Download ppt - Maligna Oboljenja i Faktori -Noviokoline I

20.10.2007 [email protected] 1/14

MALIGNA OBOLJENJA I

FAKTORI OKOLINEProf.dr.Ivan Eržen, Medicinski fakultet Ljubljana

2

Razvoj malignih oboljenja: unutrašnji i vanjski faktori

vrijeme

hormoniprehrana

alkoholprehranapušenjekancerogene tvarivirusi, bakterije

alkoholprehranapušenjekancerogene tvarivirusi, bakterijeslab imunološki sistem

staranje staranje staranje

Prekomjerna telesna masa

3

FAKTORI ZA RAZVOJ MALIGNIH OBOLJENJA

Genetski faktori 15% Faktori okoline 85%

Pušenje 29-31% Prehrana 20-50% Mikroorganizmi 10-20% Jonizirajuće zračenje i UV 5-7% Radno mjesto 2-4% Kontaminanti iz okoline 1-5%

Vir: Doll Richard (Podatki iz VB) Recent Results in cancer Research 1998; 154:3-21.

4

FAKTORI RIZIKA U OKOLINI I IZLOŽENOST

Faktori, gdje osoba ima vlastiti uticaj na izloženost

Pušenje Tjelesna aktivnost

Alkohol Izloženost suncu

Prehrana Polne navike

DOBROVOLJNO RIZIKOVANJE

Prag prihvatanja rizika je veoma visok

5

FAKTORI RIZIKA U OKOLINI I IZLOŽENOST

Faktori, gdje osoba nema značajnog uticaja na izloženost Pasivno pušenje Hemijski in fizikalni kancerogeni u zraku, vodi i hrani Jonizirajuće zračenje (radon) Meki mikroorganizmi

NEDOBROVOLJNI RIZIK

Prag prihvatanja rizika je vrlo NIZAK

6

NEDOBROVOLJNI RIZIK

Posebnosti nedobrovoljne izloženosti Broj različitih štetnih faktora je uglavnom velik

Primljena doza nije poznata

Uglavnom nismo svjesni izloženosti štetnim faktorima

Na ljude djeluje istovremno puno različitih štetnih faktora

Mehanizam štetnog djelovanja poznat je samo za rjetke faktore

Procjena upliva na zdravlje je kompleksna + nesigurna

7

KANCEROGENI FAKTORI U OKOLINI

Podjela sa vidika izvora izloženosti zrak voda hrana

Unos u tijelo preko pluća probavnog sistema kože

8

KANCEROGENI FAKTORI U OKOLINI

Podjela na osnovu karakteristika faktora

fizikalni

hemijski

biološki

9

FIZIKALNI KANCEROGENI

UV zračenje

jonizirajuće zračenje (Radon; rentgenski, gama zraci)

azbest

nejonizirajuće zračenje (elektromagnetski valovi -??)

10

HEMIJSKI KANCEROGENI

Organohlorni spojevi (DDT,PCB) dioksini, furani, vinil-klorid, benzidinin, organska rastvarači, trihalometani

policiklični aromatski ugljikovodiki (PAH)

metali (kadmij, olovo, hrom, berilij, nikelj, arzen)

hormoni (sintetički ženski polni hormoni)

11

BIOLOŠKI KANCEROGENI

virusi (Hepatitis B,C; HPV, Epstein-Barr, Herpesvirus 8)

bakterije (Helicobacter pylori)

gljive (aflatoksin)

12

PREVENTIVA

Smanjenje izloženosti kancerogenim faktorima

ELIMINACIJA ŠTETNOG FAKTORA

azbesttobačni dim u javnim

prostorijama

ZAŠTITA LJUDI

vakcinacijazaštita od UV zračenjamjere za zaštitu od Radona

+

13

IZUČAVANJE KANCEROGENOG DJELOVANJA

Epidemiološka istraživanja (slučajna ili profesionalna izloženost ljudi)

Eksperimentalna istraživanja na životinjama

Laboratorijska istraživanja sa čeličnim kulturama

Iznimno zahtjevna istraživanja i visoka stopa nesigurnosti rezultata

14

UZROCI NESIGURNOSTI ISTARŽIVANJA

Stalno nove tvari sa kojima ljudi dolaze u kontakt

Za večinu tih tvari nije poznato dejstvo na čovjeka

Podaci o koncentracijama tih tvari su rijetki!!

Nema podataka o sinergstičnom djelovanju različitih kombinacija

Nema podataka o izloženosti i primljeni dozi

Humani biomonitoring

BIOMONITORING ?

Humani biomonitoringDefinicija:

“…metod za procjenu izloženosti ljudi hemijskim tvarima u okolini mjerenjem ovih hemikalija ili njihovih metabolita u tkivima ili tjelesnim tekućinama ili izlučevinama “

Izvor

Okolina

Put/Transport

Izloženost.ljudi

DozaRani

biološkiučinki

Promjenastruktura/funkcija

Bolest

PATOGENEZA BOLESTI KOJE SU POSLJEDICA IZLOŽENOSTI HEMIKALIJAMA

Biomonitoring(biomarkerji izloženosti)

PODACI HUMANOG BIOMONITORINGA I NJIHOVA UPOTREBA

Definicija izloženosti stanovništva

Identifikacija ugroženih grupa stanovništva

Identifikacija izloženosti koje predstavljaju rizik za zdravlje

Procjena trendova izloženosti kroz vrijeme

Evaluacija učinkovitosti mjera za smanjivanje izloženosti

Otkrivanje izloženosti novim supstancama

Definicija prioriteta

Ograničenja humanog biomonitoringa Invazivni postupci – teško se prikupljaju uzorci

Rezultate je teško interpretirati i objasniti uključenim u istraživanje zato što: toksični nivo za brojne supstance nije poznat

nedostatak podataka koji se odnose na pozadinu

nedostatak informacija o djelovanju tvari sa niskim koncentracijama

Rezultati nude samo informaciju o unosu iz svih izvora

Istraživanja su skupa

INTERES ZA HUMANI BIOMONITORING JE U PORASTU

Poboljšane metode omogućavaju detekciju vrlo niskih koncentracija

U većini slučajeva su podaci dostupni samo za male grupe stanovništva, koje nisu reprezentativne za cijelo područje

Velik interes medija i stanovništva

PRIMJER PRAĆENJA UNOSA ŠTETNIH TVARI

(HUMANI BIOMONITORING)

UTICAJ ZAGAĐENE OKOLINE NA ZDRAVLJE STANOVNIŠTVA MEŽIŠKE DOLINE

Komparativno izučavanje zagađenja okoline u gornjoj Mežiškoj dolini u godinama 1989 i 2001

ANALIZA OLOVA U KRVI DJECE

SVRHA ISTRAŽIVANJA

Ustanoviti, da li su uvedene mjere u periodu devetesetih uspješno smanjile zagađenje olovom

Procjena izloženosti stanovništva olovu



CILJEVI

Procjena opterećenosti djece iz doline rijeke Meža olovom

Ustanoviti, da li postoje razlike u nivou olova u krvi u odnosu na područje gde žive

ANALIZA OLOVA U KRVI DJECEISPITANICI I METOD RADA Ispitanici – u odnosu na mjesto boravaka

GRUPA IZLOŽENIH

Osobe koje žive u Črni i Mežici i okolnim naseljima (u blizini topionice olova) –GORNJA MEŽIŠKA DOLINA

GRUPA NEIZLOŽENIH

Osobe koje žive u udaljenijim opštinama (Prevalje i Ravne na Koroškem - DONJA MEŽIŠKA DOLINA


Ispitanici – starost VEĆI UNOS OLOVA, VEĆA OSJETLJIVOST

Djeca od 3 godine ispitani su bili prilikom sistematskog pregleda

MANJI RIZIK ZA UNOS olova

Djeca od 11 do 12 godina su takođe bili ispitani prilikom sistematskog pregleda

ANALIZA OLOVA U KRVI DJECE - rezultati

DJECA od 3-godine : 47 djece je bilo uključenih u istraživanje 20 (42,5%) iz gornje Mežiške doline

DJECA od 11-12 godina: 71 dijete je bilo uključeno u istraživanje 54 (76%) iz donje Mežiške doline

ANALIZA OLOVA U KRVI DJECE- rezultati

Trogodišnja djeca iz gornje Mežiške doline

Trogodišnja djeca iz

donje Mežiške doline

N 20 27VRIJEDNOST MEDIJANE

130 μg/l krvi 50 μg/l krvi

PROSJEČNA KONCENTRAC

IJA

146,3 μg/l krvi 60,5 μg/l krvi


11-12 godišnja djeca iz

gornje Mežiške doline

11-12 godišnja djeca iz

donje Mežiške doline

N 54 17VRIJEDNOST MEDIJANE

50 μg/l krvi 30 μg/l krvi

PROSJEČNA KONCENTRAC

IJA

53,3 μg/l krvi 32,9 μg/l krvi


0

50

100

150

200

250

300

350

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

kn

cent

raci

ja P

b u

krv

i (μg

/l)

djeca

Sp.mežiška dolina

Zg.Mežiška dolina

Olovo u krvi djece od 3 godina iz gornje i donje Mežiške doline


Vjerovatnoća da će u krvi imati više od 100 μg/l je kod mlađe djece 13,5 puta (95% C.I. 4,3- 41,6) veća nego kod starije djece.

To je posljedica: veće izloženosi i većem unosu veće apsorpcije u probavnom traktu

(oko 5 puta)

ANALIZA OLOVA U KRVI DJECE- rezultatiVjerovatnoća da će u krvi imati više od 100 μg/l je 5,8

puta (95% C.I. 2,1- 16.1) veća kod djece koja žive u gornjoj Mežiški dolini nego kod djece iz donje Mežiške doline.

Izloženost olovu iz svih izvora u gornjoj Mežiškoj dolini je još uvijek jako visoka, što znači, da je potrebno uvesti dodatne mjere za smanjivanje unosa Pb.

ANALIZA OLOVA U KRVI DJECE- rezultatiVjerovatnoća da će u krvi imati više od 100 μg/l je 5,8

puta (95% C.I. 2,1- 16.1) veća kod djece koja žive u gornjoj Mežiški dolini nego kod djece iz donje Mežiške doline.

Izloženost olovu iz svih izvora u gornjoj Mežiškoj dolini je još uvijek jako visoka, što znači, da je potrebno uvesti dodatne mjere za smanjivanje unosa Pb.