Transcript
  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    1/33

    1. DISTRIBUTIVNA TRGOVINA

    Definiranje distributivne trgovine

    Distributivna trgovinaje ukupnost svih oblika trgovakih aktivnosti od nabave robeod proizvoaa do isporuke te robe konanom potroau.Ona ima kljunu ulogu u gospodarstvu. Uloga joj je odreena njezinimpozicioniranjem izmeu ponude i potranje robe. Utjee i na proizvoae i napotroae.

    alamba distributivne trgovine

    !ajgrublja ralamba distributivne trgovine je na" trgovinu na veliko trgovinu na malo

    Trgovaki agenti #tj. trgovaki predstavnici$ takoer spadaju u trgovinu i to utrgovinu na veliko. %genti povezuju& kao posrednici u trgovini na veliko& kupce iprodavae& a da sami ne preuzimaju vlasnitvonad robom. Djelatnosti uvoza i izvoza#vanjska trgovina$ je takoer ukljuena u trgovinu na veliko.

    Djelatnosti koje obuhva'a distributivna trgovina" trgovinu na veliko uz naplatu ili po ugovoru #posredovanje u trgovini na veliko$ trgovinu na veliko za svoj raun trgovinu na malo popravke predmetaza osobnu uporabu i ku'anstvo

    U statistikim istraivanjima pojam distributivne trgovine u unutranjoj trgovinioznaava sve djelatnosti iz podruja ( !acionalne klasifikacije djelatnosti. )idjeti !!&br. *+,- i -+,-. o su djelatnosti tri slijede'a odjeljka"

    a$ /0 rgovina motornim vozilima i motociklima1odravanje i popravak motornih vozila i motocikla1trgovina na malo motornim gorivima i mazivima

    b$ /2 rgovina na veliko i posredovanje u trgovini& osim trgovine motornimvozilima i motociklima1

    c$ /3 rgovina na malo& osim trgovine motornim vozilima i motociklima" popravakpredmeta za osobnu uporabu i ku'anstvo.

    rgovina na veliko

    Trgovina na veliko je prodaja robe industrijskim& trgovakim i profesionalnimkorisnicima i ustanovama& te drugim poslovnim subjektima koji se bave trgovinom naveliko i na malo.u je ukljuen i tranzitni promet& tj. prodaja robe koja se po nalogu prodavaaneposredno isporuuje kupcu iz skladita ili drugog odredita proizvoaa& uvoznikaili drugog poslovnog subjekta bez prijanjeg uskladitenja te robe kod prodavaa.

    2

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    2/33

    Definiranje posrednika u trgovini na veliko

    4osredovanje u trgovini na veliko je djelatnost trgovine na veliko uz naknau ili !ougovoru.U posredovanje su ukljuene slijede'e djelatnosti"

    komisionara #opunomo'enika& agenta$ posrednika za trgovaku robu svih drugih veletrgovaca koji trguju u ime i za raun drugih djelatnosti onih koji su ukljueni u povezivanje prodavaa s kupcima ili koji

    poduzimaju trgovake transakcije u ime vlasnika robeObuhva'a se konsignacijska djelatnost. !e obuhva'aju se robne burze. 4rihod uovoj djelatnosti je provizijaza obavljene usluge posredovanja. 5a razliku od trgovinena veliko za svoj raun& posrednik nije vlasnik robe u ijoj prodaji posreduje.

    rgovina na malo

    Trgovina na "aloje prodaja robe stanovnitvuza osobnu uporabu ili za uporabu uku'anstvu.!apomena" prodaja stanovnitvu se iskazuje kao prodaja na malo& bez obzira na toradi li se o robi kupljenoj radi preprodaje ili o robi proizvedenoj u samoj izvjetajnojjedinici.

    4opravci motornih vozila i motocikla& te predmeta za osobnu uporabu u ku'anstvu

    o su djelatnosti popravaka motornih vozila i motocikla& te predmeta za osobnuuporabu i ku'anstvo ukoliko nisu povezani s preraivakom djelatnosti& trgovinom na

    veliko ili trgovinom na malo. %ko su povezani s tim djelatnostima onda su u njih iukljuene.

    4rodavaonice i servisi

    #roavaoni$aje prodajni prostor u kojem se obavlja prodaja na malo. 4rodavaonicese ralanjuju po tipovima prodavaonica. 6rojni su kriteriji za razvrstavanjeprodavaonica.adionice #servisi$ su poslovne jedinice za popravke.

    7unkcije trgovine

    4O89D!:;

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    3/33

    funkcija olakavanja #standardizacija& financiranje trita& preuzimanje rizika&trine informacije i istraivanja$

    %. &NA'A( DISTRIBUTIVN) TRGOVIN) U GOS#ODARSTVI*A)U I R)#UB+I,) -RVATS,)

    Op'e konstatacije

    Distributivna trgovina jejedna od najvanijih industrijau 9uropskoj uniji. o se odnosikako na distributivnu trgovinu u njezinoj ukupnosti& tako i po pojedinim njezinimsegmentima kakvi su prvenstveno trgovina na veliko i trgovina na malo.rgovina na malo se naje'e definira kao @prodaja dobara #roba$ potroauposredstvom prodavaonice. akvo definiranje trgovine na malo je znatno ue posadrajnom obuhvatu od onoga kakvog danas naje'e susre'emo pri definiranjutrgovine na malo u strunoj javnosti.

    ?aloprodaja je prodaja proizvoda i usluga krajnjem potroau za osobnu& obiteljskuili ku'nu upotrebu.5natno iri obuhvat definicije. Airina proizlazi iz"

    predmeta prodaje B ne samo fiziki opipljivi proizvodi kakav je asortimantrgovake robe

    mjesta prodaje B mjesto prodaje je znaajno ire od maloprodajnih objekatakakve su prodavaonice

    nositelja maloprodajnih funkcija B institucionalizirani nosioci funkcija trgovinena malo& ostali nosioci

    !eki podaci o trgovini 9U

    rite 9UC3- je jedno od tri kljuna segmenta svjetskog trita.

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    4/33

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    5/33

    . &NA'A( DISTRIBUTIVN) TRGOVIN) U GOS#ODARSTVI*A)U I R)#UB+I,) -RVATS,) / lanak

    UVOD;este su konstatacije koje se odnose na razvijene lanice 9uropske unije da je

    distributivna trgovina jedna od najvanijih industrija u tim zemljama. o vrijedi kako zadistributivnu trgovinu u njezinoj ukupnosti tako i po pojedinim njezinim segmentimakakvi su prvenstveno trgovina na veliko i trgovina na malo. 4ovijesno gledaju'itrgovina na malo se naje'e definirala kao Fprodaja dobara #roba$ potroauposredstvom prodavaoniceF .8pomenuto defmiranje trgovine na malo je znatno ue po sadrajnom obuhvatu odonoga kakvog danas naje'e pri defmiranju trgovine na malo susre'emo u strunojjavnosti. ako je maloprodaja Fprodaja proizvoda i usluga krajnjem potroau zaosobnu& obiteljsku ili ku'nu upotrebuF. akva definicija maloprodaje je znatno ira poobuhvatu.Airina proizlazi iz"

    a$ predmeta prodaje1b$ mjesta prodaje ic$ nositelja maloprodajnih funkcija.

    )idljivo je da predmeti prodaje po toj defmiciji nisu samo fiziki opipljivi proizvodikakav je asortiman trgovake robe koji se moe nuditi u razliitim tipovimamaloprodajnih objekata kakve su prodavaonice.Airina definiranja maloprodaje prema mjestu prodaje proizlazi iz injenice da jemjesto prodaje znaajno ire od maloprodajnih objekata kakve su prodavaonice.?jesto prodaje je vezano za niz razliitih mjesta na kojima se pruaju raznovrsneusluge koje prema namjeni #za osobnu& obiteljsku i#li$ ku'nu upotrebu$ imaju obiljejemaloprodaje u irem smislu rijei.8lino je i s nosiocima funkcija trgovine na malo. ?ogu'e je razlikovatiinstitucionalizirane nosioce trgovine na malo i one koji primarno nisu registriranizaobavljanje trgovine na malo& ali po sadraju i karakteru njihovoga posla obavljajuneku ili neke maloprodajne funkcije.

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    6/33

    8amo ona poduze'a koja su u poslovnim aktivnostima prisutna na ta tri segmentasvjetskog trita su globalni igrai. :sto vrijedi i za poduze'a koja se bave trgovinomna veliko i trgovinom na malo ili pruanjem raznovrsnih usluga koje taj proces prate.:nternacionalizacija poslovanja& kroz oblike kakvi su regionalizacija ili globalizacijaposlovanja& sve vie predstavlja suvremeni trend u poslovanju.

    ,oa kluna obile2a )U tr2i3ta uteu na trgovinsko !oslovane i 3tokarakterizira trgovinu )U49UC3/ trite ini /0 milijuna stanovnika

    )uro0o""er$e je meunarodna organizacija koja je utemeljena 2,,*. godine.8pomenuta organizacija se predstavlja kao asocijacija koja ima lanice iz 3,europskih zemalja #meu njima je i epublika Grvatska$& a predstavlja maloprodajni&veleprodajni i vanjskotrgovinski sektor u 9uropi. rgovina je& prema njima& Fnajtjenjaveza izmeu industrije i /0 milijuna potroaa irom 9uropeF

    ,+(U'NA OBI+()5(A TRGOVIN) )U #R)*A )URO0O**)R0U9uropska trgovina& prema 9uro=ommercu& ima sljede'a kljuna obiljeja" dinaminost i radnu intenzivnost1 znaajna uloga trgovine u europskoj ekonomiji je to to je vidljivo preko

    pokazatelja kakvi su udjeli" trgovine zemalja 9U u 6D4 broj trgovinskih poduze'a u ukupnom broju poduze'a 9U udio zaposlenih u trgovini u ukupnom broju zaposlenih u zemljama 9U njezinom doprinosu u kreiranju dodatne vrijednosti u europskoj ekonomiji1

    trgovina je najve'a pojedinana tritu usmjerena usluga namijenjena

    potroaima1 meu glavnim izvorima je kreiranja zaposlenosti i u tom smislu predstavlja jedan

    od nekoliko sektora s porastom zaposlenosti.

    ije je o izuzetnoj koncentraciji potencijalne potranje i potroaa& koja jeinteresantna kako za proizvoae tako i za trgovce.o je snana regionalna komponenta koja se potvruje i na hrvatskom primjeru.Dovoljno je spomenuti znaaj tog trita za hrvatski izvoz i uvoz te za njegovdoprinos realizaciji hrvatskih turistikih rezultata.8 pravom konstatiramo da je hrvatsko gospodarstvo glavninom aktivnosti regionalnousmjereno i to prema 9U tritu.

    &NA'A( TRGOVIN) U STRU,TURI GOS#ODARSTVA5naaj trgovine u strukturi gospodarstva je vidljiv preko njezinog doprinosa urealizaciji nekih makroekonomskih pokazatelja.ije je o pokazateljima kao to su" pokazatelji doprinosa pri kreiranju bruto doma'eg proizvoda#6D4 ili (D4Cgross

    domestic product$1 pokazatelji doprinosa zapoljavanju1 pokazatelji udjela u ukupnom broju poduze'a1 pokazatelji doprinosa pri kreiranju dodatne vrijednosti1 pokazatelji mjesta prikupljanja porezai pokazatelji sudjelovanja u ukupnoj potronji stanovnitva.

    H

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    7/33

    Dajemo pregled doprinosa trgovine 9U nekima od navedenih pokazatelja"

    a6 Do!rinos trgovine u kreiranu BD#rgovina 9U sudjelovala je u kreiranju 6D4 s 23.I. )idjeti grafiki prikaz.

    Udio trgovine zemalja 9U u 6D4 rgovina 23&IUdio trgovine zemalja 9U u 6D4 naglaeniji je od udjela istog pokazatelja naprimjeru epublike Grvatske.rgovina je doprinosila stvaranju hrvatskog 6D4 s 20.3I u 300*. godini. Dakle&neto vie od svake desete kune ostvareno je zahvaljuju'i doprinosu trgovine.Udio distributivne trgovine G u 6D4 Distributivna trgovina 20&3I

    b6 Do!rinos za!o3lavanurgovina je jednostavno reeno znacajan poslodavac. U nizu europskih zemaljalanica 9U je prema znaaju doprinosa u zapoljavanju na drugom mjestu. !jezindoprinos zapoljavanju na razini 9UC2/ bio je 2*I.

    rgovina je zapoljavala 3H./ milijuna ljudi.Grvatska trgovina je u vecoj mjeri doprinosila zapoljavanju. ako je njezin udio uukupnom broju zaposlenih bio 2H.-I u 300*. godini. azlike u doprinosu trgovine ukupnom broju zaposlenih proizlaze iz razlika ugospodarskoj strukturi. !eke nae komparativne analize na razini tranzicijskihzemalja& od kojih su neke danas lanice 9U& pokazale su da ve'i znaaj industrijskeproizvodnje u strukturi 6D4& znai i ve'i 6D4 per capita. 4rimjeri su to zemalja kakvesu" 8lovenija i ;eka.ono je da znaaj uslunog sektora pri doprinosu stvaranju 6D4 raste& ali nijesvejedno je li ve'i znaaj uslunog sektora u strukturi gospodarstva posljedicaznaajno reducirane industrijske proizvodnje #hrvatski primjer$ ili je to posljedicazakonitosti u razvoju gospodarstva kada usluni sektor ubrzano dobiva na znaaju ito kako u njegovom doprinosu u 6D4Cu tako i pri zapoljavanju. Ovo posljednje izrazloga to se rad u uslunom sektoru ne moe supstituirati strojnim radom u mjeri ukojoj je to mogu'e u suvremenoj industrijskoj proizvodnji.8tupanj depersonifikacije rada u uslunom sektoru je nii u usporedbi sasuvremenom industrijskom proizvodnjom.:ma pokuaja depersonifikacije trgovinskih aktivnosti kako bi se& ako ve' nije mogu'ezaustaviti rastu'e trokove prometa& barem usporio njihov rast.o su svi trgovinski sustavi koji su zasnovani samo na tehnologijama izbora isamoposluivanja te onikoji u jo ve'oj mjeri supstituiraju ljudski rad kakav je prodaja

    preko automata.Udio trgovine zemalja 9U u ukupnom broju zaposlenihrgovina 2*I Ostalo J-I

    Udio distributivne trgovine G u ukupnom broju zaposlenihrgovina 2H&-I Ostalo J*&*I

    $6 Uio trgovine u uku!no" brou !ouze7argovina je izuzetno znacajna gospodarska aktivnost koja je sudjelovala u strukturiukupnog broja poduze'a& u oba primjera #9U i Grvatska$ s vie od K. Dakle& vie od

    svakog tre'eg poduze'a bilo je poduze'e koje je imalo kao osnovnu gospodarskuaktivnost obavljanje trgovinske djelatnosti.

    -

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    8/33

    5astupljenost trgovinskih poduze'a u ukupnom broju poduze'a 9U bio je *I.!jihova zastupljenost u strukturi hrvatskog gospodarstva bila je *JI.ezultat je to istih posljedica koje smo spomenuli kod razlike u znaaju doprinosatrgovine u stvaranju 6D4 i njezinog doprinosa ukupnoj zaposlenosti.

    6 Uio "ali8 trgovinski8 !ouze7a u uku!no" brou !ouze7a6roj poduze'a u europskoj trgovini je dostigao brojku od /./ milijuna. !ajve'i brojtrgovinskih poduze'a #/.3 milijuna$ je pripadao kategoriji malih poduze'a.Udio malih trgovinskih poduze'a bio je zastupljen u ukupnom broju trgovinskihpoduze'a sa ,/I.8vega /I europskih trgovinskih poduze'a je bilo u kategorijama srednje velikih ivelikih poduze'a. 4roizlazi daje trgovinska aktivnost izrazit primjer malogpoduzetnitva barem kada je struktura poduze'a prema kriteriju njihove veliine upitanju.Drastina je razlika u znaaju doprinosa malih trgovinskih poduze'a doprinosuostvarenog prometa.

    Odnosi stoje u obmutoj relaciji u odnosu na odnos broja poduze'a prema njihovojveliini.azliiti su kriteriji za odreivanje veliine poduze'a. !a primjeru trgovine to mogubiti kriteriji kakvi su" broj zaposlenih& ostvareni promet& vrijednost bilance& veliinakapaciteta& broj prodajnih objekata& propusna mo' prodajnih objekata i drugo.?ali trgovci su dominantni i u strukturi hrvatske trgovine.)idljivo je to iz podataka sadranih u tablici br. 2. 4rosjeni hrvatski trgovac je imao#3002 .C300*. godina$ u prosjeku ispod dvije prodavaonice& a zapoljavao je oko petljudi.)idljivo je to za trgovce kako one koji su imali poduze'a tako i za one koji su bili ustatusu obrtnika.8pomenuta struktura hrvatske trgovine prema veliini poduze'a sugerira zapaanjeda 'e u dogledno vrijeme veliki broj malih trgovinskih poduze'a nestati te da jehrvatsko trite lagan plijen za ulazak krupnih europskih i svjetskih trgovaca.

    e6 Do!rinos trgovine stvaranu oatne vrienosti u euro!sko ekono"ii5naajan je doprinos uslunog sektora u stvaranju dodatne vrijednosti u ekonomiji9U.Doprinos uslunog sektora je bio *./ puta ve'i od doprinosa proizvodnje.Doprinos poljoprivrede je bio na razini 3I.rgovina je doprinosila stvaranju dodatne vrijednosti u sektoru usluga 9U s 2/.JI.

    U*()STO &A,+(U',A)idljivo je na primjerima 9U i gospodarstva epublike Grvatske da distributivnatrgovina predstavlja izuzetno znaajan segment oba gospodarstva. Usitnjenosttrgovinskih subjekata je u oba primjera izuzetna. !jihova budu'a trina pozicija je uprocesima okrupnjavanja trgovine i njezine internacionalizacije izuzetno nezahvalna.o potvruju podaci o apsolutnom smanjenju broja prodavaonica u nizu zemaljalanica 9U.8pomenuti proces prati okrupnjavanje prodavaonica sve do gigantskih razmjera.)eliina prodajne povrine je usko povezana s mogu'no'u uvoenja suvremenihtrgovinskih tehnologija.

    rina pozicija malih nezavisnih trgovaca krajnje je problematina. jeenje zanjihov dugoroniji trini opstanak je u meusobnom poslovnom povezivanju i

    J

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    9/33

    integriranju. U ekonomijama zemalja lanica 9U #primamo 9UC2/$ poslovnodominiraju udruenja nezavisnih trgovaca i integrirani trgovci ije veliine narastajudo gigantskih razmjera. ime se stvaraju pretpostavke za racionalnije poslovanje ibolju trinu poziciju.

    ,

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    10/33

    9. :UN,0I() TRGOVIN)

    ?oemo spomenuti dva trenda u suvremenoj ekonomijikoji su u funkciji objanjenjaznaaja posrednikih funkcija trgovine. o su"

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    11/33

    rgovina je nosilac tih dvaju posrednikih funkcija. 4reostale dvije posrednikefunkcije su"

    c$ posredovanje meu osobama ili interpersonalno posredovanjed$ posredovanje pri kreditiranju ili ratealnoj prodaji

    #osreovane "e;u osoba"aC osobe" pravne i fizikeC posrednik smanjuje broj poslovnih vezaC utjecaj na potrebno vrijeme i cijenu transakcija

    6roj transakcija bez posrednika"aunska operacija mnoenja m L n M mn

    aunska operacija s posrednikom"m N n M m N n

    raunska operacija s vie posrednikaprimjer"dva posrednika 3#m N n$ M 3#m N n$tri posrednika *#m N n$ M *#m N n$n posrednika n#m N n$ M n#m N n$

    rgovina na veliko #ili grosistika trgovina$ je posredovanje izmeu proizvoaa najednoj strani i preraivaa& trgovaca na malo i krupnih potroaa na drugoj strani.,ru!ni !otro3aisu"

    - bolnice- vojarne- studentski domovi- studentski i tvorniki restorani i sl.

    4reprodaja trgovake robe od jednog trgovca na veliko drugom trgovcu na veliko ilitr'em& etvrtom i slino predstavlja ono to zovemo veri2no" trgovino".

    rgovina na malo ili etalistika trgovinaje posredovanje izmeu trgovine na velikoi krajnjih potroaa.

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    12/33

    Dobre strane prodaje na kreditsu" kredit gradi povjerenje kod prodaje na kredit kupac kupuje vie #obilnije$ kod prodaje na kredit kupac kupuje kvalitetnije

    8labosti prodaje na kreditsu" neki kupci su izgubljeni kredit je skup

    7unkcije trgovine

    Osnovne

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    13/33

    - skladitenjeb$ 7unkcije komuniciranja"

    - unaprjeenje prodaje i prijenos informacija o proizvodu- prikupljanje informacija o potroau- poznavanje potroaevih potreba

    - irenje informacijac$ 7unkcije olakavanja- kreditna funkcija- funkcija servisiranja proizvoda- funkcija preuzimanja rizika koji prati prodaju proizvoda i njihova dranja

    do prodaje

    Ukupnu marketinku aktivnost posrednikau kanalu distribucije R.(. ?attsson dijeli udvije skupinei to na aktivnosti trgovine na veliko i aktivnosti trgovine na malo.

    Aktivnosti trgovine na veliko=

    4romjene u pravu raspolaganja izbor asortimana izbor dobavljaa naruivanje utvrivanje cijena #trgovcima na malo$ prodavanje+primanje narudbi redovito pla'anje #kupljenog$ redovito napla'ivanje #prodatog$

    ukovanje robom" u transportu prijem robe skladitenje odabiranje narudbe rukovanje robom izvan transporta

    4ribavljanje+transformacija sredstava" pribavljanje kapitala osnivanje poslovnih jedinica trgovine na veliko

    obustavljanje rada poslovnih jedinica trgovine na veliko pribavljanje osoblja obuavanje osoblja

    Aktivnosti trgovine na "alo=4romjene u pravu raspolaganja

    izbor asortimana izbor dobavljaa naruivanje utvrivanje cijena #trgovcima na malo$

    prodavanje+primanje narudbi redovito pla'anje #kupljenosg$

    2*

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    14/33

    redovito napla'ivanje #prodatog$ prodajna promocija prodajno posluivanje

    ukovanje robom" prijem robe prepakiranje isticanje cijene odreivanje pozicije robe +punjenje polica skladitenje kontrola izlaza trgovake robe

    4ribavljanje+transformacija sredstava" pribavljanje kapitala

    osnivanje poslovnih jedinica trgovine na veliko obustavljanje rada poslovnih jedinica trgovine na veliko pribavljanje osoblja obuavanje osoblja osnivanje zatvaranje prodavaonica

    2

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    15/33

    >. *A+O#RODA(NI IN:OR*A0I(S,I SUSTAV

    V)+)#RODA(NI IN:OR*A0I(S,I SUSTAV

    Op'enito o sustavima

    8ustavi" prirodni& tehniki& organizacijski#rironi sustavi" ljudi& ivotinje& biljke ili ivi svijet u ukupnosti8ustavi se sastoje od ve'eg ili manjeg broja podsustava. Odnos podsustava isustava.

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    16/33

    kupnja satelita$. ?nogi podaci i informacije nisu uklopljene u kompjutorske sustave.4odaci i informacije u glavama osoblja. 4rikupljaju ih razgovorima lice u lice&telefonski ili drugim oblicima komuniciranja.

    Izvori in

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    17/33

    funkciji odabira najboljeg smjera aktivnosti usklaenih s postavljenim poslovnimciljevima.

    5nanje

    4odatak

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    18/33

    U!ravlane in

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    19/33

    !apomena" 4oslovne prednosti i poslovne koristi koje generiraju kvalitetniinformacijski sustavi meusobno se ne iskljuuju ve' se nadopunjuju.4rimjer" :nformacijski sustavi koji su u funkciji porasta stupnja lojalnosti kupacaistovremeno stvaraju trine barijere konkurentima.

    Ato znae spomenute prednosti koje u poslovanju poduze'a generiraju kvalitetniinformacijski sustaviS

    #orast uku!ne !oslovne us!e3nosti 4oslove obavljati bre #suvremene prodajne tehnologije1 samoizbor i

    samoposluivanje1 porast propusne mo'i suvremenih prodajnih kapaciteta$ Obavljati ih na manje skup nain #razvoj razliitih prodajnih sustava1 sustavi

    zasnovani na prednostima koncentracije nabavljanja" svi veliki prodajni kapacitetii mnogofilijalna poduze'a1 sustavi zasnovani na depersonalizaciji prodaje" sviprodajni oblici zasnovani na samoizboru i samoposluivanju1 sustavi zasnovanina redukciji naraslih usluga$.

    8ustavi koji utjeu na porast proizvodnosti& ekonominosti i rentabilnosti prodajnogposlovanja.6re obavljanje poslova i obavljanje poslova na manje skup nain imaju za posljedicupozitivan utjecaj na"

    vrijeme koje je nuno za obavljanje ukupnog posla ili pojedinih njegovihposlovnih operacija

    na visinu trokova koji prate realizaciju toga posla

    #orast

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    20/33

    :nformacije su u funkciji prepoznavanja i brzog koritenja novih prilika. 4orast stupnja lojalnosti kupaca i onemogu'avanje konkurenata.

    *it @loka$ia? loka$ia? loka$ia

    %nketirano 2-- -JJ kupaca1 8ve vrste prodajnih objekata 3- nacionalnih trinih segmenata1 8%D 2,J,. godine:zvor" obert 9.OY!eill& Price Drives ShoppingCenter Retailing, ?onitor& 8eptember 2,J,& str.3*.

    )le"enti o ute$aa na ku!ev oabir !roavaoni$e u Cku=ijena 32&H I:zbor 2J&2 I

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    21/33

    Do"inantni asorti"anUte$a kvalitete na ku!ev oabir !roavaoni$e u onosu na nezin asorti"anu Cku?jeovita roba *H&* Iobne ku'e 32&3 I4rodaja obu'e 2*&* I4oboljanje stanovanja 23 I) i elektronika 22&3 I!amjetaj -& I

    Do"inantni asorti"aniUte$a loka$ie na ku!ev oabir !roavaoni$e !re"a kriteriu o"inantnogasorti"ana u Cku?jeovita roba 2H&H Iobne ku'e 2&J I) i elektronika 23 IObu'a ,&3 I!amjetaj J&2 I4oboljanje stanovanja J I

    Ute$a usluge na ku!ev oabir !roavaoni$e!re"a kriteriu o"inantnosti asorti"ana u Cku

    32

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    22/33

    . RA&+I,A U 0I()NI U *A+O#RODA(NO* I V)+)#RODA(NO*IN:OR*A0I(S,O* SUSTAVU

    Odreivanje cijena u trgovini na malo i trgovini na veliko je koliko znanost toliko ivjetina. :ntegrirati cijenu u ukupnu trinu strategiju. 4olitika cijena trgovinskogpoduze'a segment je robne politike. Uz politiku cijena tu je jo i politika asortimana.U velikim trgovinskim poduze'ima odgovornost za politiku cijena i njezino formiranjese dijeli na nain"a$ osnove cjenovne politikesu u nadlenosti top managementa&

    b$ konkretno odreivanje cijena trgovakoj robi preneseno je na nie razine uorganizaciji

    !ie razine u organizaciji su" odjeljenja i odjeljenski manageri regionalni trgovinski manageri prodajni manageri

    8trategija odreivanja cijena jejedan od najvanijih aspekata strategije trgovinskogpoduze'a.

    Razlika u $ieni

    Dva oblika razlike u cijeni" mara i rabat.

    ?ara.

    Iniviualna "ar2aje razlika izmeu prodajne cijene i nabavne cijene trgovakerobe #troak prodane robeCcost of sold goods$.?ara M 4rodajna cijena B !abavna cijena

    ?ara mora biti dovoljno velika da pokrije troak poslovanja i omogu'i ostvarenjedobiti.

    rokovi poslovanja" materijalni trokovi amortizacija trokovi rada ostali trokovi

    8pecifina pozicija nabavne vrijednosti trgovake robe #J2CJ*I od vrijednosti

    prodaje u 3000.godini$.

    33

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    23/33

    Uio nabavne vrienosti trgovake robe u !ro"etu za $elinu istributivnetrgovine bio e EE?F za trgovinu na veliko E?H i za trgovinu na "alo EH? u%9.goini.8manjenje nabavne vrijednosti trgovake robe za *&-I u strukturi prometa ili za&HI u odnosu na udio iz 3000. godine u prometu za ukupnu distributivnu trgovinu.

    Ukupna razlika u cijeni

    Uku!na razlika u $ienikoja nastaje nakon izlaska robe iz proizvodnje pa sve dokonzumenta #krajnjeg potroaa$& a naziva se marom robne raspodjele ili maromrobne distribucije.azni nazivi" )alue added b distribution nasuprot )alue added b production ili)alue added b marketing ili =ost of distribution

    6UO ?%Z% !% (O)%;U U :8O? 8%!>UU 9? >9 !%6%)R>9!%

    U 300. godinipromet od trgovinskih djelatnosti 2H2 ,0 3J0 000 kunaB nabavna vrijednost trgovake robe 23/ 30H ,32 000 kunaM razlika u cijeni *H -** */, 000 kuna ili 33&-I

    !apomena" bruto mara M promet od trgovinske djelatnosti C nabavna vrijednosttrgovinske robe N #zalihe trgovake robe na kraju razdoblja C zalihe trgovake robe napoetku razdoblja$

    %ko je vrijednost zaliha na kraju razdoblja ve'a nego na poetku tada 'e za tu razlikubiti smanjena nabavna vrijednost trgovake robe pa kako je mara razlika izmeu 4=i != to 'e bruto mara za trgovaku robu biti ve'a od razlike u cijeni.

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    24/33

    a$ 4romet , -J0 H03 000b$ !abave trg. robe *, 2J / 000M a C b azlika u cijeni 20 H*3 0/J 000c$ 4romjene zaliha /2- 332 000

    M 6ruto mara 22 2, 3-, 000

    6ruto mara je razlika u cijeni N promjena zaliha#zalihe na kraju ve'e vrijednosno odzaliha na poetku$. 6ruto mara je u odnosu na razliku u cijeni ve'a za iznospromjene zaliha.6ruto mara M azlika u cijeni N # zalihe na kraju C zalihe na poetku$.6ruto mara moe biti manja od razlike u cijeni ako su promjene zaliha negativnogpredznaka #vrijednost zaliha na kraju perioda manja od njihove vrijednosti napoetku$.akav primjer u 300. godini su u hrvatskoj distributivnoj trgovini bile ostaledjelatnosti koje su jedine imale negativni predznak promjene zaliha& a to je

    posljedica njihovog smanjenja na kraju u odnosu na poetak perioda #02.02C*2.23.$U tom sluaju od razlike u cijeni oduzimamo vrijednost promjene zaliha.

    azlika u cijeni" H /HH 33H4romjena zaliha" C 2*H /,*M 6ruto mara" H 3, H**

    Nabavna vrienost trgovake robe u strukturi !ro"eta u %9. goini

    Ukupno" --&*Irgovinske djelatnosti -,&*Irgovina na veliko -,&JIDjelatnost posredovanja -,&/Irgovina na malo -J&HIDjelatnost popravaka -/&-IOstale djelatnosti /,&HI

    4ostoji li razlika u visini razlike u cijeni i bruto mari te udjela nabavne vrijednostitrgovake robe u prometu prema veliini trgovakog poduze'aS

    C tablice C

    )le"enti o koi8 zavisi iniviualna "ar2a

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    25/33

    1. I&RA'UNAVAN() *AR5) U ODNOSU NA #RODA(NU 0I()NU

    2. 4oznato" prodajna cijena #4=$ inabavna cijena #!=$

    !epoznato" mara u" a$ apsolutnom iznosu i

    b$ u postotku #relativno$

    5adatak" :zraunati maru u ICku kada su poznate prodajna i nabavna cijenatrgovake robe. 4roizvod [\ ima prodajnu cijenu #bez 4D)$ od H00 kuna.!abavna cijena proizvoda [\ je *H0 kuna. :zraunajte maru u ICku.

    != M *H0 kuna ?ara M 4= B !=N ?ara M S ?ara M 30 kuna4= M H00 kuna ?ara u ICku M ?ara+4=L200

    ?ara u ICku M 0 I

    3. 4oznato" prodajna cijena #4=$ mara u ICku !epoznato" nabavna cijena #!=$

    5adatak" :zraunati != proizvoda kada su poznate prodajna cijena i mara u ICku.4roizvod [\ ima prodajnu cijenu 230 kuna. ?ara je *0I. :zraunajte nabavnucijenu proizvoda [\.

    != M S -0&00 230"200M2&3 za 2IN ?ara M *0&00 2&3 L -0 M J kune4= M 230 200&00

    != M J kuneN ?ara M *H kuna4= M230 kuna

    *. 4oznato" nabavna cijena #!=$ mara u ICku !epoznato" prodajna cijena #4=$

    5adatak" :zraunati prodajnu cijenu kada su poznate nabavna cijena i mara u ICku.4roizvod [\ ima nabavnu cijenu 3/30 kuna& a mara u ICku je 0I. :zraunajtenjegovu prodajnu cijenu.

    != M 3/30 kuna H0 3/30"H0 M 3 za 2IN ?ara M 0 4= M 300 kuna4= M S 200 ?ara M 2HJ0 kuna

    . 4oznato" mara u apsolutnom iznosu #u kunama$ mara u relativnom iznosu #u ICku$ !epoznato" nabavna cijena #!=$

    prodajna cijena #4=$

    3/

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    26/33

    5adatak" :zraunati nabavnu i prodajnu cijenu proizvoda ako je poznata mara uapsolutnom #kune$ i relativnom #u ICku$ iznosu.4roizvod [\ ima maru od *0I ili *H kuna.:zraunajte nabavnu i prodajnu cijenu proizvoda [\.

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    27/33

    230kn"2*0 M 0&,3*0J za 2I.!= M ,3&*21 ?ara M 3-&H,& 4= M 230 kuna

    . 4oznato" mara u apsolutnom iznosu mara u relativnom iznosu!epoznato" nabavna cijena #!=$ prodajna cijena #4=$

    5adatak" :zraunati nabavnu i prodajnu cijenu ako je poznata mara u apsolutnom irelativnom iznosu.

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    28/33

    4= M 200I != M J0N ?ara M 304= M 200

    ?ara u ICku u odnosu na !=M30"J0 M3/I

    !apravite kontrolu"?ara 3/N!= 200 3/"23/M0&30 L200 M 30IM4= 23/

    5adatak *" ?ara je 2/I od 4=.

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    29/33

    Uvjet ostvarenja proifita je prodaja trgovake robe. 8egment prodajne cijene jemara. 8egment mare je neto profit. 8pomenuto je nuan razlog zasnivanjamare na prodajnoj cijeni1

    4rodajna cijena predstavlja najrealniju osnovu za obraun stvarne vrijednostizaliha trgovake robe. 6rzo se moe dobiti nabavna vrijednost trgovake robe

    ako se od 4= oduzme iznos mare. :sto vrijedi za odreivanje i izraun bruto ineto dobiti1

    rgovinska poduze'a naje'e planiraju i procjenjuju pokazatelje uspjenostiposlovanja kao to su" bruto dobit& neto dobit& popusti i snienja& koeficijentiobrtaja i slini. )rijednost prodaje je ukljuena na neki nain u svaki odpokazatelja1

    ?ogu'nost usporedbe rezultata i pokazatelja poslovanja razliitih grupacija#kriterijCasortiman$. !eto prodaja kao osnova i poveznica u takvim izvjetajima.

    ,U*U+ATIVNA *AR5A

    o je skupna mara na ukupnu trgovaku robus kojom se posluje u odreenomrazdoblju.o je prosjena mara koja proistje'e iz mari na poetnoj zalihi i nabavci odreenograzdoblja.

    ?oe se izraunati u apsolutnom iznosu"

    !:G C ^ !%6%)!:G =:>9!% =:>9!%

    ?oe se izraunati u relativnom iznosu"

    ?ara u ukupnoj trgovakoj robi

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    30/33

    )anost koncepta kumulativne mare

    )anost koncepta kumulativne mare" u maloprodajnom i veleprodajnom raunovodstvu1 pri ispitivanju trita1 svojevrsni je vodi i putokaz za nabavke trgovake robe i odreivanje njezinih

    mari1

    pri odreivanju zadovoljavaju'e prodajne cijene1 pri planiranju mari organizacijskih jedinica trgovinskih poduze'a ili

    organizacijskih jedinica prodajnih objekata.!apomena" rgovake robe s niim i viim marama& a u prosjeku dajuzadovoljavaju'u kumulativnu maru.

    :zraun kumulativne mare

    4rodajni odjel je poetkom mjeseca rujna imao nabavnu vrijednost #!=$ trgovakerobe u iznosu od 2*J 000 kuna. )rijednost prodajne cijene #4=$ bila je 320 000kuna.U tijeku mjeseca rujna nabavna cijena trgovake robe bila je 2H3 000 kuna& a

    prodajna cijena 3-0 000 kuna. Odredite kumulativnu maru za mjesec rujan.

    4otrebno je prvo odrediti kumulativ != i 4=

    != 4= ?ara ?ara

    02.rujna #6.O.?Cu ICku6eginningof the month$ 2*J 000 320 000 -3 000 *&3,zalihe

    N 4rimljene nabavke

    #02C*0.rujna$ 2H3 000 3-0 000 20J 000 0&00Ukupno" *00 000 J0 000 2J0 000 *-&/0

    #ROS()'NA *AR5A

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    31/33

    ;initelji od utjecaja na prosjene mare

    cijene u trgovini na veliko #varijacija cijena za posljedicu ima razliite mare utrgovini na malo$1

    trokovi rukovanja& skladitenja i promocije promjene stila ili mode

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    32/33

    e$ Odrediti maru na ostatak prorauna namijenjenog nabavljanju trgovake robe4=C!= M ?ara

    f$ Odrediti maru za ukupno nabavljenu trgovaku robu.

    #O')TNA I+I INI0I(A+NA *AR5Aazlika izmeu 4= i !=.reba da bude dovoljno visoka da moe pokriti sve trokove poslovanja i ostvarenjedobiti trgovinskom poduze'u.:nicijalna ili poetna mara je razlika izmeu prveprodajne cijene formirane zatrgovaku robu i njezine nabavne cijene.o je mara kojoj je osnova originalna prodajna cijena.Ona teoretski i praktino moe biti #esto to nije$ jednaka ostvarenoj mari kojoj jeosnova krajnja ili stvarna prodajna cijena.

    4oetna mara je obino razliita od ostvarene mare zbog raznih popusta ieventualne dodatne mare.

    4oetna mara M 4rva #poetna1 _!abavna originalna$ 4= cijena4oetna mara u ICkuM4oetna mara+Originalna 4=L2004oetna mara u ICkuMrokovi poslovanja Ndobit Npopusti+neto promet Npopusti

    :zraun poetne mare

    rgovac planira da nabavi trgovake robe u vrijednosti ,000 kuna. Oekuje danabavljeno proda za ukupno za 2* J00 kuna.

  • 7/21/2019 Materijali Za I. Kolokvij (ISUT)

    33/33

    DODATNA *AR5Ao je podeavanje prodajne cijene navie.o se radi u dodatku poetnoj #inicijalnoj ili orginalnoj$ mari.!aje'e se realizira kada trgovac nabavi novu poiljku po vioj cijeni od istovrsnetrgovake robe koju ima na zalihi.

    rgovakoj robi na zalihi pove'a dodatnom marom cijenu do iznosa koji bi bio prinabavki po novoj cijeni.ijea je varijanta dodatne mare kada je tranja za trgovakom robom neoekivanovelika.

    ,riterii za klasi