1. VRSTE VRTI A! dr avni, privatni, vjerski, vrti i u kojima se primjenjuju razli ite pedago ke ideje i koncepcije (Montessori, Waldorf, Reggio) 2. KONCEPCIJE VRTI A U POVIJESTI I POSLJEDICA TOGA! u povijesti, vrti je vi e imao socijalno-za titnu ulogu dok je odgojno-obrazovna bila pod utjecajem gospodarskih mjera. Posljedice su: - prevelik broj djece u skupini - prevladavanje jednog programskog sadr aja - lo a opremljenost igra kama i drugim potrebnim materijalom - slabo snala enje odgojitelja kod namirivanja dje jih potreba - danas je vrti u ve oj mjeri ustanova za zadovoljavanje potreba zaposlenih roditelja, a manje z za uva avanje potreba djece = vrti i su obvezni uklju iti djecu u pred kolski program naobrazbe (150 200 sati godi nje) = trebao bi omogu iti prijam djece ve od 6 mjeseci. 3. ZAHTJEVI ZA IGRA KE! Igra ka treba zadovoljiti sljede e zahtjeve: a) zdravstveno higijenski (ne smije biti otrovnih boja) b) pedago ki zahtjev (prilago ena razvojnim potrebama) obrazovna vrijednost: dijete uz pomo igra ke upoznaje: oblik, boju, vrstu materijala, likove, brijeve, tuma enje znakova, prirodu; ekologiju: u i o vremenskim pojmovima, svojstvima zraka, vode, bilja, ivotinja, zemlje, vatre; isto tako mo e u iti i strani jezik. odgojna vrijednost: razvija kreativnost, strpljenje, disciplinu, dru tvenost, samostalnost, urednost, snala enje, toleranciju, suradnju, samopo tovanje, kompetentnost. funkcionalna vrijednost: razvija motori ke sposobnosti, intelektualne sposobnosti, preciznost, upoznavanje oblika, snala enje u prostoru, razvijanje percepcije, govorne sposobnosti, u enje. c) estetski zahtjev (privla na i zahtjevna, interesantna)

1

4. PRVI PROGRAM ! 1971. godine Program odgojno obrazovnog rada u dje jem vrti u = prvi slu beni dokument u kojem se na dr avnoj razini reguliralo ono to e se raditi u pred kolskim ustanovama. U njemu su, regulirani ciljevi, zadaci pred kolskog odgoja i program, obuhva ali sva odgojno obrazovna podru ja (hrvatski, tjelesni, glazbeni, upoznavanje okoline). Program je bio strogo definiran: za svaku dob djece znala se gra a koju djeca moraju prije i i svladati u odre enoj dobi. Nedostaci: - u prvom planu je program, a ne dijete - s obzirom na to no propisanu gra u, bio je usmjeren kognitivnom (spoznajnom) razvoju 5. VEZA IZME U HEAD START PROGRAMA I PRVOG PROGRAMA ! 1964. 1970. godine, ameri ki predsjednik Johnson, u elji da podigne razinu obrazovanja i da omogu i jednak start na po etku osnovne kole (svoj djeci), izdaje novac za programe koji su se znanstveno pratili. Nije postigao eljeni uspjeh jer su se programi pokazali da ima efekta u 1., 2., i 3. razredu osnovne kole, ali dalje programi imaju iste rezultate kao i kod djece koja nisu prolazila kroz Head start program. Ovaj program ozna io je prekretnicu u pred kolskom odgoju jer se, zahvaljuju i materijalnoj osnovi, moglo organizirati mno tvo pred kolskih programa. Ve a dostignu a imala su ona djeca kod kojih je program zahvatio roditelje tj. obitelj, za razliku od onih programa koji su bili usmjereni samo na kognitivni razvoj jer obitelj je: - prvi primarni i najja i faktor - ona vr i najsna niji pritisak na dijete - uklju ene su emocionalne spone (majka ima ve i utjecaj nego odgojitelj) - obitelj se po ela mijenjati zahvaljuju i programima > uspje niji je program onaj u koji je uklju ena cijela obitelj zato to ulazak programa u obitelj djeluje tako da dijete postaje centar obitelji.

6. DRUGI PROGRAM ! 1982. godine Osnove programa rada s djecom pred kolskog uzrasta = on daje osnove, a ne stroge propise. Program je imao 3 odgojno obrazovna odru ja: dijete i okolina (jedinstveno tretira dijete od prve godine do polaska u kolu) govor, izra avanje i stvaranje (struktura, cilj i zadaci pred kolskog odgoja) tjelesni i zdravstveni odgoj (mislilo se da e ubla iti strogu podjelu)2

Prednosti: - moglo se na i niz uputa za organizirane kra e programe pred kolskog odgoja koji su se organizirali i izvan pred kolskoh institucija, eljeli su se ukloniti nedostaci prvog programa, bio je puno fleksibilniji program, regulirao je rad u jaslicama koje postaju dio pred kolskog odgoja (do tada su bile u sastavu socijalne skrbi) - davao je smjernice za rad u Maloj koli Nedostaci: - bio je pretjerano kognitivno usmjeren, nedovoljno konzistentan u pitanje vertikale jaslice kola .

7. TRE I (HRVATSKI) PROGRAM! 1991. godine Prijedlog koncepcije razvoja pred kolskog djeteta = daje se programsko usmjerenje: a) daju se osnovne smjernice za rad sa pred kolskom djecom u izvanobiteljskim aktivnostima (igraonice, itaonice, vrti i..) b) daje neke principe kojih se svi moraju pridr avati u postavljanju i provo enju pred kolskog programa c) polazi od pluralizma (vi e demokracije) i slobode u primjeni pedago kih mjera i koncepcija d) polazi od razli itosti u vrstama i oblicima programa, kao to polazi i od demokratizacije dru tva (stvorena mogu nost otvaranja privatnih vrti a) prema subjektima koji se pravno i zakonski definiraju kao nositelji programa) = ako elimo otvoriti privatni vrti , moramo udovoljiti kriterijima koji stoje u dr avnim standardima = Ministarstvo prosvjete i porta definira pravovaljanost programa = zakon definira uvjete: stru ne, kadrovske, materijalne, programske osnove = privatni vrti se ne mo e otvoriti bez dozvole od strane dr ave = zasniva se na humanitarnoj razvojnoj koncepciji i obuhva a: - ideju humanizma - spoznaje o specifi nim osobinama i zakonitostima razvoja pred kolskog djeteta - spoznaje o zna ajkama izvanobiteljskog odgoja

3

8. RAZLIKA IZME U TRADICIONALNOG I SUVREMENOG ODGOJITELJA! TRADICIONALNI1. provodi frontalne aktivnosti i smatra da samo one odgojno-obrazovno djeluju 2. jednom na godinu pogleda kurikulum i vrlo malo ili uop e ne skre e pa nju na dje je interese 3. zanemaruje trenuta ni razvojni stupanj svakog djeteta, zanemaruje socijalne i emocionalne potrebe, bitan mu je kognitivni razvoj i koristi verbalne metode klasi nog pou avanja 4. zanemaruje individualizaciju, to kod mnoge djece stvara negativnu sliku o sebi 5. u svom radu koristi ono to je potrebno za tu ili sljede u godinu to esto dovodi do provo enja neprikladnih aktivnosti

SUVREMENI1. individualan pristup djetetu i pomo nik je djetetu u procesu u enja 2. vjeruje u irenje programa prema dje jim Interesima, iskustvima i stupnju razvoja 3. pridaje pa nju svim aspektima razvoja i zainteresiran je za odgoj ovdje i sada

6. koristi apstraktan material, modele za preslikavanje, stereotipno mi ljenje, prerano ho e apstraktno kod djece 7. vi e koristi u enje napamet, daje djetetu ograni ene pojmove kao i izbor materijala 8. o ekuje samo jedan i to to an odgovor, rezultat 9. vjeruje u model, nema povjerenja u djecu, tra i da svi rade u isto vrijeme i time gu i kreativnost 10. sam postavlja sva pravila koja vrijede za svu djecu u sobi dnevnog boravka 11. vjeruje u efekt slatki a, materijalne nagrade natjecanja

4. vjeruje da je individualni program (samo dijete, a ne program za dijete), brine za razvoj pozitivne slike o sebi 5. vidi da je osnovni cilj odgojau pred kolskim godinama polaganje temelja budu em samomotiviranom u eniku koji e mo i komunicirati s drugima i mo i sudjelovati u timskom radu 6. koristi opipljiv, konkretan materijal s ciljem razvoja kriti kog mi ljenja, razvoja sposobnosti, rje avanja problema i dubokog obuhva anja pojma 7. shva a da njegov pristup radu treba biti potkrepljen razli itim iskustvima (kre e prema novom i nepoznatom) 8. zaokupljen je procesom, a ne proizvodnjom ili pravim odgovorom 9. poti e kreativnost, ma tu i originalnost

10. vjeruje da djeca trebaju biti uklju ena u stvaranje i po tivanje pravila 11. razumije i stvara radost i na to gleda kao na nagradu

12. vjeruje da je IQ taj koji odre uje uspjeh djeteta

12. vjeruje u prirodne vrijednosti djeteta i zna da se svako dijete razli ito razvija u razli ito vrijeme

4

9. PROGRAMSKO USMJERENJE KAO DOKUMENT: IDEJA HUMANIZMA! Programsko usmjerenje polazi od: a) ideje humanizma b) spoznaje o specifi nostima i zakonitostima razvoja pred kolskog djeteta Ideja humanizma se utemeljuje na spoznaji da je dijete ovjek i ne smije ga se ugroziti ve ga se mora prihvatiti sa svim individualnim razlikama. Odrasli bi trebali biti orijentirani na pozitivan djetetov identitet (prihvatiti djetetove osobine); dostojanstvo, ne samo prema djetetu nego prema njegovoj obitelji; jednako se odnositi s djecom druge vjere, kulture, nacionalne pripadnosti; stvarati kod djeteta pozitivnu sliku o sebi, ne vrije ati, omalova avati, ne uspore ivati ga s drugim jer to je vrednovanje (netko je bolji, netko lo iji); orijentirati se na ono to radi dobro. = ako se vrednuje, onda se vrednuje in, a ne dijete; npr. 1. jako si dobro pospremio igra ke 2. jako si dobar jer si pospremio igra ke (NE!)

10. RAZLIKA IZME U KOMUNIKACIJE I INTERAKCIJE! Dijete u i i razvija se u odnosu (interakciji) ili komunikaciji sa sredinom. INTERAKCIJA djelovanje nekoga na ne to, me udjelovanje KOMUNIKACIJA priop avanje, saop avanje, izlaganje -> svjesna razmjena izme u dva ili vi e sudionika

11. PROGRAMSKI PRINCIPI/NA ELA KOJIH SE TREBA PRIDR AVATI U IZVANOBITELJSKIM PRED KOLSKIM PROGRAMIMA! na dijete djeluje socijalna i fizi ka sredina dijete u i i razvija se u interakciji i komunikaciji sa sredinom svi aspekti su me usobno ovisni (npr. promjena sredine djeluje na dijete i ono postupno spoznaje da se u novoj sredini nema ega bojati) odgojem se pridonosi i cjelovitom razvoju djeteta svi aspekti moraju biti uklju eni I PRINCIP UVA AVANJE SOCIO EMOCIONALNIH POTREBA DJETETA - njihovo zadovoljenje je preduvjet tjelesnog i spoznajnog razvoja - prioritet je stvarati socio-emocionalnu vezu s djetetom i ne forsirati dijete ni ta dok ne stekne povjerenje u nas

5

II PRINCIP STALNI ZAJEDNI KI RITAM AKTIVNOSTI I ODMORA DJECE TREBA ZADOVOLJITI, ALI UZ PRIMJERENO PO TIVANJE INDIVIDUALNOG DJETETOVOG RITMA - raspored dnevnih aktivnosti trebao bi se provoditi u isto vrijeme (dolazak, igra, obroci, spavanje..) III PRINCIP IMATI U VIDU DA DIJETE IMA OGRANI ENE SPOSOBNOSTI I MOGU NOSTI PRILAGO AVANJA NA PROMJENE U OKOLINI, A POSEBNO NA NOVU IZVANOBITELJSKU SREDINU - prije nego to krene u vrti , dijete bi trebalo upoznati tetu i prostor u kojem e boraviti, roditelji, bi trebali poticati djecu da je u vrti u lijepo, igrati se s njima kao da idu u vrti te na taj na in pripremiti dijete na novu okolinu IV PRINCIP PARTNERSKI ODNOS S RODITELJIMA - prije je roditelj bio suradnik, a sada je partner i partnerski odnos podrazumijeva ravnopravnost (demokratski odnosi) - mijenja se odnos izme u institucije i obitelji; obitelj ima primarni odgojni faktor i prvi je u itelj djeteta i to iz dva razloga: 1. emocionalna veza u obitelji je najja a 2. obitelj je uvijek trajna = jako je va na suradnja s roditeljima, posebno u adaptacijskom periodu; prije primanja djeteta va no je obaviti inicijalni razgovor kako bi lak e prihvatili i razumijeli dijete = bitno je: - da to roditelj prihvati - da stekne povjerenje u odgojitelja - da mo e do i u grupu V PRINCIP SVAKA OSOBA KOJA PROVODI IZVANOBITELJSKI PROGRAM TREBA ZA TITITI DIJETE OD SITUACIJA KOJE BI MOGLE IZAZVATI STRAH, TJESKOBU, POSRAMLJENOST, DOSADU, DUGA MIROVANJA ILI PRETJERANI OSJE AJ ODGOVORNOSTI ZA USPJEH AKTIVNOSTI U KOJOJ DIJETE SUDJELUJE - ovaj zahtjev se odnosi da djetetovu osobnost - strah je negativna emocija i ko i razvoj - ako se dijete posramljuje ili boji, ono stje e nepovjerenje u ljude i sebe, a to ko i njegov razvoj - dijete treba poruku za postojanje, a ne za vrednovanje - dosada je negativna pojava koja utje e na dijete jer je ono aktivno bi e (va no je imati zanimljive sadr aje)6

- pretjerani osje aj odgovornosti izaziva kod djeteta veliku napetost - dijete eli zadovoljiti o ekivanja okoline, ali je uvijek netko gubitnik, to izaziva osje aj manje vrijednosti VI PRINCIP OSIGURATI I POTICATI DJETETOVA SPONTANA STVARALA KA PONA ANJA - osigurati ih kroz prostor, materijalno putem igre i komunikacije s odraslim - pru iti to vi e motivacije, sredstava; dijete samo bira aktivnost, vrijeme i du inu trajanja te aktivnosti - komunikacija i pribli avanje svakom djetetu jer ono u i dru enju - dijete se treba kretati vrti em - pru iti djetetu to vi e ivotnih i prirodnih situacija; pove ati poticajne sadr aje, a ne stroge programe - kreativnost se pojavljuje gdje postoji ozra je slobode VII PRINCIP ONI KOJI SE BAVE DJECOM TREBAJU IMATI U VIDU DA JE ODGOJ ME ULJUDSKI STVARALA KI ODNOS ILI ODNOS IZME U ODRASLOG I DJETETA - na djecu utje emo svim svojim bi em i u nama postoji puno toga ega mi nismo svjesni, stoga je potrebno imati ve i uvid u sebe -> potreban nam je drugi par o iju da nas procijeni u radu = naknadna reflekcija = teorija u akciji -> ono to mislimo da radimo; ova teorija nije vjerna samoj sebi i naknadna refleksija poma e da ova teorija u akciji postane teorija o akciji - tako er nam poma e da pove emo ono u djetetu i ono u nama = IMPLICITNA PEDAGOGIJA = - na e neosvje teno uvjerenje, stavovi o vlastitoj ulozi u odgoju i naobrazbi pred kolske djece - na a uvjerenja proizlaze iz na ih iskustava i interakcija sa zna ajnim osobama koje su bile presudne u na em odgoju - imamo orijentir, stav, odnos, neosvje teno uvjerenje o vlastitoj ulozi u odgoju VIII PRINCIP KADA GOD JE MOGU E TREBA OSIGURATI INDIVIDUALNI PRISTUP DJETETU - uti ono to dijete tra i, dati mu mogu nost izbora aktivnosti, podr ka onome to radi - individualni pristup treba prevladati u odnosu na frontalni rad jer to utje e na razvojnu dob djeteta - individualni rad poti e emocionalni razvoj

7

IX PRINCIP CIJELOKUPNO OBLIKOVANJE PROSTORA U KOJEM DIJETE IVI IMA NA NJEGA VELIKO DJELOVANJE - oblikovanje sredine u skladu sa zahtjevima sigurnosti djece, korigiranja pozitivne slike o sebi - oblikovanje u skladu sa razvojem motorike i spoznaje te za poticanje djetetove inicijative i samostalnosti, u skladu s potrebama za razli itim oblicima izra avanja i stvaranja - na in aran iranja sredine u kojoj dijete boravi treba biti takvo da dijete dobiva va ne poruke o sebi i drugima X PRINCIP POTREBNA JE FLEKSIBILNA ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA - fleksibilnost odgojitelja vidi se na organizaciji prostora, izboru novih materijala, vremenskom rasporedu, na situacijama koje svjesno planira i poti e, ali i sposobnosti da odustane od svog plana

XI PRINCIP VODITI RA UNA O TOME DA SU POTICAJI USKLA ENI SA SPECIFI NIM ZAKONITOSTIMA RAZVOJA - odre eni sklop razvojnih mogu nosti mo e poticati kod djece samo ako su ti poticaji primjereni razvoju (npr. mo e li dijete voziti bicikl, ako nije vozilo tricikl i mo emo li to uop e o ekivati od djeteta od 3 godine) XII PRINCIP ODGOJ SE OSTVARUJE INTERAKCIJOM - odgojitelji bi trebali utvr ivati, ostvarivati i samoprocjenjivati zada e odgoja te odnose izme u odraslih i djece me usobno - treba procjenjivati i primjerenost postupaka koje primjenjujemo u odgoju, sadr aje, sredstva, nastale neplanirane odgojne situacije i sveukupne uvjete odgoja i razvoja djece u ustanovi, ne zanemaruju i utjecaj obitelji i u e zajednice = SAMOPROCJENJIVANJE -> va no je biti moralno orijentiran na istinu, stvarnost

8

12. OSNOVNE POTREBE DJETETA! a) BIOLO KE TJELESNE POTREBE - hrana, zrak, igra, kretanje, spavanje b) SOCIO EMOCIONALNE POTREBE - stvarala ke osobine koje dijete spontano pokazuje u smislu osobnosti stje e sliku o sebi, izra ava osje aje, radoznalost, ideje, inicijativu c) POTREBA RADOZNALOSTI - dijete te i da do ivljava, stvara, tra i novo, uo ava pitanja i problem i tra i odgovor i rje enje - otkriva uzro no posljedi ne veze - zainteresirano je za prirodu i proizvedenu okolinu, za prostorne i vremenske odnose, zanimaju ga rezultati d) POTREBA ZA KOMUNICIRANJEM - stvarati situacije u kojima e dijete mo i primati, razumijeti i stvarati poruke - prvo ima neverbalne poruke (prvo gleda, a onda dodirom ispituje), nakon toga tra i to - dijete komunicira tijelom, glazbenim sredstvima, izra ava se likovno - uz verbalnu komunikaciju mo e do i i do u enja drugog jezika e) INTELEKTUALNE POTREBE - potreba djeteta da spozna, osjeti, dodirne i upoznaje svijet sa svojim osjetilima

= RAZVOJNE POTREBE - odnose se na kontinuitet emocionalnog, spoznajnog i govornog razvoja od 1. do 7. Godine - to su potrebe za hranom, zrakom, igrom, boravkom u prirodi - potrebno je zadovoljiti dje je potrebe za sigurno u i samopouzdanjem, radoznalo u samostalno u i povjerenjem - dijete treba osje ati da je prihva eno i voljeno od roditelja, odgojitelja i druge djece

9

13. POSEBNE POTREBE DJETETA! - imaju ih djeca kod kojih je zbog vanjskih ili unutarnjih potreba do lo do neravnote e a) POTENCIJALNE - mo e imati dijete koje je u svom razvoju imalo neke rizi ne faktore (te ak porod, oboljelo u intrauterinom periodu, te ke bolesti u obitelji, stres) b) PRIVREMENE - dijete nije razvilo govorni aparat pa po inje zamuckivati; ako se mucanje zbog neznanja ili nemara ne lije i, ono ostaje - zbog mogu ih razvojno prirodnih raskoraka (negativizam, polazak u vrti , dobivanje brata/ sestre, smrt u obitelji) ako se odrasli ne mo e suo iti s tim, dijete mo e izrasti u prkosnu, arogantnu osobu i te potrebe poslije prelaze u trajne c) TRAJNE - kod djece gdje nisu na vrijeme uo ene potencijalne i privremene potrebe - imaju ih djeca s te ko ama u razvoju, darovita djeca kojima je potreban druga iji pristup (izgra ivanje slo enijih potreba da bi dijete i dalje ostalo darovito) = TE KO E - utvr ena ili ste ena stanja organizma koja zahtjevaju poseban stru ni pristup, kako bi se omogu ilo izra avanje i razvoj sa uvanih sposobnosti djeteta - tu spadaju djeca kojima je uskra ena maj inska njega i ljubav - posebne potrebe imaju i darovita djeca

14. ZADA E ODGOJITELJA! a) unapre enje cjelokupnog umnog, socijalnog i emocionalnog razvoja djece b) poticanje razvijanja fizi kog i socijalnog okru enja djece, stimuliranje, razvijanje njihovih interesa, samopouzdanje, samoistra ivanje, socijalizirano pona anje c) razvijanje pozornosti kod djece, toleranciju, socijalno pona anje, strpljenje d) unapre ivanje razvoja i navikavanje djece na isto u e) razmatranje zajedno s roditeljima, pra enje i unapre ivanje procesa dje jeg razvoja i postignu a10

f) odgojitelj stimulira i poti e elju za rje avanjem odre enog problema g) pripremanje raznih vrsta problema i pra enje djece u tijeku njihova rada

15. TO JE METODIKA I ZA TO JE PROU AVAMO? Metodika specijalizirana didaktika koja prou ava ciljeve, zada e, metode, sadr aj odgojno obrazovne situacije i aktivnosti u pojedinom u em didakti kom podru ju - ima zada u pru iti studentima uvid u postupke kojima se ostvaruju ciljevi odgoja i naobrazbe - metodika je otvoreni sustav spoznaje o radu s djecom se ne mogu prihvatiti kao kona ne i nepromjenive istine - metodika je osnova za tuma enje humanitarnih uspje nih putova odgajanja i otvaranja novih horizonata - cilj metodike je dijete Prou avamo je da: osiguramo povezivanje metodi kih znanja iz pojedinih podru ja i da bi se student osposobili da ste ena znanja o razvoju i odgoju koriste u praksi da se upoznamo s razli itim aktivnostima odgojno obrazovnog rada da razvijamo svoje sposobnosti za kriti ko sagledavanje i vrednovanje na eg vlastitog odgojno obrazovnog utjecaja na dijete i da se osposobimo za istra ivanje i usavr avanje odgojne prakse - postupke iz metodike treba shvatiti kao mogu nosti koje se u nekoj situaciji mogu birati i mijenjati po potrebi - najbolja je praksa pro eta teorijskim tuma enjem

16. VRSTE AKTIVNOSTI U DJE JIM VRTI IMA! Aktivnosti definiramo kao samostalne ili usmjerene voljne radnje za postizanje odre enih ciljeva koji za njih imaju smisla. Dijete u svakoj aktivnosti realizira samoga sebe Aktivnosti dijelimo na: a) SLOBODNE aktivnosti - odvijaju se po volji i elji djeteta (ho e li, s kim, kada e se igrati) - odvijaju se kod dolaska, za stolom, iza igrali ta

11

Tu se mogu ubrojiti: slobodna stvarala ka igra istra iva ka igra izra avala ke igre (crtanje, pjevanje, gra enje) perceptivne aktivnosti b) USMJERENE aktivnosti - one koje odgojitelj svjesno i namjerno planira, provodi i analizira u cilju sistematskog djelovanja na odgoj i razvoj djeteta i na naobrazbu - mora biti takva da je dijete maksimalno anga irano, tema dovoljno iroka da se dijete sna e u toj aktivnosti - mogu se odvijati u sobi dnevnog boravka, ali i izvan vrti a - uvijek predstavljaju izvor novih do ivljaja i spoznaja, poma u djeci da upoznaju u u i iru okolinu - u aktivnostima se mo e organizirati posjet, izlet, organizirani boravak ljetovanje, zimovanje - 1 odgojitelj na 10 djece = NORMATIV

17. ULOGE ODGOJITELJA U ODGOJNO OBRAZOVNIM AKTIVNOSTIMA DJECE! OPSKRBLJIVA (priprema materijale, sadr aje i ideje relevantne za dje ja zanimanja, dodaje nove) PROMATRA (mentalno je uklju en u dje ju aktivnost, zainteresiran za kvalitetu dje jeg djelovanja, socijalne interakcije, na ina rje avanja problema, istra ivanja, izra avanja..) POTICATELJ MOTIVATOR (nudi izbor razli itih aktivnosti, dodatno poti e nesigurnu djecu, prilago ava aktivnost ako je prete ka ili prelagana..) USMJERIVA (fokusira dje ju pa nju na bitne elemente pri promatranju, eksploraciji, zaklju ivanju, skretanje djece na novu aktivnost ili mjesto izvo enja samo ako je to iz nekog razloga nu no..) POMAGA (samo na tra enje djece i u mjeri u kojoj je neophodno, uvijek u zajedni tvu s djetetom)

12

PROCJENJIVA

EVALUATOR (na temelju dje je aktivnosti i pona anja procjenjuje trenutni intelektualni, socijalni i motorni razvojni stupanj djeteta, dje je interese i potrebe, kongruentnost aktivnosti s obzirom na dje je razvojne mogu nosti..)

SUIGRA (partner u igri, naj e e u ulozi koju mu dodjeljuju djeca) PLANER (prirodno izrasta iz uloge promatra a prostorne, vremenske, materijalne organizacije i sadr aja aktivnosti radi daljnjeg unapre ivanja; kao refleksija na postoje e stanje i postavljanje hipoteza to i kako dalje da bude jo bolje..) VODITELJ (sam organizira mjesto, vrijeme, trajanje, materijale i sadr aje aktivnosti za djecu)

= u slo enoj dinamici odgojno obrazovnog procesa ove se uloge kombiniraju, a ponekad i preklapaju na raznovrsne na ine, ovisno o konkretnom kontekstu zajedni kog ivljenja djece i odgojitelja u pred kolskoj ustanovi.

18. CILJEVI KURIKULUMA! razvijati samopo tovanje i pozitivne emocije prema u enju kod djece poticati u enje u svim razvojnim podru jima biti osjetljiv na individualne razlike u sposobnostima i interesima djece

19. ODGOJNO OBRAZOVNI POSTUPCI! - na initi stimulativno okru je koje e djecu poticati na istra ivanje i interakciju - omogu iti izbor me u raznovrsnim aktivnostima bez obzira poti u li od djeteta ili odgojitelja - nastojati da djeca imaju individualne aktivnosti i u malim neformalnim grupama - osigurati konkretne aktivnosti za u enje djece konkretnim materijalima i ljudima relevantnima za njihovo iskustvo - poticati i uklju ivati djecu u aktivnosti - prihva anje vi e od jednog ispravnog odgovora

13

20. SLIKA O SEBI (KROZ GODINE)! Slika o sebi se rano stvara i nije svejedno kakvu sliku o sebi imamo. Dijete postepeno uo ava sebe: dijete dodirivanjem, ku anjem pomalo u i gdje zavr avam ja , a po inje ti slika o sebi se formira do kraja 2. godine dijete postaje svjesno sebe u 3. godini po inje koristiti ja , javlja se svijest, samopoimanje; stajanje je veliki doprinos za stvaranje slike o sebi; govor dijete otkriva da govorom mo e djelovati dijete prvo koristi 3. lice 3. i 4. godina spoznaja o postojanju ja i drugi , spoznaja to mogu raditi samo, a to s drugima, poznavanje spola

21. TO JE NAJVA NIJE ZA STVARANJE SLIKE O SEBI? Mnogi smatraju da razvoj slike o sebi zavr ava prije kole ili u pubertetu, a to zapravo nije do kraja to no jer stvaranje slike o sebi traje cijeli ivot. Vrlo je va no s djecom provoditi igre pomo u kojih se razvija slika o sebi: = IGRE PRED OGLEDALOM staviti dijete pred ogledalo, dodirivati i imenovati dijelove tijela (uho, o i, nos, usta ), dobro je da dijete bude uz nekoga i da se ponekad vr e paralelne radnje. = IZRADA DJETETOVA PORTRETA dijete legne na pod i nacrta se kontura, to je za dijete jako zanimljivo - mo e se raditi svake godine da se vidi koliko je dijete naraslo = AROBNA KUTIJA u kojoj je ogledalo; to je na in da vidi sebe = OBITELJSKI ALBUM albumi koji bi se zvao moj ivot , crte i, mapa dragocjenosti = LENTA na koju se mo e objesiti ne to karakteristi no in a taj na in dijete usvaja pojam vremena (pro lost, sada njost, budu nost) i tijek zbivanja - od dje jih slika radimo grozd ili pu a = ADVENTSKI VIJENAC svaka ku ica je ne to djetetovo = ZAJEDNI KI POSTERI otisci stopala, ruku - prepoznavanje djeteta ispod plahte = IGRA POZDRAVA nosom, laktom..

14

22. KARAKTERISTIKE DJETETA KOJE IMA NEGATIVNU SLIKU O SEBI! ako dijete podlije e razli itim zlostavljanjima, to uzrokuje negativnu sliku o sebi: - govore tihim glasom - ne mo e dugo zadr ati i uspostaviti kontakt o ima - gleda u pod, prekriva rukom o i, nesigurno konstantno tra i pohvalu i potvrdu onom to je radilo - sumnja u na u pohvalu - esto ka e da ne mo e napraviti ono to se od njega tra i - neka djeca puno zami ljaju jer ele biti netko drugi, mijenjaju raspolo enje - nema prijatelja, kontakti s drugima su kratki - lako daje igra ke jer se boji da ne e biti prihva eno - daje neprimjerene odgovore u nekoj situaciji - samodestruktivnost, lako se upla i - eli da mu netko odre uje to da radi, nesigurno u sebe, rijetko se smije, te ko prihva a nove situacije - esto pokazuje frustracije, te ko kontrolira neke unutarnje impulse (udara, zgrabi, polomi) - voli se osamljivati i samo igrati

23. UZROCI STRESA! = STRES posebno psihi ko i tjelesno stanje djeteta u kojima dolazi do poja anog lu enja adrenalina, ubrzanog lupanja srca, uko enost - kod male djece odlazak roditelja uzrokuje stress uzroci: ekonomski, ekolo ki, katastrofe, teror, smrt, razvod, bolest, zanemarivanje roditeljske uloge, dom i susjedstvo, siroma tvo, rat, nasilje

24. BLAGDANI, PROSLAVE, SVE ANOSTI U PRED KOLSKOJ USTANOVI! blagdani ru e stereotipnost svakodnevnog ivota i u zajedni ki ivot djece i odraslih unose nove vrijedne sadr aje, bude osje aj radosti, kroz aktivnosti poti u dje je potencijale i pridonose razvoju sposobnosti - imaju zadatak da dijete osjeti radost, bliskost, osobnu uklju enost - Advent izrada vijenca, sami pale svije e - sv. Nikola izrada izmica, pri e o sv. Nikoli, tap, kapa, slike o njemu - sv. Lucija sijanje p enice, upoznavanje sa itom, oslu kivanje to nam zrno ka e, imendan za Lucije - jaslice uspavljivanje lutke, pri e o toplini, krevet, zagrljaj, izrada jaslica od ka iranog papira

15

25. SREDSTVA ZA UPOZNAVANJE OKOLINE! PRIRODNA : - kuti prirode u sobi dnevnog boravka - kuti prirode izvan ustanove - kalendari prirode u dje jem vrti u SOCIJALNA: - didakti ke igra ke i igre - slikovnice - knji evna djela za djecu pred kolske dobi - dijapozitivi i dijafilmovi - filmovi i tv vrti - vi eizvorni sklop (priru nici, zbornici, aplikacije, dijaslike, zvukovi, umovi, glasovi)

26. KUTI PRIRODE! Kuti prirode potreban nam je zbog njegovanja i izgradnje adekvatnog stave prema prirodi, kako bi djeca mogla svakodnevno promatrati i njegovati biljke i ivotinje. Brinu i se o biljkama, dijete: - zadovoljava svoju prirodnu radoznalost - stje e znanja o rastu, razvoju i na inima zadovoljavanja potreba biljaka i ivotinja odgaja radne navike djeteta ii ma svrhu samo ako dijete aktivno sudjeluje tj. samo radi utje e na socijalni razvoj (jedno dijete bri e listove, drugo zalijeva, tre e pere tanjuri ) => zajedni ko djelovanje djece ima u sebi klicu ekolo kog odgoja; dijete gradi plemenit, za titni ki odnos prema svemu to je priroda Mnogi ga nazivaju mali laboratorij jer dijete promatra promjene na biljkama i ivotinjama u duljem vremenskom periodu. Dijete mo e spoznati ono to u kratkom vremenskom period ne mo e primjetiti. Treba ga sjestiti u najsvjetliji dio dnevne sobe, okrenuto prema zapadu ili istoku, zbog svijetla. Opremiti ga sadr ajima karakteriti nim za djetetovu okolinu (biljke i ivotinje koje se lako prilago avaju ivotu u zatvorenom prostoru). MLA A DOBNA SKUPINA (2-3 godine): - biljke koje cvjetaju da dijete uo i razliku list cvijet - lisnato bilje irokih listova da s njega mo e brisati pra inu

16

SREDNJA DOBNA SKUPINA (4 godine): - razlike izme u biljaka mogu biti manje, biljke iz drugog podneblja, ista biljka razli itog roda STARIJA DOBNA SKUPINA (6 godina): - upoznavanje razli itih vrsta biljaka koja djeca mogu presa ivati i imati vizualna iskustva Trebao bi imati: AKVARIJ za ribice, koji ne smije biti izlo en jakom osvijetljenju, najbolji je etvrtasti jer ne mijenja oblik i veli inu kad dijete gleda, u njemu treba biti pijesak, kamenje, vodeno bilje TERARIJ kupljena ili improvizirana naprava za dr anje ivotinja u sobi, sanduk sa staklom, a krov od vrste mre e AKVATERARIJ za kornja e i gu tere; u zemlji se mo e zasaditi masla ak, paprat, br ljan; za gu tere treba jedan do dva kamena - dijete, uz pomo terarija, u i u kakvim uvjetima ive ivotinje INSEKTARIJ nastamba za kukce; za detaljno upoznavanje sitnih ivotinja (boca ili staklenka i na vrhu gaza) mravi, leptiri, pauci - unutra se mo e staviti li a ili cvije a - ivotinje se stavljaju unutra samo za promatranje - nakon iskustva sa insektima, djeca bi mogla i i na iskustvo sa slikama POVRTNJAK, CVJETNJAK odvojeni niskom gredicom od ostalog prostora za igru, na mjestu koje nije na udaru dje jih motornih aktivnosti, gredice druga ije nego za odrasle (70 80 cm irina, 2,5 3 m du ina), razmak me u gredicama 50 60 cm, vrt ograditi kulturama koje brzo rastu, staviti tapi i sliku onoga to smo posadili, saditi kulture koje se mogu sirove jesti KAVEZ za ptice esti izvor bolesti; ptica mo e kratko biti u vrti u, samo da se djeca upoznaju s na inom prehrane; mala djeca ptice jakih boja i krupne; ve a djeca parovi ptica i njihovi mladi; dijete upoznaje vrstu, naziv, na in hranjenja, razvija interes za druge ptice - dijete u i istiti, po pona anju prepoznaje kad je gladna, edna stavlja se u interakciju

17

26. KUTI PRIRODE IZVAN ZGRADE DJE JEG VRTI A! Mo e biti: - vanjski prostor s ure enim igrali tem - povrtnjak, cvjetnjak - nastamba za ivotinje, da bi djeca mogla promatrati njihov ivot, navike Kuti prirode pro iruje dje je spoznaje, oboga uje ih novim znanjima, odgaja ih i navikava na rad, razvija u njima osje aj odgovornosti i samostalnosti. Rad isklju ivo u pedago ke svrhe.

27. KALENDAR PRIRODE I VREMENA! Kalendar prirode didakti ko sredstvo koje priprema odgojitelj u svrhu pra enja, bilje enja i upoznavanja promjena u prirodi te vremenskih prilika - slu i za to da djeca obrate pozornost na to to se oko njih doga a PROSTORNI KALENDAR: - konkretno iz prirode, ukusno raspore eno, ono to je karakteristi no za to doba (npr. zima bor) SLIKOVNI KALENDAR: - sastoji se od slika, ilustracija kojima su ozna ene vremenske pojave u biljnom i ivotinjskom svijetu - ima svrhu samo ako s djecom bilje imo i pratimo npr. kalendar vremenskih pojava sunce, vjetar, snijeg, oblaci, ki a, a dijete treba okrenuti onu stranicu koja odgovara vremenu taj dan - ti kalendari mogu biti jednodnevni, tjedni, mjese ni

28. DIDAKTI KE IGRA KE I ZAHTJEVI! Igra ke su tradicionalni supstituti stvarnosti koji okru uju djecu i slu e im za igru i u enje. to je dijete mla e, igra ka treba biti sli nija konkretnim predmetima. Za djecu mla u od 2 godine treba paralelno davati igra ke i konkretne predmete. U 2. godini, dijete se spontano igra kuhinjskim posu em, stavlja jedan u drugi, lupa licom, ide u du an kupiti mlijeko i ka e pa-pa . Djeci su konkretni predmeti igra ke (u po etku), a kasnije ih zamjenjuje igra kama. Potrebno im je omogu iti igra ke za guranje, ljuljanje, provla enje, uvla enje te igra ke koje e poslu iti za simboli ku reprezentaciju djetetovog iskustva ste enog kroz vlastiti ivot (lutke koje e ono hraniti).

18

KAO DA igre u 2. godini dijete prvo reprezentira te igre na sebi pa tek onda na igra ki. - na sebi: traje vrlo kratko - na igra ki: dijete radnju prenese na igra ku i vr i simboli ku radnju - u ulozi: nakon 3. godine SIMBOLI KA IGRA dijele se uloge (mama, tata..) DIDAKTI KA IGRA - provodi se u cilju djelovanja, naj e e na kognitivni razvoj - nema osobine prave, spontane dje je igre nego je nastala u metodici sa ciljem uvje bavanja, ponavljanja, produbljivanja znanja djece -> naj e e se provodi kao usmjerena aktivnost

29. POVIJEST IGRA KE I TO SU IGRA KE! U plemenskim zajednicama, djevoj ice su dobivale lutke, a dje aci luk i strijele. Davali su im maske i kamen i e, to nije bilo jako edukativno. U 17. i 18. stolje u, prosvjetni djelatnici priznaju i prou avaju dje ju igru kao ne to to se mo e upotrijebiti u svrhu obrazovanja. 18. stolje e JOHN LOCK uo ava vrijednost igra ke i shva a da igra ka mo e pridonijeti obrazovanju LOCKOVE KOCKE slu e za opismenjivanje djece. 19. stolje e FRIEDRICH FROBEL prve edukativne igra ke u zabavi tima Vidi se povezanost igra ke i individualnog duha. Individualni razvoj nastaje jedino izra avanjem kroz vanjske objekte i oblike. Prva Frobelova igra ka LOPTA, simbol jedinstva. Kada dijete shvati jednakost i univerzalnost, treba shvatiti razli itost (uvodi kocku i cilindri an oblik). Kocka namijenjena djetetu da gradi oblike iz ivota, dijele i na: oblike znanja (ku a, drvo) i oblike ljepote (nacrt). Frobelove igra ke usmjeravaju kolektivnom, ritualnom, a danas igra ke usmjeravaju individualnom. MARIA MONTESSORI ne daje bo anske uloge igra kama. Intelekt se razvija iz osjetila, djeca se igraju materijalom i tako u e oblik, boju, veli inu. Ona, kao i Frobel, igra ke ne daje djetetu bez u itelja. Poslije 1920. godine, pred kolske ustanove otvaraju vrata igra kama i od tada je TEORIJA POBU IVANJA koja govori: Djeca e se radije igrati igra kama ako su nove, slo ene, ako reagiraju na dje ji dodir i omogu uju rje avanje problema.

19

Igra ka je najdjelotvornija u prvih 5 godina samo je sredstvo igre, a dijete je subjekt koji je potaknut da se igra iz svojih razvojnih potreba. Igra ka = sredstvo za zadovoljavanje potrebe za igrom.

30. POSTOJE E IGRA KE! 1. STRUKTURIRANE IGRA KE one koje imaju velike mogu nosti odgovora na dje ju akciju 2. POLUSTRUKTURIRANE IGRA KE one koje imaju cilj iv ode k jednom rje enju, ali koje dijete mo e koristiti i na kreativniji na in 3. NESTRUKTURIRANE IGRA KE one iz kojih dijete samo strukturira igra ku ili reprezentira stvarnost npr. oslikana kocka spade u 2. vrstu, a obi na drvena kocka spada u 3. vrstu.

31. KATEGORIJE IGRA AKA! 1. makete (selo, uma, grad, vrti , ku a..) po mogu nosti drvene 2. razli ite didakti ke igre (lot, parne slike, domino, slagalice, puzzle) slagarice: plo ne, drvene, trodimenzionalne; dijele se na sve vi e dijelova; igre koje je dijete samo napravilo 3. igra ke koje slu e za u enje o stvarnosti i za stvaranje djetetove stvarnosti - didakti ke slike, kao sredstva upoznavanja okoline, biljni i ivotinjski svijet - bitno da su: dovoljno velike i da prikazuju ono ime elimo da dijete svlada, to je manje dijete slika je ve a sa manje detalja, ve e dijete slika je manje vjerna konkretnoj situaciji, ima vi e detalja i ve a je. = TANGRAM stara kineska vje ba, zadatak da se dijelovi slo e u cjelinu 7 geometrijskih oblika slo iti u kvadrat = GOROTKI ruska igra vezana za pokret, osnovna namjena je pravilna prostorna orijentacija

20

32. ZAHTJEVI KOJI SE POSTAVLJAJU NA SLIKU KAO NA DIDAKTI KO SREDSTVO! - prikazi objekta moraju biti djetetu prepoznatljivi - istaknuti detalje nu ne za prepoznavanje - mora odgovarati estetskim zahtjevima, ugodnih boja - primjerena djetetovim razvojnim mogu nostima - ne smije biti pretrpana detaljima jer dijete ne mo e uo iti bitno

33. DIJA - FILMOVI! Dija filmovi nisu u pokretu i zato su dosta te ki za dijete, anga iraju intelektualne potencijale. Dijete na pokretnoj slici vidi pokret i mo e razumijeti, ali mu je te ko shvatiti kontinuitet pri e u slikovnici i na stati noj slici. Elementni filmovi daju nove podatke: 1. listanje prikazan proces listanja 2. ivot se ra a prikazan process ra anja kod ivotinja STERN, 1939. godine prou ava stati ne slike i dje je prepoznavanje. Zaklju ak: dijete od 4 godine prepoznaje objekt s kojim s kojim je ve imalo iskustva,u toj dobi ima dovoljno iskustva i sposobno je i itati sadr aj slike pa i ono s ime nije imalo nikakvog iskustva; do 5. godine dijete e imenovati radnje, ali ih ne e mo i povezivati (nema uzro no posljedi nih veza), tek nakon 5. godine dijete e mo i povezati radnje (ima uzro no posljedi nu vezu).

34. ULOGA KNJI EVNOG TEKSTA! U dje jem vrti u primjenjuju se: basne, bajke, pri e, stihovi, pri e o djeci s odraslima, dje jim igra kama, stvarima, prirodnim pojavama, biljkama, doma im i divljim ivotinjama. Kroz knji evna djela djetetu se oboga uje iskustvo, pribli avaju mnoge ivotne istine, spoznaje o ivotu, odnosima me u ljudima. Slu anje, pri anje i ponavljanje pri e bogati dje je iskustvo, njegov emocionalni ivot ini sadr ajnijim, rije nik bogatijim te razvija interes za pisanu rije i knjigu. Znanstvena djela poma u djetetu za dobivanje novih informacija o prirodi, dru tvu. Umjetni ki tekstovi utje u na emocije i bogate rije nik.

21

35. TV EMISIJE! Emisije o ivotinjama, putopisne reporta e, crtani film najvi e 45 minuta dnevno dijete smije gledati TV. Ozvu eni dija filmovi: pri e o Nezahvalnom mi u , Tri snjegovi a , Osje ajnom usisava u . Vi eizvorni sklop, magnetska plo a na koju se malim magneti ima fiksiraju zidne slike s kojima se djeca trebaju upoznati, npr. zanimanja ljudi, teme iz prometa, biljni i ivotinjski svijet. 36. PODRU JA KOJA SE PROVODE KAO PRINCIP IVLJENJA! 1. ekolo ki razvoj 2. zdravstveni razvoj 3. prometni razvoj 4. radni odgoj

37. EKOLO KI ODGOJ U VRTI U! - zada a je stvoriti pretpostavke da mladi budu odgovorni, kreativni, da isprave na e pogre ke. - djeca trebaju imati slobodne i vo ene aktivnosti na temu ekologije. - moramo znati to trebamo posti i tim temama. - razvijanje emocija za o uvanje prirode aktivnosti koje mo emo napraviti: 1. prepoznavanje razli itih vrsta otpada (organski neorganski) 2. to podrazumijevamo pod pojmom OTPAD (kako i gdje nastaje), to pod pojmom SME E 3. upoznati djecu s opasnim otpadom i znakovima opasnosti (eksploziv, zapaljivo, otrov) 4. to se zbiva sa sme em 5. gdje ga odvoze 6. upoznavanje sa odlagali tem sme a 7. upoznati djecu sa Danom planete Zemlje, Zelenim telefonom = SME KO sme e boje, prljav, simbol one i ene rijeke, zraka, okoli a, okru en nepotrebnim, odba enim predmetima sa kojima ne zna to e = ISTKO plave boje, simbol istog zraka, vode, zelenila i prirode, ima ko aru u koju skuplja sme e, razvrstava ga i odnosi u spremi te za preradu - mogu a dramatizacija izme u Sme ka i istka - ukazati na mogu nost prerade i skupljanja u spremi ta predvi ena za otpad - recikla a papira

22

38. ZDRAVSTVENI ODGOJ! Zdravstveni odgoj proces u kojem pomo u odre enih sadr aja utje emo kod djeteta na zauzimanje stavova, formiranje navika i bu enje interesa za zdravo ivljenje u okru ju u kojem ivi - va no je namirivanje tjelesnih i emocionalnih potreba jer bez njih dijete ne mo e biti aktivno, zadovoljno i veselo - u svakodnevnim interakcijama utje emo na: 1. za titu i o uvanje zdravlja 2. kognitivne sposobnosti o svrsi te za tite 3. svakodnevno nastojimo da dijete formira zdrave higijenske i kulturne navike PROGRAMSKE CJELINE: 1. DIJETE - sa djecom provodimo aktivnost na temu Moje tijelo (pravilno dr anje, isto a, upotreba wc-a, pranje ruku..) - oko 3. godine su svjesni svog spola; razgovor kako su do li na svijet, razlika izme u dje aka i djevoj ica - stanovnici na kosi i tijelu; neuredna kosa pribor za ure ivanje kose; o i nao ale; nos mirisi; u i buhe; ruke i nokti te odje a i obu a - prehrana na in jela, vakanja.. - vitamini tvari koje uvaju od bolesti.. - spavanje informacije o tome koliko je spavanje va no, kako se osje am kad nisam naspavan - ovisnosti i bolesti (npr. tata se napio), razgovor s djetetom; alcohol uni tava mo dane stanice - AIDS; govoriti o sidi.. 2. DIJETE I OKOLINA - spremanje prostorija (pra ina tetna za to?) - mla a dobna skupina dijete koristi vilicu - srednja dobna skupina dijete koristi no za meso - starija dobna skupina posu e, presavijanje ubrusa, ne lizati no , sme e - gdje se odla e, ista i njihova va nost, pranje cesta - upozoriti na nesre e u ku i, vrti u, o tri predmeti, posjekotine, padovi, oprez od struje, vatra, po ar, opekotina, to se ne smije dirati.. - opasnost koja prijeti od lijekova ormari i prve pomo i - zarazne bolesti, uginule ivotinje

23

3. DIJETE I ODRASLI - upoznati se sa lije nikom znak hitne pomo i; posjet bolnici, ambulanti, zubaru na prijatelj, lijekovi u iti djecu da ih to manje koriste bol prirodna pojava, uloga medicinske sestre u vrti u..

40. PROMETNI ODGOJ! Prometni odgoj provodi se kao princip odgojno obrazovnog rada u vrti u, a mo e se provoditi i kao sadr aj odgojno obrazovnog rada. Mo e se provoditi kao projekt, a i u okviru pojedina nih aktivnosti u cilju djelovanja na djecu kad je u pitanju promet. 1. kao PRINCIP provodimo ga u situaciji zajedni kih etnji, posjeta, izleta kad god izlazimo iz dje jeg vrti a 2. kao SADR AJ odgojitelj svjesno cilja razvoju prometnih navika, vje banje navika kretanja u prometu i sl. 3. SITUACIJSKO U ENJE njihovi sna no pro ivljeni doga aji, dijete je to vidjelo i samo po elo govoriti o tome (to je najbolji trenutak jer je sve u djetetu aktivno te je po eljno takve trenutke iskoristiti (npr. na TV-u je vidjelo sliku sudara) = prometni odgoj poma e u osposobljavanju djece za aktivne sudionike u prometu radi vlastite sigurnosti, ali i sigurnosti ostalih sudionika u prometu. = poma e postupno razvijati razumijevanje pravila prometa i vje bati primjenu tih pravila radi budu eg samostalnog uklju ivanja u promet kao aktivnog sudionika u njemu. CILJ - razvijati oprez u prometnim situacijama i postupno u iti dijete da se pravilni kre e kao pje ak - osposobljavati dijete za aktivno sudjelovanje u prometu kao sudionik = ZADACI PROMETNOG ODGOJA = 1. upoznati osnovna pravila koja vladaju u prometu radi djetetovog lak eg snala enja 2. s djecom uvje bati konkretne prometne situacije kako bi dijete nau ilo pridr avati se pravila i stjecalo navike pona anja u prometu 3. oboga ivanje djetetovog iskustva do ivljajima o onome to se doga a u okolini i postupno snala enje u prometu kao sastavnom dijelu te okoline 4. uz pomo odraslog, dijete na temelju svih ovladanih zada a treba, do polaska u kolu, ste i naviku pona anja u prometu

24

kako uvje bati konkretno pona anje i spontane situacije? - mla a dobna skupina susret s policajcem , hod u paru - srednja dobna skupina regulacija prometa, polygon - starija dobna skupina konkretne situacije, put od vrti a do doma Va ne su stimulirane situacije, dijete najbolje u i o prometu iz konkretne stvarnosti, a ne stvarala kih igara (npr. susret s policajcem ili djeca vode policajca do ku e i oni njima pokazuju. = OSNOVNA SREDSTVA PROMETNOG ODGOJA = - auti i - kuti gra enja grade prometnice - prometni tepih stolnjak - semafori na struju ili baterije - provoditi igre s pjevanjem - radni listovi - dija-filmovi i slikovnice - kalendar s prometnim znakovima - prometni polygon (stalnog karaktera na igrali tu) - vozila s prvenstvom (Hitna, Policija, Vatrogasci) - dati im volane is l.

41. RADNI ODGOJ! = PRINCIP zajedni ko ivljenje djece i odraslih = SADR AJ intenzivnije, u e podru je radnih aktivnosti s djecom (svjesno razvijanje prometnih navika) = ZADACI I SADR AJI RADNOG ODGOJA = - osigurati djeci razne materijale za aktivnosti i poticati ih na njihovu to samostalniju upotrebu - upoznati djecu sa funkcijom, na inom, mjestom i spremanjem materijala za dnevnu upotrebu - upoznati djecu s pomagalima i alatima za svakodnevne aktivnosti (oprezno i spretno rukovanje eki em, vagom, ljepilom, pove alom..) - poticati djecu na aktivnosti sa raznim materijalima (drvo, kristal, klije ta, alat za vrt..) - zaklju iti sve radne aktivnosti s djecom koje su primjerene njihovoj dobi (priprema za spavanje, samoposlu ivanje..) - upoznati djecu s radom odraslih

25

- zadovoljiti djetetove potrebe za dogovaranjem i projektiranjem radne aktivnosti - upoznati dijete sa prednostima suvremenih sredstava za rad (aparati u obitelji; npr. dozvoliti djetetu da usisava) - preuzeti brigu o ivotinjama, biljkama u vrti u = OBLICI PROVO ENJA RADNOG ODGOJA = - malo dijete ne razlikuje rad od igre (do 4. godine); na zadatak je da rad pretvorimo u igru - isklju ivo radne aktivnosti djeci nisu atraktivne - u 5. i 6. godini dijete razlikuje rad i igru i uklju uje se u radne aktivnosti, toliko koliko vidi svrhu toga VA NO: kad se dijete eli uklju iti u rad, treba imati uvjete. = oblici provo enja radnog odgoja: 1. u zajedni kim aktivnostima neophodan je zajedni ki dogovor i organizacija te vanjska motivacija 2. samoposlu ivanje igra kama, vodom, hranom 3. promatranje rada odraslih 4. organizirani posjet nekom radnom mjestu 5. sudjelovanje u dru tveno korisnom radu; odvo enje sme a, prikupljanje odjevnih predmeta, sa enje drve a

42. UVJETI ZA OBAVLJANJE RADNIH AKTIVNOSTI! 1. dostupnost zada e (prilagoditi zahtjeve mogu nostima djece) 2. bogatstvo materijala (kreativno kori tenje istovrsnog materijala) 3. dobra prostorna organizacija za smje taj djece (dovoljno prostora za kretanje, da drugom djetetu ne smeta i da mi mo emo do i do djeteta) 4. dobra materijalna organizacija (sortiran materijal, da dijete ima pregled) 5. stalno prikupljanje materijala za zalihe 6. stav odgojitelja prema radu, pripremanje materijala, na in na koji djecu animira i kako vrednuje proces i rezultate rada = IZBOR SADR AJA RADNIH AKTIVNOSTI = - nudi materijal koji nudimo (imamo) i svrhu (koju elimo posti i) - materijal nam sugerira to s njim mo emo raditi (M.Peteh: Radne aktivnosti -> nudi teme za individualni i kolektivni rad)

26

1. INDIVIDUALNI RAD I TEME: a) izrada sredstava za igru (sve vrste lutaka, robota, maketa, arobnih kutija, ku ica za igru, tampanje krumpirom..; za vanjski prostor zmajevi, vjetrenja e, bojanje oprava na igrali tu, spremnika za sme e..) b) sredstva za dje ji osobni ukras (ogrlice, vjenci, bro evi..) c) sredstva namjenjena za ukra avanje prostora ( a e za olovke, kalendari, razni ukrasi za sobu) d) izrada poklona (albumi, origami..) e) izrada sredstava za priredbu (zastave..) 2. KOLEKTIVNI RAD I TEME: a) individualne radove povezati u cjelinu b) izrada na neku temu u malim grupama c) zajedni ki plakat d) izrada lutki od neoblikovanog materijala e) kolektivni rad za ure ivanje okoli a f) radne i ekolo ke akcije (npr. i enje sobe)

43. PO ECI MATEMATI KIH POJMOVA POVIJEST! - matematika je stara koliko i ovje anstvo - 5. 15. stolje a na europske narode veliki utjecaj imaju Arapi: pojava trgovine (vaga, novac), geometrija (gradnja, navodnjavanje), trigonometrija (znanost o odnosima me u pravcima i udaljenostima), algebra (znanost o stvaranju pravila i formula u matematici), diferencijalni integralni ra un (prou ava pokretne i promjenjive veli ine) - u prep kolskom periodu nema razvoja matemati kih pojmova tj. znanja bez aktivnog djelovanja djeteta na istra ivanje i kreiranje stvarnosti - VA NA JE MANIPULACIJA - dijete ispituje, radi niz, ukr tava olovke, prenosi kocke, dijeli balone; primjer: ve sa 2 godine dijete ispituje svojstvo predmeta jedna tebi, jedna meni. - matematika se treba u iti na konkretnim predmetima - mi prebrzo idemo na aktivno mi ljenje, to nije dobro; mo e negativno djelovati, zako iti dijete = ULOGA ODRASLOG U MATEMATI KOM ODGOJU = - odrasli treba osigurati puno materijala - govorno ozna avati koli ine, zapremine, osobine predmeta - uvoditi ga u simboli ko matemati ke medije27

- ako dijete sa 6 godina misli konkretno, sa konkretnim predod bama, pojavu apstraktnog mi ljenja mo emo o ekivati pred kraj pred kolskog perioda - mi ljenjem: - otkrivamo - stje emo uvid - procjenjujemo - predvi amo - kriti i ocjenjujemo - stvaramo sudove

44. MATEMATIKA U INTEGRACIJI SA SVIM OSTALIM AKTIVNOSTIMA! 1. pri e Tri pra i a, Snjeguljica i sedam patuljaka 2 igra prstima 3. didakti ke igre domino, brojke 4. dramatizacija razgovaraju brojke 5. elementarne igre poka i svoj par, mala kuglana, na i svoj broj 6. stvarala ke igre trgovina, hitna, policija, simboli ka igra

45. NAJVA NIJE MISAONE OPERACIJE! 1. ANALIZA dijete rastavlja auti SINTEZA nakon rastavljanja, ono radi sintezu tj. gradi cjelinu 2. INDUKCIJA od pojedina nog ka op em DEDUKCIJA od op eg ka pojedina nom 3. ANALOGIJA = USPORE IVANJE na temelju analogije procjenjuje, to e biti br e, a na temelju procjene vrednovanje

46. VRSTE AKTIVNOSTI KOJE SU USMJERENE NA FORMIRANJE MATEMATI KIH POJMOVA! - vrste istra iva kih aktivnosti u kojima se dijete igra s bojama, oblicima, veli inama, koli inama, zapreminama = vrste aktivnosti: DIDAKTI KE IGRE igre u kojima dijete ne u i matemati ka pravila samo kroz sliku nego i kroz pokret.

28

Tu spadaju: - pokretne elementarne igre: na i svoj lik, broji dalje, igra dan-no , igra kole, crna kraljica, kol ko kume ima sati - igre s pravilima: igre kockom, domino, igre s obru ima, igre u kolu - stvarala ke igre (igre koje dijete igra): samoposlu ivanje, trgovina cvije em - igre po zadatku (ni i dvije crvene, dvije plave) ovo je arhai an matemati ki postupak i treba ga to vi e izbjegavati! Iz podru ja matemati kih pojmova, umjesto da igramo duboko-plitko , moramo omogu iti djetetu igre s vodom, dati mu duboku i plitku posudu i da dijete na prirodan na in ovlada matemati kim pojmovima.

47. OSNOVNA ZADA A PRED KOLSKOG ODGOJA! = osnovna zada a pred kolskog odgoja - razviti kod djeteta sposobnost za uo avanjem i rje avanjem problema. rje avanje problema: 1. konkretni prakti ni problem - slagarice koje se mogu rezati na razli ite na ine - zagonetne slike (osnovnu sliku prekrijemo sa kvadrati ima, trokutima i imamo igra e koji govore to treba skinuti) - parne slike (memory, loto, serije igra aka, npr. a a u a i, gra evni materijal uz iju pomo dijete u i o volumenu, oblicima) - pijesak i voda (konkretan, prakti an problem, npr. probu ena plasti na a a) - dopunjaljke - umetaljke - tangram 2. slikovni problem - skriva ice vje ba za po etno pisanje koje poti e percepciju, pa nju, snala enje na dvodimenzionalnoj plohi (npr. obojati polja ozna ena to kicama) - labirint djeca ih vole jer efekt svoje akcije vide odmah ( u srednjoj dobnoj skupini raditi trodimenzionalno, kako bi se dijete poslije moglo skoncentrirati na dvodimenzionalno, npr. kutija od boca, neke plohe se izre u i dijete treba sti i do auta; mo e se vani napraviti labirint po kojem se dijete samo kre e - radni listovi gotovi predlo ci koje treba to je mogu e vi e izbjegavati jer gu e kreativnost

29

3. verbalni problem - dovesti dijete u situaciju da se verbalno izrazi, npr. o tome kako bi se rije io neki problem prolio sok, to e u initi ili dati mu materijal i neka ka e kako bi napravio od toga ku u - bitno je potaknuti dijete da razvija svoje strategije, samopouzdanje, a ne da mi rje avamo 4. eksperimenti - procesi koje provodimo s namjerom da se izazove neka pojava radi opa anja i istra ivanja kako bi se djeci omogu ilo zaklju ivanje - eksperiment s biljkama biljka bez vode, s vodom, bez svijetla, u zemlji dijete promatra to se zbiva - eksperiment s vodom to upija, a to ne upija, to tone, a to pluta.. - eksperiment sa zrakom vre ice sa zrakom, otvaranje prazne boce u vodi, puhanje zraka sa slam icom, svije a pod a om - eksperiment sa svijetlom sjena na zidu, kroz to prolazi svijetlo - eksperiment s zvukom boce napunjene vodom - eksperiment s magnetom to privla i, to ne privla i - eksperiment s bojama mije anje boja, stvaranje nijansi - eksperimentiranje na osnovi matemati kih zadataka izre i kvadrat da dobije dva trokuta

48. SOBA DNEVNOG BORAVKA CHECK LISTA! = organizirana po centrima = namje taj primjeren djeci, police dostupne djeci; slikovnice stoje okomito = sadr aj svakog kuti a ukazuje na to o kojem se kuti u radi = udobna mjesta za razgledavanje slikovnica, slu anje pri e, glazbe mekani jastu i i, strunja e = dovoljno stolica i stolova da djeca mogu udobno sjediti za konzumiranje obroka = materijali i dje ji radovi izlo eni u visini dje jih o iju = postoji prostor za odlaganje osobnih stvari djece = raspored mora omogu avati pregled cijele sobe, svih centara (kuti a) = u raspored spadaju materijali za poticanje matemati kog mi ljenja i istra iva ke aktivnosti = namje taj i raspored su raspore eni tako da pru aju sigurnost i omogu uju djeci nesmetano kretanje, ali ne poti u tr anje = vrste podloge, kao to su linoleum, plo ice ili drveni pod; namjenjeni su za slikanje i za aktivnosti pijeskom i vodom

30

49. KUTI I U SOBI DNEVNOG BORAVKA! = glazbeni kuti = likovni kuti = kuti itanja i pisanja = kuti gra enja = obiteljski kuti = kuti lije nika = kuti higijene = kuti frizera = kuti prirode = stolno manipulativni kuti = kuti kazali nih lutaka = kuti kuhanja

50. IVOTINJE KOJE SE KORISTE U RADU SA DJECOM U VRTI U! => mla a dobna skupina djeca su zainteresirana za ono to ivotinje vole jesti, piti, mjesto spavanja pas, ma ka, krava, konj, ovce, ptice selice i stanarice => srednja dobna skupina p ele, leptiri, hru t, bubamare, gusjenice, ose, kornja e, umske ivotinje => starija dobna skupina djeca u e koristi pojedinih ivotinja, o nastanku njihovih mladunaca, o na inu zimovanja

51. KUTI GRA ENJA TO RAZVIJA! razvija: - finu motoriku - ovladavanje prostorom - razvijanje socijalnih odnosa - kreativnost - komunikaciju, toleranciju i ma tu

52. IGRA TO ZNA I DJETETU! Dijete kroz igru u i ivjeti u demokratskom dru tvu, razvijaju i osobine, kao to su neovisnost, odgovornost za svoja djelovanja, kriti ko mi ljenje, prepoznavanje i izra avanje osobnih potreba i po tivanja drugih osoba.

31

53. TRADICIONALNE IGRE! Igre s pjevanjem Do la majka s kolodvora, Lopov i policajac, Crna kraljica, Po to kume lonac, Lanca probijanca, Dan i no , Pokvareni telefon, Crni Petar, Ide maca oko tebe, Toplo i hladno..

54. IGRE S VODOM I PIJESKOM! 1. Tone ne tone 2. to se u vodi mijenja, a to ne 3. Led u vodi 4. Otapanje raznih materijala u vodi 5. Istra ivanje svojstva okus, miris, boja 6. Pje ani sat 55. DIDAKTI KE IGRE! 1. makete (npr. ku e, namje taja, raskri ja, dvori ta..) 2. loto, memory, domino 3. puzzle sli ne slagaricama 4. lutke 5. slagarice

56. POKRIVALJKA! - sredstvo koje se sastoji od sredi nje plo e i pokrivaljke - u pokrivaljke ubrajamo sve vrste lota, ali i one koje izra uju sami odgojitelji za svoje potrebe - dijete treba pokriti sredi nju plo u pokrivaljkama, a zadatke treba postupno ote avati 57. DOPUNJALJKA! - mo e biti vezano uz konkretne ivotne problem, geometrijske likove; - razlike u elementima mogu biti u boji, koli ini i veli ini - na papiru, s jedne strane, su obrisi predmeta, a na drugom predmeti crtom treba spojiti istovrsne predmete 58. UMETALJKA! - zadatak je u tome da djeca u kutiju, sa odre enim otvorima, stave konkretne predmete koji odgovaraju otvorima na poklopcu kutije - otvori su za kocku, kvadar, valjak ili kuglu - zanimljiva je mla oj djeci - poti e vizualnu percepciju32

59. GEOMETRIJSKA SLAGALICA! - djeca manipuliraju komadima i tako rje avaju zadatke prostorne vje tine - to je vrijedna matemati ka aktivnost jer djeca u nepoznatim situacijama moraju ponuditi rje enja 60. DJE JI ASOPISI! Tintilini , Smib, Radost, Zvrk, Ciciban, Modra lasta.

61. PROJEKT! ETAPE: 1. iznijeti temu i podrijetlo (da li je potekla od djece i u kojoj situaciji) 2. iznijeti aktivnost za istra ivanje teme (razviti odgovaraju e pojmove koje treba istra iti) 3. zapisati sav potreban materijal 4. po eti aktivnost pitanjima, predlagati, voditi djecu, pomagati im..

62. IGRA MAGNETOM! - privla enje metalnih predmeta magneto - postojanje magnetnih polova odbijanje istih i privla enje razli itih - mogu nost magnetiziranja - privla enje magneta preko kartona ili stola (pomicanje stvari)

33

KURIKULUM op enito = izlaganje teorijskih osnova (pedago kih, psiholo kih i filozofskih) na kojima se temelji plan i program tj. izbor sadr aja, ponuda ud benika i drugih materijala te izno enje potrebnih uvjeta tj. standard za planiranje, izvo enje i evaluiranje rezultata. Pojam kurikulum ozna ava cjeloviti tijek odgojno obrazovnog procesa, a ozna ava sljede e sastavnice: ciljeve, sadr aje, metode, nastavne medije, situacije, strategije, na ine evaluacije. Novija teorijska razmatranja smatraju da nije primjereno unaprijed precizno odre ivati to bi u enici trebali usvojiti na primjerenoj razini znanja i umije a jer je ona individualna, a ne op a kategorija koja kod djece iste kronolo ke dobi mo e biti vrlo razli ita. INTEGRIRANI KURIKULUM = kvalitetno koncipiran kurikulum treba skrbiti za sva podru ja djetetova razvoja, i to objedinjeno, kako bi odgovarao prirodi razvoja djeteta; objedinjavanje razli itih podru ja znanja povezanih zajedni kom temom to vodi k boljem razumijevanju i trajnosti stvorenog znanja te mogu no u njegove prakti ne primjenjivosti. Jedan od oblika integriranog kurikuluma -> RAD NA PROJEKTIMA -> sklop aktivnosti u kojima jedno ili vi e djece dublje prou avaju neku temu ili problem. Va no je djeci osigurati obilje materijala i pravilno organizirati prostor u kojem borave, zatim voditi ETNOGRAFSKE ZAPISE -> to su na ini pra enja i dokumentiranja aktivnosti djece kamerom, foto-aparatom, zapisivanjem va nih sekvenci razgovora, njihovim radovima. Odgajatelj djeluje samo kada djeca tra e njihovu pomo , va nija je njegova uloga kao oblikovatelja okoline. Uloga odgajatelja -> poticati suradni ko (konstruktivno) u enje me u djecom (djeca u e postupno konstruiraju i svoje znanje i to ine i tj. kroz vlastito neposredno iskustvo koje dopunjuju i razvijaju, raspravljaju i o njemu); projekti primjeri u knjizi: DRVO; RIBA; BICIKL -> djeca su kod projekta RIBA radili ne to sli no kao izlaganje seminara, imali su stalke na kojima su prezentirali svoja pitanja u obliku crte a ili teksta, a ostali su bilje ili svoja pitanja na svoje papire i kasnije pitali to ih zanima. Neki su u ili tako pisati, a drugi su u ili o ribi. Na kraju su napravili ribu sa unutarnjim organima i omotali ih stiroporom.

34