Koordinator: dr.sc. Gorenka Sinovčić

dr.sc. Vanja Čikeš Kečmr.sc. Barbara Zorica

Ivica Šaškor

2. GOSPODARENJE BIOLOŠKIM DOBRIMA I ZAŠTITA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI

2.2. SMANJENJE BIOLOŠKIH ZALIHA GOSPODARSKI

ZNAČAJNIH VRSTA

2.2.2. NAJVAŽNIJE PELAGIČKE VRSTE

Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split

Laboratorij za ribarstvenu biologiju, gospodarenje pridnenim i pelagičkim resursima

Vrste

srdela, Sardina pilchardus inćun (brgljun), Engraulis encrasicolus

skuša, Scomber scombrus lokarda, Scomber japonicus

iglica, Belone belone srdela golema, Sardinella aurita

palamida, Sarda sardapapalina, Sparttus sprattus

Metodologija

LT

LF

LS

LAED

OC

LH LDF

B D

• makroskopsko određivanje spola• procjena stanja sazrijevanja gonada• težina ribe (W)• težina gonada (Wg)• starost

Biometrija

• podaci o ulovu

Područje istraživanja:

zapadna obala Istre ( ), kanalsko područje ( ), Novigradsko more ( ),

Kaštelanski zaljev ( ), uzobalje ( ), otvoreno more ( ).

CiljeviCiljevi::

• sustavno pratiti najznačajnije populacije pelagičke (plave) ribe

• ustvrditi stanje i dinamiku u njihovim populacijama • ustvrditi najmanje dužine spolnog sazrijevanja• gustoća• predložiti način sprovođenja održivog iskorištavanja

(minimalne lovne dužine, lovostaj itd.), iz čega proizlazi očuvanje populacija i zaštita biološke raznolikosti.

Dužinska raspodjela srdele (plavi histogrami) i inćuna (crveni histogrami) iz uzoraka lovina ostvarenih u ribolovnom moru Hrvatske: zapadna obala Istre (a), kanalsko područje (b), Novigradsko more (c), Kaštelanski zaljev (d), uzobalje (e) i otvoreno more (f); (1998.-2009.).

Rezultati:

10 200

10

%

10 200

10

%

10 200

10

%

10 200

10

%

10 200

10

%

10 200

10

20

%

10 200

10

20

%

10 200

10

%

10 200

10

20

%

10 200

10

%

10 200

10

20

%

10 200

10

20

%

1998x=15 ,96 ± 0 ,9 7 0N =936

1999x=15 ,15 ± 1 ,3 0 3N =796

2000x=14 ,75 ± 1 ,3 5 4N =914

2001x=14 ,74 ± 0 ,7 4 7N =9407

2002x=14 ,59 ± 0 ,7 1 6N =11099

2003x=14 ,93 ± 0 ,5 0 3N =4695

2004x=14 ,35 ± 1 ,1 1 8N =3202

2005x=12 ,98 ± 1 ,7 7 6N =2937

2006x=14 ,79 ± 0 ,8 0 6N =3740

2007x=15 ,10 ± 0 ,7 3 2N =4316

2008x=14 ,52 ± 0 ,6 2 5N =8388

2009x=15 ,18 ± 0 ,6 2 N = 1 5 8 0

Dužinska raspodjela srdele u ribolovnom moru Hrvatske tijekom razdoblja istraživanja (1998.-2009.).

10 200

10

%

10 200

10

%

10 200

10

%

10 200

10

%

10 200

10

%

10 200

10

20

%

10 200

10

20

%

10 200

10

20

%

10 200

10

20

%

10 200

10

20

%

10 20

LF

0

10

20

%

10 200

10

%

1998x=1 1 ,0 1± 1 ,2 3 9N =1 20 3

1999x=1 0 ,0 8 ± 1 ,0 8 2N =1 15 9

2000x=9 ,24 ± 1 ,2 2 4N =1 41 7

2001x=1 1 ,4 8 ± 1 ,3 5 6N =5 74 4

2002x=1 1 ,1 9 ± 1 ,0 6 8N =1 55 94

2003x=1 2 ,2 7± 0 ,9 7 5N =5 91 6

2004x=1 1 ,8 5 ± 1 ,0 8 2N =4 04 6

2005x=1 1 ,6 6 ± 1 ,0 7 6N =3 76 6

2006x=1 2 ,8 8± 1 ,1 1 6N =3 79 6

2007x=1 3 ,6 8± 0 ,6 2 5N =4 89 9

2008x=1 2 ,9 2± 0 ,9 5 9N =2 59 3

2009x=1 1 ,7 1 ± 1 ,2 4 7N =4 49

Dužinska raspodjela inćuna u ribolovnom moru Hrvatske tijekom razdoblja istraživanja (1998.-2009.).

Starosna struktura srdele (a) i inćuna (b)

0

10

20

30

40

50

0 1 2 3 4

starost

%

a)

b)

0

10

20

30

40

50

0 1 2 3 4 5 6 7 8

starost

%

Razdoblje mriještenja

III IV V VI VII VIII IX X XI XII I II III IV V

MJESECpapalina

skuša

srdela

inćunlokarda

srdela golemapalamida

iglica

Kolebanje srednjih vrijednosti alometrijskog koeficijenta (b) srdele (A) i inćuna (B) iz uzoraka lovina ostvarenih u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

A)

2

2,2

2,4

2,6

2,8

3

3,2

3,4

3,6

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

Godine

b

B)

2,4

2,6

2,8

3

3,2

3,4

3,6

3,8

1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

Godina

b

Dužina prvog spolnog sazrijevanja (učešće najnaprednijih stadija zrelosti gonada) srdele Sardina pilchardus.

Dužina prvog spolnog sazrijevanja inćuna Engraulis encrasicolus (učešće najnaprednijih stadija zrelosti gonada).

14 16 18 20 22 24 26 28 30 32

LT (cm)

0

50

100

%

P( LT )=88,7378/(1+e (112,721-6,80851 LT ))r2=0,928LT 50% =15,79

Dužina prvog spolnog sazrijevanja srdele goleme Sardinella aurita (učešće najnaprednijih stadija zrelosti gonada).

Dužina prvog spolnog sazrijevanja lokarde Scomber japonicus (učešće najnaprednijih stadija zrelosti gonada).

Dužina prvog spolnog sazrijevanja iglice Belone belone (učešće najnaprednijih stadija zrelosti gonada).

Sezonska raspodjela ulova srdele tijekom nekoliko godina istraživanog razdoblja

Ulov srdele u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

40000

45000

1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010 2020

Godina

Ulo

v (

t)

Ulov inćuna (brgljuna) u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010 2020

Godina

Ulo

v (t

)

ZAKLJUČCIZAKLJUČCI

• U uzorcima lovina istraživanog ribolovnog područja obalnog i otvorenog mora hrvatskog dijela Jadrana u vrijeme istraživanja (1998. - 2009.) su izrazito prevladavale dvije vrste pelagičke plave ribe: srdela i inćun (75%).

• Najmanja je riba prevladavala u estuarijima, općenito u priobalju, dok je najveća i najstarija riba bila zastupljenija na ribolovnim područjima otvorenog mora. U tom je području i abundancija ovih dvaju najznačajnijih vrsta bila najveća - srdele tijekom jeseni a inćuna tijekom ljeta, što je opasno za navedene populacije. U području i vremenu istraživanja su se sve pelagičke vrste mrijestile - srdela, papalina i skuša, donekle i iglica tijekom hladnijeg dijela godine, a brgljun, lokarda (plavica), srdela golema (zlatna) i palamida tijekom toplijeg dijela godine (primjena u zakonskim propisima-lovostaj). U isto su vrijeme lovine navedenih vrsta bile najobilnije, što je napovoljno za populaciju.

ZAKLJUČCIZAKLJUČCI

• Sve promatrane pelagičke vrste riba su vrlo rano dosegle prvu spolnu zrelost: srdela i inćun pri kraju prve godine života, pri dužini od 8,0 odnosno 8,2 cm, srdela golema početkom druge godine života, pri dužini od 15,8 cm, iglica tijekom druge godine života (28,5 cm), skuša i lokarda između druge i treće godine života pri dužinama od 28,4 cm (primjena u zakonskim propisima – minimalne lovne dužine).

• Rezultati istraživanja predstavljaju značajnu osnovu za daljnja istraživanja praćenja stanja u populacijama najvažnijih pelagičkih vrsta riba, što je posebno važno jer se ove riblje vrste nalaze na samom početku hranidbenog lanca – glavni su izvor hrane mnogim većim ribama, glavonošcima, pticama i sisavcima. Vrlo su osjetljive na sve promjene u okolišu te na njih vrlo brzo reagiraju. Zbog izrazitih i vrlo brzih promjena u njihovim populacijama, a u svrhu provođenja odgovornog, održivog i osmišljenog gospodarenja ovim značajnim pelagičkim vrstama, koje su najbrojnije i gospodarstveno najznačajnije, preporučuje se daljnje stalno praćenje (biomonitoring) njihovih populacija.

ZahvaljujeZahvaljujem!m!