.

PRAVNI FAKULTET

OPĆE PRAVO

PRODUŽENO KRIVIČNO DJELO-seminarski rad iz Krivičnog prava I-

Novembar 2015.

Sadržaj:

Uvod…………………………………………………………………………………………….…

3Pojam produženog krivičnog djela…………………………………………………………….

…..4

Uvjeti za postojanje produženog krivičnog djela.............................................................................5

Istovrsnost krivičnih djela................................................................................................................5

Vremenska povezanost učinjenih djela............................................................................................6

Identičan ili sličan način učinjenja...................................................................................................6

Umišljaj kao oblik krivnje...............................................................................................................7

Druge stvarne okolnosti koje učinjena djela povezuju u jedinstvenu cjelinu...................................8

Primjer produženog krivičnog djela.................................................................................................9

Zaključak........................................................................................................................................14

Literatura........................................................................................................................................15

Uvod

Krivično pravo je sistem zakonskih pravnih propisa kojima se utvrđuju uslovi za primjenu kazni i

drugih krivičnih sankcija prema učiniocima krivičnih djela, a u cilju zaštite društvenog i ekonomskog

uređenja određene države. Krivično djelo jeste protupravno djelo koje je zakonom propisano kao

krivično djelo, čija su obilježja propisana zakonom i za koje je zakonom propisana krivičnopravna

sankcija. Krivično djelo je svjesna i voljna čovjekova radnja ili propuštanje radnje koja je društveno

opasna, protupravna i u zakonu određena kao krivično djelo. Iz toga proizilazi da su osnovni elementi

krivičnog djela postojanje neke djelatnosti koja dovodi do neke posljedice, zatim društvena opasnost

koju izaziva to djelovanje zbog čega se za krivično djelo propisuje zakonska kazna, i postojanje volje

da se neko djelo učini i to svesno. Krivično djelo može se posmatrati kao društvena pojava u klasnom

društvu, shvaćena kao djelatnost opasna po društvo. Može se posmatrati sa stanovišta kaznene

politike neke društvene zajednice, pa se prema tome pojam krivičnog djela određuje prema političkim

razlozima zbog kojih se neka ljudska djelatnost definira kao opasna za to društvo. Krivično djelo

može se posmatrati sa aspekta uzroka koji dovode do pojave krivičnog djela. Određivajem pojma

krivčnog djela na osnovu ovih shvatanja bavi se kriminologija. Krivično-pravna odredba krivičnog

djela temelji se na odredbama pravnih elemenata koji su zajednički za sva krivična djela tzv.

osnovnim elementima krivičnog djela.

Pojam produženog krivičnog djela

Treći oblik prividnog realnog sticaja je produženo krivično djelo(delictum continuatum). Za

razliku od složenog i kolektivnog krivičnog djela kojiu predstavljaju zakonske konstrukcije,

produženo krivično djelo je pravna konstrukcija. Tom konstrukcijom se omogućava da se dvije ili

više vremenski i prostorno odvojenih djelatnosti jednog učinitelja,koje već svaka za sebe

predstavlja samostalno krivično djelo, zbog jedinstva radnje spoje u jednu cjelinu i pravno

kvalificiraju kao jedno krivično djelo. Drugim riječima, produženo krivično djelo se sastoji u

tome što se u sudskoj praksi, koja je i izgradila ovaj institut, uzima da više odvojenih krivičnih

djela pravno čine jedno krivično djelo. Razlozi koji opravdavaju konstrukciju produženog

krivičnog djela su, prema tome, praktične prirode.

Konstrukcija produženog krivičnog djela odnosi se, prije svega, na situacije višekratnog

ponavljanja u osnovi iste radnje u ordređenom relativno kraćem vremenskom intervalu, odnosno

na počinjenje istih krivičnih djela u tom intervalu od strane istog učinitelja. S druge strane, ta

konstrukcija se odnosi i na višekratno ponavljanje drugih istovrsnih radnji koje s obzirom na

okolnosi koje ih povezuju čine jedinstvenu cjelinu. Ako se na te situacije ne bi primijenila

konstrukcija produženog krivičnog djela morale bi se primijeniti odredbe o realnom sticaju, a to

bi iziskivalo velik i nepotreban napor za sud, jer bi se prethodno morale utvrditi kazne za svako

pojedino učinjeno djelo, a potom na osnovu tih utvrđenih kazni odmjeriti i izreći jedna

jedinstvena kazna za sva učinjena djela. Zbog tog je takva konstrukcija nepohodna naročito u

onim situacijama u kojim učinitelj kroz određeno vrijeme ponavlja neko krivično djelo, a pri tom

se tačan broj pojedinačno preduzetih radnji uopće ni ne može utvrditi.

Iako je produženo krivično djelo kao pravna konstrukcija nastalo radi potreba prakse, taj pravni

institut je u svom praktičnom domašaju u veliko mjeri limitiran.Radi se o tome da je potreba za

ovim institutom svedena na jedan dosta ograničen broj krivičnih djela, jer se kod najvećeg broja

krivičnih djela, kao što su nprProduženo krivično djelo se najčešće koristi kod imovinskih

delikata , a od drugih krivičnih djela to su djela protiv službene ili druge odgovorne dužnosti,

krivična djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine.1

1 J.Dragan, „Krivično/Kazneno pravno Bosne i Hercegovine opći dio, Sarajevo, 2005

Uvjeti za postojanje produženog krivičnog djela

Iako je neosporno da se kod produženog krivičnog djela radi o jednom krivičnom djelu, i u teroji i u

sudskoj praksi dolazila su do izražaja različita shvatanja kada se radilo o pitanju koji su to momenti

koji pravdavaju da se više vremenski i prostorno odvojenih djela povežu u jedno krivično djelo.

Drugim riječima, postavlja se pitanje koji uvjeti moraju biti ispunjeni da se više odvojenih djela spoje

u jedno produženo krivično djelo. U tom pogledu na jednoj strani su bila ona shvatanja prema kojima

su samo neka objektivna obilježja krivičnih djela one okolnosti koje ta djela povezuju u jedno

krivično djelo(objektivna teorija). Na drugoj strani su shvatanja prema kojima , pored objektivnih

momenata, za postojanje produženog krivičnog djela moraju biti ispunjeni i neki subjektivni momenti

na strani učinitelja koji bi opravdali povezivanje više djela u jednu cjelinu(objektivno-subjektivna

teorija).2

Određujići pojam produđenog krivičnog djela naš zakonodavav je prihvatio jedno mješovito rješenje,

što znači da je prihvatio i objetivna i subjektivna obilježja. Prema zakonskoj odredbi(čl. 54. st. 2.

KZBIH) produženo krivično djelo je učinjeno kad je učinitelj s umišljajem učino više istih ili

istovrsnih krivičnih djela koja , s obzirom na način učinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge

stvrane okolnosti koje ih povezuju, čine jedinstvenu cjelinu. Iz navedene zakonske odredbe se vidi da

je za postojanje produženog krivičnog djela potrebno da se ispuni više uvjeta ili pretpostvaki, koji se

zapravno i obilježja te pravne konstrukcije.

Istovrsnost krivičnih djela

Prvi uslov za postojanje produženog krivičnog djela je da se radi o istovjetnim krivičnim djelima,

tj.istim krivičnim djelima (npr. Više običnih krađa od strane istog lica). Kod tog uslova

dozvoljava se odstupanje u smislu da u tu konstrukciju mogu da uđu i lakši i teži oblici istog

krivičnog djela, s tim da se tada kvalifikacija vrši prema najtežem djelu iz konstrukcije(npr. jedno

produženo krivično djelo može postojati ako se radi o krađi, teškoj krađi i sitnoj krađi, sa

kvalifikacijom na tešku krađu). Takvu konstrukciju ne mogu da čine različita krivična djela,

makar ona spadala u istu grupu krivičnih djela. Na primjer, nije moguća konstrukcija produženog

2 Zvonimir Tomić, Krivično pravo I , Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu , Sarajevo , 2008.

krivičnog djela koje bi se sasotjalo od krađe, utaje i prevare, već u takvom slučaju bi postojao

pravi sticaj ta 3 krivična djela . 3

Vremenska povezanost učinjenih djela

Drugi uvjet za postojanje produženog krivičnog djela je vremenska povezanost pojedinih djela.

Taj uvjet znači da se mora raditi o kontinuiranoj djelatnosti koja se preduzima stanovito vrijeme,

što ne znači da pojedine radnje moraju slijediti neposredno jedna iza druge. Da li postoji

vremenski kontinuitet između pojedinih radnji faktičko je pitanje koje se posebno rješava u

svakom konkretnom slučaju. U načelu bi trebalo uzeti da će taj uslov prije biti ispunjen ukoliko je

vremenski interval između pojedinih radnji kraći. Tako npr., ako učinitelj u roku od deset dana

izvrši tri provalne krađe, tada je taj uvjet ispunjen, pa će se raditi o jednom produženom

krivičnom djelu teške krađe. Međutim, ako je učinitelj jednu krađu izvršio danas , a drugu prije

godinu dana, tada se neće raditi o produženom krivičnom djelu, jer nema vremenskog

kontinuiteta, pa će u toj situaciji postojati pravi realni sticaj krivičnih djela. 4U slučajevima nekih

produženih krivičnih djela pojedine radnje se ponavljaju i kroz više godina, kao što je to u

navedenom primjeru višegodišnjeg silovanja kćerke , pastorke ili uposlene radnice, što znači da u

takvim slučajevima vremenski intervali između pojedinih radnji mogu biti i duži,npr. nekoliko

mjeseci, s tim da oni ipak ne bi mogli da budu tako dugi da bi se na osnovu toga mogao izvući

zaključak da je učinitelj donio odluku da prekine tu djelatnost. Kako se produženo krivično djelo

često vrši iskorištavanjem određene situacije, korištenjem istog odnosa ili ispte prilike, smatra se

da bi se i te okolnosti mogle uzeti u obzir pri ocjeni da li u konkretnom slučaju postoji vremenska

povezanost između učinjenih krivičnih djela.

Identičan ili sličan način učinjenja

Treći uvjet za postojanje produženog krivičnog djela sastoji se u tome da sve pojedinačne radnje,

s obzirom na način učinjenja djela , moraju predstavljati jedinstvenu cjelinu. Nesporno je da je taj

uvjet ispunjen ako učinitelj pri izvršenju svakog pojedinog djela postupa na potpuno isti način.

Međutim, ovaj uvjet ne treba shvatiti tako da se u svakom slučaju mora utvrditi da je učinitelj

3 J.Dragan, „Krivično/Kazneno pravno Bosne i Hercegovine opći dio, Sarajevo, 20054 Zoran Stojanović, Krivično pravo-posebni dio, Pravni fakultet univerziteta u Beogradu , Beograd, 2003.

postupao na potpuno identičan način, jer se kod pojedinih djela iz sastava produženog krivičnog

djela može raditi i o načinu koji se u pojedinostima donekle razlikuje od načina na koji je

postupao kod drugih djela. To znači da je potreban određeni stepen identiteta ili visoke sličnosti u

pogledu načina preduzimanja pojedinih radnji , a ne i njihova aposolutna identičnost. Tako da će

na primjer ovaj uvjet biti ispunjen ako je jedna teška krađa izvršena provaljivanjem, a druga

obijanjem, ili ako je učinjena na opasan , a druga na drzak način. U svakom slučaju ovaj uvjet

neće biti ispunjen ako su neke radnje izvršenje činjenjem, a neke nečinjenjem.5

Umišljaj kao oblik krivnje

Četvrti obavezni uvjet za postojanje produženog krivičnog djela je subjektivnog karaktera, a on

se sastoji u tome da je učinitelj sva djela iz konstrukcije produženog krivičnog djela učinio se

umišljajem.To znači da nema produženog krivičnog djela ako su u pitanju nehatni delikti.

Umišljaj može da bude direktni i eventualni. U pogledu umišljaja danas se sve više napušta ranije

svatanje prema kojem se za produženo krivično djelo traži tzv. jedinstveni umišljaj prema kojem

je potrebno da su sva pojedina djela već unaprijed obuhvaćena sviješću učinitelja u svim

njihovim bitnim obilježjima, kao što je potrebno da ta svijest obuhvata i ukupnu posljedicu svih

pojedinih djela iz sastava produženog krivičnog djela. Drugim rječima, jedinstveni umišljaj znači

da učinitelj već prije prve radnje mora u bitnim crtama imati predstavu o cjelokupnom toku

zbivanja i o ukupnom rezultatu tog zbivanja, što je u praksi veoma teško dokazati. Zbog toga se

sve više prihvata shvatanje prema kojem kod produženog krivičnog djela taj subjektivni uvjet

postoji i kad se radi o takozvanom produženom umišljaju, koji nije umišljaj u zakonskom smislu,

akoji postoji kad se učinitelj najprije odluči za jednu radnju, to jest za jedno djelo, a potom kad

mu se ukaže prilika donosi novu odluku koja je upravljena na ponavljanje tog djela. Ovo drugo

shvatanje prema kojem je za postojanje produženog krivičnog djela dovoljan i produženi umišljaj

u teoriji se smatra i pravednijim, jer ne postoji razlog zbog kojeg bi se produženo krivično djelo,

koje predstavlja stanovitu pogodnost za učinitelja, priznalo onom učinitelju koji je od početka

planirao kriminalnu djelatnost i time ispoljio veću zločinačku volju, a ne i onom učinitelju čija je

5 Zvonimir Tomić, Krivično pravo I , Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu , Sarajevo , 2008.

zločinačka energija manja i koji samo nije mogao da se odupre iskušenju da ponovi krivično

djelo.6

Druge stvarne okolnosti koje učinjena djela povezuju u jedinstvenu cjelinu

Pored navedenih obaveznih uvjeta za postojanje produženog krivičnog djela , zakon pominje i druge

stvarne okolnosti koje više istih ili istovrsnih djela povezuju tako da ona čine jedinstvenu cjelinu.

Iako u zakonu ni primjera radi nije navedena ni jedna od takvih okolnosti, činjenica je da su u

literaturi činjeni pokušaji da se preciziraju te druge okolnosti koje kod produženog krivičnog djela

čine taj kohezini faktor i koje jednom pluralitetu krivičnih djela daje karakter jedinstvene cjeline. Te

okolnosti uzimala je u obzir i vrednovala i sudska praksa, s obzirom da naše ranije krivično

zakonodavstvo nije poznavalo institut produženog krivičnog djela kao zakonski pojam ili zakonsku

kategoriju. Te okolnosti ne moraju postojati u svakom konkretnom slučaju, već se jedna ili više njih u

pojedinim slučajevima mogu pojaviti kao dopunski ili pomoćni kriterij za ocjenu o postojanju logičke

i prirodne cjeline većeg broja vremenski i prostorno odvojenih djelatnosti.Kao takve okolnosti u

literaturi se pominju iskorištavanje istog trajnog odnosa ili iskorištavanje iste trajne prilike, a zatim su

to i jedinstvo prostora, jedinstvo napadnutog objekta, zajednička poseljedica, kao i istovjetnost

pasivnog subjekta. Sve te dodatne okolnosti mogu se prihvatiti samo kao orijentacija za utvrđivanje

postojanja produženog krivičnog djela, pri čemu se one mogu koristiti u zavisnosti od prirode

konkretnog krivičnog djela i svih okolnosti pod kojim je to djelo učinjeno.7 Da bi se otklonile moguće

dileme o tome šta je produženo krivično djelo, koji su uslovi potrebni za njegovo postojanje i kako se

odmjerava kazna za tako djelo zakonodavac je i u državnom i u federalnom zakonu postavio posebnu

odredbu o produženom krivičnom djelu (čl. 55 KZFBIH i čl. 44 KZBIH).8 Prema odredbi člana 55

KZBIH zakonodavac je jasno postavio mjesto produženom krivičnom djelu , distancirajući ga od

instituta sticaja krivičnog djela. Prema toj odredbi , odredbe tog zakona o sticaju krivičnog djela neće

se primjeniti kad učinitelj učini produženo krivično djelo( dakle jedno krivično djelo). Međutim kod

onih krivičnih djela kojima se napada na najviša osobna pravna dobra, na samu ličnost, na njene

slobode i prava, produženo krivično djelo može postojati samo ako je ispunjen uvjet identiteta

oštećenog, odnosno ako se radi o istom pasivnom subjektu. Tako npr. može postojati produženo

6 P. Novoselec: Sudska praksa. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, 2014.7 Zvonimir Tomić, Krivično pravo I , Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu , Sarajevo , 2008.8 Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine

krivično djelo silovanja, ali samo u slučaju ako se radi o istoj ženi, dok bi uzastopna silovanja više

raznih žena predstavljala pravi realni sticaj tih krivičnih djela.9

Član 55. Produženo krivično djelo (1) Odredbe ovog zakona o stjecaju krivičnih djela neće se

primijeniti kad učinitelj učini produženo krivično djelo. (2) Produženo krivično djelo je učinjeno

kad je učinitelj s namjerom učinio više istih ili istovrsnih krivičnih djela koja, s obzirom na način

učinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti koje ih povezuju čine

jedinstvenu cjelinu. (3) Kad se radi o produženom krivičnom djelu istih zakonskih obilježja, sud

će izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za to krivično djelo. Ako se radi o istovrsnim

krivičnim djelima sud će izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za najteže od tih djela.

Primjer produženog krivičnog djela

Produženo krivično djelo pronevjere

Član 384. stav 1. u vezi sa članom 55. stav 2. Krivičnog zakona federacije BiH

AKO OPTUŽENI NOVAC KOJI MU JE POVJEREN U SLUŽBI KAO BLAGAJNIKU U

DRŽAVNOM ORGANU PRISVAJA ZA SEBE U DEVET NAVRATA U PERIODU OD

GODINU DANA, ISPUNJENI SU ZAKONSOM PROPISANI USLOVI ZA POSTOJANJE

PRODUŽENOG KRIVIČNOG DJELA PRONEVJERE KADA ISTE RADNJE KAO U

KONKRETNOM SLUČAJU PREDSTAVLJAJU KONTINUIRANU VREMENSKI

POVEZANU DJELATNOST PREDUZIMANU DIDREKTNIM UMIŠLJAEM OD STRANE

OPTUŽENOG IDENTIČNIM NAČINOM POSTUPANJA I PRMA ISTOM OŠTEĆENOM.

Iz obrazloženja:

Stoga , po ocjeni ovog suda, na osnovu naprijed iznesene analize i ocjene izvedenih dokaza, koji

su cijenjeni sukladno odredbama člana 342 stav 2 ZKP-a, pa za ovaj sud nema nikakve sumnje da

9 Zvonimir Tomić, Krivično pravo I , Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu , Sarajevo , 2008.

je optužena u svemu postupila na način kako je to opisano u izreci ove presude, tj. upravo na

način na koji je tereti optužba.

Dakle, za ovaj sud nema dvojbe da su u konkretnoj faktičkoj situaciji, takvim postupanjem

optužene, činjenično na način opisan u izreci, na koji način optužba tereti optuženu, ostvarena sva

bitna svojstva krivičnog djela pronevjere u službi i krivičnog djela krivotvorenja isprave i to

produženih krivičnih djela koje pravno treba kvalifikovati kao produženo krivično djelo

pronevjere u službi iz člana 384. stav 1. KZ FBiH i produženo krivično djelo krivotvorenja

isprave iz člana 351 stav 3. u vezi sa stavom 1. bivšeg KZ F BiH.

Budući a prijedlog tužitelja u pogledu pravne kvalifikacije djela nije ovakav, to je sud polazeći od

ovlasti iz člana 341 stav 2. ZKP-a temeljem kojih nije vezan za prijedlog tužitelja u pogledu

pravne ocjene djela , stao na stanovište da je takvim svojim postupcima ostvarila sva subjektivna

i objektivna svojstva i sve bitne elemente krivičnih djela kako je to već naprijed rečeno, i to

produženog krivičnog djela krivotvorenja isprave iz člana 351 stav 3. u vezi sa stavom 1 bivšeg

KZ FBiH i produženog krivičnog djela pronevjere u službi iz člana 348 stav 1. KZ FBiH . Ovo

zbog toga što prema članu 5. stav 1. KZ FBiH prema učionicu krivičnog djela primjenjuje se

zakon koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja krivičnog djela, a prema stavu 2. navedenog člana

citiranog zakona je propisano da ako se poslije učinjenja krivičnog djela zakon jednom ili više

puta izmijenio primjenjujući se Zakon koji je blaži za učinitelja. Upravo je takva faktička

situacija, pa je ovaj sud posljednjom primjenom naprijed citiranih odredbi, u odnosu na

produženo krivično djelo krivotvorenja isprave iz člana 351 stav 3. u vezi sa stavom 1 bivšeg KZ

F BiH primjenio Zakon koji je važio u vrijeme izvršenja djela, jer i po tome i po sada važećem

zakonu za to krivično djelo je predviđena identična kazna. Kada je u pitanju krivično djelo

pronevjere u službi zbog promjene zakona, budući da je poslije učinjenja krivičnog djela novi

KZ FBiH, koji je stupio na pravnu snagu, blaži za učinioca, primjenjene su odredbe sada važećeg

KZ F BiH.10

Po ocjeni ovog suda, kada je u pitanju krivično djelo pronevjere u službi, radnje optužene

pravno treba kvalifikovati kao jedno produženo krivično djelo iz člana 384. stav 1. KZ FBiH, kao

10 Presuda Kantonalnog suda u Travniku, br. K-84/01, od 19.04.2004.god, www.sudbih.gov.ba, 12.11.2015

blaže krivično djelo u odnosu na krivično djelo kako je bilo propisano u vrijeme izvršenja djela.

Da se ovdje radi o konstrukciji produženog krivičnog djela pronevjere u službi, ovaj sud plazi od

činjenice da su ispunjeni propisani uvjeti iz člana 55. stav 2. KZ FBiH, prema kojim odredbama

produženo krivično djelo je učinjeno kada je učinilac s namjerom učinio više istih ili istovrsnih

krivičnih djela koja s obzirom na način izvršenja, njihovu vremensku povezanost i druge strane

okolnosti koje ih povezuju čini jedinstvenu cjelinu. Po ocjeni suda, u konkretnom su ispunjeni

ovakvi uvjeti, pa u prvom redu je optužena, što je vidljivo iz činjeničnog opisa, izvršila više

( devet radnji) koje su istovrsne, a međusobno odvojene od kojih svaka pojedinačno sadrži sva

zakonska obilježja istog krivičnog djela: Isto tako, u poduzimanju tih radnji postoji određeni

vremenski kontinuitet između pojedinačno izvršenih krivično-pravnih radnji. Takođe, iz načina

njihova izvršenja proizilazi da su sve inkriminisane radnje sa stanovišta običnog životnog i

logičnog rezonovanja takve da predstavljaju kontinuiranu djelatnost koja ima vid jedinstvene

prirodne cjeline, te napokon da primjena konstrukcije produženog krivičnog djela na konkretni

slučaj nije u suprotnosti sa zahtjevima kriminalne politike, koji su došli do izražaja u pozitivnom

krivično-pravnim propisima. Isto tako, i druge stvarne okolnosti poduzetih radnji povezuju ih da

čine jednu jedinstvenu prirodnu cjelinu, jer imamo istovjetnost direktnog umišljaja, identičan

način postupanja , identitet oštećene u svim slučajevima, isti oblik vinosti zatim istovrsnost

općeg načina izvršenja krivičnog djela (činjenje), koje sve opravdavaju konstrukciju

produženog krivičnog djela. Budući da u više poduzetih istovrsnih odvojenih radnji istog

krivičnog djela svaka pojedinačna radnja koja je poduzeta nije prelazila novčani iznos koji je

nužan i neophodan za kvalifikatorni element ovog krivičnog djela, dakle, nijedna radnja nije

prelazila novčani iznos od 10.000,00 KM, koji bi bio nužan za kvalifikatorni oblik ovog

krivičnog djela iz člana 348 stav 2. KZ FBiH, pa stoga sud i smatra da radnje optužene u odnosu

na krivično djelo pronevjere u službi treba pravno kvalifikovati kao jedno produženo krivično

djelo pronevjere u službi iz člana 384. stav 1. KZ FBiH. Ovo zbog toga što kvalifikacija po zbiru

štete pojedinačno poduzetih radnji ako bi se određivala onda bi bila upitna mogućnost i same i

same konstrukcije produženog krivičnog djela za konkretni slučaj, i ono ne bi imalo nikakvu

svrhu niti zakonsku olakšicu. U konkretnom već je rečeno da svi pojedinačni iznosi vremenski

odvojeni nisu prelazili cenzus potreban za kvalifikatorni element ovog krivičnog djela, pa se

stoga, po ocjeni ovog suda, te radnje i ne mogu kvalifikovati kao krivično djelo pronevjere u

službi iz člana 348 stav 2. KZ FBiH, kako to smatra optužba jer bi to na štetu za optuženu, već je

to pravna kvalifikacija, ona za koju se opredijelio ovaj sud, iz već naprijed iznesenih razloga.

Dakle, u konkretnoj faktičkoj situaciji , imamo uobičajenu i tipičnu situaciju gdje je izvršenje

pronevjere u službi često praćeno krivotvorenjem isprave, čiji je cilj da se olakša ili prikrije

pronevjera i zbog toga, po ocjeni suda u ovom slučaju postoji sticaj između ova dva krivična

djela. Kako se radi o ispunjenju uvjeta propisanih zakonom kao i opće prihvaćenih uvjeta u

sudskoj praksi, da više sukcesivno izvršenih pronevjera , kao i krivotvorenja isprava, kao što je u

konkretnom slučaju, onda se ima uzeti da te radnje predstavljaju jedno produženo krivično djelo

pronevjere u službi iz člana 384. stav 1. KZ FBiH u situaciju sa produženim krivičnim djelom

krivotvorenja isprave iz člana 351. stav 3. u vezi sa stavom 1 bivšeg KZ FBiH.

Dakle, za ovaj sud nema nikakve sumnje da je optužena počinila ova krivična djela, za koja je po

ocjeni suda, i krivično odgovorna. Ovo zbog toga što su krivična djela počinjena s direktnim

umišljajem u namjeri prisvajanja protiv-pravne imovinske koristi ( u konkretnom slučaju novca),

na koji zaključak upućuju svi izvedeni dokazi, kao i naprijed iznesena analiza i ocjena tih

dokaza. Isto tako, optužena je krivično o odgovorna, jer je vina potpuno uračunljiva, krivična

djela je počinila s direktnim umišljajem, na koji zaključak upućuje naprijed izvedena analiza i

ocjena svih izvedenih dokaza,a te budući da ne postoje okolnosti koje bi isključile kako

postojanje elemenata krivičnog djela tako ni elemenata krivične odgovornosti na strani optužene.

Prilikom odlučivanja o vrsti visini kazne za počinjena djela, sud je u smislu člana 49. stav 1. KZ

FBiH, cijenio sve okolnosti koje utiču da kazna bude manja ili veća i imao je u vidu sve

olakšavajuće i otežavajuće okolnosti koje su se stekle na strani optužene.11

Kao otežavajuće okolnosti su cijenjene stepen ispoljene krivične odgovornosti optužene, koji je

dosta izražen i visok i manifestuje se kroz direktno umišljajno postupanje u poduzimanju više

11 Presuda Kantonalnog suda u Travniku, br. K-84/01, od 19.04.2004.god, www.sudbih.gov.ba, 12.11.2015

radnji u konstrukciji jednog osnovanog krivičnog djela, zatim jačinu ugrožavanja ili povrede

zaštićenog dobra, koja se ogleda kroz činjenicu da je povjerena sredstva u službi na radu u

državnom organu sukcesivno prisvajala i da je to učinila u jednom relevantno većem iznosu,

pričinivši štetu u iznosu od 41.930,00 KM,koji je znatan okolnosti pod kojim je djelo učinjeno ,

tj. koristeći pogodnost položaj te eventualno odsustvo kontrole predpostavljenih, kao i

poduzetih broj radnji u konstrukciji jednog produženog djela koji je znatan , iako svaka zasebno

predstavlja obilježje istog djela, što ovome djelu daje veću težinu i veću društvenu opasnost, kao i

činjenicu da optuženi ni do danas, iako je protekao duži period, nije ni pokušala, pa ni dijelom

naknadila štetu oštećenoj pričinjenim dijelom, dok je od olakšavajućih okolnosti sud cijenio raniji

život optužene i njenu neosuđivanost za bilo kakvo djelo, lične i porodične prilike, tj. da je

porodična majka dvoje malodobne djece koje je u obavezi izdržavati, te protek vremena od

počinjenja djela do presuđenja, pa joj je sud za svako od počinjenih djela utvrdio pojedinačnu

kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to krivično djelo, koje sud smatra adekvatne i

primjerene svim navedenim okolnostima, te je primjenom odredaba o sticaju iz člana 54. stav 2.

tačka b. KZ F BiH optuženu osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i i

devet mjeseci, koju smatra adekvatnu težini konkretno počinjenih djela, društvenoj opasnosti

počinjenog djela, te stupnju ispoljene krivične odgovornosti od strane optužene , za koju je

kaznu ovaj sud uvjerenja da će u cijelosti ostvariti kako svrhu propisivanja krivično-pravnih

sankcija iz čl. 7. KZ FBiH tako u cijelosti će ostvariti opću i posebnu svrhu kažnjavanja iz člana

42 istog zakona.12

Zaključak

12 Presuda Kantonalnog suda u Travniku, br. K-84/01, od 19.04.2004.god, www.sudbih.gov.ba, 12.11.2015

Produženo krivično djelo kao poseban krivičnopravni institut je u savremenoj teoriji izložen

ozbiljnim kritikama. Smatra se da u vezi s tim institutom postoji čitav niz problema i na

teorijskom i na praktičnom planu. Iako je nastao kao rezultat potreba sudske prakse, dakle zbog

praktičnih razloga procesne ekonomije da se za svako pojedino učinjeno djelo ne bi utvrđivala

posebna kazna, što je i glavni argument njegovog postojanja, taj institut prema nekim mišljenjima

treba potpuno napustiti, jer se njime omogućava izigravanje zakona. Stoga se i kaže da je

produženo krivično djelo fikcija koja je iskonstruisana da bi se otklonila primjena propisa o

sticaju. S druge strane konstrukcija produženog krivičnog djela je problematična i iz

kriminalnopolitičkih razloga jer favorizira učinitelje koji su posebno opasni zbog toga što

kriminalnoj djelatnosti pristupaju prema unaprijed pripremljnim planovima , kao što su prevaranti

, falsifikatori, provalnici, razbojinici itd.

LITERATURA :

1. J.Dragan, „Krivično/Kazneno pravno Bosne i Hercegovine opći dio, Sarajevo, 2005

2. Novoselec P.: Sudska praksa. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, 2014.

3. Stojanović Zoran, Krivično pravo-posebni dio, Pravni fakultet univerziteta u Beogradu ,

Beograd, 2003.

4. Tomić Zvonimir, Krivično pravo I , Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu , Sarajevo ,

2008.

5. Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine

6. http://www.tuzilastvobih.gov.ba/

7. http://www.sudbih.gov.ba/