sa teorijom indiferencije nismo ništa govorili o iznosu dohotka kojim raspolaže potrošač kao ni o cijenama pojedinih proizvoda Ukoliko pretpostavimo da je cijena proizvoda ldquoXrdquo -px a cijena proizvoda ldquoYrdquo - py tada za datiiznos dohotka (I) kojim raspolaže potrošač može kupiti određenu kombinaciju dobara Ukoliko samo kupuje proizvod ldquoXrdquo tada može kupiti (Ipx) proizvoda Na sličan način ukoliko potrošač želi kupiti samo proizvod ldquoYrdquo tada može kupiti (I Py) proizvoda ldquoYrdquoKada na grafiku spojimo ove dvije tačke dobijamo tzv Budžetski pravac koji nam pokazuje kombinacije dobara koje može kupiti potrošač s tim da cijeli iznos dohotka potroši Dio površine između budžetskog pravca i koordinatnih osa predstavlja tzv Budžetsko polje Nakon kupovine kombinacije dobara koje su u budžetskom polju potrošaču ostaje jedan dio dohotka nepotrošen dok kombinaciju proizvoda izvan budžetskog pravca kupac ne može kupiti jer nema dovoljno dohotka S obzirom da je Xbullpx+Ybullpy = I odavde se može izračunati oblik funkcije budžetskog pravca u obliku

gdje je koeficijent nagiba funkcije tražnje

Ukoliko dođe do povećanja dohotka potrošača budžetski pravac se paralelnopomjera udesno i obrnuto ndash ukoliko se smanji dohodak potrošača budžetski pravacse pomjera paralelno ulijevo

17

Odjeća

Hrana

0

Odjeća

Hrana

0

A

(IPx)

(IPx)

(IP

y)

(IPy)

X

YMRS yx

Knjiga (IPx) = 10

Cipele(I Py) = 8

Budžetski

pravac

0

Budžetsko polje

minuspx

p y

Y=minuspx

p y

sdotX+ Ip y

Mikroekonomija 2012

Da bismo sada odredili ravnotežu potrošača prikažimo na grafiku i krive indiferencije i krivu budžetskog pravca U tački gdje budžetski pravac tangira neku od krivih indiferencije je ravnoteža potrošača odnosno uz dati dohodak on ne može dobiti viši nivo korisnosti

Teorija indiferencije se može koristiti kod rješavanja određenih ekonomskih problema Jedan od problema sa kojima se susreću ekonomisti jeste kako kupci reaguju na povećanje cijene nekogproizvoda Oni obično smanjuju potrošnju tog proizvoda ili usluge ali se postavlja pitanje zbog čegaEkonomisti su utvrdili da postoje dva osnovna razloga Prvi razlog je što su kupci zbog porasta cijena realno siromašniji ukoliko nije porastao i njihov dohodak On se naziva efekat dohotka Drugi je razlog to što kupci skuplji proizvod zamjenjuju jeftinijim a koji može na sličan ili identičan način zadovoljiti istu potrebu On se naziva efekat supstitucije Prema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke I na y osi U tom slučaju početna tačka

ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B Međutim s obzirom da je kupac sada siromašniji (jer mu se nije istovremeno povećao dohodak da bismo mogli utvrditi koliko kupac stvarno manje zamjenjuje skuplji proizvod jeftinijim) potrebno je da kupcu namirimo iznos sredstava za koji je on postao siromašniji To ćemo učiniti tako što ćemo ga ponovo vratiti na istu krivu indiferencije U2 gdje se nalazila početna ravnoteža Nova tačka ravnoteže će biti tačka C Horizontalna udaljenost između tačaka B i C predstavlja efekat dohotka a horizontalna udaljenost između tačaka A i C predstavlja efekat supstitucijeHicksova metoda ima jedan nedostatak a to je što ona može posmatrati samo dva proizvodaistovremeno Stoga je Slutsky pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara Postupak razdvajanje je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH Razlika je u tome što mi kupcu kompenziramo iznos za koji je on realno siromašniji ali tako da on može ponovo kupiti istu korpu dobara odnosno da se vrati ponovo u tačku A Pošto pravac JK ima veći nagib od pravca IG on siječe udaljeniju krivu indiferencije U3 Taj iznos koji smo kompenzirali kupcu predstavlja efekat dohotka a pomjeranje sa tačke A u tačku C predstavlja efekat supstitucije

TEORIJA PROIZVODNJEU proizvodnji angažujemo veliki broj faktora proizvodnje (najčešće su to rad kapital sirovine energiju zemljište mašine znanje itd) Preko proizvodnje određenih roba i usluga preduzeća ostvaruju svoj osnovni cilj profitabilno poslovanje Nekada pojedina preduzeća stavljaju u prvi plan neke druge ciljeve kao što su maksimiziranje prihoda minimiziranje troškova pa čak i da imaju gdje zaposliti svoju porodicu no ono što mora biti cilj svakog preduzeća jeste ostvarivanje profita Svi ostali ciljevi moraju u hijerarhiji biti niži Stoga je potrebno analizirati elemente proizvodnje te ukazati na njene osnovne karakteristike a koje dovode do maksimiziranja profita preduzeća U toku proizvodnje se koriste određeni fiksni i varijabilni inputi Fiksni inputi su između ostalog mašine zemljište zgrade itd Varijabilni inputi su npr materijal koji se koristi u direktnoj proizvodnji radna snaga električna energije itd Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u

18

E4

5H

ran a

Od

jeć

a

U 4 U 3

U 2U 1

0

Mikroekonomija 2012

proizvodnji i maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji U opštem obliku proizvodna funkcija se može predstaviti kaoq = f(xyz ) gdje su xyz q gt 0 i predstavljaju inpute u procesu proizvodnje Obično tih inputa ima veliki broj i za svaku proizvodnju su drugačiji U analizi proizvodnje razlikujemo tri funkcije prinosa u odnosu na angažovane inpute To su- Funkcija rastućih prinosa- Funkcija konstantnih prinosa- Funkcija opadajućih prinosaKod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputarezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi A ako angažujemo dva faktora proizvodnje (rad i kapital) tada zaključujemo sljedećeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a i ukupna proizvodnje se poveća za 50tada se radi o funkciji konstantnog prinosa s obzirom na obim proizvodnjeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 30tada se radi od funkciji opadajućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje iAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 70tada se radi od funkciji rastućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnjeKod funkcije konstantnih prinosa povećanje angažovanja novih inputa i povećanje rezultirajućeg outputa je ravnomjerno Ovakva situacija pokazuje da već postoji određena zasićenost proizvodnje sa tim inputom U ovakvoj situaciji bi trebalo razmišljati da se poveća fiksni kapacitet preduzeća kako bi se ponovo otvorila mogućnost pojavljivanja rastućih prinosa Matematički se funkcija proizvodnje može predstaviti na sljedeći načinf(ax ay) = anq agt0Ako je n=1 radi se o konstantnim prinosima (linearno homogena funkcija)Ako je nlt1 o opadajućim prinosima iAko je ngt1 o rastućim prinosimaOpći (prošireni) matematički oblik funkcije proizvodnje je Y=f(LKRSvγ)gdje je L-rad K-kapital R-sirovine S-zemlja v-prinosi y-parametar efikasnosti Na nekim grafikima oznake X i Y pokazuju dva različita proizvodna faktora proizvodnje bez obzira o kojim faktorima je stvarno riječ Postojanje opadajućih prinosa je najnepovoljnije za preduzeća Angažovanje novih inputa dovodi do ispodproporcionalnog smanjenja rezultirajućeg outputaKratki i dugi vremenski periodU kratkom vremenskom periodu neki proizvodni faktori su fiksni a neki varijabilni No u dugom vremenskom periodu svi proizvodni faktori su varijabilni Čak je i tehnologija koja je fiksna u kratkom roku u dugom roku varijabilnaUkupni prosječni i granični fizički proizvod

19

Mikroekonomija 2012

MPx MPgt0MP raste

MPgt0MP opada

MPlt0MP opada

MPlt0MP raste

APx APltMPAP raste

AP=MPAP=max

APgtMPAP opada

TPx TP raste ubrzano

TP raste usporeno TP opada ubrzano

TP opada usporeno

Crvena linija na grafiku 50 pokazuje funkciju ukupnog fizičkog proizvoda On raste do određenog nivoa a nakon toga opada do nule Sa grafika vidimo sljedeće kada je granični fizički proizvod jednak nuli tada je ukupni fizički proizvod maksimalan Nakon tačke C ukupni fizički proizvod počinje opadati a granični proizvod postaje negativanZelena linija na grafiku predstavlja prosječan fizički proizvod On također ima područje rasta i područje u kome opada Dok god je granični fizički proizvod veći od prosječnog prosječni ima tendenciju rasta Postavlja se pitanje u kojoj zoni je proizvodnja poželjna i pri kojem obimu poslovanja je proizvodnja optimalna Preduzeća obično proizvode u prve dvije zone iako se može reći da je najčešći slučaj da preduzeća proizvode u II zoni Na neki način optimum proizvodnje bi bio u tački gdje je ukupna proizvodnja maksimalnaProces proizvodnje predstavlja kombinaciju faktora potrebnih da se proizvede jedinica nekog proizvoda Da bismo mogli izvesti određene zaključke o proizvodnom procesu a jednostavnosti radi obično se posmatraju samo dva faktora proizvodnje - rad i kapital Naravno ni drugi faktori proizvodnje nisu ništa manje važni tehnologija i energija na primjer Prepostavimo da neki proizvod možemo proizvesti sljedećim kombinacijama rada i kapitala Ekonomistima je važno da utvrde koji proizvodni proces je najjefitiniji kako bi mogli imati što niže troškove proizvodnje a samim time i što veći iznos profitaProizvodna funkcija se može prikazati u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom prostoru gdje od broja i količine angažovanih faktora ovisi i nivo ukupne proizvodnje Na grafiku 51 je dat prikaz kretanja ukupne proizvodnje (Y) u zavisnosti od količine angažovanog faktora rada (L) Sa grafika se vidi da ukupna proizvodnja ima određeni rast maksimum a nakon određenog nivoa angažovanosti proizvodnog faktora počinje opadati

20

Mikroekonomija 2012

Ukoliko se u procesu proizvodjne angažuju dva proizvodna faktora recimo rad i kapital tada se ukupna proizvodnja može predstaviti u trodimenzionalnom obliku kao što je prikazano na grafiku 52 Sa grafika je vidljivo da je obim proizvodnje predstavljen vertikalno dok su faktori proizvodnje (rad i kapital) predstavljeni u horizontalnoj ravni Navedene kružne linije predstavljaju izokvante koja pokazuju da se uz različitu kombinaciju faktora rada i kapitala može dobiti isti nivo proizvodnje Osjenčena površina na grafiku predstavlja zonu u kojoj je sa ekonomskog stanovišta opravdano proizvoditi Izvan te površine se resursi ne koriste racionalno jer dolazi do njihovog rasipanjaPovećava se količina upotrijebljenog rada i kapitala a to ne rezultira proporcionalnom povećanju proizvodnje U nastavku ćemo detaljnije analizirati ovu površinu U ovom slučaju korištenjem samo jednog proizvodnog faktora ukupna proizvodnje je jednaka nuli Ne možete ništa napraviti samo sa kapitalom da bi se nešto proizvelo pored novca potreban je i rad

Sa prethodnih grafika je vidljivo da preduzeća imaju određeno područje u kome se proizvodnja može odvijati a da to rezultira maksimalnom efikasnošću korištenja proizvodnih inputa U razgovoru sa direktorom jednog preduzeća saznao sam da je jedan od problema sa kojima se preduzeće suočava to što ima previše zaposlenih radnika u proizvodnim prostorijama Rad u pogonu gotovo da nije bio moguć zbog dvostruko većeg broja radnika od optimalnog koji može raditi u prostorijama gdje se nalaze mašine To je značajno usporilo proizvodni proces dešavale su se česte greške na proizvodima a i zbog gužve nisu mogli propisno odlagati gotove proizvode Sve to skupa je dovelo do niske produktivnosti rada i veoma loših međuljudskih odnosa među zaposlenim Zbog toga se u procesu proizvodnje

21

Mikroekonomija 2012

mora voditi računa o uskim grlima u proizvodnji i na vrijeme planirati povećanje fiksnih faktora koji mogu postati kočnica rastu preduzeća U kratkom roku jemoguće povećavati proizvodnju samo dodatnim angažovanjem varijabilnih inputa kao što su radna snaga energija sirovine itd dok je u dugom vremenskom periodu moguće povećavati i fiksne kapacitete Prosječan fizički proizvod (grafik 56) je količnik ukupnog outputa sa angažovanim varijabilnim faktorom proizvodnje Možemo ga izračunati kao tangens ugla(nagib) radijus vektora povučenog iz koordinatnog početka na odabranu tačku ukupnog proizvoda ili preko formule APx = TPx Vi Granični fizički proizvod predstavlja prirast ukupnog proizvoda angažovanjem dodatne jedinice varijabilnog inputa

Grafikon 56

Možemo ga izračunati putem prethodne formule ili tangensom ugla što ga zatvara tangenta sakoordinatnim početkom Što je strmiji nagib tangente granični fizički proizvod je veći Predstavljen je na grafiku 57

Zakon opadajućih prinosaZakon opadajućih prinosa kaže da ukoliko se utrošak jednog faktora sukcesivno povećava u jednakim količinama a utrošci ostalih faktora ostaju isti ldquoiza neke tačkerdquo rezultirajući prirasti proizvoda će se početi smanjivati On važi kada je1 Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se2 Utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan

22

T nminusT nminus1

XnminusX nminus1

= ΔTPΔX

=MP

Mikroekonomija 2012

3 Postoji mogućnost variranja jednog ili više faktora4 ldquoIza neke tačkerdquo odnosno iza uobičajenog utroška

Izokvanta predstavlja pokazatelj za identifikaciju svih mogućih alternativnih kombinacija količina utrošaka datih faktora proizvodnje što su tehnički kadre proizvesti output istog nivoa Ona je predstavljena linijom na grafiku koja opada slijeva udesno Na primjer uz različite kombinacije mašina i zaposlenih možemo proizvesti isti proizvod

Ekonomisti nastoje da utvrde koja od ovih alternativa imaju najmanje troškove implementacije U koordinatnom početku postoji beskonačno izokvanti Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka ona pokazuje veći obim proizvodnje Na grafiku 59 je dat prikaz nekoliko izokvanti u koordinatnom sistemu Izokvante se ne mogu sjeći jer bi u tom slučaju uz istu kombinaciju proizvodnih inputa bilo moguće proizesti različit nivo outputa

Za izokvantu je karakteristična granična stopa supstitucije (grafik 60) Ona pokazuje da ukoliko želimo povećati korištenje određenog proizvodnog inputa uz zadržavanje istog nivoa proizvodnje drugi proizvodni input mora biti smanjen u određenoj mjeri Ona seračuna se preko formule

Minus u formuli pokazuje da ako povećamo potrošnju jednog inputa potrošnju drugog moramo smanjiti Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno Što manje imamo resursa X sve smo manje spremni da gadodatno mijenjamo za resurs Y kojeg imamo sve više Suviše velika zaposlenost jednog faktora pri datoj tehnologiji izaziva više gubitka nego dobitaka

23

party

partx

Y

X

MRS yx=minuspart ypart x

Mikroekonomija 2012

S obzirom da su izokvante kružne linije relevantnopodručje proizvodnje je samo u prvom kvadrantukoordinatnog sistema Tačke u kojima nagibi izokvantiimaju vrijednost nula povežemo jednom linijom idobijemo bdquoLiniju grebena proizvodne površineldquo (područjeOMO na grafiku 61) Izvan ovog područja nije opravdanoproizvoditi jer nastaje rasipanje resursa

Da bi se mogla odrediti optimalna kombinacija faktora proizvodnje koja daje rezultirajući poželjni output potrebno je imati informacije o tome sa kojim novčanim sredstvima preduzeća raspolaže Kada znamo na koje načine možemo proizvesti isti output onda u analizu uvodimo i troškove da vidimo Koja kombinacija faktora najmanje košta Odgovor na to pitanje daje izotroškovni pravac Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje uz jednaki novčani izdatak Jednačina tog pravca glasi px bull qx + py bull qy =TC

Odnosno ako se riješi po qy imamo

Gdje su qx i qy količine koje preduzeće kupuje a px i py cijene po kojima plaća pojedine faktore U koordinatnom sistemu može postojati beskonačno različitih budžetskih pravaca kao što može uslovno rečeno postojati beskonačno različitih budžeta za različite proizvodnje Što je veći iznos budžeta kojeg preduzeće može potrošiti na nabavku faktoraproizvodnje to je izotroškovni pravac više udaljen od koordinatnog početka Odnos između cijena na X i na Y osi predstavlja nagib izotroškovnog pravca Da bi se mogla odrediti ravnotežna pozicija preduzeća u procesu proizvodnje potrebno je uporediti izotroškovni pravac sa izokvantama U tački u kojoj je izotroškovni pravac tangenta na izokvantu preduzeće je u ravnoteži i ima optimalnu kombinaciju

proizvodnje datog nivoa outputaU ravnoteži postoji jednakost

Odnos graničnog fizičkog proizvoda svakog faktora proizvodnje i njegove cijene je jednak Na grafiku64 je pokazano da je u tački E optimalna kombinacija angažmana rada i kapitala uz pomoć kojih seostvaruje proizvodnja od 50 komada proizvoda

Ako se posmatraju ravnoteže u dužem vremenskom periodu dobijemo putanju ekspanzijepreduzeća jer preduzeće stalno nastoji da bude racionalno i da uz najmanje troškova proizvede planirane količine outputa Putanje ekspanzije u dugom roku je prikazana na grafiku 65 i predstavljena je zelenom

24

q y=minusp x

p y

qx+TCpy

MPx

p y

=MP y

p y

Mikroekonomija 2012

Važno je napomenuti kako tehnološke promjene utječu na izokvante preduzeća Tehnološkepromjene su u vidu inovacija novih proizvoda novih izvora energije novih i boljih materijala (nproptička vlakna) prihvatljivijih tehnoloških procesa itd Tehnološke promjene i unapređenja smanjuju potrebe za resursima a istovremeno zadržavaju nivo proizvodnje na istom nivou Na grafiku 66 je dato pomjeranje izokvanti nastalo kao rezultat tehnoloških unapređenja Pri svim obimima korištenja smanjuje se angažovanje potrebnih resursa bez promjene rezultirajućeg nivoa proizvodnje U jednoj ekonomiji je potrebno vrštiti stalna unapređenja kako bi se oskudni resursi štedjeli i što bolje iskoristili za proizvodnju neophodnih proizvoda i usluga

TEORIJA TROŠKOVATroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje Svako preduzeće ima drugačiju strukturu troškova koja se razlikuje zavisno od vrste i veličine preduzeća područja na kome preduzeće posluje organizacije broja zaposlenih itd Kako faktori koji se angažuju u procesu proizvodnje mogu biti fiksni i varijabilni tako i troškovi u preduzeću mogu biti fiksni i varijabilni Razlikujemo troškove u kratkom i dugom vremenskom periodu Ova podjela proizilazi iz činjenice da su u kratkom vremenskom periodu neki inputi u proizvodnji fiksni a neki varijabilni dok su u dugom vremenskom periodu svi inputi u proizvodnji varijabilni Zbog toga su u dugom vremenskom periodu svi troškovi varijabilni Troškovi u dugom vremenskom periodu su planski troškovi i preduzeća nastoje da postignu strukturu troškova onakvu kakvu su planirali na početku razdoblja Troškovi nisu nepromjenjiva kategorija Oni se kontinuirano mijenjaju u zavisnosti od promjene poslovanja preduzeća i u zavisnosti od promjena količine ili cijene inputa Ukupne troškove u preduzeću dobijemo kada zbrojimo

izdatke za fiksne i varijabilne faktore ili

gdje je Xi iznos angažovanih inputa a Pi cijena svakog inputa Podsjetimo se definicije troškova koja kaže da bdquoTroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnjeldquo Troškovi se izražavaju u novčanim jedinicama (KM) Troškove možemo podijeliti na eksplicitne i implicitne U eksplicitne troškove spadaju svi onitroškovi koje možemo računovodstveno evidentirati tj

25

nTC = sum XiPi

i=1

Putanja ekspanzije

u dugom roku

Rad

Kapital

Q=15

Q1=15

0

Mikroekonomija 2012

troškovi plata radnika troškovi plaćene kamate troškovi amortizacija troškovi iznajmljivanja prostorija troškovi repromaterijala itd

Implicitni troškovi se definišu na sljedeći način Implicitni (oportunitetni) troškovi predstavljaju iznos koji bismo mogli ostvariti alternativnom upotrebom angažovanih resursa Na osnovu procjene saznajemo veličinu oportunitetnih troškova Oni su značajni pri donošenju poslovnih odluka jer preko njih utvrđujemo da li smo na najbolji način investirali i utrošili svoje resurse (novac vrijeme znanje itd) Zbog različitih vrsta troškova razlikujemo i različite vrste profita Tako možemo govoriti o poslovnom i ekonomskom profitu Također možemo govoriti i bruto i neto profitu Poslovni profit predstavlja razliku između svih ukupnih prihoda preduzeća i svih računovodstvenih troškova preduzeća Računovodstveni troškovi su samo oni troškovi za koje postoji dokumenat da je određeni iznos sredstava plaćen za nešto To je obično faktura onog ko je robu isporučio drugom preduzeću i koju je to drugo preduzeće obavezno platiti POSLOVNI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash EKSPLICITNI (RAČUNOVODSTVENI) TROŠKOVI Ekonomski profit je šira kategorija od poslovnog profita On se računa kao razlika između svih ukupnih prihoda preduzeća i zbira eksplicitnih (računovodstvenih) i implicitnih troškova Implicitni troškovi se nekada nazivaju i oportunitetni i u stvari pokazuju izgubljenu zaradu koju niste ostvarili zato što ste novac investirali negdje drugo a ne u tu konkretnu djelatnost Pošto smo novac mogli investirati u veoma mnogo projekata i iz njih ostvariti različite prihode onda se postavlja pitanje koji prihod predstavlja oportunitetni trošak Samo najveću od tih potencijalnih zarada koje niste ostvarilinazivamo oportunitetni trošak preduzećaEKONOMSKI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash (EKSPLICITNI + IMPLICITNI) TROŠKOVIPorez u preduzeću se obračunava samo na poslovni profit On se prikazuje u bilansu stanjapreduzeća28 Pored kategorije profita u literaturi nailazimo i na termin ekstraprofita On ima nekoliko sinonima no između njih u suštini ne postoji razlikaEkstraprofit = ekonomski profit = čisti profitEkstraprofit je višak profita koji preduzetniku ostaje nakon podmirivanja svih troškova i zarade prosječnog profita (prosječne dobiti) Prosječan profit je uključen u prosječne ukupne troškove preduzeća Prosječan profit (prosječna dobit normalni profit) je minimalna naknada koja može zadržati preduzetnikov novčani kapital i njegove preduzetničke sposobnosti i napore u datoj aktivnosti U mikroekonomskoj teoriji se razlikuju individualni i društveni troškovi proizvodnje Individualni troškovi proizvodnje su vezani za pojedinačno preduzeće (svi njegovi troškovi) Društveni troškovi proizvodnje predstavljaju sumu svih troškova u nekoj privredi s tim što su u ove troškove uključeni i troškovi koje imaju druga preduzeća zbog našeg poslovanja (troškovi zagađenja troškovi čišćenjatroškovi zaštite itd) Također susreću se termini bdquoEksterna ekonomijaldquo i bdquoEksterna disekonomijaldquo a koji su vezani za kategoriju troškova preduzeća Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova Postoje dva osnovna pristupa teoriji troškova preduzeća Postoje tzv bdquoTradicionalna teorija troškovaldquo i bdquoSavremena teorija troškovaldquo U nastavku ćemo dati prikaz svake od ove dvije vrste troškovaTradicionalna teorija troškovaKratkoročni troškovi

26

Mikroekonomija 2012

Po tradicionalnoj teoriji razlikujemo dugi i kratki rok a sve troškove dijelimo na ukupne fiksne i ukupne varijabilne troškove Oni se označavaju različitim oznakama ali je već usvojeno da se koriste oznake koje predstavljaju skraćenice od početnih engleskih riječi za troškove (akronime) Ukupni prosječni troškovi prosječni varijabilni troškovi i granični troškovi prema ovoj teoriji imaju oblik slova U Ukupni troškovi u kratkom roku se označavaju sa SRTC ili TC Ukupni troškovi dugog vremenskog perioda se označavaju sa LRTC ili LTC Obje varijante su ispravne Ukoliko se radi o prosječnim troškovima dodajemo slovo A tako da imamo SRATC i LRATC (odnosno SATC ili LATC) Ukupni troškovi u kratkom roku jednaki su zbiru ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova tj SRTC = FC + VCFiksni troškovi proizvodnje su onaj dio ukupnih troškova proizvodnje čija veličina ne ovisi o obimu proizvodnje Varijabilni troškovi su oni troškovi koji rastu sa povećanjem nivoa outputa U fiksne troškove spadaju1 troškovi anuiteti i kamate na zajmove preduzeća2 troškovi premije osiguranja3 troškovi amortizcija4 troškovi plate top menadžmenta5 troškovi zemljarina itdU varijabilne troškove spadaju1 troškovi pomoćnog materijala2 troškovi sirovina3 troškovi pogonske energije4 troškovi plata radnika itdVeličina varijabilnih troškova u odnosu na obim proizvodnje može rasti1048707 proporcionalno1048707 degresivno1048707 progresivnoProsječni ukupni troškovi (ATC) su ukupni troškovi proizvodnje obračunati na jedinicu ostvarene proizvodnje

Prosječni ukupni troškovi u preduzeću se dobiju kao zbir prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova tj SRATC = AVC + AFCProsječni fiksni troškovi se dobiju kada se ukupni fiksni troškovi podijele sa obimom proizvodnje Sa povećanjem proizvodnje oni konstantno opadaju

Prosječni varijabilni troškovi dobiju kada se ukupni varijabilni troškovi podijele sa obimom proizvodnje

Granični troškovi predstavljaju povećanje ukupnih troškova kada se proizvodnja poveća za jednu jedinicu Izračunavaju se preko formule

U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova pa se računaju po formuli

27

ATC=TCQ

AFC=TFCQ

AVC=TVCQ

MC=TC1minusTC

Q1minusQ= ΔTC

ΔQ

MC=VC1minusVC

Q1minusQ= ΔVC

ΔQ

Mikroekonomija 2012

Podsjetimo se da varijabilni troškovi imaju tri zone To su zona degresivnih proporcionalih i progresivnih troškova Kako su varijabilni troškovi sastavni dio ukupnih troškova i ukupni troškovi imaju tri zone Preduzeća nastoje proizvoditi onaj obim proizvodnje pri kojem su mu prosječni ukupni troškovi minimalni a ukupni troškovi se nalaze u zoni proporcionalnih troškova Tačka A se naziva bdquoPrag zakona o prinosimaldquoTačka B se naziva bdquoTačka zatvaranjaldquoTačka C se naziva bdquoTačka pokrićaldquoNavedene tri tačke pokazuju sljedećeTačka A pokazuje da se u toj tački minimiziraju granični troškovi U toj tački se iz zone rastućih prinosa prelazi u zonu opadajućih prinosa Zbog toga se ova tačka i naziva prag zakona o prinosimaTačka B pokazuje da su prosječni varijabilni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu niža od iznosa minimalnih prosječnih varijabilnih troškova preduzeće u dužem vremenskom periodu prestaje sa radom Ono ne može pri toj cijeni pokriti sve prosječne fiksne (a samim tim i troškove amortizacije) i dio prosječnih varijabilnih troškova Zbog toga preduzeće neće imati dovoljno sredstava da zamijeni postojeću dotrajalu tehnologiju kada se postojeća amortizira a ne može pokriti ni dio npr troškova plaća ili pogonske energijeTačka C se naziva tačka pokrića i pokazuje obim proizvodnje gdje su prosječni ukupni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu jednaka ovim minimalnim troškovima tada preduzeće ostvaruje samo prosječan profit Ako je cijena veća od minimuma prosječnih ukupnih troškova tada preduzeće ostvaruje ekstraprofit

Dugoročni troškoviU dugom roku su svi faktori proizvodnje varijabilni pa su zbog toga i svi troškovi u dugom roku varijabilni Funkcija dugoročnih troškova zavisi od

nivoa proizvodnje tehnologije cijene faktora

dok funkcija kratkoročnih troškova zavisi i od cijene fiksnih faktora Pretpostavimo da postoji pet različitih veličina preduzeća Tada ćemo imati i pet različitih krivihkratkoročnih prosječnih ukupnih troškova (SATC) predstavljenih na grafiku 71 sa optimalnim kapacitetima postrojenja Q1 Q2 Q3 Q4 i Q5

28

TC

QTC

TVC

TFC

TVC

TFC

Q

TFCQ

AFC ATC AVC MC M

C

ATC

AVC

AFC

Q

0

B

C

A

Mikroekonomija 2012

Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) pokazuje najmanji trošak proizvodnje pri određenom kapacitetu proizvodnje Ova kriva obuhvata-obavija kratkoročne prosječne ukupne troškove sa donje strane kratkoročnih troškova Sa grafika ćete primijetiti da nakon 4 obima proizvodnje minimum prosječnih ukupih troškova je na nešto višem nivou nego što je to bio prethodno Ovo nam pokazuje da se ne može beskonačno mnogo povećavati kapacitet proizvodnje a da to dovede do stalnog snižavanja minimuma prosječnih ukupnih troškova Razlozi prvenstveno leže i brzom povećanju troškova upravljanja velikimpreduzećem Trošak upravljanja po svom iznosu premašuju iznos u kome je smanjen prosječni fiksni trošak nastao zbog povećanja obima proizvodnje Zbog toga u zbiru prosječni ukupni trošak ima nešto veću vrijednost u svom minimumu

Za obim proizvodnje Qopt kažemo da je optimalna veličina postrojenja Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv Ekonomija obima a nakon njega disekonomija obima Ekonomija obima postoji samo do tačke Qopt odnosno troškovi u preduzeću opadaju samo do obima proizvodjne QoptSavremena teorija troškovaKratkoročni troškoviSavremena (moderna) teorija troškovakao i tradicionalna teorija razlikuje kratkoročne i dugoročne troškove Kratkoročni troškovi se također dijele na fiksne i varijabilne Osnovna razlika između ove dvije teorije jeste tzv Rezervni kapacitet Preduzeće ne gradi kapacitet koji je dovoljan za proizvodnju procijenjene količine prodaje nego gradi veći kapacitet zbog sezonskih oscilacija ili pretpostavke da će preduzeće u budućnosti rasti Uspostavljanjem rezervnog kapaciteta preduzeće postaje fleksibilnije i može lakše odgovoriti na povećanu tražnju na tržištu a i sam rast preduzeća je lakši kada postoji uspostavljena infrastruktura preduzeća Fiksni troškovi uključuju iste vrste troškova kao i kod tradicionalne teorije Grafički prosječni fiksni troškovi po savremenoj teoriji se mogu predstaviti na sljedeći način prosječni fiksni troškovi opadaju kako se povećava obim proizvodnje (plava linija na grafiku) Kada se preduzeće približi optimalnomiskorištavanju kapaciteta u upotrebu se pusti i rezervni kapacitet S obzirom da se amortizacija ne obračunava na stalna sredstva koja nisu puštena u rad nakon puštanja u

29

SATC

Q

LTC

Qo

pt

SRATC1 SRAT

C2 SRATC5

SRATC4

SRATC3

SATC

Q0

Q

1

Q

2

Q

3

Q

4

Q

5

Mikroekonomija 2012

upotrebu dolazi do skoka prosječnih fiksnih troškova Nakon daljeg povećanja proizvodnje prosječni fiksni troškovi (predstavljeni crvenom linijom) nastavljaju padati kao i prethodno Prosječni varijabilni troškovi po savremenoj teoriji uključuju također iste troškove kao i u tradicionalnoj teoriji stim što se njihovo kretanje razlikuje Sa grafika je vidljivo da prosječni varijabilni i granični troškovi imaju u rasponu rezervnog kapaciteta ravno dno koja pokazuje da ovi troškovi ostaju konstatni bez obzira na povećanje proizvodnje Stoga povećanje korištenja kapaciteta između nivoa X1 i X2 ne uzrokuje povećanje prosječnih troškova Preduzeća obično koriste kapacitet u rasponu između 23 i 34 uspostavljenog kapaciteta (što je na grafiku 73 bliže tački X2)( fali dva grafikona)Prosječni ukupni trošak se za svaki nivo proizvodnje dobiva sabiranjem prosječnih fiksnihprosječnih varijabilnih troškova i prosječnog profita preduzeća Po savremenoj teoriji kriva SATC konstantno opada do nivoa proizvodnje gdje se rezervni kapacitet iscrpljuje Ovo je predstavljeno na grafiku 74 Iznad tog nivoa proizvodnje prosječni ukupni troškovi počinju rasti Granični troškovi (MC) će sjeći krivu prosječnih troškova u njenom minimumu odnosno iza tačke A na grafiku

Dugoročni troškovibdquoDugoročni troškovi se dijele na troškove proizvodnje i troškove upravljanja Kako obim proizvodnje raste troškovi proizvodnje opadaju ali troškovi upravljanja rastu Međutim smanjenje troškova proizvodnje je obično veće od povećanja troškova upravljanja tako da ukupni troškovi opadaju Po savremenoj teoriji kriva ukupnih dugoročnih troškova ima oblik slova L a ne slova U Kriva se dobija na sljedeći način za svako kratkoročno razdoblje imamo krivu SRATC koja u sebi uključuje troškove proizvodnje administrativne troškovedruge fiksne troškove i normalni profit Krivu LAC dobijamo spajanjem tačaka na krivim SATCEmpirijske funkcije troškova32Funkcije troškova mogu se izraziti u u matematičkom obliku Postoje različiti oblici tih funkcijaTC = aq + cTC = aq2 + cTC = aq2 + bq +cTC = aq3 + bq2 + cq + d

U funkciji TC = aq2 + c parametar a predstavlja direktni trošak po jedinici proizvodnje dok parametar c predstavlja fiksne troškove Ako je direktni trošak proizvodnje 200 KM a fiksni 1000 KM tada je funkcija troškova TC = 200q + 1000 Ukoliko znamo funkciju ukupnih troškova na osnovu nje možemo izračunati i neke druge troškove npr ATC MC AFC itd

30

Q

C

MC

0

SAVC

MC

A

SATC

AFC

23 2

3 23

23

Q Output

C

LAC0

SATC1 SA

TC2 SATC3

SATC4

Mikroekonomija 2012

Iz prethodnog primjera TC = 200q + 1000 ukupne prosječne troškove dobijamo na sljedeći način

qq

q

q

TCATC

0001200

0001200

te funkcija ima oblik q

ATC0001

200

Funkcija graničnih troškova se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova tj

2000001200 qTCMC Što znači da su granični troškovi paralelni sa X-osom na nivou od 200 KM

31

Page 7: Mikroekonomija Moja Skripta

Mikroekonomija 2012

Za razliku od prethodne kategorije tražnja za sredstvima za potrošnju je vezana za krajnje kupce proizvoda Na primjer krajnji proizvodi su deterdžent za suđe televizori računari automobili itd Ova tražnja nije toliko osjetljiva na cijene ali značajan utjecaj na potrošnju ima reklamiranje proizvoda i sama njegova ambalaža te mjesto na kome se proizvod nudi krajnjem kupcuAutonomna i izvedena tražnjaTražnja za sredstvima za potrošnju predstavlja autonomnu tražnju dok je tražnja za sredstvima za proizvodnju izvedena tražnja Izvedena tražnja se izvodi iz tražnje kupaca finalnih proizvoda i na bazi nje se vrši projekcija izvedene tražnjeNužna trajna i luksuzna dobraKada govorimo o potrebama kupaca onda ćemo se kratko osvrnuti na nužna trajna i luksuzna dobra Nužna dobra zadovoljavaju fundamentalne potrebe Ona moraju imati karakteristike proizvoda koje je sigurno koristiti Na drugoj strani imamo trajna dobra To su dobra ili proizvodi koji se koriste duži niz godina kao npr kućanski aparati automobili namještaj itd Luksuzna dobra su posebna kategorija dobara Namijenjena su prvenstveno kupcima sa visokim primanjima To su proizvodi sa veoma dobrim mogućnostima i obično su multifunkcionalni Luksuzni proizvodi podrazumijevaju i visoku cijenu proizvoda ali i visok kvalitet Kupci nisu značajnije osjetljivi na povećanje cijene ovakvih proizvoda Posebna pažnja u ponudi ove kategorije proizvoda mora bitimdata izgledu proizvoda načinu isporuke prezentacije kvalitetu besprijekornom radu i sl PLAN POTROŠNJE

Plan potrošnje nam pomaže da se opredijelimo za kupovinu određenih proizvoda i usluga Pri procesu kupovine mi svjesno ili podsvjesno vodimo računa o nekoliko stvarisistemu potreba poznavanju svojstava određenih proizvoda nivou raspoloživog dohotkapostojećim cijenama našem predviđanju o budućim cijenama Svaki pojedinac i domaćinstvo u manjoj ili većoj mjeri razmatra ove faktore i pravi vlastiti plan potrošnje Domaćinstva to najčešće rade na mjesečnom nivou Pet osnovnih faktora su odlučujući a to su sistem potreba poznavanje svojstava robe od strane kupca nivo dohotka potrošača nivo postojećih cijena i pretpostavke o budućem kretanju cijena

IZVOĐENJE FUNKCIJE TRAŽNJELinearna funkcija ima sljedeći oblik

Linearna funkcija tražnje kao najjednostavnija funkcija tražnje ima sljedeći oblik

gdje je qx- količina potražnje za dobrom X a - potražnja pri cijeni jednakoj nuli b- nagib funkcije (dqx dpx) = tg α Px- cijena proizvoda UKUPNA TRŽIŠNA TRAŽNJAZa neke proizvode najznačajnija determinanta nije cijena proizvoda nego dohodak potrošaaa npr luksuzni parfemi javni gradski prevoz itd U tom slučaju opšti oblik funkcije tražnje u odnosu na dohodak je Qx = a Ib Gdje su a i b empirijski utvrđeni koeficijenti a I predstavlja nivo dohotka Potrebno je da su ispunjeni uslovi da je agt0 i bgt0 Ovu jednačinu je najlakše riješiti logaritmiranjem tj

7

qx = f (Px)

qx = a - bmiddotPx

Mikroekonomija 2012

log Qx = log a + bbulllog I Antilogaritmiranjem dobijemo ravnotežnu količinu pri datom nivou dohotka Ukoliko znamo matematički oblik funkcije tražnje možemo iz ovog oblika izračunati funkciju ukupnog prihoda preduzeća i funkciju graničnog prihoda preduzeća Ukupan prihod (Total Revenue) se dobije množenjem prodate količine proizvoda i cijene po kojoj su proizvodi prodati tj TR = q bull p gdje q predstavlja matematičku oblik funkcije tražnje Granični prihod (Engl Marginal Revenue) dobije se izračunavanjem prvog izvoda funkcije ukupnog prihoda odnosno MR = TRrsquoZAKONI TRAŽNJE

Zakoni tražnje nastoje dati odgovor na pitanje koji faktori određuju nivo tražnje svakog proizvodaprisutnog na tržištu Do sada su razvijena četiri opća zakona tražnje Najstariji od njih je Cournot-Marshallov zakon formulisan prije više od 150 godinaOvaj zakon tražnje kaže da je cijena proizvoda osnovna determinanta tražnje za tim proizvodom natržištu Iz ovog zakona se izvodi cjenovna elastičnost tražnje Predstavlja se na sljedeći načinCournot-Marshallov d = f(p) facute(p) lt 0 P = f-1(d)Drugi zakon tražnje je Walrasov opći zakon tražnje Warlas je pored cijene kao osnovne determinanteuveo i cijene drugih povezanih proizvoda sa tim proizvodom kao što su supstituti i komplementi Iznjega se izvodi unakrsna elastičnost tražnje a predstavlja seWarlasov d = f(px1 px2 pxn)Vremenom se pojavila i treća osnovna determinanta tražnje za nekim proizvodom a to je dohodakEkonomisti Hicks i Alen su zajedno formulisali treći opći zakon tražnje poznat kao Hiks-Alenov zakontražnje Iz ovog zakona se izvodi dohodovna elastičnost tražnjeHiks-Alenov d = f(px1 px2 pxn I)Vremenom je uočeno da se u osnovne determinante mora uključiti i vrijeme kao bitna odrednicatražnje Na taj način je tražnja dinamizirana a tzv Moore-Schultzov zakon tražnje je uključivao poredprethodne tri kategorije i kategoriju vremenaMoore-Schultzov d = f(px1 px2 pxn I t)IZNIMKE OD OPĆEG ZAKONA TRAŽNJE

Uočeno je da za neke proizvode ne vrijede opći zakoni tražnje nego da ti proizvodi predstavljajusvojevrsne izuzetke To su tzv Giffenova dobra proizvodi koji se kupuju iz snobizma te proizvodičija tražnja je podložna špekulacijama1 Giffenov paradoksPokazuje da tražnja za proizvodom raste ukoliko dolazi do povećanja cijene proizvoda na tržištuOvakav slučaj je primijećen još prije skoro 200 godina kod siromašnih stanovnika koji veliki procenatsvog dohotka izdvajaju na kupovinu hljeba Svako povećanje cijene hljeba primorava kupca da jošveći procentualni iznos svojih primanja izdvaja na njegovu kupovinu 2 Veblenov efekatPojedini proizvodi se kupuju iz želje da se njima dokaže određeni status u društvu Tako na primjerneki potrošači kupuju veoma skupe parfeme ili specijalitete čija cijena je mnogostruko veća od svihtroškova proizvodnje tog proizvoda 3 Slučaj špekulacijeKupci uvijek pažljivo prate šta se dešava sa cijenama proizvoda na tržištu Prate njihov trend i nastojepredvidjeti buduća kretanja cijena Zbog toga nekada i pored rasta cijena proizvoda kupci povećavajusvoju kupovinu a razlog je informacija da će cijene još više rasti

CJENOVNA UNAKRSNA I DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJEKoeficijent elastičnosti je kategorija koji se dosta često koristi u ekonomiji Pokazuje koliki utjecaj imajedna varijabla na neku drugu To je neki broj koji izražavamo u procentu ili u apsulutnim iznosimaNajčešće se koristi kod cjenovne dohodovne i unakrsne elastičnosti tražnje ili ponude

8

d

0p

q

Ed=

0 d

p 1

p 2

Sav

r še n

o

nee

l as t

ičn

a p

otr

ažn

ja

Mikroekonomija 2012

CJENOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Cjenovna elastičnost tražnje pokazuje intenzitet reagiranja obima tražnje za nekom robomzbog promjene cijene te robe Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje računamo preko formule

Koeficijent može biti jednak manji ili veći od jedan tj može imati apsolutnu vrijednost između +infin i 0u zavisnosti od toga o kojem proizvodu je riječ Obično se u formulu ispred razlomka dodaje minuskako bi pokazao obrnuto kretanje veličina odnosno količine i cijene proizvoda U zavisnosti od koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje možemo govoriti o savršeno elastičnojsavršeno neelastičnoj relativno elastičnoj i relativno neelastičnoj tražnjiSavršeno elastična tražnjaProizvodi za kojima je tražnja savršeno elastična su vrlo rijetki Kao primjer se može uzeti tražnja zapšenicom na berzi Pšenicu nudi veliki broj malih proizvođača Isto tako kao primjer mogu poslužitivrijednosni papiri sa kojima se trguje na berziKod ovakvih roba ma kako malo podigli cijenuproizvoda ili robe na berzi kupci u potpunostiodustaju od njihove kupovine Isto tako ukoliko spustimo cijenu robe u odnosu na tržišnu cijenumakar i za nekoliko procenata možemo prodati svu robu ili vrijednosne papire koje posjedujemoSavršeno neelastična tražnjaSa druge strane kao krajnji slučaj imamo savršeno neelastičnu funkciju tražnje U tomslučaju koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje je 0 Ovo je situacija kojoj teže sva preduzeća Zbog toga što bilo koje povećanje cijene proizvoda ili usluge neće uopšte dovesti do smanjenja tražene količine na tržištu I proizvodi za kojima je tražnja savršeno neelastična su vrlo rijetki To mogu biti npr lični dokumenti (Lična kartaPasoš Vozačka dozvola itd) lijek protiv smrtonosne bolesti proizvodi čija potrošnja jeneophodna za život (kao što je minimalna količina vode ili soli) itd

U zavisnosti od nagiba funkcije tražnje možemo procijeniti kakva je funkcija tražnje (elastična ili neelastična) Elastičnost funkcije tražnje različita je na pojedinim tržišnim stanjima i za pojedinim proizvodima Tako na primjer na tržištu monopolističke konkurencije tražnja je elastičnija što je prikazano na dok je na monopolskom tržištu tražnja neelastičnija

9

d d

0 Q

p

Ed= infin

Savršeno elastična tražnja

Ed=minus

dQQdpp

Mikroekonomija 2012

Često se elastičnost zamjenjuje sa nagibom funkcije što je pogrešno Nagib funkcije u bilo kojoj tački linearne funkcije je isti dok elastičnost nije (ona može imati različite vrijednosti)

S obzirom da je u praksi teško precizno odrediti funkciju tražnje jer je poznato svega nekoliko empirijskih situacija odnosa cijene i količine pojavio se i problem određivanja koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje Da bi ovaj problem bio rješiv i kada je poznato svega nekoliko tačaka a ne cijela funkcija tražnje koristi se tzv lučna elastičnost tražnje Ona se računa po formuli

Da bismo lakše razmjeli lučnu elastičnost tražnje predstavit ćemo je na grafikuGdje je Δq promjena količine Δp promjena cijene a q1 i q2 količine pri cijenama p1 i p2 Najčešće je u preduzeću prisutna situacija da znamo iz iskustva samo dvije tačke (situacije) neke cijene i tražene količine Neka su to tačke A i B na grafiku Između ove dvije tačke moguće je povući veliki broj krivih tražnje a sa sigurnošću mi ne možemo utvrditi koja je adekvatna Stoga se pretpostavlja da je to pravac između ovih tačaka Ukoliko se promijeni cijena sa p1 na p2 tražena količina poraste sa q1 na q2 Mi znamo promjenu cijene i promjenu količine ali ne znamo koju početnu cijenu i količinu uzeti jer rezultati nisu isti a ne možemo utvrditi koja ima prednost Zbog toga se uzima aritmetička sredina cijena i količina Veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje može nam pomoći u određivanju količine pri kojoj maksimiziramo ukupan prihod preduzeća a preko ukupnog prihoda i ukupan profit Na grafiku prikazano je kretanje ukupnog prihoda preduzeća u zavisnosti od visine koeficijenta cjenovne

10

1 2

1 2

2

2

d

qq q

Ep

p p

Mikroekonomija 2012

elastičnosti tražnje Na njemu se vidi da preduzeće maksimizira ukupan prihod tamo gdje je Ed = 1 Ovo je naravno slučaj kada je funkcija tražnje opadajuća slijeva udesno kao što je slučaj npr kod monopola) U slučaju kada je funkcija tražnje horizontalna linija (odnosno kada je tražnja savršeno elastična) tada je ukupan prihodkonstantno rastući pravac povučen iz koordinatnog početka Tada ne postoji ova relacija U slučaju da preduzeće ima koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje veći od jedan povećat će ukupan prihod ukoliko snizi cijenu na tržištu zbog toga što se u većem procentu povećava broj novih kupaca nego što se smanjuje cijena proizvoda

Na grafiku vidimo procenat potrošnje dohotka na hranu u različitim zemljama i koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje15 Na grafiku se vidi da što dohodak stanovništva više raste stanovnici troše sve manji procenat svog dohotka na kupovinu hrane Zbog toga tražnja za hranom postaje neelastičnija Zbog toga u SAD-u kupci gotovo trostruko manje smanjuju kupovinu hrane kada joj cijena poraste u odnosu na npr Tanzaniju

U zavisnosti od vremenskog perioda i funkcija tražnje ima različitu elastičnost U nekom kraćemvremenskom periodu funkcija ima manju elastičnost dok u dužem vremenskom razdoblju ona postaje elastičnija

Potrošačev višak predstavlja razliku između vrijednosti nekog dobra kojeg dobija potrošačkonzumiranjem tog dobra i njegove cijene na tržištu

Funkcija ponude S0 na oba grafika je početna funkcija ponude Dalje na oba grafika funkcija ponude S0 siječe funkciju tražnje pri cijeni od 10$ i količini od 40 miliona barela nafte dnevno Pretpostavimo da dođe do smanjenja funkcije ponude ulijevo sa funkcije S0 na S1 Na grafiku nova funkcija ponude S1 presijeca funkciju tražnje D1 pri cijeni od 30$ po barelu i pri količini od 23 miliona barela dnevno U kraćem vremenskom periodu OPEC može smanjiti ponudu i na taj način zbog relativne neelastičnosti funkcije tražnje zaraditi dodatni ukupan prihod

11

62

56

40

31

22

19

17

15

15

14

12

0 20 40 60 80

Tanzanija

Indija

Korea

Grčka

Izrael

Japan

Francuska

Njemačka

Engleska

Kanada

SAD

Procenat potrošnje dohotka na hranu

Mikroekonomija 2012

Na grafiku sa funkcijom tražnje D ista funkcija ponude povećava cijenu na 15$ po barelu i smanjuje ravnotežnu količinu na 15 miliona barela nafte dnevno

UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Kao što često koristimo cjenovnu elastičnost tražnje također je nekada važno da znamo kako promjena cijena drugih proizvoda utječe na tražnju za našim proizvodima Uzmimo situaciju u automobilskoj industriji Svakako da porast cijena nafte na svjetskom tržištu dovodi do smanjenja tražnje za automobilima sa velikom potrošnjom goriva Također veliki porast cijena željeza i betona dovodi do većih troškova izgradnje novih stanova a samim time i do povećanja krajnjih cijena Ovo dalje dovodi do opadanja tražnje za novim stanovima dok se istovremeno povećava tražnja za korištenim stanovima Dakle koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y Računa se po sljedećoj formuli

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Za neke proizvode je važan nivo dohotka kao odrednica tražnje za njim To je npr tražnja za korištenjem usluga gradskog saobraćaja tražnja sa hamburgerima i drugom hranom niskog kvaliteta tražnja za odjećom koja nema poznatu robnu marku tražnja za automobilskim gumama lošeg kvaliteta itd Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

12

UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y Računa se po sljedećoj formuli

pxEy gt 0 - supstituti pxEy lt 0 - komplementi pxEy = 0 - neovisna dobra

lt

dQy

Qy

dpx

px

gt 0 pxEy =

Mikroekonomija 2012

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

U zavisnosti od veličine koeficijenta imamo različite vrste proizvoda

gt lt IEx = 0

promjena u obimu Qx promjena u veličini I

IEx lt 0

IEx gt 0

0 lt IEx lt 1

IEx gt 1

- Sredstva nužna za život

- Sredstva luksuzne potrošnje

- Inferiorna dobra

- Superiorna dobra

Superiorni proizvodi i usluge su oni proizvodi za kojima tražnja generalno raste kako raste dohodak stanovništva bez obzira na nivo porasta Npr tražnja za turističkim putovanjima direktno zavisi od ličnih primanja osoba Također tražnja za kvalitetnom i udobnom kožnom obućom raste sa porastom dohotka stanovništva Sredstva luksuzne potrošnje su oni proizvodi i usluge za kojima tražnja raste mnogo brže od porasta samog dohotka stanovništva Npr kupovinu skupih i udobnih automobila prevoz avionom spavanje u ekskluzivnom hotelu sa 5 zvjezdica itd Inferiorni proizvodi su oni proizvodi za kojim tražnja generalno opada kako raste prosječan dohodak potrošača (npr javni prevoz jeftina odjeća koja nema prepoznatljivu tržišnu marku kupovina u pekarama i sl)FAKTORI KOJI UTJEČU NA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Da bismo mogli uspješno predvidjeti koeficijent elastičnosti tražnje za našim proizvodima i uslugama potrebno je da znamo od kojih faktora zavise ovi koeficijenti Ovdje su dati osnovni faktori mada pojedini proizvodi mogu imati i neke dodatne1 Postojanje dobrih supstituta (kao što su deterdžent i benzin)2 Broj mogućih upotreba proizvoda (npr plastika)3 Stepen neophodnosti dobra (so mlijeko stan)4 Udio proizvoda u dohotku potrošača (npr novine i TV)5 Očekivanja o budućem kretanju cijena (praćenje stope inflacije)6 Vrijeme (lakši pronalazak supstituta ukusi potrošača se mijenjaju raste dohodak potrošača raste informiranost potrošača raste broj mogućih upotreba)Generalno možemo navesti klasifikaciju u tri dijela prema veličini koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje To su slučajevi gdje je koeficijent veći od jedan približno jednak jedan i manji od jedanVisoki koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed gt 1)a) Metaloprerađivačka i elektroindustrijab) porculan i proizvodi od staklac) namještajd) igre na srećuJedinični koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed asymp 1)a) nafta i naftni derivatib) transportne uslugeNeelastična tražnja (Ed lt 1)a) potrošnja struje u domaćinstvub) zdravstveno osiguranjec) lični dokumenti

13

Mikroekonomija 2012

d) lijekovi

ELASTIČNOST PONUDEElastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena promijeni Ona se računa preko sljedeće formuleElastičnost ponude = promjene cijene promjene ponuđene količineUkoliko se radi o u promjenama koje nisu infinitezimalne veličine tada koristimo formulu

S obzirom na to da ovdje ne postoji problem sa negativnim veličinama u formulu se ne dodaje minus kao kod cjenovne elastičnosti tražnje Postoje dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude Ako se ponuđena količina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene tada je funkcija ponude vertikalna i elastičnost ponude je 0 Ponuda je savršeno neelastična U drugom slučaju ako postoji cijena po kojoj su ponuđači spremni ponuditi bilo koju količinu koja se traži na tržištu funkcija ponude je horizontalna i elastičnost ponude je beskonačna Ponuda je perfektno elastična Primjer za prvi slučaj je ponuda umjetničkih djela i određenih antikviteta Bez obzira na cijenu koja se formira moguće je ponuditi samo po jedan primjerak takvih proizvoda Stoga porast tražnje dovodi samo do porasta cijene ali ne i do porasta ponude Primjer za drugi slučaj jeste kada se na tržištu formira cijena električne energije Ona se formira pod utjecajem ponude i tražnje Ponudu čine proizvođači bez obzira da li se radi o proizvodnji iz termoelektrana hidroelektrana ili nuklearnih elektrana Proizvodnja iz termoelektrana ima najviši trošak proizvodnje a iz hidroelektrana najniži Stoga kada se formira tržišna cijena ona je značajno viša od troškova proizvodnje nuklearne elektrane i cijene po kojoj bi one mogle je prodavati Pri toj cijeni nuklearne elektrane će ponuditi količinu električne energije koliku god mogu proizvesti U tom slučaju je funkcija ponude električne energije proizvođača koji posjeduje nuklearnu elektranu savršeno elastična Elastičnost ponude zavisi od

Mogućnosti zamjene faktora proizvodnje Vremenskog perioda

Mogućnost zamjene faktora proizvodnjeNeki proizvodi i usluge su proizvedene korištenjem jedinstvenih i rijetkih faktora proizvodnje Ovi proizvodi imaju malu ili nultu elastičnost ponude Drugi proizvodi i usluge koji su proizvedeni korištenjem faktora za proizvodnju koji se mogu upotrijebiti za proizvodnju drugih vrsta proizvoda imaju visok stepen elastičnostiZAVISNOST PONUDE OD VREMENSKOG PERIODADa bismo objasnili kako vremenski period utječe na ponudu nekog proizvoda ili usluge potrebno je razgraničiti tri vremenska perioda To su

Trenutni rok Kratki rok Dugi rok

Trenutni rok se definiše kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne može doći do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje (fiksni faktori su tehnologija zgrade postrojenja itd dok su varijabilni rad kapital itd)Kada cijena nekog dobra raste ili opada funkcija ponude u trenutnom roku ostaje nepromijenjena ali cijena prati promjenu tražnje Ako tražnja za nekim proizvodom poraste tada i ravnotežna cijena raste ili ako tražnja opada tada i ravnotežna cijena opadaPrimjeri ovakvih dobara su voće i povrće Ovi proizvodi imaju perfektno neelastičnu funkciju ponude u trenutnom vremenskom periodu (vertikalnu funkciju ponude) Ne može se voće ili povrće u toku jednog dana ili jednog sata proizvesti Isto tako se može uzeti za primjer količine ulovljene ribe koja se u toku jednog dana prodaje na gradskoj tržnici To je tako

14

Mikroekonomija 2012

kratko vremensko razdoblje da ribari nemaju vremena ići na pučinu po novi ulov Ako je tražnja tog dana velika cijena će biti viša nego prethodnog dana Kratki rok je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećati obim angažovanja varijabilnih inputa u prvom redu rada Kratki rok u slučaju prethodno navedenog primjera ulova ribe bi bilo ono vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da se može pronaći izaposliti još nekoliko ribara ili da se eventualno iznajmi još nekoliko brodova Da bi povećali output preduzeća u kratkom roku obično prvo traže od svojih zaposlenih da radeprekovremeno a zatim zaposle i još nekoliko novih radnika Isto tako ukoliko preduzeća žele da smanje svoj output prvo smanje radnicima broj radnih sati a zatim pođu i otpuštati neke radnike U kratkom roku preduzeća nemaju vremena da se u potpunosti prilagode uslovima na tržištu nego samo djelimično Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete U dugom roku se preduzeće u potpunosti prilagođava nastalim promjenama na tržištu U slučaju da povećana tražnja za ribom na tržištu potraje duže vrijeme ribari će odlučiti da kupe novi brod i nove mreže te možda da pronađu novi način ulova ribe Oni također mogu i da otvore vlastite ribnjake U slučaju uzgoja narandži dugi rok traje oko 15 godina To je vrijeme potrebno da bi novozasađene plantaže dostigle svoju zrelost i da mogu davati plodove

TEORIJE PONAŠANJA POTROŠAČAKada razmišljamo o tome kako se ponašaju potrošači onda generalno možemo zaključiti da seneki potrošači ponašaju vrlo racionalno a drugi veoma neracionalno Postoje dvije vrste teorija koje pokušavaju dati odgovor na pitanje od čega zavisi vrijednost nekog proizvoda ili usluge To su Teorija radne vrijednosti i Teorija subjektivne vrijednosti Prva tvrdida je vrijednost proizvoda određena količinom rada koji je utrošen za proizvodnju tog proizvoda ili usluge a druga tvrdi da je lična vrijednost za svakog kupca ta koja opredjeljuje vrijednost proizvodaTEORIJA GRANIČNE KORISNOSTIPristalice ove teorije su zastupali ideju da je moguće egzaktno utvrditi koliko korisnosti potrošaču donosi potrošnja svakog dobra Iznos korisnosti su mjerili UTILIMAVrijednost robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca Prema ovoj teoriji potrebno je posebno posmatrati ukupnu korisnost proizvoda i graničnu korisnost proizvodaTU = Ukupna korisnost koju dobiju potrošači potrošnjom određenog broja proizvodaMU = Granična korisnost proizvoda- iznos korisnosti koju dobije potrošač korištenjem zadnje jedinice proizvodaU sklopu ove teorije spominju se i dva Gossenova zakona Prvi Gossenov zakon govori opromjeni korisnosti jednog dobra na različitim stepenima zadovoljenja potreba Što kupci imaju više nekog proizvoda dodatna jedinica proizvoda vrijedi kupcu sve manje Nakonodređenog broja komada proizvoda vrijednost dodatne jedinice proizvoda postaje negativna (tj MU = negativna vrijednost) Drugi Gossenov zakon pokazuje kako se po skali intenzivnosti potreba redom zadovoljavaju razne potrebe Prvo zadovoljavamo urgentne potrebe (kao što su potrebe za hranom ili vodom) a zatim nakon što do određenog nivoa zadovoljimo ovu vrstu egzistencijalnih potreba prelazimo na zadovoljenje ostalih (npr potrebe za određenim kulturnim sadržajima sportom luksuznim proizvodima itd) Na narednim graficima je prikazano kretanje ukupne i granične korisnosti proizvoda Q pri različitom obimu potrošnje tog proizvoda Na grafiku 38 primjećujemo da ukupna korisnost

15

Mikroekonomija 2012

raste po opadajućoj stopi do određenog nivoa (do 5 jedinice proizvoda) a zatim počinje da opada Na drugom grafiku je prikazano kretanje granične korisnosti koja poslije konzumiranja 5 jedninice proizvoda postaje negativna

Ukoliko postoji mnogo više proizvoda koje potrošač može kupiti postavlja se pitanje kako odrediti pojedine količine Jedan od načina jeste da se uporede odnosi granične korisnosti koje dobije potrošač od potrošnje određenog proizvoda sa cijenom tog proizvoda Ukupna korisnost pri datom iznosu potrošenog dohotka je maksimizirana kada je granična korisnost po potrošenoj KM za sveproizvode jednaka odnosno kada je

Gdje je n broj proizvoda a granična korisnost Konvertibilne marke po njenoj cijeni je jednaka 1 Ova teorija će nam pomoći da shvatimo zašto voda koja iako veoma važna za život ima tako nisku prodajnu cijenu dok zlato i dijamanti (iako mnogo manje važni za život čovjeka) imaju tako visoku cijenu Ovakva situacija može biti objašnjena na sljedeći način Dobijanje dodatne jedinice dijamanata ili zlata je veoma skupo (veliki troškovi ispitivanja nalazišta skupi tehnološki procesi itd) S obzirom da se cijena cjelokupnog dobra određuje na osnovu troškova zadnje proizvedene jedinice proizvoda proizilazi da je cijena dijamanata visoka Sa druge strane troškovi dobijanja dodatnog litra vode su niski pa je i cijena vode na tržištu niskaTEORIJA INDIFERENCIJENeka osoba je indiferentna ako se ne može odlučiti koji proizvod više voli od dva ili više ponuđenih Ukoliko više volimo neke proizvode u odnosu na druge tada kažemo da određeni proizvod preferiramo Što je kriva indiferencije dalje od koordinatnog početka korisnost koju

predstavlja je veća i obrnuto Krive indiferencije imaju sljedeće osobine 1 Opadaju slijeva udesno (negativnog su nagiba)2 Konveksne (ispupčene) su prema ishodištu3 Nikad se ne sijekuSa grafika se vidi da ukoliko potrošač želi da poveća potrošnju nekog dobra mora da smanjipotrošnju drugog Ovakva pojava se naziva ldquogranična stopa supstitucijerdquo Prema teoriji postoji beskonačno krivih indiferencije u koordinatnom sistemu a sve zajedno

16

Odjeća

Hrana

Kriva indiferencije

10 2 3 4 5 6

3

2

1

4

5

6

0

Odjeća

TU10

5

1 62 3 4 50 Q

MU5

0 1 2 3 4 Q5

MU1

p1

=MU 2

p2

=MU 3

p3

= =MU n

pn

=MU I=1

Mikroekonomija 2012

predstavljaju mapu krivih indiferencije Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X a da bi zadržao isti nivo korisnostiGranična stopa supstitucije se računa po formuli

Minus ispred razlomka pokazuje da jedno dobro moramo smanjiti da bismo drugo povećali

OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVACU prethodnim izlaganjima u vezi sa teorijom indiferencije nismo ništa govorili o iznosu dohotka kojim raspolaže potrošač kao ni o cijenama pojedinih proizvoda Ukoliko pretpostavimo da je cijena proizvoda ldquoXrdquo -px a cijena proizvoda ldquoYrdquo - py tada za datiiznos dohotka (I) kojim raspolaže potrošač može kupiti određenu kombinaciju dobara Ukoliko samo kupuje proizvod ldquoXrdquo tada može kupiti (Ipx) proizvoda Na sličan način ukoliko potrošač želi kupiti samo proizvod ldquoYrdquo tada može kupiti (I Py) proizvoda ldquoYrdquoKada na grafiku spojimo ove dvije tačke dobijamo tzv Budžetski pravac koji nam pokazuje kombinacije dobara koje može kupiti potrošač s tim da cijeli iznos dohotka potroši Dio površine između budžetskog pravca i koordinatnih osa predstavlja tzv Budžetsko polje Nakon kupovine kombinacije dobara koje su u budžetskom polju potrošaču ostaje jedan dio dohotka nepotrošen dok kombinaciju proizvoda izvan budžetskog pravca kupac ne može kupiti jer nema dovoljno dohotka S obzirom da je Xbullpx+Ybullpy = I odavde se može izračunati oblik funkcije budžetskog pravca u obliku

gdje je koeficijent nagiba funkcije tražnje

Ukoliko dođe do povećanja dohotka potrošača budžetski pravac se paralelnopomjera udesno i obrnuto ndash ukoliko se smanji dohodak potrošača budžetski pravacse pomjera paralelno ulijevo

17

Odjeća

Hrana

0

Odjeća

Hrana

0

A

(IPx)

(IPx)

(IP

y)

(IPy)

X

YMRS yx

Knjiga (IPx) = 10

Cipele(I Py) = 8

Budžetski

pravac

0

Budžetsko polje

minuspx

p y

Y=minuspx

p y

sdotX+ Ip y

Mikroekonomija 2012

Da bismo sada odredili ravnotežu potrošača prikažimo na grafiku i krive indiferencije i krivu budžetskog pravca U tački gdje budžetski pravac tangira neku od krivih indiferencije je ravnoteža potrošača odnosno uz dati dohodak on ne može dobiti viši nivo korisnosti

Teorija indiferencije se može koristiti kod rješavanja određenih ekonomskih problema Jedan od problema sa kojima se susreću ekonomisti jeste kako kupci reaguju na povećanje cijene nekogproizvoda Oni obično smanjuju potrošnju tog proizvoda ili usluge ali se postavlja pitanje zbog čegaEkonomisti su utvrdili da postoje dva osnovna razloga Prvi razlog je što su kupci zbog porasta cijena realno siromašniji ukoliko nije porastao i njihov dohodak On se naziva efekat dohotka Drugi je razlog to što kupci skuplji proizvod zamjenjuju jeftinijim a koji može na sličan ili identičan način zadovoljiti istu potrebu On se naziva efekat supstitucije Prema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke I na y osi U tom slučaju početna tačka

ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B Međutim s obzirom da je kupac sada siromašniji (jer mu se nije istovremeno povećao dohodak da bismo mogli utvrditi koliko kupac stvarno manje zamjenjuje skuplji proizvod jeftinijim) potrebno je da kupcu namirimo iznos sredstava za koji je on postao siromašniji To ćemo učiniti tako što ćemo ga ponovo vratiti na istu krivu indiferencije U2 gdje se nalazila početna ravnoteža Nova tačka ravnoteže će biti tačka C Horizontalna udaljenost između tačaka B i C predstavlja efekat dohotka a horizontalna udaljenost između tačaka A i C predstavlja efekat supstitucijeHicksova metoda ima jedan nedostatak a to je što ona može posmatrati samo dva proizvodaistovremeno Stoga je Slutsky pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara Postupak razdvajanje je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH Razlika je u tome što mi kupcu kompenziramo iznos za koji je on realno siromašniji ali tako da on može ponovo kupiti istu korpu dobara odnosno da se vrati ponovo u tačku A Pošto pravac JK ima veći nagib od pravca IG on siječe udaljeniju krivu indiferencije U3 Taj iznos koji smo kompenzirali kupcu predstavlja efekat dohotka a pomjeranje sa tačke A u tačku C predstavlja efekat supstitucije

TEORIJA PROIZVODNJEU proizvodnji angažujemo veliki broj faktora proizvodnje (najčešće su to rad kapital sirovine energiju zemljište mašine znanje itd) Preko proizvodnje određenih roba i usluga preduzeća ostvaruju svoj osnovni cilj profitabilno poslovanje Nekada pojedina preduzeća stavljaju u prvi plan neke druge ciljeve kao što su maksimiziranje prihoda minimiziranje troškova pa čak i da imaju gdje zaposliti svoju porodicu no ono što mora biti cilj svakog preduzeća jeste ostvarivanje profita Svi ostali ciljevi moraju u hijerarhiji biti niži Stoga je potrebno analizirati elemente proizvodnje te ukazati na njene osnovne karakteristike a koje dovode do maksimiziranja profita preduzeća U toku proizvodnje se koriste određeni fiksni i varijabilni inputi Fiksni inputi su između ostalog mašine zemljište zgrade itd Varijabilni inputi su npr materijal koji se koristi u direktnoj proizvodnji radna snaga električna energije itd Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u

18

E4

5H

ran a

Od

jeć

a

U 4 U 3

U 2U 1

0

Mikroekonomija 2012

proizvodnji i maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji U opštem obliku proizvodna funkcija se može predstaviti kaoq = f(xyz ) gdje su xyz q gt 0 i predstavljaju inpute u procesu proizvodnje Obično tih inputa ima veliki broj i za svaku proizvodnju su drugačiji U analizi proizvodnje razlikujemo tri funkcije prinosa u odnosu na angažovane inpute To su- Funkcija rastućih prinosa- Funkcija konstantnih prinosa- Funkcija opadajućih prinosaKod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputarezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi A ako angažujemo dva faktora proizvodnje (rad i kapital) tada zaključujemo sljedećeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a i ukupna proizvodnje se poveća za 50tada se radi o funkciji konstantnog prinosa s obzirom na obim proizvodnjeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 30tada se radi od funkciji opadajućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje iAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 70tada se radi od funkciji rastućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnjeKod funkcije konstantnih prinosa povećanje angažovanja novih inputa i povećanje rezultirajućeg outputa je ravnomjerno Ovakva situacija pokazuje da već postoji određena zasićenost proizvodnje sa tim inputom U ovakvoj situaciji bi trebalo razmišljati da se poveća fiksni kapacitet preduzeća kako bi se ponovo otvorila mogućnost pojavljivanja rastućih prinosa Matematički se funkcija proizvodnje može predstaviti na sljedeći načinf(ax ay) = anq agt0Ako je n=1 radi se o konstantnim prinosima (linearno homogena funkcija)Ako je nlt1 o opadajućim prinosima iAko je ngt1 o rastućim prinosimaOpći (prošireni) matematički oblik funkcije proizvodnje je Y=f(LKRSvγ)gdje je L-rad K-kapital R-sirovine S-zemlja v-prinosi y-parametar efikasnosti Na nekim grafikima oznake X i Y pokazuju dva različita proizvodna faktora proizvodnje bez obzira o kojim faktorima je stvarno riječ Postojanje opadajućih prinosa je najnepovoljnije za preduzeća Angažovanje novih inputa dovodi do ispodproporcionalnog smanjenja rezultirajućeg outputaKratki i dugi vremenski periodU kratkom vremenskom periodu neki proizvodni faktori su fiksni a neki varijabilni No u dugom vremenskom periodu svi proizvodni faktori su varijabilni Čak je i tehnologija koja je fiksna u kratkom roku u dugom roku varijabilnaUkupni prosječni i granični fizički proizvod

19

Mikroekonomija 2012

MPx MPgt0MP raste

MPgt0MP opada

MPlt0MP opada

MPlt0MP raste

APx APltMPAP raste

AP=MPAP=max

APgtMPAP opada

TPx TP raste ubrzano

TP raste usporeno TP opada ubrzano

TP opada usporeno

Crvena linija na grafiku 50 pokazuje funkciju ukupnog fizičkog proizvoda On raste do određenog nivoa a nakon toga opada do nule Sa grafika vidimo sljedeće kada je granični fizički proizvod jednak nuli tada je ukupni fizički proizvod maksimalan Nakon tačke C ukupni fizički proizvod počinje opadati a granični proizvod postaje negativanZelena linija na grafiku predstavlja prosječan fizički proizvod On također ima područje rasta i područje u kome opada Dok god je granični fizički proizvod veći od prosječnog prosječni ima tendenciju rasta Postavlja se pitanje u kojoj zoni je proizvodnja poželjna i pri kojem obimu poslovanja je proizvodnja optimalna Preduzeća obično proizvode u prve dvije zone iako se može reći da je najčešći slučaj da preduzeća proizvode u II zoni Na neki način optimum proizvodnje bi bio u tački gdje je ukupna proizvodnja maksimalnaProces proizvodnje predstavlja kombinaciju faktora potrebnih da se proizvede jedinica nekog proizvoda Da bismo mogli izvesti određene zaključke o proizvodnom procesu a jednostavnosti radi obično se posmatraju samo dva faktora proizvodnje - rad i kapital Naravno ni drugi faktori proizvodnje nisu ništa manje važni tehnologija i energija na primjer Prepostavimo da neki proizvod možemo proizvesti sljedećim kombinacijama rada i kapitala Ekonomistima je važno da utvrde koji proizvodni proces je najjefitiniji kako bi mogli imati što niže troškove proizvodnje a samim time i što veći iznos profitaProizvodna funkcija se može prikazati u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom prostoru gdje od broja i količine angažovanih faktora ovisi i nivo ukupne proizvodnje Na grafiku 51 je dat prikaz kretanja ukupne proizvodnje (Y) u zavisnosti od količine angažovanog faktora rada (L) Sa grafika se vidi da ukupna proizvodnja ima određeni rast maksimum a nakon određenog nivoa angažovanosti proizvodnog faktora počinje opadati

20

Mikroekonomija 2012

Ukoliko se u procesu proizvodjne angažuju dva proizvodna faktora recimo rad i kapital tada se ukupna proizvodnja može predstaviti u trodimenzionalnom obliku kao što je prikazano na grafiku 52 Sa grafika je vidljivo da je obim proizvodnje predstavljen vertikalno dok su faktori proizvodnje (rad i kapital) predstavljeni u horizontalnoj ravni Navedene kružne linije predstavljaju izokvante koja pokazuju da se uz različitu kombinaciju faktora rada i kapitala može dobiti isti nivo proizvodnje Osjenčena površina na grafiku predstavlja zonu u kojoj je sa ekonomskog stanovišta opravdano proizvoditi Izvan te površine se resursi ne koriste racionalno jer dolazi do njihovog rasipanjaPovećava se količina upotrijebljenog rada i kapitala a to ne rezultira proporcionalnom povećanju proizvodnje U nastavku ćemo detaljnije analizirati ovu površinu U ovom slučaju korištenjem samo jednog proizvodnog faktora ukupna proizvodnje je jednaka nuli Ne možete ništa napraviti samo sa kapitalom da bi se nešto proizvelo pored novca potreban je i rad

Sa prethodnih grafika je vidljivo da preduzeća imaju određeno područje u kome se proizvodnja može odvijati a da to rezultira maksimalnom efikasnošću korištenja proizvodnih inputa U razgovoru sa direktorom jednog preduzeća saznao sam da je jedan od problema sa kojima se preduzeće suočava to što ima previše zaposlenih radnika u proizvodnim prostorijama Rad u pogonu gotovo da nije bio moguć zbog dvostruko većeg broja radnika od optimalnog koji može raditi u prostorijama gdje se nalaze mašine To je značajno usporilo proizvodni proces dešavale su se česte greške na proizvodima a i zbog gužve nisu mogli propisno odlagati gotove proizvode Sve to skupa je dovelo do niske produktivnosti rada i veoma loših međuljudskih odnosa među zaposlenim Zbog toga se u procesu proizvodnje

21

Mikroekonomija 2012

mora voditi računa o uskim grlima u proizvodnji i na vrijeme planirati povećanje fiksnih faktora koji mogu postati kočnica rastu preduzeća U kratkom roku jemoguće povećavati proizvodnju samo dodatnim angažovanjem varijabilnih inputa kao što su radna snaga energija sirovine itd dok je u dugom vremenskom periodu moguće povećavati i fiksne kapacitete Prosječan fizički proizvod (grafik 56) je količnik ukupnog outputa sa angažovanim varijabilnim faktorom proizvodnje Možemo ga izračunati kao tangens ugla(nagib) radijus vektora povučenog iz koordinatnog početka na odabranu tačku ukupnog proizvoda ili preko formule APx = TPx Vi Granični fizički proizvod predstavlja prirast ukupnog proizvoda angažovanjem dodatne jedinice varijabilnog inputa

Grafikon 56

Možemo ga izračunati putem prethodne formule ili tangensom ugla što ga zatvara tangenta sakoordinatnim početkom Što je strmiji nagib tangente granični fizički proizvod je veći Predstavljen je na grafiku 57

Zakon opadajućih prinosaZakon opadajućih prinosa kaže da ukoliko se utrošak jednog faktora sukcesivno povećava u jednakim količinama a utrošci ostalih faktora ostaju isti ldquoiza neke tačkerdquo rezultirajući prirasti proizvoda će se početi smanjivati On važi kada je1 Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se2 Utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan

22

T nminusT nminus1

XnminusX nminus1

= ΔTPΔX

=MP

Mikroekonomija 2012

3 Postoji mogućnost variranja jednog ili više faktora4 ldquoIza neke tačkerdquo odnosno iza uobičajenog utroška

Izokvanta predstavlja pokazatelj za identifikaciju svih mogućih alternativnih kombinacija količina utrošaka datih faktora proizvodnje što su tehnički kadre proizvesti output istog nivoa Ona je predstavljena linijom na grafiku koja opada slijeva udesno Na primjer uz različite kombinacije mašina i zaposlenih možemo proizvesti isti proizvod

Ekonomisti nastoje da utvrde koja od ovih alternativa imaju najmanje troškove implementacije U koordinatnom početku postoji beskonačno izokvanti Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka ona pokazuje veći obim proizvodnje Na grafiku 59 je dat prikaz nekoliko izokvanti u koordinatnom sistemu Izokvante se ne mogu sjeći jer bi u tom slučaju uz istu kombinaciju proizvodnih inputa bilo moguće proizesti različit nivo outputa

Za izokvantu je karakteristična granična stopa supstitucije (grafik 60) Ona pokazuje da ukoliko želimo povećati korištenje određenog proizvodnog inputa uz zadržavanje istog nivoa proizvodnje drugi proizvodni input mora biti smanjen u određenoj mjeri Ona seračuna se preko formule

Minus u formuli pokazuje da ako povećamo potrošnju jednog inputa potrošnju drugog moramo smanjiti Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno Što manje imamo resursa X sve smo manje spremni da gadodatno mijenjamo za resurs Y kojeg imamo sve više Suviše velika zaposlenost jednog faktora pri datoj tehnologiji izaziva više gubitka nego dobitaka

23

party

partx

Y

X

MRS yx=minuspart ypart x

Mikroekonomija 2012

S obzirom da su izokvante kružne linije relevantnopodručje proizvodnje je samo u prvom kvadrantukoordinatnog sistema Tačke u kojima nagibi izokvantiimaju vrijednost nula povežemo jednom linijom idobijemo bdquoLiniju grebena proizvodne površineldquo (područjeOMO na grafiku 61) Izvan ovog područja nije opravdanoproizvoditi jer nastaje rasipanje resursa

Da bi se mogla odrediti optimalna kombinacija faktora proizvodnje koja daje rezultirajući poželjni output potrebno je imati informacije o tome sa kojim novčanim sredstvima preduzeća raspolaže Kada znamo na koje načine možemo proizvesti isti output onda u analizu uvodimo i troškove da vidimo Koja kombinacija faktora najmanje košta Odgovor na to pitanje daje izotroškovni pravac Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje uz jednaki novčani izdatak Jednačina tog pravca glasi px bull qx + py bull qy =TC

Odnosno ako se riješi po qy imamo

Gdje su qx i qy količine koje preduzeće kupuje a px i py cijene po kojima plaća pojedine faktore U koordinatnom sistemu može postojati beskonačno različitih budžetskih pravaca kao što može uslovno rečeno postojati beskonačno različitih budžeta za različite proizvodnje Što je veći iznos budžeta kojeg preduzeće može potrošiti na nabavku faktoraproizvodnje to je izotroškovni pravac više udaljen od koordinatnog početka Odnos između cijena na X i na Y osi predstavlja nagib izotroškovnog pravca Da bi se mogla odrediti ravnotežna pozicija preduzeća u procesu proizvodnje potrebno je uporediti izotroškovni pravac sa izokvantama U tački u kojoj je izotroškovni pravac tangenta na izokvantu preduzeće je u ravnoteži i ima optimalnu kombinaciju

proizvodnje datog nivoa outputaU ravnoteži postoji jednakost

Odnos graničnog fizičkog proizvoda svakog faktora proizvodnje i njegove cijene je jednak Na grafiku64 je pokazano da je u tački E optimalna kombinacija angažmana rada i kapitala uz pomoć kojih seostvaruje proizvodnja od 50 komada proizvoda

Ako se posmatraju ravnoteže u dužem vremenskom periodu dobijemo putanju ekspanzijepreduzeća jer preduzeće stalno nastoji da bude racionalno i da uz najmanje troškova proizvede planirane količine outputa Putanje ekspanzije u dugom roku je prikazana na grafiku 65 i predstavljena je zelenom

24

q y=minusp x

p y

qx+TCpy

MPx

p y

=MP y

p y

Mikroekonomija 2012

Važno je napomenuti kako tehnološke promjene utječu na izokvante preduzeća Tehnološkepromjene su u vidu inovacija novih proizvoda novih izvora energije novih i boljih materijala (nproptička vlakna) prihvatljivijih tehnoloških procesa itd Tehnološke promjene i unapređenja smanjuju potrebe za resursima a istovremeno zadržavaju nivo proizvodnje na istom nivou Na grafiku 66 je dato pomjeranje izokvanti nastalo kao rezultat tehnoloških unapređenja Pri svim obimima korištenja smanjuje se angažovanje potrebnih resursa bez promjene rezultirajućeg nivoa proizvodnje U jednoj ekonomiji je potrebno vrštiti stalna unapređenja kako bi se oskudni resursi štedjeli i što bolje iskoristili za proizvodnju neophodnih proizvoda i usluga

TEORIJA TROŠKOVATroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje Svako preduzeće ima drugačiju strukturu troškova koja se razlikuje zavisno od vrste i veličine preduzeća područja na kome preduzeće posluje organizacije broja zaposlenih itd Kako faktori koji se angažuju u procesu proizvodnje mogu biti fiksni i varijabilni tako i troškovi u preduzeću mogu biti fiksni i varijabilni Razlikujemo troškove u kratkom i dugom vremenskom periodu Ova podjela proizilazi iz činjenice da su u kratkom vremenskom periodu neki inputi u proizvodnji fiksni a neki varijabilni dok su u dugom vremenskom periodu svi inputi u proizvodnji varijabilni Zbog toga su u dugom vremenskom periodu svi troškovi varijabilni Troškovi u dugom vremenskom periodu su planski troškovi i preduzeća nastoje da postignu strukturu troškova onakvu kakvu su planirali na početku razdoblja Troškovi nisu nepromjenjiva kategorija Oni se kontinuirano mijenjaju u zavisnosti od promjene poslovanja preduzeća i u zavisnosti od promjena količine ili cijene inputa Ukupne troškove u preduzeću dobijemo kada zbrojimo

izdatke za fiksne i varijabilne faktore ili

gdje je Xi iznos angažovanih inputa a Pi cijena svakog inputa Podsjetimo se definicije troškova koja kaže da bdquoTroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnjeldquo Troškovi se izražavaju u novčanim jedinicama (KM) Troškove možemo podijeliti na eksplicitne i implicitne U eksplicitne troškove spadaju svi onitroškovi koje možemo računovodstveno evidentirati tj

25

nTC = sum XiPi

i=1

Putanja ekspanzije

u dugom roku

Rad

Kapital

Q=15

Q1=15

0

Mikroekonomija 2012

troškovi plata radnika troškovi plaćene kamate troškovi amortizacija troškovi iznajmljivanja prostorija troškovi repromaterijala itd

Implicitni troškovi se definišu na sljedeći način Implicitni (oportunitetni) troškovi predstavljaju iznos koji bismo mogli ostvariti alternativnom upotrebom angažovanih resursa Na osnovu procjene saznajemo veličinu oportunitetnih troškova Oni su značajni pri donošenju poslovnih odluka jer preko njih utvrđujemo da li smo na najbolji način investirali i utrošili svoje resurse (novac vrijeme znanje itd) Zbog različitih vrsta troškova razlikujemo i različite vrste profita Tako možemo govoriti o poslovnom i ekonomskom profitu Također možemo govoriti i bruto i neto profitu Poslovni profit predstavlja razliku između svih ukupnih prihoda preduzeća i svih računovodstvenih troškova preduzeća Računovodstveni troškovi su samo oni troškovi za koje postoji dokumenat da je određeni iznos sredstava plaćen za nešto To je obično faktura onog ko je robu isporučio drugom preduzeću i koju je to drugo preduzeće obavezno platiti POSLOVNI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash EKSPLICITNI (RAČUNOVODSTVENI) TROŠKOVI Ekonomski profit je šira kategorija od poslovnog profita On se računa kao razlika između svih ukupnih prihoda preduzeća i zbira eksplicitnih (računovodstvenih) i implicitnih troškova Implicitni troškovi se nekada nazivaju i oportunitetni i u stvari pokazuju izgubljenu zaradu koju niste ostvarili zato što ste novac investirali negdje drugo a ne u tu konkretnu djelatnost Pošto smo novac mogli investirati u veoma mnogo projekata i iz njih ostvariti različite prihode onda se postavlja pitanje koji prihod predstavlja oportunitetni trošak Samo najveću od tih potencijalnih zarada koje niste ostvarilinazivamo oportunitetni trošak preduzećaEKONOMSKI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash (EKSPLICITNI + IMPLICITNI) TROŠKOVIPorez u preduzeću se obračunava samo na poslovni profit On se prikazuje u bilansu stanjapreduzeća28 Pored kategorije profita u literaturi nailazimo i na termin ekstraprofita On ima nekoliko sinonima no između njih u suštini ne postoji razlikaEkstraprofit = ekonomski profit = čisti profitEkstraprofit je višak profita koji preduzetniku ostaje nakon podmirivanja svih troškova i zarade prosječnog profita (prosječne dobiti) Prosječan profit je uključen u prosječne ukupne troškove preduzeća Prosječan profit (prosječna dobit normalni profit) je minimalna naknada koja može zadržati preduzetnikov novčani kapital i njegove preduzetničke sposobnosti i napore u datoj aktivnosti U mikroekonomskoj teoriji se razlikuju individualni i društveni troškovi proizvodnje Individualni troškovi proizvodnje su vezani za pojedinačno preduzeće (svi njegovi troškovi) Društveni troškovi proizvodnje predstavljaju sumu svih troškova u nekoj privredi s tim što su u ove troškove uključeni i troškovi koje imaju druga preduzeća zbog našeg poslovanja (troškovi zagađenja troškovi čišćenjatroškovi zaštite itd) Također susreću se termini bdquoEksterna ekonomijaldquo i bdquoEksterna disekonomijaldquo a koji su vezani za kategoriju troškova preduzeća Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova Postoje dva osnovna pristupa teoriji troškova preduzeća Postoje tzv bdquoTradicionalna teorija troškovaldquo i bdquoSavremena teorija troškovaldquo U nastavku ćemo dati prikaz svake od ove dvije vrste troškovaTradicionalna teorija troškovaKratkoročni troškovi

26

Mikroekonomija 2012

Po tradicionalnoj teoriji razlikujemo dugi i kratki rok a sve troškove dijelimo na ukupne fiksne i ukupne varijabilne troškove Oni se označavaju različitim oznakama ali je već usvojeno da se koriste oznake koje predstavljaju skraćenice od početnih engleskih riječi za troškove (akronime) Ukupni prosječni troškovi prosječni varijabilni troškovi i granični troškovi prema ovoj teoriji imaju oblik slova U Ukupni troškovi u kratkom roku se označavaju sa SRTC ili TC Ukupni troškovi dugog vremenskog perioda se označavaju sa LRTC ili LTC Obje varijante su ispravne Ukoliko se radi o prosječnim troškovima dodajemo slovo A tako da imamo SRATC i LRATC (odnosno SATC ili LATC) Ukupni troškovi u kratkom roku jednaki su zbiru ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova tj SRTC = FC + VCFiksni troškovi proizvodnje su onaj dio ukupnih troškova proizvodnje čija veličina ne ovisi o obimu proizvodnje Varijabilni troškovi su oni troškovi koji rastu sa povećanjem nivoa outputa U fiksne troškove spadaju1 troškovi anuiteti i kamate na zajmove preduzeća2 troškovi premije osiguranja3 troškovi amortizcija4 troškovi plate top menadžmenta5 troškovi zemljarina itdU varijabilne troškove spadaju1 troškovi pomoćnog materijala2 troškovi sirovina3 troškovi pogonske energije4 troškovi plata radnika itdVeličina varijabilnih troškova u odnosu na obim proizvodnje može rasti1048707 proporcionalno1048707 degresivno1048707 progresivnoProsječni ukupni troškovi (ATC) su ukupni troškovi proizvodnje obračunati na jedinicu ostvarene proizvodnje

Prosječni ukupni troškovi u preduzeću se dobiju kao zbir prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova tj SRATC = AVC + AFCProsječni fiksni troškovi se dobiju kada se ukupni fiksni troškovi podijele sa obimom proizvodnje Sa povećanjem proizvodnje oni konstantno opadaju

Prosječni varijabilni troškovi dobiju kada se ukupni varijabilni troškovi podijele sa obimom proizvodnje

Granični troškovi predstavljaju povećanje ukupnih troškova kada se proizvodnja poveća za jednu jedinicu Izračunavaju se preko formule

U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova pa se računaju po formuli

27

ATC=TCQ

AFC=TFCQ

AVC=TVCQ

MC=TC1minusTC

Q1minusQ= ΔTC

ΔQ

MC=VC1minusVC

Q1minusQ= ΔVC

ΔQ

Mikroekonomija 2012

Podsjetimo se da varijabilni troškovi imaju tri zone To su zona degresivnih proporcionalih i progresivnih troškova Kako su varijabilni troškovi sastavni dio ukupnih troškova i ukupni troškovi imaju tri zone Preduzeća nastoje proizvoditi onaj obim proizvodnje pri kojem su mu prosječni ukupni troškovi minimalni a ukupni troškovi se nalaze u zoni proporcionalnih troškova Tačka A se naziva bdquoPrag zakona o prinosimaldquoTačka B se naziva bdquoTačka zatvaranjaldquoTačka C se naziva bdquoTačka pokrićaldquoNavedene tri tačke pokazuju sljedećeTačka A pokazuje da se u toj tački minimiziraju granični troškovi U toj tački se iz zone rastućih prinosa prelazi u zonu opadajućih prinosa Zbog toga se ova tačka i naziva prag zakona o prinosimaTačka B pokazuje da su prosječni varijabilni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu niža od iznosa minimalnih prosječnih varijabilnih troškova preduzeće u dužem vremenskom periodu prestaje sa radom Ono ne može pri toj cijeni pokriti sve prosječne fiksne (a samim tim i troškove amortizacije) i dio prosječnih varijabilnih troškova Zbog toga preduzeće neće imati dovoljno sredstava da zamijeni postojeću dotrajalu tehnologiju kada se postojeća amortizira a ne može pokriti ni dio npr troškova plaća ili pogonske energijeTačka C se naziva tačka pokrića i pokazuje obim proizvodnje gdje su prosječni ukupni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu jednaka ovim minimalnim troškovima tada preduzeće ostvaruje samo prosječan profit Ako je cijena veća od minimuma prosječnih ukupnih troškova tada preduzeće ostvaruje ekstraprofit

Dugoročni troškoviU dugom roku su svi faktori proizvodnje varijabilni pa su zbog toga i svi troškovi u dugom roku varijabilni Funkcija dugoročnih troškova zavisi od

nivoa proizvodnje tehnologije cijene faktora

dok funkcija kratkoročnih troškova zavisi i od cijene fiksnih faktora Pretpostavimo da postoji pet različitih veličina preduzeća Tada ćemo imati i pet različitih krivihkratkoročnih prosječnih ukupnih troškova (SATC) predstavljenih na grafiku 71 sa optimalnim kapacitetima postrojenja Q1 Q2 Q3 Q4 i Q5

28

TC

QTC

TVC

TFC

TVC

TFC

Q

TFCQ

AFC ATC AVC MC M

C

ATC

AVC

AFC

Q

0

B

C

A

Mikroekonomija 2012

Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) pokazuje najmanji trošak proizvodnje pri određenom kapacitetu proizvodnje Ova kriva obuhvata-obavija kratkoročne prosječne ukupne troškove sa donje strane kratkoročnih troškova Sa grafika ćete primijetiti da nakon 4 obima proizvodnje minimum prosječnih ukupih troškova je na nešto višem nivou nego što je to bio prethodno Ovo nam pokazuje da se ne može beskonačno mnogo povećavati kapacitet proizvodnje a da to dovede do stalnog snižavanja minimuma prosječnih ukupnih troškova Razlozi prvenstveno leže i brzom povećanju troškova upravljanja velikimpreduzećem Trošak upravljanja po svom iznosu premašuju iznos u kome je smanjen prosječni fiksni trošak nastao zbog povećanja obima proizvodnje Zbog toga u zbiru prosječni ukupni trošak ima nešto veću vrijednost u svom minimumu

Za obim proizvodnje Qopt kažemo da je optimalna veličina postrojenja Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv Ekonomija obima a nakon njega disekonomija obima Ekonomija obima postoji samo do tačke Qopt odnosno troškovi u preduzeću opadaju samo do obima proizvodjne QoptSavremena teorija troškovaKratkoročni troškoviSavremena (moderna) teorija troškovakao i tradicionalna teorija razlikuje kratkoročne i dugoročne troškove Kratkoročni troškovi se također dijele na fiksne i varijabilne Osnovna razlika između ove dvije teorije jeste tzv Rezervni kapacitet Preduzeće ne gradi kapacitet koji je dovoljan za proizvodnju procijenjene količine prodaje nego gradi veći kapacitet zbog sezonskih oscilacija ili pretpostavke da će preduzeće u budućnosti rasti Uspostavljanjem rezervnog kapaciteta preduzeće postaje fleksibilnije i može lakše odgovoriti na povećanu tražnju na tržištu a i sam rast preduzeća je lakši kada postoji uspostavljena infrastruktura preduzeća Fiksni troškovi uključuju iste vrste troškova kao i kod tradicionalne teorije Grafički prosječni fiksni troškovi po savremenoj teoriji se mogu predstaviti na sljedeći način prosječni fiksni troškovi opadaju kako se povećava obim proizvodnje (plava linija na grafiku) Kada se preduzeće približi optimalnomiskorištavanju kapaciteta u upotrebu se pusti i rezervni kapacitet S obzirom da se amortizacija ne obračunava na stalna sredstva koja nisu puštena u rad nakon puštanja u

29

SATC

Q

LTC

Qo

pt

SRATC1 SRAT

C2 SRATC5

SRATC4

SRATC3

SATC

Q0

Q

1

Q

2

Q

3

Q

4

Q

5

Mikroekonomija 2012

upotrebu dolazi do skoka prosječnih fiksnih troškova Nakon daljeg povećanja proizvodnje prosječni fiksni troškovi (predstavljeni crvenom linijom) nastavljaju padati kao i prethodno Prosječni varijabilni troškovi po savremenoj teoriji uključuju također iste troškove kao i u tradicionalnoj teoriji stim što se njihovo kretanje razlikuje Sa grafika je vidljivo da prosječni varijabilni i granični troškovi imaju u rasponu rezervnog kapaciteta ravno dno koja pokazuje da ovi troškovi ostaju konstatni bez obzira na povećanje proizvodnje Stoga povećanje korištenja kapaciteta između nivoa X1 i X2 ne uzrokuje povećanje prosječnih troškova Preduzeća obično koriste kapacitet u rasponu između 23 i 34 uspostavljenog kapaciteta (što je na grafiku 73 bliže tački X2)( fali dva grafikona)Prosječni ukupni trošak se za svaki nivo proizvodnje dobiva sabiranjem prosječnih fiksnihprosječnih varijabilnih troškova i prosječnog profita preduzeća Po savremenoj teoriji kriva SATC konstantno opada do nivoa proizvodnje gdje se rezervni kapacitet iscrpljuje Ovo je predstavljeno na grafiku 74 Iznad tog nivoa proizvodnje prosječni ukupni troškovi počinju rasti Granični troškovi (MC) će sjeći krivu prosječnih troškova u njenom minimumu odnosno iza tačke A na grafiku

Dugoročni troškovibdquoDugoročni troškovi se dijele na troškove proizvodnje i troškove upravljanja Kako obim proizvodnje raste troškovi proizvodnje opadaju ali troškovi upravljanja rastu Međutim smanjenje troškova proizvodnje je obično veće od povećanja troškova upravljanja tako da ukupni troškovi opadaju Po savremenoj teoriji kriva ukupnih dugoročnih troškova ima oblik slova L a ne slova U Kriva se dobija na sljedeći način za svako kratkoročno razdoblje imamo krivu SRATC koja u sebi uključuje troškove proizvodnje administrativne troškovedruge fiksne troškove i normalni profit Krivu LAC dobijamo spajanjem tačaka na krivim SATCEmpirijske funkcije troškova32Funkcije troškova mogu se izraziti u u matematičkom obliku Postoje različiti oblici tih funkcijaTC = aq + cTC = aq2 + cTC = aq2 + bq +cTC = aq3 + bq2 + cq + d

U funkciji TC = aq2 + c parametar a predstavlja direktni trošak po jedinici proizvodnje dok parametar c predstavlja fiksne troškove Ako je direktni trošak proizvodnje 200 KM a fiksni 1000 KM tada je funkcija troškova TC = 200q + 1000 Ukoliko znamo funkciju ukupnih troškova na osnovu nje možemo izračunati i neke druge troškove npr ATC MC AFC itd

30

Q

C

MC

0

SAVC

MC

A

SATC

AFC

23 2

3 23

23

Q Output

C

LAC0

SATC1 SA

TC2 SATC3

SATC4

Mikroekonomija 2012

Iz prethodnog primjera TC = 200q + 1000 ukupne prosječne troškove dobijamo na sljedeći način

qq

q

q

TCATC

0001200

0001200

te funkcija ima oblik q

ATC0001

200

Funkcija graničnih troškova se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova tj

2000001200 qTCMC Što znači da su granični troškovi paralelni sa X-osom na nivou od 200 KM

31

Page 8: Mikroekonomija Moja Skripta

Mikroekonomija 2012

log Qx = log a + bbulllog I Antilogaritmiranjem dobijemo ravnotežnu količinu pri datom nivou dohotka Ukoliko znamo matematički oblik funkcije tražnje možemo iz ovog oblika izračunati funkciju ukupnog prihoda preduzeća i funkciju graničnog prihoda preduzeća Ukupan prihod (Total Revenue) se dobije množenjem prodate količine proizvoda i cijene po kojoj su proizvodi prodati tj TR = q bull p gdje q predstavlja matematičku oblik funkcije tražnje Granični prihod (Engl Marginal Revenue) dobije se izračunavanjem prvog izvoda funkcije ukupnog prihoda odnosno MR = TRrsquoZAKONI TRAŽNJE

Zakoni tražnje nastoje dati odgovor na pitanje koji faktori određuju nivo tražnje svakog proizvodaprisutnog na tržištu Do sada su razvijena četiri opća zakona tražnje Najstariji od njih je Cournot-Marshallov zakon formulisan prije više od 150 godinaOvaj zakon tražnje kaže da je cijena proizvoda osnovna determinanta tražnje za tim proizvodom natržištu Iz ovog zakona se izvodi cjenovna elastičnost tražnje Predstavlja se na sljedeći načinCournot-Marshallov d = f(p) facute(p) lt 0 P = f-1(d)Drugi zakon tražnje je Walrasov opći zakon tražnje Warlas je pored cijene kao osnovne determinanteuveo i cijene drugih povezanih proizvoda sa tim proizvodom kao što su supstituti i komplementi Iznjega se izvodi unakrsna elastičnost tražnje a predstavlja seWarlasov d = f(px1 px2 pxn)Vremenom se pojavila i treća osnovna determinanta tražnje za nekim proizvodom a to je dohodakEkonomisti Hicks i Alen su zajedno formulisali treći opći zakon tražnje poznat kao Hiks-Alenov zakontražnje Iz ovog zakona se izvodi dohodovna elastičnost tražnjeHiks-Alenov d = f(px1 px2 pxn I)Vremenom je uočeno da se u osnovne determinante mora uključiti i vrijeme kao bitna odrednicatražnje Na taj način je tražnja dinamizirana a tzv Moore-Schultzov zakon tražnje je uključivao poredprethodne tri kategorije i kategoriju vremenaMoore-Schultzov d = f(px1 px2 pxn I t)IZNIMKE OD OPĆEG ZAKONA TRAŽNJE

Uočeno je da za neke proizvode ne vrijede opći zakoni tražnje nego da ti proizvodi predstavljajusvojevrsne izuzetke To su tzv Giffenova dobra proizvodi koji se kupuju iz snobizma te proizvodičija tražnja je podložna špekulacijama1 Giffenov paradoksPokazuje da tražnja za proizvodom raste ukoliko dolazi do povećanja cijene proizvoda na tržištuOvakav slučaj je primijećen još prije skoro 200 godina kod siromašnih stanovnika koji veliki procenatsvog dohotka izdvajaju na kupovinu hljeba Svako povećanje cijene hljeba primorava kupca da jošveći procentualni iznos svojih primanja izdvaja na njegovu kupovinu 2 Veblenov efekatPojedini proizvodi se kupuju iz želje da se njima dokaže određeni status u društvu Tako na primjerneki potrošači kupuju veoma skupe parfeme ili specijalitete čija cijena je mnogostruko veća od svihtroškova proizvodnje tog proizvoda 3 Slučaj špekulacijeKupci uvijek pažljivo prate šta se dešava sa cijenama proizvoda na tržištu Prate njihov trend i nastojepredvidjeti buduća kretanja cijena Zbog toga nekada i pored rasta cijena proizvoda kupci povećavajusvoju kupovinu a razlog je informacija da će cijene još više rasti

CJENOVNA UNAKRSNA I DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJEKoeficijent elastičnosti je kategorija koji se dosta često koristi u ekonomiji Pokazuje koliki utjecaj imajedna varijabla na neku drugu To je neki broj koji izražavamo u procentu ili u apsulutnim iznosimaNajčešće se koristi kod cjenovne dohodovne i unakrsne elastičnosti tražnje ili ponude

8

d

0p

q

Ed=

0 d

p 1

p 2

Sav

r še n

o

nee

l as t

ičn

a p

otr

ažn

ja

Mikroekonomija 2012

CJENOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Cjenovna elastičnost tražnje pokazuje intenzitet reagiranja obima tražnje za nekom robomzbog promjene cijene te robe Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje računamo preko formule

Koeficijent može biti jednak manji ili veći od jedan tj može imati apsolutnu vrijednost između +infin i 0u zavisnosti od toga o kojem proizvodu je riječ Obično se u formulu ispred razlomka dodaje minuskako bi pokazao obrnuto kretanje veličina odnosno količine i cijene proizvoda U zavisnosti od koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje možemo govoriti o savršeno elastičnojsavršeno neelastičnoj relativno elastičnoj i relativno neelastičnoj tražnjiSavršeno elastična tražnjaProizvodi za kojima je tražnja savršeno elastična su vrlo rijetki Kao primjer se može uzeti tražnja zapšenicom na berzi Pšenicu nudi veliki broj malih proizvođača Isto tako kao primjer mogu poslužitivrijednosni papiri sa kojima se trguje na berziKod ovakvih roba ma kako malo podigli cijenuproizvoda ili robe na berzi kupci u potpunostiodustaju od njihove kupovine Isto tako ukoliko spustimo cijenu robe u odnosu na tržišnu cijenumakar i za nekoliko procenata možemo prodati svu robu ili vrijednosne papire koje posjedujemoSavršeno neelastična tražnjaSa druge strane kao krajnji slučaj imamo savršeno neelastičnu funkciju tražnje U tomslučaju koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje je 0 Ovo je situacija kojoj teže sva preduzeća Zbog toga što bilo koje povećanje cijene proizvoda ili usluge neće uopšte dovesti do smanjenja tražene količine na tržištu I proizvodi za kojima je tražnja savršeno neelastična su vrlo rijetki To mogu biti npr lični dokumenti (Lična kartaPasoš Vozačka dozvola itd) lijek protiv smrtonosne bolesti proizvodi čija potrošnja jeneophodna za život (kao što je minimalna količina vode ili soli) itd

U zavisnosti od nagiba funkcije tražnje možemo procijeniti kakva je funkcija tražnje (elastična ili neelastična) Elastičnost funkcije tražnje različita je na pojedinim tržišnim stanjima i za pojedinim proizvodima Tako na primjer na tržištu monopolističke konkurencije tražnja je elastičnija što je prikazano na dok je na monopolskom tržištu tražnja neelastičnija

9

d d

0 Q

p

Ed= infin

Savršeno elastična tražnja

Ed=minus

dQQdpp

Mikroekonomija 2012

Često se elastičnost zamjenjuje sa nagibom funkcije što je pogrešno Nagib funkcije u bilo kojoj tački linearne funkcije je isti dok elastičnost nije (ona može imati različite vrijednosti)

S obzirom da je u praksi teško precizno odrediti funkciju tražnje jer je poznato svega nekoliko empirijskih situacija odnosa cijene i količine pojavio se i problem određivanja koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje Da bi ovaj problem bio rješiv i kada je poznato svega nekoliko tačaka a ne cijela funkcija tražnje koristi se tzv lučna elastičnost tražnje Ona se računa po formuli

Da bismo lakše razmjeli lučnu elastičnost tražnje predstavit ćemo je na grafikuGdje je Δq promjena količine Δp promjena cijene a q1 i q2 količine pri cijenama p1 i p2 Najčešće je u preduzeću prisutna situacija da znamo iz iskustva samo dvije tačke (situacije) neke cijene i tražene količine Neka su to tačke A i B na grafiku Između ove dvije tačke moguće je povući veliki broj krivih tražnje a sa sigurnošću mi ne možemo utvrditi koja je adekvatna Stoga se pretpostavlja da je to pravac između ovih tačaka Ukoliko se promijeni cijena sa p1 na p2 tražena količina poraste sa q1 na q2 Mi znamo promjenu cijene i promjenu količine ali ne znamo koju početnu cijenu i količinu uzeti jer rezultati nisu isti a ne možemo utvrditi koja ima prednost Zbog toga se uzima aritmetička sredina cijena i količina Veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje može nam pomoći u određivanju količine pri kojoj maksimiziramo ukupan prihod preduzeća a preko ukupnog prihoda i ukupan profit Na grafiku prikazano je kretanje ukupnog prihoda preduzeća u zavisnosti od visine koeficijenta cjenovne

10

1 2

1 2

2

2

d

qq q

Ep

p p

Mikroekonomija 2012

elastičnosti tražnje Na njemu se vidi da preduzeće maksimizira ukupan prihod tamo gdje je Ed = 1 Ovo je naravno slučaj kada je funkcija tražnje opadajuća slijeva udesno kao što je slučaj npr kod monopola) U slučaju kada je funkcija tražnje horizontalna linija (odnosno kada je tražnja savršeno elastična) tada je ukupan prihodkonstantno rastući pravac povučen iz koordinatnog početka Tada ne postoji ova relacija U slučaju da preduzeće ima koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje veći od jedan povećat će ukupan prihod ukoliko snizi cijenu na tržištu zbog toga što se u većem procentu povećava broj novih kupaca nego što se smanjuje cijena proizvoda

Na grafiku vidimo procenat potrošnje dohotka na hranu u različitim zemljama i koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje15 Na grafiku se vidi da što dohodak stanovništva više raste stanovnici troše sve manji procenat svog dohotka na kupovinu hrane Zbog toga tražnja za hranom postaje neelastičnija Zbog toga u SAD-u kupci gotovo trostruko manje smanjuju kupovinu hrane kada joj cijena poraste u odnosu na npr Tanzaniju

U zavisnosti od vremenskog perioda i funkcija tražnje ima različitu elastičnost U nekom kraćemvremenskom periodu funkcija ima manju elastičnost dok u dužem vremenskom razdoblju ona postaje elastičnija

Potrošačev višak predstavlja razliku između vrijednosti nekog dobra kojeg dobija potrošačkonzumiranjem tog dobra i njegove cijene na tržištu

Funkcija ponude S0 na oba grafika je početna funkcija ponude Dalje na oba grafika funkcija ponude S0 siječe funkciju tražnje pri cijeni od 10$ i količini od 40 miliona barela nafte dnevno Pretpostavimo da dođe do smanjenja funkcije ponude ulijevo sa funkcije S0 na S1 Na grafiku nova funkcija ponude S1 presijeca funkciju tražnje D1 pri cijeni od 30$ po barelu i pri količini od 23 miliona barela dnevno U kraćem vremenskom periodu OPEC može smanjiti ponudu i na taj način zbog relativne neelastičnosti funkcije tražnje zaraditi dodatni ukupan prihod

11

62

56

40

31

22

19

17

15

15

14

12

0 20 40 60 80

Tanzanija

Indija

Korea

Grčka

Izrael

Japan

Francuska

Njemačka

Engleska

Kanada

SAD

Procenat potrošnje dohotka na hranu

Mikroekonomija 2012

Na grafiku sa funkcijom tražnje D ista funkcija ponude povećava cijenu na 15$ po barelu i smanjuje ravnotežnu količinu na 15 miliona barela nafte dnevno

UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Kao što često koristimo cjenovnu elastičnost tražnje također je nekada važno da znamo kako promjena cijena drugih proizvoda utječe na tražnju za našim proizvodima Uzmimo situaciju u automobilskoj industriji Svakako da porast cijena nafte na svjetskom tržištu dovodi do smanjenja tražnje za automobilima sa velikom potrošnjom goriva Također veliki porast cijena željeza i betona dovodi do većih troškova izgradnje novih stanova a samim time i do povećanja krajnjih cijena Ovo dalje dovodi do opadanja tražnje za novim stanovima dok se istovremeno povećava tražnja za korištenim stanovima Dakle koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y Računa se po sljedećoj formuli

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Za neke proizvode je važan nivo dohotka kao odrednica tražnje za njim To je npr tražnja za korištenjem usluga gradskog saobraćaja tražnja sa hamburgerima i drugom hranom niskog kvaliteta tražnja za odjećom koja nema poznatu robnu marku tražnja za automobilskim gumama lošeg kvaliteta itd Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

12

UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y Računa se po sljedećoj formuli

pxEy gt 0 - supstituti pxEy lt 0 - komplementi pxEy = 0 - neovisna dobra

lt

dQy

Qy

dpx

px

gt 0 pxEy =

Mikroekonomija 2012

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

U zavisnosti od veličine koeficijenta imamo različite vrste proizvoda

gt lt IEx = 0

promjena u obimu Qx promjena u veličini I

IEx lt 0

IEx gt 0

0 lt IEx lt 1

IEx gt 1

- Sredstva nužna za život

- Sredstva luksuzne potrošnje

- Inferiorna dobra

- Superiorna dobra

Superiorni proizvodi i usluge su oni proizvodi za kojima tražnja generalno raste kako raste dohodak stanovništva bez obzira na nivo porasta Npr tražnja za turističkim putovanjima direktno zavisi od ličnih primanja osoba Također tražnja za kvalitetnom i udobnom kožnom obućom raste sa porastom dohotka stanovništva Sredstva luksuzne potrošnje su oni proizvodi i usluge za kojima tražnja raste mnogo brže od porasta samog dohotka stanovništva Npr kupovinu skupih i udobnih automobila prevoz avionom spavanje u ekskluzivnom hotelu sa 5 zvjezdica itd Inferiorni proizvodi su oni proizvodi za kojim tražnja generalno opada kako raste prosječan dohodak potrošača (npr javni prevoz jeftina odjeća koja nema prepoznatljivu tržišnu marku kupovina u pekarama i sl)FAKTORI KOJI UTJEČU NA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Da bismo mogli uspješno predvidjeti koeficijent elastičnosti tražnje za našim proizvodima i uslugama potrebno je da znamo od kojih faktora zavise ovi koeficijenti Ovdje su dati osnovni faktori mada pojedini proizvodi mogu imati i neke dodatne1 Postojanje dobrih supstituta (kao što su deterdžent i benzin)2 Broj mogućih upotreba proizvoda (npr plastika)3 Stepen neophodnosti dobra (so mlijeko stan)4 Udio proizvoda u dohotku potrošača (npr novine i TV)5 Očekivanja o budućem kretanju cijena (praćenje stope inflacije)6 Vrijeme (lakši pronalazak supstituta ukusi potrošača se mijenjaju raste dohodak potrošača raste informiranost potrošača raste broj mogućih upotreba)Generalno možemo navesti klasifikaciju u tri dijela prema veličini koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje To su slučajevi gdje je koeficijent veći od jedan približno jednak jedan i manji od jedanVisoki koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed gt 1)a) Metaloprerađivačka i elektroindustrijab) porculan i proizvodi od staklac) namještajd) igre na srećuJedinični koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed asymp 1)a) nafta i naftni derivatib) transportne uslugeNeelastična tražnja (Ed lt 1)a) potrošnja struje u domaćinstvub) zdravstveno osiguranjec) lični dokumenti

13

Mikroekonomija 2012

d) lijekovi

ELASTIČNOST PONUDEElastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena promijeni Ona se računa preko sljedeće formuleElastičnost ponude = promjene cijene promjene ponuđene količineUkoliko se radi o u promjenama koje nisu infinitezimalne veličine tada koristimo formulu

S obzirom na to da ovdje ne postoji problem sa negativnim veličinama u formulu se ne dodaje minus kao kod cjenovne elastičnosti tražnje Postoje dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude Ako se ponuđena količina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene tada je funkcija ponude vertikalna i elastičnost ponude je 0 Ponuda je savršeno neelastična U drugom slučaju ako postoji cijena po kojoj su ponuđači spremni ponuditi bilo koju količinu koja se traži na tržištu funkcija ponude je horizontalna i elastičnost ponude je beskonačna Ponuda je perfektno elastična Primjer za prvi slučaj je ponuda umjetničkih djela i određenih antikviteta Bez obzira na cijenu koja se formira moguće je ponuditi samo po jedan primjerak takvih proizvoda Stoga porast tražnje dovodi samo do porasta cijene ali ne i do porasta ponude Primjer za drugi slučaj jeste kada se na tržištu formira cijena električne energije Ona se formira pod utjecajem ponude i tražnje Ponudu čine proizvođači bez obzira da li se radi o proizvodnji iz termoelektrana hidroelektrana ili nuklearnih elektrana Proizvodnja iz termoelektrana ima najviši trošak proizvodnje a iz hidroelektrana najniži Stoga kada se formira tržišna cijena ona je značajno viša od troškova proizvodnje nuklearne elektrane i cijene po kojoj bi one mogle je prodavati Pri toj cijeni nuklearne elektrane će ponuditi količinu električne energije koliku god mogu proizvesti U tom slučaju je funkcija ponude električne energije proizvođača koji posjeduje nuklearnu elektranu savršeno elastična Elastičnost ponude zavisi od

Mogućnosti zamjene faktora proizvodnje Vremenskog perioda

Mogućnost zamjene faktora proizvodnjeNeki proizvodi i usluge su proizvedene korištenjem jedinstvenih i rijetkih faktora proizvodnje Ovi proizvodi imaju malu ili nultu elastičnost ponude Drugi proizvodi i usluge koji su proizvedeni korištenjem faktora za proizvodnju koji se mogu upotrijebiti za proizvodnju drugih vrsta proizvoda imaju visok stepen elastičnostiZAVISNOST PONUDE OD VREMENSKOG PERIODADa bismo objasnili kako vremenski period utječe na ponudu nekog proizvoda ili usluge potrebno je razgraničiti tri vremenska perioda To su

Trenutni rok Kratki rok Dugi rok

Trenutni rok se definiše kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne može doći do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje (fiksni faktori su tehnologija zgrade postrojenja itd dok su varijabilni rad kapital itd)Kada cijena nekog dobra raste ili opada funkcija ponude u trenutnom roku ostaje nepromijenjena ali cijena prati promjenu tražnje Ako tražnja za nekim proizvodom poraste tada i ravnotežna cijena raste ili ako tražnja opada tada i ravnotežna cijena opadaPrimjeri ovakvih dobara su voće i povrće Ovi proizvodi imaju perfektno neelastičnu funkciju ponude u trenutnom vremenskom periodu (vertikalnu funkciju ponude) Ne može se voće ili povrće u toku jednog dana ili jednog sata proizvesti Isto tako se može uzeti za primjer količine ulovljene ribe koja se u toku jednog dana prodaje na gradskoj tržnici To je tako

14

Mikroekonomija 2012

kratko vremensko razdoblje da ribari nemaju vremena ići na pučinu po novi ulov Ako je tražnja tog dana velika cijena će biti viša nego prethodnog dana Kratki rok je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećati obim angažovanja varijabilnih inputa u prvom redu rada Kratki rok u slučaju prethodno navedenog primjera ulova ribe bi bilo ono vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da se može pronaći izaposliti još nekoliko ribara ili da se eventualno iznajmi još nekoliko brodova Da bi povećali output preduzeća u kratkom roku obično prvo traže od svojih zaposlenih da radeprekovremeno a zatim zaposle i još nekoliko novih radnika Isto tako ukoliko preduzeća žele da smanje svoj output prvo smanje radnicima broj radnih sati a zatim pođu i otpuštati neke radnike U kratkom roku preduzeća nemaju vremena da se u potpunosti prilagode uslovima na tržištu nego samo djelimično Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete U dugom roku se preduzeće u potpunosti prilagođava nastalim promjenama na tržištu U slučaju da povećana tražnja za ribom na tržištu potraje duže vrijeme ribari će odlučiti da kupe novi brod i nove mreže te možda da pronađu novi način ulova ribe Oni također mogu i da otvore vlastite ribnjake U slučaju uzgoja narandži dugi rok traje oko 15 godina To je vrijeme potrebno da bi novozasađene plantaže dostigle svoju zrelost i da mogu davati plodove

TEORIJE PONAŠANJA POTROŠAČAKada razmišljamo o tome kako se ponašaju potrošači onda generalno možemo zaključiti da seneki potrošači ponašaju vrlo racionalno a drugi veoma neracionalno Postoje dvije vrste teorija koje pokušavaju dati odgovor na pitanje od čega zavisi vrijednost nekog proizvoda ili usluge To su Teorija radne vrijednosti i Teorija subjektivne vrijednosti Prva tvrdida je vrijednost proizvoda određena količinom rada koji je utrošen za proizvodnju tog proizvoda ili usluge a druga tvrdi da je lična vrijednost za svakog kupca ta koja opredjeljuje vrijednost proizvodaTEORIJA GRANIČNE KORISNOSTIPristalice ove teorije su zastupali ideju da je moguće egzaktno utvrditi koliko korisnosti potrošaču donosi potrošnja svakog dobra Iznos korisnosti su mjerili UTILIMAVrijednost robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca Prema ovoj teoriji potrebno je posebno posmatrati ukupnu korisnost proizvoda i graničnu korisnost proizvodaTU = Ukupna korisnost koju dobiju potrošači potrošnjom određenog broja proizvodaMU = Granična korisnost proizvoda- iznos korisnosti koju dobije potrošač korištenjem zadnje jedinice proizvodaU sklopu ove teorije spominju se i dva Gossenova zakona Prvi Gossenov zakon govori opromjeni korisnosti jednog dobra na različitim stepenima zadovoljenja potreba Što kupci imaju više nekog proizvoda dodatna jedinica proizvoda vrijedi kupcu sve manje Nakonodređenog broja komada proizvoda vrijednost dodatne jedinice proizvoda postaje negativna (tj MU = negativna vrijednost) Drugi Gossenov zakon pokazuje kako se po skali intenzivnosti potreba redom zadovoljavaju razne potrebe Prvo zadovoljavamo urgentne potrebe (kao što su potrebe za hranom ili vodom) a zatim nakon što do određenog nivoa zadovoljimo ovu vrstu egzistencijalnih potreba prelazimo na zadovoljenje ostalih (npr potrebe za određenim kulturnim sadržajima sportom luksuznim proizvodima itd) Na narednim graficima je prikazano kretanje ukupne i granične korisnosti proizvoda Q pri različitom obimu potrošnje tog proizvoda Na grafiku 38 primjećujemo da ukupna korisnost

15

Mikroekonomija 2012

raste po opadajućoj stopi do određenog nivoa (do 5 jedinice proizvoda) a zatim počinje da opada Na drugom grafiku je prikazano kretanje granične korisnosti koja poslije konzumiranja 5 jedninice proizvoda postaje negativna

Ukoliko postoji mnogo više proizvoda koje potrošač može kupiti postavlja se pitanje kako odrediti pojedine količine Jedan od načina jeste da se uporede odnosi granične korisnosti koje dobije potrošač od potrošnje određenog proizvoda sa cijenom tog proizvoda Ukupna korisnost pri datom iznosu potrošenog dohotka je maksimizirana kada je granična korisnost po potrošenoj KM za sveproizvode jednaka odnosno kada je

Gdje je n broj proizvoda a granična korisnost Konvertibilne marke po njenoj cijeni je jednaka 1 Ova teorija će nam pomoći da shvatimo zašto voda koja iako veoma važna za život ima tako nisku prodajnu cijenu dok zlato i dijamanti (iako mnogo manje važni za život čovjeka) imaju tako visoku cijenu Ovakva situacija može biti objašnjena na sljedeći način Dobijanje dodatne jedinice dijamanata ili zlata je veoma skupo (veliki troškovi ispitivanja nalazišta skupi tehnološki procesi itd) S obzirom da se cijena cjelokupnog dobra određuje na osnovu troškova zadnje proizvedene jedinice proizvoda proizilazi da je cijena dijamanata visoka Sa druge strane troškovi dobijanja dodatnog litra vode su niski pa je i cijena vode na tržištu niskaTEORIJA INDIFERENCIJENeka osoba je indiferentna ako se ne može odlučiti koji proizvod više voli od dva ili više ponuđenih Ukoliko više volimo neke proizvode u odnosu na druge tada kažemo da određeni proizvod preferiramo Što je kriva indiferencije dalje od koordinatnog početka korisnost koju

predstavlja je veća i obrnuto Krive indiferencije imaju sljedeće osobine 1 Opadaju slijeva udesno (negativnog su nagiba)2 Konveksne (ispupčene) su prema ishodištu3 Nikad se ne sijekuSa grafika se vidi da ukoliko potrošač želi da poveća potrošnju nekog dobra mora da smanjipotrošnju drugog Ovakva pojava se naziva ldquogranična stopa supstitucijerdquo Prema teoriji postoji beskonačno krivih indiferencije u koordinatnom sistemu a sve zajedno

16

Odjeća

Hrana

Kriva indiferencije

10 2 3 4 5 6

3

2

1

4

5

6

0

Odjeća

TU10

5

1 62 3 4 50 Q

MU5

0 1 2 3 4 Q5

MU1

p1

=MU 2

p2

=MU 3

p3

= =MU n

pn

=MU I=1

Mikroekonomija 2012

predstavljaju mapu krivih indiferencije Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X a da bi zadržao isti nivo korisnostiGranična stopa supstitucije se računa po formuli

Minus ispred razlomka pokazuje da jedno dobro moramo smanjiti da bismo drugo povećali

OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVACU prethodnim izlaganjima u vezi sa teorijom indiferencije nismo ništa govorili o iznosu dohotka kojim raspolaže potrošač kao ni o cijenama pojedinih proizvoda Ukoliko pretpostavimo da je cijena proizvoda ldquoXrdquo -px a cijena proizvoda ldquoYrdquo - py tada za datiiznos dohotka (I) kojim raspolaže potrošač može kupiti određenu kombinaciju dobara Ukoliko samo kupuje proizvod ldquoXrdquo tada može kupiti (Ipx) proizvoda Na sličan način ukoliko potrošač želi kupiti samo proizvod ldquoYrdquo tada može kupiti (I Py) proizvoda ldquoYrdquoKada na grafiku spojimo ove dvije tačke dobijamo tzv Budžetski pravac koji nam pokazuje kombinacije dobara koje može kupiti potrošač s tim da cijeli iznos dohotka potroši Dio površine između budžetskog pravca i koordinatnih osa predstavlja tzv Budžetsko polje Nakon kupovine kombinacije dobara koje su u budžetskom polju potrošaču ostaje jedan dio dohotka nepotrošen dok kombinaciju proizvoda izvan budžetskog pravca kupac ne može kupiti jer nema dovoljno dohotka S obzirom da je Xbullpx+Ybullpy = I odavde se može izračunati oblik funkcije budžetskog pravca u obliku

gdje je koeficijent nagiba funkcije tražnje

Ukoliko dođe do povećanja dohotka potrošača budžetski pravac se paralelnopomjera udesno i obrnuto ndash ukoliko se smanji dohodak potrošača budžetski pravacse pomjera paralelno ulijevo

17

Odjeća

Hrana

0

Odjeća

Hrana

0

A

(IPx)

(IPx)

(IP

y)

(IPy)

X

YMRS yx

Knjiga (IPx) = 10

Cipele(I Py) = 8

Budžetski

pravac

0

Budžetsko polje

minuspx

p y

Y=minuspx

p y

sdotX+ Ip y

Mikroekonomija 2012

Da bismo sada odredili ravnotežu potrošača prikažimo na grafiku i krive indiferencije i krivu budžetskog pravca U tački gdje budžetski pravac tangira neku od krivih indiferencije je ravnoteža potrošača odnosno uz dati dohodak on ne može dobiti viši nivo korisnosti

Teorija indiferencije se može koristiti kod rješavanja određenih ekonomskih problema Jedan od problema sa kojima se susreću ekonomisti jeste kako kupci reaguju na povećanje cijene nekogproizvoda Oni obično smanjuju potrošnju tog proizvoda ili usluge ali se postavlja pitanje zbog čegaEkonomisti su utvrdili da postoje dva osnovna razloga Prvi razlog je što su kupci zbog porasta cijena realno siromašniji ukoliko nije porastao i njihov dohodak On se naziva efekat dohotka Drugi je razlog to što kupci skuplji proizvod zamjenjuju jeftinijim a koji može na sličan ili identičan način zadovoljiti istu potrebu On se naziva efekat supstitucije Prema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke I na y osi U tom slučaju početna tačka

ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B Međutim s obzirom da je kupac sada siromašniji (jer mu se nije istovremeno povećao dohodak da bismo mogli utvrditi koliko kupac stvarno manje zamjenjuje skuplji proizvod jeftinijim) potrebno je da kupcu namirimo iznos sredstava za koji je on postao siromašniji To ćemo učiniti tako što ćemo ga ponovo vratiti na istu krivu indiferencije U2 gdje se nalazila početna ravnoteža Nova tačka ravnoteže će biti tačka C Horizontalna udaljenost između tačaka B i C predstavlja efekat dohotka a horizontalna udaljenost između tačaka A i C predstavlja efekat supstitucijeHicksova metoda ima jedan nedostatak a to je što ona može posmatrati samo dva proizvodaistovremeno Stoga je Slutsky pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara Postupak razdvajanje je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH Razlika je u tome što mi kupcu kompenziramo iznos za koji je on realno siromašniji ali tako da on može ponovo kupiti istu korpu dobara odnosno da se vrati ponovo u tačku A Pošto pravac JK ima veći nagib od pravca IG on siječe udaljeniju krivu indiferencije U3 Taj iznos koji smo kompenzirali kupcu predstavlja efekat dohotka a pomjeranje sa tačke A u tačku C predstavlja efekat supstitucije

TEORIJA PROIZVODNJEU proizvodnji angažujemo veliki broj faktora proizvodnje (najčešće su to rad kapital sirovine energiju zemljište mašine znanje itd) Preko proizvodnje određenih roba i usluga preduzeća ostvaruju svoj osnovni cilj profitabilno poslovanje Nekada pojedina preduzeća stavljaju u prvi plan neke druge ciljeve kao što su maksimiziranje prihoda minimiziranje troškova pa čak i da imaju gdje zaposliti svoju porodicu no ono što mora biti cilj svakog preduzeća jeste ostvarivanje profita Svi ostali ciljevi moraju u hijerarhiji biti niži Stoga je potrebno analizirati elemente proizvodnje te ukazati na njene osnovne karakteristike a koje dovode do maksimiziranja profita preduzeća U toku proizvodnje se koriste određeni fiksni i varijabilni inputi Fiksni inputi su između ostalog mašine zemljište zgrade itd Varijabilni inputi su npr materijal koji se koristi u direktnoj proizvodnji radna snaga električna energije itd Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u

18

E4

5H

ran a

Od

jeć

a

U 4 U 3

U 2U 1

0

Mikroekonomija 2012

proizvodnji i maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji U opštem obliku proizvodna funkcija se može predstaviti kaoq = f(xyz ) gdje su xyz q gt 0 i predstavljaju inpute u procesu proizvodnje Obično tih inputa ima veliki broj i za svaku proizvodnju su drugačiji U analizi proizvodnje razlikujemo tri funkcije prinosa u odnosu na angažovane inpute To su- Funkcija rastućih prinosa- Funkcija konstantnih prinosa- Funkcija opadajućih prinosaKod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputarezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi A ako angažujemo dva faktora proizvodnje (rad i kapital) tada zaključujemo sljedećeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a i ukupna proizvodnje se poveća za 50tada se radi o funkciji konstantnog prinosa s obzirom na obim proizvodnjeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 30tada se radi od funkciji opadajućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje iAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 70tada se radi od funkciji rastućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnjeKod funkcije konstantnih prinosa povećanje angažovanja novih inputa i povećanje rezultirajućeg outputa je ravnomjerno Ovakva situacija pokazuje da već postoji određena zasićenost proizvodnje sa tim inputom U ovakvoj situaciji bi trebalo razmišljati da se poveća fiksni kapacitet preduzeća kako bi se ponovo otvorila mogućnost pojavljivanja rastućih prinosa Matematički se funkcija proizvodnje može predstaviti na sljedeći načinf(ax ay) = anq agt0Ako je n=1 radi se o konstantnim prinosima (linearno homogena funkcija)Ako je nlt1 o opadajućim prinosima iAko je ngt1 o rastućim prinosimaOpći (prošireni) matematički oblik funkcije proizvodnje je Y=f(LKRSvγ)gdje je L-rad K-kapital R-sirovine S-zemlja v-prinosi y-parametar efikasnosti Na nekim grafikima oznake X i Y pokazuju dva različita proizvodna faktora proizvodnje bez obzira o kojim faktorima je stvarno riječ Postojanje opadajućih prinosa je najnepovoljnije za preduzeća Angažovanje novih inputa dovodi do ispodproporcionalnog smanjenja rezultirajućeg outputaKratki i dugi vremenski periodU kratkom vremenskom periodu neki proizvodni faktori su fiksni a neki varijabilni No u dugom vremenskom periodu svi proizvodni faktori su varijabilni Čak je i tehnologija koja je fiksna u kratkom roku u dugom roku varijabilnaUkupni prosječni i granični fizički proizvod

19

Mikroekonomija 2012

MPx MPgt0MP raste

MPgt0MP opada

MPlt0MP opada

MPlt0MP raste

APx APltMPAP raste

AP=MPAP=max

APgtMPAP opada

TPx TP raste ubrzano

TP raste usporeno TP opada ubrzano

TP opada usporeno

Crvena linija na grafiku 50 pokazuje funkciju ukupnog fizičkog proizvoda On raste do određenog nivoa a nakon toga opada do nule Sa grafika vidimo sljedeće kada je granični fizički proizvod jednak nuli tada je ukupni fizički proizvod maksimalan Nakon tačke C ukupni fizički proizvod počinje opadati a granični proizvod postaje negativanZelena linija na grafiku predstavlja prosječan fizički proizvod On također ima područje rasta i područje u kome opada Dok god je granični fizički proizvod veći od prosječnog prosječni ima tendenciju rasta Postavlja se pitanje u kojoj zoni je proizvodnja poželjna i pri kojem obimu poslovanja je proizvodnja optimalna Preduzeća obično proizvode u prve dvije zone iako se može reći da je najčešći slučaj da preduzeća proizvode u II zoni Na neki način optimum proizvodnje bi bio u tački gdje je ukupna proizvodnja maksimalnaProces proizvodnje predstavlja kombinaciju faktora potrebnih da se proizvede jedinica nekog proizvoda Da bismo mogli izvesti određene zaključke o proizvodnom procesu a jednostavnosti radi obično se posmatraju samo dva faktora proizvodnje - rad i kapital Naravno ni drugi faktori proizvodnje nisu ništa manje važni tehnologija i energija na primjer Prepostavimo da neki proizvod možemo proizvesti sljedećim kombinacijama rada i kapitala Ekonomistima je važno da utvrde koji proizvodni proces je najjefitiniji kako bi mogli imati što niže troškove proizvodnje a samim time i što veći iznos profitaProizvodna funkcija se može prikazati u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom prostoru gdje od broja i količine angažovanih faktora ovisi i nivo ukupne proizvodnje Na grafiku 51 je dat prikaz kretanja ukupne proizvodnje (Y) u zavisnosti od količine angažovanog faktora rada (L) Sa grafika se vidi da ukupna proizvodnja ima određeni rast maksimum a nakon određenog nivoa angažovanosti proizvodnog faktora počinje opadati

20

Mikroekonomija 2012

Ukoliko se u procesu proizvodjne angažuju dva proizvodna faktora recimo rad i kapital tada se ukupna proizvodnja može predstaviti u trodimenzionalnom obliku kao što je prikazano na grafiku 52 Sa grafika je vidljivo da je obim proizvodnje predstavljen vertikalno dok su faktori proizvodnje (rad i kapital) predstavljeni u horizontalnoj ravni Navedene kružne linije predstavljaju izokvante koja pokazuju da se uz različitu kombinaciju faktora rada i kapitala može dobiti isti nivo proizvodnje Osjenčena površina na grafiku predstavlja zonu u kojoj je sa ekonomskog stanovišta opravdano proizvoditi Izvan te površine se resursi ne koriste racionalno jer dolazi do njihovog rasipanjaPovećava se količina upotrijebljenog rada i kapitala a to ne rezultira proporcionalnom povećanju proizvodnje U nastavku ćemo detaljnije analizirati ovu površinu U ovom slučaju korištenjem samo jednog proizvodnog faktora ukupna proizvodnje je jednaka nuli Ne možete ništa napraviti samo sa kapitalom da bi se nešto proizvelo pored novca potreban je i rad

Sa prethodnih grafika je vidljivo da preduzeća imaju određeno područje u kome se proizvodnja može odvijati a da to rezultira maksimalnom efikasnošću korištenja proizvodnih inputa U razgovoru sa direktorom jednog preduzeća saznao sam da je jedan od problema sa kojima se preduzeće suočava to što ima previše zaposlenih radnika u proizvodnim prostorijama Rad u pogonu gotovo da nije bio moguć zbog dvostruko većeg broja radnika od optimalnog koji može raditi u prostorijama gdje se nalaze mašine To je značajno usporilo proizvodni proces dešavale su se česte greške na proizvodima a i zbog gužve nisu mogli propisno odlagati gotove proizvode Sve to skupa je dovelo do niske produktivnosti rada i veoma loših međuljudskih odnosa među zaposlenim Zbog toga se u procesu proizvodnje

21

Mikroekonomija 2012

mora voditi računa o uskim grlima u proizvodnji i na vrijeme planirati povećanje fiksnih faktora koji mogu postati kočnica rastu preduzeća U kratkom roku jemoguće povećavati proizvodnju samo dodatnim angažovanjem varijabilnih inputa kao što su radna snaga energija sirovine itd dok je u dugom vremenskom periodu moguće povećavati i fiksne kapacitete Prosječan fizički proizvod (grafik 56) je količnik ukupnog outputa sa angažovanim varijabilnim faktorom proizvodnje Možemo ga izračunati kao tangens ugla(nagib) radijus vektora povučenog iz koordinatnog početka na odabranu tačku ukupnog proizvoda ili preko formule APx = TPx Vi Granični fizički proizvod predstavlja prirast ukupnog proizvoda angažovanjem dodatne jedinice varijabilnog inputa

Grafikon 56

Možemo ga izračunati putem prethodne formule ili tangensom ugla što ga zatvara tangenta sakoordinatnim početkom Što je strmiji nagib tangente granični fizički proizvod je veći Predstavljen je na grafiku 57

Zakon opadajućih prinosaZakon opadajućih prinosa kaže da ukoliko se utrošak jednog faktora sukcesivno povećava u jednakim količinama a utrošci ostalih faktora ostaju isti ldquoiza neke tačkerdquo rezultirajući prirasti proizvoda će se početi smanjivati On važi kada je1 Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se2 Utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan

22

T nminusT nminus1

XnminusX nminus1

= ΔTPΔX

=MP

Mikroekonomija 2012

3 Postoji mogućnost variranja jednog ili više faktora4 ldquoIza neke tačkerdquo odnosno iza uobičajenog utroška

Izokvanta predstavlja pokazatelj za identifikaciju svih mogućih alternativnih kombinacija količina utrošaka datih faktora proizvodnje što su tehnički kadre proizvesti output istog nivoa Ona je predstavljena linijom na grafiku koja opada slijeva udesno Na primjer uz različite kombinacije mašina i zaposlenih možemo proizvesti isti proizvod

Ekonomisti nastoje da utvrde koja od ovih alternativa imaju najmanje troškove implementacije U koordinatnom početku postoji beskonačno izokvanti Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka ona pokazuje veći obim proizvodnje Na grafiku 59 je dat prikaz nekoliko izokvanti u koordinatnom sistemu Izokvante se ne mogu sjeći jer bi u tom slučaju uz istu kombinaciju proizvodnih inputa bilo moguće proizesti različit nivo outputa

Za izokvantu je karakteristična granična stopa supstitucije (grafik 60) Ona pokazuje da ukoliko želimo povećati korištenje određenog proizvodnog inputa uz zadržavanje istog nivoa proizvodnje drugi proizvodni input mora biti smanjen u određenoj mjeri Ona seračuna se preko formule

Minus u formuli pokazuje da ako povećamo potrošnju jednog inputa potrošnju drugog moramo smanjiti Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno Što manje imamo resursa X sve smo manje spremni da gadodatno mijenjamo za resurs Y kojeg imamo sve više Suviše velika zaposlenost jednog faktora pri datoj tehnologiji izaziva više gubitka nego dobitaka

23

party

partx

Y

X

MRS yx=minuspart ypart x

Mikroekonomija 2012

S obzirom da su izokvante kružne linije relevantnopodručje proizvodnje je samo u prvom kvadrantukoordinatnog sistema Tačke u kojima nagibi izokvantiimaju vrijednost nula povežemo jednom linijom idobijemo bdquoLiniju grebena proizvodne površineldquo (područjeOMO na grafiku 61) Izvan ovog područja nije opravdanoproizvoditi jer nastaje rasipanje resursa

Da bi se mogla odrediti optimalna kombinacija faktora proizvodnje koja daje rezultirajući poželjni output potrebno je imati informacije o tome sa kojim novčanim sredstvima preduzeća raspolaže Kada znamo na koje načine možemo proizvesti isti output onda u analizu uvodimo i troškove da vidimo Koja kombinacija faktora najmanje košta Odgovor na to pitanje daje izotroškovni pravac Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje uz jednaki novčani izdatak Jednačina tog pravca glasi px bull qx + py bull qy =TC

Odnosno ako se riješi po qy imamo

Gdje su qx i qy količine koje preduzeće kupuje a px i py cijene po kojima plaća pojedine faktore U koordinatnom sistemu može postojati beskonačno različitih budžetskih pravaca kao što može uslovno rečeno postojati beskonačno različitih budžeta za različite proizvodnje Što je veći iznos budžeta kojeg preduzeće može potrošiti na nabavku faktoraproizvodnje to je izotroškovni pravac više udaljen od koordinatnog početka Odnos između cijena na X i na Y osi predstavlja nagib izotroškovnog pravca Da bi se mogla odrediti ravnotežna pozicija preduzeća u procesu proizvodnje potrebno je uporediti izotroškovni pravac sa izokvantama U tački u kojoj je izotroškovni pravac tangenta na izokvantu preduzeće je u ravnoteži i ima optimalnu kombinaciju

proizvodnje datog nivoa outputaU ravnoteži postoji jednakost

Odnos graničnog fizičkog proizvoda svakog faktora proizvodnje i njegove cijene je jednak Na grafiku64 je pokazano da je u tački E optimalna kombinacija angažmana rada i kapitala uz pomoć kojih seostvaruje proizvodnja od 50 komada proizvoda

Ako se posmatraju ravnoteže u dužem vremenskom periodu dobijemo putanju ekspanzijepreduzeća jer preduzeće stalno nastoji da bude racionalno i da uz najmanje troškova proizvede planirane količine outputa Putanje ekspanzije u dugom roku je prikazana na grafiku 65 i predstavljena je zelenom

24

q y=minusp x

p y

qx+TCpy

MPx

p y

=MP y

p y

Mikroekonomija 2012

Važno je napomenuti kako tehnološke promjene utječu na izokvante preduzeća Tehnološkepromjene su u vidu inovacija novih proizvoda novih izvora energije novih i boljih materijala (nproptička vlakna) prihvatljivijih tehnoloških procesa itd Tehnološke promjene i unapređenja smanjuju potrebe za resursima a istovremeno zadržavaju nivo proizvodnje na istom nivou Na grafiku 66 je dato pomjeranje izokvanti nastalo kao rezultat tehnoloških unapređenja Pri svim obimima korištenja smanjuje se angažovanje potrebnih resursa bez promjene rezultirajućeg nivoa proizvodnje U jednoj ekonomiji je potrebno vrštiti stalna unapređenja kako bi se oskudni resursi štedjeli i što bolje iskoristili za proizvodnju neophodnih proizvoda i usluga

TEORIJA TROŠKOVATroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje Svako preduzeće ima drugačiju strukturu troškova koja se razlikuje zavisno od vrste i veličine preduzeća područja na kome preduzeće posluje organizacije broja zaposlenih itd Kako faktori koji se angažuju u procesu proizvodnje mogu biti fiksni i varijabilni tako i troškovi u preduzeću mogu biti fiksni i varijabilni Razlikujemo troškove u kratkom i dugom vremenskom periodu Ova podjela proizilazi iz činjenice da su u kratkom vremenskom periodu neki inputi u proizvodnji fiksni a neki varijabilni dok su u dugom vremenskom periodu svi inputi u proizvodnji varijabilni Zbog toga su u dugom vremenskom periodu svi troškovi varijabilni Troškovi u dugom vremenskom periodu su planski troškovi i preduzeća nastoje da postignu strukturu troškova onakvu kakvu su planirali na početku razdoblja Troškovi nisu nepromjenjiva kategorija Oni se kontinuirano mijenjaju u zavisnosti od promjene poslovanja preduzeća i u zavisnosti od promjena količine ili cijene inputa Ukupne troškove u preduzeću dobijemo kada zbrojimo

izdatke za fiksne i varijabilne faktore ili

gdje je Xi iznos angažovanih inputa a Pi cijena svakog inputa Podsjetimo se definicije troškova koja kaže da bdquoTroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnjeldquo Troškovi se izražavaju u novčanim jedinicama (KM) Troškove možemo podijeliti na eksplicitne i implicitne U eksplicitne troškove spadaju svi onitroškovi koje možemo računovodstveno evidentirati tj

25

nTC = sum XiPi

i=1

Putanja ekspanzije

u dugom roku

Rad

Kapital

Q=15

Q1=15

0

Mikroekonomija 2012

troškovi plata radnika troškovi plaćene kamate troškovi amortizacija troškovi iznajmljivanja prostorija troškovi repromaterijala itd

Implicitni troškovi se definišu na sljedeći način Implicitni (oportunitetni) troškovi predstavljaju iznos koji bismo mogli ostvariti alternativnom upotrebom angažovanih resursa Na osnovu procjene saznajemo veličinu oportunitetnih troškova Oni su značajni pri donošenju poslovnih odluka jer preko njih utvrđujemo da li smo na najbolji način investirali i utrošili svoje resurse (novac vrijeme znanje itd) Zbog različitih vrsta troškova razlikujemo i različite vrste profita Tako možemo govoriti o poslovnom i ekonomskom profitu Također možemo govoriti i bruto i neto profitu Poslovni profit predstavlja razliku između svih ukupnih prihoda preduzeća i svih računovodstvenih troškova preduzeća Računovodstveni troškovi su samo oni troškovi za koje postoji dokumenat da je određeni iznos sredstava plaćen za nešto To je obično faktura onog ko je robu isporučio drugom preduzeću i koju je to drugo preduzeće obavezno platiti POSLOVNI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash EKSPLICITNI (RAČUNOVODSTVENI) TROŠKOVI Ekonomski profit je šira kategorija od poslovnog profita On se računa kao razlika između svih ukupnih prihoda preduzeća i zbira eksplicitnih (računovodstvenih) i implicitnih troškova Implicitni troškovi se nekada nazivaju i oportunitetni i u stvari pokazuju izgubljenu zaradu koju niste ostvarili zato što ste novac investirali negdje drugo a ne u tu konkretnu djelatnost Pošto smo novac mogli investirati u veoma mnogo projekata i iz njih ostvariti različite prihode onda se postavlja pitanje koji prihod predstavlja oportunitetni trošak Samo najveću od tih potencijalnih zarada koje niste ostvarilinazivamo oportunitetni trošak preduzećaEKONOMSKI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash (EKSPLICITNI + IMPLICITNI) TROŠKOVIPorez u preduzeću se obračunava samo na poslovni profit On se prikazuje u bilansu stanjapreduzeća28 Pored kategorije profita u literaturi nailazimo i na termin ekstraprofita On ima nekoliko sinonima no između njih u suštini ne postoji razlikaEkstraprofit = ekonomski profit = čisti profitEkstraprofit je višak profita koji preduzetniku ostaje nakon podmirivanja svih troškova i zarade prosječnog profita (prosječne dobiti) Prosječan profit je uključen u prosječne ukupne troškove preduzeća Prosječan profit (prosječna dobit normalni profit) je minimalna naknada koja može zadržati preduzetnikov novčani kapital i njegove preduzetničke sposobnosti i napore u datoj aktivnosti U mikroekonomskoj teoriji se razlikuju individualni i društveni troškovi proizvodnje Individualni troškovi proizvodnje su vezani za pojedinačno preduzeće (svi njegovi troškovi) Društveni troškovi proizvodnje predstavljaju sumu svih troškova u nekoj privredi s tim što su u ove troškove uključeni i troškovi koje imaju druga preduzeća zbog našeg poslovanja (troškovi zagađenja troškovi čišćenjatroškovi zaštite itd) Također susreću se termini bdquoEksterna ekonomijaldquo i bdquoEksterna disekonomijaldquo a koji su vezani za kategoriju troškova preduzeća Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova Postoje dva osnovna pristupa teoriji troškova preduzeća Postoje tzv bdquoTradicionalna teorija troškovaldquo i bdquoSavremena teorija troškovaldquo U nastavku ćemo dati prikaz svake od ove dvije vrste troškovaTradicionalna teorija troškovaKratkoročni troškovi

26

Mikroekonomija 2012

Po tradicionalnoj teoriji razlikujemo dugi i kratki rok a sve troškove dijelimo na ukupne fiksne i ukupne varijabilne troškove Oni se označavaju različitim oznakama ali je već usvojeno da se koriste oznake koje predstavljaju skraćenice od početnih engleskih riječi za troškove (akronime) Ukupni prosječni troškovi prosječni varijabilni troškovi i granični troškovi prema ovoj teoriji imaju oblik slova U Ukupni troškovi u kratkom roku se označavaju sa SRTC ili TC Ukupni troškovi dugog vremenskog perioda se označavaju sa LRTC ili LTC Obje varijante su ispravne Ukoliko se radi o prosječnim troškovima dodajemo slovo A tako da imamo SRATC i LRATC (odnosno SATC ili LATC) Ukupni troškovi u kratkom roku jednaki su zbiru ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova tj SRTC = FC + VCFiksni troškovi proizvodnje su onaj dio ukupnih troškova proizvodnje čija veličina ne ovisi o obimu proizvodnje Varijabilni troškovi su oni troškovi koji rastu sa povećanjem nivoa outputa U fiksne troškove spadaju1 troškovi anuiteti i kamate na zajmove preduzeća2 troškovi premije osiguranja3 troškovi amortizcija4 troškovi plate top menadžmenta5 troškovi zemljarina itdU varijabilne troškove spadaju1 troškovi pomoćnog materijala2 troškovi sirovina3 troškovi pogonske energije4 troškovi plata radnika itdVeličina varijabilnih troškova u odnosu na obim proizvodnje može rasti1048707 proporcionalno1048707 degresivno1048707 progresivnoProsječni ukupni troškovi (ATC) su ukupni troškovi proizvodnje obračunati na jedinicu ostvarene proizvodnje

Prosječni ukupni troškovi u preduzeću se dobiju kao zbir prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova tj SRATC = AVC + AFCProsječni fiksni troškovi se dobiju kada se ukupni fiksni troškovi podijele sa obimom proizvodnje Sa povećanjem proizvodnje oni konstantno opadaju

Prosječni varijabilni troškovi dobiju kada se ukupni varijabilni troškovi podijele sa obimom proizvodnje

Granični troškovi predstavljaju povećanje ukupnih troškova kada se proizvodnja poveća za jednu jedinicu Izračunavaju se preko formule

U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova pa se računaju po formuli

27

ATC=TCQ

AFC=TFCQ

AVC=TVCQ

MC=TC1minusTC

Q1minusQ= ΔTC

ΔQ

MC=VC1minusVC

Q1minusQ= ΔVC

ΔQ

Mikroekonomija 2012

Podsjetimo se da varijabilni troškovi imaju tri zone To su zona degresivnih proporcionalih i progresivnih troškova Kako su varijabilni troškovi sastavni dio ukupnih troškova i ukupni troškovi imaju tri zone Preduzeća nastoje proizvoditi onaj obim proizvodnje pri kojem su mu prosječni ukupni troškovi minimalni a ukupni troškovi se nalaze u zoni proporcionalnih troškova Tačka A se naziva bdquoPrag zakona o prinosimaldquoTačka B se naziva bdquoTačka zatvaranjaldquoTačka C se naziva bdquoTačka pokrićaldquoNavedene tri tačke pokazuju sljedećeTačka A pokazuje da se u toj tački minimiziraju granični troškovi U toj tački se iz zone rastućih prinosa prelazi u zonu opadajućih prinosa Zbog toga se ova tačka i naziva prag zakona o prinosimaTačka B pokazuje da su prosječni varijabilni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu niža od iznosa minimalnih prosječnih varijabilnih troškova preduzeće u dužem vremenskom periodu prestaje sa radom Ono ne može pri toj cijeni pokriti sve prosječne fiksne (a samim tim i troškove amortizacije) i dio prosječnih varijabilnih troškova Zbog toga preduzeće neće imati dovoljno sredstava da zamijeni postojeću dotrajalu tehnologiju kada se postojeća amortizira a ne može pokriti ni dio npr troškova plaća ili pogonske energijeTačka C se naziva tačka pokrića i pokazuje obim proizvodnje gdje su prosječni ukupni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu jednaka ovim minimalnim troškovima tada preduzeće ostvaruje samo prosječan profit Ako je cijena veća od minimuma prosječnih ukupnih troškova tada preduzeće ostvaruje ekstraprofit

Dugoročni troškoviU dugom roku su svi faktori proizvodnje varijabilni pa su zbog toga i svi troškovi u dugom roku varijabilni Funkcija dugoročnih troškova zavisi od

nivoa proizvodnje tehnologije cijene faktora

dok funkcija kratkoročnih troškova zavisi i od cijene fiksnih faktora Pretpostavimo da postoji pet različitih veličina preduzeća Tada ćemo imati i pet različitih krivihkratkoročnih prosječnih ukupnih troškova (SATC) predstavljenih na grafiku 71 sa optimalnim kapacitetima postrojenja Q1 Q2 Q3 Q4 i Q5

28

TC

QTC

TVC

TFC

TVC

TFC

Q

TFCQ

AFC ATC AVC MC M

C

ATC

AVC

AFC

Q

0

B

C

A

Mikroekonomija 2012

Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) pokazuje najmanji trošak proizvodnje pri određenom kapacitetu proizvodnje Ova kriva obuhvata-obavija kratkoročne prosječne ukupne troškove sa donje strane kratkoročnih troškova Sa grafika ćete primijetiti da nakon 4 obima proizvodnje minimum prosječnih ukupih troškova je na nešto višem nivou nego što je to bio prethodno Ovo nam pokazuje da se ne može beskonačno mnogo povećavati kapacitet proizvodnje a da to dovede do stalnog snižavanja minimuma prosječnih ukupnih troškova Razlozi prvenstveno leže i brzom povećanju troškova upravljanja velikimpreduzećem Trošak upravljanja po svom iznosu premašuju iznos u kome je smanjen prosječni fiksni trošak nastao zbog povećanja obima proizvodnje Zbog toga u zbiru prosječni ukupni trošak ima nešto veću vrijednost u svom minimumu

Za obim proizvodnje Qopt kažemo da je optimalna veličina postrojenja Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv Ekonomija obima a nakon njega disekonomija obima Ekonomija obima postoji samo do tačke Qopt odnosno troškovi u preduzeću opadaju samo do obima proizvodjne QoptSavremena teorija troškovaKratkoročni troškoviSavremena (moderna) teorija troškovakao i tradicionalna teorija razlikuje kratkoročne i dugoročne troškove Kratkoročni troškovi se također dijele na fiksne i varijabilne Osnovna razlika između ove dvije teorije jeste tzv Rezervni kapacitet Preduzeće ne gradi kapacitet koji je dovoljan za proizvodnju procijenjene količine prodaje nego gradi veći kapacitet zbog sezonskih oscilacija ili pretpostavke da će preduzeće u budućnosti rasti Uspostavljanjem rezervnog kapaciteta preduzeće postaje fleksibilnije i može lakše odgovoriti na povećanu tražnju na tržištu a i sam rast preduzeća je lakši kada postoji uspostavljena infrastruktura preduzeća Fiksni troškovi uključuju iste vrste troškova kao i kod tradicionalne teorije Grafički prosječni fiksni troškovi po savremenoj teoriji se mogu predstaviti na sljedeći način prosječni fiksni troškovi opadaju kako se povećava obim proizvodnje (plava linija na grafiku) Kada se preduzeće približi optimalnomiskorištavanju kapaciteta u upotrebu se pusti i rezervni kapacitet S obzirom da se amortizacija ne obračunava na stalna sredstva koja nisu puštena u rad nakon puštanja u

29

SATC

Q

LTC

Qo

pt

SRATC1 SRAT

C2 SRATC5

SRATC4

SRATC3

SATC

Q0

Q

1

Q

2

Q

3

Q

4

Q

5

Mikroekonomija 2012

upotrebu dolazi do skoka prosječnih fiksnih troškova Nakon daljeg povećanja proizvodnje prosječni fiksni troškovi (predstavljeni crvenom linijom) nastavljaju padati kao i prethodno Prosječni varijabilni troškovi po savremenoj teoriji uključuju također iste troškove kao i u tradicionalnoj teoriji stim što se njihovo kretanje razlikuje Sa grafika je vidljivo da prosječni varijabilni i granični troškovi imaju u rasponu rezervnog kapaciteta ravno dno koja pokazuje da ovi troškovi ostaju konstatni bez obzira na povećanje proizvodnje Stoga povećanje korištenja kapaciteta između nivoa X1 i X2 ne uzrokuje povećanje prosječnih troškova Preduzeća obično koriste kapacitet u rasponu između 23 i 34 uspostavljenog kapaciteta (što je na grafiku 73 bliže tački X2)( fali dva grafikona)Prosječni ukupni trošak se za svaki nivo proizvodnje dobiva sabiranjem prosječnih fiksnihprosječnih varijabilnih troškova i prosječnog profita preduzeća Po savremenoj teoriji kriva SATC konstantno opada do nivoa proizvodnje gdje se rezervni kapacitet iscrpljuje Ovo je predstavljeno na grafiku 74 Iznad tog nivoa proizvodnje prosječni ukupni troškovi počinju rasti Granični troškovi (MC) će sjeći krivu prosječnih troškova u njenom minimumu odnosno iza tačke A na grafiku

Dugoročni troškovibdquoDugoročni troškovi se dijele na troškove proizvodnje i troškove upravljanja Kako obim proizvodnje raste troškovi proizvodnje opadaju ali troškovi upravljanja rastu Međutim smanjenje troškova proizvodnje je obično veće od povećanja troškova upravljanja tako da ukupni troškovi opadaju Po savremenoj teoriji kriva ukupnih dugoročnih troškova ima oblik slova L a ne slova U Kriva se dobija na sljedeći način za svako kratkoročno razdoblje imamo krivu SRATC koja u sebi uključuje troškove proizvodnje administrativne troškovedruge fiksne troškove i normalni profit Krivu LAC dobijamo spajanjem tačaka na krivim SATCEmpirijske funkcije troškova32Funkcije troškova mogu se izraziti u u matematičkom obliku Postoje različiti oblici tih funkcijaTC = aq + cTC = aq2 + cTC = aq2 + bq +cTC = aq3 + bq2 + cq + d

U funkciji TC = aq2 + c parametar a predstavlja direktni trošak po jedinici proizvodnje dok parametar c predstavlja fiksne troškove Ako je direktni trošak proizvodnje 200 KM a fiksni 1000 KM tada je funkcija troškova TC = 200q + 1000 Ukoliko znamo funkciju ukupnih troškova na osnovu nje možemo izračunati i neke druge troškove npr ATC MC AFC itd

30

Q

C

MC

0

SAVC

MC

A

SATC

AFC

23 2

3 23

23

Q Output

C

LAC0

SATC1 SA

TC2 SATC3

SATC4

Mikroekonomija 2012

Iz prethodnog primjera TC = 200q + 1000 ukupne prosječne troškove dobijamo na sljedeći način

qq

q

q

TCATC

0001200

0001200

te funkcija ima oblik q

ATC0001

200

Funkcija graničnih troškova se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova tj

2000001200 qTCMC Što znači da su granični troškovi paralelni sa X-osom na nivou od 200 KM

31

Page 9: Mikroekonomija Moja Skripta

d

0p

q

Ed=

0 d

p 1

p 2

Sav

r še n

o

nee

l as t

ičn

a p

otr

ažn

ja

Mikroekonomija 2012

CJENOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Cjenovna elastičnost tražnje pokazuje intenzitet reagiranja obima tražnje za nekom robomzbog promjene cijene te robe Koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje računamo preko formule

Koeficijent može biti jednak manji ili veći od jedan tj može imati apsolutnu vrijednost između +infin i 0u zavisnosti od toga o kojem proizvodu je riječ Obično se u formulu ispred razlomka dodaje minuskako bi pokazao obrnuto kretanje veličina odnosno količine i cijene proizvoda U zavisnosti od koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje možemo govoriti o savršeno elastičnojsavršeno neelastičnoj relativno elastičnoj i relativno neelastičnoj tražnjiSavršeno elastična tražnjaProizvodi za kojima je tražnja savršeno elastična su vrlo rijetki Kao primjer se može uzeti tražnja zapšenicom na berzi Pšenicu nudi veliki broj malih proizvođača Isto tako kao primjer mogu poslužitivrijednosni papiri sa kojima se trguje na berziKod ovakvih roba ma kako malo podigli cijenuproizvoda ili robe na berzi kupci u potpunostiodustaju od njihove kupovine Isto tako ukoliko spustimo cijenu robe u odnosu na tržišnu cijenumakar i za nekoliko procenata možemo prodati svu robu ili vrijednosne papire koje posjedujemoSavršeno neelastična tražnjaSa druge strane kao krajnji slučaj imamo savršeno neelastičnu funkciju tražnje U tomslučaju koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje je 0 Ovo je situacija kojoj teže sva preduzeća Zbog toga što bilo koje povećanje cijene proizvoda ili usluge neće uopšte dovesti do smanjenja tražene količine na tržištu I proizvodi za kojima je tražnja savršeno neelastična su vrlo rijetki To mogu biti npr lični dokumenti (Lična kartaPasoš Vozačka dozvola itd) lijek protiv smrtonosne bolesti proizvodi čija potrošnja jeneophodna za život (kao što je minimalna količina vode ili soli) itd

U zavisnosti od nagiba funkcije tražnje možemo procijeniti kakva je funkcija tražnje (elastična ili neelastična) Elastičnost funkcije tražnje različita je na pojedinim tržišnim stanjima i za pojedinim proizvodima Tako na primjer na tržištu monopolističke konkurencije tražnja je elastičnija što je prikazano na dok je na monopolskom tržištu tražnja neelastičnija

9

d d

0 Q

p

Ed= infin

Savršeno elastična tražnja

Ed=minus

dQQdpp

Mikroekonomija 2012

Često se elastičnost zamjenjuje sa nagibom funkcije što je pogrešno Nagib funkcije u bilo kojoj tački linearne funkcije je isti dok elastičnost nije (ona može imati različite vrijednosti)

S obzirom da je u praksi teško precizno odrediti funkciju tražnje jer je poznato svega nekoliko empirijskih situacija odnosa cijene i količine pojavio se i problem određivanja koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje Da bi ovaj problem bio rješiv i kada je poznato svega nekoliko tačaka a ne cijela funkcija tražnje koristi se tzv lučna elastičnost tražnje Ona se računa po formuli

Da bismo lakše razmjeli lučnu elastičnost tražnje predstavit ćemo je na grafikuGdje je Δq promjena količine Δp promjena cijene a q1 i q2 količine pri cijenama p1 i p2 Najčešće je u preduzeću prisutna situacija da znamo iz iskustva samo dvije tačke (situacije) neke cijene i tražene količine Neka su to tačke A i B na grafiku Između ove dvije tačke moguće je povući veliki broj krivih tražnje a sa sigurnošću mi ne možemo utvrditi koja je adekvatna Stoga se pretpostavlja da je to pravac između ovih tačaka Ukoliko se promijeni cijena sa p1 na p2 tražena količina poraste sa q1 na q2 Mi znamo promjenu cijene i promjenu količine ali ne znamo koju početnu cijenu i količinu uzeti jer rezultati nisu isti a ne možemo utvrditi koja ima prednost Zbog toga se uzima aritmetička sredina cijena i količina Veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje može nam pomoći u određivanju količine pri kojoj maksimiziramo ukupan prihod preduzeća a preko ukupnog prihoda i ukupan profit Na grafiku prikazano je kretanje ukupnog prihoda preduzeća u zavisnosti od visine koeficijenta cjenovne

10

1 2

1 2

2

2

d

qq q

Ep

p p

Mikroekonomija 2012

elastičnosti tražnje Na njemu se vidi da preduzeće maksimizira ukupan prihod tamo gdje je Ed = 1 Ovo je naravno slučaj kada je funkcija tražnje opadajuća slijeva udesno kao što je slučaj npr kod monopola) U slučaju kada je funkcija tražnje horizontalna linija (odnosno kada je tražnja savršeno elastična) tada je ukupan prihodkonstantno rastući pravac povučen iz koordinatnog početka Tada ne postoji ova relacija U slučaju da preduzeće ima koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje veći od jedan povećat će ukupan prihod ukoliko snizi cijenu na tržištu zbog toga što se u većem procentu povećava broj novih kupaca nego što se smanjuje cijena proizvoda

Na grafiku vidimo procenat potrošnje dohotka na hranu u različitim zemljama i koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje15 Na grafiku se vidi da što dohodak stanovništva više raste stanovnici troše sve manji procenat svog dohotka na kupovinu hrane Zbog toga tražnja za hranom postaje neelastičnija Zbog toga u SAD-u kupci gotovo trostruko manje smanjuju kupovinu hrane kada joj cijena poraste u odnosu na npr Tanzaniju

U zavisnosti od vremenskog perioda i funkcija tražnje ima različitu elastičnost U nekom kraćemvremenskom periodu funkcija ima manju elastičnost dok u dužem vremenskom razdoblju ona postaje elastičnija

Potrošačev višak predstavlja razliku između vrijednosti nekog dobra kojeg dobija potrošačkonzumiranjem tog dobra i njegove cijene na tržištu

Funkcija ponude S0 na oba grafika je početna funkcija ponude Dalje na oba grafika funkcija ponude S0 siječe funkciju tražnje pri cijeni od 10$ i količini od 40 miliona barela nafte dnevno Pretpostavimo da dođe do smanjenja funkcije ponude ulijevo sa funkcije S0 na S1 Na grafiku nova funkcija ponude S1 presijeca funkciju tražnje D1 pri cijeni od 30$ po barelu i pri količini od 23 miliona barela dnevno U kraćem vremenskom periodu OPEC može smanjiti ponudu i na taj način zbog relativne neelastičnosti funkcije tražnje zaraditi dodatni ukupan prihod

11

62

56

40

31

22

19

17

15

15

14

12

0 20 40 60 80

Tanzanija

Indija

Korea

Grčka

Izrael

Japan

Francuska

Njemačka

Engleska

Kanada

SAD

Procenat potrošnje dohotka na hranu

Mikroekonomija 2012

Na grafiku sa funkcijom tražnje D ista funkcija ponude povećava cijenu na 15$ po barelu i smanjuje ravnotežnu količinu na 15 miliona barela nafte dnevno

UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Kao što često koristimo cjenovnu elastičnost tražnje također je nekada važno da znamo kako promjena cijena drugih proizvoda utječe na tražnju za našim proizvodima Uzmimo situaciju u automobilskoj industriji Svakako da porast cijena nafte na svjetskom tržištu dovodi do smanjenja tražnje za automobilima sa velikom potrošnjom goriva Također veliki porast cijena željeza i betona dovodi do većih troškova izgradnje novih stanova a samim time i do povećanja krajnjih cijena Ovo dalje dovodi do opadanja tražnje za novim stanovima dok se istovremeno povećava tražnja za korištenim stanovima Dakle koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y Računa se po sljedećoj formuli

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Za neke proizvode je važan nivo dohotka kao odrednica tražnje za njim To je npr tražnja za korištenjem usluga gradskog saobraćaja tražnja sa hamburgerima i drugom hranom niskog kvaliteta tražnja za odjećom koja nema poznatu robnu marku tražnja za automobilskim gumama lošeg kvaliteta itd Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

12

UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y Računa se po sljedećoj formuli

pxEy gt 0 - supstituti pxEy lt 0 - komplementi pxEy = 0 - neovisna dobra

lt

dQy

Qy

dpx

px

gt 0 pxEy =

Mikroekonomija 2012

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

U zavisnosti od veličine koeficijenta imamo različite vrste proizvoda

gt lt IEx = 0

promjena u obimu Qx promjena u veličini I

IEx lt 0

IEx gt 0

0 lt IEx lt 1

IEx gt 1

- Sredstva nužna za život

- Sredstva luksuzne potrošnje

- Inferiorna dobra

- Superiorna dobra

Superiorni proizvodi i usluge su oni proizvodi za kojima tražnja generalno raste kako raste dohodak stanovništva bez obzira na nivo porasta Npr tražnja za turističkim putovanjima direktno zavisi od ličnih primanja osoba Također tražnja za kvalitetnom i udobnom kožnom obućom raste sa porastom dohotka stanovništva Sredstva luksuzne potrošnje su oni proizvodi i usluge za kojima tražnja raste mnogo brže od porasta samog dohotka stanovništva Npr kupovinu skupih i udobnih automobila prevoz avionom spavanje u ekskluzivnom hotelu sa 5 zvjezdica itd Inferiorni proizvodi su oni proizvodi za kojim tražnja generalno opada kako raste prosječan dohodak potrošača (npr javni prevoz jeftina odjeća koja nema prepoznatljivu tržišnu marku kupovina u pekarama i sl)FAKTORI KOJI UTJEČU NA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Da bismo mogli uspješno predvidjeti koeficijent elastičnosti tražnje za našim proizvodima i uslugama potrebno je da znamo od kojih faktora zavise ovi koeficijenti Ovdje su dati osnovni faktori mada pojedini proizvodi mogu imati i neke dodatne1 Postojanje dobrih supstituta (kao što su deterdžent i benzin)2 Broj mogućih upotreba proizvoda (npr plastika)3 Stepen neophodnosti dobra (so mlijeko stan)4 Udio proizvoda u dohotku potrošača (npr novine i TV)5 Očekivanja o budućem kretanju cijena (praćenje stope inflacije)6 Vrijeme (lakši pronalazak supstituta ukusi potrošača se mijenjaju raste dohodak potrošača raste informiranost potrošača raste broj mogućih upotreba)Generalno možemo navesti klasifikaciju u tri dijela prema veličini koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje To su slučajevi gdje je koeficijent veći od jedan približno jednak jedan i manji od jedanVisoki koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed gt 1)a) Metaloprerađivačka i elektroindustrijab) porculan i proizvodi od staklac) namještajd) igre na srećuJedinični koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed asymp 1)a) nafta i naftni derivatib) transportne uslugeNeelastična tražnja (Ed lt 1)a) potrošnja struje u domaćinstvub) zdravstveno osiguranjec) lični dokumenti

13

Mikroekonomija 2012

d) lijekovi

ELASTIČNOST PONUDEElastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena promijeni Ona se računa preko sljedeće formuleElastičnost ponude = promjene cijene promjene ponuđene količineUkoliko se radi o u promjenama koje nisu infinitezimalne veličine tada koristimo formulu

S obzirom na to da ovdje ne postoji problem sa negativnim veličinama u formulu se ne dodaje minus kao kod cjenovne elastičnosti tražnje Postoje dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude Ako se ponuđena količina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene tada je funkcija ponude vertikalna i elastičnost ponude je 0 Ponuda je savršeno neelastična U drugom slučaju ako postoji cijena po kojoj su ponuđači spremni ponuditi bilo koju količinu koja se traži na tržištu funkcija ponude je horizontalna i elastičnost ponude je beskonačna Ponuda je perfektno elastična Primjer za prvi slučaj je ponuda umjetničkih djela i određenih antikviteta Bez obzira na cijenu koja se formira moguće je ponuditi samo po jedan primjerak takvih proizvoda Stoga porast tražnje dovodi samo do porasta cijene ali ne i do porasta ponude Primjer za drugi slučaj jeste kada se na tržištu formira cijena električne energije Ona se formira pod utjecajem ponude i tražnje Ponudu čine proizvođači bez obzira da li se radi o proizvodnji iz termoelektrana hidroelektrana ili nuklearnih elektrana Proizvodnja iz termoelektrana ima najviši trošak proizvodnje a iz hidroelektrana najniži Stoga kada se formira tržišna cijena ona je značajno viša od troškova proizvodnje nuklearne elektrane i cijene po kojoj bi one mogle je prodavati Pri toj cijeni nuklearne elektrane će ponuditi količinu električne energije koliku god mogu proizvesti U tom slučaju je funkcija ponude električne energije proizvođača koji posjeduje nuklearnu elektranu savršeno elastična Elastičnost ponude zavisi od

Mogućnosti zamjene faktora proizvodnje Vremenskog perioda

Mogućnost zamjene faktora proizvodnjeNeki proizvodi i usluge su proizvedene korištenjem jedinstvenih i rijetkih faktora proizvodnje Ovi proizvodi imaju malu ili nultu elastičnost ponude Drugi proizvodi i usluge koji su proizvedeni korištenjem faktora za proizvodnju koji se mogu upotrijebiti za proizvodnju drugih vrsta proizvoda imaju visok stepen elastičnostiZAVISNOST PONUDE OD VREMENSKOG PERIODADa bismo objasnili kako vremenski period utječe na ponudu nekog proizvoda ili usluge potrebno je razgraničiti tri vremenska perioda To su

Trenutni rok Kratki rok Dugi rok

Trenutni rok se definiše kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne može doći do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje (fiksni faktori su tehnologija zgrade postrojenja itd dok su varijabilni rad kapital itd)Kada cijena nekog dobra raste ili opada funkcija ponude u trenutnom roku ostaje nepromijenjena ali cijena prati promjenu tražnje Ako tražnja za nekim proizvodom poraste tada i ravnotežna cijena raste ili ako tražnja opada tada i ravnotežna cijena opadaPrimjeri ovakvih dobara su voće i povrće Ovi proizvodi imaju perfektno neelastičnu funkciju ponude u trenutnom vremenskom periodu (vertikalnu funkciju ponude) Ne može se voće ili povrće u toku jednog dana ili jednog sata proizvesti Isto tako se može uzeti za primjer količine ulovljene ribe koja se u toku jednog dana prodaje na gradskoj tržnici To je tako

14

Mikroekonomija 2012

kratko vremensko razdoblje da ribari nemaju vremena ići na pučinu po novi ulov Ako je tražnja tog dana velika cijena će biti viša nego prethodnog dana Kratki rok je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećati obim angažovanja varijabilnih inputa u prvom redu rada Kratki rok u slučaju prethodno navedenog primjera ulova ribe bi bilo ono vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da se može pronaći izaposliti još nekoliko ribara ili da se eventualno iznajmi još nekoliko brodova Da bi povećali output preduzeća u kratkom roku obično prvo traže od svojih zaposlenih da radeprekovremeno a zatim zaposle i još nekoliko novih radnika Isto tako ukoliko preduzeća žele da smanje svoj output prvo smanje radnicima broj radnih sati a zatim pođu i otpuštati neke radnike U kratkom roku preduzeća nemaju vremena da se u potpunosti prilagode uslovima na tržištu nego samo djelimično Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete U dugom roku se preduzeće u potpunosti prilagođava nastalim promjenama na tržištu U slučaju da povećana tražnja za ribom na tržištu potraje duže vrijeme ribari će odlučiti da kupe novi brod i nove mreže te možda da pronađu novi način ulova ribe Oni također mogu i da otvore vlastite ribnjake U slučaju uzgoja narandži dugi rok traje oko 15 godina To je vrijeme potrebno da bi novozasađene plantaže dostigle svoju zrelost i da mogu davati plodove

TEORIJE PONAŠANJA POTROŠAČAKada razmišljamo o tome kako se ponašaju potrošači onda generalno možemo zaključiti da seneki potrošači ponašaju vrlo racionalno a drugi veoma neracionalno Postoje dvije vrste teorija koje pokušavaju dati odgovor na pitanje od čega zavisi vrijednost nekog proizvoda ili usluge To su Teorija radne vrijednosti i Teorija subjektivne vrijednosti Prva tvrdida je vrijednost proizvoda određena količinom rada koji je utrošen za proizvodnju tog proizvoda ili usluge a druga tvrdi da je lična vrijednost za svakog kupca ta koja opredjeljuje vrijednost proizvodaTEORIJA GRANIČNE KORISNOSTIPristalice ove teorije su zastupali ideju da je moguće egzaktno utvrditi koliko korisnosti potrošaču donosi potrošnja svakog dobra Iznos korisnosti su mjerili UTILIMAVrijednost robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca Prema ovoj teoriji potrebno je posebno posmatrati ukupnu korisnost proizvoda i graničnu korisnost proizvodaTU = Ukupna korisnost koju dobiju potrošači potrošnjom određenog broja proizvodaMU = Granična korisnost proizvoda- iznos korisnosti koju dobije potrošač korištenjem zadnje jedinice proizvodaU sklopu ove teorije spominju se i dva Gossenova zakona Prvi Gossenov zakon govori opromjeni korisnosti jednog dobra na različitim stepenima zadovoljenja potreba Što kupci imaju više nekog proizvoda dodatna jedinica proizvoda vrijedi kupcu sve manje Nakonodređenog broja komada proizvoda vrijednost dodatne jedinice proizvoda postaje negativna (tj MU = negativna vrijednost) Drugi Gossenov zakon pokazuje kako se po skali intenzivnosti potreba redom zadovoljavaju razne potrebe Prvo zadovoljavamo urgentne potrebe (kao što su potrebe za hranom ili vodom) a zatim nakon što do određenog nivoa zadovoljimo ovu vrstu egzistencijalnih potreba prelazimo na zadovoljenje ostalih (npr potrebe za određenim kulturnim sadržajima sportom luksuznim proizvodima itd) Na narednim graficima je prikazano kretanje ukupne i granične korisnosti proizvoda Q pri različitom obimu potrošnje tog proizvoda Na grafiku 38 primjećujemo da ukupna korisnost

15

Mikroekonomija 2012

raste po opadajućoj stopi do određenog nivoa (do 5 jedinice proizvoda) a zatim počinje da opada Na drugom grafiku je prikazano kretanje granične korisnosti koja poslije konzumiranja 5 jedninice proizvoda postaje negativna

Ukoliko postoji mnogo više proizvoda koje potrošač može kupiti postavlja se pitanje kako odrediti pojedine količine Jedan od načina jeste da se uporede odnosi granične korisnosti koje dobije potrošač od potrošnje određenog proizvoda sa cijenom tog proizvoda Ukupna korisnost pri datom iznosu potrošenog dohotka je maksimizirana kada je granična korisnost po potrošenoj KM za sveproizvode jednaka odnosno kada je

Gdje je n broj proizvoda a granična korisnost Konvertibilne marke po njenoj cijeni je jednaka 1 Ova teorija će nam pomoći da shvatimo zašto voda koja iako veoma važna za život ima tako nisku prodajnu cijenu dok zlato i dijamanti (iako mnogo manje važni za život čovjeka) imaju tako visoku cijenu Ovakva situacija može biti objašnjena na sljedeći način Dobijanje dodatne jedinice dijamanata ili zlata je veoma skupo (veliki troškovi ispitivanja nalazišta skupi tehnološki procesi itd) S obzirom da se cijena cjelokupnog dobra određuje na osnovu troškova zadnje proizvedene jedinice proizvoda proizilazi da je cijena dijamanata visoka Sa druge strane troškovi dobijanja dodatnog litra vode su niski pa je i cijena vode na tržištu niskaTEORIJA INDIFERENCIJENeka osoba je indiferentna ako se ne može odlučiti koji proizvod više voli od dva ili više ponuđenih Ukoliko više volimo neke proizvode u odnosu na druge tada kažemo da određeni proizvod preferiramo Što je kriva indiferencije dalje od koordinatnog početka korisnost koju

predstavlja je veća i obrnuto Krive indiferencije imaju sljedeće osobine 1 Opadaju slijeva udesno (negativnog su nagiba)2 Konveksne (ispupčene) su prema ishodištu3 Nikad se ne sijekuSa grafika se vidi da ukoliko potrošač želi da poveća potrošnju nekog dobra mora da smanjipotrošnju drugog Ovakva pojava se naziva ldquogranična stopa supstitucijerdquo Prema teoriji postoji beskonačno krivih indiferencije u koordinatnom sistemu a sve zajedno

16

Odjeća

Hrana

Kriva indiferencije

10 2 3 4 5 6

3

2

1

4

5

6

0

Odjeća

TU10

5

1 62 3 4 50 Q

MU5

0 1 2 3 4 Q5

MU1

p1

=MU 2

p2

=MU 3

p3

= =MU n

pn

=MU I=1

Mikroekonomija 2012

predstavljaju mapu krivih indiferencije Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X a da bi zadržao isti nivo korisnostiGranična stopa supstitucije se računa po formuli

Minus ispred razlomka pokazuje da jedno dobro moramo smanjiti da bismo drugo povećali

OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVACU prethodnim izlaganjima u vezi sa teorijom indiferencije nismo ništa govorili o iznosu dohotka kojim raspolaže potrošač kao ni o cijenama pojedinih proizvoda Ukoliko pretpostavimo da je cijena proizvoda ldquoXrdquo -px a cijena proizvoda ldquoYrdquo - py tada za datiiznos dohotka (I) kojim raspolaže potrošač može kupiti određenu kombinaciju dobara Ukoliko samo kupuje proizvod ldquoXrdquo tada može kupiti (Ipx) proizvoda Na sličan način ukoliko potrošač želi kupiti samo proizvod ldquoYrdquo tada može kupiti (I Py) proizvoda ldquoYrdquoKada na grafiku spojimo ove dvije tačke dobijamo tzv Budžetski pravac koji nam pokazuje kombinacije dobara koje može kupiti potrošač s tim da cijeli iznos dohotka potroši Dio površine između budžetskog pravca i koordinatnih osa predstavlja tzv Budžetsko polje Nakon kupovine kombinacije dobara koje su u budžetskom polju potrošaču ostaje jedan dio dohotka nepotrošen dok kombinaciju proizvoda izvan budžetskog pravca kupac ne može kupiti jer nema dovoljno dohotka S obzirom da je Xbullpx+Ybullpy = I odavde se može izračunati oblik funkcije budžetskog pravca u obliku

gdje je koeficijent nagiba funkcije tražnje

Ukoliko dođe do povećanja dohotka potrošača budžetski pravac se paralelnopomjera udesno i obrnuto ndash ukoliko se smanji dohodak potrošača budžetski pravacse pomjera paralelno ulijevo

17

Odjeća

Hrana

0

Odjeća

Hrana

0

A

(IPx)

(IPx)

(IP

y)

(IPy)

X

YMRS yx

Knjiga (IPx) = 10

Cipele(I Py) = 8

Budžetski

pravac

0

Budžetsko polje

minuspx

p y

Y=minuspx

p y

sdotX+ Ip y

Mikroekonomija 2012

Da bismo sada odredili ravnotežu potrošača prikažimo na grafiku i krive indiferencije i krivu budžetskog pravca U tački gdje budžetski pravac tangira neku od krivih indiferencije je ravnoteža potrošača odnosno uz dati dohodak on ne može dobiti viši nivo korisnosti

Teorija indiferencije se može koristiti kod rješavanja određenih ekonomskih problema Jedan od problema sa kojima se susreću ekonomisti jeste kako kupci reaguju na povećanje cijene nekogproizvoda Oni obično smanjuju potrošnju tog proizvoda ili usluge ali se postavlja pitanje zbog čegaEkonomisti su utvrdili da postoje dva osnovna razloga Prvi razlog je što su kupci zbog porasta cijena realno siromašniji ukoliko nije porastao i njihov dohodak On se naziva efekat dohotka Drugi je razlog to što kupci skuplji proizvod zamjenjuju jeftinijim a koji može na sličan ili identičan način zadovoljiti istu potrebu On se naziva efekat supstitucije Prema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke I na y osi U tom slučaju početna tačka

ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B Međutim s obzirom da je kupac sada siromašniji (jer mu se nije istovremeno povećao dohodak da bismo mogli utvrditi koliko kupac stvarno manje zamjenjuje skuplji proizvod jeftinijim) potrebno je da kupcu namirimo iznos sredstava za koji je on postao siromašniji To ćemo učiniti tako što ćemo ga ponovo vratiti na istu krivu indiferencije U2 gdje se nalazila početna ravnoteža Nova tačka ravnoteže će biti tačka C Horizontalna udaljenost između tačaka B i C predstavlja efekat dohotka a horizontalna udaljenost između tačaka A i C predstavlja efekat supstitucijeHicksova metoda ima jedan nedostatak a to je što ona može posmatrati samo dva proizvodaistovremeno Stoga je Slutsky pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara Postupak razdvajanje je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH Razlika je u tome što mi kupcu kompenziramo iznos za koji je on realno siromašniji ali tako da on može ponovo kupiti istu korpu dobara odnosno da se vrati ponovo u tačku A Pošto pravac JK ima veći nagib od pravca IG on siječe udaljeniju krivu indiferencije U3 Taj iznos koji smo kompenzirali kupcu predstavlja efekat dohotka a pomjeranje sa tačke A u tačku C predstavlja efekat supstitucije

TEORIJA PROIZVODNJEU proizvodnji angažujemo veliki broj faktora proizvodnje (najčešće su to rad kapital sirovine energiju zemljište mašine znanje itd) Preko proizvodnje određenih roba i usluga preduzeća ostvaruju svoj osnovni cilj profitabilno poslovanje Nekada pojedina preduzeća stavljaju u prvi plan neke druge ciljeve kao što su maksimiziranje prihoda minimiziranje troškova pa čak i da imaju gdje zaposliti svoju porodicu no ono što mora biti cilj svakog preduzeća jeste ostvarivanje profita Svi ostali ciljevi moraju u hijerarhiji biti niži Stoga je potrebno analizirati elemente proizvodnje te ukazati na njene osnovne karakteristike a koje dovode do maksimiziranja profita preduzeća U toku proizvodnje se koriste određeni fiksni i varijabilni inputi Fiksni inputi su između ostalog mašine zemljište zgrade itd Varijabilni inputi su npr materijal koji se koristi u direktnoj proizvodnji radna snaga električna energije itd Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u

18

E4

5H

ran a

Od

jeć

a

U 4 U 3

U 2U 1

0

Mikroekonomija 2012

proizvodnji i maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji U opštem obliku proizvodna funkcija se može predstaviti kaoq = f(xyz ) gdje su xyz q gt 0 i predstavljaju inpute u procesu proizvodnje Obično tih inputa ima veliki broj i za svaku proizvodnju su drugačiji U analizi proizvodnje razlikujemo tri funkcije prinosa u odnosu na angažovane inpute To su- Funkcija rastućih prinosa- Funkcija konstantnih prinosa- Funkcija opadajućih prinosaKod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputarezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi A ako angažujemo dva faktora proizvodnje (rad i kapital) tada zaključujemo sljedećeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a i ukupna proizvodnje se poveća za 50tada se radi o funkciji konstantnog prinosa s obzirom na obim proizvodnjeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 30tada se radi od funkciji opadajućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje iAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 70tada se radi od funkciji rastućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnjeKod funkcije konstantnih prinosa povećanje angažovanja novih inputa i povećanje rezultirajućeg outputa je ravnomjerno Ovakva situacija pokazuje da već postoji određena zasićenost proizvodnje sa tim inputom U ovakvoj situaciji bi trebalo razmišljati da se poveća fiksni kapacitet preduzeća kako bi se ponovo otvorila mogućnost pojavljivanja rastućih prinosa Matematički se funkcija proizvodnje može predstaviti na sljedeći načinf(ax ay) = anq agt0Ako je n=1 radi se o konstantnim prinosima (linearno homogena funkcija)Ako je nlt1 o opadajućim prinosima iAko je ngt1 o rastućim prinosimaOpći (prošireni) matematički oblik funkcije proizvodnje je Y=f(LKRSvγ)gdje je L-rad K-kapital R-sirovine S-zemlja v-prinosi y-parametar efikasnosti Na nekim grafikima oznake X i Y pokazuju dva različita proizvodna faktora proizvodnje bez obzira o kojim faktorima je stvarno riječ Postojanje opadajućih prinosa je najnepovoljnije za preduzeća Angažovanje novih inputa dovodi do ispodproporcionalnog smanjenja rezultirajućeg outputaKratki i dugi vremenski periodU kratkom vremenskom periodu neki proizvodni faktori su fiksni a neki varijabilni No u dugom vremenskom periodu svi proizvodni faktori su varijabilni Čak je i tehnologija koja je fiksna u kratkom roku u dugom roku varijabilnaUkupni prosječni i granični fizički proizvod

19

Mikroekonomija 2012

MPx MPgt0MP raste

MPgt0MP opada

MPlt0MP opada

MPlt0MP raste

APx APltMPAP raste

AP=MPAP=max

APgtMPAP opada

TPx TP raste ubrzano

TP raste usporeno TP opada ubrzano

TP opada usporeno

Crvena linija na grafiku 50 pokazuje funkciju ukupnog fizičkog proizvoda On raste do određenog nivoa a nakon toga opada do nule Sa grafika vidimo sljedeće kada je granični fizički proizvod jednak nuli tada je ukupni fizički proizvod maksimalan Nakon tačke C ukupni fizički proizvod počinje opadati a granični proizvod postaje negativanZelena linija na grafiku predstavlja prosječan fizički proizvod On također ima područje rasta i područje u kome opada Dok god je granični fizički proizvod veći od prosječnog prosječni ima tendenciju rasta Postavlja se pitanje u kojoj zoni je proizvodnja poželjna i pri kojem obimu poslovanja je proizvodnja optimalna Preduzeća obično proizvode u prve dvije zone iako se može reći da je najčešći slučaj da preduzeća proizvode u II zoni Na neki način optimum proizvodnje bi bio u tački gdje je ukupna proizvodnja maksimalnaProces proizvodnje predstavlja kombinaciju faktora potrebnih da se proizvede jedinica nekog proizvoda Da bismo mogli izvesti određene zaključke o proizvodnom procesu a jednostavnosti radi obično se posmatraju samo dva faktora proizvodnje - rad i kapital Naravno ni drugi faktori proizvodnje nisu ništa manje važni tehnologija i energija na primjer Prepostavimo da neki proizvod možemo proizvesti sljedećim kombinacijama rada i kapitala Ekonomistima je važno da utvrde koji proizvodni proces je najjefitiniji kako bi mogli imati što niže troškove proizvodnje a samim time i što veći iznos profitaProizvodna funkcija se može prikazati u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom prostoru gdje od broja i količine angažovanih faktora ovisi i nivo ukupne proizvodnje Na grafiku 51 je dat prikaz kretanja ukupne proizvodnje (Y) u zavisnosti od količine angažovanog faktora rada (L) Sa grafika se vidi da ukupna proizvodnja ima određeni rast maksimum a nakon određenog nivoa angažovanosti proizvodnog faktora počinje opadati

20

Mikroekonomija 2012

Ukoliko se u procesu proizvodjne angažuju dva proizvodna faktora recimo rad i kapital tada se ukupna proizvodnja može predstaviti u trodimenzionalnom obliku kao što je prikazano na grafiku 52 Sa grafika je vidljivo da je obim proizvodnje predstavljen vertikalno dok su faktori proizvodnje (rad i kapital) predstavljeni u horizontalnoj ravni Navedene kružne linije predstavljaju izokvante koja pokazuju da se uz različitu kombinaciju faktora rada i kapitala može dobiti isti nivo proizvodnje Osjenčena površina na grafiku predstavlja zonu u kojoj je sa ekonomskog stanovišta opravdano proizvoditi Izvan te površine se resursi ne koriste racionalno jer dolazi do njihovog rasipanjaPovećava se količina upotrijebljenog rada i kapitala a to ne rezultira proporcionalnom povećanju proizvodnje U nastavku ćemo detaljnije analizirati ovu površinu U ovom slučaju korištenjem samo jednog proizvodnog faktora ukupna proizvodnje je jednaka nuli Ne možete ništa napraviti samo sa kapitalom da bi se nešto proizvelo pored novca potreban je i rad

Sa prethodnih grafika je vidljivo da preduzeća imaju određeno područje u kome se proizvodnja može odvijati a da to rezultira maksimalnom efikasnošću korištenja proizvodnih inputa U razgovoru sa direktorom jednog preduzeća saznao sam da je jedan od problema sa kojima se preduzeće suočava to što ima previše zaposlenih radnika u proizvodnim prostorijama Rad u pogonu gotovo da nije bio moguć zbog dvostruko većeg broja radnika od optimalnog koji može raditi u prostorijama gdje se nalaze mašine To je značajno usporilo proizvodni proces dešavale su se česte greške na proizvodima a i zbog gužve nisu mogli propisno odlagati gotove proizvode Sve to skupa je dovelo do niske produktivnosti rada i veoma loših međuljudskih odnosa među zaposlenim Zbog toga se u procesu proizvodnje

21

Mikroekonomija 2012

mora voditi računa o uskim grlima u proizvodnji i na vrijeme planirati povećanje fiksnih faktora koji mogu postati kočnica rastu preduzeća U kratkom roku jemoguće povećavati proizvodnju samo dodatnim angažovanjem varijabilnih inputa kao što su radna snaga energija sirovine itd dok je u dugom vremenskom periodu moguće povećavati i fiksne kapacitete Prosječan fizički proizvod (grafik 56) je količnik ukupnog outputa sa angažovanim varijabilnim faktorom proizvodnje Možemo ga izračunati kao tangens ugla(nagib) radijus vektora povučenog iz koordinatnog početka na odabranu tačku ukupnog proizvoda ili preko formule APx = TPx Vi Granični fizički proizvod predstavlja prirast ukupnog proizvoda angažovanjem dodatne jedinice varijabilnog inputa

Grafikon 56

Možemo ga izračunati putem prethodne formule ili tangensom ugla što ga zatvara tangenta sakoordinatnim početkom Što je strmiji nagib tangente granični fizički proizvod je veći Predstavljen je na grafiku 57

Zakon opadajućih prinosaZakon opadajućih prinosa kaže da ukoliko se utrošak jednog faktora sukcesivno povećava u jednakim količinama a utrošci ostalih faktora ostaju isti ldquoiza neke tačkerdquo rezultirajući prirasti proizvoda će se početi smanjivati On važi kada je1 Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se2 Utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan

22

T nminusT nminus1

XnminusX nminus1

= ΔTPΔX

=MP

Mikroekonomija 2012

3 Postoji mogućnost variranja jednog ili više faktora4 ldquoIza neke tačkerdquo odnosno iza uobičajenog utroška

Izokvanta predstavlja pokazatelj za identifikaciju svih mogućih alternativnih kombinacija količina utrošaka datih faktora proizvodnje što su tehnički kadre proizvesti output istog nivoa Ona je predstavljena linijom na grafiku koja opada slijeva udesno Na primjer uz različite kombinacije mašina i zaposlenih možemo proizvesti isti proizvod

Ekonomisti nastoje da utvrde koja od ovih alternativa imaju najmanje troškove implementacije U koordinatnom početku postoji beskonačno izokvanti Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka ona pokazuje veći obim proizvodnje Na grafiku 59 je dat prikaz nekoliko izokvanti u koordinatnom sistemu Izokvante se ne mogu sjeći jer bi u tom slučaju uz istu kombinaciju proizvodnih inputa bilo moguće proizesti različit nivo outputa

Za izokvantu je karakteristična granična stopa supstitucije (grafik 60) Ona pokazuje da ukoliko želimo povećati korištenje određenog proizvodnog inputa uz zadržavanje istog nivoa proizvodnje drugi proizvodni input mora biti smanjen u određenoj mjeri Ona seračuna se preko formule

Minus u formuli pokazuje da ako povećamo potrošnju jednog inputa potrošnju drugog moramo smanjiti Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno Što manje imamo resursa X sve smo manje spremni da gadodatno mijenjamo za resurs Y kojeg imamo sve više Suviše velika zaposlenost jednog faktora pri datoj tehnologiji izaziva više gubitka nego dobitaka

23

party

partx

Y

X

MRS yx=minuspart ypart x

Mikroekonomija 2012

S obzirom da su izokvante kružne linije relevantnopodručje proizvodnje je samo u prvom kvadrantukoordinatnog sistema Tačke u kojima nagibi izokvantiimaju vrijednost nula povežemo jednom linijom idobijemo bdquoLiniju grebena proizvodne površineldquo (područjeOMO na grafiku 61) Izvan ovog područja nije opravdanoproizvoditi jer nastaje rasipanje resursa

Da bi se mogla odrediti optimalna kombinacija faktora proizvodnje koja daje rezultirajući poželjni output potrebno je imati informacije o tome sa kojim novčanim sredstvima preduzeća raspolaže Kada znamo na koje načine možemo proizvesti isti output onda u analizu uvodimo i troškove da vidimo Koja kombinacija faktora najmanje košta Odgovor na to pitanje daje izotroškovni pravac Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje uz jednaki novčani izdatak Jednačina tog pravca glasi px bull qx + py bull qy =TC

Odnosno ako se riješi po qy imamo

Gdje su qx i qy količine koje preduzeće kupuje a px i py cijene po kojima plaća pojedine faktore U koordinatnom sistemu može postojati beskonačno različitih budžetskih pravaca kao što može uslovno rečeno postojati beskonačno različitih budžeta za različite proizvodnje Što je veći iznos budžeta kojeg preduzeće može potrošiti na nabavku faktoraproizvodnje to je izotroškovni pravac više udaljen od koordinatnog početka Odnos između cijena na X i na Y osi predstavlja nagib izotroškovnog pravca Da bi se mogla odrediti ravnotežna pozicija preduzeća u procesu proizvodnje potrebno je uporediti izotroškovni pravac sa izokvantama U tački u kojoj je izotroškovni pravac tangenta na izokvantu preduzeće je u ravnoteži i ima optimalnu kombinaciju

proizvodnje datog nivoa outputaU ravnoteži postoji jednakost

Odnos graničnog fizičkog proizvoda svakog faktora proizvodnje i njegove cijene je jednak Na grafiku64 je pokazano da je u tački E optimalna kombinacija angažmana rada i kapitala uz pomoć kojih seostvaruje proizvodnja od 50 komada proizvoda

Ako se posmatraju ravnoteže u dužem vremenskom periodu dobijemo putanju ekspanzijepreduzeća jer preduzeće stalno nastoji da bude racionalno i da uz najmanje troškova proizvede planirane količine outputa Putanje ekspanzije u dugom roku je prikazana na grafiku 65 i predstavljena je zelenom

24

q y=minusp x

p y

qx+TCpy

MPx

p y

=MP y

p y

Mikroekonomija 2012

Važno je napomenuti kako tehnološke promjene utječu na izokvante preduzeća Tehnološkepromjene su u vidu inovacija novih proizvoda novih izvora energije novih i boljih materijala (nproptička vlakna) prihvatljivijih tehnoloških procesa itd Tehnološke promjene i unapređenja smanjuju potrebe za resursima a istovremeno zadržavaju nivo proizvodnje na istom nivou Na grafiku 66 je dato pomjeranje izokvanti nastalo kao rezultat tehnoloških unapređenja Pri svim obimima korištenja smanjuje se angažovanje potrebnih resursa bez promjene rezultirajućeg nivoa proizvodnje U jednoj ekonomiji je potrebno vrštiti stalna unapređenja kako bi se oskudni resursi štedjeli i što bolje iskoristili za proizvodnju neophodnih proizvoda i usluga

TEORIJA TROŠKOVATroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje Svako preduzeće ima drugačiju strukturu troškova koja se razlikuje zavisno od vrste i veličine preduzeća područja na kome preduzeće posluje organizacije broja zaposlenih itd Kako faktori koji se angažuju u procesu proizvodnje mogu biti fiksni i varijabilni tako i troškovi u preduzeću mogu biti fiksni i varijabilni Razlikujemo troškove u kratkom i dugom vremenskom periodu Ova podjela proizilazi iz činjenice da su u kratkom vremenskom periodu neki inputi u proizvodnji fiksni a neki varijabilni dok su u dugom vremenskom periodu svi inputi u proizvodnji varijabilni Zbog toga su u dugom vremenskom periodu svi troškovi varijabilni Troškovi u dugom vremenskom periodu su planski troškovi i preduzeća nastoje da postignu strukturu troškova onakvu kakvu su planirali na početku razdoblja Troškovi nisu nepromjenjiva kategorija Oni se kontinuirano mijenjaju u zavisnosti od promjene poslovanja preduzeća i u zavisnosti od promjena količine ili cijene inputa Ukupne troškove u preduzeću dobijemo kada zbrojimo

izdatke za fiksne i varijabilne faktore ili

gdje je Xi iznos angažovanih inputa a Pi cijena svakog inputa Podsjetimo se definicije troškova koja kaže da bdquoTroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnjeldquo Troškovi se izražavaju u novčanim jedinicama (KM) Troškove možemo podijeliti na eksplicitne i implicitne U eksplicitne troškove spadaju svi onitroškovi koje možemo računovodstveno evidentirati tj

25

nTC = sum XiPi

i=1

Putanja ekspanzije

u dugom roku

Rad

Kapital

Q=15

Q1=15

0

Mikroekonomija 2012

troškovi plata radnika troškovi plaćene kamate troškovi amortizacija troškovi iznajmljivanja prostorija troškovi repromaterijala itd

Implicitni troškovi se definišu na sljedeći način Implicitni (oportunitetni) troškovi predstavljaju iznos koji bismo mogli ostvariti alternativnom upotrebom angažovanih resursa Na osnovu procjene saznajemo veličinu oportunitetnih troškova Oni su značajni pri donošenju poslovnih odluka jer preko njih utvrđujemo da li smo na najbolji način investirali i utrošili svoje resurse (novac vrijeme znanje itd) Zbog različitih vrsta troškova razlikujemo i različite vrste profita Tako možemo govoriti o poslovnom i ekonomskom profitu Također možemo govoriti i bruto i neto profitu Poslovni profit predstavlja razliku između svih ukupnih prihoda preduzeća i svih računovodstvenih troškova preduzeća Računovodstveni troškovi su samo oni troškovi za koje postoji dokumenat da je određeni iznos sredstava plaćen za nešto To je obično faktura onog ko je robu isporučio drugom preduzeću i koju je to drugo preduzeće obavezno platiti POSLOVNI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash EKSPLICITNI (RAČUNOVODSTVENI) TROŠKOVI Ekonomski profit je šira kategorija od poslovnog profita On se računa kao razlika između svih ukupnih prihoda preduzeća i zbira eksplicitnih (računovodstvenih) i implicitnih troškova Implicitni troškovi se nekada nazivaju i oportunitetni i u stvari pokazuju izgubljenu zaradu koju niste ostvarili zato što ste novac investirali negdje drugo a ne u tu konkretnu djelatnost Pošto smo novac mogli investirati u veoma mnogo projekata i iz njih ostvariti različite prihode onda se postavlja pitanje koji prihod predstavlja oportunitetni trošak Samo najveću od tih potencijalnih zarada koje niste ostvarilinazivamo oportunitetni trošak preduzećaEKONOMSKI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash (EKSPLICITNI + IMPLICITNI) TROŠKOVIPorez u preduzeću se obračunava samo na poslovni profit On se prikazuje u bilansu stanjapreduzeća28 Pored kategorije profita u literaturi nailazimo i na termin ekstraprofita On ima nekoliko sinonima no između njih u suštini ne postoji razlikaEkstraprofit = ekonomski profit = čisti profitEkstraprofit je višak profita koji preduzetniku ostaje nakon podmirivanja svih troškova i zarade prosječnog profita (prosječne dobiti) Prosječan profit je uključen u prosječne ukupne troškove preduzeća Prosječan profit (prosječna dobit normalni profit) je minimalna naknada koja može zadržati preduzetnikov novčani kapital i njegove preduzetničke sposobnosti i napore u datoj aktivnosti U mikroekonomskoj teoriji se razlikuju individualni i društveni troškovi proizvodnje Individualni troškovi proizvodnje su vezani za pojedinačno preduzeće (svi njegovi troškovi) Društveni troškovi proizvodnje predstavljaju sumu svih troškova u nekoj privredi s tim što su u ove troškove uključeni i troškovi koje imaju druga preduzeća zbog našeg poslovanja (troškovi zagađenja troškovi čišćenjatroškovi zaštite itd) Također susreću se termini bdquoEksterna ekonomijaldquo i bdquoEksterna disekonomijaldquo a koji su vezani za kategoriju troškova preduzeća Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova Postoje dva osnovna pristupa teoriji troškova preduzeća Postoje tzv bdquoTradicionalna teorija troškovaldquo i bdquoSavremena teorija troškovaldquo U nastavku ćemo dati prikaz svake od ove dvije vrste troškovaTradicionalna teorija troškovaKratkoročni troškovi

26

Mikroekonomija 2012

Po tradicionalnoj teoriji razlikujemo dugi i kratki rok a sve troškove dijelimo na ukupne fiksne i ukupne varijabilne troškove Oni se označavaju različitim oznakama ali je već usvojeno da se koriste oznake koje predstavljaju skraćenice od početnih engleskih riječi za troškove (akronime) Ukupni prosječni troškovi prosječni varijabilni troškovi i granični troškovi prema ovoj teoriji imaju oblik slova U Ukupni troškovi u kratkom roku se označavaju sa SRTC ili TC Ukupni troškovi dugog vremenskog perioda se označavaju sa LRTC ili LTC Obje varijante su ispravne Ukoliko se radi o prosječnim troškovima dodajemo slovo A tako da imamo SRATC i LRATC (odnosno SATC ili LATC) Ukupni troškovi u kratkom roku jednaki su zbiru ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova tj SRTC = FC + VCFiksni troškovi proizvodnje su onaj dio ukupnih troškova proizvodnje čija veličina ne ovisi o obimu proizvodnje Varijabilni troškovi su oni troškovi koji rastu sa povećanjem nivoa outputa U fiksne troškove spadaju1 troškovi anuiteti i kamate na zajmove preduzeća2 troškovi premije osiguranja3 troškovi amortizcija4 troškovi plate top menadžmenta5 troškovi zemljarina itdU varijabilne troškove spadaju1 troškovi pomoćnog materijala2 troškovi sirovina3 troškovi pogonske energije4 troškovi plata radnika itdVeličina varijabilnih troškova u odnosu na obim proizvodnje može rasti1048707 proporcionalno1048707 degresivno1048707 progresivnoProsječni ukupni troškovi (ATC) su ukupni troškovi proizvodnje obračunati na jedinicu ostvarene proizvodnje

Prosječni ukupni troškovi u preduzeću se dobiju kao zbir prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova tj SRATC = AVC + AFCProsječni fiksni troškovi se dobiju kada se ukupni fiksni troškovi podijele sa obimom proizvodnje Sa povećanjem proizvodnje oni konstantno opadaju

Prosječni varijabilni troškovi dobiju kada se ukupni varijabilni troškovi podijele sa obimom proizvodnje

Granični troškovi predstavljaju povećanje ukupnih troškova kada se proizvodnja poveća za jednu jedinicu Izračunavaju se preko formule

U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova pa se računaju po formuli

27

ATC=TCQ

AFC=TFCQ

AVC=TVCQ

MC=TC1minusTC

Q1minusQ= ΔTC

ΔQ

MC=VC1minusVC

Q1minusQ= ΔVC

ΔQ

Mikroekonomija 2012

Podsjetimo se da varijabilni troškovi imaju tri zone To su zona degresivnih proporcionalih i progresivnih troškova Kako su varijabilni troškovi sastavni dio ukupnih troškova i ukupni troškovi imaju tri zone Preduzeća nastoje proizvoditi onaj obim proizvodnje pri kojem su mu prosječni ukupni troškovi minimalni a ukupni troškovi se nalaze u zoni proporcionalnih troškova Tačka A se naziva bdquoPrag zakona o prinosimaldquoTačka B se naziva bdquoTačka zatvaranjaldquoTačka C se naziva bdquoTačka pokrićaldquoNavedene tri tačke pokazuju sljedećeTačka A pokazuje da se u toj tački minimiziraju granični troškovi U toj tački se iz zone rastućih prinosa prelazi u zonu opadajućih prinosa Zbog toga se ova tačka i naziva prag zakona o prinosimaTačka B pokazuje da su prosječni varijabilni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu niža od iznosa minimalnih prosječnih varijabilnih troškova preduzeće u dužem vremenskom periodu prestaje sa radom Ono ne može pri toj cijeni pokriti sve prosječne fiksne (a samim tim i troškove amortizacije) i dio prosječnih varijabilnih troškova Zbog toga preduzeće neće imati dovoljno sredstava da zamijeni postojeću dotrajalu tehnologiju kada se postojeća amortizira a ne može pokriti ni dio npr troškova plaća ili pogonske energijeTačka C se naziva tačka pokrića i pokazuje obim proizvodnje gdje su prosječni ukupni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu jednaka ovim minimalnim troškovima tada preduzeće ostvaruje samo prosječan profit Ako je cijena veća od minimuma prosječnih ukupnih troškova tada preduzeće ostvaruje ekstraprofit

Dugoročni troškoviU dugom roku su svi faktori proizvodnje varijabilni pa su zbog toga i svi troškovi u dugom roku varijabilni Funkcija dugoročnih troškova zavisi od

nivoa proizvodnje tehnologije cijene faktora

dok funkcija kratkoročnih troškova zavisi i od cijene fiksnih faktora Pretpostavimo da postoji pet različitih veličina preduzeća Tada ćemo imati i pet različitih krivihkratkoročnih prosječnih ukupnih troškova (SATC) predstavljenih na grafiku 71 sa optimalnim kapacitetima postrojenja Q1 Q2 Q3 Q4 i Q5

28

TC

QTC

TVC

TFC

TVC

TFC

Q

TFCQ

AFC ATC AVC MC M

C

ATC

AVC

AFC

Q

0

B

C

A

Mikroekonomija 2012

Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) pokazuje najmanji trošak proizvodnje pri određenom kapacitetu proizvodnje Ova kriva obuhvata-obavija kratkoročne prosječne ukupne troškove sa donje strane kratkoročnih troškova Sa grafika ćete primijetiti da nakon 4 obima proizvodnje minimum prosječnih ukupih troškova je na nešto višem nivou nego što je to bio prethodno Ovo nam pokazuje da se ne može beskonačno mnogo povećavati kapacitet proizvodnje a da to dovede do stalnog snižavanja minimuma prosječnih ukupnih troškova Razlozi prvenstveno leže i brzom povećanju troškova upravljanja velikimpreduzećem Trošak upravljanja po svom iznosu premašuju iznos u kome je smanjen prosječni fiksni trošak nastao zbog povećanja obima proizvodnje Zbog toga u zbiru prosječni ukupni trošak ima nešto veću vrijednost u svom minimumu

Za obim proizvodnje Qopt kažemo da je optimalna veličina postrojenja Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv Ekonomija obima a nakon njega disekonomija obima Ekonomija obima postoji samo do tačke Qopt odnosno troškovi u preduzeću opadaju samo do obima proizvodjne QoptSavremena teorija troškovaKratkoročni troškoviSavremena (moderna) teorija troškovakao i tradicionalna teorija razlikuje kratkoročne i dugoročne troškove Kratkoročni troškovi se također dijele na fiksne i varijabilne Osnovna razlika između ove dvije teorije jeste tzv Rezervni kapacitet Preduzeće ne gradi kapacitet koji je dovoljan za proizvodnju procijenjene količine prodaje nego gradi veći kapacitet zbog sezonskih oscilacija ili pretpostavke da će preduzeće u budućnosti rasti Uspostavljanjem rezervnog kapaciteta preduzeće postaje fleksibilnije i može lakše odgovoriti na povećanu tražnju na tržištu a i sam rast preduzeća je lakši kada postoji uspostavljena infrastruktura preduzeća Fiksni troškovi uključuju iste vrste troškova kao i kod tradicionalne teorije Grafički prosječni fiksni troškovi po savremenoj teoriji se mogu predstaviti na sljedeći način prosječni fiksni troškovi opadaju kako se povećava obim proizvodnje (plava linija na grafiku) Kada se preduzeće približi optimalnomiskorištavanju kapaciteta u upotrebu se pusti i rezervni kapacitet S obzirom da se amortizacija ne obračunava na stalna sredstva koja nisu puštena u rad nakon puštanja u

29

SATC

Q

LTC

Qo

pt

SRATC1 SRAT

C2 SRATC5

SRATC4

SRATC3

SATC

Q0

Q

1

Q

2

Q

3

Q

4

Q

5

Mikroekonomija 2012

upotrebu dolazi do skoka prosječnih fiksnih troškova Nakon daljeg povećanja proizvodnje prosječni fiksni troškovi (predstavljeni crvenom linijom) nastavljaju padati kao i prethodno Prosječni varijabilni troškovi po savremenoj teoriji uključuju također iste troškove kao i u tradicionalnoj teoriji stim što se njihovo kretanje razlikuje Sa grafika je vidljivo da prosječni varijabilni i granični troškovi imaju u rasponu rezervnog kapaciteta ravno dno koja pokazuje da ovi troškovi ostaju konstatni bez obzira na povećanje proizvodnje Stoga povećanje korištenja kapaciteta između nivoa X1 i X2 ne uzrokuje povećanje prosječnih troškova Preduzeća obično koriste kapacitet u rasponu između 23 i 34 uspostavljenog kapaciteta (što je na grafiku 73 bliže tački X2)( fali dva grafikona)Prosječni ukupni trošak se za svaki nivo proizvodnje dobiva sabiranjem prosječnih fiksnihprosječnih varijabilnih troškova i prosječnog profita preduzeća Po savremenoj teoriji kriva SATC konstantno opada do nivoa proizvodnje gdje se rezervni kapacitet iscrpljuje Ovo je predstavljeno na grafiku 74 Iznad tog nivoa proizvodnje prosječni ukupni troškovi počinju rasti Granični troškovi (MC) će sjeći krivu prosječnih troškova u njenom minimumu odnosno iza tačke A na grafiku

Dugoročni troškovibdquoDugoročni troškovi se dijele na troškove proizvodnje i troškove upravljanja Kako obim proizvodnje raste troškovi proizvodnje opadaju ali troškovi upravljanja rastu Međutim smanjenje troškova proizvodnje je obično veće od povećanja troškova upravljanja tako da ukupni troškovi opadaju Po savremenoj teoriji kriva ukupnih dugoročnih troškova ima oblik slova L a ne slova U Kriva se dobija na sljedeći način za svako kratkoročno razdoblje imamo krivu SRATC koja u sebi uključuje troškove proizvodnje administrativne troškovedruge fiksne troškove i normalni profit Krivu LAC dobijamo spajanjem tačaka na krivim SATCEmpirijske funkcije troškova32Funkcije troškova mogu se izraziti u u matematičkom obliku Postoje različiti oblici tih funkcijaTC = aq + cTC = aq2 + cTC = aq2 + bq +cTC = aq3 + bq2 + cq + d

U funkciji TC = aq2 + c parametar a predstavlja direktni trošak po jedinici proizvodnje dok parametar c predstavlja fiksne troškove Ako je direktni trošak proizvodnje 200 KM a fiksni 1000 KM tada je funkcija troškova TC = 200q + 1000 Ukoliko znamo funkciju ukupnih troškova na osnovu nje možemo izračunati i neke druge troškove npr ATC MC AFC itd

30

Q

C

MC

0

SAVC

MC

A

SATC

AFC

23 2

3 23

23

Q Output

C

LAC0

SATC1 SA

TC2 SATC3

SATC4

Mikroekonomija 2012

Iz prethodnog primjera TC = 200q + 1000 ukupne prosječne troškove dobijamo na sljedeći način

qq

q

q

TCATC

0001200

0001200

te funkcija ima oblik q

ATC0001

200

Funkcija graničnih troškova se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova tj

2000001200 qTCMC Što znači da su granični troškovi paralelni sa X-osom na nivou od 200 KM

31

Page 10: Mikroekonomija Moja Skripta

Mikroekonomija 2012

Često se elastičnost zamjenjuje sa nagibom funkcije što je pogrešno Nagib funkcije u bilo kojoj tački linearne funkcije je isti dok elastičnost nije (ona može imati različite vrijednosti)

S obzirom da je u praksi teško precizno odrediti funkciju tražnje jer je poznato svega nekoliko empirijskih situacija odnosa cijene i količine pojavio se i problem određivanja koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje Da bi ovaj problem bio rješiv i kada je poznato svega nekoliko tačaka a ne cijela funkcija tražnje koristi se tzv lučna elastičnost tražnje Ona se računa po formuli

Da bismo lakše razmjeli lučnu elastičnost tražnje predstavit ćemo je na grafikuGdje je Δq promjena količine Δp promjena cijene a q1 i q2 količine pri cijenama p1 i p2 Najčešće je u preduzeću prisutna situacija da znamo iz iskustva samo dvije tačke (situacije) neke cijene i tražene količine Neka su to tačke A i B na grafiku Između ove dvije tačke moguće je povući veliki broj krivih tražnje a sa sigurnošću mi ne možemo utvrditi koja je adekvatna Stoga se pretpostavlja da je to pravac između ovih tačaka Ukoliko se promijeni cijena sa p1 na p2 tražena količina poraste sa q1 na q2 Mi znamo promjenu cijene i promjenu količine ali ne znamo koju početnu cijenu i količinu uzeti jer rezultati nisu isti a ne možemo utvrditi koja ima prednost Zbog toga se uzima aritmetička sredina cijena i količina Veličina koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje može nam pomoći u određivanju količine pri kojoj maksimiziramo ukupan prihod preduzeća a preko ukupnog prihoda i ukupan profit Na grafiku prikazano je kretanje ukupnog prihoda preduzeća u zavisnosti od visine koeficijenta cjenovne

10

1 2

1 2

2

2

d

qq q

Ep

p p

Mikroekonomija 2012

elastičnosti tražnje Na njemu se vidi da preduzeće maksimizira ukupan prihod tamo gdje je Ed = 1 Ovo je naravno slučaj kada je funkcija tražnje opadajuća slijeva udesno kao što je slučaj npr kod monopola) U slučaju kada je funkcija tražnje horizontalna linija (odnosno kada je tražnja savršeno elastična) tada je ukupan prihodkonstantno rastući pravac povučen iz koordinatnog početka Tada ne postoji ova relacija U slučaju da preduzeće ima koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje veći od jedan povećat će ukupan prihod ukoliko snizi cijenu na tržištu zbog toga što se u većem procentu povećava broj novih kupaca nego što se smanjuje cijena proizvoda

Na grafiku vidimo procenat potrošnje dohotka na hranu u različitim zemljama i koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje15 Na grafiku se vidi da što dohodak stanovništva više raste stanovnici troše sve manji procenat svog dohotka na kupovinu hrane Zbog toga tražnja za hranom postaje neelastičnija Zbog toga u SAD-u kupci gotovo trostruko manje smanjuju kupovinu hrane kada joj cijena poraste u odnosu na npr Tanzaniju

U zavisnosti od vremenskog perioda i funkcija tražnje ima različitu elastičnost U nekom kraćemvremenskom periodu funkcija ima manju elastičnost dok u dužem vremenskom razdoblju ona postaje elastičnija

Potrošačev višak predstavlja razliku između vrijednosti nekog dobra kojeg dobija potrošačkonzumiranjem tog dobra i njegove cijene na tržištu

Funkcija ponude S0 na oba grafika je početna funkcija ponude Dalje na oba grafika funkcija ponude S0 siječe funkciju tražnje pri cijeni od 10$ i količini od 40 miliona barela nafte dnevno Pretpostavimo da dođe do smanjenja funkcije ponude ulijevo sa funkcije S0 na S1 Na grafiku nova funkcija ponude S1 presijeca funkciju tražnje D1 pri cijeni od 30$ po barelu i pri količini od 23 miliona barela dnevno U kraćem vremenskom periodu OPEC može smanjiti ponudu i na taj način zbog relativne neelastičnosti funkcije tražnje zaraditi dodatni ukupan prihod

11

62

56

40

31

22

19

17

15

15

14

12

0 20 40 60 80

Tanzanija

Indija

Korea

Grčka

Izrael

Japan

Francuska

Njemačka

Engleska

Kanada

SAD

Procenat potrošnje dohotka na hranu

Mikroekonomija 2012

Na grafiku sa funkcijom tražnje D ista funkcija ponude povećava cijenu na 15$ po barelu i smanjuje ravnotežnu količinu na 15 miliona barela nafte dnevno

UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Kao što često koristimo cjenovnu elastičnost tražnje također je nekada važno da znamo kako promjena cijena drugih proizvoda utječe na tražnju za našim proizvodima Uzmimo situaciju u automobilskoj industriji Svakako da porast cijena nafte na svjetskom tržištu dovodi do smanjenja tražnje za automobilima sa velikom potrošnjom goriva Također veliki porast cijena željeza i betona dovodi do većih troškova izgradnje novih stanova a samim time i do povećanja krajnjih cijena Ovo dalje dovodi do opadanja tražnje za novim stanovima dok se istovremeno povećava tražnja za korištenim stanovima Dakle koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y Računa se po sljedećoj formuli

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Za neke proizvode je važan nivo dohotka kao odrednica tražnje za njim To je npr tražnja za korištenjem usluga gradskog saobraćaja tražnja sa hamburgerima i drugom hranom niskog kvaliteta tražnja za odjećom koja nema poznatu robnu marku tražnja za automobilskim gumama lošeg kvaliteta itd Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

12

UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y Računa se po sljedećoj formuli

pxEy gt 0 - supstituti pxEy lt 0 - komplementi pxEy = 0 - neovisna dobra

lt

dQy

Qy

dpx

px

gt 0 pxEy =

Mikroekonomija 2012

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

U zavisnosti od veličine koeficijenta imamo različite vrste proizvoda

gt lt IEx = 0

promjena u obimu Qx promjena u veličini I

IEx lt 0

IEx gt 0

0 lt IEx lt 1

IEx gt 1

- Sredstva nužna za život

- Sredstva luksuzne potrošnje

- Inferiorna dobra

- Superiorna dobra

Superiorni proizvodi i usluge su oni proizvodi za kojima tražnja generalno raste kako raste dohodak stanovništva bez obzira na nivo porasta Npr tražnja za turističkim putovanjima direktno zavisi od ličnih primanja osoba Također tražnja za kvalitetnom i udobnom kožnom obućom raste sa porastom dohotka stanovništva Sredstva luksuzne potrošnje su oni proizvodi i usluge za kojima tražnja raste mnogo brže od porasta samog dohotka stanovništva Npr kupovinu skupih i udobnih automobila prevoz avionom spavanje u ekskluzivnom hotelu sa 5 zvjezdica itd Inferiorni proizvodi su oni proizvodi za kojim tražnja generalno opada kako raste prosječan dohodak potrošača (npr javni prevoz jeftina odjeća koja nema prepoznatljivu tržišnu marku kupovina u pekarama i sl)FAKTORI KOJI UTJEČU NA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Da bismo mogli uspješno predvidjeti koeficijent elastičnosti tražnje za našim proizvodima i uslugama potrebno je da znamo od kojih faktora zavise ovi koeficijenti Ovdje su dati osnovni faktori mada pojedini proizvodi mogu imati i neke dodatne1 Postojanje dobrih supstituta (kao što su deterdžent i benzin)2 Broj mogućih upotreba proizvoda (npr plastika)3 Stepen neophodnosti dobra (so mlijeko stan)4 Udio proizvoda u dohotku potrošača (npr novine i TV)5 Očekivanja o budućem kretanju cijena (praćenje stope inflacije)6 Vrijeme (lakši pronalazak supstituta ukusi potrošača se mijenjaju raste dohodak potrošača raste informiranost potrošača raste broj mogućih upotreba)Generalno možemo navesti klasifikaciju u tri dijela prema veličini koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje To su slučajevi gdje je koeficijent veći od jedan približno jednak jedan i manji od jedanVisoki koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed gt 1)a) Metaloprerađivačka i elektroindustrijab) porculan i proizvodi od staklac) namještajd) igre na srećuJedinični koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed asymp 1)a) nafta i naftni derivatib) transportne uslugeNeelastična tražnja (Ed lt 1)a) potrošnja struje u domaćinstvub) zdravstveno osiguranjec) lični dokumenti

13

Mikroekonomija 2012

d) lijekovi

ELASTIČNOST PONUDEElastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena promijeni Ona se računa preko sljedeće formuleElastičnost ponude = promjene cijene promjene ponuđene količineUkoliko se radi o u promjenama koje nisu infinitezimalne veličine tada koristimo formulu

S obzirom na to da ovdje ne postoji problem sa negativnim veličinama u formulu se ne dodaje minus kao kod cjenovne elastičnosti tražnje Postoje dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude Ako se ponuđena količina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene tada je funkcija ponude vertikalna i elastičnost ponude je 0 Ponuda je savršeno neelastična U drugom slučaju ako postoji cijena po kojoj su ponuđači spremni ponuditi bilo koju količinu koja se traži na tržištu funkcija ponude je horizontalna i elastičnost ponude je beskonačna Ponuda je perfektno elastična Primjer za prvi slučaj je ponuda umjetničkih djela i određenih antikviteta Bez obzira na cijenu koja se formira moguće je ponuditi samo po jedan primjerak takvih proizvoda Stoga porast tražnje dovodi samo do porasta cijene ali ne i do porasta ponude Primjer za drugi slučaj jeste kada se na tržištu formira cijena električne energije Ona se formira pod utjecajem ponude i tražnje Ponudu čine proizvođači bez obzira da li se radi o proizvodnji iz termoelektrana hidroelektrana ili nuklearnih elektrana Proizvodnja iz termoelektrana ima najviši trošak proizvodnje a iz hidroelektrana najniži Stoga kada se formira tržišna cijena ona je značajno viša od troškova proizvodnje nuklearne elektrane i cijene po kojoj bi one mogle je prodavati Pri toj cijeni nuklearne elektrane će ponuditi količinu električne energije koliku god mogu proizvesti U tom slučaju je funkcija ponude električne energije proizvođača koji posjeduje nuklearnu elektranu savršeno elastična Elastičnost ponude zavisi od

Mogućnosti zamjene faktora proizvodnje Vremenskog perioda

Mogućnost zamjene faktora proizvodnjeNeki proizvodi i usluge su proizvedene korištenjem jedinstvenih i rijetkih faktora proizvodnje Ovi proizvodi imaju malu ili nultu elastičnost ponude Drugi proizvodi i usluge koji su proizvedeni korištenjem faktora za proizvodnju koji se mogu upotrijebiti za proizvodnju drugih vrsta proizvoda imaju visok stepen elastičnostiZAVISNOST PONUDE OD VREMENSKOG PERIODADa bismo objasnili kako vremenski period utječe na ponudu nekog proizvoda ili usluge potrebno je razgraničiti tri vremenska perioda To su

Trenutni rok Kratki rok Dugi rok

Trenutni rok se definiše kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne može doći do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje (fiksni faktori su tehnologija zgrade postrojenja itd dok su varijabilni rad kapital itd)Kada cijena nekog dobra raste ili opada funkcija ponude u trenutnom roku ostaje nepromijenjena ali cijena prati promjenu tražnje Ako tražnja za nekim proizvodom poraste tada i ravnotežna cijena raste ili ako tražnja opada tada i ravnotežna cijena opadaPrimjeri ovakvih dobara su voće i povrće Ovi proizvodi imaju perfektno neelastičnu funkciju ponude u trenutnom vremenskom periodu (vertikalnu funkciju ponude) Ne može se voće ili povrće u toku jednog dana ili jednog sata proizvesti Isto tako se može uzeti za primjer količine ulovljene ribe koja se u toku jednog dana prodaje na gradskoj tržnici To je tako

14

Mikroekonomija 2012

kratko vremensko razdoblje da ribari nemaju vremena ići na pučinu po novi ulov Ako je tražnja tog dana velika cijena će biti viša nego prethodnog dana Kratki rok je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećati obim angažovanja varijabilnih inputa u prvom redu rada Kratki rok u slučaju prethodno navedenog primjera ulova ribe bi bilo ono vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da se može pronaći izaposliti još nekoliko ribara ili da se eventualno iznajmi još nekoliko brodova Da bi povećali output preduzeća u kratkom roku obično prvo traže od svojih zaposlenih da radeprekovremeno a zatim zaposle i još nekoliko novih radnika Isto tako ukoliko preduzeća žele da smanje svoj output prvo smanje radnicima broj radnih sati a zatim pođu i otpuštati neke radnike U kratkom roku preduzeća nemaju vremena da se u potpunosti prilagode uslovima na tržištu nego samo djelimično Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete U dugom roku se preduzeće u potpunosti prilagođava nastalim promjenama na tržištu U slučaju da povećana tražnja za ribom na tržištu potraje duže vrijeme ribari će odlučiti da kupe novi brod i nove mreže te možda da pronađu novi način ulova ribe Oni također mogu i da otvore vlastite ribnjake U slučaju uzgoja narandži dugi rok traje oko 15 godina To je vrijeme potrebno da bi novozasađene plantaže dostigle svoju zrelost i da mogu davati plodove

TEORIJE PONAŠANJA POTROŠAČAKada razmišljamo o tome kako se ponašaju potrošači onda generalno možemo zaključiti da seneki potrošači ponašaju vrlo racionalno a drugi veoma neracionalno Postoje dvije vrste teorija koje pokušavaju dati odgovor na pitanje od čega zavisi vrijednost nekog proizvoda ili usluge To su Teorija radne vrijednosti i Teorija subjektivne vrijednosti Prva tvrdida je vrijednost proizvoda određena količinom rada koji je utrošen za proizvodnju tog proizvoda ili usluge a druga tvrdi da je lična vrijednost za svakog kupca ta koja opredjeljuje vrijednost proizvodaTEORIJA GRANIČNE KORISNOSTIPristalice ove teorije su zastupali ideju da je moguće egzaktno utvrditi koliko korisnosti potrošaču donosi potrošnja svakog dobra Iznos korisnosti su mjerili UTILIMAVrijednost robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca Prema ovoj teoriji potrebno je posebno posmatrati ukupnu korisnost proizvoda i graničnu korisnost proizvodaTU = Ukupna korisnost koju dobiju potrošači potrošnjom određenog broja proizvodaMU = Granična korisnost proizvoda- iznos korisnosti koju dobije potrošač korištenjem zadnje jedinice proizvodaU sklopu ove teorije spominju se i dva Gossenova zakona Prvi Gossenov zakon govori opromjeni korisnosti jednog dobra na različitim stepenima zadovoljenja potreba Što kupci imaju više nekog proizvoda dodatna jedinica proizvoda vrijedi kupcu sve manje Nakonodređenog broja komada proizvoda vrijednost dodatne jedinice proizvoda postaje negativna (tj MU = negativna vrijednost) Drugi Gossenov zakon pokazuje kako se po skali intenzivnosti potreba redom zadovoljavaju razne potrebe Prvo zadovoljavamo urgentne potrebe (kao što su potrebe za hranom ili vodom) a zatim nakon što do određenog nivoa zadovoljimo ovu vrstu egzistencijalnih potreba prelazimo na zadovoljenje ostalih (npr potrebe za određenim kulturnim sadržajima sportom luksuznim proizvodima itd) Na narednim graficima je prikazano kretanje ukupne i granične korisnosti proizvoda Q pri različitom obimu potrošnje tog proizvoda Na grafiku 38 primjećujemo da ukupna korisnost

15

Mikroekonomija 2012

raste po opadajućoj stopi do određenog nivoa (do 5 jedinice proizvoda) a zatim počinje da opada Na drugom grafiku je prikazano kretanje granične korisnosti koja poslije konzumiranja 5 jedninice proizvoda postaje negativna

Ukoliko postoji mnogo više proizvoda koje potrošač može kupiti postavlja se pitanje kako odrediti pojedine količine Jedan od načina jeste da se uporede odnosi granične korisnosti koje dobije potrošač od potrošnje određenog proizvoda sa cijenom tog proizvoda Ukupna korisnost pri datom iznosu potrošenog dohotka je maksimizirana kada je granična korisnost po potrošenoj KM za sveproizvode jednaka odnosno kada je

Gdje je n broj proizvoda a granična korisnost Konvertibilne marke po njenoj cijeni je jednaka 1 Ova teorija će nam pomoći da shvatimo zašto voda koja iako veoma važna za život ima tako nisku prodajnu cijenu dok zlato i dijamanti (iako mnogo manje važni za život čovjeka) imaju tako visoku cijenu Ovakva situacija može biti objašnjena na sljedeći način Dobijanje dodatne jedinice dijamanata ili zlata je veoma skupo (veliki troškovi ispitivanja nalazišta skupi tehnološki procesi itd) S obzirom da se cijena cjelokupnog dobra određuje na osnovu troškova zadnje proizvedene jedinice proizvoda proizilazi da je cijena dijamanata visoka Sa druge strane troškovi dobijanja dodatnog litra vode su niski pa je i cijena vode na tržištu niskaTEORIJA INDIFERENCIJENeka osoba je indiferentna ako se ne može odlučiti koji proizvod više voli od dva ili više ponuđenih Ukoliko više volimo neke proizvode u odnosu na druge tada kažemo da određeni proizvod preferiramo Što je kriva indiferencije dalje od koordinatnog početka korisnost koju

predstavlja je veća i obrnuto Krive indiferencije imaju sljedeće osobine 1 Opadaju slijeva udesno (negativnog su nagiba)2 Konveksne (ispupčene) su prema ishodištu3 Nikad se ne sijekuSa grafika se vidi da ukoliko potrošač želi da poveća potrošnju nekog dobra mora da smanjipotrošnju drugog Ovakva pojava se naziva ldquogranična stopa supstitucijerdquo Prema teoriji postoji beskonačno krivih indiferencije u koordinatnom sistemu a sve zajedno

16

Odjeća

Hrana

Kriva indiferencije

10 2 3 4 5 6

3

2

1

4

5

6

0

Odjeća

TU10

5

1 62 3 4 50 Q

MU5

0 1 2 3 4 Q5

MU1

p1

=MU 2

p2

=MU 3

p3

= =MU n

pn

=MU I=1

Mikroekonomija 2012

predstavljaju mapu krivih indiferencije Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X a da bi zadržao isti nivo korisnostiGranična stopa supstitucije se računa po formuli

Minus ispred razlomka pokazuje da jedno dobro moramo smanjiti da bismo drugo povećali

OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVACU prethodnim izlaganjima u vezi sa teorijom indiferencije nismo ništa govorili o iznosu dohotka kojim raspolaže potrošač kao ni o cijenama pojedinih proizvoda Ukoliko pretpostavimo da je cijena proizvoda ldquoXrdquo -px a cijena proizvoda ldquoYrdquo - py tada za datiiznos dohotka (I) kojim raspolaže potrošač može kupiti određenu kombinaciju dobara Ukoliko samo kupuje proizvod ldquoXrdquo tada može kupiti (Ipx) proizvoda Na sličan način ukoliko potrošač želi kupiti samo proizvod ldquoYrdquo tada može kupiti (I Py) proizvoda ldquoYrdquoKada na grafiku spojimo ove dvije tačke dobijamo tzv Budžetski pravac koji nam pokazuje kombinacije dobara koje može kupiti potrošač s tim da cijeli iznos dohotka potroši Dio površine između budžetskog pravca i koordinatnih osa predstavlja tzv Budžetsko polje Nakon kupovine kombinacije dobara koje su u budžetskom polju potrošaču ostaje jedan dio dohotka nepotrošen dok kombinaciju proizvoda izvan budžetskog pravca kupac ne može kupiti jer nema dovoljno dohotka S obzirom da je Xbullpx+Ybullpy = I odavde se može izračunati oblik funkcije budžetskog pravca u obliku

gdje je koeficijent nagiba funkcije tražnje

Ukoliko dođe do povećanja dohotka potrošača budžetski pravac se paralelnopomjera udesno i obrnuto ndash ukoliko se smanji dohodak potrošača budžetski pravacse pomjera paralelno ulijevo

17

Odjeća

Hrana

0

Odjeća

Hrana

0

A

(IPx)

(IPx)

(IP

y)

(IPy)

X

YMRS yx

Knjiga (IPx) = 10

Cipele(I Py) = 8

Budžetski

pravac

0

Budžetsko polje

minuspx

p y

Y=minuspx

p y

sdotX+ Ip y

Mikroekonomija 2012

Da bismo sada odredili ravnotežu potrošača prikažimo na grafiku i krive indiferencije i krivu budžetskog pravca U tački gdje budžetski pravac tangira neku od krivih indiferencije je ravnoteža potrošača odnosno uz dati dohodak on ne može dobiti viši nivo korisnosti

Teorija indiferencije se može koristiti kod rješavanja određenih ekonomskih problema Jedan od problema sa kojima se susreću ekonomisti jeste kako kupci reaguju na povećanje cijene nekogproizvoda Oni obično smanjuju potrošnju tog proizvoda ili usluge ali se postavlja pitanje zbog čegaEkonomisti su utvrdili da postoje dva osnovna razloga Prvi razlog je što su kupci zbog porasta cijena realno siromašniji ukoliko nije porastao i njihov dohodak On se naziva efekat dohotka Drugi je razlog to što kupci skuplji proizvod zamjenjuju jeftinijim a koji može na sličan ili identičan način zadovoljiti istu potrebu On se naziva efekat supstitucije Prema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke I na y osi U tom slučaju početna tačka

ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B Međutim s obzirom da je kupac sada siromašniji (jer mu se nije istovremeno povećao dohodak da bismo mogli utvrditi koliko kupac stvarno manje zamjenjuje skuplji proizvod jeftinijim) potrebno je da kupcu namirimo iznos sredstava za koji je on postao siromašniji To ćemo učiniti tako što ćemo ga ponovo vratiti na istu krivu indiferencije U2 gdje se nalazila početna ravnoteža Nova tačka ravnoteže će biti tačka C Horizontalna udaljenost između tačaka B i C predstavlja efekat dohotka a horizontalna udaljenost između tačaka A i C predstavlja efekat supstitucijeHicksova metoda ima jedan nedostatak a to je što ona može posmatrati samo dva proizvodaistovremeno Stoga je Slutsky pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara Postupak razdvajanje je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH Razlika je u tome što mi kupcu kompenziramo iznos za koji je on realno siromašniji ali tako da on može ponovo kupiti istu korpu dobara odnosno da se vrati ponovo u tačku A Pošto pravac JK ima veći nagib od pravca IG on siječe udaljeniju krivu indiferencije U3 Taj iznos koji smo kompenzirali kupcu predstavlja efekat dohotka a pomjeranje sa tačke A u tačku C predstavlja efekat supstitucije

TEORIJA PROIZVODNJEU proizvodnji angažujemo veliki broj faktora proizvodnje (najčešće su to rad kapital sirovine energiju zemljište mašine znanje itd) Preko proizvodnje određenih roba i usluga preduzeća ostvaruju svoj osnovni cilj profitabilno poslovanje Nekada pojedina preduzeća stavljaju u prvi plan neke druge ciljeve kao što su maksimiziranje prihoda minimiziranje troškova pa čak i da imaju gdje zaposliti svoju porodicu no ono što mora biti cilj svakog preduzeća jeste ostvarivanje profita Svi ostali ciljevi moraju u hijerarhiji biti niži Stoga je potrebno analizirati elemente proizvodnje te ukazati na njene osnovne karakteristike a koje dovode do maksimiziranja profita preduzeća U toku proizvodnje se koriste određeni fiksni i varijabilni inputi Fiksni inputi su između ostalog mašine zemljište zgrade itd Varijabilni inputi su npr materijal koji se koristi u direktnoj proizvodnji radna snaga električna energije itd Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u

18

E4

5H

ran a

Od

jeć

a

U 4 U 3

U 2U 1

0

Mikroekonomija 2012

proizvodnji i maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji U opštem obliku proizvodna funkcija se može predstaviti kaoq = f(xyz ) gdje su xyz q gt 0 i predstavljaju inpute u procesu proizvodnje Obično tih inputa ima veliki broj i za svaku proizvodnju su drugačiji U analizi proizvodnje razlikujemo tri funkcije prinosa u odnosu na angažovane inpute To su- Funkcija rastućih prinosa- Funkcija konstantnih prinosa- Funkcija opadajućih prinosaKod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputarezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi A ako angažujemo dva faktora proizvodnje (rad i kapital) tada zaključujemo sljedećeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a i ukupna proizvodnje se poveća za 50tada se radi o funkciji konstantnog prinosa s obzirom na obim proizvodnjeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 30tada se radi od funkciji opadajućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje iAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 70tada se radi od funkciji rastućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnjeKod funkcije konstantnih prinosa povećanje angažovanja novih inputa i povećanje rezultirajućeg outputa je ravnomjerno Ovakva situacija pokazuje da već postoji određena zasićenost proizvodnje sa tim inputom U ovakvoj situaciji bi trebalo razmišljati da se poveća fiksni kapacitet preduzeća kako bi se ponovo otvorila mogućnost pojavljivanja rastućih prinosa Matematički se funkcija proizvodnje može predstaviti na sljedeći načinf(ax ay) = anq agt0Ako je n=1 radi se o konstantnim prinosima (linearno homogena funkcija)Ako je nlt1 o opadajućim prinosima iAko je ngt1 o rastućim prinosimaOpći (prošireni) matematički oblik funkcije proizvodnje je Y=f(LKRSvγ)gdje je L-rad K-kapital R-sirovine S-zemlja v-prinosi y-parametar efikasnosti Na nekim grafikima oznake X i Y pokazuju dva različita proizvodna faktora proizvodnje bez obzira o kojim faktorima je stvarno riječ Postojanje opadajućih prinosa je najnepovoljnije za preduzeća Angažovanje novih inputa dovodi do ispodproporcionalnog smanjenja rezultirajućeg outputaKratki i dugi vremenski periodU kratkom vremenskom periodu neki proizvodni faktori su fiksni a neki varijabilni No u dugom vremenskom periodu svi proizvodni faktori su varijabilni Čak je i tehnologija koja je fiksna u kratkom roku u dugom roku varijabilnaUkupni prosječni i granični fizički proizvod

19

Mikroekonomija 2012

MPx MPgt0MP raste

MPgt0MP opada

MPlt0MP opada

MPlt0MP raste

APx APltMPAP raste

AP=MPAP=max

APgtMPAP opada

TPx TP raste ubrzano

TP raste usporeno TP opada ubrzano

TP opada usporeno

Crvena linija na grafiku 50 pokazuje funkciju ukupnog fizičkog proizvoda On raste do određenog nivoa a nakon toga opada do nule Sa grafika vidimo sljedeće kada je granični fizički proizvod jednak nuli tada je ukupni fizički proizvod maksimalan Nakon tačke C ukupni fizički proizvod počinje opadati a granični proizvod postaje negativanZelena linija na grafiku predstavlja prosječan fizički proizvod On također ima područje rasta i područje u kome opada Dok god je granični fizički proizvod veći od prosječnog prosječni ima tendenciju rasta Postavlja se pitanje u kojoj zoni je proizvodnja poželjna i pri kojem obimu poslovanja je proizvodnja optimalna Preduzeća obično proizvode u prve dvije zone iako se može reći da je najčešći slučaj da preduzeća proizvode u II zoni Na neki način optimum proizvodnje bi bio u tački gdje je ukupna proizvodnja maksimalnaProces proizvodnje predstavlja kombinaciju faktora potrebnih da se proizvede jedinica nekog proizvoda Da bismo mogli izvesti određene zaključke o proizvodnom procesu a jednostavnosti radi obično se posmatraju samo dva faktora proizvodnje - rad i kapital Naravno ni drugi faktori proizvodnje nisu ništa manje važni tehnologija i energija na primjer Prepostavimo da neki proizvod možemo proizvesti sljedećim kombinacijama rada i kapitala Ekonomistima je važno da utvrde koji proizvodni proces je najjefitiniji kako bi mogli imati što niže troškove proizvodnje a samim time i što veći iznos profitaProizvodna funkcija se može prikazati u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom prostoru gdje od broja i količine angažovanih faktora ovisi i nivo ukupne proizvodnje Na grafiku 51 je dat prikaz kretanja ukupne proizvodnje (Y) u zavisnosti od količine angažovanog faktora rada (L) Sa grafika se vidi da ukupna proizvodnja ima određeni rast maksimum a nakon određenog nivoa angažovanosti proizvodnog faktora počinje opadati

20

Mikroekonomija 2012

Ukoliko se u procesu proizvodjne angažuju dva proizvodna faktora recimo rad i kapital tada se ukupna proizvodnja može predstaviti u trodimenzionalnom obliku kao što je prikazano na grafiku 52 Sa grafika je vidljivo da je obim proizvodnje predstavljen vertikalno dok su faktori proizvodnje (rad i kapital) predstavljeni u horizontalnoj ravni Navedene kružne linije predstavljaju izokvante koja pokazuju da se uz različitu kombinaciju faktora rada i kapitala može dobiti isti nivo proizvodnje Osjenčena površina na grafiku predstavlja zonu u kojoj je sa ekonomskog stanovišta opravdano proizvoditi Izvan te površine se resursi ne koriste racionalno jer dolazi do njihovog rasipanjaPovećava se količina upotrijebljenog rada i kapitala a to ne rezultira proporcionalnom povećanju proizvodnje U nastavku ćemo detaljnije analizirati ovu površinu U ovom slučaju korištenjem samo jednog proizvodnog faktora ukupna proizvodnje je jednaka nuli Ne možete ništa napraviti samo sa kapitalom da bi se nešto proizvelo pored novca potreban je i rad

Sa prethodnih grafika je vidljivo da preduzeća imaju određeno područje u kome se proizvodnja može odvijati a da to rezultira maksimalnom efikasnošću korištenja proizvodnih inputa U razgovoru sa direktorom jednog preduzeća saznao sam da je jedan od problema sa kojima se preduzeće suočava to što ima previše zaposlenih radnika u proizvodnim prostorijama Rad u pogonu gotovo da nije bio moguć zbog dvostruko većeg broja radnika od optimalnog koji može raditi u prostorijama gdje se nalaze mašine To je značajno usporilo proizvodni proces dešavale su se česte greške na proizvodima a i zbog gužve nisu mogli propisno odlagati gotove proizvode Sve to skupa je dovelo do niske produktivnosti rada i veoma loših međuljudskih odnosa među zaposlenim Zbog toga se u procesu proizvodnje

21

Mikroekonomija 2012

mora voditi računa o uskim grlima u proizvodnji i na vrijeme planirati povećanje fiksnih faktora koji mogu postati kočnica rastu preduzeća U kratkom roku jemoguće povećavati proizvodnju samo dodatnim angažovanjem varijabilnih inputa kao što su radna snaga energija sirovine itd dok je u dugom vremenskom periodu moguće povećavati i fiksne kapacitete Prosječan fizički proizvod (grafik 56) je količnik ukupnog outputa sa angažovanim varijabilnim faktorom proizvodnje Možemo ga izračunati kao tangens ugla(nagib) radijus vektora povučenog iz koordinatnog početka na odabranu tačku ukupnog proizvoda ili preko formule APx = TPx Vi Granični fizički proizvod predstavlja prirast ukupnog proizvoda angažovanjem dodatne jedinice varijabilnog inputa

Grafikon 56

Možemo ga izračunati putem prethodne formule ili tangensom ugla što ga zatvara tangenta sakoordinatnim početkom Što je strmiji nagib tangente granični fizički proizvod je veći Predstavljen je na grafiku 57

Zakon opadajućih prinosaZakon opadajućih prinosa kaže da ukoliko se utrošak jednog faktora sukcesivno povećava u jednakim količinama a utrošci ostalih faktora ostaju isti ldquoiza neke tačkerdquo rezultirajući prirasti proizvoda će se početi smanjivati On važi kada je1 Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se2 Utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan

22

T nminusT nminus1

XnminusX nminus1

= ΔTPΔX

=MP

Mikroekonomija 2012

3 Postoji mogućnost variranja jednog ili više faktora4 ldquoIza neke tačkerdquo odnosno iza uobičajenog utroška

Izokvanta predstavlja pokazatelj za identifikaciju svih mogućih alternativnih kombinacija količina utrošaka datih faktora proizvodnje što su tehnički kadre proizvesti output istog nivoa Ona je predstavljena linijom na grafiku koja opada slijeva udesno Na primjer uz različite kombinacije mašina i zaposlenih možemo proizvesti isti proizvod

Ekonomisti nastoje da utvrde koja od ovih alternativa imaju najmanje troškove implementacije U koordinatnom početku postoji beskonačno izokvanti Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka ona pokazuje veći obim proizvodnje Na grafiku 59 je dat prikaz nekoliko izokvanti u koordinatnom sistemu Izokvante se ne mogu sjeći jer bi u tom slučaju uz istu kombinaciju proizvodnih inputa bilo moguće proizesti različit nivo outputa

Za izokvantu je karakteristična granična stopa supstitucije (grafik 60) Ona pokazuje da ukoliko želimo povećati korištenje određenog proizvodnog inputa uz zadržavanje istog nivoa proizvodnje drugi proizvodni input mora biti smanjen u određenoj mjeri Ona seračuna se preko formule

Minus u formuli pokazuje da ako povećamo potrošnju jednog inputa potrošnju drugog moramo smanjiti Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno Što manje imamo resursa X sve smo manje spremni da gadodatno mijenjamo za resurs Y kojeg imamo sve više Suviše velika zaposlenost jednog faktora pri datoj tehnologiji izaziva više gubitka nego dobitaka

23

party

partx

Y

X

MRS yx=minuspart ypart x

Mikroekonomija 2012

S obzirom da su izokvante kružne linije relevantnopodručje proizvodnje je samo u prvom kvadrantukoordinatnog sistema Tačke u kojima nagibi izokvantiimaju vrijednost nula povežemo jednom linijom idobijemo bdquoLiniju grebena proizvodne površineldquo (područjeOMO na grafiku 61) Izvan ovog područja nije opravdanoproizvoditi jer nastaje rasipanje resursa

Da bi se mogla odrediti optimalna kombinacija faktora proizvodnje koja daje rezultirajući poželjni output potrebno je imati informacije o tome sa kojim novčanim sredstvima preduzeća raspolaže Kada znamo na koje načine možemo proizvesti isti output onda u analizu uvodimo i troškove da vidimo Koja kombinacija faktora najmanje košta Odgovor na to pitanje daje izotroškovni pravac Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje uz jednaki novčani izdatak Jednačina tog pravca glasi px bull qx + py bull qy =TC

Odnosno ako se riješi po qy imamo

Gdje su qx i qy količine koje preduzeće kupuje a px i py cijene po kojima plaća pojedine faktore U koordinatnom sistemu može postojati beskonačno različitih budžetskih pravaca kao što može uslovno rečeno postojati beskonačno različitih budžeta za različite proizvodnje Što je veći iznos budžeta kojeg preduzeće može potrošiti na nabavku faktoraproizvodnje to je izotroškovni pravac više udaljen od koordinatnog početka Odnos između cijena na X i na Y osi predstavlja nagib izotroškovnog pravca Da bi se mogla odrediti ravnotežna pozicija preduzeća u procesu proizvodnje potrebno je uporediti izotroškovni pravac sa izokvantama U tački u kojoj je izotroškovni pravac tangenta na izokvantu preduzeće je u ravnoteži i ima optimalnu kombinaciju

proizvodnje datog nivoa outputaU ravnoteži postoji jednakost

Odnos graničnog fizičkog proizvoda svakog faktora proizvodnje i njegove cijene je jednak Na grafiku64 je pokazano da je u tački E optimalna kombinacija angažmana rada i kapitala uz pomoć kojih seostvaruje proizvodnja od 50 komada proizvoda

Ako se posmatraju ravnoteže u dužem vremenskom periodu dobijemo putanju ekspanzijepreduzeća jer preduzeće stalno nastoji da bude racionalno i da uz najmanje troškova proizvede planirane količine outputa Putanje ekspanzije u dugom roku je prikazana na grafiku 65 i predstavljena je zelenom

24

q y=minusp x

p y

qx+TCpy

MPx

p y

=MP y

p y

Mikroekonomija 2012

Važno je napomenuti kako tehnološke promjene utječu na izokvante preduzeća Tehnološkepromjene su u vidu inovacija novih proizvoda novih izvora energije novih i boljih materijala (nproptička vlakna) prihvatljivijih tehnoloških procesa itd Tehnološke promjene i unapređenja smanjuju potrebe za resursima a istovremeno zadržavaju nivo proizvodnje na istom nivou Na grafiku 66 je dato pomjeranje izokvanti nastalo kao rezultat tehnoloških unapređenja Pri svim obimima korištenja smanjuje se angažovanje potrebnih resursa bez promjene rezultirajućeg nivoa proizvodnje U jednoj ekonomiji je potrebno vrštiti stalna unapređenja kako bi se oskudni resursi štedjeli i što bolje iskoristili za proizvodnju neophodnih proizvoda i usluga

TEORIJA TROŠKOVATroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje Svako preduzeće ima drugačiju strukturu troškova koja se razlikuje zavisno od vrste i veličine preduzeća područja na kome preduzeće posluje organizacije broja zaposlenih itd Kako faktori koji se angažuju u procesu proizvodnje mogu biti fiksni i varijabilni tako i troškovi u preduzeću mogu biti fiksni i varijabilni Razlikujemo troškove u kratkom i dugom vremenskom periodu Ova podjela proizilazi iz činjenice da su u kratkom vremenskom periodu neki inputi u proizvodnji fiksni a neki varijabilni dok su u dugom vremenskom periodu svi inputi u proizvodnji varijabilni Zbog toga su u dugom vremenskom periodu svi troškovi varijabilni Troškovi u dugom vremenskom periodu su planski troškovi i preduzeća nastoje da postignu strukturu troškova onakvu kakvu su planirali na početku razdoblja Troškovi nisu nepromjenjiva kategorija Oni se kontinuirano mijenjaju u zavisnosti od promjene poslovanja preduzeća i u zavisnosti od promjena količine ili cijene inputa Ukupne troškove u preduzeću dobijemo kada zbrojimo

izdatke za fiksne i varijabilne faktore ili

gdje je Xi iznos angažovanih inputa a Pi cijena svakog inputa Podsjetimo se definicije troškova koja kaže da bdquoTroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnjeldquo Troškovi se izražavaju u novčanim jedinicama (KM) Troškove možemo podijeliti na eksplicitne i implicitne U eksplicitne troškove spadaju svi onitroškovi koje možemo računovodstveno evidentirati tj

25

nTC = sum XiPi

i=1

Putanja ekspanzije

u dugom roku

Rad

Kapital

Q=15

Q1=15

0

Mikroekonomija 2012

troškovi plata radnika troškovi plaćene kamate troškovi amortizacija troškovi iznajmljivanja prostorija troškovi repromaterijala itd

Implicitni troškovi se definišu na sljedeći način Implicitni (oportunitetni) troškovi predstavljaju iznos koji bismo mogli ostvariti alternativnom upotrebom angažovanih resursa Na osnovu procjene saznajemo veličinu oportunitetnih troškova Oni su značajni pri donošenju poslovnih odluka jer preko njih utvrđujemo da li smo na najbolji način investirali i utrošili svoje resurse (novac vrijeme znanje itd) Zbog različitih vrsta troškova razlikujemo i različite vrste profita Tako možemo govoriti o poslovnom i ekonomskom profitu Također možemo govoriti i bruto i neto profitu Poslovni profit predstavlja razliku između svih ukupnih prihoda preduzeća i svih računovodstvenih troškova preduzeća Računovodstveni troškovi su samo oni troškovi za koje postoji dokumenat da je određeni iznos sredstava plaćen za nešto To je obično faktura onog ko je robu isporučio drugom preduzeću i koju je to drugo preduzeće obavezno platiti POSLOVNI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash EKSPLICITNI (RAČUNOVODSTVENI) TROŠKOVI Ekonomski profit je šira kategorija od poslovnog profita On se računa kao razlika između svih ukupnih prihoda preduzeća i zbira eksplicitnih (računovodstvenih) i implicitnih troškova Implicitni troškovi se nekada nazivaju i oportunitetni i u stvari pokazuju izgubljenu zaradu koju niste ostvarili zato što ste novac investirali negdje drugo a ne u tu konkretnu djelatnost Pošto smo novac mogli investirati u veoma mnogo projekata i iz njih ostvariti različite prihode onda se postavlja pitanje koji prihod predstavlja oportunitetni trošak Samo najveću od tih potencijalnih zarada koje niste ostvarilinazivamo oportunitetni trošak preduzećaEKONOMSKI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash (EKSPLICITNI + IMPLICITNI) TROŠKOVIPorez u preduzeću se obračunava samo na poslovni profit On se prikazuje u bilansu stanjapreduzeća28 Pored kategorije profita u literaturi nailazimo i na termin ekstraprofita On ima nekoliko sinonima no između njih u suštini ne postoji razlikaEkstraprofit = ekonomski profit = čisti profitEkstraprofit je višak profita koji preduzetniku ostaje nakon podmirivanja svih troškova i zarade prosječnog profita (prosječne dobiti) Prosječan profit je uključen u prosječne ukupne troškove preduzeća Prosječan profit (prosječna dobit normalni profit) je minimalna naknada koja može zadržati preduzetnikov novčani kapital i njegove preduzetničke sposobnosti i napore u datoj aktivnosti U mikroekonomskoj teoriji se razlikuju individualni i društveni troškovi proizvodnje Individualni troškovi proizvodnje su vezani za pojedinačno preduzeće (svi njegovi troškovi) Društveni troškovi proizvodnje predstavljaju sumu svih troškova u nekoj privredi s tim što su u ove troškove uključeni i troškovi koje imaju druga preduzeća zbog našeg poslovanja (troškovi zagađenja troškovi čišćenjatroškovi zaštite itd) Također susreću se termini bdquoEksterna ekonomijaldquo i bdquoEksterna disekonomijaldquo a koji su vezani za kategoriju troškova preduzeća Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova Postoje dva osnovna pristupa teoriji troškova preduzeća Postoje tzv bdquoTradicionalna teorija troškovaldquo i bdquoSavremena teorija troškovaldquo U nastavku ćemo dati prikaz svake od ove dvije vrste troškovaTradicionalna teorija troškovaKratkoročni troškovi

26

Mikroekonomija 2012

Po tradicionalnoj teoriji razlikujemo dugi i kratki rok a sve troškove dijelimo na ukupne fiksne i ukupne varijabilne troškove Oni se označavaju različitim oznakama ali je već usvojeno da se koriste oznake koje predstavljaju skraćenice od početnih engleskih riječi za troškove (akronime) Ukupni prosječni troškovi prosječni varijabilni troškovi i granični troškovi prema ovoj teoriji imaju oblik slova U Ukupni troškovi u kratkom roku se označavaju sa SRTC ili TC Ukupni troškovi dugog vremenskog perioda se označavaju sa LRTC ili LTC Obje varijante su ispravne Ukoliko se radi o prosječnim troškovima dodajemo slovo A tako da imamo SRATC i LRATC (odnosno SATC ili LATC) Ukupni troškovi u kratkom roku jednaki su zbiru ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova tj SRTC = FC + VCFiksni troškovi proizvodnje su onaj dio ukupnih troškova proizvodnje čija veličina ne ovisi o obimu proizvodnje Varijabilni troškovi su oni troškovi koji rastu sa povećanjem nivoa outputa U fiksne troškove spadaju1 troškovi anuiteti i kamate na zajmove preduzeća2 troškovi premije osiguranja3 troškovi amortizcija4 troškovi plate top menadžmenta5 troškovi zemljarina itdU varijabilne troškove spadaju1 troškovi pomoćnog materijala2 troškovi sirovina3 troškovi pogonske energije4 troškovi plata radnika itdVeličina varijabilnih troškova u odnosu na obim proizvodnje može rasti1048707 proporcionalno1048707 degresivno1048707 progresivnoProsječni ukupni troškovi (ATC) su ukupni troškovi proizvodnje obračunati na jedinicu ostvarene proizvodnje

Prosječni ukupni troškovi u preduzeću se dobiju kao zbir prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova tj SRATC = AVC + AFCProsječni fiksni troškovi se dobiju kada se ukupni fiksni troškovi podijele sa obimom proizvodnje Sa povećanjem proizvodnje oni konstantno opadaju

Prosječni varijabilni troškovi dobiju kada se ukupni varijabilni troškovi podijele sa obimom proizvodnje

Granični troškovi predstavljaju povećanje ukupnih troškova kada se proizvodnja poveća za jednu jedinicu Izračunavaju se preko formule

U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova pa se računaju po formuli

27

ATC=TCQ

AFC=TFCQ

AVC=TVCQ

MC=TC1minusTC

Q1minusQ= ΔTC

ΔQ

MC=VC1minusVC

Q1minusQ= ΔVC

ΔQ

Mikroekonomija 2012

Podsjetimo se da varijabilni troškovi imaju tri zone To su zona degresivnih proporcionalih i progresivnih troškova Kako su varijabilni troškovi sastavni dio ukupnih troškova i ukupni troškovi imaju tri zone Preduzeća nastoje proizvoditi onaj obim proizvodnje pri kojem su mu prosječni ukupni troškovi minimalni a ukupni troškovi se nalaze u zoni proporcionalnih troškova Tačka A se naziva bdquoPrag zakona o prinosimaldquoTačka B se naziva bdquoTačka zatvaranjaldquoTačka C se naziva bdquoTačka pokrićaldquoNavedene tri tačke pokazuju sljedećeTačka A pokazuje da se u toj tački minimiziraju granični troškovi U toj tački se iz zone rastućih prinosa prelazi u zonu opadajućih prinosa Zbog toga se ova tačka i naziva prag zakona o prinosimaTačka B pokazuje da su prosječni varijabilni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu niža od iznosa minimalnih prosječnih varijabilnih troškova preduzeće u dužem vremenskom periodu prestaje sa radom Ono ne može pri toj cijeni pokriti sve prosječne fiksne (a samim tim i troškove amortizacije) i dio prosječnih varijabilnih troškova Zbog toga preduzeće neće imati dovoljno sredstava da zamijeni postojeću dotrajalu tehnologiju kada se postojeća amortizira a ne može pokriti ni dio npr troškova plaća ili pogonske energijeTačka C se naziva tačka pokrića i pokazuje obim proizvodnje gdje su prosječni ukupni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu jednaka ovim minimalnim troškovima tada preduzeće ostvaruje samo prosječan profit Ako je cijena veća od minimuma prosječnih ukupnih troškova tada preduzeće ostvaruje ekstraprofit

Dugoročni troškoviU dugom roku su svi faktori proizvodnje varijabilni pa su zbog toga i svi troškovi u dugom roku varijabilni Funkcija dugoročnih troškova zavisi od

nivoa proizvodnje tehnologije cijene faktora

dok funkcija kratkoročnih troškova zavisi i od cijene fiksnih faktora Pretpostavimo da postoji pet različitih veličina preduzeća Tada ćemo imati i pet različitih krivihkratkoročnih prosječnih ukupnih troškova (SATC) predstavljenih na grafiku 71 sa optimalnim kapacitetima postrojenja Q1 Q2 Q3 Q4 i Q5

28

TC

QTC

TVC

TFC

TVC

TFC

Q

TFCQ

AFC ATC AVC MC M

C

ATC

AVC

AFC

Q

0

B

C

A

Mikroekonomija 2012

Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) pokazuje najmanji trošak proizvodnje pri određenom kapacitetu proizvodnje Ova kriva obuhvata-obavija kratkoročne prosječne ukupne troškove sa donje strane kratkoročnih troškova Sa grafika ćete primijetiti da nakon 4 obima proizvodnje minimum prosječnih ukupih troškova je na nešto višem nivou nego što je to bio prethodno Ovo nam pokazuje da se ne može beskonačno mnogo povećavati kapacitet proizvodnje a da to dovede do stalnog snižavanja minimuma prosječnih ukupnih troškova Razlozi prvenstveno leže i brzom povećanju troškova upravljanja velikimpreduzećem Trošak upravljanja po svom iznosu premašuju iznos u kome je smanjen prosječni fiksni trošak nastao zbog povećanja obima proizvodnje Zbog toga u zbiru prosječni ukupni trošak ima nešto veću vrijednost u svom minimumu

Za obim proizvodnje Qopt kažemo da je optimalna veličina postrojenja Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv Ekonomija obima a nakon njega disekonomija obima Ekonomija obima postoji samo do tačke Qopt odnosno troškovi u preduzeću opadaju samo do obima proizvodjne QoptSavremena teorija troškovaKratkoročni troškoviSavremena (moderna) teorija troškovakao i tradicionalna teorija razlikuje kratkoročne i dugoročne troškove Kratkoročni troškovi se također dijele na fiksne i varijabilne Osnovna razlika između ove dvije teorije jeste tzv Rezervni kapacitet Preduzeće ne gradi kapacitet koji je dovoljan za proizvodnju procijenjene količine prodaje nego gradi veći kapacitet zbog sezonskih oscilacija ili pretpostavke da će preduzeće u budućnosti rasti Uspostavljanjem rezervnog kapaciteta preduzeće postaje fleksibilnije i može lakše odgovoriti na povećanu tražnju na tržištu a i sam rast preduzeća je lakši kada postoji uspostavljena infrastruktura preduzeća Fiksni troškovi uključuju iste vrste troškova kao i kod tradicionalne teorije Grafički prosječni fiksni troškovi po savremenoj teoriji se mogu predstaviti na sljedeći način prosječni fiksni troškovi opadaju kako se povećava obim proizvodnje (plava linija na grafiku) Kada se preduzeće približi optimalnomiskorištavanju kapaciteta u upotrebu se pusti i rezervni kapacitet S obzirom da se amortizacija ne obračunava na stalna sredstva koja nisu puštena u rad nakon puštanja u

29

SATC

Q

LTC

Qo

pt

SRATC1 SRAT

C2 SRATC5

SRATC4

SRATC3

SATC

Q0

Q

1

Q

2

Q

3

Q

4

Q

5

Mikroekonomija 2012

upotrebu dolazi do skoka prosječnih fiksnih troškova Nakon daljeg povećanja proizvodnje prosječni fiksni troškovi (predstavljeni crvenom linijom) nastavljaju padati kao i prethodno Prosječni varijabilni troškovi po savremenoj teoriji uključuju također iste troškove kao i u tradicionalnoj teoriji stim što se njihovo kretanje razlikuje Sa grafika je vidljivo da prosječni varijabilni i granični troškovi imaju u rasponu rezervnog kapaciteta ravno dno koja pokazuje da ovi troškovi ostaju konstatni bez obzira na povećanje proizvodnje Stoga povećanje korištenja kapaciteta između nivoa X1 i X2 ne uzrokuje povećanje prosječnih troškova Preduzeća obično koriste kapacitet u rasponu između 23 i 34 uspostavljenog kapaciteta (što je na grafiku 73 bliže tački X2)( fali dva grafikona)Prosječni ukupni trošak se za svaki nivo proizvodnje dobiva sabiranjem prosječnih fiksnihprosječnih varijabilnih troškova i prosječnog profita preduzeća Po savremenoj teoriji kriva SATC konstantno opada do nivoa proizvodnje gdje se rezervni kapacitet iscrpljuje Ovo je predstavljeno na grafiku 74 Iznad tog nivoa proizvodnje prosječni ukupni troškovi počinju rasti Granični troškovi (MC) će sjeći krivu prosječnih troškova u njenom minimumu odnosno iza tačke A na grafiku

Dugoročni troškovibdquoDugoročni troškovi se dijele na troškove proizvodnje i troškove upravljanja Kako obim proizvodnje raste troškovi proizvodnje opadaju ali troškovi upravljanja rastu Međutim smanjenje troškova proizvodnje je obično veće od povećanja troškova upravljanja tako da ukupni troškovi opadaju Po savremenoj teoriji kriva ukupnih dugoročnih troškova ima oblik slova L a ne slova U Kriva se dobija na sljedeći način za svako kratkoročno razdoblje imamo krivu SRATC koja u sebi uključuje troškove proizvodnje administrativne troškovedruge fiksne troškove i normalni profit Krivu LAC dobijamo spajanjem tačaka na krivim SATCEmpirijske funkcije troškova32Funkcije troškova mogu se izraziti u u matematičkom obliku Postoje različiti oblici tih funkcijaTC = aq + cTC = aq2 + cTC = aq2 + bq +cTC = aq3 + bq2 + cq + d

U funkciji TC = aq2 + c parametar a predstavlja direktni trošak po jedinici proizvodnje dok parametar c predstavlja fiksne troškove Ako je direktni trošak proizvodnje 200 KM a fiksni 1000 KM tada je funkcija troškova TC = 200q + 1000 Ukoliko znamo funkciju ukupnih troškova na osnovu nje možemo izračunati i neke druge troškove npr ATC MC AFC itd

30

Q

C

MC

0

SAVC

MC

A

SATC

AFC

23 2

3 23

23

Q Output

C

LAC0

SATC1 SA

TC2 SATC3

SATC4

Mikroekonomija 2012

Iz prethodnog primjera TC = 200q + 1000 ukupne prosječne troškove dobijamo na sljedeći način

qq

q

q

TCATC

0001200

0001200

te funkcija ima oblik q

ATC0001

200

Funkcija graničnih troškova se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova tj

2000001200 qTCMC Što znači da su granični troškovi paralelni sa X-osom na nivou od 200 KM

31

Page 11: Mikroekonomija Moja Skripta

Mikroekonomija 2012

elastičnosti tražnje Na njemu se vidi da preduzeće maksimizira ukupan prihod tamo gdje je Ed = 1 Ovo je naravno slučaj kada je funkcija tražnje opadajuća slijeva udesno kao što je slučaj npr kod monopola) U slučaju kada je funkcija tražnje horizontalna linija (odnosno kada je tražnja savršeno elastična) tada je ukupan prihodkonstantno rastući pravac povučen iz koordinatnog početka Tada ne postoji ova relacija U slučaju da preduzeće ima koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje veći od jedan povećat će ukupan prihod ukoliko snizi cijenu na tržištu zbog toga što se u većem procentu povećava broj novih kupaca nego što se smanjuje cijena proizvoda

Na grafiku vidimo procenat potrošnje dohotka na hranu u različitim zemljama i koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje15 Na grafiku se vidi da što dohodak stanovništva više raste stanovnici troše sve manji procenat svog dohotka na kupovinu hrane Zbog toga tražnja za hranom postaje neelastičnija Zbog toga u SAD-u kupci gotovo trostruko manje smanjuju kupovinu hrane kada joj cijena poraste u odnosu na npr Tanzaniju

U zavisnosti od vremenskog perioda i funkcija tražnje ima različitu elastičnost U nekom kraćemvremenskom periodu funkcija ima manju elastičnost dok u dužem vremenskom razdoblju ona postaje elastičnija

Potrošačev višak predstavlja razliku između vrijednosti nekog dobra kojeg dobija potrošačkonzumiranjem tog dobra i njegove cijene na tržištu

Funkcija ponude S0 na oba grafika je početna funkcija ponude Dalje na oba grafika funkcija ponude S0 siječe funkciju tražnje pri cijeni od 10$ i količini od 40 miliona barela nafte dnevno Pretpostavimo da dođe do smanjenja funkcije ponude ulijevo sa funkcije S0 na S1 Na grafiku nova funkcija ponude S1 presijeca funkciju tražnje D1 pri cijeni od 30$ po barelu i pri količini od 23 miliona barela dnevno U kraćem vremenskom periodu OPEC može smanjiti ponudu i na taj način zbog relativne neelastičnosti funkcije tražnje zaraditi dodatni ukupan prihod

11

62

56

40

31

22

19

17

15

15

14

12

0 20 40 60 80

Tanzanija

Indija

Korea

Grčka

Izrael

Japan

Francuska

Njemačka

Engleska

Kanada

SAD

Procenat potrošnje dohotka na hranu

Mikroekonomija 2012

Na grafiku sa funkcijom tražnje D ista funkcija ponude povećava cijenu na 15$ po barelu i smanjuje ravnotežnu količinu na 15 miliona barela nafte dnevno

UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Kao što često koristimo cjenovnu elastičnost tražnje također je nekada važno da znamo kako promjena cijena drugih proizvoda utječe na tražnju za našim proizvodima Uzmimo situaciju u automobilskoj industriji Svakako da porast cijena nafte na svjetskom tržištu dovodi do smanjenja tražnje za automobilima sa velikom potrošnjom goriva Također veliki porast cijena željeza i betona dovodi do većih troškova izgradnje novih stanova a samim time i do povećanja krajnjih cijena Ovo dalje dovodi do opadanja tražnje za novim stanovima dok se istovremeno povećava tražnja za korištenim stanovima Dakle koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y Računa se po sljedećoj formuli

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Za neke proizvode je važan nivo dohotka kao odrednica tražnje za njim To je npr tražnja za korištenjem usluga gradskog saobraćaja tražnja sa hamburgerima i drugom hranom niskog kvaliteta tražnja za odjećom koja nema poznatu robnu marku tražnja za automobilskim gumama lošeg kvaliteta itd Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

12

UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y Računa se po sljedećoj formuli

pxEy gt 0 - supstituti pxEy lt 0 - komplementi pxEy = 0 - neovisna dobra

lt

dQy

Qy

dpx

px

gt 0 pxEy =

Mikroekonomija 2012

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

U zavisnosti od veličine koeficijenta imamo različite vrste proizvoda

gt lt IEx = 0

promjena u obimu Qx promjena u veličini I

IEx lt 0

IEx gt 0

0 lt IEx lt 1

IEx gt 1

- Sredstva nužna za život

- Sredstva luksuzne potrošnje

- Inferiorna dobra

- Superiorna dobra

Superiorni proizvodi i usluge su oni proizvodi za kojima tražnja generalno raste kako raste dohodak stanovništva bez obzira na nivo porasta Npr tražnja za turističkim putovanjima direktno zavisi od ličnih primanja osoba Također tražnja za kvalitetnom i udobnom kožnom obućom raste sa porastom dohotka stanovništva Sredstva luksuzne potrošnje su oni proizvodi i usluge za kojima tražnja raste mnogo brže od porasta samog dohotka stanovništva Npr kupovinu skupih i udobnih automobila prevoz avionom spavanje u ekskluzivnom hotelu sa 5 zvjezdica itd Inferiorni proizvodi su oni proizvodi za kojim tražnja generalno opada kako raste prosječan dohodak potrošača (npr javni prevoz jeftina odjeća koja nema prepoznatljivu tržišnu marku kupovina u pekarama i sl)FAKTORI KOJI UTJEČU NA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Da bismo mogli uspješno predvidjeti koeficijent elastičnosti tražnje za našim proizvodima i uslugama potrebno je da znamo od kojih faktora zavise ovi koeficijenti Ovdje su dati osnovni faktori mada pojedini proizvodi mogu imati i neke dodatne1 Postojanje dobrih supstituta (kao što su deterdžent i benzin)2 Broj mogućih upotreba proizvoda (npr plastika)3 Stepen neophodnosti dobra (so mlijeko stan)4 Udio proizvoda u dohotku potrošača (npr novine i TV)5 Očekivanja o budućem kretanju cijena (praćenje stope inflacije)6 Vrijeme (lakši pronalazak supstituta ukusi potrošača se mijenjaju raste dohodak potrošača raste informiranost potrošača raste broj mogućih upotreba)Generalno možemo navesti klasifikaciju u tri dijela prema veličini koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje To su slučajevi gdje je koeficijent veći od jedan približno jednak jedan i manji od jedanVisoki koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed gt 1)a) Metaloprerađivačka i elektroindustrijab) porculan i proizvodi od staklac) namještajd) igre na srećuJedinični koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed asymp 1)a) nafta i naftni derivatib) transportne uslugeNeelastična tražnja (Ed lt 1)a) potrošnja struje u domaćinstvub) zdravstveno osiguranjec) lični dokumenti

13

Mikroekonomija 2012

d) lijekovi

ELASTIČNOST PONUDEElastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena promijeni Ona se računa preko sljedeće formuleElastičnost ponude = promjene cijene promjene ponuđene količineUkoliko se radi o u promjenama koje nisu infinitezimalne veličine tada koristimo formulu

S obzirom na to da ovdje ne postoji problem sa negativnim veličinama u formulu se ne dodaje minus kao kod cjenovne elastičnosti tražnje Postoje dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude Ako se ponuđena količina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene tada je funkcija ponude vertikalna i elastičnost ponude je 0 Ponuda je savršeno neelastična U drugom slučaju ako postoji cijena po kojoj su ponuđači spremni ponuditi bilo koju količinu koja se traži na tržištu funkcija ponude je horizontalna i elastičnost ponude je beskonačna Ponuda je perfektno elastična Primjer za prvi slučaj je ponuda umjetničkih djela i određenih antikviteta Bez obzira na cijenu koja se formira moguće je ponuditi samo po jedan primjerak takvih proizvoda Stoga porast tražnje dovodi samo do porasta cijene ali ne i do porasta ponude Primjer za drugi slučaj jeste kada se na tržištu formira cijena električne energije Ona se formira pod utjecajem ponude i tražnje Ponudu čine proizvođači bez obzira da li se radi o proizvodnji iz termoelektrana hidroelektrana ili nuklearnih elektrana Proizvodnja iz termoelektrana ima najviši trošak proizvodnje a iz hidroelektrana najniži Stoga kada se formira tržišna cijena ona je značajno viša od troškova proizvodnje nuklearne elektrane i cijene po kojoj bi one mogle je prodavati Pri toj cijeni nuklearne elektrane će ponuditi količinu električne energije koliku god mogu proizvesti U tom slučaju je funkcija ponude električne energije proizvođača koji posjeduje nuklearnu elektranu savršeno elastična Elastičnost ponude zavisi od

Mogućnosti zamjene faktora proizvodnje Vremenskog perioda

Mogućnost zamjene faktora proizvodnjeNeki proizvodi i usluge su proizvedene korištenjem jedinstvenih i rijetkih faktora proizvodnje Ovi proizvodi imaju malu ili nultu elastičnost ponude Drugi proizvodi i usluge koji su proizvedeni korištenjem faktora za proizvodnju koji se mogu upotrijebiti za proizvodnju drugih vrsta proizvoda imaju visok stepen elastičnostiZAVISNOST PONUDE OD VREMENSKOG PERIODADa bismo objasnili kako vremenski period utječe na ponudu nekog proizvoda ili usluge potrebno je razgraničiti tri vremenska perioda To su

Trenutni rok Kratki rok Dugi rok

Trenutni rok se definiše kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne može doći do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje (fiksni faktori su tehnologija zgrade postrojenja itd dok su varijabilni rad kapital itd)Kada cijena nekog dobra raste ili opada funkcija ponude u trenutnom roku ostaje nepromijenjena ali cijena prati promjenu tražnje Ako tražnja za nekim proizvodom poraste tada i ravnotežna cijena raste ili ako tražnja opada tada i ravnotežna cijena opadaPrimjeri ovakvih dobara su voće i povrće Ovi proizvodi imaju perfektno neelastičnu funkciju ponude u trenutnom vremenskom periodu (vertikalnu funkciju ponude) Ne može se voće ili povrće u toku jednog dana ili jednog sata proizvesti Isto tako se može uzeti za primjer količine ulovljene ribe koja se u toku jednog dana prodaje na gradskoj tržnici To je tako

14

Mikroekonomija 2012

kratko vremensko razdoblje da ribari nemaju vremena ići na pučinu po novi ulov Ako je tražnja tog dana velika cijena će biti viša nego prethodnog dana Kratki rok je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećati obim angažovanja varijabilnih inputa u prvom redu rada Kratki rok u slučaju prethodno navedenog primjera ulova ribe bi bilo ono vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da se može pronaći izaposliti još nekoliko ribara ili da se eventualno iznajmi još nekoliko brodova Da bi povećali output preduzeća u kratkom roku obično prvo traže od svojih zaposlenih da radeprekovremeno a zatim zaposle i još nekoliko novih radnika Isto tako ukoliko preduzeća žele da smanje svoj output prvo smanje radnicima broj radnih sati a zatim pođu i otpuštati neke radnike U kratkom roku preduzeća nemaju vremena da se u potpunosti prilagode uslovima na tržištu nego samo djelimično Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete U dugom roku se preduzeće u potpunosti prilagođava nastalim promjenama na tržištu U slučaju da povećana tražnja za ribom na tržištu potraje duže vrijeme ribari će odlučiti da kupe novi brod i nove mreže te možda da pronađu novi način ulova ribe Oni također mogu i da otvore vlastite ribnjake U slučaju uzgoja narandži dugi rok traje oko 15 godina To je vrijeme potrebno da bi novozasađene plantaže dostigle svoju zrelost i da mogu davati plodove

TEORIJE PONAŠANJA POTROŠAČAKada razmišljamo o tome kako se ponašaju potrošači onda generalno možemo zaključiti da seneki potrošači ponašaju vrlo racionalno a drugi veoma neracionalno Postoje dvije vrste teorija koje pokušavaju dati odgovor na pitanje od čega zavisi vrijednost nekog proizvoda ili usluge To su Teorija radne vrijednosti i Teorija subjektivne vrijednosti Prva tvrdida je vrijednost proizvoda određena količinom rada koji je utrošen za proizvodnju tog proizvoda ili usluge a druga tvrdi da je lična vrijednost za svakog kupca ta koja opredjeljuje vrijednost proizvodaTEORIJA GRANIČNE KORISNOSTIPristalice ove teorije su zastupali ideju da je moguće egzaktno utvrditi koliko korisnosti potrošaču donosi potrošnja svakog dobra Iznos korisnosti su mjerili UTILIMAVrijednost robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca Prema ovoj teoriji potrebno je posebno posmatrati ukupnu korisnost proizvoda i graničnu korisnost proizvodaTU = Ukupna korisnost koju dobiju potrošači potrošnjom određenog broja proizvodaMU = Granična korisnost proizvoda- iznos korisnosti koju dobije potrošač korištenjem zadnje jedinice proizvodaU sklopu ove teorije spominju se i dva Gossenova zakona Prvi Gossenov zakon govori opromjeni korisnosti jednog dobra na različitim stepenima zadovoljenja potreba Što kupci imaju više nekog proizvoda dodatna jedinica proizvoda vrijedi kupcu sve manje Nakonodređenog broja komada proizvoda vrijednost dodatne jedinice proizvoda postaje negativna (tj MU = negativna vrijednost) Drugi Gossenov zakon pokazuje kako se po skali intenzivnosti potreba redom zadovoljavaju razne potrebe Prvo zadovoljavamo urgentne potrebe (kao što su potrebe za hranom ili vodom) a zatim nakon što do određenog nivoa zadovoljimo ovu vrstu egzistencijalnih potreba prelazimo na zadovoljenje ostalih (npr potrebe za određenim kulturnim sadržajima sportom luksuznim proizvodima itd) Na narednim graficima je prikazano kretanje ukupne i granične korisnosti proizvoda Q pri različitom obimu potrošnje tog proizvoda Na grafiku 38 primjećujemo da ukupna korisnost

15

Mikroekonomija 2012

raste po opadajućoj stopi do određenog nivoa (do 5 jedinice proizvoda) a zatim počinje da opada Na drugom grafiku je prikazano kretanje granične korisnosti koja poslije konzumiranja 5 jedninice proizvoda postaje negativna

Ukoliko postoji mnogo više proizvoda koje potrošač može kupiti postavlja se pitanje kako odrediti pojedine količine Jedan od načina jeste da se uporede odnosi granične korisnosti koje dobije potrošač od potrošnje određenog proizvoda sa cijenom tog proizvoda Ukupna korisnost pri datom iznosu potrošenog dohotka je maksimizirana kada je granična korisnost po potrošenoj KM za sveproizvode jednaka odnosno kada je

Gdje je n broj proizvoda a granična korisnost Konvertibilne marke po njenoj cijeni je jednaka 1 Ova teorija će nam pomoći da shvatimo zašto voda koja iako veoma važna za život ima tako nisku prodajnu cijenu dok zlato i dijamanti (iako mnogo manje važni za život čovjeka) imaju tako visoku cijenu Ovakva situacija može biti objašnjena na sljedeći način Dobijanje dodatne jedinice dijamanata ili zlata je veoma skupo (veliki troškovi ispitivanja nalazišta skupi tehnološki procesi itd) S obzirom da se cijena cjelokupnog dobra određuje na osnovu troškova zadnje proizvedene jedinice proizvoda proizilazi da je cijena dijamanata visoka Sa druge strane troškovi dobijanja dodatnog litra vode su niski pa je i cijena vode na tržištu niskaTEORIJA INDIFERENCIJENeka osoba je indiferentna ako se ne može odlučiti koji proizvod više voli od dva ili više ponuđenih Ukoliko više volimo neke proizvode u odnosu na druge tada kažemo da određeni proizvod preferiramo Što je kriva indiferencije dalje od koordinatnog početka korisnost koju

predstavlja je veća i obrnuto Krive indiferencije imaju sljedeće osobine 1 Opadaju slijeva udesno (negativnog su nagiba)2 Konveksne (ispupčene) su prema ishodištu3 Nikad se ne sijekuSa grafika se vidi da ukoliko potrošač želi da poveća potrošnju nekog dobra mora da smanjipotrošnju drugog Ovakva pojava se naziva ldquogranična stopa supstitucijerdquo Prema teoriji postoji beskonačno krivih indiferencije u koordinatnom sistemu a sve zajedno

16

Odjeća

Hrana

Kriva indiferencije

10 2 3 4 5 6

3

2

1

4

5

6

0

Odjeća

TU10

5

1 62 3 4 50 Q

MU5

0 1 2 3 4 Q5

MU1

p1

=MU 2

p2

=MU 3

p3

= =MU n

pn

=MU I=1

Mikroekonomija 2012

predstavljaju mapu krivih indiferencije Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X a da bi zadržao isti nivo korisnostiGranična stopa supstitucije se računa po formuli

Minus ispred razlomka pokazuje da jedno dobro moramo smanjiti da bismo drugo povećali

OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVACU prethodnim izlaganjima u vezi sa teorijom indiferencije nismo ništa govorili o iznosu dohotka kojim raspolaže potrošač kao ni o cijenama pojedinih proizvoda Ukoliko pretpostavimo da je cijena proizvoda ldquoXrdquo -px a cijena proizvoda ldquoYrdquo - py tada za datiiznos dohotka (I) kojim raspolaže potrošač može kupiti određenu kombinaciju dobara Ukoliko samo kupuje proizvod ldquoXrdquo tada može kupiti (Ipx) proizvoda Na sličan način ukoliko potrošač želi kupiti samo proizvod ldquoYrdquo tada može kupiti (I Py) proizvoda ldquoYrdquoKada na grafiku spojimo ove dvije tačke dobijamo tzv Budžetski pravac koji nam pokazuje kombinacije dobara koje može kupiti potrošač s tim da cijeli iznos dohotka potroši Dio površine između budžetskog pravca i koordinatnih osa predstavlja tzv Budžetsko polje Nakon kupovine kombinacije dobara koje su u budžetskom polju potrošaču ostaje jedan dio dohotka nepotrošen dok kombinaciju proizvoda izvan budžetskog pravca kupac ne može kupiti jer nema dovoljno dohotka S obzirom da je Xbullpx+Ybullpy = I odavde se može izračunati oblik funkcije budžetskog pravca u obliku

gdje je koeficijent nagiba funkcije tražnje

Ukoliko dođe do povećanja dohotka potrošača budžetski pravac se paralelnopomjera udesno i obrnuto ndash ukoliko se smanji dohodak potrošača budžetski pravacse pomjera paralelno ulijevo

17

Odjeća

Hrana

0

Odjeća

Hrana

0

A

(IPx)

(IPx)

(IP

y)

(IPy)

X

YMRS yx

Knjiga (IPx) = 10

Cipele(I Py) = 8

Budžetski

pravac

0

Budžetsko polje

minuspx

p y

Y=minuspx

p y

sdotX+ Ip y

Mikroekonomija 2012

Da bismo sada odredili ravnotežu potrošača prikažimo na grafiku i krive indiferencije i krivu budžetskog pravca U tački gdje budžetski pravac tangira neku od krivih indiferencije je ravnoteža potrošača odnosno uz dati dohodak on ne može dobiti viši nivo korisnosti

Teorija indiferencije se može koristiti kod rješavanja određenih ekonomskih problema Jedan od problema sa kojima se susreću ekonomisti jeste kako kupci reaguju na povećanje cijene nekogproizvoda Oni obično smanjuju potrošnju tog proizvoda ili usluge ali se postavlja pitanje zbog čegaEkonomisti su utvrdili da postoje dva osnovna razloga Prvi razlog je što su kupci zbog porasta cijena realno siromašniji ukoliko nije porastao i njihov dohodak On se naziva efekat dohotka Drugi je razlog to što kupci skuplji proizvod zamjenjuju jeftinijim a koji može na sličan ili identičan način zadovoljiti istu potrebu On se naziva efekat supstitucije Prema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke I na y osi U tom slučaju početna tačka

ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B Međutim s obzirom da je kupac sada siromašniji (jer mu se nije istovremeno povećao dohodak da bismo mogli utvrditi koliko kupac stvarno manje zamjenjuje skuplji proizvod jeftinijim) potrebno je da kupcu namirimo iznos sredstava za koji je on postao siromašniji To ćemo učiniti tako što ćemo ga ponovo vratiti na istu krivu indiferencije U2 gdje se nalazila početna ravnoteža Nova tačka ravnoteže će biti tačka C Horizontalna udaljenost između tačaka B i C predstavlja efekat dohotka a horizontalna udaljenost između tačaka A i C predstavlja efekat supstitucijeHicksova metoda ima jedan nedostatak a to je što ona može posmatrati samo dva proizvodaistovremeno Stoga je Slutsky pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara Postupak razdvajanje je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH Razlika je u tome što mi kupcu kompenziramo iznos za koji je on realno siromašniji ali tako da on može ponovo kupiti istu korpu dobara odnosno da se vrati ponovo u tačku A Pošto pravac JK ima veći nagib od pravca IG on siječe udaljeniju krivu indiferencije U3 Taj iznos koji smo kompenzirali kupcu predstavlja efekat dohotka a pomjeranje sa tačke A u tačku C predstavlja efekat supstitucije

TEORIJA PROIZVODNJEU proizvodnji angažujemo veliki broj faktora proizvodnje (najčešće su to rad kapital sirovine energiju zemljište mašine znanje itd) Preko proizvodnje određenih roba i usluga preduzeća ostvaruju svoj osnovni cilj profitabilno poslovanje Nekada pojedina preduzeća stavljaju u prvi plan neke druge ciljeve kao što su maksimiziranje prihoda minimiziranje troškova pa čak i da imaju gdje zaposliti svoju porodicu no ono što mora biti cilj svakog preduzeća jeste ostvarivanje profita Svi ostali ciljevi moraju u hijerarhiji biti niži Stoga je potrebno analizirati elemente proizvodnje te ukazati na njene osnovne karakteristike a koje dovode do maksimiziranja profita preduzeća U toku proizvodnje se koriste određeni fiksni i varijabilni inputi Fiksni inputi su između ostalog mašine zemljište zgrade itd Varijabilni inputi su npr materijal koji se koristi u direktnoj proizvodnji radna snaga električna energije itd Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u

18

E4

5H

ran a

Od

jeć

a

U 4 U 3

U 2U 1

0

Mikroekonomija 2012

proizvodnji i maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji U opštem obliku proizvodna funkcija se može predstaviti kaoq = f(xyz ) gdje su xyz q gt 0 i predstavljaju inpute u procesu proizvodnje Obično tih inputa ima veliki broj i za svaku proizvodnju su drugačiji U analizi proizvodnje razlikujemo tri funkcije prinosa u odnosu na angažovane inpute To su- Funkcija rastućih prinosa- Funkcija konstantnih prinosa- Funkcija opadajućih prinosaKod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputarezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi A ako angažujemo dva faktora proizvodnje (rad i kapital) tada zaključujemo sljedećeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a i ukupna proizvodnje se poveća za 50tada se radi o funkciji konstantnog prinosa s obzirom na obim proizvodnjeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 30tada se radi od funkciji opadajućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje iAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 70tada se radi od funkciji rastućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnjeKod funkcije konstantnih prinosa povećanje angažovanja novih inputa i povećanje rezultirajućeg outputa je ravnomjerno Ovakva situacija pokazuje da već postoji određena zasićenost proizvodnje sa tim inputom U ovakvoj situaciji bi trebalo razmišljati da se poveća fiksni kapacitet preduzeća kako bi se ponovo otvorila mogućnost pojavljivanja rastućih prinosa Matematički se funkcija proizvodnje može predstaviti na sljedeći načinf(ax ay) = anq agt0Ako je n=1 radi se o konstantnim prinosima (linearno homogena funkcija)Ako je nlt1 o opadajućim prinosima iAko je ngt1 o rastućim prinosimaOpći (prošireni) matematički oblik funkcije proizvodnje je Y=f(LKRSvγ)gdje je L-rad K-kapital R-sirovine S-zemlja v-prinosi y-parametar efikasnosti Na nekim grafikima oznake X i Y pokazuju dva različita proizvodna faktora proizvodnje bez obzira o kojim faktorima je stvarno riječ Postojanje opadajućih prinosa je najnepovoljnije za preduzeća Angažovanje novih inputa dovodi do ispodproporcionalnog smanjenja rezultirajućeg outputaKratki i dugi vremenski periodU kratkom vremenskom periodu neki proizvodni faktori su fiksni a neki varijabilni No u dugom vremenskom periodu svi proizvodni faktori su varijabilni Čak je i tehnologija koja je fiksna u kratkom roku u dugom roku varijabilnaUkupni prosječni i granični fizički proizvod

19

Mikroekonomija 2012

MPx MPgt0MP raste

MPgt0MP opada

MPlt0MP opada

MPlt0MP raste

APx APltMPAP raste

AP=MPAP=max

APgtMPAP opada

TPx TP raste ubrzano

TP raste usporeno TP opada ubrzano

TP opada usporeno

Crvena linija na grafiku 50 pokazuje funkciju ukupnog fizičkog proizvoda On raste do određenog nivoa a nakon toga opada do nule Sa grafika vidimo sljedeće kada je granični fizički proizvod jednak nuli tada je ukupni fizički proizvod maksimalan Nakon tačke C ukupni fizički proizvod počinje opadati a granični proizvod postaje negativanZelena linija na grafiku predstavlja prosječan fizički proizvod On također ima područje rasta i područje u kome opada Dok god je granični fizički proizvod veći od prosječnog prosječni ima tendenciju rasta Postavlja se pitanje u kojoj zoni je proizvodnja poželjna i pri kojem obimu poslovanja je proizvodnja optimalna Preduzeća obično proizvode u prve dvije zone iako se može reći da je najčešći slučaj da preduzeća proizvode u II zoni Na neki način optimum proizvodnje bi bio u tački gdje je ukupna proizvodnja maksimalnaProces proizvodnje predstavlja kombinaciju faktora potrebnih da se proizvede jedinica nekog proizvoda Da bismo mogli izvesti određene zaključke o proizvodnom procesu a jednostavnosti radi obično se posmatraju samo dva faktora proizvodnje - rad i kapital Naravno ni drugi faktori proizvodnje nisu ništa manje važni tehnologija i energija na primjer Prepostavimo da neki proizvod možemo proizvesti sljedećim kombinacijama rada i kapitala Ekonomistima je važno da utvrde koji proizvodni proces je najjefitiniji kako bi mogli imati što niže troškove proizvodnje a samim time i što veći iznos profitaProizvodna funkcija se može prikazati u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom prostoru gdje od broja i količine angažovanih faktora ovisi i nivo ukupne proizvodnje Na grafiku 51 je dat prikaz kretanja ukupne proizvodnje (Y) u zavisnosti od količine angažovanog faktora rada (L) Sa grafika se vidi da ukupna proizvodnja ima određeni rast maksimum a nakon određenog nivoa angažovanosti proizvodnog faktora počinje opadati

20

Mikroekonomija 2012

Ukoliko se u procesu proizvodjne angažuju dva proizvodna faktora recimo rad i kapital tada se ukupna proizvodnja može predstaviti u trodimenzionalnom obliku kao što je prikazano na grafiku 52 Sa grafika je vidljivo da je obim proizvodnje predstavljen vertikalno dok su faktori proizvodnje (rad i kapital) predstavljeni u horizontalnoj ravni Navedene kružne linije predstavljaju izokvante koja pokazuju da se uz različitu kombinaciju faktora rada i kapitala može dobiti isti nivo proizvodnje Osjenčena površina na grafiku predstavlja zonu u kojoj je sa ekonomskog stanovišta opravdano proizvoditi Izvan te površine se resursi ne koriste racionalno jer dolazi do njihovog rasipanjaPovećava se količina upotrijebljenog rada i kapitala a to ne rezultira proporcionalnom povećanju proizvodnje U nastavku ćemo detaljnije analizirati ovu površinu U ovom slučaju korištenjem samo jednog proizvodnog faktora ukupna proizvodnje je jednaka nuli Ne možete ništa napraviti samo sa kapitalom da bi se nešto proizvelo pored novca potreban je i rad

Sa prethodnih grafika je vidljivo da preduzeća imaju određeno područje u kome se proizvodnja može odvijati a da to rezultira maksimalnom efikasnošću korištenja proizvodnih inputa U razgovoru sa direktorom jednog preduzeća saznao sam da je jedan od problema sa kojima se preduzeće suočava to što ima previše zaposlenih radnika u proizvodnim prostorijama Rad u pogonu gotovo da nije bio moguć zbog dvostruko većeg broja radnika od optimalnog koji može raditi u prostorijama gdje se nalaze mašine To je značajno usporilo proizvodni proces dešavale su se česte greške na proizvodima a i zbog gužve nisu mogli propisno odlagati gotove proizvode Sve to skupa je dovelo do niske produktivnosti rada i veoma loših međuljudskih odnosa među zaposlenim Zbog toga se u procesu proizvodnje

21

Mikroekonomija 2012

mora voditi računa o uskim grlima u proizvodnji i na vrijeme planirati povećanje fiksnih faktora koji mogu postati kočnica rastu preduzeća U kratkom roku jemoguće povećavati proizvodnju samo dodatnim angažovanjem varijabilnih inputa kao što su radna snaga energija sirovine itd dok je u dugom vremenskom periodu moguće povećavati i fiksne kapacitete Prosječan fizički proizvod (grafik 56) je količnik ukupnog outputa sa angažovanim varijabilnim faktorom proizvodnje Možemo ga izračunati kao tangens ugla(nagib) radijus vektora povučenog iz koordinatnog početka na odabranu tačku ukupnog proizvoda ili preko formule APx = TPx Vi Granični fizički proizvod predstavlja prirast ukupnog proizvoda angažovanjem dodatne jedinice varijabilnog inputa

Grafikon 56

Možemo ga izračunati putem prethodne formule ili tangensom ugla što ga zatvara tangenta sakoordinatnim početkom Što je strmiji nagib tangente granični fizički proizvod je veći Predstavljen je na grafiku 57

Zakon opadajućih prinosaZakon opadajućih prinosa kaže da ukoliko se utrošak jednog faktora sukcesivno povećava u jednakim količinama a utrošci ostalih faktora ostaju isti ldquoiza neke tačkerdquo rezultirajući prirasti proizvoda će se početi smanjivati On važi kada je1 Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se2 Utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan

22

T nminusT nminus1

XnminusX nminus1

= ΔTPΔX

=MP

Mikroekonomija 2012

3 Postoji mogućnost variranja jednog ili više faktora4 ldquoIza neke tačkerdquo odnosno iza uobičajenog utroška

Izokvanta predstavlja pokazatelj za identifikaciju svih mogućih alternativnih kombinacija količina utrošaka datih faktora proizvodnje što su tehnički kadre proizvesti output istog nivoa Ona je predstavljena linijom na grafiku koja opada slijeva udesno Na primjer uz različite kombinacije mašina i zaposlenih možemo proizvesti isti proizvod

Ekonomisti nastoje da utvrde koja od ovih alternativa imaju najmanje troškove implementacije U koordinatnom početku postoji beskonačno izokvanti Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka ona pokazuje veći obim proizvodnje Na grafiku 59 je dat prikaz nekoliko izokvanti u koordinatnom sistemu Izokvante se ne mogu sjeći jer bi u tom slučaju uz istu kombinaciju proizvodnih inputa bilo moguće proizesti različit nivo outputa

Za izokvantu je karakteristična granična stopa supstitucije (grafik 60) Ona pokazuje da ukoliko želimo povećati korištenje određenog proizvodnog inputa uz zadržavanje istog nivoa proizvodnje drugi proizvodni input mora biti smanjen u određenoj mjeri Ona seračuna se preko formule

Minus u formuli pokazuje da ako povećamo potrošnju jednog inputa potrošnju drugog moramo smanjiti Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno Što manje imamo resursa X sve smo manje spremni da gadodatno mijenjamo za resurs Y kojeg imamo sve više Suviše velika zaposlenost jednog faktora pri datoj tehnologiji izaziva više gubitka nego dobitaka

23

party

partx

Y

X

MRS yx=minuspart ypart x

Mikroekonomija 2012

S obzirom da su izokvante kružne linije relevantnopodručje proizvodnje je samo u prvom kvadrantukoordinatnog sistema Tačke u kojima nagibi izokvantiimaju vrijednost nula povežemo jednom linijom idobijemo bdquoLiniju grebena proizvodne površineldquo (područjeOMO na grafiku 61) Izvan ovog područja nije opravdanoproizvoditi jer nastaje rasipanje resursa

Da bi se mogla odrediti optimalna kombinacija faktora proizvodnje koja daje rezultirajući poželjni output potrebno je imati informacije o tome sa kojim novčanim sredstvima preduzeća raspolaže Kada znamo na koje načine možemo proizvesti isti output onda u analizu uvodimo i troškove da vidimo Koja kombinacija faktora najmanje košta Odgovor na to pitanje daje izotroškovni pravac Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje uz jednaki novčani izdatak Jednačina tog pravca glasi px bull qx + py bull qy =TC

Odnosno ako se riješi po qy imamo

Gdje su qx i qy količine koje preduzeće kupuje a px i py cijene po kojima plaća pojedine faktore U koordinatnom sistemu može postojati beskonačno različitih budžetskih pravaca kao što može uslovno rečeno postojati beskonačno različitih budžeta za različite proizvodnje Što je veći iznos budžeta kojeg preduzeće može potrošiti na nabavku faktoraproizvodnje to je izotroškovni pravac više udaljen od koordinatnog početka Odnos između cijena na X i na Y osi predstavlja nagib izotroškovnog pravca Da bi se mogla odrediti ravnotežna pozicija preduzeća u procesu proizvodnje potrebno je uporediti izotroškovni pravac sa izokvantama U tački u kojoj je izotroškovni pravac tangenta na izokvantu preduzeće je u ravnoteži i ima optimalnu kombinaciju

proizvodnje datog nivoa outputaU ravnoteži postoji jednakost

Odnos graničnog fizičkog proizvoda svakog faktora proizvodnje i njegove cijene je jednak Na grafiku64 je pokazano da je u tački E optimalna kombinacija angažmana rada i kapitala uz pomoć kojih seostvaruje proizvodnja od 50 komada proizvoda

Ako se posmatraju ravnoteže u dužem vremenskom periodu dobijemo putanju ekspanzijepreduzeća jer preduzeće stalno nastoji da bude racionalno i da uz najmanje troškova proizvede planirane količine outputa Putanje ekspanzije u dugom roku je prikazana na grafiku 65 i predstavljena je zelenom

24

q y=minusp x

p y

qx+TCpy

MPx

p y

=MP y

p y

Mikroekonomija 2012

Važno je napomenuti kako tehnološke promjene utječu na izokvante preduzeća Tehnološkepromjene su u vidu inovacija novih proizvoda novih izvora energije novih i boljih materijala (nproptička vlakna) prihvatljivijih tehnoloških procesa itd Tehnološke promjene i unapređenja smanjuju potrebe za resursima a istovremeno zadržavaju nivo proizvodnje na istom nivou Na grafiku 66 je dato pomjeranje izokvanti nastalo kao rezultat tehnoloških unapređenja Pri svim obimima korištenja smanjuje se angažovanje potrebnih resursa bez promjene rezultirajućeg nivoa proizvodnje U jednoj ekonomiji je potrebno vrštiti stalna unapređenja kako bi se oskudni resursi štedjeli i što bolje iskoristili za proizvodnju neophodnih proizvoda i usluga

TEORIJA TROŠKOVATroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje Svako preduzeće ima drugačiju strukturu troškova koja se razlikuje zavisno od vrste i veličine preduzeća područja na kome preduzeće posluje organizacije broja zaposlenih itd Kako faktori koji se angažuju u procesu proizvodnje mogu biti fiksni i varijabilni tako i troškovi u preduzeću mogu biti fiksni i varijabilni Razlikujemo troškove u kratkom i dugom vremenskom periodu Ova podjela proizilazi iz činjenice da su u kratkom vremenskom periodu neki inputi u proizvodnji fiksni a neki varijabilni dok su u dugom vremenskom periodu svi inputi u proizvodnji varijabilni Zbog toga su u dugom vremenskom periodu svi troškovi varijabilni Troškovi u dugom vremenskom periodu su planski troškovi i preduzeća nastoje da postignu strukturu troškova onakvu kakvu su planirali na početku razdoblja Troškovi nisu nepromjenjiva kategorija Oni se kontinuirano mijenjaju u zavisnosti od promjene poslovanja preduzeća i u zavisnosti od promjena količine ili cijene inputa Ukupne troškove u preduzeću dobijemo kada zbrojimo

izdatke za fiksne i varijabilne faktore ili

gdje je Xi iznos angažovanih inputa a Pi cijena svakog inputa Podsjetimo se definicije troškova koja kaže da bdquoTroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnjeldquo Troškovi se izražavaju u novčanim jedinicama (KM) Troškove možemo podijeliti na eksplicitne i implicitne U eksplicitne troškove spadaju svi onitroškovi koje možemo računovodstveno evidentirati tj

25

nTC = sum XiPi

i=1

Putanja ekspanzije

u dugom roku

Rad

Kapital

Q=15

Q1=15

0

Mikroekonomija 2012

troškovi plata radnika troškovi plaćene kamate troškovi amortizacija troškovi iznajmljivanja prostorija troškovi repromaterijala itd

Implicitni troškovi se definišu na sljedeći način Implicitni (oportunitetni) troškovi predstavljaju iznos koji bismo mogli ostvariti alternativnom upotrebom angažovanih resursa Na osnovu procjene saznajemo veličinu oportunitetnih troškova Oni su značajni pri donošenju poslovnih odluka jer preko njih utvrđujemo da li smo na najbolji način investirali i utrošili svoje resurse (novac vrijeme znanje itd) Zbog različitih vrsta troškova razlikujemo i različite vrste profita Tako možemo govoriti o poslovnom i ekonomskom profitu Također možemo govoriti i bruto i neto profitu Poslovni profit predstavlja razliku između svih ukupnih prihoda preduzeća i svih računovodstvenih troškova preduzeća Računovodstveni troškovi su samo oni troškovi za koje postoji dokumenat da je određeni iznos sredstava plaćen za nešto To je obično faktura onog ko je robu isporučio drugom preduzeću i koju je to drugo preduzeće obavezno platiti POSLOVNI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash EKSPLICITNI (RAČUNOVODSTVENI) TROŠKOVI Ekonomski profit je šira kategorija od poslovnog profita On se računa kao razlika između svih ukupnih prihoda preduzeća i zbira eksplicitnih (računovodstvenih) i implicitnih troškova Implicitni troškovi se nekada nazivaju i oportunitetni i u stvari pokazuju izgubljenu zaradu koju niste ostvarili zato što ste novac investirali negdje drugo a ne u tu konkretnu djelatnost Pošto smo novac mogli investirati u veoma mnogo projekata i iz njih ostvariti različite prihode onda se postavlja pitanje koji prihod predstavlja oportunitetni trošak Samo najveću od tih potencijalnih zarada koje niste ostvarilinazivamo oportunitetni trošak preduzećaEKONOMSKI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash (EKSPLICITNI + IMPLICITNI) TROŠKOVIPorez u preduzeću se obračunava samo na poslovni profit On se prikazuje u bilansu stanjapreduzeća28 Pored kategorije profita u literaturi nailazimo i na termin ekstraprofita On ima nekoliko sinonima no između njih u suštini ne postoji razlikaEkstraprofit = ekonomski profit = čisti profitEkstraprofit je višak profita koji preduzetniku ostaje nakon podmirivanja svih troškova i zarade prosječnog profita (prosječne dobiti) Prosječan profit je uključen u prosječne ukupne troškove preduzeća Prosječan profit (prosječna dobit normalni profit) je minimalna naknada koja može zadržati preduzetnikov novčani kapital i njegove preduzetničke sposobnosti i napore u datoj aktivnosti U mikroekonomskoj teoriji se razlikuju individualni i društveni troškovi proizvodnje Individualni troškovi proizvodnje su vezani za pojedinačno preduzeće (svi njegovi troškovi) Društveni troškovi proizvodnje predstavljaju sumu svih troškova u nekoj privredi s tim što su u ove troškove uključeni i troškovi koje imaju druga preduzeća zbog našeg poslovanja (troškovi zagađenja troškovi čišćenjatroškovi zaštite itd) Također susreću se termini bdquoEksterna ekonomijaldquo i bdquoEksterna disekonomijaldquo a koji su vezani za kategoriju troškova preduzeća Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova Postoje dva osnovna pristupa teoriji troškova preduzeća Postoje tzv bdquoTradicionalna teorija troškovaldquo i bdquoSavremena teorija troškovaldquo U nastavku ćemo dati prikaz svake od ove dvije vrste troškovaTradicionalna teorija troškovaKratkoročni troškovi

26

Mikroekonomija 2012

Po tradicionalnoj teoriji razlikujemo dugi i kratki rok a sve troškove dijelimo na ukupne fiksne i ukupne varijabilne troškove Oni se označavaju različitim oznakama ali je već usvojeno da se koriste oznake koje predstavljaju skraćenice od početnih engleskih riječi za troškove (akronime) Ukupni prosječni troškovi prosječni varijabilni troškovi i granični troškovi prema ovoj teoriji imaju oblik slova U Ukupni troškovi u kratkom roku se označavaju sa SRTC ili TC Ukupni troškovi dugog vremenskog perioda se označavaju sa LRTC ili LTC Obje varijante su ispravne Ukoliko se radi o prosječnim troškovima dodajemo slovo A tako da imamo SRATC i LRATC (odnosno SATC ili LATC) Ukupni troškovi u kratkom roku jednaki su zbiru ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova tj SRTC = FC + VCFiksni troškovi proizvodnje su onaj dio ukupnih troškova proizvodnje čija veličina ne ovisi o obimu proizvodnje Varijabilni troškovi su oni troškovi koji rastu sa povećanjem nivoa outputa U fiksne troškove spadaju1 troškovi anuiteti i kamate na zajmove preduzeća2 troškovi premije osiguranja3 troškovi amortizcija4 troškovi plate top menadžmenta5 troškovi zemljarina itdU varijabilne troškove spadaju1 troškovi pomoćnog materijala2 troškovi sirovina3 troškovi pogonske energije4 troškovi plata radnika itdVeličina varijabilnih troškova u odnosu na obim proizvodnje može rasti1048707 proporcionalno1048707 degresivno1048707 progresivnoProsječni ukupni troškovi (ATC) su ukupni troškovi proizvodnje obračunati na jedinicu ostvarene proizvodnje

Prosječni ukupni troškovi u preduzeću se dobiju kao zbir prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova tj SRATC = AVC + AFCProsječni fiksni troškovi se dobiju kada se ukupni fiksni troškovi podijele sa obimom proizvodnje Sa povećanjem proizvodnje oni konstantno opadaju

Prosječni varijabilni troškovi dobiju kada se ukupni varijabilni troškovi podijele sa obimom proizvodnje

Granični troškovi predstavljaju povećanje ukupnih troškova kada se proizvodnja poveća za jednu jedinicu Izračunavaju se preko formule

U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova pa se računaju po formuli

27

ATC=TCQ

AFC=TFCQ

AVC=TVCQ

MC=TC1minusTC

Q1minusQ= ΔTC

ΔQ

MC=VC1minusVC

Q1minusQ= ΔVC

ΔQ

Mikroekonomija 2012

Podsjetimo se da varijabilni troškovi imaju tri zone To su zona degresivnih proporcionalih i progresivnih troškova Kako su varijabilni troškovi sastavni dio ukupnih troškova i ukupni troškovi imaju tri zone Preduzeća nastoje proizvoditi onaj obim proizvodnje pri kojem su mu prosječni ukupni troškovi minimalni a ukupni troškovi se nalaze u zoni proporcionalnih troškova Tačka A se naziva bdquoPrag zakona o prinosimaldquoTačka B se naziva bdquoTačka zatvaranjaldquoTačka C se naziva bdquoTačka pokrićaldquoNavedene tri tačke pokazuju sljedećeTačka A pokazuje da se u toj tački minimiziraju granični troškovi U toj tački se iz zone rastućih prinosa prelazi u zonu opadajućih prinosa Zbog toga se ova tačka i naziva prag zakona o prinosimaTačka B pokazuje da su prosječni varijabilni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu niža od iznosa minimalnih prosječnih varijabilnih troškova preduzeće u dužem vremenskom periodu prestaje sa radom Ono ne može pri toj cijeni pokriti sve prosječne fiksne (a samim tim i troškove amortizacije) i dio prosječnih varijabilnih troškova Zbog toga preduzeće neće imati dovoljno sredstava da zamijeni postojeću dotrajalu tehnologiju kada se postojeća amortizira a ne može pokriti ni dio npr troškova plaća ili pogonske energijeTačka C se naziva tačka pokrića i pokazuje obim proizvodnje gdje su prosječni ukupni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu jednaka ovim minimalnim troškovima tada preduzeće ostvaruje samo prosječan profit Ako je cijena veća od minimuma prosječnih ukupnih troškova tada preduzeće ostvaruje ekstraprofit

Dugoročni troškoviU dugom roku su svi faktori proizvodnje varijabilni pa su zbog toga i svi troškovi u dugom roku varijabilni Funkcija dugoročnih troškova zavisi od

nivoa proizvodnje tehnologije cijene faktora

dok funkcija kratkoročnih troškova zavisi i od cijene fiksnih faktora Pretpostavimo da postoji pet različitih veličina preduzeća Tada ćemo imati i pet različitih krivihkratkoročnih prosječnih ukupnih troškova (SATC) predstavljenih na grafiku 71 sa optimalnim kapacitetima postrojenja Q1 Q2 Q3 Q4 i Q5

28

TC

QTC

TVC

TFC

TVC

TFC

Q

TFCQ

AFC ATC AVC MC M

C

ATC

AVC

AFC

Q

0

B

C

A

Mikroekonomija 2012

Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) pokazuje najmanji trošak proizvodnje pri određenom kapacitetu proizvodnje Ova kriva obuhvata-obavija kratkoročne prosječne ukupne troškove sa donje strane kratkoročnih troškova Sa grafika ćete primijetiti da nakon 4 obima proizvodnje minimum prosječnih ukupih troškova je na nešto višem nivou nego što je to bio prethodno Ovo nam pokazuje da se ne može beskonačno mnogo povećavati kapacitet proizvodnje a da to dovede do stalnog snižavanja minimuma prosječnih ukupnih troškova Razlozi prvenstveno leže i brzom povećanju troškova upravljanja velikimpreduzećem Trošak upravljanja po svom iznosu premašuju iznos u kome je smanjen prosječni fiksni trošak nastao zbog povećanja obima proizvodnje Zbog toga u zbiru prosječni ukupni trošak ima nešto veću vrijednost u svom minimumu

Za obim proizvodnje Qopt kažemo da je optimalna veličina postrojenja Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv Ekonomija obima a nakon njega disekonomija obima Ekonomija obima postoji samo do tačke Qopt odnosno troškovi u preduzeću opadaju samo do obima proizvodjne QoptSavremena teorija troškovaKratkoročni troškoviSavremena (moderna) teorija troškovakao i tradicionalna teorija razlikuje kratkoročne i dugoročne troškove Kratkoročni troškovi se također dijele na fiksne i varijabilne Osnovna razlika između ove dvije teorije jeste tzv Rezervni kapacitet Preduzeće ne gradi kapacitet koji je dovoljan za proizvodnju procijenjene količine prodaje nego gradi veći kapacitet zbog sezonskih oscilacija ili pretpostavke da će preduzeće u budućnosti rasti Uspostavljanjem rezervnog kapaciteta preduzeće postaje fleksibilnije i može lakše odgovoriti na povećanu tražnju na tržištu a i sam rast preduzeća je lakši kada postoji uspostavljena infrastruktura preduzeća Fiksni troškovi uključuju iste vrste troškova kao i kod tradicionalne teorije Grafički prosječni fiksni troškovi po savremenoj teoriji se mogu predstaviti na sljedeći način prosječni fiksni troškovi opadaju kako se povećava obim proizvodnje (plava linija na grafiku) Kada se preduzeće približi optimalnomiskorištavanju kapaciteta u upotrebu se pusti i rezervni kapacitet S obzirom da se amortizacija ne obračunava na stalna sredstva koja nisu puštena u rad nakon puštanja u

29

SATC

Q

LTC

Qo

pt

SRATC1 SRAT

C2 SRATC5

SRATC4

SRATC3

SATC

Q0

Q

1

Q

2

Q

3

Q

4

Q

5

Mikroekonomija 2012

upotrebu dolazi do skoka prosječnih fiksnih troškova Nakon daljeg povećanja proizvodnje prosječni fiksni troškovi (predstavljeni crvenom linijom) nastavljaju padati kao i prethodno Prosječni varijabilni troškovi po savremenoj teoriji uključuju također iste troškove kao i u tradicionalnoj teoriji stim što se njihovo kretanje razlikuje Sa grafika je vidljivo da prosječni varijabilni i granični troškovi imaju u rasponu rezervnog kapaciteta ravno dno koja pokazuje da ovi troškovi ostaju konstatni bez obzira na povećanje proizvodnje Stoga povećanje korištenja kapaciteta između nivoa X1 i X2 ne uzrokuje povećanje prosječnih troškova Preduzeća obično koriste kapacitet u rasponu između 23 i 34 uspostavljenog kapaciteta (što je na grafiku 73 bliže tački X2)( fali dva grafikona)Prosječni ukupni trošak se za svaki nivo proizvodnje dobiva sabiranjem prosječnih fiksnihprosječnih varijabilnih troškova i prosječnog profita preduzeća Po savremenoj teoriji kriva SATC konstantno opada do nivoa proizvodnje gdje se rezervni kapacitet iscrpljuje Ovo je predstavljeno na grafiku 74 Iznad tog nivoa proizvodnje prosječni ukupni troškovi počinju rasti Granični troškovi (MC) će sjeći krivu prosječnih troškova u njenom minimumu odnosno iza tačke A na grafiku

Dugoročni troškovibdquoDugoročni troškovi se dijele na troškove proizvodnje i troškove upravljanja Kako obim proizvodnje raste troškovi proizvodnje opadaju ali troškovi upravljanja rastu Međutim smanjenje troškova proizvodnje je obično veće od povećanja troškova upravljanja tako da ukupni troškovi opadaju Po savremenoj teoriji kriva ukupnih dugoročnih troškova ima oblik slova L a ne slova U Kriva se dobija na sljedeći način za svako kratkoročno razdoblje imamo krivu SRATC koja u sebi uključuje troškove proizvodnje administrativne troškovedruge fiksne troškove i normalni profit Krivu LAC dobijamo spajanjem tačaka na krivim SATCEmpirijske funkcije troškova32Funkcije troškova mogu se izraziti u u matematičkom obliku Postoje različiti oblici tih funkcijaTC = aq + cTC = aq2 + cTC = aq2 + bq +cTC = aq3 + bq2 + cq + d

U funkciji TC = aq2 + c parametar a predstavlja direktni trošak po jedinici proizvodnje dok parametar c predstavlja fiksne troškove Ako je direktni trošak proizvodnje 200 KM a fiksni 1000 KM tada je funkcija troškova TC = 200q + 1000 Ukoliko znamo funkciju ukupnih troškova na osnovu nje možemo izračunati i neke druge troškove npr ATC MC AFC itd

30

Q

C

MC

0

SAVC

MC

A

SATC

AFC

23 2

3 23

23

Q Output

C

LAC0

SATC1 SA

TC2 SATC3

SATC4

Mikroekonomija 2012

Iz prethodnog primjera TC = 200q + 1000 ukupne prosječne troškove dobijamo na sljedeći način

qq

q

q

TCATC

0001200

0001200

te funkcija ima oblik q

ATC0001

200

Funkcija graničnih troškova se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova tj

2000001200 qTCMC Što znači da su granični troškovi paralelni sa X-osom na nivou od 200 KM

31

Page 12: Mikroekonomija Moja Skripta

Mikroekonomija 2012

Na grafiku sa funkcijom tražnje D ista funkcija ponude povećava cijenu na 15$ po barelu i smanjuje ravnotežnu količinu na 15 miliona barela nafte dnevno

UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Kao što često koristimo cjenovnu elastičnost tražnje također je nekada važno da znamo kako promjena cijena drugih proizvoda utječe na tražnju za našim proizvodima Uzmimo situaciju u automobilskoj industriji Svakako da porast cijena nafte na svjetskom tržištu dovodi do smanjenja tražnje za automobilima sa velikom potrošnjom goriva Također veliki porast cijena željeza i betona dovodi do većih troškova izgradnje novih stanova a samim time i do povećanja krajnjih cijena Ovo dalje dovodi do opadanja tražnje za novim stanovima dok se istovremeno povećava tražnja za korištenim stanovima Dakle koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y Računa se po sljedećoj formuli

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Za neke proizvode je važan nivo dohotka kao odrednica tražnje za njim To je npr tražnja za korištenjem usluga gradskog saobraćaja tražnja sa hamburgerima i drugom hranom niskog kvaliteta tražnja za odjećom koja nema poznatu robnu marku tražnja za automobilskim gumama lošeg kvaliteta itd Koeficijent dohodovne elastičnosti tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

12

UNAKRSNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y Računa se po sljedećoj formuli

pxEy gt 0 - supstituti pxEy lt 0 - komplementi pxEy = 0 - neovisna dobra

lt

dQy

Qy

dpx

px

gt 0 pxEy =

Mikroekonomija 2012

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

U zavisnosti od veličine koeficijenta imamo različite vrste proizvoda

gt lt IEx = 0

promjena u obimu Qx promjena u veličini I

IEx lt 0

IEx gt 0

0 lt IEx lt 1

IEx gt 1

- Sredstva nužna za život

- Sredstva luksuzne potrošnje

- Inferiorna dobra

- Superiorna dobra

Superiorni proizvodi i usluge su oni proizvodi za kojima tražnja generalno raste kako raste dohodak stanovništva bez obzira na nivo porasta Npr tražnja za turističkim putovanjima direktno zavisi od ličnih primanja osoba Također tražnja za kvalitetnom i udobnom kožnom obućom raste sa porastom dohotka stanovništva Sredstva luksuzne potrošnje su oni proizvodi i usluge za kojima tražnja raste mnogo brže od porasta samog dohotka stanovništva Npr kupovinu skupih i udobnih automobila prevoz avionom spavanje u ekskluzivnom hotelu sa 5 zvjezdica itd Inferiorni proizvodi su oni proizvodi za kojim tražnja generalno opada kako raste prosječan dohodak potrošača (npr javni prevoz jeftina odjeća koja nema prepoznatljivu tržišnu marku kupovina u pekarama i sl)FAKTORI KOJI UTJEČU NA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Da bismo mogli uspješno predvidjeti koeficijent elastičnosti tražnje za našim proizvodima i uslugama potrebno je da znamo od kojih faktora zavise ovi koeficijenti Ovdje su dati osnovni faktori mada pojedini proizvodi mogu imati i neke dodatne1 Postojanje dobrih supstituta (kao što su deterdžent i benzin)2 Broj mogućih upotreba proizvoda (npr plastika)3 Stepen neophodnosti dobra (so mlijeko stan)4 Udio proizvoda u dohotku potrošača (npr novine i TV)5 Očekivanja o budućem kretanju cijena (praćenje stope inflacije)6 Vrijeme (lakši pronalazak supstituta ukusi potrošača se mijenjaju raste dohodak potrošača raste informiranost potrošača raste broj mogućih upotreba)Generalno možemo navesti klasifikaciju u tri dijela prema veličini koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje To su slučajevi gdje je koeficijent veći od jedan približno jednak jedan i manji od jedanVisoki koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed gt 1)a) Metaloprerađivačka i elektroindustrijab) porculan i proizvodi od staklac) namještajd) igre na srećuJedinični koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed asymp 1)a) nafta i naftni derivatib) transportne uslugeNeelastična tražnja (Ed lt 1)a) potrošnja struje u domaćinstvub) zdravstveno osiguranjec) lični dokumenti

13

Mikroekonomija 2012

d) lijekovi

ELASTIČNOST PONUDEElastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena promijeni Ona se računa preko sljedeće formuleElastičnost ponude = promjene cijene promjene ponuđene količineUkoliko se radi o u promjenama koje nisu infinitezimalne veličine tada koristimo formulu

S obzirom na to da ovdje ne postoji problem sa negativnim veličinama u formulu se ne dodaje minus kao kod cjenovne elastičnosti tražnje Postoje dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude Ako se ponuđena količina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene tada je funkcija ponude vertikalna i elastičnost ponude je 0 Ponuda je savršeno neelastična U drugom slučaju ako postoji cijena po kojoj su ponuđači spremni ponuditi bilo koju količinu koja se traži na tržištu funkcija ponude je horizontalna i elastičnost ponude je beskonačna Ponuda je perfektno elastična Primjer za prvi slučaj je ponuda umjetničkih djela i određenih antikviteta Bez obzira na cijenu koja se formira moguće je ponuditi samo po jedan primjerak takvih proizvoda Stoga porast tražnje dovodi samo do porasta cijene ali ne i do porasta ponude Primjer za drugi slučaj jeste kada se na tržištu formira cijena električne energije Ona se formira pod utjecajem ponude i tražnje Ponudu čine proizvođači bez obzira da li se radi o proizvodnji iz termoelektrana hidroelektrana ili nuklearnih elektrana Proizvodnja iz termoelektrana ima najviši trošak proizvodnje a iz hidroelektrana najniži Stoga kada se formira tržišna cijena ona je značajno viša od troškova proizvodnje nuklearne elektrane i cijene po kojoj bi one mogle je prodavati Pri toj cijeni nuklearne elektrane će ponuditi količinu električne energije koliku god mogu proizvesti U tom slučaju je funkcija ponude električne energije proizvođača koji posjeduje nuklearnu elektranu savršeno elastična Elastičnost ponude zavisi od

Mogućnosti zamjene faktora proizvodnje Vremenskog perioda

Mogućnost zamjene faktora proizvodnjeNeki proizvodi i usluge su proizvedene korištenjem jedinstvenih i rijetkih faktora proizvodnje Ovi proizvodi imaju malu ili nultu elastičnost ponude Drugi proizvodi i usluge koji su proizvedeni korištenjem faktora za proizvodnju koji se mogu upotrijebiti za proizvodnju drugih vrsta proizvoda imaju visok stepen elastičnostiZAVISNOST PONUDE OD VREMENSKOG PERIODADa bismo objasnili kako vremenski period utječe na ponudu nekog proizvoda ili usluge potrebno je razgraničiti tri vremenska perioda To su

Trenutni rok Kratki rok Dugi rok

Trenutni rok se definiše kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne može doći do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje (fiksni faktori su tehnologija zgrade postrojenja itd dok su varijabilni rad kapital itd)Kada cijena nekog dobra raste ili opada funkcija ponude u trenutnom roku ostaje nepromijenjena ali cijena prati promjenu tražnje Ako tražnja za nekim proizvodom poraste tada i ravnotežna cijena raste ili ako tražnja opada tada i ravnotežna cijena opadaPrimjeri ovakvih dobara su voće i povrće Ovi proizvodi imaju perfektno neelastičnu funkciju ponude u trenutnom vremenskom periodu (vertikalnu funkciju ponude) Ne može se voće ili povrće u toku jednog dana ili jednog sata proizvesti Isto tako se može uzeti za primjer količine ulovljene ribe koja se u toku jednog dana prodaje na gradskoj tržnici To je tako

14

Mikroekonomija 2012

kratko vremensko razdoblje da ribari nemaju vremena ići na pučinu po novi ulov Ako je tražnja tog dana velika cijena će biti viša nego prethodnog dana Kratki rok je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećati obim angažovanja varijabilnih inputa u prvom redu rada Kratki rok u slučaju prethodno navedenog primjera ulova ribe bi bilo ono vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da se može pronaći izaposliti još nekoliko ribara ili da se eventualno iznajmi još nekoliko brodova Da bi povećali output preduzeća u kratkom roku obično prvo traže od svojih zaposlenih da radeprekovremeno a zatim zaposle i još nekoliko novih radnika Isto tako ukoliko preduzeća žele da smanje svoj output prvo smanje radnicima broj radnih sati a zatim pođu i otpuštati neke radnike U kratkom roku preduzeća nemaju vremena da se u potpunosti prilagode uslovima na tržištu nego samo djelimično Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete U dugom roku se preduzeće u potpunosti prilagođava nastalim promjenama na tržištu U slučaju da povećana tražnja za ribom na tržištu potraje duže vrijeme ribari će odlučiti da kupe novi brod i nove mreže te možda da pronađu novi način ulova ribe Oni također mogu i da otvore vlastite ribnjake U slučaju uzgoja narandži dugi rok traje oko 15 godina To je vrijeme potrebno da bi novozasađene plantaže dostigle svoju zrelost i da mogu davati plodove

TEORIJE PONAŠANJA POTROŠAČAKada razmišljamo o tome kako se ponašaju potrošači onda generalno možemo zaključiti da seneki potrošači ponašaju vrlo racionalno a drugi veoma neracionalno Postoje dvije vrste teorija koje pokušavaju dati odgovor na pitanje od čega zavisi vrijednost nekog proizvoda ili usluge To su Teorija radne vrijednosti i Teorija subjektivne vrijednosti Prva tvrdida je vrijednost proizvoda određena količinom rada koji je utrošen za proizvodnju tog proizvoda ili usluge a druga tvrdi da je lična vrijednost za svakog kupca ta koja opredjeljuje vrijednost proizvodaTEORIJA GRANIČNE KORISNOSTIPristalice ove teorije su zastupali ideju da je moguće egzaktno utvrditi koliko korisnosti potrošaču donosi potrošnja svakog dobra Iznos korisnosti su mjerili UTILIMAVrijednost robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca Prema ovoj teoriji potrebno je posebno posmatrati ukupnu korisnost proizvoda i graničnu korisnost proizvodaTU = Ukupna korisnost koju dobiju potrošači potrošnjom određenog broja proizvodaMU = Granična korisnost proizvoda- iznos korisnosti koju dobije potrošač korištenjem zadnje jedinice proizvodaU sklopu ove teorije spominju se i dva Gossenova zakona Prvi Gossenov zakon govori opromjeni korisnosti jednog dobra na različitim stepenima zadovoljenja potreba Što kupci imaju više nekog proizvoda dodatna jedinica proizvoda vrijedi kupcu sve manje Nakonodređenog broja komada proizvoda vrijednost dodatne jedinice proizvoda postaje negativna (tj MU = negativna vrijednost) Drugi Gossenov zakon pokazuje kako se po skali intenzivnosti potreba redom zadovoljavaju razne potrebe Prvo zadovoljavamo urgentne potrebe (kao što su potrebe za hranom ili vodom) a zatim nakon što do određenog nivoa zadovoljimo ovu vrstu egzistencijalnih potreba prelazimo na zadovoljenje ostalih (npr potrebe za određenim kulturnim sadržajima sportom luksuznim proizvodima itd) Na narednim graficima je prikazano kretanje ukupne i granične korisnosti proizvoda Q pri različitom obimu potrošnje tog proizvoda Na grafiku 38 primjećujemo da ukupna korisnost

15

Mikroekonomija 2012

raste po opadajućoj stopi do određenog nivoa (do 5 jedinice proizvoda) a zatim počinje da opada Na drugom grafiku je prikazano kretanje granične korisnosti koja poslije konzumiranja 5 jedninice proizvoda postaje negativna

Ukoliko postoji mnogo više proizvoda koje potrošač može kupiti postavlja se pitanje kako odrediti pojedine količine Jedan od načina jeste da se uporede odnosi granične korisnosti koje dobije potrošač od potrošnje određenog proizvoda sa cijenom tog proizvoda Ukupna korisnost pri datom iznosu potrošenog dohotka je maksimizirana kada je granična korisnost po potrošenoj KM za sveproizvode jednaka odnosno kada je

Gdje je n broj proizvoda a granična korisnost Konvertibilne marke po njenoj cijeni je jednaka 1 Ova teorija će nam pomoći da shvatimo zašto voda koja iako veoma važna za život ima tako nisku prodajnu cijenu dok zlato i dijamanti (iako mnogo manje važni za život čovjeka) imaju tako visoku cijenu Ovakva situacija može biti objašnjena na sljedeći način Dobijanje dodatne jedinice dijamanata ili zlata je veoma skupo (veliki troškovi ispitivanja nalazišta skupi tehnološki procesi itd) S obzirom da se cijena cjelokupnog dobra određuje na osnovu troškova zadnje proizvedene jedinice proizvoda proizilazi da je cijena dijamanata visoka Sa druge strane troškovi dobijanja dodatnog litra vode su niski pa je i cijena vode na tržištu niskaTEORIJA INDIFERENCIJENeka osoba je indiferentna ako se ne može odlučiti koji proizvod više voli od dva ili više ponuđenih Ukoliko više volimo neke proizvode u odnosu na druge tada kažemo da određeni proizvod preferiramo Što je kriva indiferencije dalje od koordinatnog početka korisnost koju

predstavlja je veća i obrnuto Krive indiferencije imaju sljedeće osobine 1 Opadaju slijeva udesno (negativnog su nagiba)2 Konveksne (ispupčene) su prema ishodištu3 Nikad se ne sijekuSa grafika se vidi da ukoliko potrošač želi da poveća potrošnju nekog dobra mora da smanjipotrošnju drugog Ovakva pojava se naziva ldquogranična stopa supstitucijerdquo Prema teoriji postoji beskonačno krivih indiferencije u koordinatnom sistemu a sve zajedno

16

Odjeća

Hrana

Kriva indiferencije

10 2 3 4 5 6

3

2

1

4

5

6

0

Odjeća

TU10

5

1 62 3 4 50 Q

MU5

0 1 2 3 4 Q5

MU1

p1

=MU 2

p2

=MU 3

p3

= =MU n

pn

=MU I=1

Mikroekonomija 2012

predstavljaju mapu krivih indiferencije Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X a da bi zadržao isti nivo korisnostiGranična stopa supstitucije se računa po formuli

Minus ispred razlomka pokazuje da jedno dobro moramo smanjiti da bismo drugo povećali

OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVACU prethodnim izlaganjima u vezi sa teorijom indiferencije nismo ništa govorili o iznosu dohotka kojim raspolaže potrošač kao ni o cijenama pojedinih proizvoda Ukoliko pretpostavimo da je cijena proizvoda ldquoXrdquo -px a cijena proizvoda ldquoYrdquo - py tada za datiiznos dohotka (I) kojim raspolaže potrošač može kupiti određenu kombinaciju dobara Ukoliko samo kupuje proizvod ldquoXrdquo tada može kupiti (Ipx) proizvoda Na sličan način ukoliko potrošač želi kupiti samo proizvod ldquoYrdquo tada može kupiti (I Py) proizvoda ldquoYrdquoKada na grafiku spojimo ove dvije tačke dobijamo tzv Budžetski pravac koji nam pokazuje kombinacije dobara koje može kupiti potrošač s tim da cijeli iznos dohotka potroši Dio površine između budžetskog pravca i koordinatnih osa predstavlja tzv Budžetsko polje Nakon kupovine kombinacije dobara koje su u budžetskom polju potrošaču ostaje jedan dio dohotka nepotrošen dok kombinaciju proizvoda izvan budžetskog pravca kupac ne može kupiti jer nema dovoljno dohotka S obzirom da je Xbullpx+Ybullpy = I odavde se može izračunati oblik funkcije budžetskog pravca u obliku

gdje je koeficijent nagiba funkcije tražnje

Ukoliko dođe do povećanja dohotka potrošača budžetski pravac se paralelnopomjera udesno i obrnuto ndash ukoliko se smanji dohodak potrošača budžetski pravacse pomjera paralelno ulijevo

17

Odjeća

Hrana

0

Odjeća

Hrana

0

A

(IPx)

(IPx)

(IP

y)

(IPy)

X

YMRS yx

Knjiga (IPx) = 10

Cipele(I Py) = 8

Budžetski

pravac

0

Budžetsko polje

minuspx

p y

Y=minuspx

p y

sdotX+ Ip y

Mikroekonomija 2012

Da bismo sada odredili ravnotežu potrošača prikažimo na grafiku i krive indiferencije i krivu budžetskog pravca U tački gdje budžetski pravac tangira neku od krivih indiferencije je ravnoteža potrošača odnosno uz dati dohodak on ne može dobiti viši nivo korisnosti

Teorija indiferencije se može koristiti kod rješavanja određenih ekonomskih problema Jedan od problema sa kojima se susreću ekonomisti jeste kako kupci reaguju na povećanje cijene nekogproizvoda Oni obično smanjuju potrošnju tog proizvoda ili usluge ali se postavlja pitanje zbog čegaEkonomisti su utvrdili da postoje dva osnovna razloga Prvi razlog je što su kupci zbog porasta cijena realno siromašniji ukoliko nije porastao i njihov dohodak On se naziva efekat dohotka Drugi je razlog to što kupci skuplji proizvod zamjenjuju jeftinijim a koji može na sličan ili identičan način zadovoljiti istu potrebu On se naziva efekat supstitucije Prema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke I na y osi U tom slučaju početna tačka

ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B Međutim s obzirom da je kupac sada siromašniji (jer mu se nije istovremeno povećao dohodak da bismo mogli utvrditi koliko kupac stvarno manje zamjenjuje skuplji proizvod jeftinijim) potrebno je da kupcu namirimo iznos sredstava za koji je on postao siromašniji To ćemo učiniti tako što ćemo ga ponovo vratiti na istu krivu indiferencije U2 gdje se nalazila početna ravnoteža Nova tačka ravnoteže će biti tačka C Horizontalna udaljenost između tačaka B i C predstavlja efekat dohotka a horizontalna udaljenost između tačaka A i C predstavlja efekat supstitucijeHicksova metoda ima jedan nedostatak a to je što ona može posmatrati samo dva proizvodaistovremeno Stoga je Slutsky pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara Postupak razdvajanje je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH Razlika je u tome što mi kupcu kompenziramo iznos za koji je on realno siromašniji ali tako da on može ponovo kupiti istu korpu dobara odnosno da se vrati ponovo u tačku A Pošto pravac JK ima veći nagib od pravca IG on siječe udaljeniju krivu indiferencije U3 Taj iznos koji smo kompenzirali kupcu predstavlja efekat dohotka a pomjeranje sa tačke A u tačku C predstavlja efekat supstitucije

TEORIJA PROIZVODNJEU proizvodnji angažujemo veliki broj faktora proizvodnje (najčešće su to rad kapital sirovine energiju zemljište mašine znanje itd) Preko proizvodnje određenih roba i usluga preduzeća ostvaruju svoj osnovni cilj profitabilno poslovanje Nekada pojedina preduzeća stavljaju u prvi plan neke druge ciljeve kao što su maksimiziranje prihoda minimiziranje troškova pa čak i da imaju gdje zaposliti svoju porodicu no ono što mora biti cilj svakog preduzeća jeste ostvarivanje profita Svi ostali ciljevi moraju u hijerarhiji biti niži Stoga je potrebno analizirati elemente proizvodnje te ukazati na njene osnovne karakteristike a koje dovode do maksimiziranja profita preduzeća U toku proizvodnje se koriste određeni fiksni i varijabilni inputi Fiksni inputi su između ostalog mašine zemljište zgrade itd Varijabilni inputi su npr materijal koji se koristi u direktnoj proizvodnji radna snaga električna energije itd Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u

18

E4

5H

ran a

Od

jeć

a

U 4 U 3

U 2U 1

0

Mikroekonomija 2012

proizvodnji i maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji U opštem obliku proizvodna funkcija se može predstaviti kaoq = f(xyz ) gdje su xyz q gt 0 i predstavljaju inpute u procesu proizvodnje Obično tih inputa ima veliki broj i za svaku proizvodnju su drugačiji U analizi proizvodnje razlikujemo tri funkcije prinosa u odnosu na angažovane inpute To su- Funkcija rastućih prinosa- Funkcija konstantnih prinosa- Funkcija opadajućih prinosaKod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputarezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi A ako angažujemo dva faktora proizvodnje (rad i kapital) tada zaključujemo sljedećeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a i ukupna proizvodnje se poveća za 50tada se radi o funkciji konstantnog prinosa s obzirom na obim proizvodnjeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 30tada se radi od funkciji opadajućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje iAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 70tada se radi od funkciji rastućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnjeKod funkcije konstantnih prinosa povećanje angažovanja novih inputa i povećanje rezultirajućeg outputa je ravnomjerno Ovakva situacija pokazuje da već postoji određena zasićenost proizvodnje sa tim inputom U ovakvoj situaciji bi trebalo razmišljati da se poveća fiksni kapacitet preduzeća kako bi se ponovo otvorila mogućnost pojavljivanja rastućih prinosa Matematički se funkcija proizvodnje može predstaviti na sljedeći načinf(ax ay) = anq agt0Ako je n=1 radi se o konstantnim prinosima (linearno homogena funkcija)Ako je nlt1 o opadajućim prinosima iAko je ngt1 o rastućim prinosimaOpći (prošireni) matematički oblik funkcije proizvodnje je Y=f(LKRSvγ)gdje je L-rad K-kapital R-sirovine S-zemlja v-prinosi y-parametar efikasnosti Na nekim grafikima oznake X i Y pokazuju dva različita proizvodna faktora proizvodnje bez obzira o kojim faktorima je stvarno riječ Postojanje opadajućih prinosa je najnepovoljnije za preduzeća Angažovanje novih inputa dovodi do ispodproporcionalnog smanjenja rezultirajućeg outputaKratki i dugi vremenski periodU kratkom vremenskom periodu neki proizvodni faktori su fiksni a neki varijabilni No u dugom vremenskom periodu svi proizvodni faktori su varijabilni Čak je i tehnologija koja je fiksna u kratkom roku u dugom roku varijabilnaUkupni prosječni i granični fizički proizvod

19

Mikroekonomija 2012

MPx MPgt0MP raste

MPgt0MP opada

MPlt0MP opada

MPlt0MP raste

APx APltMPAP raste

AP=MPAP=max

APgtMPAP opada

TPx TP raste ubrzano

TP raste usporeno TP opada ubrzano

TP opada usporeno

Crvena linija na grafiku 50 pokazuje funkciju ukupnog fizičkog proizvoda On raste do određenog nivoa a nakon toga opada do nule Sa grafika vidimo sljedeće kada je granični fizički proizvod jednak nuli tada je ukupni fizički proizvod maksimalan Nakon tačke C ukupni fizički proizvod počinje opadati a granični proizvod postaje negativanZelena linija na grafiku predstavlja prosječan fizički proizvod On također ima područje rasta i područje u kome opada Dok god je granični fizički proizvod veći od prosječnog prosječni ima tendenciju rasta Postavlja se pitanje u kojoj zoni je proizvodnja poželjna i pri kojem obimu poslovanja je proizvodnja optimalna Preduzeća obično proizvode u prve dvije zone iako se može reći da je najčešći slučaj da preduzeća proizvode u II zoni Na neki način optimum proizvodnje bi bio u tački gdje je ukupna proizvodnja maksimalnaProces proizvodnje predstavlja kombinaciju faktora potrebnih da se proizvede jedinica nekog proizvoda Da bismo mogli izvesti određene zaključke o proizvodnom procesu a jednostavnosti radi obično se posmatraju samo dva faktora proizvodnje - rad i kapital Naravno ni drugi faktori proizvodnje nisu ništa manje važni tehnologija i energija na primjer Prepostavimo da neki proizvod možemo proizvesti sljedećim kombinacijama rada i kapitala Ekonomistima je važno da utvrde koji proizvodni proces je najjefitiniji kako bi mogli imati što niže troškove proizvodnje a samim time i što veći iznos profitaProizvodna funkcija se može prikazati u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom prostoru gdje od broja i količine angažovanih faktora ovisi i nivo ukupne proizvodnje Na grafiku 51 je dat prikaz kretanja ukupne proizvodnje (Y) u zavisnosti od količine angažovanog faktora rada (L) Sa grafika se vidi da ukupna proizvodnja ima određeni rast maksimum a nakon određenog nivoa angažovanosti proizvodnog faktora počinje opadati

20

Mikroekonomija 2012

Ukoliko se u procesu proizvodjne angažuju dva proizvodna faktora recimo rad i kapital tada se ukupna proizvodnja može predstaviti u trodimenzionalnom obliku kao što je prikazano na grafiku 52 Sa grafika je vidljivo da je obim proizvodnje predstavljen vertikalno dok su faktori proizvodnje (rad i kapital) predstavljeni u horizontalnoj ravni Navedene kružne linije predstavljaju izokvante koja pokazuju da se uz različitu kombinaciju faktora rada i kapitala može dobiti isti nivo proizvodnje Osjenčena površina na grafiku predstavlja zonu u kojoj je sa ekonomskog stanovišta opravdano proizvoditi Izvan te površine se resursi ne koriste racionalno jer dolazi do njihovog rasipanjaPovećava se količina upotrijebljenog rada i kapitala a to ne rezultira proporcionalnom povećanju proizvodnje U nastavku ćemo detaljnije analizirati ovu površinu U ovom slučaju korištenjem samo jednog proizvodnog faktora ukupna proizvodnje je jednaka nuli Ne možete ništa napraviti samo sa kapitalom da bi se nešto proizvelo pored novca potreban je i rad

Sa prethodnih grafika je vidljivo da preduzeća imaju određeno područje u kome se proizvodnja može odvijati a da to rezultira maksimalnom efikasnošću korištenja proizvodnih inputa U razgovoru sa direktorom jednog preduzeća saznao sam da je jedan od problema sa kojima se preduzeće suočava to što ima previše zaposlenih radnika u proizvodnim prostorijama Rad u pogonu gotovo da nije bio moguć zbog dvostruko većeg broja radnika od optimalnog koji može raditi u prostorijama gdje se nalaze mašine To je značajno usporilo proizvodni proces dešavale su se česte greške na proizvodima a i zbog gužve nisu mogli propisno odlagati gotove proizvode Sve to skupa je dovelo do niske produktivnosti rada i veoma loših međuljudskih odnosa među zaposlenim Zbog toga se u procesu proizvodnje

21

Mikroekonomija 2012

mora voditi računa o uskim grlima u proizvodnji i na vrijeme planirati povećanje fiksnih faktora koji mogu postati kočnica rastu preduzeća U kratkom roku jemoguće povećavati proizvodnju samo dodatnim angažovanjem varijabilnih inputa kao što su radna snaga energija sirovine itd dok je u dugom vremenskom periodu moguće povećavati i fiksne kapacitete Prosječan fizički proizvod (grafik 56) je količnik ukupnog outputa sa angažovanim varijabilnim faktorom proizvodnje Možemo ga izračunati kao tangens ugla(nagib) radijus vektora povučenog iz koordinatnog početka na odabranu tačku ukupnog proizvoda ili preko formule APx = TPx Vi Granični fizički proizvod predstavlja prirast ukupnog proizvoda angažovanjem dodatne jedinice varijabilnog inputa

Grafikon 56

Možemo ga izračunati putem prethodne formule ili tangensom ugla što ga zatvara tangenta sakoordinatnim početkom Što je strmiji nagib tangente granični fizički proizvod je veći Predstavljen je na grafiku 57

Zakon opadajućih prinosaZakon opadajućih prinosa kaže da ukoliko se utrošak jednog faktora sukcesivno povećava u jednakim količinama a utrošci ostalih faktora ostaju isti ldquoiza neke tačkerdquo rezultirajući prirasti proizvoda će se početi smanjivati On važi kada je1 Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se2 Utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan

22

T nminusT nminus1

XnminusX nminus1

= ΔTPΔX

=MP

Mikroekonomija 2012

3 Postoji mogućnost variranja jednog ili više faktora4 ldquoIza neke tačkerdquo odnosno iza uobičajenog utroška

Izokvanta predstavlja pokazatelj za identifikaciju svih mogućih alternativnih kombinacija količina utrošaka datih faktora proizvodnje što su tehnički kadre proizvesti output istog nivoa Ona je predstavljena linijom na grafiku koja opada slijeva udesno Na primjer uz različite kombinacije mašina i zaposlenih možemo proizvesti isti proizvod

Ekonomisti nastoje da utvrde koja od ovih alternativa imaju najmanje troškove implementacije U koordinatnom početku postoji beskonačno izokvanti Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka ona pokazuje veći obim proizvodnje Na grafiku 59 je dat prikaz nekoliko izokvanti u koordinatnom sistemu Izokvante se ne mogu sjeći jer bi u tom slučaju uz istu kombinaciju proizvodnih inputa bilo moguće proizesti različit nivo outputa

Za izokvantu je karakteristična granična stopa supstitucije (grafik 60) Ona pokazuje da ukoliko želimo povećati korištenje određenog proizvodnog inputa uz zadržavanje istog nivoa proizvodnje drugi proizvodni input mora biti smanjen u određenoj mjeri Ona seračuna se preko formule

Minus u formuli pokazuje da ako povećamo potrošnju jednog inputa potrošnju drugog moramo smanjiti Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno Što manje imamo resursa X sve smo manje spremni da gadodatno mijenjamo za resurs Y kojeg imamo sve više Suviše velika zaposlenost jednog faktora pri datoj tehnologiji izaziva više gubitka nego dobitaka

23

party

partx

Y

X

MRS yx=minuspart ypart x

Mikroekonomija 2012

S obzirom da su izokvante kružne linije relevantnopodručje proizvodnje je samo u prvom kvadrantukoordinatnog sistema Tačke u kojima nagibi izokvantiimaju vrijednost nula povežemo jednom linijom idobijemo bdquoLiniju grebena proizvodne površineldquo (područjeOMO na grafiku 61) Izvan ovog područja nije opravdanoproizvoditi jer nastaje rasipanje resursa

Da bi se mogla odrediti optimalna kombinacija faktora proizvodnje koja daje rezultirajući poželjni output potrebno je imati informacije o tome sa kojim novčanim sredstvima preduzeća raspolaže Kada znamo na koje načine možemo proizvesti isti output onda u analizu uvodimo i troškove da vidimo Koja kombinacija faktora najmanje košta Odgovor na to pitanje daje izotroškovni pravac Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje uz jednaki novčani izdatak Jednačina tog pravca glasi px bull qx + py bull qy =TC

Odnosno ako se riješi po qy imamo

Gdje su qx i qy količine koje preduzeće kupuje a px i py cijene po kojima plaća pojedine faktore U koordinatnom sistemu može postojati beskonačno različitih budžetskih pravaca kao što može uslovno rečeno postojati beskonačno različitih budžeta za različite proizvodnje Što je veći iznos budžeta kojeg preduzeće može potrošiti na nabavku faktoraproizvodnje to je izotroškovni pravac više udaljen od koordinatnog početka Odnos između cijena na X i na Y osi predstavlja nagib izotroškovnog pravca Da bi se mogla odrediti ravnotežna pozicija preduzeća u procesu proizvodnje potrebno je uporediti izotroškovni pravac sa izokvantama U tački u kojoj je izotroškovni pravac tangenta na izokvantu preduzeće je u ravnoteži i ima optimalnu kombinaciju

proizvodnje datog nivoa outputaU ravnoteži postoji jednakost

Odnos graničnog fizičkog proizvoda svakog faktora proizvodnje i njegove cijene je jednak Na grafiku64 je pokazano da je u tački E optimalna kombinacija angažmana rada i kapitala uz pomoć kojih seostvaruje proizvodnja od 50 komada proizvoda

Ako se posmatraju ravnoteže u dužem vremenskom periodu dobijemo putanju ekspanzijepreduzeća jer preduzeće stalno nastoji da bude racionalno i da uz najmanje troškova proizvede planirane količine outputa Putanje ekspanzije u dugom roku je prikazana na grafiku 65 i predstavljena je zelenom

24

q y=minusp x

p y

qx+TCpy

MPx

p y

=MP y

p y

Mikroekonomija 2012

Važno je napomenuti kako tehnološke promjene utječu na izokvante preduzeća Tehnološkepromjene su u vidu inovacija novih proizvoda novih izvora energije novih i boljih materijala (nproptička vlakna) prihvatljivijih tehnoloških procesa itd Tehnološke promjene i unapređenja smanjuju potrebe za resursima a istovremeno zadržavaju nivo proizvodnje na istom nivou Na grafiku 66 je dato pomjeranje izokvanti nastalo kao rezultat tehnoloških unapređenja Pri svim obimima korištenja smanjuje se angažovanje potrebnih resursa bez promjene rezultirajućeg nivoa proizvodnje U jednoj ekonomiji je potrebno vrštiti stalna unapređenja kako bi se oskudni resursi štedjeli i što bolje iskoristili za proizvodnju neophodnih proizvoda i usluga

TEORIJA TROŠKOVATroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje Svako preduzeće ima drugačiju strukturu troškova koja se razlikuje zavisno od vrste i veličine preduzeća područja na kome preduzeće posluje organizacije broja zaposlenih itd Kako faktori koji se angažuju u procesu proizvodnje mogu biti fiksni i varijabilni tako i troškovi u preduzeću mogu biti fiksni i varijabilni Razlikujemo troškove u kratkom i dugom vremenskom periodu Ova podjela proizilazi iz činjenice da su u kratkom vremenskom periodu neki inputi u proizvodnji fiksni a neki varijabilni dok su u dugom vremenskom periodu svi inputi u proizvodnji varijabilni Zbog toga su u dugom vremenskom periodu svi troškovi varijabilni Troškovi u dugom vremenskom periodu su planski troškovi i preduzeća nastoje da postignu strukturu troškova onakvu kakvu su planirali na početku razdoblja Troškovi nisu nepromjenjiva kategorija Oni se kontinuirano mijenjaju u zavisnosti od promjene poslovanja preduzeća i u zavisnosti od promjena količine ili cijene inputa Ukupne troškove u preduzeću dobijemo kada zbrojimo

izdatke za fiksne i varijabilne faktore ili

gdje je Xi iznos angažovanih inputa a Pi cijena svakog inputa Podsjetimo se definicije troškova koja kaže da bdquoTroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnjeldquo Troškovi se izražavaju u novčanim jedinicama (KM) Troškove možemo podijeliti na eksplicitne i implicitne U eksplicitne troškove spadaju svi onitroškovi koje možemo računovodstveno evidentirati tj

25

nTC = sum XiPi

i=1

Putanja ekspanzije

u dugom roku

Rad

Kapital

Q=15

Q1=15

0

Mikroekonomija 2012

troškovi plata radnika troškovi plaćene kamate troškovi amortizacija troškovi iznajmljivanja prostorija troškovi repromaterijala itd

Implicitni troškovi se definišu na sljedeći način Implicitni (oportunitetni) troškovi predstavljaju iznos koji bismo mogli ostvariti alternativnom upotrebom angažovanih resursa Na osnovu procjene saznajemo veličinu oportunitetnih troškova Oni su značajni pri donošenju poslovnih odluka jer preko njih utvrđujemo da li smo na najbolji način investirali i utrošili svoje resurse (novac vrijeme znanje itd) Zbog različitih vrsta troškova razlikujemo i različite vrste profita Tako možemo govoriti o poslovnom i ekonomskom profitu Također možemo govoriti i bruto i neto profitu Poslovni profit predstavlja razliku između svih ukupnih prihoda preduzeća i svih računovodstvenih troškova preduzeća Računovodstveni troškovi su samo oni troškovi za koje postoji dokumenat da je određeni iznos sredstava plaćen za nešto To je obično faktura onog ko je robu isporučio drugom preduzeću i koju je to drugo preduzeće obavezno platiti POSLOVNI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash EKSPLICITNI (RAČUNOVODSTVENI) TROŠKOVI Ekonomski profit je šira kategorija od poslovnog profita On se računa kao razlika između svih ukupnih prihoda preduzeća i zbira eksplicitnih (računovodstvenih) i implicitnih troškova Implicitni troškovi se nekada nazivaju i oportunitetni i u stvari pokazuju izgubljenu zaradu koju niste ostvarili zato što ste novac investirali negdje drugo a ne u tu konkretnu djelatnost Pošto smo novac mogli investirati u veoma mnogo projekata i iz njih ostvariti različite prihode onda se postavlja pitanje koji prihod predstavlja oportunitetni trošak Samo najveću od tih potencijalnih zarada koje niste ostvarilinazivamo oportunitetni trošak preduzećaEKONOMSKI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash (EKSPLICITNI + IMPLICITNI) TROŠKOVIPorez u preduzeću se obračunava samo na poslovni profit On se prikazuje u bilansu stanjapreduzeća28 Pored kategorije profita u literaturi nailazimo i na termin ekstraprofita On ima nekoliko sinonima no između njih u suštini ne postoji razlikaEkstraprofit = ekonomski profit = čisti profitEkstraprofit je višak profita koji preduzetniku ostaje nakon podmirivanja svih troškova i zarade prosječnog profita (prosječne dobiti) Prosječan profit je uključen u prosječne ukupne troškove preduzeća Prosječan profit (prosječna dobit normalni profit) je minimalna naknada koja može zadržati preduzetnikov novčani kapital i njegove preduzetničke sposobnosti i napore u datoj aktivnosti U mikroekonomskoj teoriji se razlikuju individualni i društveni troškovi proizvodnje Individualni troškovi proizvodnje su vezani za pojedinačno preduzeće (svi njegovi troškovi) Društveni troškovi proizvodnje predstavljaju sumu svih troškova u nekoj privredi s tim što su u ove troškove uključeni i troškovi koje imaju druga preduzeća zbog našeg poslovanja (troškovi zagađenja troškovi čišćenjatroškovi zaštite itd) Također susreću se termini bdquoEksterna ekonomijaldquo i bdquoEksterna disekonomijaldquo a koji su vezani za kategoriju troškova preduzeća Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova Postoje dva osnovna pristupa teoriji troškova preduzeća Postoje tzv bdquoTradicionalna teorija troškovaldquo i bdquoSavremena teorija troškovaldquo U nastavku ćemo dati prikaz svake od ove dvije vrste troškovaTradicionalna teorija troškovaKratkoročni troškovi

26

Mikroekonomija 2012

Po tradicionalnoj teoriji razlikujemo dugi i kratki rok a sve troškove dijelimo na ukupne fiksne i ukupne varijabilne troškove Oni se označavaju različitim oznakama ali je već usvojeno da se koriste oznake koje predstavljaju skraćenice od početnih engleskih riječi za troškove (akronime) Ukupni prosječni troškovi prosječni varijabilni troškovi i granični troškovi prema ovoj teoriji imaju oblik slova U Ukupni troškovi u kratkom roku se označavaju sa SRTC ili TC Ukupni troškovi dugog vremenskog perioda se označavaju sa LRTC ili LTC Obje varijante su ispravne Ukoliko se radi o prosječnim troškovima dodajemo slovo A tako da imamo SRATC i LRATC (odnosno SATC ili LATC) Ukupni troškovi u kratkom roku jednaki su zbiru ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova tj SRTC = FC + VCFiksni troškovi proizvodnje su onaj dio ukupnih troškova proizvodnje čija veličina ne ovisi o obimu proizvodnje Varijabilni troškovi su oni troškovi koji rastu sa povećanjem nivoa outputa U fiksne troškove spadaju1 troškovi anuiteti i kamate na zajmove preduzeća2 troškovi premije osiguranja3 troškovi amortizcija4 troškovi plate top menadžmenta5 troškovi zemljarina itdU varijabilne troškove spadaju1 troškovi pomoćnog materijala2 troškovi sirovina3 troškovi pogonske energije4 troškovi plata radnika itdVeličina varijabilnih troškova u odnosu na obim proizvodnje može rasti1048707 proporcionalno1048707 degresivno1048707 progresivnoProsječni ukupni troškovi (ATC) su ukupni troškovi proizvodnje obračunati na jedinicu ostvarene proizvodnje

Prosječni ukupni troškovi u preduzeću se dobiju kao zbir prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova tj SRATC = AVC + AFCProsječni fiksni troškovi se dobiju kada se ukupni fiksni troškovi podijele sa obimom proizvodnje Sa povećanjem proizvodnje oni konstantno opadaju

Prosječni varijabilni troškovi dobiju kada se ukupni varijabilni troškovi podijele sa obimom proizvodnje

Granični troškovi predstavljaju povećanje ukupnih troškova kada se proizvodnja poveća za jednu jedinicu Izračunavaju se preko formule

U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova pa se računaju po formuli

27

ATC=TCQ

AFC=TFCQ

AVC=TVCQ

MC=TC1minusTC

Q1minusQ= ΔTC

ΔQ

MC=VC1minusVC

Q1minusQ= ΔVC

ΔQ

Mikroekonomija 2012

Podsjetimo se da varijabilni troškovi imaju tri zone To su zona degresivnih proporcionalih i progresivnih troškova Kako su varijabilni troškovi sastavni dio ukupnih troškova i ukupni troškovi imaju tri zone Preduzeća nastoje proizvoditi onaj obim proizvodnje pri kojem su mu prosječni ukupni troškovi minimalni a ukupni troškovi se nalaze u zoni proporcionalnih troškova Tačka A se naziva bdquoPrag zakona o prinosimaldquoTačka B se naziva bdquoTačka zatvaranjaldquoTačka C se naziva bdquoTačka pokrićaldquoNavedene tri tačke pokazuju sljedećeTačka A pokazuje da se u toj tački minimiziraju granični troškovi U toj tački se iz zone rastućih prinosa prelazi u zonu opadajućih prinosa Zbog toga se ova tačka i naziva prag zakona o prinosimaTačka B pokazuje da su prosječni varijabilni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu niža od iznosa minimalnih prosječnih varijabilnih troškova preduzeće u dužem vremenskom periodu prestaje sa radom Ono ne može pri toj cijeni pokriti sve prosječne fiksne (a samim tim i troškove amortizacije) i dio prosječnih varijabilnih troškova Zbog toga preduzeće neće imati dovoljno sredstava da zamijeni postojeću dotrajalu tehnologiju kada se postojeća amortizira a ne može pokriti ni dio npr troškova plaća ili pogonske energijeTačka C se naziva tačka pokrića i pokazuje obim proizvodnje gdje su prosječni ukupni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu jednaka ovim minimalnim troškovima tada preduzeće ostvaruje samo prosječan profit Ako je cijena veća od minimuma prosječnih ukupnih troškova tada preduzeće ostvaruje ekstraprofit

Dugoročni troškoviU dugom roku su svi faktori proizvodnje varijabilni pa su zbog toga i svi troškovi u dugom roku varijabilni Funkcija dugoročnih troškova zavisi od

nivoa proizvodnje tehnologije cijene faktora

dok funkcija kratkoročnih troškova zavisi i od cijene fiksnih faktora Pretpostavimo da postoji pet različitih veličina preduzeća Tada ćemo imati i pet različitih krivihkratkoročnih prosječnih ukupnih troškova (SATC) predstavljenih na grafiku 71 sa optimalnim kapacitetima postrojenja Q1 Q2 Q3 Q4 i Q5

28

TC

QTC

TVC

TFC

TVC

TFC

Q

TFCQ

AFC ATC AVC MC M

C

ATC

AVC

AFC

Q

0

B

C

A

Mikroekonomija 2012

Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) pokazuje najmanji trošak proizvodnje pri određenom kapacitetu proizvodnje Ova kriva obuhvata-obavija kratkoročne prosječne ukupne troškove sa donje strane kratkoročnih troškova Sa grafika ćete primijetiti da nakon 4 obima proizvodnje minimum prosječnih ukupih troškova je na nešto višem nivou nego što je to bio prethodno Ovo nam pokazuje da se ne može beskonačno mnogo povećavati kapacitet proizvodnje a da to dovede do stalnog snižavanja minimuma prosječnih ukupnih troškova Razlozi prvenstveno leže i brzom povećanju troškova upravljanja velikimpreduzećem Trošak upravljanja po svom iznosu premašuju iznos u kome je smanjen prosječni fiksni trošak nastao zbog povećanja obima proizvodnje Zbog toga u zbiru prosječni ukupni trošak ima nešto veću vrijednost u svom minimumu

Za obim proizvodnje Qopt kažemo da je optimalna veličina postrojenja Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv Ekonomija obima a nakon njega disekonomija obima Ekonomija obima postoji samo do tačke Qopt odnosno troškovi u preduzeću opadaju samo do obima proizvodjne QoptSavremena teorija troškovaKratkoročni troškoviSavremena (moderna) teorija troškovakao i tradicionalna teorija razlikuje kratkoročne i dugoročne troškove Kratkoročni troškovi se također dijele na fiksne i varijabilne Osnovna razlika između ove dvije teorije jeste tzv Rezervni kapacitet Preduzeće ne gradi kapacitet koji je dovoljan za proizvodnju procijenjene količine prodaje nego gradi veći kapacitet zbog sezonskih oscilacija ili pretpostavke da će preduzeće u budućnosti rasti Uspostavljanjem rezervnog kapaciteta preduzeće postaje fleksibilnije i može lakše odgovoriti na povećanu tražnju na tržištu a i sam rast preduzeća je lakši kada postoji uspostavljena infrastruktura preduzeća Fiksni troškovi uključuju iste vrste troškova kao i kod tradicionalne teorije Grafički prosječni fiksni troškovi po savremenoj teoriji se mogu predstaviti na sljedeći način prosječni fiksni troškovi opadaju kako se povećava obim proizvodnje (plava linija na grafiku) Kada se preduzeće približi optimalnomiskorištavanju kapaciteta u upotrebu se pusti i rezervni kapacitet S obzirom da se amortizacija ne obračunava na stalna sredstva koja nisu puštena u rad nakon puštanja u

29

SATC

Q

LTC

Qo

pt

SRATC1 SRAT

C2 SRATC5

SRATC4

SRATC3

SATC

Q0

Q

1

Q

2

Q

3

Q

4

Q

5

Mikroekonomija 2012

upotrebu dolazi do skoka prosječnih fiksnih troškova Nakon daljeg povećanja proizvodnje prosječni fiksni troškovi (predstavljeni crvenom linijom) nastavljaju padati kao i prethodno Prosječni varijabilni troškovi po savremenoj teoriji uključuju također iste troškove kao i u tradicionalnoj teoriji stim što se njihovo kretanje razlikuje Sa grafika je vidljivo da prosječni varijabilni i granični troškovi imaju u rasponu rezervnog kapaciteta ravno dno koja pokazuje da ovi troškovi ostaju konstatni bez obzira na povećanje proizvodnje Stoga povećanje korištenja kapaciteta između nivoa X1 i X2 ne uzrokuje povećanje prosječnih troškova Preduzeća obično koriste kapacitet u rasponu između 23 i 34 uspostavljenog kapaciteta (što je na grafiku 73 bliže tački X2)( fali dva grafikona)Prosječni ukupni trošak se za svaki nivo proizvodnje dobiva sabiranjem prosječnih fiksnihprosječnih varijabilnih troškova i prosječnog profita preduzeća Po savremenoj teoriji kriva SATC konstantno opada do nivoa proizvodnje gdje se rezervni kapacitet iscrpljuje Ovo je predstavljeno na grafiku 74 Iznad tog nivoa proizvodnje prosječni ukupni troškovi počinju rasti Granični troškovi (MC) će sjeći krivu prosječnih troškova u njenom minimumu odnosno iza tačke A na grafiku

Dugoročni troškovibdquoDugoročni troškovi se dijele na troškove proizvodnje i troškove upravljanja Kako obim proizvodnje raste troškovi proizvodnje opadaju ali troškovi upravljanja rastu Međutim smanjenje troškova proizvodnje je obično veće od povećanja troškova upravljanja tako da ukupni troškovi opadaju Po savremenoj teoriji kriva ukupnih dugoročnih troškova ima oblik slova L a ne slova U Kriva se dobija na sljedeći način za svako kratkoročno razdoblje imamo krivu SRATC koja u sebi uključuje troškove proizvodnje administrativne troškovedruge fiksne troškove i normalni profit Krivu LAC dobijamo spajanjem tačaka na krivim SATCEmpirijske funkcije troškova32Funkcije troškova mogu se izraziti u u matematičkom obliku Postoje različiti oblici tih funkcijaTC = aq + cTC = aq2 + cTC = aq2 + bq +cTC = aq3 + bq2 + cq + d

U funkciji TC = aq2 + c parametar a predstavlja direktni trošak po jedinici proizvodnje dok parametar c predstavlja fiksne troškove Ako je direktni trošak proizvodnje 200 KM a fiksni 1000 KM tada je funkcija troškova TC = 200q + 1000 Ukoliko znamo funkciju ukupnih troškova na osnovu nje možemo izračunati i neke druge troškove npr ATC MC AFC itd

30

Q

C

MC

0

SAVC

MC

A

SATC

AFC

23 2

3 23

23

Q Output

C

LAC0

SATC1 SA

TC2 SATC3

SATC4

Mikroekonomija 2012

Iz prethodnog primjera TC = 200q + 1000 ukupne prosječne troškove dobijamo na sljedeći način

qq

q

q

TCATC

0001200

0001200

te funkcija ima oblik q

ATC0001

200

Funkcija graničnih troškova se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova tj

2000001200 qTCMC Što znači da su granični troškovi paralelni sa X-osom na nivou od 200 KM

31

Page 13: Mikroekonomija Moja Skripta

Mikroekonomija 2012

DOHODOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Pokazuje osjetljivost tražene količine nekog proizvoda u odnosu na promjenu veličine dohotka potrošača Računa se po formuli

U zavisnosti od veličine koeficijenta imamo različite vrste proizvoda

gt lt IEx = 0

promjena u obimu Qx promjena u veličini I

IEx lt 0

IEx gt 0

0 lt IEx lt 1

IEx gt 1

- Sredstva nužna za život

- Sredstva luksuzne potrošnje

- Inferiorna dobra

- Superiorna dobra

Superiorni proizvodi i usluge su oni proizvodi za kojima tražnja generalno raste kako raste dohodak stanovništva bez obzira na nivo porasta Npr tražnja za turističkim putovanjima direktno zavisi od ličnih primanja osoba Također tražnja za kvalitetnom i udobnom kožnom obućom raste sa porastom dohotka stanovništva Sredstva luksuzne potrošnje su oni proizvodi i usluge za kojima tražnja raste mnogo brže od porasta samog dohotka stanovništva Npr kupovinu skupih i udobnih automobila prevoz avionom spavanje u ekskluzivnom hotelu sa 5 zvjezdica itd Inferiorni proizvodi su oni proizvodi za kojim tražnja generalno opada kako raste prosječan dohodak potrošača (npr javni prevoz jeftina odjeća koja nema prepoznatljivu tržišnu marku kupovina u pekarama i sl)FAKTORI KOJI UTJEČU NA ELASTIČNOST TRAŽNJE

Da bismo mogli uspješno predvidjeti koeficijent elastičnosti tražnje za našim proizvodima i uslugama potrebno je da znamo od kojih faktora zavise ovi koeficijenti Ovdje su dati osnovni faktori mada pojedini proizvodi mogu imati i neke dodatne1 Postojanje dobrih supstituta (kao što su deterdžent i benzin)2 Broj mogućih upotreba proizvoda (npr plastika)3 Stepen neophodnosti dobra (so mlijeko stan)4 Udio proizvoda u dohotku potrošača (npr novine i TV)5 Očekivanja o budućem kretanju cijena (praćenje stope inflacije)6 Vrijeme (lakši pronalazak supstituta ukusi potrošača se mijenjaju raste dohodak potrošača raste informiranost potrošača raste broj mogućih upotreba)Generalno možemo navesti klasifikaciju u tri dijela prema veličini koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje To su slučajevi gdje je koeficijent veći od jedan približno jednak jedan i manji od jedanVisoki koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed gt 1)a) Metaloprerađivačka i elektroindustrijab) porculan i proizvodi od staklac) namještajd) igre na srećuJedinični koeficijenti cjenovne elastičnosti (Ed asymp 1)a) nafta i naftni derivatib) transportne uslugeNeelastična tražnja (Ed lt 1)a) potrošnja struje u domaćinstvub) zdravstveno osiguranjec) lični dokumenti

13

Mikroekonomija 2012

d) lijekovi

ELASTIČNOST PONUDEElastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena promijeni Ona se računa preko sljedeće formuleElastičnost ponude = promjene cijene promjene ponuđene količineUkoliko se radi o u promjenama koje nisu infinitezimalne veličine tada koristimo formulu

S obzirom na to da ovdje ne postoji problem sa negativnim veličinama u formulu se ne dodaje minus kao kod cjenovne elastičnosti tražnje Postoje dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude Ako se ponuđena količina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene tada je funkcija ponude vertikalna i elastičnost ponude je 0 Ponuda je savršeno neelastična U drugom slučaju ako postoji cijena po kojoj su ponuđači spremni ponuditi bilo koju količinu koja se traži na tržištu funkcija ponude je horizontalna i elastičnost ponude je beskonačna Ponuda je perfektno elastična Primjer za prvi slučaj je ponuda umjetničkih djela i određenih antikviteta Bez obzira na cijenu koja se formira moguće je ponuditi samo po jedan primjerak takvih proizvoda Stoga porast tražnje dovodi samo do porasta cijene ali ne i do porasta ponude Primjer za drugi slučaj jeste kada se na tržištu formira cijena električne energije Ona se formira pod utjecajem ponude i tražnje Ponudu čine proizvođači bez obzira da li se radi o proizvodnji iz termoelektrana hidroelektrana ili nuklearnih elektrana Proizvodnja iz termoelektrana ima najviši trošak proizvodnje a iz hidroelektrana najniži Stoga kada se formira tržišna cijena ona je značajno viša od troškova proizvodnje nuklearne elektrane i cijene po kojoj bi one mogle je prodavati Pri toj cijeni nuklearne elektrane će ponuditi količinu električne energije koliku god mogu proizvesti U tom slučaju je funkcija ponude električne energije proizvođača koji posjeduje nuklearnu elektranu savršeno elastična Elastičnost ponude zavisi od

Mogućnosti zamjene faktora proizvodnje Vremenskog perioda

Mogućnost zamjene faktora proizvodnjeNeki proizvodi i usluge su proizvedene korištenjem jedinstvenih i rijetkih faktora proizvodnje Ovi proizvodi imaju malu ili nultu elastičnost ponude Drugi proizvodi i usluge koji su proizvedeni korištenjem faktora za proizvodnju koji se mogu upotrijebiti za proizvodnju drugih vrsta proizvoda imaju visok stepen elastičnostiZAVISNOST PONUDE OD VREMENSKOG PERIODADa bismo objasnili kako vremenski period utječe na ponudu nekog proizvoda ili usluge potrebno je razgraničiti tri vremenska perioda To su

Trenutni rok Kratki rok Dugi rok

Trenutni rok se definiše kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne može doći do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje (fiksni faktori su tehnologija zgrade postrojenja itd dok su varijabilni rad kapital itd)Kada cijena nekog dobra raste ili opada funkcija ponude u trenutnom roku ostaje nepromijenjena ali cijena prati promjenu tražnje Ako tražnja za nekim proizvodom poraste tada i ravnotežna cijena raste ili ako tražnja opada tada i ravnotežna cijena opadaPrimjeri ovakvih dobara su voće i povrće Ovi proizvodi imaju perfektno neelastičnu funkciju ponude u trenutnom vremenskom periodu (vertikalnu funkciju ponude) Ne može se voće ili povrće u toku jednog dana ili jednog sata proizvesti Isto tako se može uzeti za primjer količine ulovljene ribe koja se u toku jednog dana prodaje na gradskoj tržnici To je tako

14

Mikroekonomija 2012

kratko vremensko razdoblje da ribari nemaju vremena ići na pučinu po novi ulov Ako je tražnja tog dana velika cijena će biti viša nego prethodnog dana Kratki rok je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećati obim angažovanja varijabilnih inputa u prvom redu rada Kratki rok u slučaju prethodno navedenog primjera ulova ribe bi bilo ono vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da se može pronaći izaposliti još nekoliko ribara ili da se eventualno iznajmi još nekoliko brodova Da bi povećali output preduzeća u kratkom roku obično prvo traže od svojih zaposlenih da radeprekovremeno a zatim zaposle i još nekoliko novih radnika Isto tako ukoliko preduzeća žele da smanje svoj output prvo smanje radnicima broj radnih sati a zatim pođu i otpuštati neke radnike U kratkom roku preduzeća nemaju vremena da se u potpunosti prilagode uslovima na tržištu nego samo djelimično Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete U dugom roku se preduzeće u potpunosti prilagođava nastalim promjenama na tržištu U slučaju da povećana tražnja za ribom na tržištu potraje duže vrijeme ribari će odlučiti da kupe novi brod i nove mreže te možda da pronađu novi način ulova ribe Oni također mogu i da otvore vlastite ribnjake U slučaju uzgoja narandži dugi rok traje oko 15 godina To je vrijeme potrebno da bi novozasađene plantaže dostigle svoju zrelost i da mogu davati plodove

TEORIJE PONAŠANJA POTROŠAČAKada razmišljamo o tome kako se ponašaju potrošači onda generalno možemo zaključiti da seneki potrošači ponašaju vrlo racionalno a drugi veoma neracionalno Postoje dvije vrste teorija koje pokušavaju dati odgovor na pitanje od čega zavisi vrijednost nekog proizvoda ili usluge To su Teorija radne vrijednosti i Teorija subjektivne vrijednosti Prva tvrdida je vrijednost proizvoda određena količinom rada koji je utrošen za proizvodnju tog proizvoda ili usluge a druga tvrdi da je lična vrijednost za svakog kupca ta koja opredjeljuje vrijednost proizvodaTEORIJA GRANIČNE KORISNOSTIPristalice ove teorije su zastupali ideju da je moguće egzaktno utvrditi koliko korisnosti potrošaču donosi potrošnja svakog dobra Iznos korisnosti su mjerili UTILIMAVrijednost robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca Prema ovoj teoriji potrebno je posebno posmatrati ukupnu korisnost proizvoda i graničnu korisnost proizvodaTU = Ukupna korisnost koju dobiju potrošači potrošnjom određenog broja proizvodaMU = Granična korisnost proizvoda- iznos korisnosti koju dobije potrošač korištenjem zadnje jedinice proizvodaU sklopu ove teorije spominju se i dva Gossenova zakona Prvi Gossenov zakon govori opromjeni korisnosti jednog dobra na različitim stepenima zadovoljenja potreba Što kupci imaju više nekog proizvoda dodatna jedinica proizvoda vrijedi kupcu sve manje Nakonodređenog broja komada proizvoda vrijednost dodatne jedinice proizvoda postaje negativna (tj MU = negativna vrijednost) Drugi Gossenov zakon pokazuje kako se po skali intenzivnosti potreba redom zadovoljavaju razne potrebe Prvo zadovoljavamo urgentne potrebe (kao što su potrebe za hranom ili vodom) a zatim nakon što do određenog nivoa zadovoljimo ovu vrstu egzistencijalnih potreba prelazimo na zadovoljenje ostalih (npr potrebe za određenim kulturnim sadržajima sportom luksuznim proizvodima itd) Na narednim graficima je prikazano kretanje ukupne i granične korisnosti proizvoda Q pri različitom obimu potrošnje tog proizvoda Na grafiku 38 primjećujemo da ukupna korisnost

15

Mikroekonomija 2012

raste po opadajućoj stopi do određenog nivoa (do 5 jedinice proizvoda) a zatim počinje da opada Na drugom grafiku je prikazano kretanje granične korisnosti koja poslije konzumiranja 5 jedninice proizvoda postaje negativna

Ukoliko postoji mnogo više proizvoda koje potrošač može kupiti postavlja se pitanje kako odrediti pojedine količine Jedan od načina jeste da se uporede odnosi granične korisnosti koje dobije potrošač od potrošnje određenog proizvoda sa cijenom tog proizvoda Ukupna korisnost pri datom iznosu potrošenog dohotka je maksimizirana kada je granična korisnost po potrošenoj KM za sveproizvode jednaka odnosno kada je

Gdje je n broj proizvoda a granična korisnost Konvertibilne marke po njenoj cijeni je jednaka 1 Ova teorija će nam pomoći da shvatimo zašto voda koja iako veoma važna za život ima tako nisku prodajnu cijenu dok zlato i dijamanti (iako mnogo manje važni za život čovjeka) imaju tako visoku cijenu Ovakva situacija može biti objašnjena na sljedeći način Dobijanje dodatne jedinice dijamanata ili zlata je veoma skupo (veliki troškovi ispitivanja nalazišta skupi tehnološki procesi itd) S obzirom da se cijena cjelokupnog dobra određuje na osnovu troškova zadnje proizvedene jedinice proizvoda proizilazi da je cijena dijamanata visoka Sa druge strane troškovi dobijanja dodatnog litra vode su niski pa je i cijena vode na tržištu niskaTEORIJA INDIFERENCIJENeka osoba je indiferentna ako se ne može odlučiti koji proizvod više voli od dva ili više ponuđenih Ukoliko više volimo neke proizvode u odnosu na druge tada kažemo da određeni proizvod preferiramo Što je kriva indiferencije dalje od koordinatnog početka korisnost koju

predstavlja je veća i obrnuto Krive indiferencije imaju sljedeće osobine 1 Opadaju slijeva udesno (negativnog su nagiba)2 Konveksne (ispupčene) su prema ishodištu3 Nikad se ne sijekuSa grafika se vidi da ukoliko potrošač želi da poveća potrošnju nekog dobra mora da smanjipotrošnju drugog Ovakva pojava se naziva ldquogranična stopa supstitucijerdquo Prema teoriji postoji beskonačno krivih indiferencije u koordinatnom sistemu a sve zajedno

16

Odjeća

Hrana

Kriva indiferencije

10 2 3 4 5 6

3

2

1

4

5

6

0

Odjeća

TU10

5

1 62 3 4 50 Q

MU5

0 1 2 3 4 Q5

MU1

p1

=MU 2

p2

=MU 3

p3

= =MU n

pn

=MU I=1

Mikroekonomija 2012

predstavljaju mapu krivih indiferencije Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X a da bi zadržao isti nivo korisnostiGranična stopa supstitucije se računa po formuli

Minus ispred razlomka pokazuje da jedno dobro moramo smanjiti da bismo drugo povećali

OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVACU prethodnim izlaganjima u vezi sa teorijom indiferencije nismo ništa govorili o iznosu dohotka kojim raspolaže potrošač kao ni o cijenama pojedinih proizvoda Ukoliko pretpostavimo da je cijena proizvoda ldquoXrdquo -px a cijena proizvoda ldquoYrdquo - py tada za datiiznos dohotka (I) kojim raspolaže potrošač može kupiti određenu kombinaciju dobara Ukoliko samo kupuje proizvod ldquoXrdquo tada može kupiti (Ipx) proizvoda Na sličan način ukoliko potrošač želi kupiti samo proizvod ldquoYrdquo tada može kupiti (I Py) proizvoda ldquoYrdquoKada na grafiku spojimo ove dvije tačke dobijamo tzv Budžetski pravac koji nam pokazuje kombinacije dobara koje može kupiti potrošač s tim da cijeli iznos dohotka potroši Dio površine između budžetskog pravca i koordinatnih osa predstavlja tzv Budžetsko polje Nakon kupovine kombinacije dobara koje su u budžetskom polju potrošaču ostaje jedan dio dohotka nepotrošen dok kombinaciju proizvoda izvan budžetskog pravca kupac ne može kupiti jer nema dovoljno dohotka S obzirom da je Xbullpx+Ybullpy = I odavde se može izračunati oblik funkcije budžetskog pravca u obliku

gdje je koeficijent nagiba funkcije tražnje

Ukoliko dođe do povećanja dohotka potrošača budžetski pravac se paralelnopomjera udesno i obrnuto ndash ukoliko se smanji dohodak potrošača budžetski pravacse pomjera paralelno ulijevo

17

Odjeća

Hrana

0

Odjeća

Hrana

0

A

(IPx)

(IPx)

(IP

y)

(IPy)

X

YMRS yx

Knjiga (IPx) = 10

Cipele(I Py) = 8

Budžetski

pravac

0

Budžetsko polje

minuspx

p y

Y=minuspx

p y

sdotX+ Ip y

Mikroekonomija 2012

Da bismo sada odredili ravnotežu potrošača prikažimo na grafiku i krive indiferencije i krivu budžetskog pravca U tački gdje budžetski pravac tangira neku od krivih indiferencije je ravnoteža potrošača odnosno uz dati dohodak on ne može dobiti viši nivo korisnosti

Teorija indiferencije se može koristiti kod rješavanja određenih ekonomskih problema Jedan od problema sa kojima se susreću ekonomisti jeste kako kupci reaguju na povećanje cijene nekogproizvoda Oni obično smanjuju potrošnju tog proizvoda ili usluge ali se postavlja pitanje zbog čegaEkonomisti su utvrdili da postoje dva osnovna razloga Prvi razlog je što su kupci zbog porasta cijena realno siromašniji ukoliko nije porastao i njihov dohodak On se naziva efekat dohotka Drugi je razlog to što kupci skuplji proizvod zamjenjuju jeftinijim a koji može na sličan ili identičan način zadovoljiti istu potrebu On se naziva efekat supstitucije Prema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke I na y osi U tom slučaju početna tačka

ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B Međutim s obzirom da je kupac sada siromašniji (jer mu se nije istovremeno povećao dohodak da bismo mogli utvrditi koliko kupac stvarno manje zamjenjuje skuplji proizvod jeftinijim) potrebno je da kupcu namirimo iznos sredstava za koji je on postao siromašniji To ćemo učiniti tako što ćemo ga ponovo vratiti na istu krivu indiferencije U2 gdje se nalazila početna ravnoteža Nova tačka ravnoteže će biti tačka C Horizontalna udaljenost između tačaka B i C predstavlja efekat dohotka a horizontalna udaljenost između tačaka A i C predstavlja efekat supstitucijeHicksova metoda ima jedan nedostatak a to je što ona može posmatrati samo dva proizvodaistovremeno Stoga je Slutsky pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara Postupak razdvajanje je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH Razlika je u tome što mi kupcu kompenziramo iznos za koji je on realno siromašniji ali tako da on može ponovo kupiti istu korpu dobara odnosno da se vrati ponovo u tačku A Pošto pravac JK ima veći nagib od pravca IG on siječe udaljeniju krivu indiferencije U3 Taj iznos koji smo kompenzirali kupcu predstavlja efekat dohotka a pomjeranje sa tačke A u tačku C predstavlja efekat supstitucije

TEORIJA PROIZVODNJEU proizvodnji angažujemo veliki broj faktora proizvodnje (najčešće su to rad kapital sirovine energiju zemljište mašine znanje itd) Preko proizvodnje određenih roba i usluga preduzeća ostvaruju svoj osnovni cilj profitabilno poslovanje Nekada pojedina preduzeća stavljaju u prvi plan neke druge ciljeve kao što su maksimiziranje prihoda minimiziranje troškova pa čak i da imaju gdje zaposliti svoju porodicu no ono što mora biti cilj svakog preduzeća jeste ostvarivanje profita Svi ostali ciljevi moraju u hijerarhiji biti niži Stoga je potrebno analizirati elemente proizvodnje te ukazati na njene osnovne karakteristike a koje dovode do maksimiziranja profita preduzeća U toku proizvodnje se koriste određeni fiksni i varijabilni inputi Fiksni inputi su između ostalog mašine zemljište zgrade itd Varijabilni inputi su npr materijal koji se koristi u direktnoj proizvodnji radna snaga električna energije itd Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u

18

E4

5H

ran a

Od

jeć

a

U 4 U 3

U 2U 1

0

Mikroekonomija 2012

proizvodnji i maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji U opštem obliku proizvodna funkcija se može predstaviti kaoq = f(xyz ) gdje su xyz q gt 0 i predstavljaju inpute u procesu proizvodnje Obično tih inputa ima veliki broj i za svaku proizvodnju su drugačiji U analizi proizvodnje razlikujemo tri funkcije prinosa u odnosu na angažovane inpute To su- Funkcija rastućih prinosa- Funkcija konstantnih prinosa- Funkcija opadajućih prinosaKod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputarezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi A ako angažujemo dva faktora proizvodnje (rad i kapital) tada zaključujemo sljedećeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a i ukupna proizvodnje se poveća za 50tada se radi o funkciji konstantnog prinosa s obzirom na obim proizvodnjeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 30tada se radi od funkciji opadajućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje iAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 70tada se radi od funkciji rastućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnjeKod funkcije konstantnih prinosa povećanje angažovanja novih inputa i povećanje rezultirajućeg outputa je ravnomjerno Ovakva situacija pokazuje da već postoji određena zasićenost proizvodnje sa tim inputom U ovakvoj situaciji bi trebalo razmišljati da se poveća fiksni kapacitet preduzeća kako bi se ponovo otvorila mogućnost pojavljivanja rastućih prinosa Matematički se funkcija proizvodnje može predstaviti na sljedeći načinf(ax ay) = anq agt0Ako je n=1 radi se o konstantnim prinosima (linearno homogena funkcija)Ako je nlt1 o opadajućim prinosima iAko je ngt1 o rastućim prinosimaOpći (prošireni) matematički oblik funkcije proizvodnje je Y=f(LKRSvγ)gdje je L-rad K-kapital R-sirovine S-zemlja v-prinosi y-parametar efikasnosti Na nekim grafikima oznake X i Y pokazuju dva različita proizvodna faktora proizvodnje bez obzira o kojim faktorima je stvarno riječ Postojanje opadajućih prinosa je najnepovoljnije za preduzeća Angažovanje novih inputa dovodi do ispodproporcionalnog smanjenja rezultirajućeg outputaKratki i dugi vremenski periodU kratkom vremenskom periodu neki proizvodni faktori su fiksni a neki varijabilni No u dugom vremenskom periodu svi proizvodni faktori su varijabilni Čak je i tehnologija koja je fiksna u kratkom roku u dugom roku varijabilnaUkupni prosječni i granični fizički proizvod

19

Mikroekonomija 2012

MPx MPgt0MP raste

MPgt0MP opada

MPlt0MP opada

MPlt0MP raste

APx APltMPAP raste

AP=MPAP=max

APgtMPAP opada

TPx TP raste ubrzano

TP raste usporeno TP opada ubrzano

TP opada usporeno

Crvena linija na grafiku 50 pokazuje funkciju ukupnog fizičkog proizvoda On raste do određenog nivoa a nakon toga opada do nule Sa grafika vidimo sljedeće kada je granični fizički proizvod jednak nuli tada je ukupni fizički proizvod maksimalan Nakon tačke C ukupni fizički proizvod počinje opadati a granični proizvod postaje negativanZelena linija na grafiku predstavlja prosječan fizički proizvod On također ima područje rasta i područje u kome opada Dok god je granični fizički proizvod veći od prosječnog prosječni ima tendenciju rasta Postavlja se pitanje u kojoj zoni je proizvodnja poželjna i pri kojem obimu poslovanja je proizvodnja optimalna Preduzeća obično proizvode u prve dvije zone iako se može reći da je najčešći slučaj da preduzeća proizvode u II zoni Na neki način optimum proizvodnje bi bio u tački gdje je ukupna proizvodnja maksimalnaProces proizvodnje predstavlja kombinaciju faktora potrebnih da se proizvede jedinica nekog proizvoda Da bismo mogli izvesti određene zaključke o proizvodnom procesu a jednostavnosti radi obično se posmatraju samo dva faktora proizvodnje - rad i kapital Naravno ni drugi faktori proizvodnje nisu ništa manje važni tehnologija i energija na primjer Prepostavimo da neki proizvod možemo proizvesti sljedećim kombinacijama rada i kapitala Ekonomistima je važno da utvrde koji proizvodni proces je najjefitiniji kako bi mogli imati što niže troškove proizvodnje a samim time i što veći iznos profitaProizvodna funkcija se može prikazati u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom prostoru gdje od broja i količine angažovanih faktora ovisi i nivo ukupne proizvodnje Na grafiku 51 je dat prikaz kretanja ukupne proizvodnje (Y) u zavisnosti od količine angažovanog faktora rada (L) Sa grafika se vidi da ukupna proizvodnja ima određeni rast maksimum a nakon određenog nivoa angažovanosti proizvodnog faktora počinje opadati

20

Mikroekonomija 2012

Ukoliko se u procesu proizvodjne angažuju dva proizvodna faktora recimo rad i kapital tada se ukupna proizvodnja može predstaviti u trodimenzionalnom obliku kao što je prikazano na grafiku 52 Sa grafika je vidljivo da je obim proizvodnje predstavljen vertikalno dok su faktori proizvodnje (rad i kapital) predstavljeni u horizontalnoj ravni Navedene kružne linije predstavljaju izokvante koja pokazuju da se uz različitu kombinaciju faktora rada i kapitala može dobiti isti nivo proizvodnje Osjenčena površina na grafiku predstavlja zonu u kojoj je sa ekonomskog stanovišta opravdano proizvoditi Izvan te površine se resursi ne koriste racionalno jer dolazi do njihovog rasipanjaPovećava se količina upotrijebljenog rada i kapitala a to ne rezultira proporcionalnom povećanju proizvodnje U nastavku ćemo detaljnije analizirati ovu površinu U ovom slučaju korištenjem samo jednog proizvodnog faktora ukupna proizvodnje je jednaka nuli Ne možete ništa napraviti samo sa kapitalom da bi se nešto proizvelo pored novca potreban je i rad

Sa prethodnih grafika je vidljivo da preduzeća imaju određeno područje u kome se proizvodnja može odvijati a da to rezultira maksimalnom efikasnošću korištenja proizvodnih inputa U razgovoru sa direktorom jednog preduzeća saznao sam da je jedan od problema sa kojima se preduzeće suočava to što ima previše zaposlenih radnika u proizvodnim prostorijama Rad u pogonu gotovo da nije bio moguć zbog dvostruko većeg broja radnika od optimalnog koji može raditi u prostorijama gdje se nalaze mašine To je značajno usporilo proizvodni proces dešavale su se česte greške na proizvodima a i zbog gužve nisu mogli propisno odlagati gotove proizvode Sve to skupa je dovelo do niske produktivnosti rada i veoma loših međuljudskih odnosa među zaposlenim Zbog toga se u procesu proizvodnje

21

Mikroekonomija 2012

mora voditi računa o uskim grlima u proizvodnji i na vrijeme planirati povećanje fiksnih faktora koji mogu postati kočnica rastu preduzeća U kratkom roku jemoguće povećavati proizvodnju samo dodatnim angažovanjem varijabilnih inputa kao što su radna snaga energija sirovine itd dok je u dugom vremenskom periodu moguće povećavati i fiksne kapacitete Prosječan fizički proizvod (grafik 56) je količnik ukupnog outputa sa angažovanim varijabilnim faktorom proizvodnje Možemo ga izračunati kao tangens ugla(nagib) radijus vektora povučenog iz koordinatnog početka na odabranu tačku ukupnog proizvoda ili preko formule APx = TPx Vi Granični fizički proizvod predstavlja prirast ukupnog proizvoda angažovanjem dodatne jedinice varijabilnog inputa

Grafikon 56

Možemo ga izračunati putem prethodne formule ili tangensom ugla što ga zatvara tangenta sakoordinatnim početkom Što je strmiji nagib tangente granični fizički proizvod je veći Predstavljen je na grafiku 57

Zakon opadajućih prinosaZakon opadajućih prinosa kaže da ukoliko se utrošak jednog faktora sukcesivno povećava u jednakim količinama a utrošci ostalih faktora ostaju isti ldquoiza neke tačkerdquo rezultirajući prirasti proizvoda će se početi smanjivati On važi kada je1 Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se2 Utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan

22

T nminusT nminus1

XnminusX nminus1

= ΔTPΔX

=MP

Mikroekonomija 2012

3 Postoji mogućnost variranja jednog ili više faktora4 ldquoIza neke tačkerdquo odnosno iza uobičajenog utroška

Izokvanta predstavlja pokazatelj za identifikaciju svih mogućih alternativnih kombinacija količina utrošaka datih faktora proizvodnje što su tehnički kadre proizvesti output istog nivoa Ona je predstavljena linijom na grafiku koja opada slijeva udesno Na primjer uz različite kombinacije mašina i zaposlenih možemo proizvesti isti proizvod

Ekonomisti nastoje da utvrde koja od ovih alternativa imaju najmanje troškove implementacije U koordinatnom početku postoji beskonačno izokvanti Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka ona pokazuje veći obim proizvodnje Na grafiku 59 je dat prikaz nekoliko izokvanti u koordinatnom sistemu Izokvante se ne mogu sjeći jer bi u tom slučaju uz istu kombinaciju proizvodnih inputa bilo moguće proizesti različit nivo outputa

Za izokvantu je karakteristična granična stopa supstitucije (grafik 60) Ona pokazuje da ukoliko želimo povećati korištenje određenog proizvodnog inputa uz zadržavanje istog nivoa proizvodnje drugi proizvodni input mora biti smanjen u određenoj mjeri Ona seračuna se preko formule

Minus u formuli pokazuje da ako povećamo potrošnju jednog inputa potrošnju drugog moramo smanjiti Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno Što manje imamo resursa X sve smo manje spremni da gadodatno mijenjamo za resurs Y kojeg imamo sve više Suviše velika zaposlenost jednog faktora pri datoj tehnologiji izaziva više gubitka nego dobitaka

23

party

partx

Y

X

MRS yx=minuspart ypart x

Mikroekonomija 2012

S obzirom da su izokvante kružne linije relevantnopodručje proizvodnje je samo u prvom kvadrantukoordinatnog sistema Tačke u kojima nagibi izokvantiimaju vrijednost nula povežemo jednom linijom idobijemo bdquoLiniju grebena proizvodne površineldquo (područjeOMO na grafiku 61) Izvan ovog područja nije opravdanoproizvoditi jer nastaje rasipanje resursa

Da bi se mogla odrediti optimalna kombinacija faktora proizvodnje koja daje rezultirajući poželjni output potrebno je imati informacije o tome sa kojim novčanim sredstvima preduzeća raspolaže Kada znamo na koje načine možemo proizvesti isti output onda u analizu uvodimo i troškove da vidimo Koja kombinacija faktora najmanje košta Odgovor na to pitanje daje izotroškovni pravac Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje uz jednaki novčani izdatak Jednačina tog pravca glasi px bull qx + py bull qy =TC

Odnosno ako se riješi po qy imamo

Gdje su qx i qy količine koje preduzeće kupuje a px i py cijene po kojima plaća pojedine faktore U koordinatnom sistemu može postojati beskonačno različitih budžetskih pravaca kao što može uslovno rečeno postojati beskonačno različitih budžeta za različite proizvodnje Što je veći iznos budžeta kojeg preduzeće može potrošiti na nabavku faktoraproizvodnje to je izotroškovni pravac više udaljen od koordinatnog početka Odnos između cijena na X i na Y osi predstavlja nagib izotroškovnog pravca Da bi se mogla odrediti ravnotežna pozicija preduzeća u procesu proizvodnje potrebno je uporediti izotroškovni pravac sa izokvantama U tački u kojoj je izotroškovni pravac tangenta na izokvantu preduzeće je u ravnoteži i ima optimalnu kombinaciju

proizvodnje datog nivoa outputaU ravnoteži postoji jednakost

Odnos graničnog fizičkog proizvoda svakog faktora proizvodnje i njegove cijene je jednak Na grafiku64 je pokazano da je u tački E optimalna kombinacija angažmana rada i kapitala uz pomoć kojih seostvaruje proizvodnja od 50 komada proizvoda

Ako se posmatraju ravnoteže u dužem vremenskom periodu dobijemo putanju ekspanzijepreduzeća jer preduzeće stalno nastoji da bude racionalno i da uz najmanje troškova proizvede planirane količine outputa Putanje ekspanzije u dugom roku je prikazana na grafiku 65 i predstavljena je zelenom

24

q y=minusp x

p y

qx+TCpy

MPx

p y

=MP y

p y

Mikroekonomija 2012

Važno je napomenuti kako tehnološke promjene utječu na izokvante preduzeća Tehnološkepromjene su u vidu inovacija novih proizvoda novih izvora energije novih i boljih materijala (nproptička vlakna) prihvatljivijih tehnoloških procesa itd Tehnološke promjene i unapređenja smanjuju potrebe za resursima a istovremeno zadržavaju nivo proizvodnje na istom nivou Na grafiku 66 je dato pomjeranje izokvanti nastalo kao rezultat tehnoloških unapređenja Pri svim obimima korištenja smanjuje se angažovanje potrebnih resursa bez promjene rezultirajućeg nivoa proizvodnje U jednoj ekonomiji je potrebno vrštiti stalna unapređenja kako bi se oskudni resursi štedjeli i što bolje iskoristili za proizvodnju neophodnih proizvoda i usluga

TEORIJA TROŠKOVATroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje Svako preduzeće ima drugačiju strukturu troškova koja se razlikuje zavisno od vrste i veličine preduzeća područja na kome preduzeće posluje organizacije broja zaposlenih itd Kako faktori koji se angažuju u procesu proizvodnje mogu biti fiksni i varijabilni tako i troškovi u preduzeću mogu biti fiksni i varijabilni Razlikujemo troškove u kratkom i dugom vremenskom periodu Ova podjela proizilazi iz činjenice da su u kratkom vremenskom periodu neki inputi u proizvodnji fiksni a neki varijabilni dok su u dugom vremenskom periodu svi inputi u proizvodnji varijabilni Zbog toga su u dugom vremenskom periodu svi troškovi varijabilni Troškovi u dugom vremenskom periodu su planski troškovi i preduzeća nastoje da postignu strukturu troškova onakvu kakvu su planirali na početku razdoblja Troškovi nisu nepromjenjiva kategorija Oni se kontinuirano mijenjaju u zavisnosti od promjene poslovanja preduzeća i u zavisnosti od promjena količine ili cijene inputa Ukupne troškove u preduzeću dobijemo kada zbrojimo

izdatke za fiksne i varijabilne faktore ili

gdje je Xi iznos angažovanih inputa a Pi cijena svakog inputa Podsjetimo se definicije troškova koja kaže da bdquoTroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnjeldquo Troškovi se izražavaju u novčanim jedinicama (KM) Troškove možemo podijeliti na eksplicitne i implicitne U eksplicitne troškove spadaju svi onitroškovi koje možemo računovodstveno evidentirati tj

25

nTC = sum XiPi

i=1

Putanja ekspanzije

u dugom roku

Rad

Kapital

Q=15

Q1=15

0

Mikroekonomija 2012

troškovi plata radnika troškovi plaćene kamate troškovi amortizacija troškovi iznajmljivanja prostorija troškovi repromaterijala itd

Implicitni troškovi se definišu na sljedeći način Implicitni (oportunitetni) troškovi predstavljaju iznos koji bismo mogli ostvariti alternativnom upotrebom angažovanih resursa Na osnovu procjene saznajemo veličinu oportunitetnih troškova Oni su značajni pri donošenju poslovnih odluka jer preko njih utvrđujemo da li smo na najbolji način investirali i utrošili svoje resurse (novac vrijeme znanje itd) Zbog različitih vrsta troškova razlikujemo i različite vrste profita Tako možemo govoriti o poslovnom i ekonomskom profitu Također možemo govoriti i bruto i neto profitu Poslovni profit predstavlja razliku između svih ukupnih prihoda preduzeća i svih računovodstvenih troškova preduzeća Računovodstveni troškovi su samo oni troškovi za koje postoji dokumenat da je određeni iznos sredstava plaćen za nešto To je obično faktura onog ko je robu isporučio drugom preduzeću i koju je to drugo preduzeće obavezno platiti POSLOVNI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash EKSPLICITNI (RAČUNOVODSTVENI) TROŠKOVI Ekonomski profit je šira kategorija od poslovnog profita On se računa kao razlika između svih ukupnih prihoda preduzeća i zbira eksplicitnih (računovodstvenih) i implicitnih troškova Implicitni troškovi se nekada nazivaju i oportunitetni i u stvari pokazuju izgubljenu zaradu koju niste ostvarili zato što ste novac investirali negdje drugo a ne u tu konkretnu djelatnost Pošto smo novac mogli investirati u veoma mnogo projekata i iz njih ostvariti različite prihode onda se postavlja pitanje koji prihod predstavlja oportunitetni trošak Samo najveću od tih potencijalnih zarada koje niste ostvarilinazivamo oportunitetni trošak preduzećaEKONOMSKI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash (EKSPLICITNI + IMPLICITNI) TROŠKOVIPorez u preduzeću se obračunava samo na poslovni profit On se prikazuje u bilansu stanjapreduzeća28 Pored kategorije profita u literaturi nailazimo i na termin ekstraprofita On ima nekoliko sinonima no između njih u suštini ne postoji razlikaEkstraprofit = ekonomski profit = čisti profitEkstraprofit je višak profita koji preduzetniku ostaje nakon podmirivanja svih troškova i zarade prosječnog profita (prosječne dobiti) Prosječan profit je uključen u prosječne ukupne troškove preduzeća Prosječan profit (prosječna dobit normalni profit) je minimalna naknada koja može zadržati preduzetnikov novčani kapital i njegove preduzetničke sposobnosti i napore u datoj aktivnosti U mikroekonomskoj teoriji se razlikuju individualni i društveni troškovi proizvodnje Individualni troškovi proizvodnje su vezani za pojedinačno preduzeće (svi njegovi troškovi) Društveni troškovi proizvodnje predstavljaju sumu svih troškova u nekoj privredi s tim što su u ove troškove uključeni i troškovi koje imaju druga preduzeća zbog našeg poslovanja (troškovi zagađenja troškovi čišćenjatroškovi zaštite itd) Također susreću se termini bdquoEksterna ekonomijaldquo i bdquoEksterna disekonomijaldquo a koji su vezani za kategoriju troškova preduzeća Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova Postoje dva osnovna pristupa teoriji troškova preduzeća Postoje tzv bdquoTradicionalna teorija troškovaldquo i bdquoSavremena teorija troškovaldquo U nastavku ćemo dati prikaz svake od ove dvije vrste troškovaTradicionalna teorija troškovaKratkoročni troškovi

26

Mikroekonomija 2012

Po tradicionalnoj teoriji razlikujemo dugi i kratki rok a sve troškove dijelimo na ukupne fiksne i ukupne varijabilne troškove Oni se označavaju različitim oznakama ali je već usvojeno da se koriste oznake koje predstavljaju skraćenice od početnih engleskih riječi za troškove (akronime) Ukupni prosječni troškovi prosječni varijabilni troškovi i granični troškovi prema ovoj teoriji imaju oblik slova U Ukupni troškovi u kratkom roku se označavaju sa SRTC ili TC Ukupni troškovi dugog vremenskog perioda se označavaju sa LRTC ili LTC Obje varijante su ispravne Ukoliko se radi o prosječnim troškovima dodajemo slovo A tako da imamo SRATC i LRATC (odnosno SATC ili LATC) Ukupni troškovi u kratkom roku jednaki su zbiru ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova tj SRTC = FC + VCFiksni troškovi proizvodnje su onaj dio ukupnih troškova proizvodnje čija veličina ne ovisi o obimu proizvodnje Varijabilni troškovi su oni troškovi koji rastu sa povećanjem nivoa outputa U fiksne troškove spadaju1 troškovi anuiteti i kamate na zajmove preduzeća2 troškovi premije osiguranja3 troškovi amortizcija4 troškovi plate top menadžmenta5 troškovi zemljarina itdU varijabilne troškove spadaju1 troškovi pomoćnog materijala2 troškovi sirovina3 troškovi pogonske energije4 troškovi plata radnika itdVeličina varijabilnih troškova u odnosu na obim proizvodnje može rasti1048707 proporcionalno1048707 degresivno1048707 progresivnoProsječni ukupni troškovi (ATC) su ukupni troškovi proizvodnje obračunati na jedinicu ostvarene proizvodnje

Prosječni ukupni troškovi u preduzeću se dobiju kao zbir prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova tj SRATC = AVC + AFCProsječni fiksni troškovi se dobiju kada se ukupni fiksni troškovi podijele sa obimom proizvodnje Sa povećanjem proizvodnje oni konstantno opadaju

Prosječni varijabilni troškovi dobiju kada se ukupni varijabilni troškovi podijele sa obimom proizvodnje

Granični troškovi predstavljaju povećanje ukupnih troškova kada se proizvodnja poveća za jednu jedinicu Izračunavaju se preko formule

U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova pa se računaju po formuli

27

ATC=TCQ

AFC=TFCQ

AVC=TVCQ

MC=TC1minusTC

Q1minusQ= ΔTC

ΔQ

MC=VC1minusVC

Q1minusQ= ΔVC

ΔQ

Mikroekonomija 2012

Podsjetimo se da varijabilni troškovi imaju tri zone To su zona degresivnih proporcionalih i progresivnih troškova Kako su varijabilni troškovi sastavni dio ukupnih troškova i ukupni troškovi imaju tri zone Preduzeća nastoje proizvoditi onaj obim proizvodnje pri kojem su mu prosječni ukupni troškovi minimalni a ukupni troškovi se nalaze u zoni proporcionalnih troškova Tačka A se naziva bdquoPrag zakona o prinosimaldquoTačka B se naziva bdquoTačka zatvaranjaldquoTačka C se naziva bdquoTačka pokrićaldquoNavedene tri tačke pokazuju sljedećeTačka A pokazuje da se u toj tački minimiziraju granični troškovi U toj tački se iz zone rastućih prinosa prelazi u zonu opadajućih prinosa Zbog toga se ova tačka i naziva prag zakona o prinosimaTačka B pokazuje da su prosječni varijabilni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu niža od iznosa minimalnih prosječnih varijabilnih troškova preduzeće u dužem vremenskom periodu prestaje sa radom Ono ne može pri toj cijeni pokriti sve prosječne fiksne (a samim tim i troškove amortizacije) i dio prosječnih varijabilnih troškova Zbog toga preduzeće neće imati dovoljno sredstava da zamijeni postojeću dotrajalu tehnologiju kada se postojeća amortizira a ne može pokriti ni dio npr troškova plaća ili pogonske energijeTačka C se naziva tačka pokrića i pokazuje obim proizvodnje gdje su prosječni ukupni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu jednaka ovim minimalnim troškovima tada preduzeće ostvaruje samo prosječan profit Ako je cijena veća od minimuma prosječnih ukupnih troškova tada preduzeće ostvaruje ekstraprofit

Dugoročni troškoviU dugom roku su svi faktori proizvodnje varijabilni pa su zbog toga i svi troškovi u dugom roku varijabilni Funkcija dugoročnih troškova zavisi od

nivoa proizvodnje tehnologije cijene faktora

dok funkcija kratkoročnih troškova zavisi i od cijene fiksnih faktora Pretpostavimo da postoji pet različitih veličina preduzeća Tada ćemo imati i pet različitih krivihkratkoročnih prosječnih ukupnih troškova (SATC) predstavljenih na grafiku 71 sa optimalnim kapacitetima postrojenja Q1 Q2 Q3 Q4 i Q5

28

TC

QTC

TVC

TFC

TVC

TFC

Q

TFCQ

AFC ATC AVC MC M

C

ATC

AVC

AFC

Q

0

B

C

A

Mikroekonomija 2012

Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) pokazuje najmanji trošak proizvodnje pri određenom kapacitetu proizvodnje Ova kriva obuhvata-obavija kratkoročne prosječne ukupne troškove sa donje strane kratkoročnih troškova Sa grafika ćete primijetiti da nakon 4 obima proizvodnje minimum prosječnih ukupih troškova je na nešto višem nivou nego što je to bio prethodno Ovo nam pokazuje da se ne može beskonačno mnogo povećavati kapacitet proizvodnje a da to dovede do stalnog snižavanja minimuma prosječnih ukupnih troškova Razlozi prvenstveno leže i brzom povećanju troškova upravljanja velikimpreduzećem Trošak upravljanja po svom iznosu premašuju iznos u kome je smanjen prosječni fiksni trošak nastao zbog povećanja obima proizvodnje Zbog toga u zbiru prosječni ukupni trošak ima nešto veću vrijednost u svom minimumu

Za obim proizvodnje Qopt kažemo da je optimalna veličina postrojenja Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv Ekonomija obima a nakon njega disekonomija obima Ekonomija obima postoji samo do tačke Qopt odnosno troškovi u preduzeću opadaju samo do obima proizvodjne QoptSavremena teorija troškovaKratkoročni troškoviSavremena (moderna) teorija troškovakao i tradicionalna teorija razlikuje kratkoročne i dugoročne troškove Kratkoročni troškovi se također dijele na fiksne i varijabilne Osnovna razlika između ove dvije teorije jeste tzv Rezervni kapacitet Preduzeće ne gradi kapacitet koji je dovoljan za proizvodnju procijenjene količine prodaje nego gradi veći kapacitet zbog sezonskih oscilacija ili pretpostavke da će preduzeće u budućnosti rasti Uspostavljanjem rezervnog kapaciteta preduzeće postaje fleksibilnije i može lakše odgovoriti na povećanu tražnju na tržištu a i sam rast preduzeća je lakši kada postoji uspostavljena infrastruktura preduzeća Fiksni troškovi uključuju iste vrste troškova kao i kod tradicionalne teorije Grafički prosječni fiksni troškovi po savremenoj teoriji se mogu predstaviti na sljedeći način prosječni fiksni troškovi opadaju kako se povećava obim proizvodnje (plava linija na grafiku) Kada se preduzeće približi optimalnomiskorištavanju kapaciteta u upotrebu se pusti i rezervni kapacitet S obzirom da se amortizacija ne obračunava na stalna sredstva koja nisu puštena u rad nakon puštanja u

29

SATC

Q

LTC

Qo

pt

SRATC1 SRAT

C2 SRATC5

SRATC4

SRATC3

SATC

Q0

Q

1

Q

2

Q

3

Q

4

Q

5

Mikroekonomija 2012

upotrebu dolazi do skoka prosječnih fiksnih troškova Nakon daljeg povećanja proizvodnje prosječni fiksni troškovi (predstavljeni crvenom linijom) nastavljaju padati kao i prethodno Prosječni varijabilni troškovi po savremenoj teoriji uključuju također iste troškove kao i u tradicionalnoj teoriji stim što se njihovo kretanje razlikuje Sa grafika je vidljivo da prosječni varijabilni i granični troškovi imaju u rasponu rezervnog kapaciteta ravno dno koja pokazuje da ovi troškovi ostaju konstatni bez obzira na povećanje proizvodnje Stoga povećanje korištenja kapaciteta između nivoa X1 i X2 ne uzrokuje povećanje prosječnih troškova Preduzeća obično koriste kapacitet u rasponu između 23 i 34 uspostavljenog kapaciteta (što je na grafiku 73 bliže tački X2)( fali dva grafikona)Prosječni ukupni trošak se za svaki nivo proizvodnje dobiva sabiranjem prosječnih fiksnihprosječnih varijabilnih troškova i prosječnog profita preduzeća Po savremenoj teoriji kriva SATC konstantno opada do nivoa proizvodnje gdje se rezervni kapacitet iscrpljuje Ovo je predstavljeno na grafiku 74 Iznad tog nivoa proizvodnje prosječni ukupni troškovi počinju rasti Granični troškovi (MC) će sjeći krivu prosječnih troškova u njenom minimumu odnosno iza tačke A na grafiku

Dugoročni troškovibdquoDugoročni troškovi se dijele na troškove proizvodnje i troškove upravljanja Kako obim proizvodnje raste troškovi proizvodnje opadaju ali troškovi upravljanja rastu Međutim smanjenje troškova proizvodnje je obično veće od povećanja troškova upravljanja tako da ukupni troškovi opadaju Po savremenoj teoriji kriva ukupnih dugoročnih troškova ima oblik slova L a ne slova U Kriva se dobija na sljedeći način za svako kratkoročno razdoblje imamo krivu SRATC koja u sebi uključuje troškove proizvodnje administrativne troškovedruge fiksne troškove i normalni profit Krivu LAC dobijamo spajanjem tačaka na krivim SATCEmpirijske funkcije troškova32Funkcije troškova mogu se izraziti u u matematičkom obliku Postoje različiti oblici tih funkcijaTC = aq + cTC = aq2 + cTC = aq2 + bq +cTC = aq3 + bq2 + cq + d

U funkciji TC = aq2 + c parametar a predstavlja direktni trošak po jedinici proizvodnje dok parametar c predstavlja fiksne troškove Ako je direktni trošak proizvodnje 200 KM a fiksni 1000 KM tada je funkcija troškova TC = 200q + 1000 Ukoliko znamo funkciju ukupnih troškova na osnovu nje možemo izračunati i neke druge troškove npr ATC MC AFC itd

30

Q

C

MC

0

SAVC

MC

A

SATC

AFC

23 2

3 23

23

Q Output

C

LAC0

SATC1 SA

TC2 SATC3

SATC4

Mikroekonomija 2012

Iz prethodnog primjera TC = 200q + 1000 ukupne prosječne troškove dobijamo na sljedeći način

qq

q

q

TCATC

0001200

0001200

te funkcija ima oblik q

ATC0001

200

Funkcija graničnih troškova se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova tj

2000001200 qTCMC Što znači da su granični troškovi paralelni sa X-osom na nivou od 200 KM

31

Page 14: Mikroekonomija Moja Skripta

Mikroekonomija 2012

d) lijekovi

ELASTIČNOST PONUDEElastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena promijeni Ona se računa preko sljedeće formuleElastičnost ponude = promjene cijene promjene ponuđene količineUkoliko se radi o u promjenama koje nisu infinitezimalne veličine tada koristimo formulu

S obzirom na to da ovdje ne postoji problem sa negativnim veličinama u formulu se ne dodaje minus kao kod cjenovne elastičnosti tražnje Postoje dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude Ako se ponuđena količina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene tada je funkcija ponude vertikalna i elastičnost ponude je 0 Ponuda je savršeno neelastična U drugom slučaju ako postoji cijena po kojoj su ponuđači spremni ponuditi bilo koju količinu koja se traži na tržištu funkcija ponude je horizontalna i elastičnost ponude je beskonačna Ponuda je perfektno elastična Primjer za prvi slučaj je ponuda umjetničkih djela i određenih antikviteta Bez obzira na cijenu koja se formira moguće je ponuditi samo po jedan primjerak takvih proizvoda Stoga porast tražnje dovodi samo do porasta cijene ali ne i do porasta ponude Primjer za drugi slučaj jeste kada se na tržištu formira cijena električne energije Ona se formira pod utjecajem ponude i tražnje Ponudu čine proizvođači bez obzira da li se radi o proizvodnji iz termoelektrana hidroelektrana ili nuklearnih elektrana Proizvodnja iz termoelektrana ima najviši trošak proizvodnje a iz hidroelektrana najniži Stoga kada se formira tržišna cijena ona je značajno viša od troškova proizvodnje nuklearne elektrane i cijene po kojoj bi one mogle je prodavati Pri toj cijeni nuklearne elektrane će ponuditi količinu električne energije koliku god mogu proizvesti U tom slučaju je funkcija ponude električne energije proizvođača koji posjeduje nuklearnu elektranu savršeno elastična Elastičnost ponude zavisi od

Mogućnosti zamjene faktora proizvodnje Vremenskog perioda

Mogućnost zamjene faktora proizvodnjeNeki proizvodi i usluge su proizvedene korištenjem jedinstvenih i rijetkih faktora proizvodnje Ovi proizvodi imaju malu ili nultu elastičnost ponude Drugi proizvodi i usluge koji su proizvedeni korištenjem faktora za proizvodnju koji se mogu upotrijebiti za proizvodnju drugih vrsta proizvoda imaju visok stepen elastičnostiZAVISNOST PONUDE OD VREMENSKOG PERIODADa bismo objasnili kako vremenski period utječe na ponudu nekog proizvoda ili usluge potrebno je razgraničiti tri vremenska perioda To su

Trenutni rok Kratki rok Dugi rok

Trenutni rok se definiše kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne može doći do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje (fiksni faktori su tehnologija zgrade postrojenja itd dok su varijabilni rad kapital itd)Kada cijena nekog dobra raste ili opada funkcija ponude u trenutnom roku ostaje nepromijenjena ali cijena prati promjenu tražnje Ako tražnja za nekim proizvodom poraste tada i ravnotežna cijena raste ili ako tražnja opada tada i ravnotežna cijena opadaPrimjeri ovakvih dobara su voće i povrće Ovi proizvodi imaju perfektno neelastičnu funkciju ponude u trenutnom vremenskom periodu (vertikalnu funkciju ponude) Ne može se voće ili povrće u toku jednog dana ili jednog sata proizvesti Isto tako se može uzeti za primjer količine ulovljene ribe koja se u toku jednog dana prodaje na gradskoj tržnici To je tako

14

Mikroekonomija 2012

kratko vremensko razdoblje da ribari nemaju vremena ići na pučinu po novi ulov Ako je tražnja tog dana velika cijena će biti viša nego prethodnog dana Kratki rok je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećati obim angažovanja varijabilnih inputa u prvom redu rada Kratki rok u slučaju prethodno navedenog primjera ulova ribe bi bilo ono vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da se može pronaći izaposliti još nekoliko ribara ili da se eventualno iznajmi još nekoliko brodova Da bi povećali output preduzeća u kratkom roku obično prvo traže od svojih zaposlenih da radeprekovremeno a zatim zaposle i još nekoliko novih radnika Isto tako ukoliko preduzeća žele da smanje svoj output prvo smanje radnicima broj radnih sati a zatim pođu i otpuštati neke radnike U kratkom roku preduzeća nemaju vremena da se u potpunosti prilagode uslovima na tržištu nego samo djelimično Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete U dugom roku se preduzeće u potpunosti prilagođava nastalim promjenama na tržištu U slučaju da povećana tražnja za ribom na tržištu potraje duže vrijeme ribari će odlučiti da kupe novi brod i nove mreže te možda da pronađu novi način ulova ribe Oni također mogu i da otvore vlastite ribnjake U slučaju uzgoja narandži dugi rok traje oko 15 godina To je vrijeme potrebno da bi novozasađene plantaže dostigle svoju zrelost i da mogu davati plodove

TEORIJE PONAŠANJA POTROŠAČAKada razmišljamo o tome kako se ponašaju potrošači onda generalno možemo zaključiti da seneki potrošači ponašaju vrlo racionalno a drugi veoma neracionalno Postoje dvije vrste teorija koje pokušavaju dati odgovor na pitanje od čega zavisi vrijednost nekog proizvoda ili usluge To su Teorija radne vrijednosti i Teorija subjektivne vrijednosti Prva tvrdida je vrijednost proizvoda određena količinom rada koji je utrošen za proizvodnju tog proizvoda ili usluge a druga tvrdi da je lična vrijednost za svakog kupca ta koja opredjeljuje vrijednost proizvodaTEORIJA GRANIČNE KORISNOSTIPristalice ove teorije su zastupali ideju da je moguće egzaktno utvrditi koliko korisnosti potrošaču donosi potrošnja svakog dobra Iznos korisnosti su mjerili UTILIMAVrijednost robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca Prema ovoj teoriji potrebno je posebno posmatrati ukupnu korisnost proizvoda i graničnu korisnost proizvodaTU = Ukupna korisnost koju dobiju potrošači potrošnjom određenog broja proizvodaMU = Granična korisnost proizvoda- iznos korisnosti koju dobije potrošač korištenjem zadnje jedinice proizvodaU sklopu ove teorije spominju se i dva Gossenova zakona Prvi Gossenov zakon govori opromjeni korisnosti jednog dobra na različitim stepenima zadovoljenja potreba Što kupci imaju više nekog proizvoda dodatna jedinica proizvoda vrijedi kupcu sve manje Nakonodređenog broja komada proizvoda vrijednost dodatne jedinice proizvoda postaje negativna (tj MU = negativna vrijednost) Drugi Gossenov zakon pokazuje kako se po skali intenzivnosti potreba redom zadovoljavaju razne potrebe Prvo zadovoljavamo urgentne potrebe (kao što su potrebe za hranom ili vodom) a zatim nakon što do određenog nivoa zadovoljimo ovu vrstu egzistencijalnih potreba prelazimo na zadovoljenje ostalih (npr potrebe za određenim kulturnim sadržajima sportom luksuznim proizvodima itd) Na narednim graficima je prikazano kretanje ukupne i granične korisnosti proizvoda Q pri različitom obimu potrošnje tog proizvoda Na grafiku 38 primjećujemo da ukupna korisnost

15

Mikroekonomija 2012

raste po opadajućoj stopi do određenog nivoa (do 5 jedinice proizvoda) a zatim počinje da opada Na drugom grafiku je prikazano kretanje granične korisnosti koja poslije konzumiranja 5 jedninice proizvoda postaje negativna

Ukoliko postoji mnogo više proizvoda koje potrošač može kupiti postavlja se pitanje kako odrediti pojedine količine Jedan od načina jeste da se uporede odnosi granične korisnosti koje dobije potrošač od potrošnje određenog proizvoda sa cijenom tog proizvoda Ukupna korisnost pri datom iznosu potrošenog dohotka je maksimizirana kada je granična korisnost po potrošenoj KM za sveproizvode jednaka odnosno kada je

Gdje je n broj proizvoda a granična korisnost Konvertibilne marke po njenoj cijeni je jednaka 1 Ova teorija će nam pomoći da shvatimo zašto voda koja iako veoma važna za život ima tako nisku prodajnu cijenu dok zlato i dijamanti (iako mnogo manje važni za život čovjeka) imaju tako visoku cijenu Ovakva situacija može biti objašnjena na sljedeći način Dobijanje dodatne jedinice dijamanata ili zlata je veoma skupo (veliki troškovi ispitivanja nalazišta skupi tehnološki procesi itd) S obzirom da se cijena cjelokupnog dobra određuje na osnovu troškova zadnje proizvedene jedinice proizvoda proizilazi da je cijena dijamanata visoka Sa druge strane troškovi dobijanja dodatnog litra vode su niski pa je i cijena vode na tržištu niskaTEORIJA INDIFERENCIJENeka osoba je indiferentna ako se ne može odlučiti koji proizvod više voli od dva ili više ponuđenih Ukoliko više volimo neke proizvode u odnosu na druge tada kažemo da određeni proizvod preferiramo Što je kriva indiferencije dalje od koordinatnog početka korisnost koju

predstavlja je veća i obrnuto Krive indiferencije imaju sljedeće osobine 1 Opadaju slijeva udesno (negativnog su nagiba)2 Konveksne (ispupčene) su prema ishodištu3 Nikad se ne sijekuSa grafika se vidi da ukoliko potrošač želi da poveća potrošnju nekog dobra mora da smanjipotrošnju drugog Ovakva pojava se naziva ldquogranična stopa supstitucijerdquo Prema teoriji postoji beskonačno krivih indiferencije u koordinatnom sistemu a sve zajedno

16

Odjeća

Hrana

Kriva indiferencije

10 2 3 4 5 6

3

2

1

4

5

6

0

Odjeća

TU10

5

1 62 3 4 50 Q

MU5

0 1 2 3 4 Q5

MU1

p1

=MU 2

p2

=MU 3

p3

= =MU n

pn

=MU I=1

Mikroekonomija 2012

predstavljaju mapu krivih indiferencije Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X a da bi zadržao isti nivo korisnostiGranična stopa supstitucije se računa po formuli

Minus ispred razlomka pokazuje da jedno dobro moramo smanjiti da bismo drugo povećali

OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVACU prethodnim izlaganjima u vezi sa teorijom indiferencije nismo ništa govorili o iznosu dohotka kojim raspolaže potrošač kao ni o cijenama pojedinih proizvoda Ukoliko pretpostavimo da je cijena proizvoda ldquoXrdquo -px a cijena proizvoda ldquoYrdquo - py tada za datiiznos dohotka (I) kojim raspolaže potrošač može kupiti određenu kombinaciju dobara Ukoliko samo kupuje proizvod ldquoXrdquo tada može kupiti (Ipx) proizvoda Na sličan način ukoliko potrošač želi kupiti samo proizvod ldquoYrdquo tada može kupiti (I Py) proizvoda ldquoYrdquoKada na grafiku spojimo ove dvije tačke dobijamo tzv Budžetski pravac koji nam pokazuje kombinacije dobara koje može kupiti potrošač s tim da cijeli iznos dohotka potroši Dio površine između budžetskog pravca i koordinatnih osa predstavlja tzv Budžetsko polje Nakon kupovine kombinacije dobara koje su u budžetskom polju potrošaču ostaje jedan dio dohotka nepotrošen dok kombinaciju proizvoda izvan budžetskog pravca kupac ne može kupiti jer nema dovoljno dohotka S obzirom da je Xbullpx+Ybullpy = I odavde se može izračunati oblik funkcije budžetskog pravca u obliku

gdje je koeficijent nagiba funkcije tražnje

Ukoliko dođe do povećanja dohotka potrošača budžetski pravac se paralelnopomjera udesno i obrnuto ndash ukoliko se smanji dohodak potrošača budžetski pravacse pomjera paralelno ulijevo

17

Odjeća

Hrana

0

Odjeća

Hrana

0

A

(IPx)

(IPx)

(IP

y)

(IPy)

X

YMRS yx

Knjiga (IPx) = 10

Cipele(I Py) = 8

Budžetski

pravac

0

Budžetsko polje

minuspx

p y

Y=minuspx

p y

sdotX+ Ip y

Mikroekonomija 2012

Da bismo sada odredili ravnotežu potrošača prikažimo na grafiku i krive indiferencije i krivu budžetskog pravca U tački gdje budžetski pravac tangira neku od krivih indiferencije je ravnoteža potrošača odnosno uz dati dohodak on ne može dobiti viši nivo korisnosti

Teorija indiferencije se može koristiti kod rješavanja određenih ekonomskih problema Jedan od problema sa kojima se susreću ekonomisti jeste kako kupci reaguju na povećanje cijene nekogproizvoda Oni obično smanjuju potrošnju tog proizvoda ili usluge ali se postavlja pitanje zbog čegaEkonomisti su utvrdili da postoje dva osnovna razloga Prvi razlog je što su kupci zbog porasta cijena realno siromašniji ukoliko nije porastao i njihov dohodak On se naziva efekat dohotka Drugi je razlog to što kupci skuplji proizvod zamjenjuju jeftinijim a koji može na sličan ili identičan način zadovoljiti istu potrebu On se naziva efekat supstitucije Prema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke I na y osi U tom slučaju početna tačka

ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B Međutim s obzirom da je kupac sada siromašniji (jer mu se nije istovremeno povećao dohodak da bismo mogli utvrditi koliko kupac stvarno manje zamjenjuje skuplji proizvod jeftinijim) potrebno je da kupcu namirimo iznos sredstava za koji je on postao siromašniji To ćemo učiniti tako što ćemo ga ponovo vratiti na istu krivu indiferencije U2 gdje se nalazila početna ravnoteža Nova tačka ravnoteže će biti tačka C Horizontalna udaljenost između tačaka B i C predstavlja efekat dohotka a horizontalna udaljenost između tačaka A i C predstavlja efekat supstitucijeHicksova metoda ima jedan nedostatak a to je što ona može posmatrati samo dva proizvodaistovremeno Stoga je Slutsky pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara Postupak razdvajanje je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH Razlika je u tome što mi kupcu kompenziramo iznos za koji je on realno siromašniji ali tako da on može ponovo kupiti istu korpu dobara odnosno da se vrati ponovo u tačku A Pošto pravac JK ima veći nagib od pravca IG on siječe udaljeniju krivu indiferencije U3 Taj iznos koji smo kompenzirali kupcu predstavlja efekat dohotka a pomjeranje sa tačke A u tačku C predstavlja efekat supstitucije

TEORIJA PROIZVODNJEU proizvodnji angažujemo veliki broj faktora proizvodnje (najčešće su to rad kapital sirovine energiju zemljište mašine znanje itd) Preko proizvodnje određenih roba i usluga preduzeća ostvaruju svoj osnovni cilj profitabilno poslovanje Nekada pojedina preduzeća stavljaju u prvi plan neke druge ciljeve kao što su maksimiziranje prihoda minimiziranje troškova pa čak i da imaju gdje zaposliti svoju porodicu no ono što mora biti cilj svakog preduzeća jeste ostvarivanje profita Svi ostali ciljevi moraju u hijerarhiji biti niži Stoga je potrebno analizirati elemente proizvodnje te ukazati na njene osnovne karakteristike a koje dovode do maksimiziranja profita preduzeća U toku proizvodnje se koriste određeni fiksni i varijabilni inputi Fiksni inputi su između ostalog mašine zemljište zgrade itd Varijabilni inputi su npr materijal koji se koristi u direktnoj proizvodnji radna snaga električna energije itd Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u

18

E4

5H

ran a

Od

jeć

a

U 4 U 3

U 2U 1

0

Mikroekonomija 2012

proizvodnji i maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji U opštem obliku proizvodna funkcija se može predstaviti kaoq = f(xyz ) gdje su xyz q gt 0 i predstavljaju inpute u procesu proizvodnje Obično tih inputa ima veliki broj i za svaku proizvodnju su drugačiji U analizi proizvodnje razlikujemo tri funkcije prinosa u odnosu na angažovane inpute To su- Funkcija rastućih prinosa- Funkcija konstantnih prinosa- Funkcija opadajućih prinosaKod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputarezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi A ako angažujemo dva faktora proizvodnje (rad i kapital) tada zaključujemo sljedećeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a i ukupna proizvodnje se poveća za 50tada se radi o funkciji konstantnog prinosa s obzirom na obim proizvodnjeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 30tada se radi od funkciji opadajućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje iAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 70tada se radi od funkciji rastućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnjeKod funkcije konstantnih prinosa povećanje angažovanja novih inputa i povećanje rezultirajućeg outputa je ravnomjerno Ovakva situacija pokazuje da već postoji određena zasićenost proizvodnje sa tim inputom U ovakvoj situaciji bi trebalo razmišljati da se poveća fiksni kapacitet preduzeća kako bi se ponovo otvorila mogućnost pojavljivanja rastućih prinosa Matematički se funkcija proizvodnje može predstaviti na sljedeći načinf(ax ay) = anq agt0Ako je n=1 radi se o konstantnim prinosima (linearno homogena funkcija)Ako je nlt1 o opadajućim prinosima iAko je ngt1 o rastućim prinosimaOpći (prošireni) matematički oblik funkcije proizvodnje je Y=f(LKRSvγ)gdje je L-rad K-kapital R-sirovine S-zemlja v-prinosi y-parametar efikasnosti Na nekim grafikima oznake X i Y pokazuju dva različita proizvodna faktora proizvodnje bez obzira o kojim faktorima je stvarno riječ Postojanje opadajućih prinosa je najnepovoljnije za preduzeća Angažovanje novih inputa dovodi do ispodproporcionalnog smanjenja rezultirajućeg outputaKratki i dugi vremenski periodU kratkom vremenskom periodu neki proizvodni faktori su fiksni a neki varijabilni No u dugom vremenskom periodu svi proizvodni faktori su varijabilni Čak je i tehnologija koja je fiksna u kratkom roku u dugom roku varijabilnaUkupni prosječni i granični fizički proizvod

19

Mikroekonomija 2012

MPx MPgt0MP raste

MPgt0MP opada

MPlt0MP opada

MPlt0MP raste

APx APltMPAP raste

AP=MPAP=max

APgtMPAP opada

TPx TP raste ubrzano

TP raste usporeno TP opada ubrzano

TP opada usporeno

Crvena linija na grafiku 50 pokazuje funkciju ukupnog fizičkog proizvoda On raste do određenog nivoa a nakon toga opada do nule Sa grafika vidimo sljedeće kada je granični fizički proizvod jednak nuli tada je ukupni fizički proizvod maksimalan Nakon tačke C ukupni fizički proizvod počinje opadati a granični proizvod postaje negativanZelena linija na grafiku predstavlja prosječan fizički proizvod On također ima područje rasta i područje u kome opada Dok god je granični fizički proizvod veći od prosječnog prosječni ima tendenciju rasta Postavlja se pitanje u kojoj zoni je proizvodnja poželjna i pri kojem obimu poslovanja je proizvodnja optimalna Preduzeća obično proizvode u prve dvije zone iako se može reći da je najčešći slučaj da preduzeća proizvode u II zoni Na neki način optimum proizvodnje bi bio u tački gdje je ukupna proizvodnja maksimalnaProces proizvodnje predstavlja kombinaciju faktora potrebnih da se proizvede jedinica nekog proizvoda Da bismo mogli izvesti određene zaključke o proizvodnom procesu a jednostavnosti radi obično se posmatraju samo dva faktora proizvodnje - rad i kapital Naravno ni drugi faktori proizvodnje nisu ništa manje važni tehnologija i energija na primjer Prepostavimo da neki proizvod možemo proizvesti sljedećim kombinacijama rada i kapitala Ekonomistima je važno da utvrde koji proizvodni proces je najjefitiniji kako bi mogli imati što niže troškove proizvodnje a samim time i što veći iznos profitaProizvodna funkcija se može prikazati u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom prostoru gdje od broja i količine angažovanih faktora ovisi i nivo ukupne proizvodnje Na grafiku 51 je dat prikaz kretanja ukupne proizvodnje (Y) u zavisnosti od količine angažovanog faktora rada (L) Sa grafika se vidi da ukupna proizvodnja ima određeni rast maksimum a nakon određenog nivoa angažovanosti proizvodnog faktora počinje opadati

20

Mikroekonomija 2012

Ukoliko se u procesu proizvodjne angažuju dva proizvodna faktora recimo rad i kapital tada se ukupna proizvodnja može predstaviti u trodimenzionalnom obliku kao što je prikazano na grafiku 52 Sa grafika je vidljivo da je obim proizvodnje predstavljen vertikalno dok su faktori proizvodnje (rad i kapital) predstavljeni u horizontalnoj ravni Navedene kružne linije predstavljaju izokvante koja pokazuju da se uz različitu kombinaciju faktora rada i kapitala može dobiti isti nivo proizvodnje Osjenčena površina na grafiku predstavlja zonu u kojoj je sa ekonomskog stanovišta opravdano proizvoditi Izvan te površine se resursi ne koriste racionalno jer dolazi do njihovog rasipanjaPovećava se količina upotrijebljenog rada i kapitala a to ne rezultira proporcionalnom povećanju proizvodnje U nastavku ćemo detaljnije analizirati ovu površinu U ovom slučaju korištenjem samo jednog proizvodnog faktora ukupna proizvodnje je jednaka nuli Ne možete ništa napraviti samo sa kapitalom da bi se nešto proizvelo pored novca potreban je i rad

Sa prethodnih grafika je vidljivo da preduzeća imaju određeno područje u kome se proizvodnja može odvijati a da to rezultira maksimalnom efikasnošću korištenja proizvodnih inputa U razgovoru sa direktorom jednog preduzeća saznao sam da je jedan od problema sa kojima se preduzeće suočava to što ima previše zaposlenih radnika u proizvodnim prostorijama Rad u pogonu gotovo da nije bio moguć zbog dvostruko većeg broja radnika od optimalnog koji može raditi u prostorijama gdje se nalaze mašine To je značajno usporilo proizvodni proces dešavale su se česte greške na proizvodima a i zbog gužve nisu mogli propisno odlagati gotove proizvode Sve to skupa je dovelo do niske produktivnosti rada i veoma loših međuljudskih odnosa među zaposlenim Zbog toga se u procesu proizvodnje

21

Mikroekonomija 2012

mora voditi računa o uskim grlima u proizvodnji i na vrijeme planirati povećanje fiksnih faktora koji mogu postati kočnica rastu preduzeća U kratkom roku jemoguće povećavati proizvodnju samo dodatnim angažovanjem varijabilnih inputa kao što su radna snaga energija sirovine itd dok je u dugom vremenskom periodu moguće povećavati i fiksne kapacitete Prosječan fizički proizvod (grafik 56) je količnik ukupnog outputa sa angažovanim varijabilnim faktorom proizvodnje Možemo ga izračunati kao tangens ugla(nagib) radijus vektora povučenog iz koordinatnog početka na odabranu tačku ukupnog proizvoda ili preko formule APx = TPx Vi Granični fizički proizvod predstavlja prirast ukupnog proizvoda angažovanjem dodatne jedinice varijabilnog inputa

Grafikon 56

Možemo ga izračunati putem prethodne formule ili tangensom ugla što ga zatvara tangenta sakoordinatnim početkom Što je strmiji nagib tangente granični fizički proizvod je veći Predstavljen je na grafiku 57

Zakon opadajućih prinosaZakon opadajućih prinosa kaže da ukoliko se utrošak jednog faktora sukcesivno povećava u jednakim količinama a utrošci ostalih faktora ostaju isti ldquoiza neke tačkerdquo rezultirajući prirasti proizvoda će se početi smanjivati On važi kada je1 Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se2 Utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan

22

T nminusT nminus1

XnminusX nminus1

= ΔTPΔX

=MP

Mikroekonomija 2012

3 Postoji mogućnost variranja jednog ili više faktora4 ldquoIza neke tačkerdquo odnosno iza uobičajenog utroška

Izokvanta predstavlja pokazatelj za identifikaciju svih mogućih alternativnih kombinacija količina utrošaka datih faktora proizvodnje što su tehnički kadre proizvesti output istog nivoa Ona je predstavljena linijom na grafiku koja opada slijeva udesno Na primjer uz različite kombinacije mašina i zaposlenih možemo proizvesti isti proizvod

Ekonomisti nastoje da utvrde koja od ovih alternativa imaju najmanje troškove implementacije U koordinatnom početku postoji beskonačno izokvanti Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka ona pokazuje veći obim proizvodnje Na grafiku 59 je dat prikaz nekoliko izokvanti u koordinatnom sistemu Izokvante se ne mogu sjeći jer bi u tom slučaju uz istu kombinaciju proizvodnih inputa bilo moguće proizesti različit nivo outputa

Za izokvantu je karakteristična granična stopa supstitucije (grafik 60) Ona pokazuje da ukoliko želimo povećati korištenje određenog proizvodnog inputa uz zadržavanje istog nivoa proizvodnje drugi proizvodni input mora biti smanjen u određenoj mjeri Ona seračuna se preko formule

Minus u formuli pokazuje da ako povećamo potrošnju jednog inputa potrošnju drugog moramo smanjiti Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno Što manje imamo resursa X sve smo manje spremni da gadodatno mijenjamo za resurs Y kojeg imamo sve više Suviše velika zaposlenost jednog faktora pri datoj tehnologiji izaziva više gubitka nego dobitaka

23

party

partx

Y

X

MRS yx=minuspart ypart x

Mikroekonomija 2012

S obzirom da su izokvante kružne linije relevantnopodručje proizvodnje je samo u prvom kvadrantukoordinatnog sistema Tačke u kojima nagibi izokvantiimaju vrijednost nula povežemo jednom linijom idobijemo bdquoLiniju grebena proizvodne površineldquo (područjeOMO na grafiku 61) Izvan ovog područja nije opravdanoproizvoditi jer nastaje rasipanje resursa

Da bi se mogla odrediti optimalna kombinacija faktora proizvodnje koja daje rezultirajući poželjni output potrebno je imati informacije o tome sa kojim novčanim sredstvima preduzeća raspolaže Kada znamo na koje načine možemo proizvesti isti output onda u analizu uvodimo i troškove da vidimo Koja kombinacija faktora najmanje košta Odgovor na to pitanje daje izotroškovni pravac Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje uz jednaki novčani izdatak Jednačina tog pravca glasi px bull qx + py bull qy =TC

Odnosno ako se riješi po qy imamo

Gdje su qx i qy količine koje preduzeće kupuje a px i py cijene po kojima plaća pojedine faktore U koordinatnom sistemu može postojati beskonačno različitih budžetskih pravaca kao što može uslovno rečeno postojati beskonačno različitih budžeta za različite proizvodnje Što je veći iznos budžeta kojeg preduzeće može potrošiti na nabavku faktoraproizvodnje to je izotroškovni pravac više udaljen od koordinatnog početka Odnos između cijena na X i na Y osi predstavlja nagib izotroškovnog pravca Da bi se mogla odrediti ravnotežna pozicija preduzeća u procesu proizvodnje potrebno je uporediti izotroškovni pravac sa izokvantama U tački u kojoj je izotroškovni pravac tangenta na izokvantu preduzeće je u ravnoteži i ima optimalnu kombinaciju

proizvodnje datog nivoa outputaU ravnoteži postoji jednakost

Odnos graničnog fizičkog proizvoda svakog faktora proizvodnje i njegove cijene je jednak Na grafiku64 je pokazano da je u tački E optimalna kombinacija angažmana rada i kapitala uz pomoć kojih seostvaruje proizvodnja od 50 komada proizvoda

Ako se posmatraju ravnoteže u dužem vremenskom periodu dobijemo putanju ekspanzijepreduzeća jer preduzeće stalno nastoji da bude racionalno i da uz najmanje troškova proizvede planirane količine outputa Putanje ekspanzije u dugom roku je prikazana na grafiku 65 i predstavljena je zelenom

24

q y=minusp x

p y

qx+TCpy

MPx

p y

=MP y

p y

Mikroekonomija 2012

Važno je napomenuti kako tehnološke promjene utječu na izokvante preduzeća Tehnološkepromjene su u vidu inovacija novih proizvoda novih izvora energije novih i boljih materijala (nproptička vlakna) prihvatljivijih tehnoloških procesa itd Tehnološke promjene i unapređenja smanjuju potrebe za resursima a istovremeno zadržavaju nivo proizvodnje na istom nivou Na grafiku 66 je dato pomjeranje izokvanti nastalo kao rezultat tehnoloških unapređenja Pri svim obimima korištenja smanjuje se angažovanje potrebnih resursa bez promjene rezultirajućeg nivoa proizvodnje U jednoj ekonomiji je potrebno vrštiti stalna unapređenja kako bi se oskudni resursi štedjeli i što bolje iskoristili za proizvodnju neophodnih proizvoda i usluga

TEORIJA TROŠKOVATroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje Svako preduzeće ima drugačiju strukturu troškova koja se razlikuje zavisno od vrste i veličine preduzeća područja na kome preduzeće posluje organizacije broja zaposlenih itd Kako faktori koji se angažuju u procesu proizvodnje mogu biti fiksni i varijabilni tako i troškovi u preduzeću mogu biti fiksni i varijabilni Razlikujemo troškove u kratkom i dugom vremenskom periodu Ova podjela proizilazi iz činjenice da su u kratkom vremenskom periodu neki inputi u proizvodnji fiksni a neki varijabilni dok su u dugom vremenskom periodu svi inputi u proizvodnji varijabilni Zbog toga su u dugom vremenskom periodu svi troškovi varijabilni Troškovi u dugom vremenskom periodu su planski troškovi i preduzeća nastoje da postignu strukturu troškova onakvu kakvu su planirali na početku razdoblja Troškovi nisu nepromjenjiva kategorija Oni se kontinuirano mijenjaju u zavisnosti od promjene poslovanja preduzeća i u zavisnosti od promjena količine ili cijene inputa Ukupne troškove u preduzeću dobijemo kada zbrojimo

izdatke za fiksne i varijabilne faktore ili

gdje je Xi iznos angažovanih inputa a Pi cijena svakog inputa Podsjetimo se definicije troškova koja kaže da bdquoTroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnjeldquo Troškovi se izražavaju u novčanim jedinicama (KM) Troškove možemo podijeliti na eksplicitne i implicitne U eksplicitne troškove spadaju svi onitroškovi koje možemo računovodstveno evidentirati tj

25

nTC = sum XiPi

i=1

Putanja ekspanzije

u dugom roku

Rad

Kapital

Q=15

Q1=15

0

Mikroekonomija 2012

troškovi plata radnika troškovi plaćene kamate troškovi amortizacija troškovi iznajmljivanja prostorija troškovi repromaterijala itd

Implicitni troškovi se definišu na sljedeći način Implicitni (oportunitetni) troškovi predstavljaju iznos koji bismo mogli ostvariti alternativnom upotrebom angažovanih resursa Na osnovu procjene saznajemo veličinu oportunitetnih troškova Oni su značajni pri donošenju poslovnih odluka jer preko njih utvrđujemo da li smo na najbolji način investirali i utrošili svoje resurse (novac vrijeme znanje itd) Zbog različitih vrsta troškova razlikujemo i različite vrste profita Tako možemo govoriti o poslovnom i ekonomskom profitu Također možemo govoriti i bruto i neto profitu Poslovni profit predstavlja razliku između svih ukupnih prihoda preduzeća i svih računovodstvenih troškova preduzeća Računovodstveni troškovi su samo oni troškovi za koje postoji dokumenat da je određeni iznos sredstava plaćen za nešto To je obično faktura onog ko je robu isporučio drugom preduzeću i koju je to drugo preduzeće obavezno platiti POSLOVNI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash EKSPLICITNI (RAČUNOVODSTVENI) TROŠKOVI Ekonomski profit je šira kategorija od poslovnog profita On se računa kao razlika između svih ukupnih prihoda preduzeća i zbira eksplicitnih (računovodstvenih) i implicitnih troškova Implicitni troškovi se nekada nazivaju i oportunitetni i u stvari pokazuju izgubljenu zaradu koju niste ostvarili zato što ste novac investirali negdje drugo a ne u tu konkretnu djelatnost Pošto smo novac mogli investirati u veoma mnogo projekata i iz njih ostvariti različite prihode onda se postavlja pitanje koji prihod predstavlja oportunitetni trošak Samo najveću od tih potencijalnih zarada koje niste ostvarilinazivamo oportunitetni trošak preduzećaEKONOMSKI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash (EKSPLICITNI + IMPLICITNI) TROŠKOVIPorez u preduzeću se obračunava samo na poslovni profit On se prikazuje u bilansu stanjapreduzeća28 Pored kategorije profita u literaturi nailazimo i na termin ekstraprofita On ima nekoliko sinonima no između njih u suštini ne postoji razlikaEkstraprofit = ekonomski profit = čisti profitEkstraprofit je višak profita koji preduzetniku ostaje nakon podmirivanja svih troškova i zarade prosječnog profita (prosječne dobiti) Prosječan profit je uključen u prosječne ukupne troškove preduzeća Prosječan profit (prosječna dobit normalni profit) je minimalna naknada koja može zadržati preduzetnikov novčani kapital i njegove preduzetničke sposobnosti i napore u datoj aktivnosti U mikroekonomskoj teoriji se razlikuju individualni i društveni troškovi proizvodnje Individualni troškovi proizvodnje su vezani za pojedinačno preduzeće (svi njegovi troškovi) Društveni troškovi proizvodnje predstavljaju sumu svih troškova u nekoj privredi s tim što su u ove troškove uključeni i troškovi koje imaju druga preduzeća zbog našeg poslovanja (troškovi zagađenja troškovi čišćenjatroškovi zaštite itd) Također susreću se termini bdquoEksterna ekonomijaldquo i bdquoEksterna disekonomijaldquo a koji su vezani za kategoriju troškova preduzeća Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova Postoje dva osnovna pristupa teoriji troškova preduzeća Postoje tzv bdquoTradicionalna teorija troškovaldquo i bdquoSavremena teorija troškovaldquo U nastavku ćemo dati prikaz svake od ove dvije vrste troškovaTradicionalna teorija troškovaKratkoročni troškovi

26

Mikroekonomija 2012

Po tradicionalnoj teoriji razlikujemo dugi i kratki rok a sve troškove dijelimo na ukupne fiksne i ukupne varijabilne troškove Oni se označavaju različitim oznakama ali je već usvojeno da se koriste oznake koje predstavljaju skraćenice od početnih engleskih riječi za troškove (akronime) Ukupni prosječni troškovi prosječni varijabilni troškovi i granični troškovi prema ovoj teoriji imaju oblik slova U Ukupni troškovi u kratkom roku se označavaju sa SRTC ili TC Ukupni troškovi dugog vremenskog perioda se označavaju sa LRTC ili LTC Obje varijante su ispravne Ukoliko se radi o prosječnim troškovima dodajemo slovo A tako da imamo SRATC i LRATC (odnosno SATC ili LATC) Ukupni troškovi u kratkom roku jednaki su zbiru ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova tj SRTC = FC + VCFiksni troškovi proizvodnje su onaj dio ukupnih troškova proizvodnje čija veličina ne ovisi o obimu proizvodnje Varijabilni troškovi su oni troškovi koji rastu sa povećanjem nivoa outputa U fiksne troškove spadaju1 troškovi anuiteti i kamate na zajmove preduzeća2 troškovi premije osiguranja3 troškovi amortizcija4 troškovi plate top menadžmenta5 troškovi zemljarina itdU varijabilne troškove spadaju1 troškovi pomoćnog materijala2 troškovi sirovina3 troškovi pogonske energije4 troškovi plata radnika itdVeličina varijabilnih troškova u odnosu na obim proizvodnje može rasti1048707 proporcionalno1048707 degresivno1048707 progresivnoProsječni ukupni troškovi (ATC) su ukupni troškovi proizvodnje obračunati na jedinicu ostvarene proizvodnje

Prosječni ukupni troškovi u preduzeću se dobiju kao zbir prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova tj SRATC = AVC + AFCProsječni fiksni troškovi se dobiju kada se ukupni fiksni troškovi podijele sa obimom proizvodnje Sa povećanjem proizvodnje oni konstantno opadaju

Prosječni varijabilni troškovi dobiju kada se ukupni varijabilni troškovi podijele sa obimom proizvodnje

Granični troškovi predstavljaju povećanje ukupnih troškova kada se proizvodnja poveća za jednu jedinicu Izračunavaju se preko formule

U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova pa se računaju po formuli

27

ATC=TCQ

AFC=TFCQ

AVC=TVCQ

MC=TC1minusTC

Q1minusQ= ΔTC

ΔQ

MC=VC1minusVC

Q1minusQ= ΔVC

ΔQ

Mikroekonomija 2012

Podsjetimo se da varijabilni troškovi imaju tri zone To su zona degresivnih proporcionalih i progresivnih troškova Kako su varijabilni troškovi sastavni dio ukupnih troškova i ukupni troškovi imaju tri zone Preduzeća nastoje proizvoditi onaj obim proizvodnje pri kojem su mu prosječni ukupni troškovi minimalni a ukupni troškovi se nalaze u zoni proporcionalnih troškova Tačka A se naziva bdquoPrag zakona o prinosimaldquoTačka B se naziva bdquoTačka zatvaranjaldquoTačka C se naziva bdquoTačka pokrićaldquoNavedene tri tačke pokazuju sljedećeTačka A pokazuje da se u toj tački minimiziraju granični troškovi U toj tački se iz zone rastućih prinosa prelazi u zonu opadajućih prinosa Zbog toga se ova tačka i naziva prag zakona o prinosimaTačka B pokazuje da su prosječni varijabilni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu niža od iznosa minimalnih prosječnih varijabilnih troškova preduzeće u dužem vremenskom periodu prestaje sa radom Ono ne može pri toj cijeni pokriti sve prosječne fiksne (a samim tim i troškove amortizacije) i dio prosječnih varijabilnih troškova Zbog toga preduzeće neće imati dovoljno sredstava da zamijeni postojeću dotrajalu tehnologiju kada se postojeća amortizira a ne može pokriti ni dio npr troškova plaća ili pogonske energijeTačka C se naziva tačka pokrića i pokazuje obim proizvodnje gdje su prosječni ukupni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu jednaka ovim minimalnim troškovima tada preduzeće ostvaruje samo prosječan profit Ako je cijena veća od minimuma prosječnih ukupnih troškova tada preduzeće ostvaruje ekstraprofit

Dugoročni troškoviU dugom roku su svi faktori proizvodnje varijabilni pa su zbog toga i svi troškovi u dugom roku varijabilni Funkcija dugoročnih troškova zavisi od

nivoa proizvodnje tehnologije cijene faktora

dok funkcija kratkoročnih troškova zavisi i od cijene fiksnih faktora Pretpostavimo da postoji pet različitih veličina preduzeća Tada ćemo imati i pet različitih krivihkratkoročnih prosječnih ukupnih troškova (SATC) predstavljenih na grafiku 71 sa optimalnim kapacitetima postrojenja Q1 Q2 Q3 Q4 i Q5

28

TC

QTC

TVC

TFC

TVC

TFC

Q

TFCQ

AFC ATC AVC MC M

C

ATC

AVC

AFC

Q

0

B

C

A

Mikroekonomija 2012

Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) pokazuje najmanji trošak proizvodnje pri određenom kapacitetu proizvodnje Ova kriva obuhvata-obavija kratkoročne prosječne ukupne troškove sa donje strane kratkoročnih troškova Sa grafika ćete primijetiti da nakon 4 obima proizvodnje minimum prosječnih ukupih troškova je na nešto višem nivou nego što je to bio prethodno Ovo nam pokazuje da se ne može beskonačno mnogo povećavati kapacitet proizvodnje a da to dovede do stalnog snižavanja minimuma prosječnih ukupnih troškova Razlozi prvenstveno leže i brzom povećanju troškova upravljanja velikimpreduzećem Trošak upravljanja po svom iznosu premašuju iznos u kome je smanjen prosječni fiksni trošak nastao zbog povećanja obima proizvodnje Zbog toga u zbiru prosječni ukupni trošak ima nešto veću vrijednost u svom minimumu

Za obim proizvodnje Qopt kažemo da je optimalna veličina postrojenja Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv Ekonomija obima a nakon njega disekonomija obima Ekonomija obima postoji samo do tačke Qopt odnosno troškovi u preduzeću opadaju samo do obima proizvodjne QoptSavremena teorija troškovaKratkoročni troškoviSavremena (moderna) teorija troškovakao i tradicionalna teorija razlikuje kratkoročne i dugoročne troškove Kratkoročni troškovi se također dijele na fiksne i varijabilne Osnovna razlika između ove dvije teorije jeste tzv Rezervni kapacitet Preduzeće ne gradi kapacitet koji je dovoljan za proizvodnju procijenjene količine prodaje nego gradi veći kapacitet zbog sezonskih oscilacija ili pretpostavke da će preduzeće u budućnosti rasti Uspostavljanjem rezervnog kapaciteta preduzeće postaje fleksibilnije i može lakše odgovoriti na povećanu tražnju na tržištu a i sam rast preduzeća je lakši kada postoji uspostavljena infrastruktura preduzeća Fiksni troškovi uključuju iste vrste troškova kao i kod tradicionalne teorije Grafički prosječni fiksni troškovi po savremenoj teoriji se mogu predstaviti na sljedeći način prosječni fiksni troškovi opadaju kako se povećava obim proizvodnje (plava linija na grafiku) Kada se preduzeće približi optimalnomiskorištavanju kapaciteta u upotrebu se pusti i rezervni kapacitet S obzirom da se amortizacija ne obračunava na stalna sredstva koja nisu puštena u rad nakon puštanja u

29

SATC

Q

LTC

Qo

pt

SRATC1 SRAT

C2 SRATC5

SRATC4

SRATC3

SATC

Q0

Q

1

Q

2

Q

3

Q

4

Q

5

Mikroekonomija 2012

upotrebu dolazi do skoka prosječnih fiksnih troškova Nakon daljeg povećanja proizvodnje prosječni fiksni troškovi (predstavljeni crvenom linijom) nastavljaju padati kao i prethodno Prosječni varijabilni troškovi po savremenoj teoriji uključuju također iste troškove kao i u tradicionalnoj teoriji stim što se njihovo kretanje razlikuje Sa grafika je vidljivo da prosječni varijabilni i granični troškovi imaju u rasponu rezervnog kapaciteta ravno dno koja pokazuje da ovi troškovi ostaju konstatni bez obzira na povećanje proizvodnje Stoga povećanje korištenja kapaciteta između nivoa X1 i X2 ne uzrokuje povećanje prosječnih troškova Preduzeća obično koriste kapacitet u rasponu između 23 i 34 uspostavljenog kapaciteta (što je na grafiku 73 bliže tački X2)( fali dva grafikona)Prosječni ukupni trošak se za svaki nivo proizvodnje dobiva sabiranjem prosječnih fiksnihprosječnih varijabilnih troškova i prosječnog profita preduzeća Po savremenoj teoriji kriva SATC konstantno opada do nivoa proizvodnje gdje se rezervni kapacitet iscrpljuje Ovo je predstavljeno na grafiku 74 Iznad tog nivoa proizvodnje prosječni ukupni troškovi počinju rasti Granični troškovi (MC) će sjeći krivu prosječnih troškova u njenom minimumu odnosno iza tačke A na grafiku

Dugoročni troškovibdquoDugoročni troškovi se dijele na troškove proizvodnje i troškove upravljanja Kako obim proizvodnje raste troškovi proizvodnje opadaju ali troškovi upravljanja rastu Međutim smanjenje troškova proizvodnje je obično veće od povećanja troškova upravljanja tako da ukupni troškovi opadaju Po savremenoj teoriji kriva ukupnih dugoročnih troškova ima oblik slova L a ne slova U Kriva se dobija na sljedeći način za svako kratkoročno razdoblje imamo krivu SRATC koja u sebi uključuje troškove proizvodnje administrativne troškovedruge fiksne troškove i normalni profit Krivu LAC dobijamo spajanjem tačaka na krivim SATCEmpirijske funkcije troškova32Funkcije troškova mogu se izraziti u u matematičkom obliku Postoje različiti oblici tih funkcijaTC = aq + cTC = aq2 + cTC = aq2 + bq +cTC = aq3 + bq2 + cq + d

U funkciji TC = aq2 + c parametar a predstavlja direktni trošak po jedinici proizvodnje dok parametar c predstavlja fiksne troškove Ako je direktni trošak proizvodnje 200 KM a fiksni 1000 KM tada je funkcija troškova TC = 200q + 1000 Ukoliko znamo funkciju ukupnih troškova na osnovu nje možemo izračunati i neke druge troškove npr ATC MC AFC itd

30

Q

C

MC

0

SAVC

MC

A

SATC

AFC

23 2

3 23

23

Q Output

C

LAC0

SATC1 SA

TC2 SATC3

SATC4

Mikroekonomija 2012

Iz prethodnog primjera TC = 200q + 1000 ukupne prosječne troškove dobijamo na sljedeći način

qq

q

q

TCATC

0001200

0001200

te funkcija ima oblik q

ATC0001

200

Funkcija graničnih troškova se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova tj

2000001200 qTCMC Što znači da su granični troškovi paralelni sa X-osom na nivou od 200 KM

31

Page 15: Mikroekonomija Moja Skripta

Mikroekonomija 2012

kratko vremensko razdoblje da ribari nemaju vremena ići na pučinu po novi ulov Ako je tražnja tog dana velika cijena će biti viša nego prethodnog dana Kratki rok je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećati obim angažovanja varijabilnih inputa u prvom redu rada Kratki rok u slučaju prethodno navedenog primjera ulova ribe bi bilo ono vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da se može pronaći izaposliti još nekoliko ribara ili da se eventualno iznajmi još nekoliko brodova Da bi povećali output preduzeća u kratkom roku obično prvo traže od svojih zaposlenih da radeprekovremeno a zatim zaposle i još nekoliko novih radnika Isto tako ukoliko preduzeća žele da smanje svoj output prvo smanje radnicima broj radnih sati a zatim pođu i otpuštati neke radnike U kratkom roku preduzeća nemaju vremena da se u potpunosti prilagode uslovima na tržištu nego samo djelimično Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete U dugom roku se preduzeće u potpunosti prilagođava nastalim promjenama na tržištu U slučaju da povećana tražnja za ribom na tržištu potraje duže vrijeme ribari će odlučiti da kupe novi brod i nove mreže te možda da pronađu novi način ulova ribe Oni također mogu i da otvore vlastite ribnjake U slučaju uzgoja narandži dugi rok traje oko 15 godina To je vrijeme potrebno da bi novozasađene plantaže dostigle svoju zrelost i da mogu davati plodove

TEORIJE PONAŠANJA POTROŠAČAKada razmišljamo o tome kako se ponašaju potrošači onda generalno možemo zaključiti da seneki potrošači ponašaju vrlo racionalno a drugi veoma neracionalno Postoje dvije vrste teorija koje pokušavaju dati odgovor na pitanje od čega zavisi vrijednost nekog proizvoda ili usluge To su Teorija radne vrijednosti i Teorija subjektivne vrijednosti Prva tvrdida je vrijednost proizvoda određena količinom rada koji je utrošen za proizvodnju tog proizvoda ili usluge a druga tvrdi da je lična vrijednost za svakog kupca ta koja opredjeljuje vrijednost proizvodaTEORIJA GRANIČNE KORISNOSTIPristalice ove teorije su zastupali ideju da je moguće egzaktno utvrditi koliko korisnosti potrošaču donosi potrošnja svakog dobra Iznos korisnosti su mjerili UTILIMAVrijednost robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca Prema ovoj teoriji potrebno je posebno posmatrati ukupnu korisnost proizvoda i graničnu korisnost proizvodaTU = Ukupna korisnost koju dobiju potrošači potrošnjom određenog broja proizvodaMU = Granična korisnost proizvoda- iznos korisnosti koju dobije potrošač korištenjem zadnje jedinice proizvodaU sklopu ove teorije spominju se i dva Gossenova zakona Prvi Gossenov zakon govori opromjeni korisnosti jednog dobra na različitim stepenima zadovoljenja potreba Što kupci imaju više nekog proizvoda dodatna jedinica proizvoda vrijedi kupcu sve manje Nakonodređenog broja komada proizvoda vrijednost dodatne jedinice proizvoda postaje negativna (tj MU = negativna vrijednost) Drugi Gossenov zakon pokazuje kako se po skali intenzivnosti potreba redom zadovoljavaju razne potrebe Prvo zadovoljavamo urgentne potrebe (kao što su potrebe za hranom ili vodom) a zatim nakon što do određenog nivoa zadovoljimo ovu vrstu egzistencijalnih potreba prelazimo na zadovoljenje ostalih (npr potrebe za određenim kulturnim sadržajima sportom luksuznim proizvodima itd) Na narednim graficima je prikazano kretanje ukupne i granične korisnosti proizvoda Q pri različitom obimu potrošnje tog proizvoda Na grafiku 38 primjećujemo da ukupna korisnost

15

Mikroekonomija 2012

raste po opadajućoj stopi do određenog nivoa (do 5 jedinice proizvoda) a zatim počinje da opada Na drugom grafiku je prikazano kretanje granične korisnosti koja poslije konzumiranja 5 jedninice proizvoda postaje negativna

Ukoliko postoji mnogo više proizvoda koje potrošač može kupiti postavlja se pitanje kako odrediti pojedine količine Jedan od načina jeste da se uporede odnosi granične korisnosti koje dobije potrošač od potrošnje određenog proizvoda sa cijenom tog proizvoda Ukupna korisnost pri datom iznosu potrošenog dohotka je maksimizirana kada je granična korisnost po potrošenoj KM za sveproizvode jednaka odnosno kada je

Gdje je n broj proizvoda a granična korisnost Konvertibilne marke po njenoj cijeni je jednaka 1 Ova teorija će nam pomoći da shvatimo zašto voda koja iako veoma važna za život ima tako nisku prodajnu cijenu dok zlato i dijamanti (iako mnogo manje važni za život čovjeka) imaju tako visoku cijenu Ovakva situacija može biti objašnjena na sljedeći način Dobijanje dodatne jedinice dijamanata ili zlata je veoma skupo (veliki troškovi ispitivanja nalazišta skupi tehnološki procesi itd) S obzirom da se cijena cjelokupnog dobra određuje na osnovu troškova zadnje proizvedene jedinice proizvoda proizilazi da je cijena dijamanata visoka Sa druge strane troškovi dobijanja dodatnog litra vode su niski pa je i cijena vode na tržištu niskaTEORIJA INDIFERENCIJENeka osoba je indiferentna ako se ne može odlučiti koji proizvod više voli od dva ili više ponuđenih Ukoliko više volimo neke proizvode u odnosu na druge tada kažemo da određeni proizvod preferiramo Što je kriva indiferencije dalje od koordinatnog početka korisnost koju

predstavlja je veća i obrnuto Krive indiferencije imaju sljedeće osobine 1 Opadaju slijeva udesno (negativnog su nagiba)2 Konveksne (ispupčene) su prema ishodištu3 Nikad se ne sijekuSa grafika se vidi da ukoliko potrošač želi da poveća potrošnju nekog dobra mora da smanjipotrošnju drugog Ovakva pojava se naziva ldquogranična stopa supstitucijerdquo Prema teoriji postoji beskonačno krivih indiferencije u koordinatnom sistemu a sve zajedno

16

Odjeća

Hrana

Kriva indiferencije

10 2 3 4 5 6

3

2

1

4

5

6

0

Odjeća

TU10

5

1 62 3 4 50 Q

MU5

0 1 2 3 4 Q5

MU1

p1

=MU 2

p2

=MU 3

p3

= =MU n

pn

=MU I=1

Mikroekonomija 2012

predstavljaju mapu krivih indiferencije Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X a da bi zadržao isti nivo korisnostiGranična stopa supstitucije se računa po formuli

Minus ispred razlomka pokazuje da jedno dobro moramo smanjiti da bismo drugo povećali

OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVACU prethodnim izlaganjima u vezi sa teorijom indiferencije nismo ništa govorili o iznosu dohotka kojim raspolaže potrošač kao ni o cijenama pojedinih proizvoda Ukoliko pretpostavimo da je cijena proizvoda ldquoXrdquo -px a cijena proizvoda ldquoYrdquo - py tada za datiiznos dohotka (I) kojim raspolaže potrošač može kupiti određenu kombinaciju dobara Ukoliko samo kupuje proizvod ldquoXrdquo tada može kupiti (Ipx) proizvoda Na sličan način ukoliko potrošač želi kupiti samo proizvod ldquoYrdquo tada može kupiti (I Py) proizvoda ldquoYrdquoKada na grafiku spojimo ove dvije tačke dobijamo tzv Budžetski pravac koji nam pokazuje kombinacije dobara koje može kupiti potrošač s tim da cijeli iznos dohotka potroši Dio površine između budžetskog pravca i koordinatnih osa predstavlja tzv Budžetsko polje Nakon kupovine kombinacije dobara koje su u budžetskom polju potrošaču ostaje jedan dio dohotka nepotrošen dok kombinaciju proizvoda izvan budžetskog pravca kupac ne može kupiti jer nema dovoljno dohotka S obzirom da je Xbullpx+Ybullpy = I odavde se može izračunati oblik funkcije budžetskog pravca u obliku

gdje je koeficijent nagiba funkcije tražnje

Ukoliko dođe do povećanja dohotka potrošača budžetski pravac se paralelnopomjera udesno i obrnuto ndash ukoliko se smanji dohodak potrošača budžetski pravacse pomjera paralelno ulijevo

17

Odjeća

Hrana

0

Odjeća

Hrana

0

A

(IPx)

(IPx)

(IP

y)

(IPy)

X

YMRS yx

Knjiga (IPx) = 10

Cipele(I Py) = 8

Budžetski

pravac

0

Budžetsko polje

minuspx

p y

Y=minuspx

p y

sdotX+ Ip y

Mikroekonomija 2012

Da bismo sada odredili ravnotežu potrošača prikažimo na grafiku i krive indiferencije i krivu budžetskog pravca U tački gdje budžetski pravac tangira neku od krivih indiferencije je ravnoteža potrošača odnosno uz dati dohodak on ne može dobiti viši nivo korisnosti

Teorija indiferencije se može koristiti kod rješavanja određenih ekonomskih problema Jedan od problema sa kojima se susreću ekonomisti jeste kako kupci reaguju na povećanje cijene nekogproizvoda Oni obično smanjuju potrošnju tog proizvoda ili usluge ali se postavlja pitanje zbog čegaEkonomisti su utvrdili da postoje dva osnovna razloga Prvi razlog je što su kupci zbog porasta cijena realno siromašniji ukoliko nije porastao i njihov dohodak On se naziva efekat dohotka Drugi je razlog to što kupci skuplji proizvod zamjenjuju jeftinijim a koji može na sličan ili identičan način zadovoljiti istu potrebu On se naziva efekat supstitucije Prema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke I na y osi U tom slučaju početna tačka

ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B Međutim s obzirom da je kupac sada siromašniji (jer mu se nije istovremeno povećao dohodak da bismo mogli utvrditi koliko kupac stvarno manje zamjenjuje skuplji proizvod jeftinijim) potrebno je da kupcu namirimo iznos sredstava za koji je on postao siromašniji To ćemo učiniti tako što ćemo ga ponovo vratiti na istu krivu indiferencije U2 gdje se nalazila početna ravnoteža Nova tačka ravnoteže će biti tačka C Horizontalna udaljenost između tačaka B i C predstavlja efekat dohotka a horizontalna udaljenost između tačaka A i C predstavlja efekat supstitucijeHicksova metoda ima jedan nedostatak a to je što ona može posmatrati samo dva proizvodaistovremeno Stoga je Slutsky pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara Postupak razdvajanje je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH Razlika je u tome što mi kupcu kompenziramo iznos za koji je on realno siromašniji ali tako da on može ponovo kupiti istu korpu dobara odnosno da se vrati ponovo u tačku A Pošto pravac JK ima veći nagib od pravca IG on siječe udaljeniju krivu indiferencije U3 Taj iznos koji smo kompenzirali kupcu predstavlja efekat dohotka a pomjeranje sa tačke A u tačku C predstavlja efekat supstitucije

TEORIJA PROIZVODNJEU proizvodnji angažujemo veliki broj faktora proizvodnje (najčešće su to rad kapital sirovine energiju zemljište mašine znanje itd) Preko proizvodnje određenih roba i usluga preduzeća ostvaruju svoj osnovni cilj profitabilno poslovanje Nekada pojedina preduzeća stavljaju u prvi plan neke druge ciljeve kao što su maksimiziranje prihoda minimiziranje troškova pa čak i da imaju gdje zaposliti svoju porodicu no ono što mora biti cilj svakog preduzeća jeste ostvarivanje profita Svi ostali ciljevi moraju u hijerarhiji biti niži Stoga je potrebno analizirati elemente proizvodnje te ukazati na njene osnovne karakteristike a koje dovode do maksimiziranja profita preduzeća U toku proizvodnje se koriste određeni fiksni i varijabilni inputi Fiksni inputi su između ostalog mašine zemljište zgrade itd Varijabilni inputi su npr materijal koji se koristi u direktnoj proizvodnji radna snaga električna energije itd Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u

18

E4

5H

ran a

Od

jeć

a

U 4 U 3

U 2U 1

0

Mikroekonomija 2012

proizvodnji i maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji U opštem obliku proizvodna funkcija se može predstaviti kaoq = f(xyz ) gdje su xyz q gt 0 i predstavljaju inpute u procesu proizvodnje Obično tih inputa ima veliki broj i za svaku proizvodnju su drugačiji U analizi proizvodnje razlikujemo tri funkcije prinosa u odnosu na angažovane inpute To su- Funkcija rastućih prinosa- Funkcija konstantnih prinosa- Funkcija opadajućih prinosaKod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputarezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi A ako angažujemo dva faktora proizvodnje (rad i kapital) tada zaključujemo sljedećeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a i ukupna proizvodnje se poveća za 50tada se radi o funkciji konstantnog prinosa s obzirom na obim proizvodnjeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 30tada se radi od funkciji opadajućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje iAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 70tada se radi od funkciji rastućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnjeKod funkcije konstantnih prinosa povećanje angažovanja novih inputa i povećanje rezultirajućeg outputa je ravnomjerno Ovakva situacija pokazuje da već postoji određena zasićenost proizvodnje sa tim inputom U ovakvoj situaciji bi trebalo razmišljati da se poveća fiksni kapacitet preduzeća kako bi se ponovo otvorila mogućnost pojavljivanja rastućih prinosa Matematički se funkcija proizvodnje može predstaviti na sljedeći načinf(ax ay) = anq agt0Ako je n=1 radi se o konstantnim prinosima (linearno homogena funkcija)Ako je nlt1 o opadajućim prinosima iAko je ngt1 o rastućim prinosimaOpći (prošireni) matematički oblik funkcije proizvodnje je Y=f(LKRSvγ)gdje je L-rad K-kapital R-sirovine S-zemlja v-prinosi y-parametar efikasnosti Na nekim grafikima oznake X i Y pokazuju dva različita proizvodna faktora proizvodnje bez obzira o kojim faktorima je stvarno riječ Postojanje opadajućih prinosa je najnepovoljnije za preduzeća Angažovanje novih inputa dovodi do ispodproporcionalnog smanjenja rezultirajućeg outputaKratki i dugi vremenski periodU kratkom vremenskom periodu neki proizvodni faktori su fiksni a neki varijabilni No u dugom vremenskom periodu svi proizvodni faktori su varijabilni Čak je i tehnologija koja je fiksna u kratkom roku u dugom roku varijabilnaUkupni prosječni i granični fizički proizvod

19

Mikroekonomija 2012

MPx MPgt0MP raste

MPgt0MP opada

MPlt0MP opada

MPlt0MP raste

APx APltMPAP raste

AP=MPAP=max

APgtMPAP opada

TPx TP raste ubrzano

TP raste usporeno TP opada ubrzano

TP opada usporeno

Crvena linija na grafiku 50 pokazuje funkciju ukupnog fizičkog proizvoda On raste do određenog nivoa a nakon toga opada do nule Sa grafika vidimo sljedeće kada je granični fizički proizvod jednak nuli tada je ukupni fizički proizvod maksimalan Nakon tačke C ukupni fizički proizvod počinje opadati a granični proizvod postaje negativanZelena linija na grafiku predstavlja prosječan fizički proizvod On također ima područje rasta i područje u kome opada Dok god je granični fizički proizvod veći od prosječnog prosječni ima tendenciju rasta Postavlja se pitanje u kojoj zoni je proizvodnja poželjna i pri kojem obimu poslovanja je proizvodnja optimalna Preduzeća obično proizvode u prve dvije zone iako se može reći da je najčešći slučaj da preduzeća proizvode u II zoni Na neki način optimum proizvodnje bi bio u tački gdje je ukupna proizvodnja maksimalnaProces proizvodnje predstavlja kombinaciju faktora potrebnih da se proizvede jedinica nekog proizvoda Da bismo mogli izvesti određene zaključke o proizvodnom procesu a jednostavnosti radi obično se posmatraju samo dva faktora proizvodnje - rad i kapital Naravno ni drugi faktori proizvodnje nisu ništa manje važni tehnologija i energija na primjer Prepostavimo da neki proizvod možemo proizvesti sljedećim kombinacijama rada i kapitala Ekonomistima je važno da utvrde koji proizvodni proces je najjefitiniji kako bi mogli imati što niže troškove proizvodnje a samim time i što veći iznos profitaProizvodna funkcija se može prikazati u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom prostoru gdje od broja i količine angažovanih faktora ovisi i nivo ukupne proizvodnje Na grafiku 51 je dat prikaz kretanja ukupne proizvodnje (Y) u zavisnosti od količine angažovanog faktora rada (L) Sa grafika se vidi da ukupna proizvodnja ima određeni rast maksimum a nakon određenog nivoa angažovanosti proizvodnog faktora počinje opadati

20

Mikroekonomija 2012

Ukoliko se u procesu proizvodjne angažuju dva proizvodna faktora recimo rad i kapital tada se ukupna proizvodnja može predstaviti u trodimenzionalnom obliku kao što je prikazano na grafiku 52 Sa grafika je vidljivo da je obim proizvodnje predstavljen vertikalno dok su faktori proizvodnje (rad i kapital) predstavljeni u horizontalnoj ravni Navedene kružne linije predstavljaju izokvante koja pokazuju da se uz različitu kombinaciju faktora rada i kapitala može dobiti isti nivo proizvodnje Osjenčena površina na grafiku predstavlja zonu u kojoj je sa ekonomskog stanovišta opravdano proizvoditi Izvan te površine se resursi ne koriste racionalno jer dolazi do njihovog rasipanjaPovećava se količina upotrijebljenog rada i kapitala a to ne rezultira proporcionalnom povećanju proizvodnje U nastavku ćemo detaljnije analizirati ovu površinu U ovom slučaju korištenjem samo jednog proizvodnog faktora ukupna proizvodnje je jednaka nuli Ne možete ništa napraviti samo sa kapitalom da bi se nešto proizvelo pored novca potreban je i rad

Sa prethodnih grafika je vidljivo da preduzeća imaju određeno područje u kome se proizvodnja može odvijati a da to rezultira maksimalnom efikasnošću korištenja proizvodnih inputa U razgovoru sa direktorom jednog preduzeća saznao sam da je jedan od problema sa kojima se preduzeće suočava to što ima previše zaposlenih radnika u proizvodnim prostorijama Rad u pogonu gotovo da nije bio moguć zbog dvostruko većeg broja radnika od optimalnog koji može raditi u prostorijama gdje se nalaze mašine To je značajno usporilo proizvodni proces dešavale su se česte greške na proizvodima a i zbog gužve nisu mogli propisno odlagati gotove proizvode Sve to skupa je dovelo do niske produktivnosti rada i veoma loših međuljudskih odnosa među zaposlenim Zbog toga se u procesu proizvodnje

21

Mikroekonomija 2012

mora voditi računa o uskim grlima u proizvodnji i na vrijeme planirati povećanje fiksnih faktora koji mogu postati kočnica rastu preduzeća U kratkom roku jemoguće povećavati proizvodnju samo dodatnim angažovanjem varijabilnih inputa kao što su radna snaga energija sirovine itd dok je u dugom vremenskom periodu moguće povećavati i fiksne kapacitete Prosječan fizički proizvod (grafik 56) je količnik ukupnog outputa sa angažovanim varijabilnim faktorom proizvodnje Možemo ga izračunati kao tangens ugla(nagib) radijus vektora povučenog iz koordinatnog početka na odabranu tačku ukupnog proizvoda ili preko formule APx = TPx Vi Granični fizički proizvod predstavlja prirast ukupnog proizvoda angažovanjem dodatne jedinice varijabilnog inputa

Grafikon 56

Možemo ga izračunati putem prethodne formule ili tangensom ugla što ga zatvara tangenta sakoordinatnim početkom Što je strmiji nagib tangente granični fizički proizvod je veći Predstavljen je na grafiku 57

Zakon opadajućih prinosaZakon opadajućih prinosa kaže da ukoliko se utrošak jednog faktora sukcesivno povećava u jednakim količinama a utrošci ostalih faktora ostaju isti ldquoiza neke tačkerdquo rezultirajući prirasti proizvoda će se početi smanjivati On važi kada je1 Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se2 Utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan

22

T nminusT nminus1

XnminusX nminus1

= ΔTPΔX

=MP

Mikroekonomija 2012

3 Postoji mogućnost variranja jednog ili više faktora4 ldquoIza neke tačkerdquo odnosno iza uobičajenog utroška

Izokvanta predstavlja pokazatelj za identifikaciju svih mogućih alternativnih kombinacija količina utrošaka datih faktora proizvodnje što su tehnički kadre proizvesti output istog nivoa Ona je predstavljena linijom na grafiku koja opada slijeva udesno Na primjer uz različite kombinacije mašina i zaposlenih možemo proizvesti isti proizvod

Ekonomisti nastoje da utvrde koja od ovih alternativa imaju najmanje troškove implementacije U koordinatnom početku postoji beskonačno izokvanti Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka ona pokazuje veći obim proizvodnje Na grafiku 59 je dat prikaz nekoliko izokvanti u koordinatnom sistemu Izokvante se ne mogu sjeći jer bi u tom slučaju uz istu kombinaciju proizvodnih inputa bilo moguće proizesti različit nivo outputa

Za izokvantu je karakteristična granična stopa supstitucije (grafik 60) Ona pokazuje da ukoliko želimo povećati korištenje određenog proizvodnog inputa uz zadržavanje istog nivoa proizvodnje drugi proizvodni input mora biti smanjen u određenoj mjeri Ona seračuna se preko formule

Minus u formuli pokazuje da ako povećamo potrošnju jednog inputa potrošnju drugog moramo smanjiti Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno Što manje imamo resursa X sve smo manje spremni da gadodatno mijenjamo za resurs Y kojeg imamo sve više Suviše velika zaposlenost jednog faktora pri datoj tehnologiji izaziva više gubitka nego dobitaka

23

party

partx

Y

X

MRS yx=minuspart ypart x

Mikroekonomija 2012

S obzirom da su izokvante kružne linije relevantnopodručje proizvodnje je samo u prvom kvadrantukoordinatnog sistema Tačke u kojima nagibi izokvantiimaju vrijednost nula povežemo jednom linijom idobijemo bdquoLiniju grebena proizvodne površineldquo (područjeOMO na grafiku 61) Izvan ovog područja nije opravdanoproizvoditi jer nastaje rasipanje resursa

Da bi se mogla odrediti optimalna kombinacija faktora proizvodnje koja daje rezultirajući poželjni output potrebno je imati informacije o tome sa kojim novčanim sredstvima preduzeća raspolaže Kada znamo na koje načine možemo proizvesti isti output onda u analizu uvodimo i troškove da vidimo Koja kombinacija faktora najmanje košta Odgovor na to pitanje daje izotroškovni pravac Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje uz jednaki novčani izdatak Jednačina tog pravca glasi px bull qx + py bull qy =TC

Odnosno ako se riješi po qy imamo

Gdje su qx i qy količine koje preduzeće kupuje a px i py cijene po kojima plaća pojedine faktore U koordinatnom sistemu može postojati beskonačno različitih budžetskih pravaca kao što može uslovno rečeno postojati beskonačno različitih budžeta za različite proizvodnje Što je veći iznos budžeta kojeg preduzeće može potrošiti na nabavku faktoraproizvodnje to je izotroškovni pravac više udaljen od koordinatnog početka Odnos između cijena na X i na Y osi predstavlja nagib izotroškovnog pravca Da bi se mogla odrediti ravnotežna pozicija preduzeća u procesu proizvodnje potrebno je uporediti izotroškovni pravac sa izokvantama U tački u kojoj je izotroškovni pravac tangenta na izokvantu preduzeće je u ravnoteži i ima optimalnu kombinaciju

proizvodnje datog nivoa outputaU ravnoteži postoji jednakost

Odnos graničnog fizičkog proizvoda svakog faktora proizvodnje i njegove cijene je jednak Na grafiku64 je pokazano da je u tački E optimalna kombinacija angažmana rada i kapitala uz pomoć kojih seostvaruje proizvodnja od 50 komada proizvoda

Ako se posmatraju ravnoteže u dužem vremenskom periodu dobijemo putanju ekspanzijepreduzeća jer preduzeće stalno nastoji da bude racionalno i da uz najmanje troškova proizvede planirane količine outputa Putanje ekspanzije u dugom roku je prikazana na grafiku 65 i predstavljena je zelenom

24

q y=minusp x

p y

qx+TCpy

MPx

p y

=MP y

p y

Mikroekonomija 2012

Važno je napomenuti kako tehnološke promjene utječu na izokvante preduzeća Tehnološkepromjene su u vidu inovacija novih proizvoda novih izvora energije novih i boljih materijala (nproptička vlakna) prihvatljivijih tehnoloških procesa itd Tehnološke promjene i unapređenja smanjuju potrebe za resursima a istovremeno zadržavaju nivo proizvodnje na istom nivou Na grafiku 66 je dato pomjeranje izokvanti nastalo kao rezultat tehnoloških unapređenja Pri svim obimima korištenja smanjuje se angažovanje potrebnih resursa bez promjene rezultirajućeg nivoa proizvodnje U jednoj ekonomiji je potrebno vrštiti stalna unapređenja kako bi se oskudni resursi štedjeli i što bolje iskoristili za proizvodnju neophodnih proizvoda i usluga

TEORIJA TROŠKOVATroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje Svako preduzeće ima drugačiju strukturu troškova koja se razlikuje zavisno od vrste i veličine preduzeća područja na kome preduzeće posluje organizacije broja zaposlenih itd Kako faktori koji se angažuju u procesu proizvodnje mogu biti fiksni i varijabilni tako i troškovi u preduzeću mogu biti fiksni i varijabilni Razlikujemo troškove u kratkom i dugom vremenskom periodu Ova podjela proizilazi iz činjenice da su u kratkom vremenskom periodu neki inputi u proizvodnji fiksni a neki varijabilni dok su u dugom vremenskom periodu svi inputi u proizvodnji varijabilni Zbog toga su u dugom vremenskom periodu svi troškovi varijabilni Troškovi u dugom vremenskom periodu su planski troškovi i preduzeća nastoje da postignu strukturu troškova onakvu kakvu su planirali na početku razdoblja Troškovi nisu nepromjenjiva kategorija Oni se kontinuirano mijenjaju u zavisnosti od promjene poslovanja preduzeća i u zavisnosti od promjena količine ili cijene inputa Ukupne troškove u preduzeću dobijemo kada zbrojimo

izdatke za fiksne i varijabilne faktore ili

gdje je Xi iznos angažovanih inputa a Pi cijena svakog inputa Podsjetimo se definicije troškova koja kaže da bdquoTroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnjeldquo Troškovi se izražavaju u novčanim jedinicama (KM) Troškove možemo podijeliti na eksplicitne i implicitne U eksplicitne troškove spadaju svi onitroškovi koje možemo računovodstveno evidentirati tj

25

nTC = sum XiPi

i=1

Putanja ekspanzije

u dugom roku

Rad

Kapital

Q=15

Q1=15

0

Mikroekonomija 2012

troškovi plata radnika troškovi plaćene kamate troškovi amortizacija troškovi iznajmljivanja prostorija troškovi repromaterijala itd

Implicitni troškovi se definišu na sljedeći način Implicitni (oportunitetni) troškovi predstavljaju iznos koji bismo mogli ostvariti alternativnom upotrebom angažovanih resursa Na osnovu procjene saznajemo veličinu oportunitetnih troškova Oni su značajni pri donošenju poslovnih odluka jer preko njih utvrđujemo da li smo na najbolji način investirali i utrošili svoje resurse (novac vrijeme znanje itd) Zbog različitih vrsta troškova razlikujemo i različite vrste profita Tako možemo govoriti o poslovnom i ekonomskom profitu Također možemo govoriti i bruto i neto profitu Poslovni profit predstavlja razliku između svih ukupnih prihoda preduzeća i svih računovodstvenih troškova preduzeća Računovodstveni troškovi su samo oni troškovi za koje postoji dokumenat da je određeni iznos sredstava plaćen za nešto To je obično faktura onog ko je robu isporučio drugom preduzeću i koju je to drugo preduzeće obavezno platiti POSLOVNI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash EKSPLICITNI (RAČUNOVODSTVENI) TROŠKOVI Ekonomski profit je šira kategorija od poslovnog profita On se računa kao razlika između svih ukupnih prihoda preduzeća i zbira eksplicitnih (računovodstvenih) i implicitnih troškova Implicitni troškovi se nekada nazivaju i oportunitetni i u stvari pokazuju izgubljenu zaradu koju niste ostvarili zato što ste novac investirali negdje drugo a ne u tu konkretnu djelatnost Pošto smo novac mogli investirati u veoma mnogo projekata i iz njih ostvariti različite prihode onda se postavlja pitanje koji prihod predstavlja oportunitetni trošak Samo najveću od tih potencijalnih zarada koje niste ostvarilinazivamo oportunitetni trošak preduzećaEKONOMSKI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash (EKSPLICITNI + IMPLICITNI) TROŠKOVIPorez u preduzeću se obračunava samo na poslovni profit On se prikazuje u bilansu stanjapreduzeća28 Pored kategorije profita u literaturi nailazimo i na termin ekstraprofita On ima nekoliko sinonima no između njih u suštini ne postoji razlikaEkstraprofit = ekonomski profit = čisti profitEkstraprofit je višak profita koji preduzetniku ostaje nakon podmirivanja svih troškova i zarade prosječnog profita (prosječne dobiti) Prosječan profit je uključen u prosječne ukupne troškove preduzeća Prosječan profit (prosječna dobit normalni profit) je minimalna naknada koja može zadržati preduzetnikov novčani kapital i njegove preduzetničke sposobnosti i napore u datoj aktivnosti U mikroekonomskoj teoriji se razlikuju individualni i društveni troškovi proizvodnje Individualni troškovi proizvodnje su vezani za pojedinačno preduzeće (svi njegovi troškovi) Društveni troškovi proizvodnje predstavljaju sumu svih troškova u nekoj privredi s tim što su u ove troškove uključeni i troškovi koje imaju druga preduzeća zbog našeg poslovanja (troškovi zagađenja troškovi čišćenjatroškovi zaštite itd) Također susreću se termini bdquoEksterna ekonomijaldquo i bdquoEksterna disekonomijaldquo a koji su vezani za kategoriju troškova preduzeća Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova Postoje dva osnovna pristupa teoriji troškova preduzeća Postoje tzv bdquoTradicionalna teorija troškovaldquo i bdquoSavremena teorija troškovaldquo U nastavku ćemo dati prikaz svake od ove dvije vrste troškovaTradicionalna teorija troškovaKratkoročni troškovi

26

Mikroekonomija 2012

Po tradicionalnoj teoriji razlikujemo dugi i kratki rok a sve troškove dijelimo na ukupne fiksne i ukupne varijabilne troškove Oni se označavaju različitim oznakama ali je već usvojeno da se koriste oznake koje predstavljaju skraćenice od početnih engleskih riječi za troškove (akronime) Ukupni prosječni troškovi prosječni varijabilni troškovi i granični troškovi prema ovoj teoriji imaju oblik slova U Ukupni troškovi u kratkom roku se označavaju sa SRTC ili TC Ukupni troškovi dugog vremenskog perioda se označavaju sa LRTC ili LTC Obje varijante su ispravne Ukoliko se radi o prosječnim troškovima dodajemo slovo A tako da imamo SRATC i LRATC (odnosno SATC ili LATC) Ukupni troškovi u kratkom roku jednaki su zbiru ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova tj SRTC = FC + VCFiksni troškovi proizvodnje su onaj dio ukupnih troškova proizvodnje čija veličina ne ovisi o obimu proizvodnje Varijabilni troškovi su oni troškovi koji rastu sa povećanjem nivoa outputa U fiksne troškove spadaju1 troškovi anuiteti i kamate na zajmove preduzeća2 troškovi premije osiguranja3 troškovi amortizcija4 troškovi plate top menadžmenta5 troškovi zemljarina itdU varijabilne troškove spadaju1 troškovi pomoćnog materijala2 troškovi sirovina3 troškovi pogonske energije4 troškovi plata radnika itdVeličina varijabilnih troškova u odnosu na obim proizvodnje može rasti1048707 proporcionalno1048707 degresivno1048707 progresivnoProsječni ukupni troškovi (ATC) su ukupni troškovi proizvodnje obračunati na jedinicu ostvarene proizvodnje

Prosječni ukupni troškovi u preduzeću se dobiju kao zbir prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova tj SRATC = AVC + AFCProsječni fiksni troškovi se dobiju kada se ukupni fiksni troškovi podijele sa obimom proizvodnje Sa povećanjem proizvodnje oni konstantno opadaju

Prosječni varijabilni troškovi dobiju kada se ukupni varijabilni troškovi podijele sa obimom proizvodnje

Granični troškovi predstavljaju povećanje ukupnih troškova kada se proizvodnja poveća za jednu jedinicu Izračunavaju se preko formule

U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova pa se računaju po formuli

27

ATC=TCQ

AFC=TFCQ

AVC=TVCQ

MC=TC1minusTC

Q1minusQ= ΔTC

ΔQ

MC=VC1minusVC

Q1minusQ= ΔVC

ΔQ

Mikroekonomija 2012

Podsjetimo se da varijabilni troškovi imaju tri zone To su zona degresivnih proporcionalih i progresivnih troškova Kako su varijabilni troškovi sastavni dio ukupnih troškova i ukupni troškovi imaju tri zone Preduzeća nastoje proizvoditi onaj obim proizvodnje pri kojem su mu prosječni ukupni troškovi minimalni a ukupni troškovi se nalaze u zoni proporcionalnih troškova Tačka A se naziva bdquoPrag zakona o prinosimaldquoTačka B se naziva bdquoTačka zatvaranjaldquoTačka C se naziva bdquoTačka pokrićaldquoNavedene tri tačke pokazuju sljedećeTačka A pokazuje da se u toj tački minimiziraju granični troškovi U toj tački se iz zone rastućih prinosa prelazi u zonu opadajućih prinosa Zbog toga se ova tačka i naziva prag zakona o prinosimaTačka B pokazuje da su prosječni varijabilni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu niža od iznosa minimalnih prosječnih varijabilnih troškova preduzeće u dužem vremenskom periodu prestaje sa radom Ono ne može pri toj cijeni pokriti sve prosječne fiksne (a samim tim i troškove amortizacije) i dio prosječnih varijabilnih troškova Zbog toga preduzeće neće imati dovoljno sredstava da zamijeni postojeću dotrajalu tehnologiju kada se postojeća amortizira a ne može pokriti ni dio npr troškova plaća ili pogonske energijeTačka C se naziva tačka pokrića i pokazuje obim proizvodnje gdje su prosječni ukupni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu jednaka ovim minimalnim troškovima tada preduzeće ostvaruje samo prosječan profit Ako je cijena veća od minimuma prosječnih ukupnih troškova tada preduzeće ostvaruje ekstraprofit

Dugoročni troškoviU dugom roku su svi faktori proizvodnje varijabilni pa su zbog toga i svi troškovi u dugom roku varijabilni Funkcija dugoročnih troškova zavisi od

nivoa proizvodnje tehnologije cijene faktora

dok funkcija kratkoročnih troškova zavisi i od cijene fiksnih faktora Pretpostavimo da postoji pet različitih veličina preduzeća Tada ćemo imati i pet različitih krivihkratkoročnih prosječnih ukupnih troškova (SATC) predstavljenih na grafiku 71 sa optimalnim kapacitetima postrojenja Q1 Q2 Q3 Q4 i Q5

28

TC

QTC

TVC

TFC

TVC

TFC

Q

TFCQ

AFC ATC AVC MC M

C

ATC

AVC

AFC

Q

0

B

C

A

Mikroekonomija 2012

Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) pokazuje najmanji trošak proizvodnje pri određenom kapacitetu proizvodnje Ova kriva obuhvata-obavija kratkoročne prosječne ukupne troškove sa donje strane kratkoročnih troškova Sa grafika ćete primijetiti da nakon 4 obima proizvodnje minimum prosječnih ukupih troškova je na nešto višem nivou nego što je to bio prethodno Ovo nam pokazuje da se ne može beskonačno mnogo povećavati kapacitet proizvodnje a da to dovede do stalnog snižavanja minimuma prosječnih ukupnih troškova Razlozi prvenstveno leže i brzom povećanju troškova upravljanja velikimpreduzećem Trošak upravljanja po svom iznosu premašuju iznos u kome je smanjen prosječni fiksni trošak nastao zbog povećanja obima proizvodnje Zbog toga u zbiru prosječni ukupni trošak ima nešto veću vrijednost u svom minimumu

Za obim proizvodnje Qopt kažemo da je optimalna veličina postrojenja Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv Ekonomija obima a nakon njega disekonomija obima Ekonomija obima postoji samo do tačke Qopt odnosno troškovi u preduzeću opadaju samo do obima proizvodjne QoptSavremena teorija troškovaKratkoročni troškoviSavremena (moderna) teorija troškovakao i tradicionalna teorija razlikuje kratkoročne i dugoročne troškove Kratkoročni troškovi se također dijele na fiksne i varijabilne Osnovna razlika između ove dvije teorije jeste tzv Rezervni kapacitet Preduzeće ne gradi kapacitet koji je dovoljan za proizvodnju procijenjene količine prodaje nego gradi veći kapacitet zbog sezonskih oscilacija ili pretpostavke da će preduzeće u budućnosti rasti Uspostavljanjem rezervnog kapaciteta preduzeće postaje fleksibilnije i može lakše odgovoriti na povećanu tražnju na tržištu a i sam rast preduzeća je lakši kada postoji uspostavljena infrastruktura preduzeća Fiksni troškovi uključuju iste vrste troškova kao i kod tradicionalne teorije Grafički prosječni fiksni troškovi po savremenoj teoriji se mogu predstaviti na sljedeći način prosječni fiksni troškovi opadaju kako se povećava obim proizvodnje (plava linija na grafiku) Kada se preduzeće približi optimalnomiskorištavanju kapaciteta u upotrebu se pusti i rezervni kapacitet S obzirom da se amortizacija ne obračunava na stalna sredstva koja nisu puštena u rad nakon puštanja u

29

SATC

Q

LTC

Qo

pt

SRATC1 SRAT

C2 SRATC5

SRATC4

SRATC3

SATC

Q0

Q

1

Q

2

Q

3

Q

4

Q

5

Mikroekonomija 2012

upotrebu dolazi do skoka prosječnih fiksnih troškova Nakon daljeg povećanja proizvodnje prosječni fiksni troškovi (predstavljeni crvenom linijom) nastavljaju padati kao i prethodno Prosječni varijabilni troškovi po savremenoj teoriji uključuju također iste troškove kao i u tradicionalnoj teoriji stim što se njihovo kretanje razlikuje Sa grafika je vidljivo da prosječni varijabilni i granični troškovi imaju u rasponu rezervnog kapaciteta ravno dno koja pokazuje da ovi troškovi ostaju konstatni bez obzira na povećanje proizvodnje Stoga povećanje korištenja kapaciteta između nivoa X1 i X2 ne uzrokuje povećanje prosječnih troškova Preduzeća obično koriste kapacitet u rasponu između 23 i 34 uspostavljenog kapaciteta (što je na grafiku 73 bliže tački X2)( fali dva grafikona)Prosječni ukupni trošak se za svaki nivo proizvodnje dobiva sabiranjem prosječnih fiksnihprosječnih varijabilnih troškova i prosječnog profita preduzeća Po savremenoj teoriji kriva SATC konstantno opada do nivoa proizvodnje gdje se rezervni kapacitet iscrpljuje Ovo je predstavljeno na grafiku 74 Iznad tog nivoa proizvodnje prosječni ukupni troškovi počinju rasti Granični troškovi (MC) će sjeći krivu prosječnih troškova u njenom minimumu odnosno iza tačke A na grafiku

Dugoročni troškovibdquoDugoročni troškovi se dijele na troškove proizvodnje i troškove upravljanja Kako obim proizvodnje raste troškovi proizvodnje opadaju ali troškovi upravljanja rastu Međutim smanjenje troškova proizvodnje je obično veće od povećanja troškova upravljanja tako da ukupni troškovi opadaju Po savremenoj teoriji kriva ukupnih dugoročnih troškova ima oblik slova L a ne slova U Kriva se dobija na sljedeći način za svako kratkoročno razdoblje imamo krivu SRATC koja u sebi uključuje troškove proizvodnje administrativne troškovedruge fiksne troškove i normalni profit Krivu LAC dobijamo spajanjem tačaka na krivim SATCEmpirijske funkcije troškova32Funkcije troškova mogu se izraziti u u matematičkom obliku Postoje različiti oblici tih funkcijaTC = aq + cTC = aq2 + cTC = aq2 + bq +cTC = aq3 + bq2 + cq + d

U funkciji TC = aq2 + c parametar a predstavlja direktni trošak po jedinici proizvodnje dok parametar c predstavlja fiksne troškove Ako je direktni trošak proizvodnje 200 KM a fiksni 1000 KM tada je funkcija troškova TC = 200q + 1000 Ukoliko znamo funkciju ukupnih troškova na osnovu nje možemo izračunati i neke druge troškove npr ATC MC AFC itd

30

Q

C

MC

0

SAVC

MC

A

SATC

AFC

23 2

3 23

23

Q Output

C

LAC0

SATC1 SA

TC2 SATC3

SATC4

Mikroekonomija 2012

Iz prethodnog primjera TC = 200q + 1000 ukupne prosječne troškove dobijamo na sljedeći način

qq

q

q

TCATC

0001200

0001200

te funkcija ima oblik q

ATC0001

200

Funkcija graničnih troškova se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova tj

2000001200 qTCMC Što znači da su granični troškovi paralelni sa X-osom na nivou od 200 KM

31

Page 16: Mikroekonomija Moja Skripta

Mikroekonomija 2012

raste po opadajućoj stopi do određenog nivoa (do 5 jedinice proizvoda) a zatim počinje da opada Na drugom grafiku je prikazano kretanje granične korisnosti koja poslije konzumiranja 5 jedninice proizvoda postaje negativna

Ukoliko postoji mnogo više proizvoda koje potrošač može kupiti postavlja se pitanje kako odrediti pojedine količine Jedan od načina jeste da se uporede odnosi granične korisnosti koje dobije potrošač od potrošnje određenog proizvoda sa cijenom tog proizvoda Ukupna korisnost pri datom iznosu potrošenog dohotka je maksimizirana kada je granična korisnost po potrošenoj KM za sveproizvode jednaka odnosno kada je

Gdje je n broj proizvoda a granična korisnost Konvertibilne marke po njenoj cijeni je jednaka 1 Ova teorija će nam pomoći da shvatimo zašto voda koja iako veoma važna za život ima tako nisku prodajnu cijenu dok zlato i dijamanti (iako mnogo manje važni za život čovjeka) imaju tako visoku cijenu Ovakva situacija može biti objašnjena na sljedeći način Dobijanje dodatne jedinice dijamanata ili zlata je veoma skupo (veliki troškovi ispitivanja nalazišta skupi tehnološki procesi itd) S obzirom da se cijena cjelokupnog dobra određuje na osnovu troškova zadnje proizvedene jedinice proizvoda proizilazi da je cijena dijamanata visoka Sa druge strane troškovi dobijanja dodatnog litra vode su niski pa je i cijena vode na tržištu niskaTEORIJA INDIFERENCIJENeka osoba je indiferentna ako se ne može odlučiti koji proizvod više voli od dva ili više ponuđenih Ukoliko više volimo neke proizvode u odnosu na druge tada kažemo da određeni proizvod preferiramo Što je kriva indiferencije dalje od koordinatnog početka korisnost koju

predstavlja je veća i obrnuto Krive indiferencije imaju sljedeće osobine 1 Opadaju slijeva udesno (negativnog su nagiba)2 Konveksne (ispupčene) su prema ishodištu3 Nikad se ne sijekuSa grafika se vidi da ukoliko potrošač želi da poveća potrošnju nekog dobra mora da smanjipotrošnju drugog Ovakva pojava se naziva ldquogranična stopa supstitucijerdquo Prema teoriji postoji beskonačno krivih indiferencije u koordinatnom sistemu a sve zajedno

16

Odjeća

Hrana

Kriva indiferencije

10 2 3 4 5 6

3

2

1

4

5

6

0

Odjeća

TU10

5

1 62 3 4 50 Q

MU5

0 1 2 3 4 Q5

MU1

p1

=MU 2

p2

=MU 3

p3

= =MU n

pn

=MU I=1

Mikroekonomija 2012

predstavljaju mapu krivih indiferencije Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X a da bi zadržao isti nivo korisnostiGranična stopa supstitucije se računa po formuli

Minus ispred razlomka pokazuje da jedno dobro moramo smanjiti da bismo drugo povećali

OGRANIČAVAJUĆI BUDŽETSKI PRAVACU prethodnim izlaganjima u vezi sa teorijom indiferencije nismo ništa govorili o iznosu dohotka kojim raspolaže potrošač kao ni o cijenama pojedinih proizvoda Ukoliko pretpostavimo da je cijena proizvoda ldquoXrdquo -px a cijena proizvoda ldquoYrdquo - py tada za datiiznos dohotka (I) kojim raspolaže potrošač može kupiti određenu kombinaciju dobara Ukoliko samo kupuje proizvod ldquoXrdquo tada može kupiti (Ipx) proizvoda Na sličan način ukoliko potrošač želi kupiti samo proizvod ldquoYrdquo tada može kupiti (I Py) proizvoda ldquoYrdquoKada na grafiku spojimo ove dvije tačke dobijamo tzv Budžetski pravac koji nam pokazuje kombinacije dobara koje može kupiti potrošač s tim da cijeli iznos dohotka potroši Dio površine između budžetskog pravca i koordinatnih osa predstavlja tzv Budžetsko polje Nakon kupovine kombinacije dobara koje su u budžetskom polju potrošaču ostaje jedan dio dohotka nepotrošen dok kombinaciju proizvoda izvan budžetskog pravca kupac ne može kupiti jer nema dovoljno dohotka S obzirom da je Xbullpx+Ybullpy = I odavde se može izračunati oblik funkcije budžetskog pravca u obliku

gdje je koeficijent nagiba funkcije tražnje

Ukoliko dođe do povećanja dohotka potrošača budžetski pravac se paralelnopomjera udesno i obrnuto ndash ukoliko se smanji dohodak potrošača budžetski pravacse pomjera paralelno ulijevo

17

Odjeća

Hrana

0

Odjeća

Hrana

0

A

(IPx)

(IPx)

(IP

y)

(IPy)

X

YMRS yx

Knjiga (IPx) = 10

Cipele(I Py) = 8

Budžetski

pravac

0

Budžetsko polje

minuspx

p y

Y=minuspx

p y

sdotX+ Ip y

Mikroekonomija 2012

Da bismo sada odredili ravnotežu potrošača prikažimo na grafiku i krive indiferencije i krivu budžetskog pravca U tački gdje budžetski pravac tangira neku od krivih indiferencije je ravnoteža potrošača odnosno uz dati dohodak on ne može dobiti viši nivo korisnosti

Teorija indiferencije se može koristiti kod rješavanja određenih ekonomskih problema Jedan od problema sa kojima se susreću ekonomisti jeste kako kupci reaguju na povećanje cijene nekogproizvoda Oni obično smanjuju potrošnju tog proizvoda ili usluge ali se postavlja pitanje zbog čegaEkonomisti su utvrdili da postoje dva osnovna razloga Prvi razlog je što su kupci zbog porasta cijena realno siromašniji ukoliko nije porastao i njihov dohodak On se naziva efekat dohotka Drugi je razlog to što kupci skuplji proizvod zamjenjuju jeftinijim a koji može na sličan ili identičan način zadovoljiti istu potrebu On se naziva efekat supstitucije Prema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke I na y osi U tom slučaju početna tačka

ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B Međutim s obzirom da je kupac sada siromašniji (jer mu se nije istovremeno povećao dohodak da bismo mogli utvrditi koliko kupac stvarno manje zamjenjuje skuplji proizvod jeftinijim) potrebno je da kupcu namirimo iznos sredstava za koji je on postao siromašniji To ćemo učiniti tako što ćemo ga ponovo vratiti na istu krivu indiferencije U2 gdje se nalazila početna ravnoteža Nova tačka ravnoteže će biti tačka C Horizontalna udaljenost između tačaka B i C predstavlja efekat dohotka a horizontalna udaljenost između tačaka A i C predstavlja efekat supstitucijeHicksova metoda ima jedan nedostatak a to je što ona može posmatrati samo dva proizvodaistovremeno Stoga je Slutsky pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara Postupak razdvajanje je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH Razlika je u tome što mi kupcu kompenziramo iznos za koji je on realno siromašniji ali tako da on može ponovo kupiti istu korpu dobara odnosno da se vrati ponovo u tačku A Pošto pravac JK ima veći nagib od pravca IG on siječe udaljeniju krivu indiferencije U3 Taj iznos koji smo kompenzirali kupcu predstavlja efekat dohotka a pomjeranje sa tačke A u tačku C predstavlja efekat supstitucije

TEORIJA PROIZVODNJEU proizvodnji angažujemo veliki broj faktora proizvodnje (najčešće su to rad kapital sirovine energiju zemljište mašine znanje itd) Preko proizvodnje određenih roba i usluga preduzeća ostvaruju svoj osnovni cilj profitabilno poslovanje Nekada pojedina preduzeća stavljaju u prvi plan neke druge ciljeve kao što su maksimiziranje prihoda minimiziranje troškova pa čak i da imaju gdje zaposliti svoju porodicu no ono što mora biti cilj svakog preduzeća jeste ostvarivanje profita Svi ostali ciljevi moraju u hijerarhiji biti niži Stoga je potrebno analizirati elemente proizvodnje te ukazati na njene osnovne karakteristike a koje dovode do maksimiziranja profita preduzeća U toku proizvodnje se koriste određeni fiksni i varijabilni inputi Fiksni inputi su između ostalog mašine zemljište zgrade itd Varijabilni inputi su npr materijal koji se koristi u direktnoj proizvodnji radna snaga električna energije itd Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u

18

E4

5H

ran a

Od

jeć

a

U 4 U 3

U 2U 1

0

Mikroekonomija 2012

proizvodnji i maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji U opštem obliku proizvodna funkcija se može predstaviti kaoq = f(xyz ) gdje su xyz q gt 0 i predstavljaju inpute u procesu proizvodnje Obično tih inputa ima veliki broj i za svaku proizvodnju su drugačiji U analizi proizvodnje razlikujemo tri funkcije prinosa u odnosu na angažovane inpute To su- Funkcija rastućih prinosa- Funkcija konstantnih prinosa- Funkcija opadajućih prinosaKod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputarezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi A ako angažujemo dva faktora proizvodnje (rad i kapital) tada zaključujemo sljedećeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a i ukupna proizvodnje se poveća za 50tada se radi o funkciji konstantnog prinosa s obzirom na obim proizvodnjeAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 30tada se radi od funkciji opadajućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnje iAko proporcionalno povećamo oba faktora (npr za 50) a ukupna proizvodnje se poveća za 70tada se radi od funkciji rastućeg prinosa s obzirom na obim proizvodnjeKod funkcije konstantnih prinosa povećanje angažovanja novih inputa i povećanje rezultirajućeg outputa je ravnomjerno Ovakva situacija pokazuje da već postoji određena zasićenost proizvodnje sa tim inputom U ovakvoj situaciji bi trebalo razmišljati da se poveća fiksni kapacitet preduzeća kako bi se ponovo otvorila mogućnost pojavljivanja rastućih prinosa Matematički se funkcija proizvodnje može predstaviti na sljedeći načinf(ax ay) = anq agt0Ako je n=1 radi se o konstantnim prinosima (linearno homogena funkcija)Ako je nlt1 o opadajućim prinosima iAko je ngt1 o rastućim prinosimaOpći (prošireni) matematički oblik funkcije proizvodnje je Y=f(LKRSvγ)gdje je L-rad K-kapital R-sirovine S-zemlja v-prinosi y-parametar efikasnosti Na nekim grafikima oznake X i Y pokazuju dva različita proizvodna faktora proizvodnje bez obzira o kojim faktorima je stvarno riječ Postojanje opadajućih prinosa je najnepovoljnije za preduzeća Angažovanje novih inputa dovodi do ispodproporcionalnog smanjenja rezultirajućeg outputaKratki i dugi vremenski periodU kratkom vremenskom periodu neki proizvodni faktori su fiksni a neki varijabilni No u dugom vremenskom periodu svi proizvodni faktori su varijabilni Čak je i tehnologija koja je fiksna u kratkom roku u dugom roku varijabilnaUkupni prosječni i granični fizički proizvod

19

Mikroekonomija 2012

MPx MPgt0MP raste

MPgt0MP opada

MPlt0MP opada

MPlt0MP raste

APx APltMPAP raste

AP=MPAP=max

APgtMPAP opada

TPx TP raste ubrzano

TP raste usporeno TP opada ubrzano

TP opada usporeno

Crvena linija na grafiku 50 pokazuje funkciju ukupnog fizičkog proizvoda On raste do određenog nivoa a nakon toga opada do nule Sa grafika vidimo sljedeće kada je granični fizički proizvod jednak nuli tada je ukupni fizički proizvod maksimalan Nakon tačke C ukupni fizički proizvod počinje opadati a granični proizvod postaje negativanZelena linija na grafiku predstavlja prosječan fizički proizvod On također ima područje rasta i područje u kome opada Dok god je granični fizički proizvod veći od prosječnog prosječni ima tendenciju rasta Postavlja se pitanje u kojoj zoni je proizvodnja poželjna i pri kojem obimu poslovanja je proizvodnja optimalna Preduzeća obično proizvode u prve dvije zone iako se može reći da je najčešći slučaj da preduzeća proizvode u II zoni Na neki način optimum proizvodnje bi bio u tački gdje je ukupna proizvodnja maksimalnaProces proizvodnje predstavlja kombinaciju faktora potrebnih da se proizvede jedinica nekog proizvoda Da bismo mogli izvesti određene zaključke o proizvodnom procesu a jednostavnosti radi obično se posmatraju samo dva faktora proizvodnje - rad i kapital Naravno ni drugi faktori proizvodnje nisu ništa manje važni tehnologija i energija na primjer Prepostavimo da neki proizvod možemo proizvesti sljedećim kombinacijama rada i kapitala Ekonomistima je važno da utvrde koji proizvodni proces je najjefitiniji kako bi mogli imati što niže troškove proizvodnje a samim time i što veći iznos profitaProizvodna funkcija se može prikazati u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom prostoru gdje od broja i količine angažovanih faktora ovisi i nivo ukupne proizvodnje Na grafiku 51 je dat prikaz kretanja ukupne proizvodnje (Y) u zavisnosti od količine angažovanog faktora rada (L) Sa grafika se vidi da ukupna proizvodnja ima određeni rast maksimum a nakon određenog nivoa angažovanosti proizvodnog faktora počinje opadati

20

Mikroekonomija 2012

Ukoliko se u procesu proizvodjne angažuju dva proizvodna faktora recimo rad i kapital tada se ukupna proizvodnja može predstaviti u trodimenzionalnom obliku kao što je prikazano na grafiku 52 Sa grafika je vidljivo da je obim proizvodnje predstavljen vertikalno dok su faktori proizvodnje (rad i kapital) predstavljeni u horizontalnoj ravni Navedene kružne linije predstavljaju izokvante koja pokazuju da se uz različitu kombinaciju faktora rada i kapitala može dobiti isti nivo proizvodnje Osjenčena površina na grafiku predstavlja zonu u kojoj je sa ekonomskog stanovišta opravdano proizvoditi Izvan te površine se resursi ne koriste racionalno jer dolazi do njihovog rasipanjaPovećava se količina upotrijebljenog rada i kapitala a to ne rezultira proporcionalnom povećanju proizvodnje U nastavku ćemo detaljnije analizirati ovu površinu U ovom slučaju korištenjem samo jednog proizvodnog faktora ukupna proizvodnje je jednaka nuli Ne možete ništa napraviti samo sa kapitalom da bi se nešto proizvelo pored novca potreban je i rad

Sa prethodnih grafika je vidljivo da preduzeća imaju određeno područje u kome se proizvodnja može odvijati a da to rezultira maksimalnom efikasnošću korištenja proizvodnih inputa U razgovoru sa direktorom jednog preduzeća saznao sam da je jedan od problema sa kojima se preduzeće suočava to što ima previše zaposlenih radnika u proizvodnim prostorijama Rad u pogonu gotovo da nije bio moguć zbog dvostruko većeg broja radnika od optimalnog koji može raditi u prostorijama gdje se nalaze mašine To je značajno usporilo proizvodni proces dešavale su se česte greške na proizvodima a i zbog gužve nisu mogli propisno odlagati gotove proizvode Sve to skupa je dovelo do niske produktivnosti rada i veoma loših međuljudskih odnosa među zaposlenim Zbog toga se u procesu proizvodnje

21

Mikroekonomija 2012

mora voditi računa o uskim grlima u proizvodnji i na vrijeme planirati povećanje fiksnih faktora koji mogu postati kočnica rastu preduzeća U kratkom roku jemoguće povećavati proizvodnju samo dodatnim angažovanjem varijabilnih inputa kao što su radna snaga energija sirovine itd dok je u dugom vremenskom periodu moguće povećavati i fiksne kapacitete Prosječan fizički proizvod (grafik 56) je količnik ukupnog outputa sa angažovanim varijabilnim faktorom proizvodnje Možemo ga izračunati kao tangens ugla(nagib) radijus vektora povučenog iz koordinatnog početka na odabranu tačku ukupnog proizvoda ili preko formule APx = TPx Vi Granični fizički proizvod predstavlja prirast ukupnog proizvoda angažovanjem dodatne jedinice varijabilnog inputa

Grafikon 56

Možemo ga izračunati putem prethodne formule ili tangensom ugla što ga zatvara tangenta sakoordinatnim početkom Što je strmiji nagib tangente granični fizički proizvod je veći Predstavljen je na grafiku 57

Zakon opadajućih prinosaZakon opadajućih prinosa kaže da ukoliko se utrošak jednog faktora sukcesivno povećava u jednakim količinama a utrošci ostalih faktora ostaju isti ldquoiza neke tačkerdquo rezultirajući prirasti proizvoda će se početi smanjivati On važi kada je1 Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se2 Utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan

22

T nminusT nminus1

XnminusX nminus1

= ΔTPΔX

=MP

Mikroekonomija 2012

3 Postoji mogućnost variranja jednog ili više faktora4 ldquoIza neke tačkerdquo odnosno iza uobičajenog utroška

Izokvanta predstavlja pokazatelj za identifikaciju svih mogućih alternativnih kombinacija količina utrošaka datih faktora proizvodnje što su tehnički kadre proizvesti output istog nivoa Ona je predstavljena linijom na grafiku koja opada slijeva udesno Na primjer uz različite kombinacije mašina i zaposlenih možemo proizvesti isti proizvod

Ekonomisti nastoje da utvrde koja od ovih alternativa imaju najmanje troškove implementacije U koordinatnom početku postoji beskonačno izokvanti Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka ona pokazuje veći obim proizvodnje Na grafiku 59 je dat prikaz nekoliko izokvanti u koordinatnom sistemu Izokvante se ne mogu sjeći jer bi u tom slučaju uz istu kombinaciju proizvodnih inputa bilo moguće proizesti različit nivo outputa

Za izokvantu je karakteristična granična stopa supstitucije (grafik 60) Ona pokazuje da ukoliko želimo povećati korištenje određenog proizvodnog inputa uz zadržavanje istog nivoa proizvodnje drugi proizvodni input mora biti smanjen u određenoj mjeri Ona seračuna se preko formule

Minus u formuli pokazuje da ako povećamo potrošnju jednog inputa potrošnju drugog moramo smanjiti Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno Što manje imamo resursa X sve smo manje spremni da gadodatno mijenjamo za resurs Y kojeg imamo sve više Suviše velika zaposlenost jednog faktora pri datoj tehnologiji izaziva više gubitka nego dobitaka

23

party

partx

Y

X

MRS yx=minuspart ypart x

Mikroekonomija 2012

S obzirom da su izokvante kružne linije relevantnopodručje proizvodnje je samo u prvom kvadrantukoordinatnog sistema Tačke u kojima nagibi izokvantiimaju vrijednost nula povežemo jednom linijom idobijemo bdquoLiniju grebena proizvodne površineldquo (područjeOMO na grafiku 61) Izvan ovog područja nije opravdanoproizvoditi jer nastaje rasipanje resursa

Da bi se mogla odrediti optimalna kombinacija faktora proizvodnje koja daje rezultirajući poželjni output potrebno je imati informacije o tome sa kojim novčanim sredstvima preduzeća raspolaže Kada znamo na koje načine možemo proizvesti isti output onda u analizu uvodimo i troškove da vidimo Koja kombinacija faktora najmanje košta Odgovor na to pitanje daje izotroškovni pravac Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje uz jednaki novčani izdatak Jednačina tog pravca glasi px bull qx + py bull qy =TC

Odnosno ako se riješi po qy imamo

Gdje su qx i qy količine koje preduzeće kupuje a px i py cijene po kojima plaća pojedine faktore U koordinatnom sistemu može postojati beskonačno različitih budžetskih pravaca kao što može uslovno rečeno postojati beskonačno različitih budžeta za različite proizvodnje Što je veći iznos budžeta kojeg preduzeće može potrošiti na nabavku faktoraproizvodnje to je izotroškovni pravac više udaljen od koordinatnog početka Odnos između cijena na X i na Y osi predstavlja nagib izotroškovnog pravca Da bi se mogla odrediti ravnotežna pozicija preduzeća u procesu proizvodnje potrebno je uporediti izotroškovni pravac sa izokvantama U tački u kojoj je izotroškovni pravac tangenta na izokvantu preduzeće je u ravnoteži i ima optimalnu kombinaciju

proizvodnje datog nivoa outputaU ravnoteži postoji jednakost

Odnos graničnog fizičkog proizvoda svakog faktora proizvodnje i njegove cijene je jednak Na grafiku64 je pokazano da je u tački E optimalna kombinacija angažmana rada i kapitala uz pomoć kojih seostvaruje proizvodnja od 50 komada proizvoda

Ako se posmatraju ravnoteže u dužem vremenskom periodu dobijemo putanju ekspanzijepreduzeća jer preduzeće stalno nastoji da bude racionalno i da uz najmanje troškova proizvede planirane količine outputa Putanje ekspanzije u dugom roku je prikazana na grafiku 65 i predstavljena je zelenom

24

q y=minusp x

p y

qx+TCpy

MPx

p y

=MP y

p y

Mikroekonomija 2012

Važno je napomenuti kako tehnološke promjene utječu na izokvante preduzeća Tehnološkepromjene su u vidu inovacija novih proizvoda novih izvora energije novih i boljih materijala (nproptička vlakna) prihvatljivijih tehnoloških procesa itd Tehnološke promjene i unapređenja smanjuju potrebe za resursima a istovremeno zadržavaju nivo proizvodnje na istom nivou Na grafiku 66 je dato pomjeranje izokvanti nastalo kao rezultat tehnoloških unapređenja Pri svim obimima korištenja smanjuje se angažovanje potrebnih resursa bez promjene rezultirajućeg nivoa proizvodnje U jednoj ekonomiji je potrebno vrštiti stalna unapređenja kako bi se oskudni resursi štedjeli i što bolje iskoristili za proizvodnju neophodnih proizvoda i usluga

TEORIJA TROŠKOVATroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje Svako preduzeće ima drugačiju strukturu troškova koja se razlikuje zavisno od vrste i veličine preduzeća područja na kome preduzeće posluje organizacije broja zaposlenih itd Kako faktori koji se angažuju u procesu proizvodnje mogu biti fiksni i varijabilni tako i troškovi u preduzeću mogu biti fiksni i varijabilni Razlikujemo troškove u kratkom i dugom vremenskom periodu Ova podjela proizilazi iz činjenice da su u kratkom vremenskom periodu neki inputi u proizvodnji fiksni a neki varijabilni dok su u dugom vremenskom periodu svi inputi u proizvodnji varijabilni Zbog toga su u dugom vremenskom periodu svi troškovi varijabilni Troškovi u dugom vremenskom periodu su planski troškovi i preduzeća nastoje da postignu strukturu troškova onakvu kakvu su planirali na početku razdoblja Troškovi nisu nepromjenjiva kategorija Oni se kontinuirano mijenjaju u zavisnosti od promjene poslovanja preduzeća i u zavisnosti od promjena količine ili cijene inputa Ukupne troškove u preduzeću dobijemo kada zbrojimo

izdatke za fiksne i varijabilne faktore ili

gdje je Xi iznos angažovanih inputa a Pi cijena svakog inputa Podsjetimo se definicije troškova koja kaže da bdquoTroškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnjeldquo Troškovi se izražavaju u novčanim jedinicama (KM) Troškove možemo podijeliti na eksplicitne i implicitne U eksplicitne troškove spadaju svi onitroškovi koje možemo računovodstveno evidentirati tj

25

nTC = sum XiPi

i=1

Putanja ekspanzije

u dugom roku

Rad

Kapital

Q=15

Q1=15

0

Mikroekonomija 2012

troškovi plata radnika troškovi plaćene kamate troškovi amortizacija troškovi iznajmljivanja prostorija troškovi repromaterijala itd

Implicitni troškovi se definišu na sljedeći način Implicitni (oportunitetni) troškovi predstavljaju iznos koji bismo mogli ostvariti alternativnom upotrebom angažovanih resursa Na osnovu procjene saznajemo veličinu oportunitetnih troškova Oni su značajni pri donošenju poslovnih odluka jer preko njih utvrđujemo da li smo na najbolji način investirali i utrošili svoje resurse (novac vrijeme znanje itd) Zbog različitih vrsta troškova razlikujemo i različite vrste profita Tako možemo govoriti o poslovnom i ekonomskom profitu Također možemo govoriti i bruto i neto profitu Poslovni profit predstavlja razliku između svih ukupnih prihoda preduzeća i svih računovodstvenih troškova preduzeća Računovodstveni troškovi su samo oni troškovi za koje postoji dokumenat da je određeni iznos sredstava plaćen za nešto To je obično faktura onog ko je robu isporučio drugom preduzeću i koju je to drugo preduzeće obavezno platiti POSLOVNI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash EKSPLICITNI (RAČUNOVODSTVENI) TROŠKOVI Ekonomski profit je šira kategorija od poslovnog profita On se računa kao razlika između svih ukupnih prihoda preduzeća i zbira eksplicitnih (računovodstvenih) i implicitnih troškova Implicitni troškovi se nekada nazivaju i oportunitetni i u stvari pokazuju izgubljenu zaradu koju niste ostvarili zato što ste novac investirali negdje drugo a ne u tu konkretnu djelatnost Pošto smo novac mogli investirati u veoma mnogo projekata i iz njih ostvariti različite prihode onda se postavlja pitanje koji prihod predstavlja oportunitetni trošak Samo najveću od tih potencijalnih zarada koje niste ostvarilinazivamo oportunitetni trošak preduzećaEKONOMSKI PROFIT = UKUPNI PRIHODI ndash (EKSPLICITNI + IMPLICITNI) TROŠKOVIPorez u preduzeću se obračunava samo na poslovni profit On se prikazuje u bilansu stanjapreduzeća28 Pored kategorije profita u literaturi nailazimo i na termin ekstraprofita On ima nekoliko sinonima no između njih u suštini ne postoji razlikaEkstraprofit = ekonomski profit = čisti profitEkstraprofit je višak profita koji preduzetniku ostaje nakon podmirivanja svih troškova i zarade prosječnog profita (prosječne dobiti) Prosječan profit je uključen u prosječne ukupne troškove preduzeća Prosječan profit (prosječna dobit normalni profit) je minimalna naknada koja može zadržati preduzetnikov novčani kapital i njegove preduzetničke sposobnosti i napore u datoj aktivnosti U mikroekonomskoj teoriji se razlikuju individualni i društveni troškovi proizvodnje Individualni troškovi proizvodnje su vezani za pojedinačno preduzeće (svi njegovi troškovi) Društveni troškovi proizvodnje predstavljaju sumu svih troškova u nekoj privredi s tim što su u ove troškove uključeni i troškovi koje imaju druga preduzeća zbog našeg poslovanja (troškovi zagađenja troškovi čišćenjatroškovi zaštite itd) Također susreću se termini bdquoEksterna ekonomijaldquo i bdquoEksterna disekonomijaldquo a koji su vezani za kategoriju troškova preduzeća Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova Postoje dva osnovna pristupa teoriji troškova preduzeća Postoje tzv bdquoTradicionalna teorija troškovaldquo i bdquoSavremena teorija troškovaldquo U nastavku ćemo dati prikaz svake od ove dvije vrste troškovaTradicionalna teorija troškovaKratkoročni troškovi

26

Mikroekonomija 2012

Po tradicionalnoj teoriji razlikujemo dugi i kratki rok a sve troškove dijelimo na ukupne fiksne i ukupne varijabilne troškove Oni se označavaju različitim oznakama ali je već usvojeno da se koriste oznake koje predstavljaju skraćenice od početnih engleskih riječi za troškove (akronime) Ukupni prosječni troškovi prosječni varijabilni troškovi i granični troškovi prema ovoj teoriji imaju oblik slova U Ukupni troškovi u kratkom roku se označavaju sa SRTC ili TC Ukupni troškovi dugog vremenskog perioda se označavaju sa LRTC ili LTC Obje varijante su ispravne Ukoliko se radi o prosječnim troškovima dodajemo slovo A tako da imamo SRATC i LRATC (odnosno SATC ili LATC) Ukupni troškovi u kratkom roku jednaki su zbiru ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih troškova tj SRTC = FC + VCFiksni troškovi proizvodnje su onaj dio ukupnih troškova proizvodnje čija veličina ne ovisi o obimu proizvodnje Varijabilni troškovi su oni troškovi koji rastu sa povećanjem nivoa outputa U fiksne troškove spadaju1 troškovi anuiteti i kamate na zajmove preduzeća2 troškovi premije osiguranja3 troškovi amortizcija4 troškovi plate top menadžmenta5 troškovi zemljarina itdU varijabilne troškove spadaju1 troškovi pomoćnog materijala2 troškovi sirovina3 troškovi pogonske energije4 troškovi plata radnika itdVeličina varijabilnih troškova u odnosu na obim proizvodnje može rasti1048707 proporcionalno1048707 degresivno1048707 progresivnoProsječni ukupni troškovi (ATC) su ukupni troškovi proizvodnje obračunati na jedinicu ostvarene proizvodnje

Prosječni ukupni troškovi u preduzeću se dobiju kao zbir prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova tj SRATC = AVC + AFCProsječni fiksni troškovi se dobiju kada se ukupni fiksni troškovi podijele sa obimom proizvodnje Sa povećanjem proizvodnje oni konstantno opadaju

Prosječni varijabilni troškovi dobiju kada se ukupni varijabilni troškovi podijele sa obimom proizvodnje

Granični troškovi predstavljaju povećanje ukupnih troškova kada se proizvodnja poveća za jednu jedinicu Izračunavaju se preko formule

U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova pa se računaju po formuli

27

ATC=TCQ

AFC=TFCQ

AVC=TVCQ

MC=TC1minusTC

Q1minusQ= ΔTC

ΔQ

MC=VC1minusVC

Q1minusQ= ΔVC

ΔQ

Mikroekonomija 2012

Podsjetimo se da varijabilni troškovi imaju tri zone To su zona degresivnih proporcionalih i progresivnih troškova Kako su varijabilni troškovi sastavni dio ukupnih troškova i ukupni troškovi imaju tri zone Preduzeća nastoje proizvoditi onaj obim proizvodnje pri kojem su mu prosječni ukupni troškovi minimalni a ukupni troškovi se nalaze u zoni proporcionalnih troškova Tačka A se naziva bdquoPrag zakona o prinosimaldquoTačka B se naziva bdquoTačka zatvaranjaldquoTačka C se naziva bdquoTačka pokrićaldquoNavedene tri tačke pokazuju sljedećeTačka A pokazuje da se u toj tački minimiziraju granični troškovi U toj tački se iz zone rastućih prinosa prelazi u zonu opadajućih prinosa Zbog toga se ova tačka i naziva prag zakona o prinosimaTačka B pokazuje da su prosječni varijabilni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu niža od iznosa minimalnih prosječnih varijabilnih troškova preduzeće u dužem vremenskom periodu prestaje sa radom Ono ne može pri toj cijeni pokriti sve prosječne fiksne (a samim tim i troškove amortizacije) i dio prosječnih varijabilnih troškova Zbog toga preduzeće neće imati dovoljno sredstava da zamijeni postojeću dotrajalu tehnologiju kada se postojeća amortizira a ne može pokriti ni dio npr troškova plaća ili pogonske energijeTačka C se naziva tačka pokrića i pokazuje obim proizvodnje gdje su prosječni ukupni troškovi minimalni Ako je prodajna cijena proizvoda na tržištu jednaka ovim minimalnim troškovima tada preduzeće ostvaruje samo prosječan profit Ako je cijena veća od minimuma prosječnih ukupnih troškova tada preduzeće ostvaruje ekstraprofit

Dugoročni troškoviU dugom roku su svi faktori proizvodnje varijabilni pa su zbog toga i svi troškovi u dugom roku varijabilni Funkcija dugoročnih troškova zavisi od

nivoa proizvodnje tehnologije cijene faktora

dok funkcija kratkoročnih troškova zavisi i od cijene fiksnih faktora Pretpostavimo da postoji pet različitih veličina preduzeća Tada ćemo imati i pet različitih krivihkratkoročnih prosječnih ukupnih troškova (SATC) predstavljenih na grafiku 71 sa optimalnim kapacitetima postrojenja Q1 Q2 Q3 Q4 i Q5

28

TC

QTC

TVC

TFC

TVC

TFC

Q

TFCQ

AFC ATC AVC MC M

C

ATC

AVC

AFC

Q

0

B

C

A

Mikroekonomija 2012

Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) pokazuje najmanji trošak proizvodnje pri određenom kapacitetu proizvodnje Ova kriva obuhvata-obavija kratkoročne prosječne ukupne troškove sa donje strane kratkoročnih troškova Sa grafika ćete primijetiti da nakon 4 obima proizvodnje minimum prosječnih ukupih troškova je na nešto višem nivou nego što je to bio prethodno Ovo nam pokazuje da se ne može beskonačno mnogo povećavati kapacitet proizvodnje a da to dovede do stalnog snižavanja minimuma prosječnih ukupnih troškova Razlozi prvenstveno leže i brzom povećanju troškova upravljanja velikimpreduzećem Trošak upravljanja po svom iznosu premašuju iznos u kome je smanjen prosječni fiksni trošak nastao zbog povećanja obima proizvodnje Zbog toga u zbiru prosječni ukupni trošak ima nešto veću vrijednost u svom minimumu

Za obim proizvodnje Qopt kažemo da je optimalna veličina postrojenja Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv Ekonomija obima a nakon njega disekonomija obima Ekonomija obima postoji samo do tačke Qopt odnosno troškovi u preduzeću opadaju samo do obima proizvodjne QoptSavremena teorija troškovaKratkoročni troškoviSavremena (moderna) teorija troškovakao i tradicionalna teorija razlikuje kratkoročne i dugoročne troškove Kratkoročni troškovi se također dijele na fiksne i varijabilne Osnovna razlika između ove dvije teorije jeste tzv Rezervni kapacitet Preduzeće ne gradi kapacitet koji je dovoljan za proizvodnju procijenjene količine prodaje nego gradi veći kapacitet zbog sezonskih oscilacija ili pretpostavke da će preduzeće u budućnosti rasti Uspostavljanjem rezervnog kapaciteta preduzeće postaje fleksibilnije i može lakše odgovoriti na povećanu tražnju na tržištu a i sam rast preduzeća je lakši kada postoji uspostavljena infrastruktura preduzeća Fiksni troškovi uključuju iste vrste troškova kao i kod tradicionalne teorije Grafički prosječni fiksni troškovi po savremenoj teoriji se mogu predstaviti na sljedeći način prosječni fiksni troškovi opadaju kako se povećava obim proizvodnje (plava linija na grafiku) Kada se preduzeće približi optimalnomiskorištavanju kapaciteta u upotrebu se pusti i rezervni kapacitet S obzirom da se amortizacija ne obračunava na stalna sredstva koja nisu puštena u rad nakon puštanja u

29

SATC

Q

LTC

Qo

pt

SRATC1 SRAT

C2 SRATC5

SRATC4

SRATC3

SATC

Q0

Q

1

Q

2

Q

3

Q

4

Q

5

Mikroekonomija 2012

upotrebu dolazi do skoka prosječnih fiksnih troškova Nakon daljeg povećanja proizvodnje prosječni fiksni troškovi (predstavljeni crvenom linijom) nastavljaju padati kao i prethodno Prosječni varijabilni troškovi po savremenoj teoriji uključuju također iste troškove kao i u tradicionalnoj teoriji stim što se njihovo kretanje razlikuje Sa grafika je vidljivo da prosječni varijabilni i granični troškovi imaju u rasponu rezervnog kapaciteta ravno dno koja pokazuje da ovi troškovi ostaju konstatni bez obzira na povećanje proizvodnje Stoga povećanje korištenja kapaciteta između nivoa X1 i X2 ne uzrokuje povećanje prosječnih troškova Preduzeća obično koriste kapacitet u rasponu između 23 i 34 uspostavljenog kapaciteta (što je na grafiku 73 bliže tački X2)( fali dva grafikona)Prosječni ukupni trošak se za svaki nivo proizvodnje dobiva sabiranjem prosječnih fiksnihprosječnih varijabilnih troškova i prosječnog profita preduzeća Po savremenoj teoriji kriva SATC konstantno opada do nivoa proizvodnje gdje se rezervni kapacitet iscrpljuje Ovo je predstavljeno na grafiku 74 Iznad tog nivoa proizvodnje prosječni ukupni troškovi počinju rasti Granični troškovi (MC) će sjeći krivu prosječnih troškova u njenom minimumu odnosno iza tačke A na grafiku

Dugoročni troškovibdquoDugoročni troškovi se dijele na troškove proizvodnje i troškove upravljanja Kako obim proizvodnje raste troškovi proizvodnje opadaju ali troškovi upravljanja rastu Međutim smanjenje troškova proizvodnje je obično veće od povećanja troškova upravljanja tako da ukupni troškovi opadaju Po savremenoj teoriji kriva ukupnih dugoročnih troškova ima oblik slova L a ne slova U Kriva se dobija na sljedeći način za svako kratkoročno razdoblje imamo krivu SRATC koja u sebi uključuje troškove proizvodnje administrativne troškovedruge fiksne troškove i normalni profit Krivu LAC dobijamo spajanjem tačaka na krivim SATCEmpirijske funkcije troškova32Funkcije troškova mogu se izraziti u u matematičkom obliku Postoje različiti oblici tih funkcijaTC = aq + cTC = aq2 + cTC = aq2 + bq +cTC = aq3 + bq2 + cq + d

U funkciji TC = aq2 + c parametar a predstavlja direktni trošak po jedinici proizvodnje dok parametar c predstavlja fiksne troškove Ako je direktni trošak proizvodnje 200 KM a fiksni 1000 KM tada je funkcija troškova TC = 200q + 1000 Ukoliko znamo funkciju ukupnih troškova na osnovu nje možemo izračunati i neke druge troškove npr ATC MC AFC itd

30

Q

C

MC

0

SAVC

MC

A

SATC

AFC

23 2

3 23

23

Q Output

C

LAC0

SATC1 SA

TC2 SATC3

SATC4

Mikroekonomija 2012

Iz prethodnog primjera TC = 200q + 1000 ukupne prosječne troškove dobijamo na sljedeći način

qq

q

q

TCATC

0001200

0001200

te funkcija ima oblik q

ATC0001

200

Funkcija graničnih troškova se dobije kao prvi izvod funkcije ukupnih troškova tj

2000001200 qTCMC Što znači da su granični troškovi paralelni sa X-osom na nivou od 200 KM

31