METODOLOGIJA PROVJERE ZDRAVSTVENOG STATUSA

SPORTAŠA

SPORTSKO MEDICINSKE USTANOVE:1. Sportska ambulanta (sistematski pregled )2. Ambulanta medicine rada3. Institut za sportsku medicinu ( zdravstvene usluge sportašima,

testiranja sportaša...) npr. Louis Armstrong – aerodinamični položaj – kronometar - drugačiji bicikl - tijelo pokriva rukež

SISTEMATSKI PREGLED :1. Klinički pregled2. Antropološki pregled3. Ocjene funkcionalnog stanja4. Laboratorijske pretrage

KLINIČKI PREGLED:a) Anamneza

- osobna i obiteljska anamneza: postoje li neke teškoće, koje smo zarazne bolesti preboljeli, postoje li kod nas kronične bolesti...te isto za obitelj

- sportska anamneza: problemi vezani za sport (osoba ih u principu ne želi reći)

b) Klinički pregled u užem smislu- pregled glave i vrata- pregled pluća - pregled kardiovaskularnog sistema (najvažnije!)- pregled trbušnih organa- pregled živčanog sistema- pregled udova, kralježnice i kože

c) Zaključno mišljenje

1

PREGLED GLAVE I VRATA

Pregled vida – važnije vidno polje, nego oštrina vida Pregled usne šupljine :

- zubi- tonzile (mandule)

Sluh npr. ronioci – preko Eustahijeve tube izjednačavaju tlak (1 atmosfera više tj 1BAR, svakih 10 m ispod površine), ako ne možete izjednačiti tlak ne smijete roniti

- primjer za privremenu nesposobnost : upala uha kod ronioca

UPALE TONZILA - u njima se nalaze bakterije koje se mogu lokalno aktivirati bilo

kad kada padne imunitet ili se krvotokom mogu preseliti drugdje u tijelu i raditi probleme

ZUBIo fokalna žarišta - lokalno nakupljanje bakterijao pokvareni zub - bakterije u korijenu zubao granulom - lokalna upala...ili se krvotokom bakterije šire

negdje drugdje u tijelu

PREGLED TRBUŠNIH ORGANA

1. jetra2. hernija

HEPATITIS – virusna upala jetre : - hepatitis A- hepatitis B- hepatitis C- hepatitis D- hepatits E

2

- hepatitis F- hepatitis G

1. HEPATITIS A- enterovirus- oralno- 15-45 dana inkubacija (od ulaska virusa u organizam do trenutka

pojave simptoma)- bolest traje do 6 mjeseci- osjećaj slabosti, malaksalost, žute bjeloočnice, tamna stolica,

nalazi krvi, brzo zamaranje- dijete na nastavi TZK ne vježba jer se ne smije zamarati,

oslobođena su od nastave TZK

Liječenje :o mirovanje (nema posebne terapije), dobro završava

2. HEPATITIS B

- krv, spolni odnos, nasljedno- 500 000 – 1,2 milijuna umrlih- kroničan- cijepljenje- nosioci virusa ne moraju se razboliti – nemaju simptome

(organizam uspio stvoriti antitijela)- svakih 4 do 5 godina trebalo bi se cijepiti- može postati kroničan – kronične promjene u jetri, posljedica

toga je smrt- simptomi slični kao i kod hepatitisa A samo traje duže- jetra se povećava kod hepatitisa kao i kod konzumacije alkohola- jetra ima veliku sposobnost regeneracije

IMUNITET SPORTAŠA JE SLABIJI ZBOG VELIKIH OPTEREĆENJA, ISCRPLJENOSTI.- kad je organizam pod bilo kakvim stresom, psihičkim ili fizičkim,

imunitet pada

3

3. HEPATITIS C- kod ovisnika narkomana, ali i kod liječnika- danas se uspijeva liječiti zahvaljujući lijekovima protiv AIDS-a

(interferon)- prenosi se putem krvi, posljedice gore od hepatitisa B

HERNIJA (KILA, BRUH)

- povećanje tlaka u trbušnoj šupljini ako postoji slabost u preponskoj regiji trbušnog zida

1. preponska2. skrotalna3. femoralna4. umbilikalna

- preponska je najčešća- kao nekakav balon ispod kože- crijevo prođe kroz mišićnu stijenku i pojavljuje se pod kožom,

prolazi kroz ingvinalni kanal- može se reponirati (vratiti sama od sebe)- ne mora se odmah operirati- reponiranja nema ako se mišići stisnu oko crijeva koje je

prošlo kroz mišić, crijevo ostaje bez krvi (infarkt crijeva), stijenka se raspada te izlazi sadržaj – upala potrbušnice koja može završiti smrću – HITNI OPERATIVNI ZAHVAT

PREGLED KARDIOVASKULARNOG SUSTAVA1. fizikalni pregled2. RTG pregled3. EKG4. UZV5. funkcionalno testiranje

- najvažniji dio sistematskog pregleda

FIZIKALNI PREGLED

1. mjerenje frekvencije srca2. mjerenje krvnog tlaka3. perkusija – gotovo se uopće ne koristi ( kuckanje koliko je srce

veliko), auskultacija (srce se sluša pomoću slušalica)

Povišen krvni tlak i sportska aktivnost rijetki problem kod mlade populacije ako postoji, mora ići na detaljnu obradu da se vidi uzrok

4

Esencijalna hipertenzija te osobe primaju terapije putem lijekova za sniženje tlaka

- normalna frekvencija srca 60 – 80 otkucaja u minuti - u sportovima izdržljivosti frekvencija srca tih sportaša je niža zbog toga što imaju veće srce pa samim time i veći unutarnji volumen, izbacuje veću količinu krvi u sistoli te je zbog toga potrebno manje otkucaja da protjera krv kroz organizam

autonomni živčani sustav parasimpatikus kod niže frekvencije srca simpatikus kod više frekvencije srca

RTG PREGLED rijetko se koristi (pokazuje da li je sjena srca veće ili manja)

EKG mjeri električne impulse

UZV osnovna metoda ako se sumnja na kardiomiopatiju pokazuje brzinu protoka krvi, srčane zaliske, volumen klijetki i

pretklijetki, debljinu srčanog mišića...

FUNKCIONALNO TESTIRANJE gledanje frekvencije srca u opterećenju spiroergometrija ekstra sistole – nema problema u aktivnosti

PLUĆA

1. astma lijekovi za astmu su doping mogu se baviti sportom2. bronhitis – upala bronha3. upala pluća, plućne ovojnice – privremena nesposobnost

Spirometrija – brzina izdaha, otkriva opstrukciju dišnih puteva

5

RTG pluća Slušanje pluća

PREGLED UDOVA, KRALJEŽNICE I KOŽE

1. opseg pokreta u zglobovima, mišićna snaga - uspoređivanje jedne i druge strane (rame - ruka pogrčeno na leđa prema gore - unutrašnja rotacija kuk – unutrašnja rotacija jer se prvo smanjuje opseg pokreta pri unutrašnjoj rotaciji)

2. skolioza, kifoza strukturalna – kosti krivo stoje, treba izmjeriti kut kut 20 – 30 stupnjeva skolioza će i dalje napredovati i na kraju će biti

potrebna operacija izbjegavati sportove koji opterećuju leđa, drugi sportovi da funkcionalna – krivo držanje kifoza je u većini slučajeva funkcionalna 3. bakterijske infekcije, gljivice («stopalo sportaša») najčešće na stopalu puno više vremena provode u sportskoj obući vlaga i mrak idealni za razvoj gljivica stvar imuniteta kad koža propada javljaju se rane i nisu sposobni za sportske

aktivnosti relativno se sporo liječe

Sprečavanje : ne posuđivanje obuće mijenjanje, pranje, sušenje čarapa kreme

OCJENA SPOSOBNOSTI

1. sposoban – najčešći rezultat sistematskog pregleda2. nesposoban – najteža odluka bilo da se radi o rekreativcu ili pak

profesionalnom sportašu kojemu na taj način oduzimate plaću3. privremeno nesposoban – bilo kakva ozljeda, kod ronioca

prehlada, hepatitis A

6

4. ograničeno sposoban – za neke sportske aktivnosti do određenom intenziteta sposoban, iznad toga nesposoban

zahtijeva temeljitu procjenu

SPORTSKA OZLJEDA u širem smislu obuhvaća ozljede koje su nastale prilikom bilo koje

kineziološke aktivnosti u užem smislu obuhvaća ozljede tipične za pojedinu sportsku granu

prema mehanizmu nastanka i po učestalosti

OŠTEĆENJE patološko anatomski supstrat koji se anamnestički ne može dokazati, a

ozljeđeni najčešće ne registrira trenutak oštećenja sindromi prenaprezanja

OZLJEDE MIŠIĆA

Anatomija mišića : 40 – 45% ukupne mase tijela mišićna vlakna mišićni fascikl orijentacija vlakana : paralelna, kosa

Mišićna vlakna : tip I spora vlakna – sporije vrijeme kontrakcije i relaksacije,

otpornija na zamor tip II brza vlakna (glikolitička vlakna) – brže vrijeme

kontrakcije i relaksacije (anaerobne discipline – sprinteri) tip II B brza glikolitička vlakna – najbrže vrijeme kontrakcije

i relaksacije, najniži aerobni kapacitet spora se ne mogu pretvarati u brza brza se mogu pretvoriti u spora

7

Odgovor mišića na trening povećana snaga i izdržljivost mišića hipertrofija vlakana veća koncentracija mioglobina hiperplazija mišićnih vlakana uz genetsku pripomoć (faktori rasta kod

životinja uspješni) bolja efikasnost mitohondrija veća kapilarizacija

KONTUZIJE MIŠIĆA nastaje djelovanjem mehaničke sile na mišić

Klasifikacija : blage – normalan opseg pokreta srednja – 75% opsega pokreta, antalgičan (bolan) hod, relativno

brzo prolaze teška – manje od 50% normalnog opsega pokreta, šepanje

Liječenje : led kompresija – smanjuje tlak i sužava krvne žile elevacija – venski protok bolji, vuče krv natrag da «izvuče» taj

hematom mirovanje

hematom - nakupljanje krvi unutar mišića najbolje prvo kompresija pa onda led, ali ako je u pitanju mišić

teško je napraviti dobru kompresiju kod zgloba je kompresija najbolja opcija jer led ne možemo držati

predugo pa bi se krvne žile raširile nakon što ga maknemo zbog čega bi opet nastao hematom

8

vazikonstrikcija – sužavanje krvnih žila, djeluje na živčane završetke te tako smanjuje bolove

RICE

1. faza : nastojati smanjiti nastajanje hematoma (usporiti cirkulaciju)

2. faza : povećati cirkulaciju da otok prođe: zagrijavanje korištenje struje UZV Masaža – zagrijavanje kože povećava

cirkulaciju

MIŠIĆNI HEMATOM

Nastaje zbog rupture kapilara Oštećenje mišića zbog pritiska hematoma i inflamatorne reakcije Smanjenje snage zbog bolova

MIOZITIS OSIFIKANS Komplikacija kontuzije mišića Nepoznata etiologija Liječenje konzervativno i operativno Obično ostane ožiljak gdje je fibrozno tkivo, mekan je, ali manje

fleksibilan Kalcifikati na oštećenju mišića

NAKNADNI MIŠIĆNI ZAMOR Zamor izazvan opterećenjem nakon 12 do 48 sati Opterećenje preko vrijednosti metaboličkog kapaciteta

mišića Privremeno smanjenje sposobnosti Intenzivan nakon ekscentričnih kontrakcija Npr. doskok – ekscentrična kontrakcija kvadricepsa Ekscentrične kontrakcije su jako dobre u liječenju

ETIOLOGIJA OZLJEDE MIŠIĆA Jaka kontrakcija mišića protiv sile koju je teško svladati (težak

teret ili prepreka pokretu koji smo krenuli raditi)

9

Elongacija mišića u trenutku kontrakcije (ekscentrična kontrakcija – mišić se izdužuje prilikom kontrakcije)

Tupo djelovanje sile na predio napetog mišića – udarac Nenadana i nekontrolirana snažna i brza kontrakcija antagonista

Izokinetička mjerenja : stražnja loža na 60% snage prednje lože

KLASIFIKACIJA OZLJEDE MIŠIĆA1. Istegnuće ili distenzija (zapeklo, može nastaviti s treningom)2. Djelomično puknuće ili parcijalna ruptura3. Potpuno puknuće ili ruptura completa

PREVENCIJA OZLJEDE MIŠIĆA Zagrijavanje Istezanje Dobar trening snage i izdržljivosti mišića (adekvatan omjer snage

između mišića agonista i antagonista)

Liječenje ozljeda mišića1. Rana faza 24 – 48h

Led, kompresija, elevacija, mirovanje (RICE) Vlakna se spajaju vezivnim tkivom, na mišiću ostaje

ožiljak koji je manje elastičan od samog mišića pa je postoji veća mogućnost ozljede na tom mjestu

2. Kasna faza Fizikalna terapija Masaža Izmjenične kupke Heparinske masti Vježbe snage

08.03.2010.

OZLJEDE LIGAMENATA KOLJENA

10

OZLJEDE ZGLOBOVA1. Nagnječenje ili kontuzija zgloba– najlakši oblik, površinski hematom2. Uganuće ili distorzija – ligamenti, kao pasivni stabilizatori zgloba,

ograničavaju opseg pokreta u zglobu ; ako dođe do pokreta koji premašuje fiziološki opseg pokreta unutar zgloba dolazi do distorzije

3. Iščašenje ili luksacija – potpuni gubitak kontakta između konveksne i konkavne zglobne plohe (zglobnih tijela)

OŠTEĆENJA LIGAMENATA1. Istegnuće ili distenzija2. Parcijalna ruptura (djelomično puknuće)3. Ruptura (puknuće)

Talokluralni zglob (gornji nožni zglob) - najčešćeTalocalcaneus (donji nožni zglob) – ne tako često

NAJČEŠĆA IŠČAŠENJA :1. Humeroscapularni zglob (rame)2. Acromioclavicularni zglob3. Lakat (glavica radiusa iskoči iz zgloba)4. Temporo-mandibularni

CIJELJENJE LIGAMENATA Faza upale (pucanje dovodi do krvarenja i do upale) Faza proliferacije – stvaranje novog tkiva (ožiljak) Faza remodeliranja – ožiljak se remodelira

FAZA UPALE : Traje do 4 dana Krvarenje Stanični odgovor Neovaskularizacija – stvaranje novih krvnih žila

FAZA PROLIFERACIJE : 2 – 3 tjedna Stvaranje fibroblasta Produkcija kolagena Ligament treba biti 3-4 tjedna u mirovanju dok se ne stvori ožiljak

unutar ligamenta

FAZA REMODELIRANJA :

11

Traje do godinu dana Stvaranje ožiljka Smjer vlakana

LIGAMENTI KOLJENA Lateralni kolateralni ligament LCL Medijalni kolateralni ligament MCL Prednji križni ligament LCA Stražnji križni ligament LCP – postero lateralni kut

- postero medijalni kut

Nestabilnost koljena u dva smjera :1. Anteromedijalna2. Posterolateralna

OZLJEDA MEDIJALNOG KOLATERALNOG LIGAMENTA

Valgus stress – potkoljenica bježi prema van pri fleksiji od 30%, nasilno se rastegne medijalni kolateralni ligament

Liječenje :Potpuno puknuće – u većini slučajeva nema operacije , 1. i 2. stupanj nikad, a 3. koliko je moguće (80 – 90%)

Konzervativno :Ortoza – ojačanje s medijalne stranea) Steznik (20%) ne možemo do kraja istegnuti koljenob) Rasterećenje na štakama – ako je treći stupanjc) Jačati mišiće (vasdus medialis - kvadriceps)d) Nakon 3-4 tjedna bicikle) 6-8 tjedana trčanje

„ Skijaška točka“

Operativno : Nakon operacije oporavak 3 mjeseca Operacija je potrebna ako ostane medijalna nestabilnost i ne može

doći do ponovne stabilizacije Tkivo se izduži, a treba ga napeti – rasiječe se, stavi se sidro i nategne

se gore

OZLJEDA LATERALNOG KOLATERALNOG LIGAMENTA

12

Varus stress …sve isto kao i kod MCL

OZLJEDE PREDNJE UKRIŽENE SVEZE (LCA)

Puna ekstenzija i unutrašnja rotacija Hiperekstenzija – koljeno se previše istegne Valgus stress

MEHANIZAM OZLJEDE BEZ KONTAKTA Obično puca proksimalno

Kako dokazati ozljedu :a) Anamneza - pacijent kaže da je koljeno pobjeglo ili ga je netko udariob) Oticanje – krv u zglobu - HEMARTROS; SINOVIJA – žućkasta

tekućina kod meniskac) Klinički pregled – testovi :

1. Lachmanov test – potkoljenicu vučemo prema gore, a natkoljenicu fiksiramo ili guramo natrag – prednja translacija potkoljenice…uvijek uspoređujemo obje noge te ako postoji razlika, ligament je puknuo

2. Prednja ladica – stražnja loža mora biti potpuno opuštena da bi se potkoljenica mogla izvući prema naprijed

3. Jerk test (budala test)

Liječenje :a) Konzervativno Jačanje stražnje lože ( biceps femoris, semitendinosus,

semimembranosus) koji guraju tibiu prema natrag (stražnja translacija potkoljenice)

Jačanje aduktora i gluteusa Jačanje kvadricepsa 2 mjeseca nakon rupture osoba se može baviti sportom ovisno o

hematomu Vježbe za opseg pokreta prva 3 dana do 60 stupnjeva, kasnije više 1.dan u punoj ekstenziji u gipsu Pacijent ne smije raditi aktivnu ekstenziju barem 3 mjeseca Nakon 3-4 tjedna sobni bicikl 3 mjeseca trčanje 6 mjeseci puna sportska aktivnost

13

Konzervativno liječenje nije dobra ako se osoba želi nastaviti baviti sportom jer postoji mogućnost ozljede drugih dijelova koljenog zgloba

Artroskopija

b) Operativno Djeca tj. adolescenti moraju na operaciju da bi očuvali meniscus jer

postoji mogućnost da koljeno u nekom periodu ponovno pobjegne, ali ovaj puta potrga i meniscus koji se onda mora izvaditi te kasnije dolazi do artroze

U sportovima gdje su nagle promjene smjera potrebna je operacija Nakon 4-6 tjedana bicikl Statičke vježbe jačanja Operacije su iste, samo su različiti transplatanti

1. Koštano tetivni transplatant Veliki rez Ide kost u kost – brže zarastanje (gore gumb, dolje

vijak)2. Tetiva semitendinozusa i gracilisa – fiksiraju se na

različite načine

15.03.2010.

OZLJEDE STRAŽNJE UKRIŽENE SVEZE (LCP)

Najsnažniji ligament u koljenu Ima najveći promjer Rijetko se ozlijedi Kod ozljede potkoljenica bježi prema natrag Hiperfleksija – sila koja djeluje na potkoljenicu tako da ju gura

sprijeda prema natrag (na motoru, prometnim nesrećama)

Subluksacija prema natrag :

1. Test stražnje ladice – potkoljenicu vučemo prema naprijed i ona se vrati u prirodni položaj prema natrag

2. Lachtat – guranje potkoljenice prema natrag

MR – 90% uspješna

Liječenje : a) Konzervativno

14

Ima šanse da zacijeli jer puca na donjem dijelu distalno Bolje je prokrvljen nego LCA Steznik s jastučićem – gura potkoljenicu prema naprijed da bi ligament

mogao zacijeliti Led, kompresija, elevacija, mirovanje Jačanje kvadricepsa – aktivna stabilnost koljena (koljeno bolje tolerira

stražnju nestabilnost, nego prednju Artroza – degenerativna promjena hrskavice (hrskavica će se prije

potrošiti)b) Operativno Operacija je potrebna ako je ozljeda LCP u kombinaciji s drugim

oštećenjem ili ako se osjeća nestabilnost

OZLJEDE MENISCUSA

Podmazuje hrskavicu – smanjenje trenja hrskavice Stabilizira koljeno Poboljšava kontakt zglobnih ploha (femur i tibia) Medijalni je manje zakrivljen, lateralni zakrivljeniji Med meniscus 4 do 8 puta češće ozljede od lateralnog jer se

može pomaknuti svega 0,5mm dok je lat pomičan 10-12mm

Zone (stanjuje se prema sredini koljena) :

Crvena (krvne žile) Miješana Bijela (nema krvnih žila)

ako pukne u crvenoj zoni, postoji mogućnost da zacijeli ili šivanje ili odstranjivanje oštećenog dijela meniska kad god je moguće trebalo bi šivati

MEHANIZMI NASTANKA OZLJEDE

vanjska rotacija stopala i potkoljenice iz fleksije u ekstenziju (koljeno prema unutra) – med.meniskunutrašnja rotacija stopala i potkoljenice iz fleksije u ekstenziju – lat.meniskkad meniscus pukne iz njega iscuri sinovijalna tekućina

15

PREGLED KOLJENA

1. Balotman patellae – otok, pritisnemo s obje strane koljena i ako ima tekućine u koljenu patella će pod pritiskom prsta potonuti (voda u kojenu)

2. Opseg pokreta (fleksija i ekstenzija) – uvijek uspoređujemo s drugom nogom; fleksija više boli kod otoka jer se tekućina nakuplja u zglobnoj čahuri

3. Pipkanje raznih mjesta na koljenu da li boli ili ne

Vastus medijalis prvi propada

Test za menisk – medijalna zglobna pukotina, pipkamo ju, ako je oštećena, boli i onda radimo test pokret kako menisk puca

ANATOMIJA RAMENOG OBRUČA

KOSTI :

Humerus Clavicula Scapula

ZGLOBOVI :

Glenohumeralni (rameni zglob) Acromioklavikularni Sternoklavikularni Skapulotorakalni

GLENOHUMERALNI

16

Najveći opseg pokreta zbog velike glave (samo 35% glave humerusa u kontaktu s glenoidom)

Fibriznohrskavični labrum glenoida povećava zonu kontakta za 75%

LIGAMENTI :

L. acromioclaviculare L. coracoclaviculare L. coracohumerale

MIŠIĆI :

Rotatorna manžeta (m.supraspinatus, m.infraspinatus, m.teres minor, m.subscapularis) – hvataju se na veliki tuberkul humerusa

M.deltoideus

BIOMEHANIKA:

Sinkronim djelovanjem mišića rotatorne manžete i deltoideusa stabilizira se zglob i omogućuju kretnje

Mišići rotatorne manžete potiskuju glavu humerusa u glenoid omogućavajući deltoideusu da podiže ruku

Bez djelovanja rotatora deltoidni mišić bi vukao humerus vertikalno prema acromionu

Transverzalna os – anteverzija (fleksija) Longitudinalna os – vanjska i unutarnja rotacija Koordinirana akcija 4 zgloba

METODE PREGLEDA

Inspekcija Palpacija (koštanih prominencija, mišića, tetiva i ligamenata koji su

dostupni palpaciji) Ispitivanje opsega pokreta (uz pomoć goniometra treba ispitati i

pasivne i aktivne kretnje i usporediti ih) Ispitivanje mišićne snage uključuje pružanje otpora pri aktivnim

kretnjama pojedinog mišića Testovi provokacije (testiranje „inpigmenta“ – testovi za prednju i

donju nestabilnost)

DIJAGNOSTIKA

RTG – iščašenje, prijelomi

17

CT – iščašenje, prijelomi, dijelom okolna tkivaMRI – kost, hrskavice, tetive, mišići, zglobna kapsula i ligamentiUZV – rupture rotatorne manžete i povezane abnormalnosti tetive bicepsaArtrografija – djelomične i potpune rupture rotatorne manžete

IŠČAŠENJE U RAMENOM OBRUČU

IŠČAŠENJE HUMERUSA

Iščašenjima pogoduju:1. Nesrazmjer zglobnih tijela (omjer površine glenoida i glave

humerusa 1:3)2. Okolna meka tkiva (tetive mišića i slaba zglobna kapsula)3. Veliki opseg pokreta u zglobu zbog čega su ligamenti

labaviji Najčešća lokalizacija iščašenja (od velikih zglobova)

MEHANIZAM NASTANKA IŠČAŠENJA :

1. Pad na ispruženu ruku (indirektna sila)2. Povlačenje ruke prema van i odostraga (indirektna sila)3. Direktna trauma ramena (pad, udarac)

VRSTE IŠČAŠENJA :

S obzirom na način nastanka postoje akutna, kronična (zastarjela) i habitualna (rekurentna)S obzirom na smjer postoje prednje (90-95%) i stražnje (5-10%)S obzirom na odnos zglobnih tijela razlikujemo luksacije i subluksacije

DIJAGNOSTIKA :

Klinička slika : bol, deformitet, nemogućnost kretnji, specifičan položaj ruke (abdukcija), „elastični otpor“ pri pokušaju potiskivanja lakta prema trupu

Radiološki : Hill-Sachs lezija, AP, transscapularna… CT i MRI u specifičnim slučajevima

TERAPIJA

1. Repozicija (akutna i habitualna iščašenja)

18

Nakon definitivno potvrđene dijagnoze Što je moguće prije Potrebna relaksacija mišića (opća

anestezija) Zahvat se mora provoditi što poštednije Hipokratova (povlačenje s nogom),

Stimsonova (s utegom), Arltova i Kocherova repozicija

2. Operacija : Akutna nereponibilna Kronična Habitualna Prateće frakture – veliki tuberkul

(>5mm), rub glenoida (>5mm)3. Imobilizacija (Dessaultov povoj) nakon repozicije u trajanju od 3

tjedna

IŠČAŠENJA KLAVIKULE

a. Akromioklavikularna (80%)b. Sternoklavikularni (20%)

AKROMIOKLAVIKULARNA LEZIJA

Česte ozljedePotrebne velike sile zbog snažnog ligamentarnog aparata između klavikule i scapule

MEHANIZAM NASTANKA

Pad na ispruženu ruku (indirektna sila)Direktna trauma AC zglobaDolazi do oštećenja akromioklavikularnog i korakoklavikularnog ligamenta

VRSTE IŠČAŠENJA

S obzirom na opseg oštećenja lig. aparata razlikujemo 3 stupnja : Tossi I : distorzija zgloba s distenzijom ligamenata bez

dislokacije zglobnih tijela Tossi II : ruptura zglobne čahure, a korakoklavikularni

ligament ostaje očuvan ili manjim dijelom rupturiran

19

Tossi III : ruptura oba ligamenta uz dislokaciju zglobnih tijela – potrebna operacija

DIJAGNOSTIKA

KLINIČKA SLIKA : bol, deformitet fenomen glasovirske tipke (Tossi III), redukcija kretnji

RTG : standardne (AP i lateralne) – komparativne snimke oba ramena pod opterećenjem

TERAPIJA

Tossi I – nije potrebna imobilizacijaTossi IITossi III - operativno

STERNOKLAVIKULARNA IŠČAŠENJA

MEHANIZAM OZLJEDE Djelovanje indirektne sile na vrh ramena Najčešća je prednja koja se pregledom i palpacijom lako dijagnosticira Mnogo rjeđa je retrosternalna – pritisak klavikule na dušnik i okolne

krvne žile i n.recurrens

DIJAGNOSTIKA Bol, deformitet, smanjena pokretljivost RTG – slojevite slike CT – zbog specifične anatomije

TERAPIJA1) konzervativno – imobilizacija (Dessaultovim povojem) 3-4 tjedna2) operativno

PRIJELOMI

1. prijelomi klavikule – pad na ispruženu ruku2. prijelomi proksimalnog dijela humerusa – kod starijih ljudi3. prijelomi skapule – jako rijetko

20

20% svih prijeloma kod sportaša, 50% svih prijeloma ramenog obručaKod borilačkih sportova, kontakt sportovi

MEHANIZAM Pad ili udarac 94%, indirektna sila 6%

PRIJELOMI KLAVIKULE

DIJAGNOSTIKA Bol, deformitet, fenomen krepitacije (škripanje na mjestu puknuća) Dobro i brzo zacjeljivanje RTG – standardne AP slike, kose snimke 45%

LIJEČENJE Konzervativno 90% slučajeva „osmica“ zavoj 3-5 tjedana Neurovaskularni status Operativno – fiksacija

ANATOMIJA GORNJEG NOŽNOG ZGLOBA

Tibia, fibula, talus Čvrstoća – ligamenti :

Deltoidni ligamentPrednji tibiofibularni ligament – sindesmozaStražnji tibiofibularni ligament

Deltoidni ligament – s unutrašnje strane 10% slučajeva Patelarno – prednji i stražnji tibiofibularni ligament, kalkaneofibularni

ligament

POKRETI : Plantarna fleksija Dorzalna fleksija Inverzija Everzija

MEHANIZMI OZLJEDA1. Istegnuće

21

2. Djelomična ruptura3. Potpuna ruptura – pucanje čahure (osim lligamenata

strada i zglobna čahura)

DISTORZIJA Otok zgloba Hematom Bol

LIJEČENJE RUPTURA Vazokonstrikcija, analgezija (smanjenje boli) 10-15min Led, kompresija, elevacija, mirovanje Kompresija je najvažnija jer ne dozvoljava istjecanje krvi koja ulazi u

zglob gdje se stvara tlak koji uzrokuje vazokonstrikciju – ali treba ju napraviti prije nego dođe do otoka

U velikoj većini konzervativno liječenje Imobilizacija – longete (7 dana- prekratko), gips Bez imobilizacije – terapija Kod djece imobilizacija 3 tjedna

TERAPIJA :

Konzervativno: Kompresija, micanje otoka, grijanje, heparinske masti, drenaža Bicikl Propriocepcija Vježbe jačanja muskulature potkoljenice (gume) Trčanje nakon 2-3 tjedna Puna aktivnost Tako dobivamo pasivno nestabilan, izdužen ligament Aktivna stabilizacija

Operativno : Na suprotnoj strani od puknuća lupi kost o kost – oštećena hrskavica

(osteohorolezija) Prednji sraz – hipertrofija čahuRA Prijelomi maleola – operativna fiksacija Najbolje operirati unutar 6-8 sati

KUK I NATKOLJENICA

22

Zljeda zdjelice i kuka 0,5 do 9% sportskih ozljedaOzljeda natkoljenice 2-10%

OZLJEDE GLAVE

MEHANIZAM NASTANKA Od ubrzanja Od rotacije Od impresije (ulegnuta lubanja)

OBLICI OZLJEDA Potres mozga (commotio cerebri) Kontuzija mozga Krvarenje u šupljinu lubanje

POTRES MOZGA (COMMOTIO CEREBRI)Funkcionalni poremećaj – ne postoji promjenaPoremećaj svijesti – makar na 1 sekunduRetrogradna amnezija – ne sjeća se bliske prošlostiCirkulacijski poremećajVrtoglavicaMučnina i povraćanjeKoliko je trajao gubitak svijesti toliko je jak potres mozga10 dana izbjegavati udarce u glavu

INTRAKRANIJALNO KRVARENJEEpiduralno – između kosti i moždane ovojniceSubduralno – između moždane ovojnice i mozgaIntracerebralno – krvarenje u mozgu

SIMPTOMI: Akutno (24h) Subakutno (1tjedan) Kronična

23

OZLJEDE OKAKontuzijePerforacijske ozljede – prst u oko

OZLJEDE UHAOthematom – hrvanjeBarotraumatska oštećenja – ronjenje

OZLJEDE GRUDNOG KOŠAKontuzijePrijelomi rebaraOzljede srcaOzljede aorteOzljede pluća

OZLJEDE I OŠTEĆENJA NASTALE KAO POSLJEDICA TOPLINSKOG DJELOVANJA I ZRAČENJA

OPEKOTINE : I stupanj

Sunce Zahvaća kožu (epidermis) Crvenilo Bolna površina Cijeli 2 do 5 dana

II stupanj Vruća tekućina Kipuća tekućina

III stupanj Plamen

24

12.04.2010.

PREHRANA SPORTAŠA

VRSTE NUTRIJENATA

Ugljikohidrati Masti Bjelančevine Vitamini Minerali Voda

Apsorpcija počinje tek u tankom crijevu 1 kcal = 4,19kJ 1 litra O2 troši 5 kal

Dnevni utrošak energije : 60-70% metabolizam u mirovanju 10% termički utrošak (utrošak na probavu) 15-30% tjelesna aktivnost uglavnom za rekreativce

Utrošak u sportu ovisi o trajanju, intenzitetu i učestalosti Biciklizam, maraton, skijaško trčanje, triatlon Tenis – unos energije : 4500kcal M, 2800 kcal Ž

Ugljikohidrati – najvažniji, ali ne daju najviše energije (1g –-- 4kcal)Masti ( 1g --- 9kcal)Bjelančevine (1g --- 4kcal)Alkohol (1g --- 7 ili više kcal)

Prosječno u populaciji

Pravilna prehrana

Sportaši (aerobno)

Ugljikohidrati 48% 45-60% 55-70%Masti 37% 25-30% 15-20%bjelančevine 15% 10-15% 10-15%

25

UGLJIKOHIDRATI Monosaharidi

jednostavni šećeri glukoza, fruktoza, galaktoza

oligosaharidi najpoznatiji disaharidi laktoza (glukoza+galaktoza), saharoza – šećer (glukoza+fruktoza),

maltoza – mlijeko (glukoza+glukoza)

polisaharidi – biljni škrob : amiloza, amilopektin vlakna : topljiva u vodi i netopljiva u vodi

GLIKOGEN – ne unosimo, nego ga stvaramo od glukoze u tijelu izvori : žitarice, voće, povrće, mlijeko, slatkiši

PROBAVA usta – ptijalin u slini tanko crijevo – alfa amilaza prvo se razgrađuju monosaharidi jer se samo oni apsorbiraju 80% ugljikohidrata čini glukoza

ULOGE : Glavni izvor energije, posebno u tjelesnim aktivnostima visokog

intenziteta Glukoza – centralni živčani sustav (mozak) Kada se iscrpe zalihe ugljikohidrata, bjelančevine se konvertiraju

u glukozu procesom glukoneogeneze. Na taj način ugljikohidrati štede bjelančevine koje su bitne za hipertrofiju mišića

GLIKEMIČKI INDEKS Govori o apsorpciji ugljikohidrata Koncentracija glukoze u krvi nakon ingestijski ispitivane hrane u

odnosu na glukozu i kruh Referentna vrijednost 100

Visoki GI >70 Povećavaju nivo glukoze u krvi – brzo

26

Mliječni proizvodi, riba i meso

Povrće i voće

Povećanje koncentracije inzulilna u krvi Kada je unos veći od potrošnje deponiraju se kao masti

Niski GI <55 (srednji GI 55-70) Sporiji porast glukoze u krvi Postupno povećavaju razinu glukoze u krvi Imaju manji utjecaj na stvaranje lipida

Visoka GI : lubenica, suhe smokve, banane, grožđice, marelice, kivi, krumpir 70-80(GL 14-22) – ostalo povrće niski GItjestenina 50-60, pizza 80 (GL20), raženi kruh 40-50 (GL5)

Fruktoza 12 2 Laktoza 46 5 Saharoza 70 7 Glukoza 100 10 Maltoza 106 11

Coca cola 58 15 Fanta 68 23 Iso-sport 70 13 Jabuka 40 12 Borovnica 52-68 16-24 Naranča 50 13

Preporučeni unos 45-60% ukupnog kal unosa svih sportaša Aerobni 70% Potrebno 6-10 g/kg tjelesne težine dnevno za sportaše

MASTI (LIPIDI) Oko 3 sata prije aktivnosti Ugljikohidrati 3-5g/kg TM 150-300g ukupno Masti i proteini se probavljaju relativno sporo Ugljikohidrati u tekućem ili čvrstom obliku Inzulin pomaže u spremanju glukoze u mišiće pa ako pojedemo nešto s

visokim GI to odvlači glukozu iz krvi pa dolazi do hipoglikemije (reaktivna)

Tijekom aktivnosti – ugljikohidrati visokog GI – ništa drugo

27

Nakon aktivnosti – ugljikohidrati da bi se glikogenski depoi napunili ; unutar 1-2h pojesti ugljikohidrate srednjeg ili visokog GI

Proteini – oporavak mišića

Magnezij, kalcij, željezo, svi vitamini

SINDROMI PRENAPREZANJA

Ponavljana trauma koja nadvladava sposobnost reparacije tkiva i to bilo da je riječ o tetivama, kostima, hrskavicama ili burzi (omogućavaju bolju kliznost tetiva uz kosti)30-50% svih sportskih ozljedaUzrok boli – prije se mislilo da se radi o upali kao posljedici oštećenja tkivaTendinoza – bol od oštećenja tkiva bez upalnog procesa

Bol zbog upale Mehanički diskontinuitet kolagenih vlakana Bol zbog biokemijske iritacije

TENDINOZA Degeneracija i poremećen poredak kolagenih vlakana Povećana vaskularizacija Razmekšanje te promjena boje tetive Vlakna kolagena tanja Krvne žile okomite na vlakna kolagena Znakovi upale rijetki (parcijalna ruptura)

Patelarna tetiva Razmekšanje Mukoidna degeneracija Promjena boje u žuto smeđu

Teniski lakat Poremećaj kolagenih vlakana Povećan broj stanica (miofibroblasti) Neovaskularizacija

Rotatorna manžeta- Fibrokartilaginozna metaplazija- Mukoidna degeneracija- Depoziti kalcija

28

Tendinoza :Mukoidna degeneracija

hipoehogena pojačani zona (UZ) signal (MR)

UZROCI SINDROMA PRENAPREZANJA

UNUTRAŠNJI ČIMBENICI Anatomska odstupanja Mišićno tetivna neravnoteža Smanjena fleksibilnost Nestabilnost zgloba Dob Tjelesna težina

VANJSKI ČIMBENICI Pogreške u treningu ( naglo povećanje intenziteta treninga,

ekstenzitet treninga, čučnjevi, trčanje uz i niz brdo…) Podloga (što je tvrđa, veći je stres za tijelo i veća mogućnost ozljede) Sportska obuća (danas smanjuje ozljede ahilove tetive zbog povišenja

petnog dijela – smanjenje napetosti tetive)

PODJELA SINDROMA PRENAPREZANJA NA STADIJE PREMA POJAVI BOLI

1. Pojava boli nakon aktivnosti (neće se javiti liječniku)2. Pojava boli na početku i nakon sportske aktivnosti

(neće se javiti liječniku)3. Pojava boli tijekom sportske aktivnosti (ide na pregled)4. Pojava boli tijekom normalnih dnevnih aktivnosti

DIJAGNOSTIKA Klinička dijagnostika (najbolja) Radiološka dijagnostika (samo kod supraspinatusa – kalcifikat) CT (isto kosti)

29

Scintigrafija (za prijelome zamora tj. stres frakture – u krv se daju radioaktivni tehnicij i galij te se na RTG-u gleda gdje se nakupljaju – stres reakcija, nema prave frakture)

UZV MR

LIJEČENJE Konzervativno :

Mirovanje Vježbe istezanja Ekscentrične kontrakcije mišića Kortikosteroidi Zamjenske sportske aktivnosti (plivanje, bicikl)

Ekscentrične vježbe Nova oštećenja koja stimuliraju upalu Oštećenje živčanih vlakana – denervacija Stimulira reparaciju kolagena

Kortikosteroidi Smanjenje bolova Nepoznat mehanizam (krvarenje, promjena kemijskog sastava

matriksa) Uvijek lokalna primjena

Kirurško liječenje „debridment“ tetive (čišćenje tetive) Longitudinalna tenotomija

TENISKI LAKAT Lateralni epikondil Ekstenzor carpi radialis brevis (tetiva koja ispruža ruku) Prvenstveno industrijski radnici (90%), daktilografi, muzičari,

kompjuteraši(miš) 10% sportaši tenisači (nepravilno izvođenje backhand udarca,

tvrdoća reketa, neodgovarajući hvat-prekratka drška) Više rekreativni tenisači

Klinička slika1. Bol na epikondilu2. Ispružanje šake protiv otpora3. Guranje prsta protiv otpora

30

Terapija Konzervativno

Izbjegavanje tenisa Bicikl, plivanje Igrati samo forehand kad manje boli Ekscentrične kontrakcije Kortikosteroidi Ortoza (steznik) ispod lakta Vježbe istezanja pa jačanja

Operativno Tetiva se prereže na hvatištu Otpuštanje i čišćenje tetive i prišije se natrag

ROTATORNA MANŽETA Sindrom sraza u ramenu U sportovima gdje ima puno abdukcije (tenis smeč, odbojka…)

Prvenstveno fizikalna terapija : Vježbe jačanja i istezanja muskulature rotatorne manžete Ne vježbati s velikim težinama, nego s gumama i laganim

bučicama Protiv otpora – unutarnja rotacija, vanjska rotacija, abdukcija,

povlačenja prema unutra Supraspinatus – abdukcija Infraspinatus – vanjska rotacija Teres minor – depresija, vanjska rotacija Spells SIT Subscapularis – unutrašnja rotacija

Testovi : Yergason test 1 – kod tendinitisa biceps brachii Yergason test 2 – kod tendinitisa biceps brachii Speed's test Drop arm test – supraspinatus

MR UZV

Ako nakon toga nema poboljšanja, onda rješavamo operativno

31

SKAKAČKO KOLJENOBol na vršku 70%Bol na tuberozitas tibie 20%Bol na proksimalnom dijelu patelle

Ekscentrične vježbe jačanja kvadricepsa Vježbe istezanja kvadricepsa Steznici Bez skokova, doskoka

AHILOVA TETIVA Hvata se na calcaneus Iznad hvatišta 5.stupanj ozljede – pucanje tetive 1 do 2 cm od hvatišta (između

35. i 40. godine)

Liječenje : Povišenje pete Istezanje Ekscentrične vježbe Kortikosteroidi NE!!! Mirovanje Bicikl

STRES FAKTURE (PRIJELOMI ZAMORA)

Izgradnja i razgradnja kostiju istovremeno Osteoblasti Najčešća lokalizacija :

1. Tibia2. Fibula3. Metatarzalne (III, IV, V)

Liječenje :1. Tibia : potkoljenica trkača, periostitis – cijela dužina potkoljenice

scintigrafija(i

32

Mirovanje 8 tjedana do 1 god

2. Fibula : mirovanje ostaje poz na

3. Metatarzalne : mjestu frakture III i IV - imobilizacija 4 tjedna (da li se stvara galus) V - operativni zahvat

4. Navikularna : 8 tjedana imobilizacije, 4 tjedna rasterećenje na štakama

AVULSIONA FRAKTURA Kada tetiva otkine komad kosti Najčešća burza u laktu

26.04.2010.

PRIJELOMI KOSTIJU

Prijelom ili fraktura – ozljeda koja prekida tijek kosti, najčešće nastaje nakon traume

Podjela prema nastanku :1) Traumatski2) Spontani

Spontani prijelom Zbog povećane lomljivosti kostiju uzrokovane bolestima kao što su :

Koštani tumori Metastaze Osteoporoza Osteomijelitis – bakterijska upala kostiju

Traumatski prijelom Nastaje djelovanjem snažne mehaničke sile na zdravu kost

PRIJELOM ZAMORA Lom kosti, obično malih kostiju, koji nastaje zbog djelovanja

ponavljanih ili dugotrajnih vanjskih sila na kost

33

OTVORENI PRIJELOM Ozljeda kod koje je prekinut tijek kože ili sluznice iznad kosti

zbog pomicanja ulomaka kosti

ZATVORENI PRIJELOM Onaj kod kojeg je cjelovitost kože očuvana

PRIJELOM DIJELIMO NA :1. Kompletni - kost je puknuta cijelom dužinom ili širinom2. Inkompletni – prijelom kod kojeg postoje samo napukline kostiju

PREMA OBLIKU1) Linearni prijelom – poprečni ili kosi2) Kominutivni prijelom – postoji veći broj ulomaka3) Prijelom s defektom – kad se otrgne dio kosti, najčešće zbog strijelne

ozljede4) Prijelom zelene grančice (green stick) – tijek kosti je samo djelomično

prekinut

OSOBITOSTI PRIJELOMA KOD DJECE Avulzioni prijelomi – kada tetiva povuče dio kosti na svom hvatištu Prijelom kroz zonu rasta – iznad epifizne zone rasta Prijelom zelene grančice

Nesigurni znaci prijeloma :BolOtokHematomGubitak funkcije

Sigurni znaci prijeloma :Deformacija dijela tijelaVidljivi ulomakRTG snimakKrepitacija

Što se ne smije raditi kod prijeloma kosti :Ne smije se pomicati bolesnika dok se potpuno ne imobilizira ozljeđeni dio tijela

34

Ne pomicati bolesnika kod kojeg se sumnja na ozljedu kralježnice

Prva pomoć :Imobilizirati ozlijeđeni dio (dva susjedna zgloba)Provjeriti cirkulaciju

Liječenje :

Konzervativno - Repozicija- Imobilizacija

Operativno- Anatomska repozicija- Unutarnja fiksacija- Vanjska fiksacija

Komplikacije :Cijeljenje u krivom položajuOdgođeno cijeljenjePseudoartroza – krivi položajOsteomijelitis – bakterija dođe na kost

DOPINGS1 ANABOLICI

1) Anabolički androgeni steroidi : egzogeni i endogeni2) Ostali anabolici

S2 HORMONI Eritropoetin Hormon rasta Gonadotropini Inzulin

S3 BETA AGONISTI Beta blokatori (smanjuju frekvenciju srca – streljaštvo, skakači u

vis)

35

S4 SREDSTVA S ANTIESTROGENOM AKTIVNOSTI Inhibitori …

S5 DIURETICI – zbog skrivanja anabolika

S6 STIMULANSI Amfetamin Efedrin

S7 NARKOTICI - da bi se isključio loš primjer mladima Heroin Morfij

S8 KANABIS

S9 GLUKOKORTIKOSTEROIDI

ANABOLICI

Povećanje razine testosterona Mišićni rast Smanjenje postotka masti Skraćenje oporavka od ozljeda

Loše djeluje na : Jetru Muški spolni sustav Ženski spolni sustav Kardiovaskularni sustav Psihološki efekti

Jetra : Povišenje transaminaza Benigni i maligni tumori

Muški spolni sustav : Povećanje testosterona Hipogonadizam – smanjivanje spolnih žlijezda Oligospermija i azospermija Ginekomastija Agresivnost

36

Povećana želja za seksom

Ženski spolni sustav : Inhibicija ovulacije Iregularni menstruacijski ciklus Hipertrofični klitoris Akne Gubitak kose Atrofija grudi Smrt fetusa

Kardiovaskularni sistem : Lipoproteini u serumu Porast kolesterola Hipotrofija lijevog ventrikula

Psihološki efekt : Agresivnost Želja za seksom Euforija Smetnje srca Halucinacije Paranoja

HORMON RASTA

Razvoj i rast kosti Sinteza kolagena Povećani broj eritrocita Smanjenje postotka masti Poboljšana srčana funkcija

Nuspojave : Akromegalija Rast kosti (u širinu) – glave, šake, stopala Povećanje usana, nosa, jezika

ERITROPOETIN Najviše u sportovima izdržljivosti Stimulacija produkcije eritrocita

37

Luči se u nadbubrežnoj žlijezdi

Nuspojave : Hematokrit – pretjerana gustoća krvi, sporije teče i može doći do smrti

UZIMANJE VEĆE KOLIČINE VODE (I EVENTUALNO MINERALA) TIJEKOM TRENINGA ILI NATJECANJA

Ravnoteža vode u mirovanju :- Izlučivanje pomoću mokraće- Isparavanje kroz kožu bez znojenja i kroz disanje- Znojenje- Kroz stolicu

Dobivamo :- Unos pomoću tekućine- Hrane (voće, povrće, juhe…)- Proizvodnja vode u samom organizmu razlaganjem glukoze i masti

Ravnoteža vode tijekom opterećenja :- Povećanjem metabolizma dolazi do povećanog stvaranja vode u

organizmu- Smanjen protok krvi kroz bubrege uzrokuje smanjeno stvaranje urina

te smanjen gubitak tekućine

Ravnoteža elektrolita tijekom opterećenja :- Gubitak vode znojenjem dovodi do poremećaja balansa elektrolita- Na i Cl se najviše gube znojenjem- Veći gubitak vode od elektrolita

Dehidracija :- Smanjenje ukupne količine vode u tijelu- Povećava frekvenciju srca i osjećaj napora- Jer se smanjuje količina plazme u krvi

Dehidracija i sportska sposobnost :- Smanjuje aerobni kapacitet i kognitivne funkcije, osobito na vrućini

(kritički deficit tekućine za većinu je >2%TT

38

- Ne smanjuje anaerobnu sposobnost ili mišićnu snagu

Potrebe za tekućinom tijekom aktivnosti :- Vrlo velike individualne razlike- Uglavnm zbog gubitka znojenjem (netko se znoji više, netko manje)

Egzogeni faktori :- Intenzitet i trajanje aktivnosti- Uvjeti okoliša- Odjeća (vrući i vlažni uvjeti)

Endogeni faktori :- Tjelesna masa- Genetska predispozicija- Metabolička efikasnost- Aklimatizacija na vrućinu

Poticanje unosa tekućine :- Hladna pića- Ugljikohidratni napitci- Natrij- Razni okusi

Potrebe za ugljikohidratima tijekom aktivnosti :- Unos ugljikohidrata može pomoći održavanju potrebnog intenziteta

koje traju više od 1 sat- Potrebe : minimum 30-60g/h = 0,5 – 1l

6% ugljikohidratnog elektrolitnog napitka

Uzimanje ugljikohidrata i vode :- Glukoza i voda utječu međusobno na apsorpciju

Brzina pražnjenja želuca ovisi o :- Volumen uzete tekućine - Energetski sadržaj- Osmolalnost- Intenzitet aktivnosti- pH tekućine (oko 7,4)- razina hidracije organizma

Sastav sportskog napitka :- ugljikohidrati 4-8% : mješavina šećera – glukoza, fruktoza,

maltodekstrina- natrij 20-50mmol/l- okus

39

MJERA GRANIČNE VRIJEDNOSTIUkupna tjelesna tekućina < 2%

Osmolalnost plazme < 290 OsmolSpecifična težina mokraće < 1,020 g/ml

Osmolalnost mokraće < 700 m OsmolTjelesna masa < 1%

- urin koji je taman i ima ga malo znači dehidraciju

Preporuke : - vagati se prije i nakon aktivnosti tijekom cijele sezone – gubitak

tekućine znojem – pokušati nadoknaditi barem 80%

TEKUĆINA PRIJE AKTIVNOSTI5-7 ml/kg 3-4 sata prije aktivnostiKonzumirati pića s natrijem (20-50mmol/l) ili slaniju hranu – vezano za zadržavanje tekućine

TEKUĆINA TIJEKOM AKTIVNOSTI Ovisi o trajanju aktivnosti, znojenju 400-800 ml/h (masa, intenzitet, ambijent) Često su potrebni i unosi > 800 ml/h da bi spriječili

dehidraciju

NADOKNADA TEKUĆINE TIJEKOM AKTIVNOSTI 150-200 ml svakih 15min tijekom aktivnosti

TEKUĆINA NAKON AKTIVNOSTI Konzumirati pića s natrijem (2-5 mmol/l) ili slaniju hranu Bolje nadoknaditi tekućinu postepeno, nego odjednom Ako je potreban brzi oporavak 1,5 l tekućine za svaki izgubljeni

kilogram Suzdržavati se od alkohola (alkohol potiče diurezu)

40

Kofein čini se ne potiče diurezu Alkohol nakon aktivnosti povećava izlučivanje mokraće i

usporava oporavak Kronično uzimanje kofeina nema utjecaja na balans

OBROK PRIJE NATJECANJA Idealni obrok osigurava dovoljno ugljikohidrata, optimalnu količinu

tekućine Sportaš ga dobro podnosi Lako probavljiv

03.05.2010.

SPORTSKO SRCE

SEPTUM je dio miokarda pod velikim pritiskom MIOKARD značajno pod utjecajem treninga PAPILARNI MIŠIĆI – dio koji drži mišićno tkivo (kao padobrani) – neke

promjene AORTA pod velikim pritiskom, jako značajna u sportskim aktivnostima ANEURIZMA AORTE – kad pukne SMRT KORONARNE ARTERIJE provode krv, osiguravaju O2, hormone i

hranjive tvari srcu, kod mladih su rijetko začepljene, uglavnom ako imaju povećanje lipida – nasljedno

INFARKT MIOKARDA – taj dio srca ostane bez krvi, često kod starijih u rekreativnom sportu

Ako se koronarna arterija začepi najveći je problem poremećaj električne aktivnosti – promjena ritma srca

Da bi se srce pravilno kontrahiralo treba imati dobar dotok krvi i dobar rad provodnog sustava srca

BLOK DESNE GRANE :- impuls se sporije širi po desnoj strani snopa, normalni nalaz kod

sportskog srca – veće srce

BLOK LIJEVE GRANE :- nije dobar nalaz- patološki

41

sportsko srce nastaje kao fiziološka adaptacija na pojačana tjelesna opterećenja, odnosno treningvolumen srca kod sportaša veći je što je aerobni napor kod nekog sporta jačiposebno se zadebljava lijevi ventrikul

Kratkotrajni rad 5-10min aerobnog tipa umjerenog intenziteta

veći porast udarnog volumena (UV), kod sportaša FS niža Astrandov test MVS se stabilizira unutar prve dvije minute što je posljedica porasta

FS i UV, a kod dobro utreniranih i unutar jedne minute UV raste zbog povećanog venskog povrata koji povećava ventrikularni

volumen na kraju dijastole, rasteže se miokard i dolazi do jače kontrakcije

Porast volumena na kraju dijastole Smanjuje se volumen na kraju sistole Kontrakcija je pojačana i zbog aktivacije simpatikusa UV više raste kod treniranih, nego kod netreniranih FS raste odmah na početku zbog smanjivanja tonusa parasimpatikusa RR sistolički u opterećenju raste linearno s povećanjem opterećenja

(>220 mmHg) dok dijastolički ostaje relativno konstantan ( ne bi smio značajno rasti)

Simpatikus širi žile u mišićima, a sužava u svim ostalim dijelovima tijela

NAJVEĆA SPORTSKA SRCA KOD SPORTAŠA U SPORTOVIMA IZDRŽLJIVOSTI

1. skijaši trkači i biciklisti preko 1100 ml2. plivači, kanuisti, hrvači i dugoprugaši s oko 1000 ml3. veslači i nogometaši oko 900 ml4. sprinteri i gimnastičari oko 800 ml5. golf ispod 500 ml

ŽENE :1. biciklizam2. veslanje3. vaterpolo4. tenis5. atletika6. ...

42

DEBLJINA STIJENKE LV U 736M I 600Ž ELITNIH SPORTAŠA I SPORTAŠICA

- žene vrlo rijetko iznad 10mm- muškarci 10 mm i više- gornja granica 12-13 mm

Sportovi kod kojih su opterećenja kratka i intenzivna neće dovesti do značajnijeg povećanja srca (dizanje utegam, sprint, bacačke i skakačke atletske discipline!

Zašto?

- Oksidacijom glukoze i masti dobivamo energiju za dugotrajne aktivnosti ispod anaerobnog praga

- To ovisi između ostalog i o MVS tj. o količini krvi koju srce može izbaciti u krvotok u minuti, a time i dostaviti kisik i energente do mišića

- Kod anaerobnih aktivnosti, aktivnost < 2 min, veliki intenzitet, energija iz ATP-a, KP-a i anaerobne glikolize

ANGINA PEKTORIS – nitroglicerin se stavlja pod jezik jer se tako najbolje apsorbira, širi krvne žile

SRCE KOD SPORTAŠA Debljina stijenke raste Volumen srca se povećava Mišićna vlakna miokarda hipertrofiraju Raste UV i MVS FS manja nego kod netreniranih zbog vagalnog tonusa i većeg

udarnog volumena

U mirovanju MVS 5l krvi U zadnjih 10 godina u Europi na sportskim terenima je iznenada umrlo

više od 2200 sportaša u dobi od 17 do 35 godina

43

99% dijagnoza bila je HIPERTROFIČNA KARDIOMIOPATIJA ili IZNENADNA SMRT SPORTAŠA – povećanje debljine stijenke srca

SPORTSKO SRCE vs. PATOLOŠKA HIPERTROFIJA- kritične vrijednosti debljine stijenke LV :

12 mm tzv. siva zona 13 – 15 mm

- npr. od 1000 talijanskih sportaša samo 2% iznad 12 mm (veslanje i biciklizam)

- mnogo češće kos muških

PATOFIZIOLOGIJAZašto je debljina stijenke problem?

Promjene u provodljivosti impulsaIshemija (nedovoljna opskrbljenost krvlju)Prohodnost malih krvnih žila

FAKTORI RIZIKA1. Nesvjestica u tijeku aktivnosti2. aritmije, palpitacije (leptiri u prsima, probadanje)3. obiteljska anamneza4. dob muški iznad 40 i žene iznad 50 prema ACMS obavezno testiranje

prije uključivanja u tjelesnu aktivnost

DIJAGNOSTIKA1. vrtoglavice i nesvjestice2. povećan LV na EKG-u3. šum na srcu

BETHESDA KONVENCIJA Pregled kardiologa EKG UZV srca

Npr. 1000 pregledanih 100 pozitivno (patološko povećanje) iznenadna smrt (1%)Kod ostalih 9900 ukupno 4 slučaja iznenadne smrti (0,05%)

OSOBITOSTI EKG-a KOD SPORTAŠA

- veći raspon „normalnog“- sinus bradikardija (smanjena FS zbog prevladavanja parasimpatikusa

tzv. vagalni tonus) - česti blok desne grane zbog hipertrofije miokarda

44

- prisutne aritmije : sinus bradikardija i sinus aritmija te respiratorna aritmija (fiziološki)

- ponekad i ostale aritmije kao npr. ekstrasistole raznog porijekla (bitno da nestaju pri opterećenju na stres EKG-u)

- R zubac + S zubac > 35 mm u odvodu V1 i V2 na EKG

UČESTALOST NEKIH ABNORMALNOSTI NA EKG-u SPORTAŠA

Sinus bradikardija (do 91%) čak i ispod 50/min Sinus aritmija AV blok 1. i 2. stupnja (10-33%) Hipertrofija lijevog ventrikula (čak do 76%) Inkompletni blok desne grane (do 51%) i QRS širina između 0,10 –

0,12 s Rana repolarizacija – blaga ST segment elevacija Negativni T-val rijeđe Prematurne atrijske ventrikularne... Dugački QT interval (>0,44 s) Hipertrofična kardiomiopatija Aritmogena kardiomiopatija desnog ventrikula

Sportsko srce KardiomiopatijaLV debljina < 13 mm > 15 mm

LV dijametar na kraju dijastole

< 60 mm > 70 mm

Dijastolička funkcija Normalna AbnormalnaHipertrofija septuma Simetrična Asimetrična Obiteljska anamneza Nema Moguća

Odgovor RR-a na opterećenje

Normalan Mogući smanjeni sistolički odgovor

Nakon prestanka treninga Povlačenje hipertrofije

Ostaje hipertrofija

RONJENJE

45

- Tlak pod vodom veći nego na površini- Porastom tlaka dolazi do smanjenja volumena plina (Boylov zakon)- Uron – vanjski tlak raste i dolazi do kompresije zraka u tijelu- Izron – zrak udahnut u dubini se širi, ako zadržimo dah prilikom izrona

dolazi do širenja pluća i pneumotoraksa- Barotrauma – ozljede tkiva zbog promjene tlaka- Trovanje plinovima CO, O2, CO2- Dekompresijska bolest – N2 u obliku mjehura u krvnim žilama

KARDIOVASKULARNI SUSTAV- Smanjena sposobnost- Volumen plazme se poveća- Frekvencija srca snižena- Pri zadanom opterećenju FS je niža

RONJENJE NA DAH

- Porast CO2 djeluje na centar za disanje- Dubina ronjenja određena omjerom TVK : RV- Osobe s većim TLV : RV mogu dublje roniti

URON - hiperventilacija- Parcijalni tlak O2 raste, a hiperventilacijom još više raste, a raste

i parcijalni tlak CO2

IZRON- pO2 se smanjuje, ali pCO2 još uvijek raste i djeluje na dišni

sustav, podražaj je toliko jak da tjera ronioca da udahne – nesvjestica i utapanje

PNEUMOTORAKS- pucanje pluća tj. propuštaju zrak u grudni koš kod naglog izrona zbog

porasta volumena pluća

46

DEKOMPRESIJSKA BOLEST (KESONOVA BOLEST)- zbog naglog izrona- bolovi u zglobovima izazvani embolijom u kapilarama- mjehuri dušika u krvnim žilama- barokomora ili ponovni uron- prevencija – korištenje kompjutera i dekompresijske karte- ne mora biti na velikoj dubini, već i na maloj duže vrijeme

Kod urona se dušik pretvara u tekuće stanje, kod naglog izrona dolazi do pada tlaka i dušik se iz tekućeg pretvara u plinovito stanje i doazi u krvotok u obliku mjehurića. Ako dođe u kapilare manji mjehurići izazivaju trnce i neke smetnje, a ako je mjehurić veći, može doći u žile u mozgu i izazvati moždani udar

Liječenje :- dekompresijska komora ili ponovni uron

TROVANJE KISIKOM- pO2 iznad 318 mmHg- smetnje vida, ubrzano i plitko disanje i konvulzije- tkivo nije sposobno odstraniti O2 iz hemoglobina- hemoglobin ne može odstraniti CO2- visoki pO2 uzrokuje vazokonstrikciju cerebralnih krvnih žila

DEKOMPRESIJA TIJEKOM RONJENJA- što duže pod vodom potrebna dekompresija- s dužinom ronjenja smanjuje se dubina s kojom moramo raditi

dekompresiju

NARKOZA DUŠIKOM- dušik kao anestetik- slično intoksikaciji alkoholom- dubina pogoršava stanje- pijanstvo dubina

OZLJEDE PRI SKIJANJU

47

UZROCI :

Unutrašnji čimbenici- umor- znanje skijanja

Vanjski čimbenici - kvaliteta snijega- teren- uvjeti- skijaška oprema

MEHANIZMI OZLJEDA PRI SKIJANJU- indirektna trauma u 80% slučajeva – skije- direktna trauma

TIPIČNE SKIJAŠKE OZLJEDE- skijaška točka – ozljeda MCL- skijaška fraktura- skijaški palac- 30-40% ozljeda koljena- Najviše ozljeda LCA (prednji križni)

PREVENCIJA OZLJEDA1. Osobna2. Terenska3. Oprema

1. OSOBNA- Kondicija- Tehnika- Priprema

2. TERENSKA- Obrada terena- Zaštita opasnih mjesta- Regulacija prometa

Treba znati pravila

48

3. OPREMA- Skije i vezovi- Štapovi- Cipele- Zaštita glave- Ostala oprema

KRITERIJI ZA NAMJEŠTANJE SKIJAŠKIH VEZOVA1. Težina2. Skijaško znanje3. Dob (djeca, osteoporoza)

RANE 24.02.2010. vježbe

Prekid kontinuiteta kože

1. rane ravnih rubova - oštri predmet (žilet, nož), ima ravne rubove

2. ubodne rane – zadane šiljatim predmetom (čavao, nož) veće dubine, mali ulazni otvor

3. razderotine – posljedica trenja kože i podloge, neravni rubovi, velika površina, ne kravri jako

4. lacero kontuzne rane – boks kad pukne arkada, gdje je koža blizu kosti, nema puno potkožnog tkiva, dolazi do pucanja na koži, najčešće na glavi, šakama i na drugim sličnim mjestima

5. ugrizne rane – npr. zamah ruke udarac u zube ili s bilo kojim drugim dijelom tijela u zube, primarno inficirana rana jer je usna šupljina puna bakterija

6. rane vatrenim oružjem (primarno inficirana rana)

49

OSNOVNE KOMPLIKACIJE

Infekcija i krvarenje

KRVARENJE- Vensko, arterijsko i kapilarno (najčešće)

1. venska – malo tamnija krv, na vratu i ručnom zglobu najopasnije jer je najbliže koži

2. arterijska – malo svjetlija, štrca, najopasnije3. kapilarno – nema štrcanja, lokalno je

- rane na glavi jako krvare, ali nisu tako opasne jer nema velikih krvnih žila

Prva pomoć : kompresija na ranu lokalno, čvrsti stisak, vrlo brzo će doći do

zgrušavanja osim ako se radi o velikoj žili

INFEKCIJA- Crvenilo, bol, žuti sekret – gnoj, treba duže da zaraste, ovisi o broju

bakterija koje su ušle u ranu, a najviše o imunitetu osobe kojoj se to dogodilo

- 1. infekcija je jako opasna- TETANUS – ubodne rane, korozivni materijal, uzročnici su anaerobne

bakterije (ne treba im kisik da bi preživjele, hrane se mrtvim tkivom) – rana se zatvara i one se šire krvotokom u mozak, napada centar za disanje – otežano disanje i na kraju gušenje i smrt

- Anatoksin za tetanus prije bilo kakvog šivanja (za bilo kakvu ranu)

KAKO SPRIJEČITI INFEKCIJU :- čišćenje rane sa sterilnim gazama ili vodom ako nemamo ništa drugo

pri ruci, nikako ne prstima na ranu- dezinfekcijskim sredstvom ako ga imamo- ako je rana veća od 1,5 do 2 cm poslati u bolnicu na šivanje- obavijestiti roditelje i dijete poslati u bolnicu

PRIBOR ZA PRVU POMOĆ- sterilne gaze, zavoji :

1. kaliko zavoj – različitih širina i rubova, najjeftiniji, njapristupačniji

50

2. elastični zavoj – služi kao potpora da pridrže sterilnu gazu i da naprave kompresiju da bi se zaustavilo krvarenje

3. mrežasti zavoj – različitih širina i veličina, najbolji za glavu

- zavoj za bandaže preko kojeg se stavlja tape- zavoj za vježbe- zavoji koji hlade...

Osnovna terapija kod ozljede je HLAĐENJE I KOMPRESIJA!

Sredstva za dezinfekciju :- bakteriostatska – sprječava razmnožavanje bakterija (alkohol)- jod (manje peče, a dobro je dezinfekcijsko sredstvo)

24.03.2010. vježbe

IMOBILIZACIJEPRIJELOMI:

- prekid kontinuiteta kosti- 2 grupe :

1. Vanjski – prekid kontinuiteta kože uzrokavane prijelomom2. Unutarnji - očuvana koža, različiti oblici prijeloma, a mogu biti

bez pomaka i s pomakom :a) Infrakcije (dio kosti puknut)b) Poprečni prijelomc) Kosi prijelomid) Spiralni prijelomi – oko osovine osi (cijeđenje ručnika)e) Složeni prijelomi – proksimalni i distalni ulomak i nešto

izmeđuf) Prijelomi zamora (stres frakture) – kao posljedica

preopterećenja kosti, vezani za sportsku aktivnost

ZNAKOVI PRIJELOMA :

Nesigurni znakovi prijeloma : Bol Oteklina

51

Hematom Gubitak funkcije

Sigurni znakovi prijeloma : Kad se vide ulomci kod vanjskog prijeloma Neprirodan položaj dijela tijela koji je prelomljen RTG snimak Krepitacija – uzmemo krajeve dijelova kosti i pomičemo ih pri

čemu čujemo škripanje

Periost (ovojnica kosti) – pun živaca- Pokosnica – dobro inerviran i jako boli, dolazi do natezanja pokosnice i

zato je potrebna imobilizacija – stavljanje ozlijeđenog dijela tijela u mirovanje

Imobiliziraju se dva susjedna zgloba

MOGUĆE KOMPLIKACIJE :1. Krvarenje – vidjeti da li postoji ili ne2. Oštećenje živaca – osjet po koži (kod prijeloma

humerusa), nasreću je uglavnom samo istegnut, ali ako pukne treba ga šivati da opet dođe u funkciju

NASTAVA TZK- Najčešći prijelomi ruku (slabija koordinacija djece i padovi)- Imobilizacija i šaljemo u bolnicu- RTG snimak, longeta umjesto gipsa da se oteklina ima gdje širiti da se

izbjegne pritisak na živce, ako bi stavili gips i otok se smanji, imobilizacija bi bila preširoka

Bolnica :- Dijagnostika (RTG)- Repozicija (namještanje)- Imobilizacija (longeta, kasnije gips)

Kod djece se većina prijeloma može liječiti konzervativno.- Boje se dirati zbog zone rasta- Ako i nije idealno namještena, kost za vrijeme rasta dođe u relativno

dobru poziciju

TRAJANJE IMOBILIZACIJE- Za kosti šake najkraće – 3 tjedna

52

- 6-8 tjedana za natkoljenicu- Za skafoid na šaci 12 tjedana jer je tu slaba cirkulacija (problem je što

često ostane neprepoznat), imobilizirati, pacijent će opet doći na RTG jer se neće dobro vidjeti

- Ako se ozlijeđeni živac ne oporavi unutar 6 mjeseci, neće se više ni oporaviti

Ako ne možemo namjestiti kost, potrebna je operacija!- Stavljaju se čavli

- Češći kod žena u starijoj dobi

- Osteoporoza – hormonalne promjene ( vrat femura i trohanter)

- Zaraštavanje : Normalno Krivo Odgođeno (duže traje) Pseudartroza (uopće ne zaraste – stvori se zglob tamo gdje ga

nema)

OSTEOMIJELITIS - upala kosti (infekcija kod operacije)- Kad bakterija uđe u kost i uništava ju- Ne može se liječiti , bakterije se jako teško miču iz kosti- Velika komplikacija operativnog lilječenja

1. Korištenje dašćica i zavoja (zmijoliki) – ruka. Ako imamo dvije dašćice za nogu zamotati s obje strane.

2. Kramerove udlage – mogu se oblikovati, alil morale su biti obložene3. Zračne udlage (na napuhavanje) koje se mogu staviti preko odjeće –

trebalo bi ih imati u dvorani

10.05.2010.

PATOLOŠKA STANJA UZROKOVANA TJELESNIM NAPORIMA

53

PRETRENIRANOST- Nesklad između opterećenja i mogućnosti organizma da to podnese- Kronički nesrazmjer između opterećenja i radne sposobnosti

POSTAVLJANJE DIJAGNOZE Anamneza (razgovor sa sportašem – subjektivan osjećaj) Klinički nalaz (mjerenje FS) Laboratorijski nalazi (krvna slika)

UZROCI Infekcije Fokalna žarišta Pomanjkanje sna Loša prehrana Promjena bioritma Jednolično treniranje Nepovjerenje prema treneru Neuspjesi Pomanjkanje zanimanja za trening

SIMPTOMI Pomanjkanje volje za trening Velika podražljivost Besanica, smanjenje tjelesne težine Lošiji rezultati Povećani bazalni metabolizam Povećana FS Poremećaj menstrualnog ciklusa Produžuje se vrijeme mišićno živčane reakcije

OBLICI Simpatikotoni (simpatički) Parasimpatikotoni (parasimpatički)

SIMPATIČKI Mladi sportaši Senzibilni Discipline snage, brzine Anksiozne ličnost

PARASIMPATIČKI Iskusni sportaši Flegmatični Discipline izdržljivosti

54

Pokazatelj – mjerenje pulsa u mirovanju nakon jutarnjeg buđenja – povišen

POSTUPAK KOD SIMPATIČKE PRETRENIRANOSTI Redukcija specifičnog treninga, aktivni odmor Promjena sredine Masaža, kupke, sauna Prehrana Sedativi Psihoterapija

POSTUPAK KOD PARASIMPATIČKE PRETRENIRANOSTI Redukcija trajanja treninga, intervalno treniranje Promjena sredine Prehrana Psihoterapija

ORTOSTATSKI KOLAPS Gubitak svijesti nakon kratkotrajnog velikog napora Kada trčimo krv je u mišićima, kada stanemo dolazi do pada tlaka u

malom krvotoku jer stane mišićna pumpa i krv se ne može vratiti u mali krvotok…zato treba nastaviti s hodanjem, a ne naglo prestati s aktivnosti

SPORTSKA ALBUMINURIJA- Pojava proteina u urinu

PREMOR MIŠIĆA- Upala mišića nakon jednokratnog sportskog napora- Bol u mišićima na pritisak i tijekom kontrakcije

55