Download pdf - MENADŽMENT DESTINACIJA

8/8/2019 MENADMENT DESTINACIJA

1/33


2/33

Prema konvenciji WTO turistika destinacija se razvrstava na:a) Udaljenu destinaciju - najudaljenije mjesto u odnosu na domicil

b) Glavnu destinaciju - mjesto gdje je provedeno najvie vremenac) Motivirajuu destinaciju - mjesto koje posjetitelj smatra primarnim ciljem posjete

SADRAJ TURISTIKE DESTINACIJESve imbenike neke turistike destinacije je mogue razlikovati kao fiksne i varijabilne ulazneimbenike.Fiksni ulazni imbenici su oni koji se uope ne mogu mijenjati ili se vrlo dugorono mijenjaju( slike krajolika, znamenitosti, atraktivnosti i sl. ). Tu se ubrajaju i proizvedeni imbenici( hoteli, restorani, objekti za zabavu, itd.). Fiksni imbenici pruaju korisnicima prostor zaturistike aktivnosti to podrazumijeva sve aktivnosti i doivljaje koje moe pruiti odreenaturistika destinacija.Varijabilni ulazni imbenici su turistike robe i ulaganje rada za njihovo plasiranje na trite.

MOGUNOST TURISTIKOG DJELOVANJARazlikuju se dvije mogunosti : lokalno interna i lokalno eksterna.Interna mogunost turistikog djelovanja se odnosi na infrastrukturalno unutranjeotvaranje, odreeno raspolaganje i regulative. Tu se razlikuju objekti za smjetaj i prehranu,trgovine i srevisi, objekti za zabavu i kulturu, znamenitosti, slika krajolika i dostupnost, klimai vremenske prilike, ljubaznost stanovnitva i infrastruktura.Eksterna mogunost turistikog djelovanja odreene turistike destinacije se odnosi namogunost djelovanja susjednih lokacija, najee kao dopuna ponude toj turistikojdestinaciji.

ATRAKTIVNOST TURISTIKE DESTINACIJEAtraktivnost turistike destinacije odraava osjeaje i vjerovanje koje pojedinac ima o nekojturistikoj destinaciji da e ona zadovoljiti turistike potrebe. Za mjerenje atraktivnostidestinacije se koristi pojam vanosti turistikih proizvoda destinacije zbog kojih bi turisti

posjetili tu destinaciju te njihovo zadovoljstvo.

RAZVOJNI PROCES TURISTIKE DESTINACIJERazvojni proces turistike destinacije ima 5 procesa:1. Istraivanje - to podrazumijeva jo netaknutu prirodnu ljepotu i mali broj posjetitelja udestinaciji. Destinacija je na toj razini privlana ukoliko jo nije dola pod utjecaj djelovanjaturistike industrije. Ponuda je siromana a mogunost kontaktiranja domicilnog stanovnitva

je velika.2. Angairanje - je faza kada se javlja inicijativa za obogaivanjem turistike ponude ( uprvom redu ugostiteljske ) jer dolazi do postupnog porasta posjetitelja u destinaciju. Javlja se iinicijativa u infrastrukturna ulaganja.3. Razvojna faza - podrazumijeva dolazak velikog broja turista u destinaciju kada ih navrhuncu sezone esto ima vie nego domicilnog stanovnitva. Razvoj turizma prelazi lokalneokvire, kada je nuno uklapanje u regionalni plan razvoja.4. Konsolidacija - predstavlja smanjenje stope rasta dolazaka turista.Stagnacija - je pojam kada destinacija gubi na atraktivnosti i iziskuje vee napore kako bi se

zadrao broj posjetitelja. esto ima ekolokih, akonomskih i socijalnih problema.5. Propadanje ili pomlaivanje - podrazumijeva da propadanje znai nepovratno gubljenje

posjetitelja kada destinacija postaje ovisna o npr. dnevnim izletima, vikend posjetiteljaima,

2


3/33

itd. Pomlaivanje znai ukljuivanje nove atraktivnosti i novih kvaliteta, npr. uvoenje novihprirodnih resursa, alternativnih oblika turizma i sl.

Turistiki proizvod destinacije je sloeni proizvod jer mora zadovoljiti razliite potrebe gostau posjeti destinaciji.

2. TURISTIKI MOTIVI

Kako su pretpostavke da je za realizaciju nekog turistikog putovanja potrebno imatiraspoloiva sredstva i slobodno vrijeme, proizlazi kako je visoki ivotni standard pretpostavkaza rast turistikih putovanja. Meutim na turistika putovanja utjeu i imbenici poputstarosne dobi, obrazovanja, zanimanja, ivotne sredine itd. , koji bitno utjeu na turistiku

potranju.Konzumiranje turistikog putovanja zahtjeva slobodno vrijeme te spremnost za putovanjemkoje jo smatramo i pod pojmom motiva za putovanjem. Turist u vrijeme svojeg putovanja

koristi javni ili privatni prijevoz, boravi u hotelu i sl, hrani se u restoranima, itd. a sve toskupa ukazuje da je turist angairan u cijeom nizu raznovrsnih dogaanja. Davatelji svihusluga vre utjecaj u turizmu kroz raspoloivost, kvalitetu i cijene svojih usluga te promidbusvojih aktivnosti. Ova injenica se dobro uoava u sluaju transporta u kojem svakosmanjenje prijevoznikih cijena i poveanje brzine utjee na rast turistikog prometa, gdje je

poseban imbenik poveavanje udaljenosti putovanja.Sredinom 20 tog stoljea je porast turistikog prometa bio potaknut popularizacijomavionskog prometa koji je obiljaio porast brzine i pad cijena u avio prijevozu.U 21 st. je znaajan porast potranje za krstarenjima brodom. Uvoenje ekonomske ituristike klase kao i charter letova u 50 tim god prolog st. je uvjetovalo porast prometa iomasovljenje turizma u svjetskim razmjerima.

Na porast turistikog prometa su utjecala organizirana putovanja ( uvoenje izletnikihvlakova, ukljuenje autobusnih prijevoznika..) te smjetaj ( izgradnja hotela i sl. ). U 60 timgodinama prolog stoljea veliki utjecaj na porats turistikog prometa je imala pojava paket

putovanja.Na rast turizma je imala i turistika promidba jer mediji vre popularizaciju turizma a s drugestrane nositelji turistike djelatnosti koristei promotivne aktivnosti potiu rast turistikog

prometa. Na rast turistikog prometa utjeu i tradicionalni motivi poput znatielje, rekreacije,obrazovanja, itd.

MOTIVACIJAPrema motivaciji se razlikuju dvije vrste putnika:1.Grupa putnika koji nemaju utjecaj na izbor destinacije, a niti udaljenost za njih predstavljaogranienje. Njima cijena nije presudan imbenik kod donoenja odluke o putovanje. To sunpr. Ljudi koji putuju iz poslovnih razloga, posjetu rodbini, prijateljima i sl. Ovdje je najveimotiv obaveza.2. Grupa putnika koji sami odluuju o prihodima i slobodnom vremenu koje e odvojiti zaturistiko putovanje te im cijena utjee na njihovu odluku o putovanju. Sami odluuju oizboru destinacije kao i o vremenu u kojem e realizirati svoje putovanje. Ovdje je odluujuimotiv za putovanje zadovoljstvo, to podrazumijeva privremeni bijeg od svakodnevice, stresa,itd. Moe se izdvojiti elja za lutanjem to podrazumijeva naputanje poznatih stvari iupoznavanje novih mjesta, ljudi, kultura, povijesne batine, itd. Moe se izdvojiti i elja za

3


4/33


5/33

potranju su dohodak, ivotni standard stanovnitva, vrijeme godinjeg odmora, potroakenavike, devizni teaj, cijene, itd.Putovanje moe biti i investicija ako je s nekim putovanjem povezano da je potrebno za

proizvodnju.

TURISTIKI MOTIVI se dijele na : PRIRODNE, SOCIO KULTURNE ( povijesni,umjetniki, znanstveni, sportski, vjerski, itd.), EDUKACIJSKE, TENJE ZA FIZIKOM IDUHOVNOM REKRACIJOM.7. UTJECAJ DRAVE koji se vidi kroz npr. reguliranje kolskih praznika, kroz propise o

putnim ispravama, deviznim propisima, zdravstvenim propisima, itd.

3. USLUNA EKONOMIJA

Posljedne decenije prolog stoljea i poetak ovog stoljea su obiljeeni brzim razvojemuslunih djelatnosti i njihovom sve znaajnijom ulogom u ukupnoj gospodarskoj strukturi.

imbenici koji su tome pridonijeli su bili primjena suvremene tehnologije, osobitoinformacijske. Usluge su u centru gospodarske aktivnosti svakoga drutva a tome govoripodatak da npr. u SAD u usluni sektor nosi 80 % ukupne zaposlenosti i oko brutoproizvoda cijele drave.Promatrajui povijesni razvoj gospodarstva vidi se kako se u predindustrijskom drutvuveina populacije borila za preivljavanje. To je vrijeme niske proizvodnosti, ovisnost ovremenskim prilikama, kvaliteti zemlje, velike populacije pa su drutva bila uglavnomagrarna i podlona vlasti vladara.U industrijskom drutvu glavnu ulogu ima proizvodnja to vie proizvoda uz to manjaulaganja a standard ivota se definira kolikinom proizvedene robe.Postindustrijsko drutvo se bavi kavlitetom ivota koji se mjeri koliinom usluga kao to su

zdravstvene, edukativne, rekreativne, itd. Pojavljuje se potreba za visokim obrazovanjem,zatitom okruenja koje postaje ugroeno industrijskim razvojem, itd.U industrijskom drutvu je pojedinac bio jedinka drutvenog ivota a sada je drutvenazajednica u globalnom smislu rijei.Razvoj uslune ekonomije postindustrijskog drutva podrazumijeva usluni proces kojizahtjeva tehnoloke promjene. Postoje 3 kategorije suvremenih uslunih procesa:

a) Tvrda tehnologija koja podrazumijeva uvoenje opreme u oblast usluga s ciljemzamjene ljudskog rada

b) Meka tehnologija podrazumijeva uvoenje specijalizacije u podjeli rada iorganizaciju poslovnih funkcija ( npr. lanac restorana )

c) C) Mjeovita kombinacija jedne i druge s ciljem postizanja maximalne efikasnosti

radaU postindustrijskom drutvu se usluga ne promatra samo kao ekonomski proces ve idrutveni proces u kojem se uspostavlja kontakt izmeu davatelja i primatelja usluga.

Najvei problem suvremene uslune ekonomije jeste u pridobivanju potroaa to mogurijeiti osposobljeni izvrioci uslune ponude na nain da potroa bude tretiran kao vrijednostvea od vrijednosti samog poduzea. Ponuda poduzea se razlikuje kroz ponudu samoopipljivog proizvoda, opipljivog proizvoda uz pratee usluge, usluga uz pratee proizvode tesamo usluge. Bez obzira koje je vrste ponuda, ona mora zadovoljiti potrebu turista kvalitetomi sadrajem.Paket turistikih usluga ima za svrhu da osigura turistima jedinstvenu i kvalitetnu turistikuuslugu.Jedan od najznaajnijih karakteristika suvremenog razvoja usluga jeste usluni proces face to face.

5


6/33

Usluni sektor predstavlja temeljnog imbenika suvremene ekonomije. Jer znaaj usluga seogleda kroz dvije temeljne funkcije gospodarskog sustava proizvodnji i prodaji ilidistribuciji.Usluge imaju oblik transakcije putem koje se ostvaruju osnove za uspostavljanjetrita. U proizvodnji usluge podrazumijevaju praenje, kontrolu, upravljanje, informacije, itd.Konkurentska prednost na tritu se postie kvalitetom, cijenama, imidom i uslunom

strategijom. Konkurentska prednost kroz uslunu strategiju se moe se moe mjeriti obujmomi strukturom usluga, to podrazumijeva poznavanje uslunog menadmenta kao sredstva zaostvarenje konkurentske prednosti.

DEFINICIJA USLUGAUSLUGA je aktivnost koju jedna strana moe ponuditi drugoj, neopipljiva je i ne moe sematerijalizirati. Usluga se moe tumaiti kao i kao proizvod koji nije materijalan, ne moe seuskladititi i mora se potroiti u trenutku proizvodnje . Usluga ima upotrebnu vrijednostako je ona korisna kao djelatnost a ne kao stvar. Suvremeno drutvo svoje bogatsto ivljenjane odreuje samo koliinom roba na raspolaganju ve vie nivoom usluga, zdravstvenih,edukativnih i rekreativnih.

1.Formalno usluge se dijele na.Gospodarske koje se za novac razmjenjuju samostalno ili koritenjem nekog dobra.

Negospodarske koje se razmjenjuju za novac direktno( kupovina ulaznica za kinopredstavu ) i indirektno ( koritenje zdravstvenih usluga npr. ).2.Marketinka podjela usluga:Proizvodno uslune mogu biti materijalne ( ije je koritenje vezano za fizike objekte ) iosobne ( mogu biti i materijalne i nematerijalne ).U turistikom gospodarstvu su temeljne razlike usluga kvaliteta te prostorni i vremenski okviru kojem se odvijaju. Sve usluge moraju zadovoljiti potrebe turista te se odvijati u istom

prostorno vremenskom okviru i na takav nain e zadovoljiti svojom kvalitetom.3. Teritorijalna podjela usluga:U mjestu stalnog boravka turista usluge turistima pruaju putnike agencije, prometneorganizacije i receptivne ili inicijativne turistike organizacije. Uz njih postoje jo i lovakadrutva, automobilistiki klubovi, planinarska drutva, itd.U procesu prijevoza - podrazumijeva na putu od mjesta stalnog boravka do odredita.U mjestu odredita se za pruanje usluga izdvajaju ugostiteljska poduzea, trgovine,

putnike agenicje receptvnog karaktera.

KONCEPT MARKETINGA USLUGA U TURIZMUSektor usluga ima temeljne komponente:

1. Trini segment- na kojem se izgrauje koncept usluga

2. Koncept usluge podrazumijeva zbroj psiholoke koristi koju dobivaju potroaituristikih usluga.3. Sustav distribucije usluga u centar panje stavlja: Osoblje ( zbog vanosti

neposrednog kontakta s gostima ), Potroae ( od ijeg zadovoljstva ovisi prihod odusluge ) i Tehnoloku podrku.

4. Imid slika o turistikom poduzeu.Marketing u turizmu bi se mogao definirati kao prilagoavanje poslovne politike turistikog

poduzea sa turistikom politikom mjesta, regije ili drava i sve to u cilju da se zadovoljepotrebe potroaa te ostvari profit. Oito je da marketing usluga u turizmu nije omeen samonjegovom primjenom u nekom turistikom poduzeu ve je neophodna njegova primjena nanivou turistike politike mjesta, drave pa i meunarodnih razmjera.

6


7/33

4.RAZVOJ TURIZMA KAO DRUTVENOEKONOMSKOG FENOMENA

DEFINIRANJE POJMA TURIZMA

Rije turizam potjee od rijei tour putovanje, a prva turistika putovanja su nastala uEngleskoj.Turizam se moe definirati kroz 4 grupe definicija:1. Nominalistika definicija iskazuje da je turizam:a) Kretanje izvan stalnog mjesta boravka s ciljem upoznavanja novih sredina, ljudi i

obiaja. b) Pojava kada neka osoba putuje izvan stalnog mjesta boravka i tamo se koristi

uslugama turistike djelatnosti.c) Putovanje radi zabave, odmora, zdravlja, uivanja u prirodi itd. iz iste radoznalosti da

se vide novi krajevi i ljudi.

2. Gospodarska definicija definira turizam kao gospodarskudjelatnost te iskazuje da jeturizam gospodarska djelatnost i predstavlja dio nacionalnog bogatstva. Opskrbljujeturiste u mjestu privremenog boravka sa svim potrebnim proizvodima i uslugama.Turist je osoba koja putuje izvan mjesta stalnog boravka iz bilo kojih razloga osimzasnivanja radnog odnosa te stalnog nastanjenja u novom mjestu boravka.Turizam jenova potreba ljudi proizala iz porasta ivotnog standarda.

3. Univerzalna definicija uglavnom tumai turizam kao skup odnosa i pojava nastalihprilikom putovanja i boravaka stranaca u nekom mjestu ukoliko taj boravak ne znaistalno nastanjivanje i nije vezan za stjecanje zarade. Ova definicija je slinagospodarskoj.

4. Statistika definicija ima cilj statistikog obuhvata turistikog prometa ( broj turista,broj noenja, itd. ).

Ne moe se ipak tvrditi da postoji jedinstvena i opeprihvatljiva definicija turizma.Postoje jo drugi pristupi definiranja turizma:

1. Institucionalni koji se bavi ulogom pojedinih institucija u djelatnosti turizma.2. Proizvodni koji u centar stavlja uslugu, njenu proizvodnju i potranju.3. Povijesni koji prati povijesne stadije turizma.4. Upravljaki koji definira funkcije menadmenta.5. Ekonomski koji prouava utjecaj turizma na nacionalno gospodarstvo.6. Socioloki koji promatra turizam sa stajalita odnosa davatelja i primatelja usluga.7. Zemljopisni koji naglasak stavlja na zemljopisne atraktivnosti turistikog lokaliteta.

8. Interdisciplinarni tretira turizam kao fenomen suvremene civilizacije koji ima utjecajna gospodasrki i drutveni ivot u globalnim razmjerima.Turistika putovanja uzrokuju posljedice u gospodarskoj, kulturnoj, politikoj, i drugojsferi ivota te utjee na razvoj kulturnog i obrazovnog nivoa drutva. Turist upoznavajuiobiaje, navike, itd. u ivotu drugih naroda podie svoj kulturni i obrazovni nivo a

proiravanjem tog znanja dolazi do proimanja pojedinih kultura i boljeg razumijevanjameu narodima.Turisti upoznavaju drutvene, gospodarske i politike sustave pojedinih zemalja.

No, turizam ima i negativan aspekt jer zbog velikog kretanja ljudi dovodi do pojave poputprostitucije, kockanja, droge, trgovine ljudima, itd.

7


8/33

POVIJESNI ASPEKTI RAZVOJA TURIZMA

Generalno bi se moglo kazati kako cijelo predkapitalistiko razdoblje spada u razdobljerazvoja turizma, a razdoblje razvijenog kapitalizma predstavlja poetak suvremenog imasovnog turizma.

Razvojne epohe turizma se mogu podijeliti u 2 epohe:

1.Epoha turizma privilegiranih klasa koja se protee od starog vijeka do poetka novog vijeka.Ve 4000 tis god pr.n.e. u Babilonu je postojao novac koji nije sluio samo kao zamjena zarobu ve je i omoguavao putovanja radi trgovakog posla.Posebno su bila znaajna

putovanja u Grku radi Olimpijskih igara za koje vrijeme su se prekidali ratovi.Masovna putovanja su zabiljeena i iz religioznih razloga zbog posjeta raznim svetitima.Rimljane su privlaila mjesta s termalnim vodama gdje su bila kupalita i ljeilita. Kod

pojma masovnog turizma, moe se spomeniti da se u starom Rimu okupljalo i do 80 tis.posjetitelja na igrama u Coloseumu. To znai da su se ljudi mogli masovno kretati ve tada

zahvaljujui razvijenoj mrei putova te brojnom morskom flotom. Putevi su se primarnogradili radi lakeg osvajanja teritorija ali su uz njih nicali objekti za smjetajn i prehranu

putnika. Ve tada nastaju brojni propisi kojima se regulirala sigurnost putnika. PropauRimskog carstva, gotovo 800 god stagnira razvoj putovanja. U feudalnom razdobljudominantnu ulogu ima crkva koja stimulira samo ona putovanja koja su bila vezana zahodoaa i destimulira ostala duhovna i fizika kretanja. Tada se razvijaju vjerski centri

poznati sve do naih dana kao to su Lurd, Jeruzalem, Meka, itd. Krajem srednjeg vijeka, urazdoblju renesanse ponovo poinje se razvijati umjetnost i kultura te oivljavaju i turistikakretanja. U tom razdoblju se razvijaju proizvodne snage i nastaje nova klasa, mlada

buroazija, koja kree u osvajanje novih zemalja kako bi jo vie ojaala svoju mo. U tovrijeme razvojem kopnenih i morskih putova se poduzimaju daleka putovanja, pa tako ituristika.

2.Epoha suvremenog turizma- poinje pojavom parnog stroja, izgradnjom modernih putova, pojavom eljeznice te pronalaskom automobila to sve utjee na razvijanje turistikihputovanja. U to vrijeme turistika struktura su sve vie i ljudi srednjeg stalea a ne samoprivilegirana klasa buroazije.Na razvoj turizma je osobito imalo utjecaj pojava organiziranih putovanja gdje se istie njihovzaetnik Thomas Cook ( 5.07.1825 prvo organizirano putovanje eljeznicom). imbenici kojisu u to vrijeme utjecali na razvoj turizma su izgradnja komfornih kapaciteta prilagoenihturistima, afirmiranje novih turistikih mjesta, orijentacija turista prema mjestima na morskoj

obali, turistiki vodii u turistikim mjestima, stimulacija razvoja turizma putem dravnihorgana, itd.Ova epoha turizma se moe promatrati kroz tri etape:

a) Prva se protee od polovine 19 st. do prvog svj. Ratab) Razdoblje izmeu dva svjetska ratac) Od kraja 2 svj. rata do dananjih dana ( nju karakterizira omasovljenje turistikih

kretanja zahvaljujui primjeni novih tehnolokih dostignua poput aviona inajsuvremenijih prometnica).

Dakle, suvremeni ( dananji ) turizam karakterizira uee irokih slojeva drutva koji imajusve vie slobodnog vremena i novanih sredstava za zadovoljavanje turistikih potreba.

8


9/33

SUVREMENA DIMENZIJA IZUAVANJA RAZVOJA TURIZMA

Predmet izuavanja turizma trebao bi obuhvatiti sve njegove funkcije u suvremenom drutvugdje jedne imaju drutveni a druge ekonomski karakter.Kada se turizam izuava kao drutvena pojava tada se on promatra kao pojam odravanja

psihofizike kondicije ali i unapreenja kulturnog nivoa drutva te njegov utjecaj nameusobno upoznavanje naroda.Kada se turizam izuava s ekonomskog aspekta tada se uoava da on uvjetuje razvoj brojnihdrugih gospodarskih djelatnosti koje zadovoljavaju potreb turista i ujedno utjee na razvojnerazvijenih, turistiki atraktivnih podruja.Za razvoj turizma je potrebno aktivirati funkcionalni sustav koji ima komponente:

a) Informacijsku komponentu koja podrazumijeva znaaj svih elemenata promocijskogmix-a

b) Turiste sa svim njihovim karakteristikamac) Prometnu infrastrukturu koja stoji na raspolaganju radi to lakeg dolaska do

turistike destinacije te turistikih atraktivnosti.

d) Atraktivnost turistike destinacije obuhvaa prirodnu i drutvenu atrakciju kojuturisti ele vidjeti.

e) Turistike usluge koje moraju u prvom redu zadovoljiti potrebe za smjetajem iprehranom te onda i za zabavom i rekreacijom.

Kod svih ovih pristupa treba razvijati snanu meuzavisnu komponentu i veze.Funkcionalni turistiki sustav bi se mogao predoiti i na nain:

a) Informacije podrazumijevaju imid, promociju i marketing te informiranje javnosti.b) Turisti to podrazumijeva karakteristike lokacije, interese za aktivnost i kulturnu

pozadinu.c) Promet do destinacije, do smjetajnih kapaciteta, do atraktivnostid) Atraktivnosti sve to turisti ele vidjeti te stimulansi za podizanje putovanja.e) Turistike usluge smjetaj, prehrana,oping, i sl.

Prethodni prikaz prikazuje turizam kao heterogenu gospodarsku djelatnost koja se sastoji odvelikog broja razliitih gospodarskih i negospodarskih djelatnosti.

POJAM TURIZMA KAO GOSPODARSKE DJELATNOSTI

Prilikom svakog turistikog putovanja te boravka u turistikom mjestu, turisti potroeodreena novana sredstva na trokove putovanja, smjetaja, prehrane, zabave, razonode,

posjeta kulturnim i povijesnim atrakcijama, itd. A da bi se sve to moglo osigurati moraju postojati i organizacije koje e pruati pojedine usluge. Te djelatnosti su ugostiteljstvo,promet, trgovina, turistike agencije, itd. One se nazivaju gospodarskim djelatnostima jerimaju za cilj ostvariti prihod. No turistima pruaju usluge i drutvene turistike organizacije( zdravstvo, kultura, umjetnost, itd. ). Dakle, turizam uvjetuju i gospodarske i negospodarskedjelatnosti koje se nadopunjavaju.Treba naglasiti da su temeljne djelatnosti koje ine turizam : promet, ugostiteljstvo, trgovina,turistike agencije, zanatstvo i komunalne djelatnosti. Svaka od njih nije u potpunosti, ve jedijelom vezana uz turizam osim turistikih agencija koje su potpuno vezane uz pojamturizma.

9


10/33

KARAKTERISTIKE TURIZMA KAO GOSPODARSKE DJELATNOSTI

Temeljne karakteristike su :a) Raznovrsnost ( turistiku djelatnost sainjava vei broj drugih gospodasrkih djelatnosti ) .

b) Neproizvodni karakter rada ( jer rezultat rada nije materijalna usluga. Osim u ugostiteljstvu

priprema hrane i pia ili npr. proizvodnja suvenira. Kod svih drugih djelatnosti je rezultat radaosobna usluga ).c) Sezonski karakter poslovanja ( posljedica turistike potranje u odreenom razdoblju ugodini najee ljeto ili zima)d) Visoki stupanj elastinosti turistike potranje i neelastinosti turistike ponude.

Turizam ima direktan utjecaj, ne samo na poveanje nacionalnog dohotka ve i utjecaj naplatnu bilancu zemlje kroz devizne prihode od stranih turista vrei tako tzv. Multiplikativniefekt na gospodarstvo u cjelini.

DRUTVENI ZNAAJ TURIZMA

Turizam ima izraziti utjecaj u sferi kulture, obrazovanja, politike i naroito utjecaj na boljerazumijevanje meu narodima razliitih zemalja. Tako bi migli ovo oznaiti i kaohumanitarnu vrijednost turizma. Mnogi turisti putuju zbog kulturno povijesnih vrijednostineke zemlje to obavezuje zemlju domaina na brigu o prezentaciji kulturno povijesnihvrijednosti stranim turistima. Upoznavanjem kulture drugih naroda, turisti stjeu osobnoobrazovanje.Turizam je i imbenik politike stabilnosti u svijetu. Ujedinjene nacije su prepoznale turizamkao imbenika ouvanja mira u svijetu pa je 1967 god. Bila proglaena za Meunarodnugodinu turizma.Meunarodni turizam omoguava bolje razumijevanje meu narodima paUjedinjene nacije potiu razvoj meunarodnog turizma po motom Turizam putovnica mira. Turisti jasnije i objektivnije odailju sliku o nekoj zemlji tako je mogue da se efikasnijeeliminira i negativna politika propaganda prema nekoj zemlji.Turizam ipak ima i negativne karakteristike, osim uobiajenih, poput stranih obavjetajnihslubi, diverzija, terorizma o emu treba voditi rauna u planovima razvoja turizma.

TEMELJNI IMBENICI TURIZMA

Najvaniji imbenici koji uvjetuju razvoj turizma su:

1. POKRETAKI IMBENICI koji se dijele na objektivne i subjektivne, te i na navikeputovanja i religiozni razlozi.Objejktivni od kojih su najvaniji oni koji utjeu na formiranje turistikih potreba a to suradna i ivotna sredina. Tehnolokim razvojem dolazi do sve vie slobodnog vremena kada se

javlja potreba za odmorom i rekreacijom. I uz to su jo potrebna slobodna novana sredstva.Prije 150 god u V. Britaniji radnici nisu imali niti dana godinjeg odmora, a danas se taj fondrauna na oko 250. Sa dananjeg stajalita slobodnog vremena i sredstava, turizam je postaoindustrija odmora.Subjektivni od kojih su najbitniji moda, snobizam, presti i sl. Osobito mlaa populacijaeli pratiti trendove i nastoje biti in pa se kod njih javlja osjeaj drutvanog prestia, tako

da kada su zadovoljeni objektivni imbenici ostaje jo samo odluka za putovanje u mjestokoje kotira kao mondeno, ekskluzivno, elitno.

10


11/33

Navike putovanja Sve do nedavno je bio smjer turistikih kretanja sjever jug, no to se svevie mijenja.

2. IMBENICI PONUDE gdje su temeljni prirodne karakteristike turistikog mjesta,bogatstvo povijesnog i kulturnog naslijea, prometna infrastruktura, objekti za smjetaj i

prehranu turista, objekti za zabavu i rekreaciju, itd. to su ovi imbenici privlaniji turistima,neka turistika destinacija je atraktivnija. Ono to najvie privlai turiste su faktoriatraktivnosti gdje se ubrajaju klima, reljef, hidrografski elementi ( mora, jezera, rijeke ), florai fauna, itd. Pored toga u privlanosti neke destinacije znaajnu ulogu imaju i drutveneatraktivnosti gdje se ubrajaju kulturna i povijesna batina, drutvene manifestacije, folklor,obiaji, itd.Meutim, rijetko koja destinacija ima sve ove mbenike, pa ih zamjenjuje umjetnimtvorevinama.Za privlaenje turista u turistikoj destinaciji moraju biti razvijeni prometni imbenici radidostupnosti, to podrazumijeva prometnu infrastrukutru u svim prometnim granama.Receptivni imbenici su apriori u ponudi turistima jer je nezamisliva privlanost destinacije

bez hotelijerstva, restoraterstva, trgovine, prometA, itd.

3. POSREDNIKI IMBENICI koji imaju zadatak uspostaviti kontakt izmeu turistikepotranje i turistike ponude koje su prostorno odvojene. Tu spadaju putnike( turistike )agencije ali i brojne druge drutvene organizacije.Turistike su agencije most izmeu turistike potranje i ponude. One povezuju elje i

potrebe turistike potranje s mogunostima turistike ponude.Temeljne aktivnosti posrednikih imbenika su otvaranje novih turistikih podruja radistimuliranja turistike potranje, razvijanje interesa za putovanja pomou propagandnihaktivnosti, prodaja razliitih programa putovanja ili pojedinanih usluga smjetaja, prehrane,

prijevoza, izadavanje putnikih ekova, kreditinih pisama, realizacija vlastitih individualnihili grupnih putovanja, itd. U svim aktivnostima turistike agencije imaju ulogu posrednika( kada pruaju usluge za raun treih ososba ) i ulogu organizatora.Drutvene organizacije se baziraju preteno na volonterskom radu, gdje receptivne se baveureivanjem i koordinacijom brojnih turistikih aktivnosti.Znaajnu ulogu na promoviranju turizma imaju nacionalne turistike organizacije, gdje je kodnas Hrvatska turistika zajednica, regionalne turistike zajendice, itd.

4. IMBENICI TURISTIKE POTREBE I TURISTIKE POTRONJE

Potreba se moe definirati kao nelagoda koju osjea pojedinac te ju eli ublaiti ili otkloniti.

Razvojem tehnologije i drutvenih odnosa potrebe se mijenjaju pa neke nestaju a neke se tekjavljaju.Temeljna podjela potreba je na:Uroene ili fizioloke to podrazumijeva hranu, vodu, odijevanje, itd.Zadovoljavaju

bioloke potrebe ovjeka i nazivaju se primarnim potrebama.Steene potrebe koje je ovjek tijekom vremena nauio. Razvijaju se zbog utjecajaimbenika iz podruja kulture, obrazovanja, zdravstva, opedrutvenih odnosa te stila i nainaivota. One su sekundarne potrebe i mijenjaju se puno bre od primarnih.Tu spadaju potrebeza uenjem, rekeracijom, odmorom, putovanjem, itd. Marks je podijelo potrebe na potrebe iz eludca kao primarne i potrebe iz fantazije kao sekundarne.Tutistika potreba je potreba pojedinca za turistikim koritenjem slobodnog vremena u

okviru kojeg e zadovoljiti svoje primarne i sekundarne potrebe.

11


12/33

Temeljne turistike potrebe su potrebe za rekeracijom, za odmorom, za kulturnimdoivljajem, za upoznavanjem drugih naroda, za upoznavanjem drugih krajeva i zemalja, za

prehranom, smjetajem i prijevozom, itd.Primarne potrebe se u asu zadovoljenja gase da bi se ponovo javile dok se sekundarne

potrebe zadovoljavanjem sve vie pojaavaju. Pa tako turistike potrebe ne mogu dostii

toku potpunog zadovoljenja, to je vano za turizam jer ako se potrebe stalno potiu onda je irazvoj osiguran.Turistika potronja se javlja onda kada nosioci turistikih potreba imaju na raspolaganjuslobodna materijalna sredstva. Tako se turistika potronja moe definirati kao dionacionalnog dohotka koje stanovnitvo izdvaja u turistike svrhe, tj. za zadovoljenjeturistikih potreba.Mjerenje turistike potronje se obavlja prihvaanjem Satelitske turistike bilance kojauvaava uee brojnih gospodarskih grana u zadovoljenju turistikih potreba, a time i ocjenuda se u tim djelatnostima ostvaruje i turistiki prihod. Najvei dio potronje se primjenjuje udjelatnostima ugostiteljstva, prometa, trgovine, turistikih organizacija i komunalnihdjelatnosti.

5. IMBENICI TURISTIKE POTRANJE

Turistika potranja nastaje kada nositelji potranje raspolau slobodnim vremenom isredstvima da ih iskoriste u svrhu turistikog putovanja. Podijela turistike potranje moe

biti na subjektivnu ( osobne sklonosti turista, kulturno nasljee, socijalna sredina drutveni poloaj, utjecaj mode i sl., osobne potrebe, itd.) i na objektivnu ( industrijalizacija,demografski rast, gopodarska razvijenost zemlje, nacionalni dohodak, pravo na godinjiodmor, itd. ).Veliki utjecaj na intezitet potranje imaju prihodi s tim da turistika potranja bre raste nego

prihodi. Meutim na turistiku potranju utjeu i neekonomski faktori poput ratovi, politikekrize, prirodne nepogode, antipropagande, itd.

Karakteristike meuodnosa turistike ponude i potranjeTuristiko trite ini turistika ponuda i potranja a njihovi odnosi su usmjereni na razmjenuroba i usluga posredstvom novca. U turizmu se proces proizvodnje poklapa s procesom

potronje te ne postoji mogunost da se turistiki proizvod uskladiti kako je to migue udrugim proizvodnim djelatnostima. Elastinost turistike potranje podrazumijeva njenusposobnost mijenjanja u ovisnosti od brojnih imbenika. Neelastinost ponude podrazumijevanjenu nemogunost brzog prilagoavanja turistikoj potranji. Turistika potranja jeheterogena zbog razliitih turistikih potreba.

6.TEMELJNE FUNKCIJE TURIZMA

Funkcije turizma se mogu podijeliti u dvije funkcije : primarne ili gospodarske i sekundarneili negospodarske.Primarne funkcije pokazuju koje djelovanje ima potronja turista na nacionalno gospodarstvo.Djelovanje moe biti direktno, indirektno i viestruko. Mnoge se zemlje opredjeljuju narazvoj turizma a za neke on predstavlja i temeljnu gospodarsku orijentaciju. Pretpostavka zatakvu orijentaciju je raspoloivost atraktivnih, komunikativnih i receptivnih imbenika. Uokviru direktnog djelovanja su njavanije funkcije turizma : Utjecaj turizma na drutvenidohodak, na razvoj nedovoljno razvijenih podruja, na platnu bilancu zemlje, na

zapoljavanje, na samo turistiko gospodarstvo.

12


13/33

UTJECAJ TURIZMA NA DRUTVENI PROIZVOD INARODNI DOHODAK

Inozemni turizam i novana sredstva koja se dobiju od tog turizma najneposrednije utjeu na poveanje narodnog dohotka i drutvenog proizvoda jer se novac stvoren van granicanacionalnog teritorija putem turizma prelijeva u receptivnu nacionalnu ekonomiju. Tako

postoju zemlje koje dio svog nacionalnog dohotka i drutvenog proizvoda prelijevaju u drugezemlje na temelju turistike potronje.To su emitivne ili inicijativne zemlje, a one kojeostvaruju pozitivan saldo po osnovi meunarodnog turizma su receptivne zemlje. U domaemturizmu dolazi do preraspodjele dohotka iz jednog podruja nacionalne ekonomije u drugo

podruje.

UTJECAJ TURIZMA NA BRI RAZVOJ NEDOVOLJNORAZVIJENIH PODRUJA

Pojedina podruja su zahvaljujui turizmu uspjela ubrzati svoj razvoj. Mnoge su zemljeuloile u razvoj turizma i na taj nain uspjeno rijeile problem neusklaenosti gospodasrkograzvoja ( razvijeni sjever nerazvijeni jug ). Primjer je italija koja je ubrzala razvoj

nerazvijenog juga a Grka svojih otoka. I kod nas je postao ubrzani razvoj obalnog dijelazahvaljujui upravo turizmu.

UTJECAJ TURIZMA NA PLATNU BILANCU

Potronja inozemnih turista poboljava vanjsku bilancu na nain da se prodavaju robe iusluge a da roba nije napustila teritorij zemlje. Meutim kada domae stanovnitvo

postaje turist u drugim zemljama to predstavlja odljev deviznih sredstava i za nacionalnuekonomiju to ima negativan efekt, pa onda i na platnu bilancu. Temeljni je zadataknacionalne turistike politike da potie inozemni turizam i interes domaeg turizma zadomae destinacije. Kljuna je gospodarska filozofija da se ima vei izvoz od uvoza pa jei u turistikom gospodarstvu poeljna pozitivna razlika izmeu priljeva i odljeva deviznihsredstava. Ova pozitivna razlika jaa platnu bilancu.Turistika bilanca je dio ukupne platne bilance zemlje a predstavlja prihode turistikoggospodarstva od inozemnog turizma u odreenom vremenskom razdoblju ( najeegodinu dana ).Turistika bilanca ima dvije strane. Na strani aktive turistika bilanca obuhvaa sve

prihode po osnovi izvoza roba za turistiku namjenu, po osnovi pruanja turistikihusluga, po osnovi kapitala plasiranog u razvoj turizma u neku drugu zemlju te p osnovi

prihoda od brojnih drugih usluga( vize i sl. ). Na strani pasive turistika bilanca obuhvaa

izdatke po osnovi uvoza roba za turistike svrhe, izdatke domaeg stanovnitva zaputovanje u inozemstvo, za izdatke koritenog stranog kapitala u domai turizam itd.

UTJECAJ TURIZMA NA ZAPOLJAVANJEI u turizmu kao gospodarskoj djelatnosti su potrebna sredstva za rad, predmeti rada i radnasnaga. Upravo radna snaga ima posebno znaenje jer je turizam radno intezivna djelatnost,

jer se pruanje usluga u turizmu ne moe izvriti putem automatizacije ve ljudskimradom u neposrednom kontaktu s potroaima. Stoga razvoj turizma u odreenom

podruju prua znaajne mogunosti za zapoljavanje u turistikoj djelatnosti, posebnoena koje preferiraju poslove vezane za hotelijerstvo i restoraterstvo. Karakteristikasezonalnosti u turistikom poslovanju stvara potrebu dodatnog zapoljavanja, tzv.

sezonske radne snage koja se u radni proces ukljuuje samo u vrijeme sezone a topredstavlja problem jer se ne mogu nai adekvatni profili djelatnika, poslovni proces se

13


14/33


15/33

U okruenju turistike destinacije se dogaaju stalne promjene. Za menadment turistikedestinacije su najvanije promjene koje se zbivaju u ekonomskom, politikom, socio kulturnom, tehnolokom i ekolokom okruenju. Menadment mora uoavati te promjene.

Najvea nepoznanica je nemogunost predvianja promjena na svjetskom ( globalnom )planu.

Ekonomsko okruenjeIma najvee znaenje za menadment turistike destinacije. Promjene u ovom okruenjustimuliraju ili destimuliraju turistika putovanja, koja predstavljaju osnovicu potronje okojoj ovisi uspjeh ili neuspjeh razvja turistike destinacije. Ekonomska snaga emitivnogturistikog trita osigurava dohodak i poveanje slobodnog vremena o emu ovisituristika destinacija. Promjena od samo 1 % dohotka na vie izaziva znatno bri rastizdataka za turistika putovanja. Danas se jednako tako sve vie i poveava fondslobodnog vremena. Jo neki ekonomski imbenici imaju znaaj poput stope inflacije,odnosa valuta, itd. Npr. ako je valuta zemlje iz koje turist dolazi jaa od valute zemlje ukoju odlazi, to moe itekako stimulirati putovanja u receptivnu zemlju. Njihov novac tadavrijedi vie pa je i za oekivati i vei broj turista.

Razvoj urbanizacije a posebno motorizacije je omoguio da turisti, neovisno o sredstvima javnog prijevoza, imaju mobilnost u svakom trenutku kada ele promijeniti mjestoboravka. Menadment turistike destinacije prati na koji nain svi imbenici utjeu naturistiku destinaciju da bude poeljna sve veem broju turista.

Socio kulturno okruenje Na socio ekonomskom podruju se promjene dogaaju znatno bre nego naekonomskom, osobito pod utjecajem demografskog okruenja. U razvijenim zemljama sunajvee promjene u strukturi obitelji jer se mladi sve ranije osamostaljuju od ostalihlanova obitelji.Danas ljudi sve vie izbjegavaju ulazak u brak zbog toga to ele ivjeti kao samci pa se toodraava na stopu nataliteta, a razlog postoji i u ekonomskoj neovisnosti. Gdje ljudisamopotvruju svoju neovisnost, samopotovanje, znaajno mjesto u drutvenom ivotu,itd.U demografskom pogledu je uoljivo da je sve vie porodica sa sve manjim brojemlanova.Ali ivot modernog ovjeka ima i nedostatke jer psihofizika optereenja tijekom radautjeu da on ima potrebu da se oslobodi svakodnevene rutine i to mora prepoznati upravotusitika destinacija. A danas, suvremenom turistu ne postoji nikakva prepreka prematuristikim putovanjima i zadovoljenju turistikih potreba.

Politiko okruenjeU posljednje vrijeme je sve vei interes pokazan za tzv. odgovorni turizam , a u njemuposebno za ouvanje i unapreenje prirodnih i drugih resursa. U ovom podruju je svevie izraen trend liberalizacije u gospodarskom ivotu a osobito u podruju carinske

politike, taksa ( na vize i sl. ), raznih administrativnih formalnosti, i sl. A tu je ulogadravnih organa, tj. politike presudna koji omoguuju dostupnost turistike destinacijeturistima. Promjene na politikom planu u mnogim dravama u zadnjih 20 god su utjecaleda su te zemlje postale nova ekonomska snaga te iz njih sve vei broj stanovnika seukljuuje u turistika putovanja.

Negativni utjecaji politike u odnosu na turizam su posebno u pogledu terorizma gdjeborba s njim utjee na zaotravanje proceduralnih postupaka u prometu, osobito na

graninim prijelazima to predstavlja barijeru za razvoj turizma.

15


16/33

Tehnoloko okruenjeOekuje se da e tehnologija utjecati na turizam poveavanjem stupnja automatizacijeturistike djelatnosti te poveanjem broja potencijalnih turista koji e koristiti tehnologijuvizualnih komunikacija ( DVD, videotekst, itd.).Informacijska tehnologija e dovesti do noviteta kao to su:

- unapreenje kompjuterskih rezervacijskih sustava avio - kompanija- rezervacijskih sustava organizatora putovanja- jon bri razvoj mree za prijenos podataka, interneta itd.Sve e to dati posebnu kvalitetu elementima marketing mix-a a telekonferencije, pojavaHolografa, interaktivna TV, itd. e unaprijediti komunikaciju sudionika na turistikomtritu.Holograf e omoguiti svakom zainteresiranom da ima u svojoj kui ima vizualnidoivljaj podruja u koje namjerava putovati.

Na podruju prometa je tehnologija daleko stigla jer npr. u Japanu ve sada vlakovi voze400 km / h. U avionskom prijevozu je aktuelna Britanska svemirska tehnologija koja

predstavlja koritenje svemira za avionska putovanja s pretpostavkom da bi se let izmeu

Australije i Londona sveo na 1 sat leta.Predvia se da e se snaga motora brzih putnikih brodova toliko poveati da e seAtlantik prelaziti za 48 h. To sve ukazuje da tehnologija 21 stoljea nee imati granica.

Ekoloko okruenjeDanas je ekoloko okruenje kljuni imbenik vrijednosti turistike destinacije. Ovaorijentacija je nastala zbog svijesti o potrebi ouvanja prirodnih resursa. Formirati e setzv autentine turistike destinacije kao to je npr. hrvatska obala Jadrana s aluzijomna istou mora, brigu za ouvanje prirodnih elemenata, kulturno povijesnog naslijea tesvih ostalih antropogenih imbenika. Zatita i poboljanje prostora je budua najznaajnija

podloga turistike politike.Temeljna preokupacija destinacijskog menadmenta mora biti pronalaenje sklada izmeuekonomskih i ekolokih ciljeva razvoja te uspostavljanje harmonije izmeu potreba turistai infrastrukture.est koraka trebaju biti relevantni u planiranju turizma:- Bolje razumijevanje okruenja ( prirodnog, drutvenog, antropolokog, kulturno

povijesnog itd.)- Potrebno je kompletirati informacije o turistikim destinacijama- Usmjeriti panju na efekte nove gradnje u destinaciji- Poveati profile strunih kadrova- Mjeriti stupanj naruenosti atraktivnih resursa i uvoditi rigorozne mjere

- Poveati svijest o odravanju i unaprijeenju okruenjaU cilju zatite turistikih destinacija treba se uvaavati ravnomjernost negativnih ipozitivnih efekata u realizaciji zatite.Za hotelsku izgradnju treba voditi rauna:- utvrditi parametre o broju moguih smjetajnih jedinica u korespodenciji s raspoloivim

prostorom koji je namijenjen rekreaciji i sl.- utvrditi veliinu prostora koji e okruivati svaki smjetajni kapacitet a da se ne naruimogunost dopunskih sadraja- ograniiti visinu zgrada koja ne bi smjela prelaziti visinu najvieg raslinja- planirati broj smjetajnih jedinica i broj sjedala u restoranima u odnosu na povrinu

podruja u kojem se nalazi smjetajni kapacitet

- urediti prometne veze izmeu svih jedinica i atraktivnih prostora ( npr. prilazi plai,sportskim terenima i sl. )

16


17/33


18/33

- Koje vrste transporta turisti koriste za dolazak u turistiku destinaciju

Razlikuje se meunarodno i domae te primarno, sekundarno, potencijalno trite, itd.Menadment turistike destinacije treba analizirati:- Razvoj trita s ciljem odreivanja sadanjeg i perspektivnog poloaja turistike

destinacije- Segmente trita kako bi se analizirala ciljna grupa koja e se opsluivati u turistikojdestinaciji- Potroae prema njihovim potrebama, percepcijama, ponaanju, itd.U analizi trita se prvenstveno moraju uoavati i prouavati promjene i tendencije te splet

psiholokih imbenika.Na temelju analize trita se formulira politika, strategija i planovi turistike destinacije.

9. ANALIZA KONKURENCIJE

U trinom gospodarstvu postoji monogo turistikih destinacija te meu njima postoji

konkurentski odnos. Truistiko trite je specifino jer na njemu su este inovacije, pojavanovih destinacija i proizvoda pa samim tim i stalni rast konkurencije. Turistika destinacija jeizloena riziku prihvaanja ili neprihvaanja posjetitelja.Zadaci menadmenta turistike destinacije su:1. Identificirati konkurenciju2. Utvrditi ciljeve i strategije konkurencije3. Utvrditi poziciju konkurenata na kljunim tritima4. Sagledati slabe i jake toke konkurenata5. Pratiti promjene u organizacijskoj strukturi konkurenataDanas nije cilj konkurenata meusobno unitenje ve oni stvaraju suradnju u razliitimnaporima da kombiniraju turistiki proizvod razliitih destinacija te na taj nain ostvare

probitanu strategiju u uvjetima globalizacije turistike ponude i potranje.Konkurentska borba se vri na nain da turistika zemlja plasira na trite nekoliko uspjenihturistikih destinacija privlane za sve potroae. Zatim, sve vie dolazi do uskespecijalizacije turistike destinacije za samo dio turistike ponude ( npr. destinacije samo zaalpsko skijanje, samo za masovni ili samo za selektivni turizam, samo za zdravstveni turizam,i sl.).

10. ANALIZA INTERNIH RESURSATURISTIKE DESTINACIJE

Nakon to se izvri analiza trita i konkurencije, potrebno je izvriti i analizu internih resursaturistike destinacije. Ta analiza bi trebala utvrditi stanje resursa a to znai sagledavanjeslabih i jakih toaka svih djelatnosti koje sudjelju u turistikoj ponudi u turistikoj destinaciji.U pruanju usluga smjetaja, prehrane, prijevoza, zabave, rekreacije, kulturno - povijesnihspomenika, itd. uestvuju brojne djelatnosti kao to su ugostiteljstvo, promet, tgovina,turistike agencije, zdravstvene ustanove, ustanove kulture, itd. i one tvore tzv. turistikuindustriju. Tim imbenicima treba pridodati i dravne i paradravne organe koji stimulirajurazvoj turizma. U svim podrujima koja tvore resurse se mogu pronai prednosti i nedostacikoje analiza mora otkriti koristei marketinke tehnike, posebno SWOT analizu.

11. SWOT ANALIZA

18


19/33

SWOT je skraenica od engleskih rijei: strenghts - jake toke; weaknesses - slabe toke;opportunities - anse i threats - prijetnje.Swot analiza je analiza rezultata trinih analiza, konkurentskih analiza te analiza internihresursa ali sukladno oekivanim promjenama iz okruenja turistike destinacije.Primjer analize internih resursa kao osnove za SWOT analizu, na primjeru Zagreba:

JAKE TOKE TURISTIKE DESTINACIJE:

Opi pristup = izvrsna geografska pozicijato je tipino = kultiviranost, koncentracija obrazovnih kadrovaAtraktivnosti = pristupanost, glavni grad drave, geografski poloajZG kao turist, destinacija = zrana luka, sveuilini centar, sredite kulturnih institucijaKultura= bogatstvo kulturno povijesnog znaaja, muzeji i galerije, meunarodne kulturnemanifestacijeSmjetaj = hoteli u meunarodnim lancimaInfrmiranje= informativni centri, veleposlanstva, trgovaka predstavnitva, predstavnici

stranih kompanijaTransport= zrana luka, veza Europe i Bliskog istoka cestovnim i eljeznikim prometom

JAKE TRINE TOKEIzvor potranje= snano tranzicijsko sredite, turisti iz zapadnoeuropskih iistonoeuropskih zemaljaSegmenti potranje= poslovni ljudi, kongresisti, tranziteri

SLABE TOKE

Imid grada = nedovoljno afirmiran imid europskog grada kulture, suprotnosteuropeiziranog centra u odnosu na zaputenost okoline gradaTuristika destinacija = nedovoljna zainteresiranost za integralni turistiki proizvod,nedovoljna promocija turistike destinacijeInvestiranje = potreba daljnjeg ulaganja u smjetajne kapacitete, investiranje uspecijalizirane restoranske objekte, investiranje u sport i rekreaciju visoke klijenteleSmjetaj i prehrana = suvie je klasino, treba diferencirati proizvode, pratiti svjetskitrendKadrovi = unaprijediti uslugu, iskoristiti mlade i obrazovane kadrove, unaprijediti uenjestranih jezikaTransport= unaprijeditivezu meu prometnim granama, unaprijediti vezu s bliim

destinacijama, razrijeiti problem preoptereenosti gradskog prometa, nepostojanjezadovoljavajueg parkirnog prostora, nedostatak kvalitetnih prijevoznih sredstava javnogprijevoza

OSTALE SLABOSTINedostatak suvenira, nefleksibilnost sustava prodaje ( radno vrijeme, sustavi narudbe idostave...), slaba turistika signalizacija, nedovoljno kvalitetna prijevozna sredstva do

bliih destinacija

SWOT analiza moe utjecati na unapreenje turizma i razvijanje konkurentske prednostiuz odgovarajue promjene poput: Indetificiranje razliitih pristupa, prilagodba

promjenama iz okruenja, odravanje unikatnosti u oblstima, izbjegavanje neeljenihsituacija...

19


20/33

Temeljni je smisao SWOT analize da bude od koristi kod prepoznavanja problema, daupuuje na marketinke aktivnosti sa kojima e se izvriti promjene u korist jakih toaka,da kreira marketing informacijski sustav radi kvalitetnijih menaderskih odluka te radiunapreenja imida destinacije uvaavajui promjene iz okruenja ( unutarnjeg ivanjskog).

Destinacijski menadment mora prepoznavati trendove i omoguiti njihov razvoj, razvitikomunikaciju meu zainteresiranim subjektima za razvoj destinacije, unapreivatisnimanje okruenja i posebno unapreivati sve elemente upravljanja destinacijom.

12. DEFINIRANJE ELEMENATA ZAUPRAVLJANJE TURISTIKOM

DESTINACIJOM

Menadment turistike destinacije esto zamjenjuje prioritete upravljanja tako to najprijeutvruje ciljeve i strategije pa tek potom znaaj promjena iz okruenja, a to je pogreno.MISIJA - se definiria kao svrha turistike destinacije to podrazumijeva sve ono to se eli

postii razvojem destinacije.CILJ - je temeljni imbenik u temeljnoj razvojnoj orijentaciji turistike destinacije. Onmoe znaiti poboljanje imida, trinog uea, razvoj novog turistikog proizvoda, itd.SMJERNICE - su veliine odreene vremenom i odgovornou. Rezultat smjernica seutvruje kroz ostvarene veliine u odreenom vremenu i u usporedbi s planiranimakcijama.Meuzavisnost misije, cilja i smjernica je vidljiva, teorijski lako razdvojiva ali u praksisadrajno izuzetno bliska.

MISIJA TURISTIKE DESTINACIJE

Misija destinacije je ograniena atraktivnim, komunikativnim i receptivnim imbenicimameutim zadovoljenje potranje je mogue ostvariti ako se utvrde prednosti u odnosu nakonkurentske destinacije.Velika greka menadmenta turistike destinacije je nesagledavanje promjena izokruenja pa se tako ne moe prilagoavati ti promjenama niti utjecati na njih u svojukorist.Analize sluajeva u kojima destinacija ne uspijeva zauzeti zadovoljavajuu trinu

poziciju i kada raspolae povoljnom strukturom reursa ukazuje da je kljuni problemkoliko neka destinacija ispunjava oekivana zadovoljstva u pruanju turistikih potreba utoj destinaciji.

Kod utvrivanja misije turistike destinacije mora se voditi rauna da se uvaavaju nekatemeljna pravila meu kojima je da se prolo iskustvo uvijek mora uzimati u obzir jersvaka destinacija ima svoj imid. Zatim sve promjene u okruenju destinacije gdje se

posebno istie elja turista za kontaktom sa ouvanom prirodom, antropogenimvrijednostima, itd.Pri postavljanju misije je najvanije pravilo koje govori da misija mora poivati na onometo ini konkurentsku prednost. To znai da e se odabrati atraktivni resursi s kojima edestinacija imati konkurentsku prednost u odnosu na druge turistike destinacije.Misija turistike destinacije mora motivirati sve sudionike u stvaranju atraktivnogturistikog proizvoda. Misija mora poivati na realnosti, tj. na resursima i potencijalima sa

kojima raspolae.

20


21/33

Da bi se lake ostvarila misija postoji model: tzv. SMART princip koji podrazumijevaspecifinost, mjerljivost, suglasnost, realnost i vremensku orijentiranost. Misija se moeostvariti kroz organizacijsku formu u kojoj se provodi marketing i menadment koncept.Dakle, u destinaciji moraju postojati dravni i paradravni organi, turistike zajednice ikao najiri okvir su subjekti pruanja turistikih usluga. U definiranju misije turistike

destinacije se moraju definirati mjesto i nastup na tritu, zatim trini segmenti koji suznaajni za destinaciju te definirati potrebe i zahtjeve turistike potranje. Zatim svisubjekti destinacije moraju sudjelovati u svim procesima organiziranja, planiranja,kontrole te marketinkim aktivnostima.

Primjer definiranja misije kroz 3 turistike destinacije:1. Poveati zaposlenost stanovnitva i narodni dohodak po glavi stanovnika,

poticanjem razvoja takvog turizma koji e donijeti najvie koristi destinaciji aliuz uvjet da se odri ravnotea izmeu turistikog razvoja i ouvanja prirodnesredine.

2. Ako se destinacija razvija - unaprijediti zapoljavanje stanovnitva kao

temeljni cilj.3. Ako je destinacija ve razvijena - promovirati destinaciju, zadravati postojee

atraktivnosti i prirodne vrijednosti uz stalno poboljavanje kvalitete ponude.

MISIJA HIPOTETSKE DESTINACIJE:- poveanje profitabilnosti kroz poticanje investiranja u nositelje turistike ponude- pruiti turistima zadovoljstvo kroz kvalitetu ponude- na tritu nastupati koritenjem elemenata marketing miksa- razvijati to bolju komunikaciju izmeu stvaratelja turistikog proizvoda

MISIJA U DESTINACIJI KOJA SE JAVLJA KAO NACIONALNI TERITORIJ:1. Razvijati domai turizam2. Poticati razvoj inozemnog turizma3. Poticati inicijative privatnog sektora4. Poticati investiranje u infrastrukturu i suprastrukturu turizma5. Ouvati turistike vrijednosti6. Odrati visok standard turistikih usluga7. Unaprijediti stupanj zatite turista

U misiji turistike destinacije ne dominira samo ekonomski aspekt ve su zastupljeni i stavovio razvoju okruenja, o ouvanju prirodne sredine te utjecaj socio kulturnih imbenika.Pa zatodanas govorimo o Humanom turizmu .

Danas postoje dva pristupa turistikom razvoju:a) Meki - Defanzivno, paljivo, promiljeno, umjereno, dugorono, unutarnja kontrola,orijentacija na vrijednosti, kvaliteta, razvoj...

b) Tvrdi - Ofenzivno, agresivno, brzo, bez provjere, maksimalno, neumjereno, kratkorono,vanjska kontrola, orijentacija na cijene, kvantiteta, rast...

CILJEVI TURISTIKE DESTINACIJE

Kod definiranja ciljeva, isto kao i kod definiranja misije, potrebno je koristiti analizu

okruenja, trita, resursa i konkurencije. Sagledavanje svih elemenata iz okruenja, bilo da seradi o ansama ili prijetnjama, polazna je toka za definiranje ciljeva turistike destinacije.

21


22/33


23/33

USMJERENJE TURISTIKE DESTINACIJE

Ciljevi koje postavlja turistika destinacija se mogu mjeriti i kontrolirati i kao takvipredstavljaju smjernice. Npr. promet e se u slijedeoj godini poveati za osreeni postotak, acilj je utveen tako da je iskazano kako se u narednoj godini treba poveati promet. Ovo

treba poveati jeste cilj, a poveati za odreeni postotak jeste konkretizacija cilja krozsmjernicu. Definirana smjernica trai odgovore na brojna pitanja. Primjer ako se neto trabapoveati za 17 posto, postavlja se pitanje da li e to biti dovoljno poveanje za pokrivanjeinvesticijskog ulaganja, koje su dodatne aktivnosti potrebne, itd. Realizacija smjernice jesloen proces. Npr, ako se promet povea za 20 %, to znai da se treba poveati broj gostijuza 2000, da se boravak gostiju treba produiti s 3,5 na 4, 5 dana, da se treba zaposliti novih150 djelatnika, itd.Primjerom pokazani ciljevi i smjernice neke destinacije:CILJEVI:- promocija turistike destinacije za sve vidove turizma- podrka u unapreivanju uvjeta boravaka te razvoja infrastrukure

- podrka razvoju posebnih dogaaja namijenjenih turistima- zajedniki rad sa svim zainteresiranim organizacijama ija aktivnost pomae promocijituristike destinacijeSMJERNICE:- poveanje broja turista u starosnoj dobi od 25 do 45 za 12 %- poveanje broja turista u straosnoj dobi izmeu 45 i 59 godina, kao i onih iznad 60 godina uistom postotku- poveanje potronje domaih turista- oekivanje smanjenja turista u starosnoj dobi izmeu 15 i 19 god, itd.Kroz primjer se moe zakljuiti da bez jasno definirane misije, jasnih ciljeva i utvrenihsmjernica, nije mogue postii oekivane uspjehe u strategiji turistike destinacije.Sposobnost menadmenta da definira misiju, ciljeve i smjernice je temelj po kojem se mjerinjegova uspjenost u voenju destinacije i o emu ovisi budunost turistike destinacije.

13. STRATEGIJA UPRAVLJANJATURISTIKOM DESTINACIJOM

Turistike destinacije su postale uspjene zbog stalnog razvoja strategijskog upravljanja, ijuosnovu ine marketinke aktivnosti.Temeljni elementi strategije turistike destinacije se iskazuju stalnom orijentacijom premazahtjevima gostiju, koordiniranjem svih aktivnosti da bi se postigli maksimalni poslovni

uinci, orijentacijom na temeljnu ciljnu funkciju turistike destinacije. Strategijsko planiranjeoznaava dugoroni putokaz za donoenje odluka o ciljevima, resursima, pozicioniranju ponude, te posebno u odnosu na konkurenciju. Planiranje je zapravo prvi elementstrategijskog upravljanja.Strategijsko upravljanje turistikom destinacijom podrazumijeva:- precizno sagledavanje ciljeva poslovanja te diferencijaciju ponude u odnosu na konkurenciju- sagledavanje vanosti stalnog izuavanja trinog okruenja- maksimalno koordiniranje svih marketinkih aktivnosti- mogunosti predvianja i izbjegavanja nepovoljnih tokova na tritu kao i u okruenjuuope.Strategijsko upravljanje turistikom destinacijom je izbor odgovarajueg puta kojim turistika

destinacija treba dugorono osigurati konkurentsku poziciju na turistikom tritu te plan svihakcija s kojima e ostvarivati ciljeve poslovanja te prilagoditi se to bolje turistikom tritu.

23


24/33

Postoje 4 relevantne strategije za upravljanje turistikom destinacijom: Segmentacijaturistikog trita, strategija diferenciranja turistikog trita, strategija diferenciranjaturistikog proizvoda i strategija profiliranja imida destinacije.U koncepciranju strategije upravljanja turistikom destinacijom je temeljno pitanje koji

proizvod odabrati, na koje trite se plasirati i kako se uvrstiti na odabranom tritu.

MODELI KOJI OLAKAVAJU IZBOR STRATEGIJETURISTIKE DESTINACIJE

Postoje dva modela:1. Strategija diferencijacije proizvoda i strategija odnosa proizvod - trite - gdje se donosiodluka to e se uraditi sa svakim proizvodom koji odraava misiju destinacije i na najboljinain ispunjava ciljeve i smjernice koje je destinacija postavila u svojoj trinoj orijentaciji.Poput smjetaja, prehrane, zabave, rekreacije, itd. To stvara signal menadmentu koje

proizvode bi trebalo proizvoditi, koje smanjiti ili ak eliminirati. Ovi zadaci predstavaljajuosnovu strategijskog planiranja. Ako menadment turistike destinacije sagleda svoje

proizvode prema Boston C. Group-i lako moe utvrditi sadanu situaciju proizvoda na tritu injegovu buduu perspektivu. A ona se sagledava na 4 naina:- zvijezde = su proizvodi koji imaju visoko trino uee i rast na tritu: sport, zabava,rekreacija- krave muzare = imaju visoko trino uee ali nisku stopu rasta- znaci pitanja = nemaju visoko trino uee ali imaju perspektivu na tritu- psi = podrazumijeva proizvode koji imaju nisko uee na tritu i pad rasta te ih sedestinacija eli osloboditi.Ovaj koncept ima nedostatke jer ne promatra trinu konkurenciju, vanost uvoenjatehnolokih promjena, te pojam da se proizvod ne sagledava statiki ve kroz promjene unjegovim fazama uvoenja na trite.Bolji koncept je poduzea General Elektric koji predstavlja matricu od 9 polja i kod njega se

primjenjuje odnos trine atraktivnosti i snage turistike destinacije. Trina atraktivnost znaiveliinu trita, stopu rasta trita, intezitet konkurencije, itd. Snaga turistike destinacijeznai kvalitetu proizvoda, znanje o tritu, itd.Kada se elementi sloe u matricu tako da se na apscisu posloe elementi trine atraktivnosti ana oordinatu elementi snage turistike destinacije, dobije se matrica s 9 moguih kombinacija.

Najidealnije je kada se podudari jaka trina atraktivnost i jaka snaga turistike destinacije, teobrnuto.Ove modele destinacija koristi kada se opredjeljuje za strategije:- odravanja trinog uea

- poboljanja trinog uea- odravanja proizvoda- naputanja proizvoda

Postoje 4 relevantne strategije za upravljanje turistikom destinacijom: Segmentacijaturistikog trita, strategija diferenciranja turistikog trita, strategija diferenciranjaturistikog proizvoda i strategija profiliranja imida destinacije.U koncepciranju strategije upravljanja turistikom destinacijom je temeljno pitanje koji

proizvod odabrati, na koje trite se plasirati i kako se uvrstiti na odabranom tritu.

STRATEGIJA SEGMENTACIJE TURISTIKOG TRITA

24


25/33

Temeljni kriteriji za segmentaciju turistikih trita su:1. Segmentacija prema svrsi putovanja - a za turistiku destinaciju su interesantna ona

putovanja koja ovise o programu kojeg destinacija prua. Destinacija moe voditi rauna opotranji potroaa koji poduzimaju putovanje radi odmora i rekreacije, ili radi poslovnihputovanja, zbog kongresa i sl.

2. Segmentacija prema motivima, potrebama i koristi - Npr. neki turisti samo preferiraju hotelnajvie kategorije, dok su drugi zadovoljni i skromnijom ponudom. Dakle , razlika je uzahtjevima turista tako da e svaka destinacija isticati svoje atraktivne imbenike raunajuiupravo na razliite potrebe i motive turista.3.Segmentacija prema uestalosti kupovine - slui da turistika destinacija osigurava sebi

ponovni povratak gostiju kroz ponovljenu kupovinu proizvoda, kroz koncept lojalnosti, itd.4. Segmentacija prema demografskim, ekonomskim i zemljopisnim osobinama potroaa - jenajee koriten koncept u turistikom gospodarstvu jer spolna pripadnost, godine starosti,zemljopisna podruja odakle turisti dolaze, prihodi, itd. su najee koriteni u segmentacijituristikog trita.5. Segmentacija prema psihografskim karakteristikama potroaa - se koristi razlikama u

mentalnim sklopovima gostiju u odnosu na njihovu dob, ivotni stil, itd. Tako npr. neki turistivole avanture dok drugi trebaju mirniji odmor.6. Segmentacija putem cijena - s kojom turistika destinacija moe privui potroae visoke

platene moi. Ovaj se koncept vodi s proizvodima visoke kvalitete.

Cjelokupna strategija segmentacije trita turistike agencije ima svrhu da se postiu boljirezultati u podruju prodaje, u postizanju bolje konkurentske pozicije, u smanjenju trokovete naravno u zadovoljavanju turistikih potreba i motiva. Sve to mora pratiti marketinkaaktivnost pri emu koristi:a) Strategiju diferenciranog marketinga - smatra da se na tritu treba izabrati samo nekolikointeresantnih trinih meta .

b) Strategija koncentriranog marketinga - je usmjerena samo na jednu trinu metu premakojoj se plasira proizvod.Suvremeni marketing menadment ima spoznaju da je turistiko trite sastavljeno od veeg

broja turistikih potroaa ali se oni mogu grupirati u segmente prema svojim motivima ipotrebama tako da je turistiki proizvod lake plasirati na unaprijed utvrene segmente.

STRATEGIJA DIFERENCIRANJA PROIZVODA TURISTIKEDESTINACIJE

Turistika destinacija strategijom diferenciranja proizvoda eli stvoriti takav proizvod kakav

nema konkurencija, ali mora voditi rauna da se ne bi stvorio potpuno heterogen proizvod skojim bi se zadovoljio vrlo mali krug potroaa. Diferenciranje proizvoda moe biti u fizikojrazlici koja zadovoljava racionalnu motivaciju te na psiholokoj osnovi koja zadovoljavaemocionalnu motivaciju potroaa.esto se istie da ljudi ne kupuju proizvode ve oekivanukorist.Sva filozofija strategije diferenciranja proizvoda jeste u tome da turistika destinacijadiferencira svoj proizvod u odnosu na konkurenciju i da zadovolji oekivanu korist potroaa.

STRATEGIJA PROFILIRANJA IMIDA I POZICIONIRANJATURISTIKE DESTINACIJE

25


26/33

Turisti imaju predstavu ili imid o nekoj turistikoj destinaciji, bilo pozitivan ili negativan.Moe nastati iz osobnog iskustva ili prenesenog iskustva drugih.Za formiranje pozitivnogmiljenja o turistikoj destinaciji

je od izuzetnog znaaja promotivna aktivnost, pozitivne preporuke tuih iskustava, prirodni isocio - kulturni ambijent, itd.

Kljuni imbenici koji mogu stvarati pozitivan imid destinacije su funkcionalnost i kvaliteta proizvoda i posebno atraktivni imbenici destinacije. Oni imaju odluujuu ulogu uopredjeljenju turista. Nadalje su vrlo vani kanali prodaje, cijene i suvremene promotivneaktivnosti koje e uvjeriti potencijalnog potroaa da e biti zadovoljan posjetom destinaciji.Zatim vrlo je bitan promotivni miks sa propagandnim sredstvima, kvalitetnim odnosom s

javnou i elementima unapreenja prodaje.Spoznavanje potreba i interesa potroaa je preduvjet za stvaranje strategije kojom e seosigurati povoljan imid i povoljno pozicioniranje destinacije.Pozicioniranjem turistike destinacije se eli postii:- pozicionirati se kod onih potroaa kod kojih postoje nezadovoljene potrebe- pozicionirati se na trinom segmentu koji nije pokriven

- izbjei pozicioniranje izmeu dva trina segmenta i odabrati jedan od njih- ne napadati dva trina segmenta odjednom jer je to rizikU izgradnji imida i pozicioniranja menadment turistike destinacije koristi 4 koraka:1. Prvi korak je utvrivanje sadanje pozicije2. Drugi je korak odabir eljene pozicije3. Trei je korak odabir strategije za eljenu poziciju4. etvrti je korak primjena odabrane strategije za pozicioniranje

14. UPRAVLJANJE INSTRUMENTIMAMARKETING MIKS - A

TURISTIKE DESTINACIJE

Marketing miks treba osigurati destinaciji da bude konkurentna na odabranom trinomsegmentu. Kombinacija marketing miks-a se sagledava na makro i mokro nivou destinacije.Makro nivo se odnosi na proizvod, cijenu, kanale prodaje i promociju i to za cijelu destinacijudok mikro nivo se odnosi na iste elemente ali za svakog subjekta u turistikoj destinaciji( hotel, restoran, i sl. ).Kombinacija marketing miks-a podrazumijeva i razmatranje proizvoda, cijena, promocije ikanale prodaje. Istie se kombinacija jer cilj nije mogue postii primjenom samo jednoginstrumenta.

STRATEGIJA TURISTIKOG PROIZVODA TURISTIKEDESTINACIJE

Turistiki proizvod moe biti pojedinaan ( parcijalan ), kao dio ukupne turistike ponude, iliintegrirani proizvod ukupne turistike ponude.Turistiki proizvod je proizvod sastavljen od odreenih elemenata poput:Atraktivnosti - to podrazumijeva miks razliitih elemenata prirodne atraktivnosti ( flora,fauna, klima, zemljopisni poloaj..) i drutvene atraktivnosti ( kulturno - povijesno naslijee,antropogeni imbenici,..).Pristupanosti - se dijeli na ekonomske ( trokovi putovanja i boravka u destinaciji ) i

zemljopisne ( udaljenost destinacije od emitivnog trita gdje veliku ulogu ima promet ).

26


27/33

Uvjeti boravka - predstavljaju sve elemente od kojih je sastavljena turistika ponuda poputsmjetaja, prehrane, zabave, rekreacije, itd.

Najodgovorniji su zadaci destinacijskog menadmenta u strategiji turistikog proizvoda priuvoenju turistikog proizvoda na trite.Najprije treba utvrditi prednosti proizvoda u odnosuna konkurenciju, treba utvrditi mogue probleme te je najvaniji zadatak eliminiranje

problema prije uvoenja novog proizvoda.Proces strategije turistikog proizvoda se odvija kroz 4 faze:1. Identificiranje mogunosti proizvoda ( definiranje trita, razvoj ideje,..)2. Mjerenje mogunosti trita, razvoj koncepta novoga proizvoda, razvoj same strategije, itd.3. Promocija, testiranje trita, itd.4. Uvoenje novog proizvoda

Najee strategije vezane za turistiki proizvod su u podruju promocije pri emu se nastoji poboljati asortiman, produiti boravak gostiju u destinaciji, pronalaenje novih trinihsegmenata za novi proizvod, itd.

STRATEGIJA CIJENA TURISTIKE DESTINACIJE

Strategija cijena turistikog proizvoda u destinaciji mora uvaavati karakteristike trita kojese ogledaju u:Menadment destinacije mora utvrditi smjernice za strategiju cijena a one- visokoj elastinosti turistike potranje na promjene cijena- mogunosti da konkurencija naglo snizi cijene- postojanju dvojnih cijena: sezonskih i vansezonskih- voenju brige o graninim trokovima u vansezonskom poslovanju- visokim fiksnim trokovima u turizmu openitoDestinacija mora utvrditi smjernice za strategiju cijena a one mogu biti:Glavne - koje utvruju stopu prihoda na investicije te osiguranje zarade ali uz minimaliziranjerizika.Marketinke - koje unapreuju postojee trite, osiguravaju presti u odnosu nakonkurenciju, osiguravaju konkurentnost cijena te kvalitetu proizvoda .Za ostvarenje cijena su od velikog znaaja i informacije o cijenama na tritu ( posebno ocijenama konkurencije ), o osjetljivosti potroaa na promjene cijena, o mogunostima

promjene cijena, o mogunostima promjene obujma prodaje uz postojee ili promijenjenecijene.Cijene se zapravo utvruju na osnovi:Eksternih imbenika - potranje, konkurencije, gospodarske politike drave, itd. kojedestinacija ne moe kontrolirati, za razliku od internih.

Internih imbenika - gdje su najvaniji trokovi i organizacija.Tri su temeljne strategije u politici cijena turistikog proizvoda:1. Strategija koja za osnovu uzima trokove2. Strategija cijena koja uvaava ponaanje konkurencije - koje je jako teko dobiti jer npr.kako dobiti informaciju o tome kako kankurencija koristi cijene kao nain konkurentske

borbe, koji su naredni potezi konkurencije u politici cijena, itd.3. Strategija koja e uvaavati ponaanje potranje - je komplicirana jer npr. kako utvrditikoliko potroai zaista dobiju za odreenu cijenu proizvoda zato to menadment tei uvijekodrediti najviu cijenu koju su potroai spremni platiti. Kvaliteta je tu u presudnoj vanosti iako se to ne uzme u obzir, rizik za destinaciju je vrlo velik.U strategiji cijena se koriste jo i necjenovni instrumenti poput: Raznih forma popusta, raznih

besplatnih usluga, sustavi bonusa, itd. A to je u konanici opet zapravo snienje cijena. Tu jecilj osigurati kontinuitet prodaje kojim se moe nadomjestiti efekt takvog oblika sniavanja

27


28/33


29/33

- Mjerenja ostvarenih rezultata koritenjem marketing miks-a-Dijagnozu stanja i otklanjanje eventualnih odstupanja od plana marketing aktivnosti- Poduzimanje korektivnih mjera radi otklanjanja odstupanja od planaStrategija kontrole marketibg aktivnosti podrazumijeva da se uvai ne samo povezanost

planiranja i kontrole nego i povezanost kontrole s informacijskim sustavom marketing

aktivnosti. Taj sustav odreuje elemente za npr. praenje ostvarenje plana, poduzimanjekorektivnih mjera, daje informacije o tritu potranje, itd.Bitna je i revizija marketing aktivnosti to podrazumijeva aktivnosti menadmenta turistikedestinacije na preispitivanju aktivnosti marketing strategije te predlaganja plana u

poboljavanju njezinih rezultata. Revizija kao i kontrola mora biti stalna aktivnostmenadmenta turistike destinacije.Turistika destinacija e imati uspjean menadment ako bude izgraivala sustav zatite

prirodnog, drutvenog i kulturno - povijesnog okruenja i ako uspije osigurati skladnost usvom razvoju sa gospodarskim, sociolokim i drugim pogledima. Ona mora razvijati svijestdomicilnog stanovnitva u korist turizma i u razvoju turizma osigurati harmoniju izmeuunaprijeenja imida i svojih postojeih tradicijskih vrijednosti.

15. ORGANIZIRANOST TURISTIKEDESTINACIJE

NACIONALNE TURISTIKE ORGANIZACIJE

Organizacija koja predstavlja turistiku destinaciju i turistiki proizvod u cijelini, informirajavnost i stvara zatitni znak destinacije kako bi privukla to vie turista se nazivaju na nivoudrave - nacionalne turistike organizacije.

Na nivou regija ili upanija se formiraju regionalne turistike zajednice ili kao u naoj zemlji,upanijske turistike zajednice.Turistike regije se trebaju formirati iskljuivo na temelju turistikog proizvoda.

Na nivou gradova se turistiki uredi nazivaju gradskim turistikim uredima.Drave osnivaju svoje nacionalne turistike organizacije same ili u suradnji sa privatnimsektorom i to kao nekomercijalne - neprofitne organizacije.One se najveim dijelom financiraju iz dravnog prorauna. Njena je osnovna zadaa -

promocija. Ona naplauje boravinu pristojbu od turista te takse od davatelja usluga udestinaciji.Meutim, kako drava sve vie smanjuje svoj dio financiranja tako su nacionalne organizacije

prisiljene traiti financiranje od privatnog sektora.Turistike organizacije e morati ubudue svoju esto i jedinu funkciju - marketinku,

zamijeniti upravljakom u kojoj e marketing i dalje imati vanu ulogu ali ne i jedinu.TEMELJNI ZADACI I FORMA ORGANIZIRANJA NACIONALNE

TURISTIKE ORGANIZACIJE

Najvanija joj je djelatnost na podruju instrumenata marketing miks-a, a posebno upromociji vrijednosti turistikih destinacija. Koristi se instrumentima marketing miks-a :oglaavanjem, odnosom s javnou i medijima, promotivnim aktivnostima, komunikacijom s

javnou i istraivanjem trita potranje. Oglaava se uvijek u najpopularnijim medijima( tisak, radio, TV ). Oglaavanje je jo uvijek glavni oblik komunikacije u turizmu. Glavni ciljoglaavanja je potaknuti interes ope javnosti za destinacijom. Postoji i zajedniko

oglaavanje poput sudionika ponude i organizatora putovanja te zajedniko oglaavanjenacionalnih i regionalnih turistikih organizacija. Nacionalne turistike organizacije rade

29


30/33

palsman promotivnog materijala pput letaka, plataka, prospekata, itd. U sklopu svojihzadataka vezanih za odnose s javnou, od posebnog je znaaja posjeta destinaciji

predstavnika tiska, Tv posada s najvanijih emitivnih trita. Svaka njihova pozitivnaobjavljena vijest ima za destinaciju vei efekt od bilo kojeg oglaavanja. Iako tu postoji rizikda mediji objave i negativne dojmove jer na medije se ne moe utjecati.

Nacionalne turistike organizacije organiziraju i konferencije za tisak na najvanijimemitivnim tritima, posebno za vrijeme sajmova, strunih skupova i sl. One objavljuju biltene s najvanijim informacijama o destinaciji koje alju potom ili internetom nainteresantan trini segment.Tijekom godine NTO organizira razne promotivne akcije poput sudjelovanja na sajmovima,izlobama, organiziranje raznih prezentacija, itd. Agent mora upoznati destinaciju kako bi jumogao ponuditi potencijalnom klijentu. Efikasnost promocije se moe sagledati prema broju

posjetilaca na tandu za vrijeme sajma, prema broju onih koji su traili i imali konkretnerazgovore sa predstavnicima destinacije kao i broj onih koji su se odazvali seminaru u odnosuna broj pozvanih.Za informiranje javnosti se osnivaju informativni centri koji su postavljeni na

najfrekventnijim mjestima u destinaciji. Koristan promotivan oblik jeste kada se gostima nagranici daju prospekti sa najvanijim informacijama kako bi se oni lake snalazili za vrijemesvog boravka u HR.Za bolju informiranost sve se vie koristi Internet. Iako se uloga interneta sve vie poveava,ipak e uloga destinacijskih organizacija ostati vana jer turizam predstavlja uslunudjelatnost i ne moe ga potpuno preuzeti tehnologija.

Nacionalne turistike oragnizacije prate i analiziraju rezultate kroz broj dolazaka turista i brojnoenja te kroz prihod od naplaene boravine pristojbe i lanarine te drugih vrsta prihoda.Od turizma nemaju samo korist direktni sudionici pruanja usluga gostima ve i ostali, poputlokalne uprave i samouprave te ukupno stanovnitvo. A koordinacija meu njima, kao iosmiljavanje ukupne ponude na nivou destinacije je zadatak nacionalne turistikeorganizacije.Menadment mora odluiti na kojem aspektu doivaljaja destinacije e temeljiti svoj zatitniznak ( brand ). U pravilu se koriste sve prednosti destinacije u odnosu na konkurenciju.Sve NTO imaju svoje urede u najvanijim emitivnim zemljama koji su zadueni za promocijunacionalne destinacije te za opskrbljivanje trita svim potrebnim propagandnim materijalom.

ORGANIZACIJSKI OBLICI ORGANIZIRANJA TURISTIKIHORAGNIZACIJA U HRVATSKOJ

Hrvatska nacionalna turistika organizacija je Hrvatska turistika zajednica ( HTZ ).

Osnovana je prema Zakonu o turistikim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma kojegje 31. 05 1991 god. usvojio Hrvatski sabor. Uslijedilo je i usvajanje Zakona o boravinojpristojbi i Zakona o lanarinama u turistikim zajednicama. Do kolovoza 1992 god. jeregistrirano 226 turistikih zajednica na razliitim nivoima.Glavni ured HTZ je u Zg-u a u inozemstvu ukupno djeluje 17 predstavnitava HTZ.lanak 9 precizira zadae HTZ-a: Objadinjava ukupnu turistiku ponudu RH, provodiistraivanje trita za potrebe promocije hrvatskog turizma, izrauje programe promocijehrvatskog turistikog proizvoda vodei rauna o posebnostima svakog turistikog podruja,ustrojava i nadzire sve poslove oko promocije turistikog proizvoda HR, ocjenjuje svrhovitost

poduzetih promidbenih poslova, ustrojava hrvatski turistiki informacijski sustav, obavljaturistiku informativnu djelatnost, osniva turistika predstavnitva u inozemstvu, surauje s

nacionalnim turistikim organizacijama drugih zemalja, poduzima mjere za razvoj turizma unerazvijenim dijelovima HR, itd.

30


31/33

UPRAVLJAKI SUSTAVI TURISTIKIH ORGANIZACIJA U HR

Najvie tijelo upravljanja u HTZ - u jeste Sabor Hrvatske turistike zajednice. Njega ine predstavnici turistikih zajednica upanija, Turistike zajednice grada ZG-a i turistikih

zajednica podruja. Mandat predstavnika sabora je 4 godine s pravom ponovnog izbora.Sabor se sastaje najmanje 2 puta godinje. Izvrno tijelo sabora je Turistiko vijee koje sesastoji od predsjednika i 10 lanova. lanovi se biraju na 4 godine. Turistiko vijee sesasataje najmanje jednom u 3 mjeseca.Za nadzor nad radom HTZ-a je odgovoran Nadzorni odbor koji nadzire voenje poslovaHTZ-a, raspolaganje sredstvima HTZ-a, izvrenje programa rada i financijskog plana HTZ-a,itd.Ministar mora turizma prometa i razvitka obnaa dunost Predsjednika HTZ-e. Struna slubaHTZ-a je Glavni ured sa sjeditem u ZG-u. Na elu je Direktor Glavnog ureda, ima mandat 4god.

INTERNACIONALNE TURISTIKE ORGANIZACIJE

The World Tourism Organization WTO je jedina meuvladina organizacija koja nudiprimjeren okvir za meunarodno razmatranje turistike politike i drugih predmeta zanimljivihza sektor turizma. Sustavno se bavi unapreenjem turizma a globalna misija joj je potporaodrivom razvoju turizma koji e proizvesti bogatstvo, zapoljavanje, promiui boljerazumijevanje meu rasama, religijama i ljudima cijelog svijeta.Poetak djelovanja biljei 1925 god. Organi WTO-a su generalna skuptina, izvrni odbor,regionalne komisije, povjerenstva, sekretarijat.TSA je dokumenat koji definira metodologiju izrauna ekonomskog utjecaja turizma naukupno gospodarstvo. Danas ve 163 drave ju primjenjuju.

16. OPI ETIKI KODEKS U TURIZMU

Sastavljen je od: PREAMBULE, NAELA I ANEKSA.

NAELA:

L.1 - Doprinos turizma uzajamnom razumijevanju i potivanju meu narodima i drutvima1. Unapreivanje etikih vrijednosti koje su zajednike ljudskom rodu te usmjeravanje prematoleranciji raznovrsnosti vjerskih i moralnih uvjerenja su temelj turizma.

2. Turistike aktivnosti bi trebale biti voene u skladu sa tradicijom zemalja domaina.3. Predstavnici lokalnih zajednica i lokalni strunjaci bi trebalo meusobno suraivati ipotivati turiste upoznavajui njihov nain ivota, ukuse i oekivanja.4. Vlast mora da osigura zatitu turista i njihove imovine.5. Turisti prilikom posjete ne smiju initi nikakve kriminalne radnje ili bilo kakvo tetno

ponaanje.6. Turisti imaju odgovornost upoznati karakteristike zemlje u koju imaju namjeru putovati.

L.2 Turizam kao sredstvo individualnog i kolektivnog ispunjenja1. Ako se turizam obavlja bez predrasuda, nezamjenjiv je imbenik uzajamne tolerancije iuenja o legitimnim razlikama izmeu naroda i kultura.

31


32/33

2. Turistike aktivnosti moraju potovati jednakost izmeu ena i mukaraca te pravanajosjetljivijih grupa, poput djece, starijih, hendikepiranih, etnikih manjina i domorodakihskupina.3. Kanjavati eksplataciju ljudskih bia u bilo kojoj formi, ososbito sekeualnoj i to od stranedravnih zakonodavstava zemalja koje se posjeuju tako i od strane zemalja iz kojih potjeu

initelji ovih djela.4. Davanje podrke putovanjima u svrhu vjere, zdravlja, obrazovanja i kulture.5. Poticati predavanja o ekonomskom, socijalnom i kulturnom doprinosu turistike razmjene.

L.3 Turizam, imbenik odrivog razvoja1. Svi sudionici u turizmu trebaju uvati prirodnu sredinu.2. Trebaju dobiti prioritet svi oblici turizma koji su korisni za ouvanje rijetkih i dragocjenihresursa.3. Ravnomjerno rasporeivanje tijekova turista u vremenu i prostoru da bi se smanjio pritisakturistike aktivnosti na okolinu.4. Turistika infrastruktura bi trebala biti tako osmiljena da titi prirodnu batinu sainjenu

od ekosistema i da uvaju ugroene vrste.5. Ekoturizam je posebno koristan za poboljanje turizma jer osigurava potovanje prirodne

batine i lokalnog stanovnitva.

L.4. Turizam, korisnik kulturne batine ovjeanstva koji doprinosi njenom unapreivanju.1. Turistiki resursi pripadaju zajednikoj batini ovjeanstva.2. Turistika politika se treba voditi sa potovanjem prema umjetnkom, arheolokom ikulturnom nasljeu.3. Financijska sredstva dobivena od posjeta lokalitetima kulture trebaju biti koritena zaodravanje i zatitu ove batine.4. Turistike aktivnosti moraju omoguiti da tradicionalni proizvodi kulture, zanata i folkloraopstanu i unapreuju se.

L.5. Turizam, korisna djelatnost za zemlje i drutva domaina1. Lokalno stanovnitvo treba biti povezano sa turistikim aktivnostima i sudjelovati uraspodjeli ekonomskih, drutvenih i kulturnih koristi.2. Turistika politika mora omoguiti rast ivotnog standarda stanovnitva destinacije.3. Posebna se panja mora posvetiti problemima priobalnih podruja i otonih teritorija teosjetljivih ruralnih i planinskih podruja gdje je esto rijetka prilika za razvoj turizma.4. Turistiki strunjaci trebaju izraditi studije o utjecaju njihovih projekata na prirodnuokolinu te dostaviti informacije o svojim buduim programima i oekivanim posljedicama.

L.6. Obveze sudionika u razvoju turizma1. Turistiki strunjaci imaju obveze osigurati turistima informacije o odredinim mjestima,uvjetima putovanja, boravka te o novanim naknadama koju e isplatiti u sluaju jednostranograskida ugovora.2. Turistiki strunjaci trebaju voditi rauna o spreavanju nezgoda, zdravstvenoj zatitihrane, osigurati sustave osiguranja i pomoi,itd.3. Truistiki strunjaci trebaju doprinijeti kulturnom i duhovnom zadovoljenju turista.4. Vlasti emitivnih drava i zemalja domaina trebaju osigurati postojanje odtete turistima usluaju bankrota poduzea koje je organiziralo njihovo putovanje.5. Vlade trebaju informirati o moguim opasnostima i posebnim okolnostima s kojima se

mogu susretati turisti tijekom svojih putovanja u inozemstvo a informacije se moraju striktnoodnositi na odreena zemljopisna podruja gdje su nastale posebne okolnosti.

32


33/33

6. Tisak i drugi mediji moraju iznositi istinite informacije o dogaajima koji bi mogli utjecatina tijekove turista.

L.7. Pravo na turizam1. Mogunost ososbnog pristupa i uivanja u svim resursima planete je jednako pravo svih

stanovnika svijeta.2. Pravo na turizam se smatra posljedicom prava na odmor i slobodno vrijeme.3. Socijalni turizam koji olakava iroko rasprostranjeno raspolaganje slobodnim vremenom,

putovanjima i odmorom se treba razvijati uz podrku vlasti.4. Treba poticati obiteljski, studentski turizam, turizam za starije, turizam za mlade, itd.

L.8. Sloboda turistikih kretanja1. Turisti trebaju imati prava pristupa turistikim i kulturnim lokalitetima bez podvrgavanja

prekomjernim formalnostima i diskriminaciji.2. Turisti trebaju imati pravo na lokalne administrativne, pravne i zdravstvene usluge. Damogu nesmetano kontaktirati konzularne predstavnike svojih zemalja.

3. Turisti imaju ista prava kao i graani zemlje koju posjeuju s obzirom na povjerljivostosobnih podataka.4. Administrativne procedure na graninim prijelazima moraju biti prilagoene tako daolakavaju slobodu putovanja i otvoreni prilaz meunarodnom turizmu.5. Putnici trebaju imati pristup odreenom iznosu valute potrebne za njihovo putovanje.

L.9 Prava radnika i poduzetnika u turistikoj privredi1. Prava zaposlenih u turistikoj privredi trebaju biti pod nadzorom dravne administracije izemalja iz kojih dolaze i zemalja domaina.2. Radnici u turistikoj privredi imaju pravo na obuku, na socijalnu zatitu te nesigurnost

posla maksimalno ograniiti.3. Osoba ako ima kvalifikaciju treba imati pravo da razvija svoju profesionalnu djelatnost uoblasti turizma.4. Razmjena iskustava radnom osoblju iz razliitih zemalja doprinosi poticanju svjetsketuristike privrede.5. Multinacionalne kompanije u turistikoj privredi ne bi smjele iskoritavati dominantnu

poziciju ve trebaju sudjelovati u lokalnom razvoju.6. Partnerstvo izmeu poduzea emitivnih zemalja i zemalja domaina doprinosi odrivomrazvoju turizma.

L. 10. Provoenje naela Opeg etikog kodeksa u turizmu

1. Javni i privatni sudionici u razvoju turizma trebaju suraivati na osnovi naela etikogkodeksa.2. Sudionici u turizmu moraju priznati ulogu meunarodnih institucija, na prvom mjestuWTO.3. Sudionici u turizmu trebaju svake sporove koji se tiu provoenja Opeg etikog kodeksa uturizmu, uputiti Svjetskom povjerenstvu za etiku turizma.