SEMINARSKI RADMakroekonomski pokazatelji konkurentnosti Bosne i Hercegovine

Mentor: Prof. dr. Fikret auevi

Student: Agi Asmir

Sarajevo, 2011.g.SADRAJ:...................................................................................................................................................1 UVOD.......................................................................................................................................2 1 DEFINISANJE KONKURENTNOSTI..................................................................................3 1.1 Ekonomski rast, trgovina i konkurentnost.......................................................................5 2 ISTRAIVANJE KONKURENTNOSTI PREMA WEF.......................................................6 2.1 Indeks rasta konkurentnosti GCI..................................................................................7 2.2 Indeks poslovne konkurentnosti BCI...........................................................................7 2.3 Indeks globalne konkurentnosti......................................................................................8 3 POKAZATELJI KONKURENTNOSTI BiH PREMA IZVJETAJIMA WEF-a...............10 3.1 BiH i zemlje okruenja................................................................................................12 3.2 Mogui uzroci nekonkurentnosti BiH..........................................................................14 3.3 Kako pristupiti procesu konkurentnosti BiH?...............................................................17 ZAKLJUAK.........................................................................................................................18 LITERATURA.......................................................................................................................19

UVODZbog nestajanja mnogih prepreka u meunarodnoj trgovini, te smanjenju trokova u transportu i komunikacijama, sve zemlje i kompanije takmie se na jednom velikom globalnom tritu. U dananjoj svjetskoj ekonomiji, koju karakterie otvorenost i integracija, 2

konkurentnost ima kljunu ulogu kako u razvijenim zemljama, tako i u zemljama u razvoju. Temelji ekonomskog razvoja u savremenom svijetu poivaju na uslovima koji su zasnovani na znanju i razvijenoj infrastrukturi, te visoko razvijenoj tehnologiji i inovaciji. Ono to je zapoelo kao finansijska kriza u brojnim industrijalizovanim ekonomijama, nastavljeno je padom u realnim ekonomijama izazivajui masovan pad potranje, rast nezaposlenosti, i niz zatitnih pritisaka irom svijeta. Zemlje u razvoju nisu poteene ovog stanja. Mnogima je potranja za njihovim izvoznim proizvodima potpuno srozana uz pad cijena robe, znaajno su redukovane strane investicije i transferi, a mnogim je opala likvidnost. Jaka meuzavisnost svjetskih ekonomija stvorila je trulu globalnu ekonomsku krizu u svakom pogledu. U tekom globalnom ekonomskom okruenju kakvo je sada, za svaku zemlju najvanije je da se postavi na snane osnove koje podupiru ekonomski rast i razvoj. Utjecaj globalizacije na BiH namee potrebu momentalnog fokusiranja na sposobnosti firmi u razvoju da stvaraju konkurentne i inovativne proizvode i usluge. Rezultati anketa u BiH upuuju na neefikasnost vladine birokratije, politiku nestabilnost i korupciju kao vodea ogranienja breg razvoja BiH. Koliko razvoj firmi, kompanija i preduzea, te njihova potronja mogu pomoi Bosni i Hercegovini i njenom razvoju, a koliko korupcija i neodgovornost mogu odmoi? U ovom seminarskom u se pozabaviti tim pitanjima, te prikazati stvarno stanje bosanskohercegovake privrede, i njene pozicije u svijetu. Na osnovu najnovijih podataka koje je objavio Svjetski ekonomski forum, i kroz objanjenja zato i kako su se odreene stvari pogorale ili popravile u ekonomiji Bosne i Hercegovine, pokuat u da predstavim to jasniju sliku trenutnog stanja bosanskohercegovake ekonomije.

1

DEFINISANJE KONKURENTNOSTIKonkurencija ili trina utakmica je osnovni regulator trita. Iako neki teoretiari smatraju da konkurentnost nije nita drugo do mjerenje bogatstva drutva zaobilaznim putem, vrlo je vano da ona doprinosi 3

inovativnosti, poslovanju i ukupnom ekonomskom rastu. Meutim ako je slaba konkurentnost na tritu onda i nacionalna ekonomija trpi. Ovo obino vodi ka protekcionizmu, netransparentnim dravnim dotacijama i barijerama za ulazak na trite. Jaanje produktivnosti i opte konkurentnosti mora biti osnovna ideja u provoenju ekonomske politike. Jedino hitne i dobro usmjerene politike unapreenja nacionalne konkurentnosti mogu osigurati eljeni put ka razvoju i ukupnom drutvenom blagostanju. Te politike moraju biti sveobuhvatne i usmjerene prema podizanju konkurentnosti. Na konkurentnost neke zemlje utiu mnogi direktni i indirektni faktori, ali od svega je najvanija konkurentnost preduzea jer su one nosioci privrednog razvoja. Zbog ovoga, preduzea su stavljena u prvi plan u odnosu na mnoge indikatore koji karakteriu makroekonomiju. Naravno ne smije se zapostaviti ni to okruenje koje moe da utie na konkurentnost jednog privrednog sektora. Faktori koji utiu na konkurentnost su: visoki trokovi poslovanja, veliko optereenje, veliki javni dug, slaba ukupna konkurencija koja ne podstie preduzea na inovacije i konkurentnost, neregulisan sistem zatite okoline i upravljanja otpadom, kvalitetna odnosno nekvalitetna saobraajna infrastruktura, tekoe u likvidaciji preduzea, neusklaeno zakonodavstvo, slabosti u javnoj upravi itd. Najvee smetnje konkurentnosti su smetnje koje uzrokuju dravne odnosno lokalne vlasti, a ne sama preduzea. Smetnje moe stvoriti poslovni subjekt ali uvijek postoji drava koja moe intervenisati. Kada se govori o klasinim smetnjama onda institucije najee stoje iza slijedeeg: horizontalna ogranienja, vertikalna ogranienja i zloupotrebe dravne dominacije. Horizontalna ogranienja se ogledaju kroz fiksiranje nabavnih i prodajnih cijena, podjele trita resursa i dobara, limitiranje ili kontrolisanje istraivanja i razvoja, proizvodnje i marketinga. Vertikalna ogranienja su u vidu dugoronih ekskluzivnih ugovora. Na konkurentnost posebno mogu uticati nacionalni interesi, ex ante kontrola cijena, (legalni) monopol, konkurentnost izmeu samih institucija, netransparentna politika dravne pomoi i viak zatite konkurentnosti odnosno viak propisa. Dakle, konkurentnost je odriv rast produktivnosti voen kvalitetom strategija i poslovanja preduzea, na koju zajedno utiu makroekonomsko i mikroekonomsko okruenje. Nivo konkurentnosti odreuje produktivnost, odnosno mjera sposobnosti da se proizvedu robe i usluge koristei postojee vlastite ljudske, finansijske, prirodne i druge resurse. Produktivnost odreuje ivotni standard drave ili regije, te plate, prihod od kapitala, ouvanje nacionalnog bogatstva. Produktivnost zavisi i od vrijednosti proizvoda i usluga (npr. njihova jedinstvenost, kvalitet) i od efikasnosti kojom se proizvode.

4

1.1 Ekonomski rast, trgovina i konkurentnostDebata o vezi vanjske trgovine i ekonomskog rasta, koju neki opisuju kao utrku studija, svodi se na gledita da postoji znaajna veza izmeu otvorenosti trgovini i ekonomskog rasta odnosno da nije mogue nai ustanoviti vezu izmeu njih.1 Najistaknutiji optimisti D. Dollar i A. Kraay2 nalaze znaajnu vezu izmeu otvorenosti trgovini i ekonomskog rasta. Najistaknutiji skeptici D. Rodrik i F. Rodriguez3 tvrde da nema ubjedljivih dokaza da je trgovinska liberalizacija predvidivo povezana s uslijeujuim ekonomskim rastom te da studije koje tvrde da postoje dokazi pogreno pripisuje makroekonomske fenomene trgovinskoj politici. Jedina sistemska veza koja postoji je da zemlje smanjuju barijere kad postanu bogatije, istie Rodrik, navodei da je ekonomski rast esto nastajao iza trgovinskih barijera. Prema njemu, ne postoji suglasje politikih receptura i ekonomskih performanci.4 Ostavljajui po strani studije koje za predmet razmatranja imaju vie zemalja,5 brojne studije zemalja-sluajeva odnosno studije individualnih zemalja tvrde da trgovinska liberalizacija i otvorenost trgovini poveavaju dohodak. ak i ako izvjesna skorija istraivanja bacaju sumnju na jainu te veze, opi je dojam da vanjska trgovina ima pozitivan uinak na ekonomski rast, posebice zemalja s malim tuzemnim tritem.6 Prema tim gleditima, ini se da trgovina stvara, ak odrava visok rast, kako tvrde J. Bhagwati i T. N. Srinivasan.7 Trgovinska liberalizacija se vidi kao kljuni sastojak skupa politikih mjera za ekonomski razvoj i poveanje blagostanja drutva.1

L. Alan Winters (2000), Trade and Poverty Is There a Connection? WTO Special Study No.5: "Trade,Income Disparity and Poverty". Geneva: WTO. 2 Dollar, David and Kraay, Aart (2002), Spreading the Wealth, Foreign Affairs, Vol. 81 (1), pp.1-13. 3 Rodriguez, Francisco and Rodrik, Dani (1999), Trade Policy and Economic Growth: A Skeptics Guide to Cross-National Evidence, NBER Working Paper No. W7081, April. 4 Rodrik, D. (2003), Growth Strategies, working paper . As cited in Agriculture and Natural Resources Team of the UK Department for International Development (DFID) in collaboration with Jamie Morrison of Imperial College at Wye, and Sophia Murphy of the Institute for Agriculture and Trade Policy (2004), Agricultural Trade and Poverty Reduction: Opportunity or Threat? London: DFID, p.10. 5 Studije koje promatraju vie zemalja nisu pouzdane jer postoje kako one koje podupiru, tako i one koje ne podupiru odnosnu vezu. 6 Frenkel, J. and D. Romer (1999), Does Trade Cause Growth? American Economic Review, Vol. 89 (3): 37999; Sachs, J. and A. Warner. 1995. Economic Reform and the Process of Economic Integration. Brookings Papers on Economic Activity 1995 (1): 1 118 and Alesina. A., E. Spolaorr, and R. Wacziarg (2005), Trade, Growth, and the Size of Countries. In P. Aghion and S. Durlauf (eds.), Handbook of Economic Growth. Amsterdam: Elsevier. 14991542. 7 Bhagwati, J. and T. N. Srinivasan (1999), Outward-Orientation and Development: Are Revisionists Right? Yale University Economic Growth Center Discussion Paper 806. New Haven, Conn.

5

Iako se moe kazati da je liberalna trgovinska politika nuna za ekonomski rast, injenica je da ona nije dovoljna sama po sebi osigurati rast trgovine. Kad se trgovinska reforma provodi u nestabilnom makroekonomskom okruenju ili se provodi bez napora usmjerenih na jaanje veze trgovinalokalne, s trgovinom povezane institucije, esto se od nje odustaje ili ne postie ekonomski rast. Otvorenost trgovini znai, prije svega, promoviranje izvoza, a manje supstitucije uvoza. Bivi premijer, dopremijer i ministar financija i ekonomije June Koreje te lan aktualne Komisije za rast i razvoj (poznatije kao Spenceova komisija), Han Duck-soo tvrdi da kada je Juna Koreja 1950tih slijedila politiku uvozne supstitucije, ekonomski rast je iznosio svega 2-3 % godinje. No, kad je Juna Koreja u potpunosti promijenila vanjskotrgovinsku orijentaciju od supstitucije uvoza k promociji izvoza ekonomski rast se povisio na preko 7 % godinje tijekom dugog razdoblja.8 Da bi kao zemlja s viim srednjim dohotkom dostigla zemlje s visokim dohotkom, BiH mora poveati veliinu izvoznog sektora tako da se izvoz kao procent bruto domaeg proizvoda (BDP) ili jo bolje izvoz per capita poveava. No, to je samo jedna dimenzija prie. Uvoz se takoer mora poveavati. Cilj izvozno-voene strategije nije poveati trgovinski suficit i devizne rezerve (kao to se neko smatralo, poglavito u doba merkantilnog kapitalizma) nego postupno poveavati produktivnu zaposlenosti, poveavati uvoz i konano ostvarivati bri rast.9

2 ISTRAIVANJE KONKURENTNOSTI PREMA WEF10Svjetski ekonomski forum (eng. World Economic Forum) je neprofitna organizacija osnovana 1971. sa sjeditem u enevi, u vicarskoj. Forum je 2006. otvorio podrunice u New Yorku i Pekingu. Godinji sastanak foruma se odrava u Davosu, gdje se okupljaju vodei poslovni ljudi, politiari, intelektualci i novinari kako bi raspravljali o trenutnim svjetskim problemima. Osim sastanaka, forum provodi brojna istraivanja. Forum ima promatraki status pri Gospodarskom i socijalnom vijeu Ujedinjenih naroda. Najvie tijelo foruma je Osnivaki odbor koji se sastoji od 22 lana. Neka od istraivanja Svjetskog ekonomskog foruma odnose se na konkurentnosti zemalja i ekonomija. Metodologija WEF-a, putem koje gradi svoje izvjetaje o stanju konkurentnosti zemalja i ekonomija irom svijeta, evoluirala je uvaavajui faktore koji sve vie utiu na brzinu drutvenih, ekonomskih i tehnolokih promjena, koje su sastavni dio sve snanije globalizacije. 2002. godine WEF u saradnji s profesorima Jeffrey Sachsom i John McArthurom, prvi put uvodi Indeks rasta konkurentnosti (Growth Competitiveness Index) u globalni8

Commission on Growth and Development (Spence Report) (2008), The Growth Report Strategies for Sustained Growth and Inclusive Development. Washington, D.C.: World Bank, p. 23.9 10

Commission on Growth and Development (2008), o.c., p. 51. Svjetski ekonomski forum (eng. World Economic Forum)

6

Izvjetaj o konkurentnosti 2001 2002. To je bila novina u odnosu na Indeks poslovne konkurentnosti (Business competitiveness Index BCI), kojeg je profesor Michael Porter uveo 1998. godine.

2.1 Indeks rasta konkurentnosti GCIIndeks rasta konkurentnosti konstruisan je u namjeri da ocijeni sposobnost nacionalnih ekonomija da postignu odriv ekonomski rast u srednjoronom periodu, i mogunost drave da imaju dugorono zdravu ekonomiju. GCI je pokazatelj sposobnosti jedne privrede da ostvari stabilan rast u srednjoronom periodu. Pri emu je odrivost konkurentnog rasta odreena kvalitetom makroekonomskog okruenja, javnim institucijama i tehnologijom (inovacijama). Indeks rasta konkurentnosti sastoji se od 3 stuba, koji su u najirim akademskim i poslovnim krugovima prihvaeni kao kritiki oslonci ekonomskog rasta, a oni su11: kvalitet makroekonomskog okruenja stanje javnih institucija drave nivo tehnoloke spremnosti zemlje.

GCI se gradi na osnovu Indeksa makroekonomskog okruenja, Indeksa javnih institucija i Tehnolokog indeksa. Da bi se do njih dolo, koriste se oficijelni, ali tani podaci, raspoloivi u relevantnim statistikim objavljivanjima, kao i podaci iz WEF-a, te istraivanje poslovnih zajednica koji se za Bosnu i Hercegovinu radi pod okriljem MIT Centra, kao partnera institucije WEF-a.

2.2

Indeks poslovne konkurentnosti BCI

Michael Porter je 1998. godine u suradnji sa WEF-om poeo istraivati statistike i makroekonomske osnove konkurentnosti i prosperiteta u zemljama koje su bile ukljuene u Izvjetaj o globalnoj konkurentnosti. Na osnovu toga nastao je tzv. BCI, odnosno Index poslovne konkurentnosti (Business Competitiveness Index), kao makroekonomski pristup Indeksu rasta konkurentnosti (GCI). Ovaj indeks se fokusira na makroekonomske uslove, koji su jedna od glavnih osnova postojeeg odrivog nivoa produktivnosti u svakoj od zemalja koje su predmet istraivanja u Izvjetaju. Dakle, Indeks poslovne konkurentnosti nije nita drugo, nego nadopuna za ocjenu makroekonomskih institucionalnih faktora koji su bitni i neophodni, ali ne i dovoljni za stvaranje ukupnog bogatstva u nekoj zemlji. Definiranje bogatstva ovdje je neto drugaije nego to ga je definirala klasina makroekonomska analiza, jer su isputeni neki parametri prirodnih resursa, a umjesto njih uvrteni su neki parametri institucionalnog okruenja i neki parametri iz domena tehnoloke i informatike oblasti.12

11 12

Bai M., Ekonomija BiH, Ekonomski fakultet u Sarajevu, 2005. Sarajevo, p. 455. Bai M., Ekonomija BiH, op.cit., p. 458.

7

2.3

Indeks globalne konkurentnosti

Od 2005. godine, Svjetski ekonomski forum bazirao je analizu konkurentnosti na Indeksu globalne konkurentnosti (GCI Global Competitiveness Index), veoma obuhvatnom indeksu, koji obuhvata mikro i makroekonomske temelje nacionalne konkurentnosti. Oni definiu konkurentnost kao set institucija, politika, i faktora koji odreuju nivo produktivnosti jedne zemlje. Odrednice konkurentnosti su brojne i kompleksne. Ekonomisti su dugo nastojali razumjeti ono to odreuje bogatstvo drave. Naglasak na ulaganja u fiziki kapital i infrastrukturu proirio se u novije vrijeme na ostale mehanizme kao to su obrazovanje i obuka, tehnoloka spremnost (je li stvorena unutar zemlje ili usvojena iz inostranstva), makroekonomska stabilnost, dobro upravljanje, vladavine prava, transparentnost i dobro funkcionisanje institucija, sofisticiranost preduzea, uslovi potranje, veliina trita, i mnoge druge. Pretpostavlja se da svaki od njih poiva na vrstim teorijskim osnovama. GCI prati razliite komponente, koje ulaze u jedan sloeni koncept koji zovemo konkurentnost. Sve te komponente grupiu se na 12 stubova konkurentnosti13: Prvi stub: Institucije Vanost solidnog institucionalnog okruenja posebno se pokazala u vrijeme krize poveavajui direktnu ulogu drave u ekonomijama mnogih zemalja. Kvalitet institucija vrsto je vezan za konkurentnost i rast. One utiu na investicione odluke i organizaciju proizvodnje i igraju glavnu ulogu na nain u kojem drutva distribuiraju prednost i snose trokove razvojnih strategija i politika. Drugi stub: Infrastruktura Opsena i efikasna infrastruktura je osnov konkurentnosti. Dobro razvijena infrastruktura smanjuje efekte udaljenosti izmeu regija to rezultira integriranjem nacionalnih trita i povezivanjem uz male trokove na tritima u drugim zemljama i regijama. Pored toga kvalitetna i opsena infrastrukturna mrea znaajno utie na ekonomski rast i smanjuje dohodovne nejednakosti i siromatvo. Efikasan nain transporta roba, ljudi i usluga, kao to su dobri putevi, eljeznice, luke, aviotransport, omoguavaju poduzetnicima da blagovremeno plasiraju svoje robe i usluge na trite, i pruaju mogunost olakanog kretanja radnika do najpogodnijih radnih mjesta. Trei stub: Makroekonomska stabilnost Sama makroekonomska stabilnost ne moe poveati produktivnost zemlje ali istovremeno i makroekonomski poremeaj teti ekonomiji. Drave ne mogu obezbijediti efektivne usluge ako plaaju visoke kamate na dugove iz prolosti. Uzastopan fiskalni deficit ograniava sposobnost drave da u budunosti reaguju na poslovne cikluse. Preduzea ne mogu raditi efikasno uz nekontrolisane stope inflacije. Sve u svemu, privreda ne moe

13

Izvor: www.sef.rs, 20.juli 2010.godine

8

rasti na odriv nain, ako nema stabilno makroekonomsko okruenje. etvrti stub: Zdravstvo i osnovno obrazovanje Zdrava radna snaga je bitna za konkurentnost i produktivnost jedne zemlje. Bolesni radnici nisu u mogunosti iskoristiti svoj potencijal i to vodi niskoj produktivnosti. Oskudno zdravlje vodi do znaajnih trokova poslovanja, jer su bolesni radnici esto odsutni ili je njihov rad neefikasan. Investiranje u pruanje zdravstvenih usluga koliko je moralno, toliko je i kljuno za istu ekonomiju. Osnovno obrazovanje poveava efikasnost svih pojedinanih radnika. Manjak osnovnog obrazovanja moe ograniavati poslovni razvoj, tako da je preduzeima veoma teko da unaprijede proizvodnju. Peti stub: Visoko obrazovanje i obuka Kvalitetno visoko obrazovanje i obuke su presudni za one ekonomije koje ele da unaprijede jednostavne proizvodne procese i proizvode. Dananja ekonomska globalizacija zahtijeva da ekonomije stvaraju fondove dobro educiranih radnika koji su u stanju da se prilagode rapidnim promjenama u okruenju. esti stub: Efikasnost trita roba Zemlje sa efikasnim tritem roba su u dobroj poziciji jer mogu da proizvode niz proizvoda i usluga koji odgovara uslovima ponude i potranje, a takoer su u mogunosti da trguju sa tim robama. Zdravo konkurentno trite, kako strano tako i domae, je vano u postizanju trine efikasnosti, poslovne produktivnosti, i omoguuje da najefikasnije firme proizvode robe koje se trae na tritu. Sedmi stub: Efikasnost trita rada - Efikasnost i fleksibilnost trita rada su presudni za osiguravanje da se radnici najefikasnije iskoriste u privredi uz uslov da trite potie radnike da uloe najvee napore u svoj posao. Trite rada stoga mora biti fleksibilno za brzo pomjeranje radnika iz jedne privredne aktivnosti u drugu uz male trokove, kako bi se omoguile zarade bez mnogo socijalnih nemira. Osmi stub: Razvoj finansijskog trita Dobro funkcionisanje finansijskog sektora ima znaajnu ulogu i za privredne aktivnosti. Efikasan finansijski sektor alocira sredstva graana kao i ona koja ulaze iz inostranstva za njihovo najproduktivnije koritenje u privredi. Deveti stub: Tehnoloka spremnost - Ovaj stub mjeri agilnost s kojom privreda usvaja postojee tehnologije za poboljanje produktivnosti svojih industrija. 9

Deseti stup: Veliina trita Veliina trita utjee na produktivnost, jer velika trita omoguuju preduzeima da iskoriste ekonomije obima. U eri globalizacije, meunarodna trita postala su zamjena za domaa trita, a posebno za male zemlje. Jedanaesti stub: Poslovna sofisticiranost Poslovna sofisticiranost je bitna za veu efikasnost u proizvodnji roba i usluga. Poslovna sofisticiranost brine o kvalitetu cjelokupne poslovne mree zemlje kao i kvalitetu pojedinih kompanija i strategija. Dvanaesti stub: Inovativnost Dugorono, ivotni standard se moe poboljati samo inovacijama. Inovativne aktivnosti podrane su i od javnog i od privatnog sektora. Konkretno, to znai dovoljno ulaganja u istraivanje i razvoj posebno od strane privatnog sektora, prisustvo kvalitetnih nauno - istraivakih institucija, iroka saradnja u istraivanjima izmeu univerziteta i industrije, i zatitu intelektualnog vlasnitva.

3

POKAZATELJI KONKURENTNOSTI BiH PREMA IZVJETAJIMA WEF-a

Osnovni izazov bosanskohercegovake ekonomije je (ne)konkurentnost. BiH spada meu najmanje konkurentne evropske zemlje (grafikon 1 prikazuje 12 najmanje konkurentnih evropskih ekonomija 2008 2009.). Zajedno sa ostalim zemljama jugoistone Evrope ini najnekonkurentniji region Evrope. Takoer je evidentan trend opadanja konkurentnosti Bosne i Hercegovine od 2006. godine.

Grafikon 1.: 12 najmanje konkurentnih evropskih ekonomija 2008 2009. 10

Izvor: www.eis.ba

Postoji mnogo razloga za ovakvo stanje u kojem se trenutno nalazi ekonomija Bosne i Hercegovine, a neki od njih su nepostojanje pravnog okvira za odvijanje ekonomskih aktivnosti. BiH uveliko zaostaje za drugim ekonomijama u oblasti izvrenja ugovora. Ako sigurnost prava svojine i izvravanje ugovora nisu osigurani, investicije i trgovina, a samim tim i ekonomski razvoj bit e ugroeni. Pojednostavljivanje i harmonizacija propisa u BiH bi doprinijeli uspostavi jedinstvenog ekonomskog prostora, to bi dalje doprinijelo porastu konkurentnosti kroz uspostavu ekonomije obima i smanjivanje trokova poslovanja.Bosna i Hercegovina takoer ima nedovoljno obrazovanu radnu snagu, pa je neophodno poboljavati sistem obrazovanja od najnieg do najvieg nivoa, kako kroz porast obrazovanja, tako i poboljanjem performansi obrazovnog sistema. Nedovoljno razvijeno jedinstveno trite u BiH, odnosno postojanje niza prepreka poslovanja unutar nje, daljnja je smetnja razvoju, te dodatni troak poslovanja, koji ima negativan uticaj na konkurentnost ekonomije BiH.

Razviti konkurentnu prednost nije jednostavno. Konkurentnost zahtijeva strategije zasnovane na znanju, temeljito poznavanje potroaa, suradnju meu firmama, vanjsku orijentaciju i pozitivan konstruktivan odnos izmeu vlada i privatnog sektora. Pred Bosnom i Hercegovinom je izazov stvaranja napretka za njene graane putem poveanja broja radnih mjesta i plata. Kako bi se poveao broj radnih mjesta i nivo plata preduzea moraju proizvoditi i prodavati visoko kvalitetne proizvode i robe koje e zadovoljiti zahtjevne potroake potrebe. Preduzea Bosne i Hercegovine moraju proizvoditi ono to potroai ele. Voditi proces unapreenja konkurentnosti u BiH podrazumijeva da vlada, poslovna i akademska zajednica moraju raditi zajedno na izazovima globalnog trita koji su ispred BiH. Vlade moraju stvarati okruenje koje promovie uenje i inovaciju, stimulie nastajanje povezanih i industrija podrke te ohrabruju firme da se fokusiraju na meunarodno trite.14

14

Izvor: www.usaidcca.ba, 9. decembar 2010.godine

11

3.1 BiH i zemlje okruenjaU ovogodinjem Izvjetaju o konkurentnosti 2010 2011., koji je izradio Svjetski ekonomski forum, vicarska je na vrhu rang liste (Tabela 1.). Sjedinjene amerike drave su dva mjesta nie, tj. na etvrtoj poziciji zbog vedske, koja je na drugom, i Singapura na treem mjestu. Nordijske zemlje su i dalje dobro rangirane (Finska na sedmom, Danska na devetom i Norveka na etrnaestom mjestu). Tabela 1.: Rang prvih 10 zemalja

Izvor: www.seebiz.eu

Ove godine vedska je prestigla Sjedinjene amerike drave i Singapur i sada je na drugom mjestu. Velika Britanija, poslije pada ranga tokom prethodnih godina biljei poboljanje za jedno mjesto na 12-oj poziciji. Njemaka se popela za dva mjesta na peto mjesto, tako da je vodea europska zemlja. Narodna Republika Kina koja je na 27 mjestu nastavlja rast tako da je bolja za dva mjesta ove godine. Brazil je na 58-om mjestu, Indija na 51-om i Rusija na 63-om. Nekoliko azijskih ekonomija stoje jako dobro kao to su Japan na estom mjestu i Hong Kong na 11-om mjestu. U Latinskoj Americi, ile (30-o mjesto) je najvie rangirana zemlja, praena sa Panamom (53), Costa Ricom (56) i Brazilom.

Bosna i Hercegovina je ocjenjena sa 3,7 poena od ukupnih 7 ime je zauzela 102. mjesto po konkurentnosti ekonomije. Ovakav plasman je za sedam mjesta bolji u odnosu na prethodni izvjetaj iz 2009. godine. (Grafikon 2.). Grafikon 2.: Rang BiH u periodu 2004.-2010.godine

12

Izvor: www.eis.ba

Najvei rast zabiljeen je u oblasti infrastrukture (sa 128. mjesta prole na 98. mjesto ove godine), tehnoloke spremnosti (sa 95. na 85.mjesto) i inovativnosti (sa 131. na 120. mjesto). Najvei pad pokazatelja zabiljeen je u oblastima makroekonomske stabilnosti (sa 69. na 81.mjesto) i razvoja finansijskog trita (sa 104. na 113.mjesto). BiH je najloije ocijenjena u oblasti inovacija (120. mjesto) i efikasnosti institucije trita robe (127. mjesto). Oblast inovativnosti takoer je i ove godine loe ocjenjena prvenstveno zbog slabe saradnje izmeu univerziteta i industrije na polju istraivanja i razvoja (117. mjesto), kapaciteta za inovacije (116. mjesto), vladinih nabavki naprednih tehnolokih proizvoda (116. mjesto) i malih mogunosti preduzea da ulau u istraivanje i razvoj (104. mjesto). U oblasti institucija loa ocjena je prvenstveno zbog prava vlasnitva (133. mjesto), zatite intelektualne svojine (133. mjesto), efikasnosti rjeavanja sporova (137. mjesto), transparentnost dravne politike (139. mjesto), etikog ponaanja preduzea (139. mjesto) i zatite manjinskih dioniara (139. mjesto). U oblasti efikasnosti trita roba, loa ocjena je najvie je zbog slabe lokalne konkurencije (133.mjesto), stepena trine dominacije (137.mjesto) i stepena efekata oporezivanja (132. mjesto). Najproblematiniji faktori za uspjeno obavljanje poslovanja u Bosni i Hercegovini su pristup finansijskim sredstvima, visoke porezne stope, neefikasna birokratija, i korupcija.

13

to se tie zemalja bive Jugoslavije i okruenja, moe se rei da su Makedonija, Crna Gora i Albanija ostvarila napredak u odnosu na prolu godinu, dok Slovenija, Hrvatska i Srbija biljee loije pozicije u odnosu na prethodnu godinu. Slovenija je zauzela 45. mjesto sa ukupnom ocjenom 4,4 to je loiji rang u odnosu na prolu i pretprolu godinu. Makedonija je rangirana na 79. mjesto sa prosjenom ocjenom 4,0. Crna Gora je rangirana je na 49. mjesto sa prosjenom ocjenom 4,4. Napredak je ostvarila i Albanija koja je sa prosjenom ocjenom 3,9 rangirana je na 88. mjesto. Hrvatska je zauzela 77. poziciju i biljei kontinuirani pad u posljednih 7 godina izuzetak je 2006. godina (ove godine za 5 mjesta u odnosu na prolu godinu kada je bila rangirana na 72. mjesto). Srbija takoer u posljednje 3 godine biljei stalni pad, dok Albanija, Crna Gora i Makedonija biljee napredak. Tabela 2.: Rang BiH i zemalja okruenja prema ukupnom broju rangiranih zemalja

Izvor: The Global Competitiveness Report 2010-2011, World Economic Forum

3.2

Mogui uzroci nekonkurentnosti BiH

BiH se nalazi u zamci srednjeg dohotka, stijenjena izmeu zemalja s niskim dohocima koje konkuriraju niskim nadnicama, i zemalja s visokim dohocima koje konkuriraju visokotehnolokim proizvodima.15

Domljan v., Domazet A., Resi E.; Komparativna analiza konkurentne pozicije BiH ekonomije sa implikacijama za oblikovanje politika, Ekonomski institut u Sarajevu, Sarajevo, 2009., p. 23.15

14

Neki od osnovnih razloga i uzorka nekonkurentnosti Bosne i Hercegovine su nizak nivo obrazovanja, niska tehnoloka spremnost, niska razina aplikativne konkurentnosti, te nerazvijene institucije, koje su uzrok dugorone nekonkurentnosti. U poreenju s tranzicijskom skupinom zemalja, BiH najvie zaostaje u oblasti poboljanja efikasnosti, a u okviru toga dosta zaostaje kod tehnoloke spremnosti i vieg obrazovanja. Kada je rije o obrazovanju, najvee odstupanje BiH u odnosu na ekonomsku skupinu zemalja (Makedonija...vicarska) se, prema izraunima Svjetskog ekonomskog foruma, javlja kod obuhvata srednjokolskim obrazovanjem te potom kod kvaliteta poslovnih kola, raspoloivosti lokalnih i istraivakih usluga i obima obuke zaposlenika ( Grafikon 3.). Grafikon 3.: WEF 2008 2009, Stepen obrazovanja u BiH

Izvor: The Global Competitiveness Report 2009-2010, World Economic Forum

Kad je rije o tehnolokom zaostanku, BiH znatno zaostaje za drugim evropskim zemljama u oblasti tehnoloke spremnosti. Tu je od posebne vanosti informaciono telekomunikaciona tehnologija (IKT), koja se razvila u tehnologiju ope namjene modernog doba zbog svojih indirektnih efekata na druge gospodarske sektore i kao tehnike podloge za ekonomske transakcije. Posebno je vano istai zaostajanje BiH u oblasti broja mobilnih telefona (jedino Moldavija od europskih zemalja ima manji broj mobitela per capita), oblasti irokopojasnog interneta (jedino Albanija i Ukrajina od europskih zemalja imaju manji broj pretplatnika per capita) te u oblasti 15

osobnih kompjutora (jedino Albanija, Ukrajina i Bugarska od europskih zemalja imaju manji broj osobnih kompjutora per capita). 16 Socijalna infrastruktura i politike institucije (social infrastructure and political institutions, SIPI) sve vie dolaze u sredite mnogih analiza i politika tijekom posljednje dvije dekade. Sve vie se empirijskim istraivanjima potvruje da su one, promatrano na dugi rok, najvaniji (ako ne i jedini) faktor relevantan za objanjenje dugoronih razlika u napretku zemalja.17 Nedvojbeno je da vladavina prava u BiH nije snano razvijena. Vladavina prava (posebno postojanje vlasnikih prava i sposobnosti zatite zakonskih prava) ima vaan utjecaj na poduzimanje inicijativa u ekonomskoj sferi. ak i kad postoje jasno utemeljena vlasnika prava, korupcija moe umanjiti njihovu ekonomsku vrijednost, dovodei do toga da ih je tee ustanoviti u sudnici ili pak omoguavajui tetne ekonomske politike. Kriminal poveava trokove poslovanja i smanjuje investicijske poticaje koji osiguravaju vei nivo produktivnosti. prava u BiH, posebice s aspekta njenog utjecaja na ekonomske tijekove, mogue je u izvjesnoj mjeri sagledati kroz izvrenje ugovora. Bosna i Hercegovina uveliko zaostaje za drugim ekonomijama u oblasti izvrenja ugovora. Ako izvrenje ugovora, pa time i pravo svojine, nisu osigurani, investicije i trgovanje, pa tako i sami ekonomski razvoj e biti ugroeni. Uticaj vladavine prava na odvijanje ekonomskih procesa je mogue sagledati i kroz rasprostranjenost korupcije, odnosno kroz veliinu transakcijskih trokova uslijed utjecaja korupcije. Prema najskorijem izvjeu Transparency Internationala (TI)18, Bosna i Hercegovina pripada najkorumpiranijem europskom regionu. Od 12 najkorumpiranijih europskih zemalja, samo tri (Bjelorusija, Rusija i Poljska) su izvan regiona Jugoistone Europe (Grafikon 4.). Visok nivo korupcije znai institucionalnu slabost odnosno neadekvatno funkcioniranje javnih institucija i porast transakcijskih trokova firmi. Grafikon 4.: 12 najkorumpiranijih evropskih zemaljaVladavinu

16

World Economic Forum (2008), The Global Competitiveness Report 2008-9. Geneva: World Economic Forum. 17 Michael E. Porter et al (2008), Moving to a New Global Competitiveness Index. In M. E. Porter and K. Schwab (eds.), The Global Competitveness Report 2008-9. Geneva: World Economic Forum. 18 Transparency International (2007) , Global Corruption Report 2008. Berlin: Transparency International.

16

Izvor: Transparency International (2007) , Global Corruption Report 2008. Berlin: Transparency International.

Prema ocjeni Freedom House (FH), koji istrauje stanje politikih prava i graanskih sloboda, BiH spada meu najmanje slobodne europske zemlje, zajedno s Bjelorusijom, Rusijom i Moldovom (Grafikon 5.). 19 Grafikon5.: 12 najneslobodnijih evropskih zemalja

3.3

Kako pristupiti procesu konkurentnosti BiH?

Voditi proces unapreenja konkurentnosti u BiH podrazumijeva da vlada, poslovna i akademska zajednica moraju raditi zajedno na izazovima globalnog trita koji su ispred19

Freedom House (2009), Freedom in the World 2009. Washington D.C.: Freedom House.

17

BiH. Vlade moraju stvarati okruenje koje promovie uenje i inovaciju, stimulie nastajanje povezanih i industrija podrke te ohrabruju firme da se fokusiraju na meunarodno trite. Npr. vlade u BiH mogu razviti specijalizovanu infrastrukturu i omoguiti edukaciju na svjetskom nivou. Glavni cilj liderima privatnog sektora trebao bi biti dodavanje jedinstvenu vrijednost proizvodima za koje su zahtjevniji potroai zainteresovani, te tako steknu profit. Grupe preduzea moraju imati vitalnu ulogu u stalnom pritisku prema vladama, tako to e im pruati informacije o neophodnim reformama, i pomoi im u provoenju tih reformi. Akademska zajednica mora preuzeti vodeu ulogu u provoenju reformi i suraivati sa poslovnom zajednicom. I akademska zajednica treba dati doprinos razvoju poslovne inovativnosti. Sindikati mogu uestvovati tako to e raditi sa vladama, preduzeima i obrazovnim ustanovama u pravcu obrazovanja radnika za konkurentno domae i svjetsko trite.

ZAKLJUAKU ovogodinjem Izvjetaju o konkurentnosti 2010 2011., koji je izradio Svjetski ekonomski forum, Bosna i Hercegovina je ocjenjena sa 3,7 poena od ukupnih 7 ime je zauzela 102. mjesto po konkurentnosti ekonomije. Ovakav plasman je za sedam mjesta bolji u odnosu na prethodni izvjetaj iz 2009. godine. Konkurentnost je ujedno i indikator privlanosti za strane investicije, a sam plasman BiH na ovogodinjoj ljestvici konkurentnosti govori dovoljno,to znai da svaki potencijalni investitor ima najmanje 101 zemlju prije BiH za ulaganje svog novca, a kada BiH doe na red, novca obino nestane. Sve zemlje iz naeg blieg i daljeg okruenja, kao i sa itavog kontinenta su ispred nas, a mi se grevito nadmeemo sa ekonomskim velesilama i prosperitetnim dravama poput Senegala, Bangladea ili Zimbabvea. Pred Bosnom i Hercegovinom je izazov stvaranja napretka za njene graane putem poveanja broja radnih mjesta i plata. Kako bi se poveao broj radnih mjesta i nivo plata, preduzea moraju proizvoditi i prodavati visoko kvalitetne proizvode i robe koje e zadovoljiti zahtjevne potroake potrebe. Preduzea Bosne i Hercegovine moraju proizvoditi ono to potroai ele. Razviti konkurentnu prednost nije jednostavno. Konkurentnost zahtijeva strategije zasnovane na znanju, temeljito poznavanje potroaa, suradnju meu firmama, vanjsku orijentaciju i pozitivan konstruktivan odnos izmeu vlada i privatnog sektora.

18

LITERATURA1. 2. 3. 4. 5. 6. Bai M., Ekonomija BiH, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2005. The Global Competitiveness Report 2010-2011, World Economic Forum World Economic Forum (2008), The Global Competitiveness Report 2008-9. Geneva: World Economic Forum L. Alan Winters (2000), Trade and Poverty Is There a Connection? WTO Special Study No.5: "Trade,Income Disparity and Poverty". Geneva: WTO. Dollar, David and Kraay, Aart (2002), Spreading the Wealth, Foreign Affairs Rodriguez, Francisco and Rodrik, Dani (1999), Trade Policy and Economic Growth: A Skeptics Guide to Cross-National Evidence, NBER Working Paper No. W7081, April. 7. 8. 9. Rodrik, D. (2003), Growth Strategies, working paper. Frenkel, J. and D. Romer (1999), Does Trade Cause Growth? American Economic Review, Sachs, J. and A. Warner. 1995. Economic Reform and the Process 10. of Economic Integration. Brookings Papers on Economic Activity Alesina. A., E. Spolaorr, and R. Wacziarg (2005), Trade, Growth, and the Size of Countries. In P. Aghion and S. Durlauf (eds.), Handbook of Economic Growth. Amsterdam. 19

11.

Bhagwati, J. and T. N. Srinivasan (1999), Outward-Orientation and Development: Are Revisionists Right? Yale University Economic Growth Center Discussion Paper 806. New Haven, Conn.

12.

Commission on Growth and Development (Spence Report) (2008), The Growth Report Strategies for Sustained Growth and Inclusive Development. Washington, D.C.: World Bank,

13. 14. 15. 16.

www.seebiz.eu www.eis.ba www.fzzpr.gov.ba www.usaidcca.ba

20