Transcript
Page 1: Komunalni vjesnik Sibenik.hr

šibenik.hr | 1

sibenik.hr

Page 2: Komunalni vjesnik Sibenik.hr

2 | šibenik.hr šibenik.hr | 3

Suradnja Senckenberg instituta i Instituta Ruđer Bošković realizirat će se u Šibeniku

Na poziv ravnateljice Instituta Ruđer Bošković (IRB) dr.sc. Danice Ra-mljak i gradonačelnika Grada Šibenika dr. Ante Županovića u Šibeni-ku je boravio prof.dr. MichaelTürkay zamjenik direktora njemačkog Senckenberg instituta za istraživanje prirode sa sjedištem u Fran-kfurtu.

Naime, ovaj visoki posjet rezultat je zajedničke inicijative IRB-a i navedenog instituta da kroz partnerski odnos pokrenu projekte za obrazovanje mladih ljudi kako Hrvata, tako i Nijemaca u području biologije mora. Hrvatski dio projekta u ovom partnerskom odnosu realizirao bi se upravo na Martinskoj u sklopu postojećeg objekta In-stituta IRB, kojeg je jutros, u pratnji dr.sc. Ramljak i dr. Županovića, obišao prof.dr. Türkay.Na sastanku na Martinskoj, kojem su nazočili i znanstvenici Zavoda za istraživanje mora IRB-a: dr.sc. Irena Ciglenečki, dr.sc. Goran Mihelčić te znanstveni suradnici i novaci, zaključeno je kako je cilj projekta Šibenik, odnosno postaju na Martinskoj, podići na višu razinu kao morske postaje, s obzirom da je riječ o vrlo zanimljivom bio-područ-ju i zbog ušća rijeke Krke, ali i dva nacionalna parka. Također je zaključeno kako je kratkoročni cilj kroz ovaj projekt otvoriti nova radna mjesta mladim znanstvenicima prirodoslovnih znanosti i vezati ih uz Šibenik, dok je dugoročan cilj prepoznatljivost Šibenika kao edukacijsko-znanstvenog centra. Nakon sastanka na Martinskoj, prof.dr. Türkey obišao je i gradilište iNavisa, jer također postoji interes da se postaja na Martinskoj pove-že s budućim inovacijskim centrom gdje bi se opremili laboratoriji i održavale ljetne škole i predavanja na temu istraživanja mora.

Obilježen dan oslobođenja Šibenikaod fašističke okupacije

U povodu sjećanja na 3. studenog 1944. godine, kada je Šibenik oslo-bođen od fašističke okupacije, gradonačelnik Grada Šibenika dr. Ante Županović i njegovi zamjenici Franko Vidović i Petar Baranović primi-li su predstavnike Zajednice udruga antifašističkih boraca Šibensko-kninske županije: v.d. predsjednika Krstu Lambašu, Slavka Matića i Zoru Čeko.Gradonačelnik je podsjetio kako se svi važni datumi ši-benske povijesti ne smiju zaboraviti, već ih se treba, prije svega radi naraštaja koji dolaze, sjećati: “Ponosni smo na svoju prošlost koja je bila teška i burna i trebamo odati dužnu zahvalnost svima onima koji su nam omogućili život u slobodi. Antifašizam je tekovina kojom se ponose brojni narodi, a hrvatski antifašisti su odigrali značajnu ulogu u borbi protiv velikoga zla koje je zadesilo tadašnju Europu i svijet.

Zato se danas prisjećamo svih onih Šibenčanki i Šibenčana koji nisu više s nama, i koji su se u teškom trenutku hrvatske povijesti svrstali uz antifašizam i sile pobjednice Drugoga svjetskog rata“, kazao je gradonačelnik. Članovi Zajednice udruga antifašističkih boraca Šibensko-kninske žu-panije kazali su kako se antifašizam u Hrvatskoj još uvijek ističe samo kada trebamo Europi i svijetu poručiti da smo i mi Hrvati dio antifaši-stičke Europe, dok s druge strane, unutar Hrvatske antifašizam se još uvijek ne cijeni dovoljno kao važan dio naše povijesti.Prije 67 godina, 3. studenoga 1944., Šibenik je oslobođen od faši-stičke okupacije. Slobodarski i ponosan grad, prednjačio je tijekom Drugog svjetskog rata u narodnooslobodilačkoj borbi i pružanju otpo-ra fašističkim okupatorima i njihovim slugama u nastojanjima da za-gospodare ovim dijelom hrvatske zemlje. U sjećanje na sve poginule šibenske antifašiste gradonačelnik Županović, njegov zamjenik Petar Baranović i članovi Zajednice udruga Zora Čeko i Slavko Matić polo-žili su vijenac i zapalili svijeću kod Spomen-kosturnice na Gradskom groblju Kvanj.

Dovršava se prva faza radova na školi Meterize

Škola na Meterizama koja je projektirana za oko 420 učenika sve više dobiva svoj konačni izgled. Metalne sekcije krovišta sportske dvorane su postavljene. Krenulo se s radovima postavljanja pločica i dovršenjem sanitarnih čvorova, kao i prilaznim putovima te rampama za invalide. Arhitektonsko oblikovanje škole proizlazi iz zadanosti sadržaja te zado-voljenja oblikovnih zakonitosti podneblja. Svojim gabaritom građevina odgovara mjerilu lokacije. Završetkom ove škole realizirat će se projekt na kojeg se čeka čak 30 godina. Naime sama povijest projekta seže još iz 80-tih godina kada je PUP-om Meterize planirana izgradnja osnovne škole na istoj parceli na kojoj se danas gradi. Škola je temeljem glavnog projektanta akademika prof. Dinka Kovači-ća oblikovana u dva volumena: osnovni gabarit nastavnih i pomoćnih sadržaja rubnih dimenzija 65x56 metara, visine 3.7 metara, a volumen trodjelne športske dvorane tlocrtne je veličine 46x29 metara, odnosno, zajedno s pomoćnim i servisnim prostorima 48x46, visine 11.8 metara.

Najavljena zabrana konzumiranja alkoholana javnim mjestima

Gradonačelnik Grada Šibenika dr. Ante Županović sazvao je 10. sjed-nicu Odbora za prevenciju kriminaliteta na kojoj se raspravljalo o prevenciji vezano uz borbu protiv bolesti ovisnosti, posebice droge i alkohola, kao i zabrane konzumiranja alkohola mlađim osobama na javnim površinama.Zbog specifičnosti teme, pored redovnih članova Odbora, sjednici je nazočila i dr. Suzi Vatavuk ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije i predsjednica Županijskog povjerenstva za prevenciju ovisnosti. Gradonačelnik je uvodno pozdravio nazočne članove, te podsjetio kako su neki gradovi (Karlovac, Drniš) donijeli odluke o zabrani kon-zumiranja alkoholnih pića na javnim površinama, te izvijestio kako Grad Šibenik namjerava također uvesti istu praksu.Načelnik PUŠK-a Ivica Kostanić je naglasio važnost prevencije kao novog, proaktivnog rada policije, te kazao kako će Policija pozdraviti i ovaj vid kontrole odnosno prevencije alkoholiziranja mlađe popula-cije koja je definitivno u porastu.Dr. Vatavuk je također najavila za 22. studenog u knjižnici tribinu o ovisnosti i odgovornosti društva u tom kontekstu, te potvrdila kako je trend alkoholiziranja mlađe populacije nažalost u uzlaznoj putanji.

Počinje sanacija Tvrđave sv. Nikole

Uređenje pristaništa na Žirju

Gradonačelnik primio zlatne veslače

Grad Šibenik je u utorak, 8. studenog, sklopio ugovor o javnim radovima na sanaciji zidova Tvrđave sv. Nikole s tvrtkom Minigradnja d.o.o. iz Vodica.Vrijednost radova je 162.772,05 kuna s PDV-om. Izvođač se obvezao radove izvršiti u roku od 30 radnih dana od dana potpisa ugovora. Ugovoreni rok produžit će se u slučaju da zbog više sile ne bude moguće radove završiti u ugovorenom roku. Stručni nadzor nad ugovorenim radovima vršit će Miroslav Škugor iz Konzervatorskog odjela u Šibeniku.

Grad Šibenik sklopio je ugovor o javnim radovima na sanaciji pristaništa Mikavicana Žirju s obrtom Čavo iskopi iz Zatona. Radovi u vrijednosti od 222.237,63 kuna s PDV-om trebali bi biti gotovi u roku od 30 radnih dana, odnosno do polovice prosinca 2011. Riječ je o sanaciji obalnog zida i starog mula. Mikavica je uvala na Žirju gdje se vežu mjesne brodice. Ovim će se radovima omogućiti mještanima bolji vezovi.

Gradonačelnik Šibenika dr. Ante Županović primio je članove posade i vodstvo Veslačkog kluba Krka koji su na Prvenstvu Hrvatske osvojili zlatne medalje. Riječ je o četvercu ‘sa’ i osmercu mlađih juniora, te kadetskom četvercu na pariće koji su vrlo uvjerljivo savladali konkurenciju na zagrebačkom Jarunu. Uz čestitke na sjajnom uspjehu gradonačelnik je mladim veslačima zaželio da nastave s dobrim radom, te izrazio nadu da će s vremenom šibenski veslački klub dobiti bolje uvjete za rad.

Poštovani sugrađani,

Svima nama je Šibenik na srcu! – tom rečenicom počinje i moj predizborni program koji sam vam predočio u vrijeme kada ste mi dali povjerenje; ta rečenica i jest misao vodilja u mom, a siguran sam i vašem, svakodnevnom poslu, ali i životu uopće.U toj rečenici krije se osjećaj pripadnosti i ljubavi prema svome gradu, ali iz te rečenice moramo crpiti ponos što smo potekli s ovog kamena, rasli među ovim zidinama kojima se brojni posjetitelji i gosti dive. Naše tvrđave, katedrala sv. Jakova, kanal sv. Ante… i mogli bismo tako u nedogled, odavno su naši brandovi, no Šibenik je i više od toga; Šibenik smo, prije svega, svi mi koji u njemu i s njim živimo, ali i svi oni koji fizički nisu tu, no osjećaju i vole Šibenik, jednom riječju osjećaju se Šibenčanima.I upravo zbog onih koji vole svoj grad, ali i zbog obećanja da ću u svome radu biti otvoren prema vama, dragi sugrađani, odlučio sam se na jedan novi vid izravne komunikacije u kojem vam želim predočiti ono najvažnije što radim i kako upravljam gradskom imovinom, gradskim financijama, jednom riječju gradskim resursima. Vremena su iznimno teška; to osjećamo svi; no bez obzira na to mi u Gradskoj upravi radimo na brojnim projektima i stvaramo pretpostavke za dugoročniji i kvalitetniji razvoj našeg Šibenika. Ne prihvaćam zato kada vam se ponekad plasiraju netočne informacije kojima se naš rad nastoji obezvrijediti i poslati poruku kako se ne radi dobro, odnosno kako se ne radi ništa.

U izdanju ŠIBENIK.HR želim vam pokazati da smo odgovorni i da pametno, ali i s dovoljno opreza ulažemo naša zajednička proračunska sredstva i poručiti vam da ima razloga za optimizam i da Šibenik uistinu hoće i može bolje!

VAŠ GRADONAČELNIKDr. Ante Županović

Iz ureda Gradonačelnika

Izdavač: Grad Šibenik | Za izdavača: dr. Ante Županović, gradonačelnik grada Šibenika | Priprema za tisak: SiMMS | Naklada: 5000 | Tisak: Tiskara Zagreb

Page 3: Komunalni vjesnik Sibenik.hr

4 | šibenik.hr šibenik.hr | 5

Poljana se nalazi na spoju ključnih komunikacija grada i mjesto je formirano uz povijesno ziđe i ba-

stione stare jezgre – ovakvim riječima bi središnji šibenski trg opisao netko stručan, netko poput arhitekta Gusta-va Červara, predsjednika ocjenjivačkog suda koji je nedavno odabrao idejno rješenje za „redizajn“ Poljane. Svakod-nevnim govorom, Poljana je Šibenčani-ma, ne tako davno, bila mjesto susreta i okupljana, a danas je mjesto parkira-nja. Prihvaćeno arhitektonsko rješenje, ono koje je na natječaj prijavila grupa arhitekata Iva Dubovečak, Pavla Ši-metin, Ivana Tutek i Izvor Simonović - Majcan, trebalo bi stvoriti novu Po-ljanu, koja će pričati jednu staru priču. Drugim riječima, Poljana se vraća ljudi-

ma, automobili idu ispod nje.„U natječaju su naglašena tri osnovna kriterija – prvi je riješiti promet i ulaz u garažu, to je tehnički problem. Drugi je dio tog zadatka riješiti prezentaciju arheoloških iskopina, da žive s gradom i tim prostorom. Treći je riješiti parter, plohu trga u nekom reprezentativnijem izdanju negoli je to danas, a to pretpo-stavlja rasvjetu, ploče, sadržaj, zelenu barijeru“, otkriva Gustav Červar.Poljanu su 1941. projektirali Talijani, na mjestu ledine projektirali su trg, što nije bilo napravljeno nasumce. Takav izgled Poljana je uglavnom zadržala do danas, s tim da se vremenom „izgubio“ bunar, i to na mjestu gdje će prema no-vom nacrtu biti postavljena fontana. „Ovo je rad koji neće radikalno promi-

jeniti fizionomiju Poljane. Doći će plo-če, nekakav eventualni dodatni sadržaj, mala arhitektura na ulazu u garažu, mjesto za razne događaje, umjetničke, komercijalne, trgovačke… Napravljena je jedna fontana, koja stoji na osi đar-dina; dakle, na istoj liniji imamo spo-menik, jednu fontanu, pa drugu, sad i treću“, objašnjava Červar.

PRISTIGLA 52 RADANa natječaj su pristigla čak 52 rada. Prema Červarovim riječima, ocjenjivač-ki sud svačega se nagledao: „Na natječaj je pristiglo svakakvih radova, a ponekih i zbilja bizarnih. Bilo je visokih tribina nasred Poljane i zelenila kao da je neki brijeg u pitanju. Bilo je radova koji su vrijedni, ali nisu ušli u uži izbor jer su

se na razne načine odmicali od naše vi-zije što bi to trebala biti Poljana. Dakle, svaka radikalna varijanta nije uzimana u obzir, jer ideja je da se tu ne napravi neka velika transformacija. Recimo, in-zistiralo se na dijagonalnom pješačkom toku, jer je to svima nama u genima. Taj tok je važan. U tom smislu se preferirao rad koji je to sačuvao.“Pažnju javnosti zadnjih dana najviše zaokuplja buduća podzemna garaža. Položaj ulaza i izlaza iz podzemne ga-raže, stoji u objašnjenju pobjedničkog projekta, značajno utječe na organizaci-ju i koncept plohe trga. Obje prometni-ce u obuhvatu (Ulica kralja Zvonimira i Vladimira Nazora) važne su gradske ulice. Odluka da se kolni ulaz/izlaz iz garaže smjesti na sjeverozapadnom di-jelu trga, uz bočno pročelje kazališta, pogoduje racionalnoj i ekonomičnoj organizaciji garaže, jednako kao i plohe trga, kao i prihvatljivom estetskom rje-šenju. Naglašava se nadalje kako takav položaj omogućuje nesmetano kretanje pješaka i razna društvena događanja, a da se pritom ne stvara vizualna barijera.

GARAŽA NA JEDNU ETAŽUNo, sve se uglavnom, barem zasad, svodi na pitanje: Je li jedan kat garaže premalo? „To je bio uvjet ovog natječa-ja, kojeg je smislio naručitelj. Takav za-htjev bio je motiviran jednom ekonom-skom studijom, u kojoj se procijenilo što to znači u smislu eksploatacije i in-vesticije. Jedna etaža može samu sebe platiti, dvije ne mogu biti ekonomski samodovoljne“, tvrdi predsjednik ocje-njivačkog suda, otkrivajući da će ulaz u garažu biti na poziciji današnjeg ulaska na parkiralište.Popločenje Poljane trebalo bi se izvesti s dvije vrste kamenih ploča: u središnjem

dijelu kvadratnog formata, a u rubnim zonama ploče grublje završne obrade i izduženog oblika. Na uzdužnoj šetnici kamene ploče mijenjat će nijanse sive boje, a bit će složene u trake različitog tonskog intenziteta.Od detalja koji će dodatno definirati buduću Poljanu treba još spomenuti stabla na rubovima trga, odnosno „ze-lenu barijeru prema prometnici“. Niz stabala (autohtona vrsta ljetna mimo-

za) bit će organizirani u cik-cak dvo-struki prored uz sjevernu stranu, čime će predstavljati prostornu cjelinu. Na-dalje, pješački tok koji danas postoji bit će akcentiran određenim ritmom rasvjete, a svjetlost bi trebala izlaziti i iz poda te iz raznih drugih pozicija. „Ci-jela je stvar decidirano zadana jednom granicom, koja se zove granica zahvata ili granica obuhvata. Istaknuta je točna granicu do koje se taj rad može tretirati, da bi cijela priča imala praktičnu upo-rabu. Izabrani je rad podloga za dalj-nju tehničku dokumentaciju, koja će se potom izvesti. U tom je smislu ta deci-dirana granica bila vrlo važna, jer bi u suprotnom ideje u radovima išle od rive do Šubićevca. Ta je granica i frustrirala, jer je bila prepreka mašti“, tvrdi naš su-govornik.

ISTICANJE ARHEOLOGIJE I POVIJESTIU odabranom rješenju za Poljanu po-sebno mjesto u stvaranju koncepta za-uzima isticanje arheologije, povijesti i razvoja gradske strukture te faza formi-ranja obrambenog zida, kula i bastiona. Na toj lokaciji vidljivi su tragovi svih faza fortifikacije istočnog bedema, te su istraženi segmenti (kula, bedem, basion Bernardi i cesta) prezentirani i aktivno uključeni u arhitektonsko-urbanistički plan šireg rješenja trga.No, Ispod Poljane se ne očekuju arhe-ološki lokaliteti jer, prema Červarovim riječima, grad je bio zatvoren i na pro-storu trga ništa se nije gradilo, pa even-tualne arheološke iskopine na tom mje-stu „ne bi imale smisla“. Koliko je bio u pravu znat će se za otprilike godinu dana, kada na Poljani započnu radovi. Novi izgled središnjeg šibenskog trga trebao bi svoj sjaj Šibenčanima pokaza-ti prije turističke sezone 2013. godine .

Za otprilike dvije godine središnji šibenski trg dobit će novi izgled. Jedan od najosjetljivijih arhitektonskih zahvata u gradu neće, prema najavama, predstavljati drastičnu promjenu trga,

no Poljana će se konačno vratiti ljudima

Cijela je stvar decidirano zadana granicom zahvata ili obuhvata. Istaknuta je točna linija do koje se taj rad može tretirati, da bi priča imala praktičnu uporabu. Izabrani je rad podloga za daljnju tehničku dokumentaciju, koja će se potom izvesti. U tom je smislu ta decidirana granica bila vrlo važna, jer bi u suprotnom ideje u radovima išle od rive do Šubićevca. Ta je granica i frustrirala, jer je bila prepreka mašti, objašnjava predsjednik ocjenjivačkog suda Gustav Červar

II. nagrada III. nagrada

TEMA BROJA

Page 4: Komunalni vjesnik Sibenik.hr

6 | šibenik.hr šibenik.hr | 7

Nakon predstavljanja idejnog pro-jekta koji je ocjenjivački sud oda-brao na urbanističko-arhitektonskom natječaju za uređenje Poljane, dio javnosti bio je skeptičan, te tvrdio da rješenje ne nudi nove sadržaje na glavnom šibenskom trgu. Kako to komentirate?

Nije istina da će novi izgled Poljane biti nesadržajan. Poljana je specifična po svom položaju u prostoru i po ono-me što predstavlja za Šibenčane. Ona je s dvije strane omeđena prometni-cama, pa nije trg u punom smislu te riječi. Na toj lokaciji postoje čak dva visokovrijedna sadržaja u arhitekton-skom smislu – zgrade kazališta i knjiž-nice. Stoga smo morali voditi računa da nijedno rješenje ne naruši njihovu simetriju, ali da istovremeno Poljana dobije sadržaje koji će ljude navesti da se na njoj zadržavaju. Programom je bilo jasno definirano što očekuje-mo od projektanta. Mislim da je rad koji je odabran kao pobjednički, a ne omalovažavajući druge radove koji su također dosta dobro arhitektonski percipirali problem, za klasu viši od

ostalih. Primjerice, iskorištena je po-vijesna kula koja se nalazi uz Gradsku knjižnicu Jurja Šižgorića, a koja bi su-tra trebala dobiti neku novu namjenu i postati, primjerice, Internet caffe. Tu je i garaža koja je građena na način da bude transparentna cijelom svojom dužinom prema knjižnici, te će na tom mjestu također biti moguće organizira-ti neko događanje. Da zaključim, Polja-na će dobiti nove sadržaje u svom pod-zemlju, te neposrednoj blizini, a ona sama postat će trg kojim će ljudi pro-laziti, ali će i na njega ciljano pristizati.

Je li Gradska uprava zadovoljna ovim rješenjem?Ne mogu ulaziti u arhitektonsku vri-jednost projekta, mogu tek suditi o njegovoj funkcionalnosti i, eventu-alno, s osobnog stajališta procijeniti estetiku. Svi mi koji smo sjedili u ocje-njivačkom sudu, vjerujem, stojimo iza odabranog rješenja i mislim da je ono ponudilo sve ono što je natječaj tražio.

Možemo li pričati o rokovima kada je u pitanju projekt uređenja Poljane?

Iako je to uvijek osjetljivo pitanje, nadam se da je moguće dobiti idejni, izvedbeni i glavni projekt do travnja ili svibnja 2012. godine, a nakon toga otvorit će se mogućnost za investiciju. Tada ćemo odlučiti hoćemo li s radovi-ma započeti prije ili poslije turističke sezone. Ukoliko ne budemo odstupali od tog plana, a nadam se da nećemo, do ljeta 2013. godine Poljana bi u no-vom izdanju trebala biti u funkciji. Nositelj investicije, kako je poznato, bit će Gradski parking d.o.o. koji ima A bonitet kod banaka i može doći do kreditnih sredstava.

Koliko će koštati izgradnja podze-mne garaže i uređenje Poljane?Ovoga trenutka ne baratamo egzak-tnim ciframa jer troškovnik nije bio sastavni dio urbanističko-arhitekton-skog natječaja za idejno rješenje ure-đenja Poljane. No, vjerujem da ćemo kroz četiri mjeseca doći do preciznog troškovnika. Ipak, rukovođeni isku-stvima drugih gradova, možemo pret-postaviti da bi se troškovi mogli kretati između 20 i 30 milijuna kuna .

Završeni su radovi na izgradnji glav-nog kanalizacijskog kolektora i vodo-opskrbnog cjevovoda Crnica na dioni-ci od TEF-a do uvale Pekovac koji su započeli u ožujku ove godine. Radovi su koštali oko sedam milijuna kuna, a novac su zajednički osigurali Hrvatske vode, Vodovod i odvodnja d.o.o., te Grad Šibenik. Izgrađeni su mješoviti kanalizacijski kolektori vodoopskrbni cjevovod u dužini od tisuću metara, a na postojećoj prometnici kojom je prošao kolektor saniran je kolnik, iz-građeni su nogostupi i postavljena je nova javna rasvjeta. Izgradnjom ove dionice kolektora riješen je i posljed-nji nekontrolirani ispust otpadnih voda koje su se u šibenski zaljev izli-jevale s područja Njivica, Smričnjaka i dijela Meteriza.

PRETPOSTAVKA ZA BANJKolektor do Pekovca je ujedno i os-novna pretpostavka za realizaciju projekta uređenja plaže Banj u Crni-

ci na kojemu šibenske gradske vlasti rade već neko vrijeme.Puštanjem u rad kolektora u Crni-ci, na pročistač je spojeno čitavo uže gradsko područje, od šibenskog mo-sta do Mandaline. - Zadovoljni smo dinamikom izvođe-nja radova, a kroz koji dan očekujemo uporabnu dozvolu za novouređenu prometnicu, nakon čega ćemo je pu-stiti u promet. Osim što je izgrađen

kolektor te uređena prometnica kroz Crnicu, ovaj je projekt osigurao i je-dan kvalitetan prilaz području buduće plaže, bazenu u Crnici, te četvrti Crni-ca – kazao je zamjenik gradonačelni-ka Šibenika Franko Vidović, dodajući kako je ovaj projekt ujedno omogućio i kvalitetniji život građanima Šibenika.

JEDINSTVENI KANALIZACIJSKI SUSTAVGradu Šibeniku, zaključio je Vido-vić, predstoje i daljnje aktivnosti na pripremi projekata izgradnje kanali-zacijskog sustava jugoistočnog dijela grada – Mandaline, Ražina, Broda-rice, Podsolarskog, te Gospodarske zone Podi, kako bi cijelo područje grada Šibenika bilo uvezano u jedin-stveni kanalizacijski sustav. - Ne mislimo da radimo neka velika i junačka djela, već se radi o civiliza-cijskom minimumu koji svim svojim građanima trebamo osigurati – za-ključio je Vidović .

Nadam se da je moguće dobiti idejni, izvedbeni i glavni projekt do travnja ili svibnja 2012. godine, a nakon toga otvorit će se mogućnost za investiciju. Tada ćemo odlučiti hoćemo li s radovima započeti prije

ili poslije turističke sezone, tvrdi Vidović

Franko Vidovićzamjenik gradonačelnika Šibenika

Završeni radovi na kolektoru kroz CrnicuGradu Šibeniku, kazao je Vidović, predstoje i daljnje aktivnosti na pripremi projekata izgradnje kanalizacijskog sustava jugoistočnog dijela grada kako bi cijelo područje grada Šibenika bilo uvezano u jedinstveni kanalizacijski sustav

TEMA BROJA - INTERVJU

Page 5: Komunalni vjesnik Sibenik.hr

8 | šibenik.hr šibenik.hr | 9

Dr. Ante Županovićgradonačelnik Šibenika

01. PLAŽA BANJPlaža Banj nije posebno velika inve-sticija, ali taj projekt ima veliku vri-jednost za Šibenčane i njihove goste. Sama pozicija plaže otvara brojne mo-gućnosti, no najvažnije je da Šibenik opet dobije gradsku plažu. Nekad smo imali Banj, Batiželu, Paklenu, pa jedno vrijeme i Martinsku, međutim s godi-nama je sve to napušteno. Čišćenjem TEF-a i troske, te konačnim rješe-njem gradskog kanalizacijskog susta-va, stvoreni su osnovni preduvjeti za povratak gradskog kupališta. Projekt je napravljen, a ukupna cijena iznosit će oko deset i pol milijuna kuna. Na lokaciji se planiraju izgraditi otvoreni sportski tereni, skate-poligoni, teren za odbojku na pijesku, zatim štekati uz more te zatvoreni objekti u kojima će postojati uvjeti za koncerte, kinopro-jekcije, restorane, kabine… Često obi-

lazim gradilište i drago mi je što pri-mjećujem da građani hodočaste tamo provjeravajući kako napreduju radovi. Ono što mogu obećati je da će do idu-ćeg ljeta plaža biti sigurno otvorena, to je prva faza. U drugoj fazi izgrađivat će se objekti, koji će, ako u cijeloj priči Grad bude sam, biti gotovi u roku dvi-je godine. U slučaju da u projekt uđe i neki partner, onda bi već do sljedeće sezone sve moglo biti dovršeno.

02. POLJANAPrvi i osnovni zadatak bilo je urbano uređenje središnjeg šibenskog trga, s tim da smo, s obzirom na potrebe građana, odlučili da se tu napravi i određeni broj parkirnih mjesta. Priča koja počinje s podzemnom garažom na Poljani, trebala bi završiti s barem još dvije garaže; jednu od njih vidim na mjestu današnjeg Vatrogasnog doma.

Garaža na Poljani imat će oko stotinjak parkirnih mjesta, to je nekakva grani-ca isplativosti, s tim da će se određeni dio ostvarenih prihoda transferirati za staru gradsku jezgru. Nova Poljana ispunjavat će nekoliko zahtjeva: bit će šetnica, imat će sadržaje na kojima će se ljudi zadržavati, a vrlo važna stvar bila je i rješenje načina na koji će taj trg komunicirati s kazalištem i knjižni-com. Bitno je da određene navike, koje mi Šibenčani imamo – i zadržimo. S druge strane, trebalo je uvažiti posto-jeći promet, pa nije bilo svejedno ni gdje je ulaz u garažu. Meni je osobno stalo da neki dijelovi Poljane budu u praktičnoj funkciji, da „žive“. Pri oda-biru pobjedničkog projekta, a stiglo je čak 52 rada, bilo je važno i da se vodi računa o uklapanju parka, arheoloških iskopina i okolnih prometnica u ko-načni izgled trga.

Otvaraju li se u Šibeniku samo pješački prijelazi, kako je nedavno natuknuto s jedne predizborne govornice? Na vrata Ureda

gradonačelnika pokucali smo s popisom investicija u rukama, koji sugeriraju da je situacija u gradu dijametralno suprotna. Pred dr. Antu

Županovića stavili smo pet projekata za koje smo procijenili da će najviše utjecati na život građana. Ovo su njegova promišljanja…

03. SPOMENIKDRAŽENU PETROVIĆUMislim da je odabir rješenja Kažimira Hraste bilo najbolje moguće, s obzirom na to da taj spomenik govori o Draženu iz šibenskih dana, o njegovim počeci-ma. U to razdoblje njegova odrastanja uklapa se i ekspozitura zagrebačkog muzeja kojega je Biserka Petrović otvo-rila u stanu na Baldekinu. Drago mi je da smo taj spomenik otkrili na Draže-nov rođendan, a ne na obljetnicu smrti, jer to ne bi bilo primjereno, budući da ovim spomenikom slavimo njegov život i mladost. No to je samo prvi dio cije-le priče, u konačnici bi čitav taj projekt trebao rezultirati izgradnjom otvorenog košarkaškog igrališta. Ne mogu obećati da će to biti dovršeno iduće godine, ali to je naša obveza i mi ćemo to napraviti. Treba naglasiti, što naši ljudi možda ne znaju, da ta Draženova klupa ne pred-stavlja klupu u dvorani, nego izvan nje, gdje se on odmara na putu do kuće. Mi-slim da spomenik već ima svoju ulogu u životima šibenske djece, koji stalno sjede pored Dražena i ljudi polako po-činju uviđati pravu simboliku spomeni-ka. Uostalom, scena kad majka Biserka grli Draženov srebrni lik, a koja je bila u svim udarnim vijestima toga dana, šalje dovoljno jaku i jasnu poruku.

04. ŠKOLA METERIZEČinjenica je da se standardi mijenjaju, stoga smo pokušali ići na to da boravak bude jednodnevan, da se više u školu ne ide u dvije smjene. Samim tim se omogućuje daleko kvalitetnije odvija-nje nastave. Mislim da ta škola zadovo-ljava kapacitete tog naselja, gdje mlade obitelji čine većinu i ponosni smo što će taj cijeli projekt ispuniti jako visoke kriterije – moderne učionice, odvijanje nastave u ograđenim dijelovima ispred učionica i na otvorenom, trodijelna sportska dvorana koja će zadovoljiti potrebe učenika, ali i velikog dijela re-kreativaca. Što se infrastrukture tiče, ali i same izvedbe, naslijedili smo neke ne-dostatne planove, koje smo u hodu mi-jenjali i prilagođavali. Što je najvažnije u svemu tome, ta škola će nas koštati daleko manje od predviđenoga, uspjeli smo obrnuti trend da investicije rastu; u ovom slučaju padaju – u početku je bilo dogovoreno 34 milijuna kuna, sada je cijena 24 milijuna. Osobno sam vrlo zadovoljan s radovima i nema nikakvih prepreka da ta škola, koja će biti naj-kompletnija i najmodernija obrazovna ustanova u gradu, iduće jeseni primi

svoje prve učenike. Neću biti previše zloćest ako kažem da škola Meterize ima sve ono što dograđena Tehnička škola nema.

05. CESTA PODI – DUBRAVAVažnost te ceste je da umnogome skra-ćuje dolazak i odlazak kamiona od gos-podarske zone do autoceste. Trebam napomenuti da je već napravljena do-kumentacija i o budućoj cesti koja će Pode izravno spojiti s autocestom. Bilo je određenih nesporazuma i neuvažava-nja Grada od strane Županijske uprave za ceste i mijenjanja određenih pravila, što ja ne mogu prihvatiti; ne može Grad imati jedan tretman, a ostale jedinice lokalne samouprave drugi, kao da Grad

nije dio Županije. Mi smo po nekakvim ranijim kriterijima izdvojili određena sredstva koja nisu bila dostatna, ali Grad je već dosta investirao tamo, postao je vlasnik 50 posto zemljišta. Međutim, zapelo je kod otkupa zemljišta, stvar se još i bespotrebno ispolitizirala, no Vla-da je donijela odluku da se ide u taj pro-jekt, a sporovi neka se dalje nastavljaju. Prepreke za gradnju ceste sada više ne postoje, Grad će poštovati ugovorene obveze. Postoji još važnih projekata koje je gradska uprava izvela ili želi izvesti do kraja, primjerice rješavanje otpadnih voda i postavljanje kolektora, što je bilo od presudne važnosti za plažu Banj. To je velika investicija, prva faza koštala je 11 milijuna, druga će oko sedam .

INVENTURA

Page 6: Komunalni vjesnik Sibenik.hr

10 | šibenik.hr šibenik.hr | 11

Jeste li zadovoljni funkcioniranjem Gradskog vijeća Šibenika?U operativnom smislu i samim opse-gom obrađenih tema i dinamikom rada, uglavnom i u cijelosti sam zadovoljan, no nisam zadovoljan s uvjetima koji su pretpostavka za rad Gradskog vijeća. Kada sam izabran za predsjednika GV, bio sam zatečen i iznenađen činjenicom da do tada u sjedištu Grada Šibenika nema prostorija za Gradsko vijeće kao predstavničko tijelo građana. Mogu ka-zati da Gradsko vijeće Grada Šibenika funkcionira kao najšire demokratsko predstavničko tijelo svih građana koji su izabrali svoje predstavnike u Grad-sko vijeće, tako da ova opstrukcija u prostoru, makar dok ja predsjedavam ovim Gradskim vijećem, neće značajno utjecati na funkcioniranje Gradskog vi-jeća, s obzirom da tehnikom kompenzi-ram prostorne nedostatke.

Donose li se lako odluke u Vijeću?U ovom sazivu Gradskog vijeća, odluke se po prvi put donose najširim demo-kratskim raspravama i ne postoji čvr-sta garancija jedne dominantne većine

koja će se rukovoditi interesom te ve-ćine. Oko odluka se, zavisno o samom predmetu i sadržaju, stvara kvalitetna većina koja nastoji u najširem smislu razmotrite pitanje o kome se donosi odluka. Tako se pokazalo da je ovaj sa-ziv Gradskog vijeća donosio odluke u svakim mogućim kombinacijama. Bilo je tu jednoglasnih odluka, bilo je odlu-ka gdje su HDZ, SDP i HNS stajali na jednoj zajedničkoj poziciji, a ostali na drugoj, pa je bilo i odluka gdje su na jednoj poziciji stajali HSP, nezavisni ŠGF i drugi nezavisni, i SDP, a ostali na drugoj strani i tako redom. Bilo je i situacija, da su nekada disciplinirani vijećnici velikih stranaka, ne slažući se s odlukama koje im je nametala stra-načka stega, jednostavno prije glaso-vanja napuštali sjednicu i tako stvarali pretpostavke za donošenje odluka koje su protivne stranačkoj instrukciji, ali su sukladne njihovoj građanskoj savjesti i u korist zajednice i građana. Zaključ-no, mogu kazati, da se odluke u ovom sazivu Gradskog vijeća donose u vrlo dinamičnoj proceduri i da se nikada prije samog vijeća ne može sa sigurno-

šću znati u kom pravcu će završiti ra-sprava i kakva će se odluka donijeti u pojedinoj situaciji. Sigurno je da smo se dobro odmakli od vremena čvrste i dominantne stege uskih pojedinačnih interesa koje bi provodila dominantna neformalna interesna skupina kroz for-malne odluke Gradskog vijeća..

Koja je, prema Vašem mišljenju bila najvažnija odluka koju su vijećnici usvojili?Od 25, odnosno uskoro već 26 zasjeda-nja Gradskog vijeća, kada je kroz sve te sjednice donesen velik broj odluka u raznim kombinacijama potpore po-jedinim sadržajima i formama odluka, teško je izdvojiti neku posebno najvaž-niju. Kako je u ovim okolnostima vrlo složeno voditi Gradsko vijeće, moguće da bih ukazao da je jedna od najvažnijih odluka bila ona kada je Gradsko vijeće odlučilo mene izaberati za predsjedni-ka Gradskog vijeća, prvog među jedna-kima, pa je tako stvorena pretpostavka za ovakvo vođenje Gradskog vijeća, stvarajući okolnosti u kojima sam po-kušao i još uvijek pokušavam provoditi

koncept da su Grad Šibenik i građani Šibenika ustvari oni kojima treba slu-žiti, a da gradonačelnik i Gradsko vi-jeće svojim aktivnostima moraju biti pozicija prema Gradu Šibeniku i gra-đanima.

Kako ste se snašli u ulozi predsjed-nika Gradskog vijeća, te jeste li zadovoljni svojim radom?Kako sam ranije rukovodio i vrlo slo-ženijim sustavima od ovog Gradskog vijeća, samo upravljanje sustavom mi nije problematično. U samom početku rada u Gradskom vijeću kao vijećnik, a i kasnije, kao predsjednik Gradskog vijeća, u nekoliko prvih zasjedanja, a ponekad i kasnije, zatekla me prlja-vost i bezobzirnost ljudi za koje sam kroz svoj dugogodišnji rad u ovoj za-jednici zasigurno mnogo napravio, bilo direktno ili indirektno. No, nisam podlegao tome da bih se pokolebao, samo sam se temeljitije uhvatio posla i proučio sve zakonitosti koje determi-

niraju rad lokalne uprave i samou-prave, proučio sam odnose izvršne vlasti i predstavničkog tijela i posta-vio široku toleranciju prema svima. Za svaku sjednicu Gradskog vijeća napravim temeljitu pripremu dina-mike sjednice prema poslovniku i prema planiranom dnevnom redu, s projekcijom mogućih razvoja situa-cija u pojedinoj situaciji ili po poje-dinoj točki dnevnog reda, a ujedno,

i dnevni red nastojim koncepcijski slo-žiti sa što manje konfliktnim slijedom događanja. To je obiman posao koji zahtjeva dosta vremena, no to vrije-me ne smatram potrošenim, jer u ko-načnici, i pored vrlo obimnih dnevnih redova, svaka sjednica koja nije una-prijed planirana na opstrukciju u smi-slu kvorumske većine, uspješno je i u razumnom vremenu privedena kraju.Ovdje je nužno ukazati da je, u kom-paraciji s ranijim sazivom Gradskog vijeća, koje je u 4 godine imalo samo 20 sjednica, od kojih četiri svečane, u ovom sazivu do sada, u nešto više od pola mandata, održano 26 sjednica, od kojih 3 svečane. To je ogromna aktiv-nost i dinamika, kako po samom op-segu rada, tako i po broju akata o ko-jima se raspravljalo i donosilo odluke, tako da u cjelini gledano, nema mjesta nezadovoljstvu, kako mojim radom, tako i radom svih vijećnika Gradskog vijeća, bez obzira na pojedine taktičke opstrukcije s raznih pozicija .

INTERVJU

Goran Grguričin predsjednik Gradskog vijeća

U ovom sazivu Gradskog vijeća odluke se po prvi put donose najširim demokratskim raspravama, tvrdi Grguričin

Prije nekoliko tjedana šibenska gradska uprava uključila se u Na-cionalni plan za poticanje zapo-

šljavanja za 2011. i 2012. godinu, te je posredstvom šibenske uspostave Zavo-da za zapošljavanje primila šest mladih ljudi, volontera koji će u toj instituciji tesati zanat na raznim poslovima. Svoju

priliku za rad odmah nakon završenog fakulteta dobila je i mlada Šibenčanka Suzana Brkić. Završila je visoku školu za turistički menadžment, no nakon što je primila diplomu dočekala ju je slična sudbina koja zadesi mnoge mlade ljude – bila je bez radnog iskustva, s malim šansama za zaposlenje.- Prijavila sam se na zavod za zapošlja-vanje, te su me njihovi savjetnici uputili da se uključim u ovaj projekt jer sam odgovarala profilu – nisam imala rad-nog iskustva, završila sam fakultet i bila bez posla – započinje Suzana.Posao u gradskoj upravi, pa makar bio i volonterski, njoj je dragocjen. To je početak koji će joj osigurati radno isku-stvo, a ukoliko se dokaže tijekom svog volonterskog staža, nada se Suzana, možda i stalan radni odnos. Trenut-no radi u Tajništvu grada i u pisarnici. Upisuje poštu koja pristiže u gradsku upravu, uči raditi na programima koji se koriste u lokalnoj samoupravi, uči sortirati materijale za sjednice. Posao,

kaže, tek uči, no zasad je zadovoljna. I više od toga.- Radno okruženje je odlično, sve mi je novo i uživam, ali, što je još važnije, mislim da puno toga mogu naučiti i da će ovo u svakom slučaju biti vrijedno iskustvo. U gradskoj upravi ću prove-sti godinu dana, nakon toga planiram položiti državni ispit, a kasnije ćemo vidjeti. Ovaj posao odlična je prilika vo-lonterima za stjecanje radnog iskustva i sigurno će nam biti odlična odskočna daska u životu – priznaje Suzana. Dodaje kako će se, nakon što joj istekne volonterski staž, prijaviti za posao, gdje god bude otvoreno radno mjesto. U Gradskoj upravi radno iskustvo steći će još šest mladih ljudi koji će biti primlje-ni na volontiranje. Pravila za sve su ista – 1600 kuna mjesečno, te rad u punom radnom vremenu na godinu dana, no ono što nije navedeno u ugovoru za vo-lontiranje, ujedno i najvažnije, što će ti mladi ljudi steći jest – prilika da steknu neprocjenjivo praktično znanje .

Suzana Brkić volonterka u Gradskoj upravi

Gradsko vijeće je u ovom sazivu, u nešto više od pola mandata, održalo 26 sjednica. To je, tvrdi Goran Grguričin, ogromna aktivnost i dinamika, kako po samom opsegu rada, tako i po broju akata o kojima se raspravljalo i donosilo odluke

Page 7: Komunalni vjesnik Sibenik.hr

12 | šibenik.hr šibenik.hr | 13

Petar Baranović zamjenik gradonačelnika Grada Šibenika

Vraćanje života u povijesna grad-ska središta, a pogotovu ako se to želi napraviti „na razini“, je-

dan je od većih izazova mnogih gradova s mediteranskim kulturnim naslijeđem. Šibenske gradske vlasti odlučile su na-praviti prvi korak ka tom dugoročnom cilju. - Stvar je vrlo jednostavna – za-počeo je dogradonačelnik Petar Bara-nović. - Grad raspolaže određenim bro-jem prostora u staroj gradskoj jezgri. Protežu se od trga ispred katedrale, uz Kalelargu, kroz „Masnu ulicu“ do nekih manjih ulica u samom centru. Radi se o dvadesetak prostora, koji su svih ovih godina bili izdavani u najam, ali bez ne-kih posebnih uvjetovanja sadržaja.

To se sad mijenja?Po našem dolasku na vlast u Šibeniku, susreli smo se s jednom novom poja-vom u staroj gradskoj jezgri – podu-zetnici su gubili interes iznajmljivanje poslovnih prostora po visokim cijena-

ma, što je izravna posljedica recesije, ali i pojavljivanja trgovačkih centara na rubnim gradskim područjima. Mi smo intervenirali na način da smo pri ras-pisivanju natječaja za najam prostora, koji bi se u međuvremenu ispraznili, spustili cijene, u nekim slučajevima i za pola iznosa. Spustili smo ih jednu razi-nu za koju smo smatrali da bi najmopri-mac pod tim uvjetima mogao opstati.

O kojim se iznosima radi?Ovisno o veličini i atraktivnosti lokaci-je; za neke prostore se traži dvije tisuće kuna, za neke i do osam tisuća. Cijene variraju i ovisno o kvaliteti, izgledu i stupnju dovršenosti prostora. Među-tim, kao dodatni problem u staroj grad-skoj jezgri pojavila se činjenica da su neki poduzetnici uspostavili određene djelatnosti za koje smatramo da nisu oportune nastojanjima Grada i šiben-ske javnosti da gradsko središte vrati u život i promovira u elitni centar.

Što vam to konkretno smeta u grad-skom središtu?Svjedoci smo posljednjih godina pojave PVC stolarije na izlozima i nekih vrsta proizvoda koji ne bi trebali biti na pro-storu za koji Grad ima određene ambi-cije, u smislu uređenja i rekonstrukcija starih kuća i zgrada. Ambicija bi bila i da se na tom prostoru obavljaju djelat-nosti koje se može svrstati u red autoh-tonih, tradicijskih obrta, zatim visoko kvalitetne i originalne ugostiteljske ponude ili omogućiti prisutnost butika sa svjetskim brendovima. Znači, poli-tika je Grada da nam djelatnosti i gos-podarstvo ne budu prepušteni stihiji, već da postoji jasna ideja na koji način gospodariti, živjeti i privređivati u tom prostoru, koji, uostalom, ima i status kulturnog dobra. Navest ću vam jedan primjer: pri iznajmljivanju prostora gdje se danas nalazi bar Giro Espresso naveli smo točno da u tom poslovnom prostoru želimo uspostaviti delikates,

Politika je Grada da nam djelatnosti i gospodarstvo ne budu prepušteni stihiji, već da postoji jasna ideja na koji način gospodariti, živjeti i privređivati u središtu grada, koji, uostalom, ima i status kulturnog dobra, kaže Baranović

piteriju, ekskluzivnu kafeteriju ili vi-noteku. Odredili smo četiri sadržaja za koja smo smatrali da bi bili primjereni toj lokaciji, i to je bio jedan pokus, na-zovimo ga pilot-natječaj, kroz koji smo htjeli vidjeti kako bi ta stvar funkcioni-rala. Završila je na zadovoljstvo šiben-ske javnosti. Eksperiment je uspio.

Dakle, Grad ulazi u bitku sa suve-nirnicama, dućanima ‘sve po deset kuna’, kafićima…Meni je izuzetno žao što, recimo, više nemamo jedan simpatični obrt izrađiva-nja šibenskih nošnji. Nadalje, osobno mi ne smetaju suvenirnice koje imaju jed-nu razinu, odnosno suveniri koji imaju izravnu poveznicu s tradicijom i kultu-rom ovog podneblja. Volio bih vidjeti i vrhunske vinoteke koje bi imale, ne portugalska ni čileanska vina, nego ono što vinarstvo našeg kraja nudi, zatim vr-hunske delikatese sa sirevima iz domaće proizvodnje i našim pršutom, pa recimo i elitne slastičarnice koje bi nudile ono što naši obrtnici već i rade, dakle slastice na bazi badema i smokava… Mislim da će viziju i suštinu te politike moći iščitati svi oni promišljaju na sličan način.

Sve to što nabrajate možda i zvuči lo-gično, no koliko je realno da se takva vizija i ostvari? Mnogi dalmatinski gradovi se danas poprilično neuspješ-no hvataju u koštac s kultiviziranjem povijesnih središta…U zadnjih nekoliko desetljeća štošta je toga bilo logično, međutim politika tu logiku nije prepoznavala. Bilo je logično da se neki industrijski pogoni ne gase potezom pera, nego da se nađe način za njihovu dislokaciju, recimo na područje današnjih Poda; logično je bilo da se o staroj gradskoj jezgri vodi računa; logič-no je bilo da se u nekim djelatnostima odrede kvote… Svjedočimo i intenziv-noj izgradnji trgovačkih centara, koji su ugrozili trgovce iz grada, a sad su već po-čeli ugrožavati i same sebe.

Da zaključimo, konačna svrha ovakve inicijative je vraćanje života u staru gradsku jezgru?Niz je problema koji su pred lokalnom samoupravom i društvom koje bi treba-lo riješiti da se u staroj gradskoj jezgri vrati život. Život će se u svakom sluča-ju vratiti, samo je pitanje – kakav? U središtu grada ima veliki broj objekata koji su u privatnom vlasništvu, često puta u suvlasništvu većeg broja nasljed-nika, i koji zbog toga nisu održavani. Zato imamo i ekstreme slučajeve pro-

padanja nekih gradskih palača, koje su neprocjenjivo kulturno blago. Tu se iz ove pozicije ne mogu napraviti bitni po-maci, s obzirom na to da zakon nije na adekvatan način regulirao status privat-nog vlasništva kad su u pitanju kultur-na dobra stare gradske jezgre. Sredstva kojima raspolažu lokalne samouprave su iznimno skromna, jer porezni sustav nije decentraliziran. Činjenica je da sta-ra gradska jezgra ima perspektivu ek-

skluzivne trgovačko-poduzetničke zone za trgovinu, uslugu i turizam. Taj trend se pojavio u središtu Šibeniku, gdje se kuće pretvaraju u hostele i apartmane, uskoro nadam se i u butik-hotele i mi-slim da je to pravac u kojem se treba razvijati taj dio grada, jer novije gene-racije Šibenčana preferiraju komotno stanovanje izvan centra, s riješenim par-kirnim prostorom, u zgradama koje su energetski učinkovite .

INTERVJU

Page 8: Komunalni vjesnik Sibenik.hr

14 | šibenik.hr šibenik.hr | 15

Njezina je uloga, kazat će, da gra-donačelnika Šibenika i njego-ve zamjenike upozna sa svime

što se događa u gradskoj upravi, te sa svim problemima građana koji se Gra-du obrate za pomoć. Njezin se posao, uputit će, ne može svesti na deset na-tuknica, već je sveobuhvatan, od pukog administrativnog posla do najsloženijih poslova pripreme tekstova za javnost, materijala za sjednice ili koordinacije s gradonačelnikom i pročelnicima. Sto-ga je pročelnica Ureda gradonačelnika Šibenika Ana Gojanović Rakić svoje-vrstan most između gradske vlasti i građana, javnosti, ali i novinara. Osim što koordinira uredom gradonačelnika, Ana, naime, radi na odnosima s javno-šću, te je ‘dežurna’ za sve informacije koje medijima trebaju, uređuje web-stranicu Grada...

MOTIVACIJA U PROJEKTIMA- Znam da mnogi ljudi sa sumnjom gle-daju na gradsku upravu, no moram ka-zati da se radi punom parom. Ponekad Ured gradonačelnika izgleda kao am-bulanta u zimsko doba, no odličan tim koji je stvoren, uspješno se obračunava sa svim problemima – kaže pročelnica.

Ana priznaje da svoj posao neizmjerno voli, iako je kompleksan, pa se često do-godi da probleme ponese kući. To joj, veli, ne smeta jer posebnu motivaciju nalazi u projektima koji mogu biti za-mašnjak razvoja Šibenika, poput plaže Banj ili uređenja Poljane. U šibenskoj gradskoj upravi radi od 1998. godine. Ana je rođena Zagrepčan-ka, završila je diplomatsku akademiju u Zagrebu, doškolovala se u Beču, radila u Ministarstvu vanjskih poslova, te je nakon udaje preselila u Šibenik. Zbog toga se, naglasit će, nikada nije pokaja-la jer je Šibenik predivan grad.

NAJTEŽI SU SOCIJALNI PROBLEMIPročelnicu pitamo kada se građani mogu obratiti uredu gradonačelnika, a ona spremno odgovara kako su odavno prošla vremena uredovnog vremena, Šibenik je mali grad, a gradska uprava građanima na usluzi, te kako je, zapra-vo, svaki radni dan dobar dan za obra-ćanje građana s problemima.- Kada ljudi dođu s konkretnim pro-blemima oko kojih im u gradskoj up-ravi možemo pomoći, pošaljem ih kod pročelnika i pojasnim kako ovdje rade ljudi koji primaju plaću da bi takve

stvari rješavali. Problem nastaje ako je njihov problem nerješiv zbog zakonskih odredbi, prostornih planova ili iz bilo kojeg drugog razloga. Stranke se opeto-vano vraćaju i traže gradonačelnika mi-sleći da će on donijeti drugačiju odluku od svojih pročelnika, što jednostavno nije moguće – pojašnjava Ana Gojano-vić-Rakić.

NEUTEMELJENE KRITIKEDodat će kako joj je najteže kada u gradsku upravu dođu ljudi sa socijal-nim problemima, a takvih je, nažalost, sve više.- Teško je kada vas netko traži novac za puko preživljavanje ili za bolesno dijete, no iz proračuna ne možemo iz-dvajati sredstva za takvu svrhu. Te me stvari najviše bole jer smo mi nemoćni i jedino što možemo napraviti jest ponu-diti im novac iz svog džepa, što se zna i dogoditi – kaže Ana. Bole je i neutemeljene kritike koje se ponekad pojave u javnosti, ili kad se neki projekti ne prezentiraju na način na koji zaslužuju, no Ana će iskoristiti prigodu i zaključiti kako se sve što se radi u gradskoj upravi čini u interesu građana grada Šibenika .

Ponekad Ured gradonačelnika izgleda kao ambulanta u zimsko doba, no sastavljen je odličan tim koji se uspješno obračunava sa svim problemima, kaže pročelnica

U vremenu kada, na globalnoj razini, pojmovima „političar“ i „poduzetnik“ reputacija rapidno opada, pomalo nadrealno zvuči podatak star preko stotinu godina da Šibenčani nisu

imali gotovo nikakav ozbiljan prigovor na vladavinu čovjeka koji je bio i političar i poduzetnik, a na vlasti u gradu ostao je punih 30 godina.Ante Šupuk prvi je put izabran voljom naroda 1872. godine, a u si-ječnju iduće godine službeno je ustoličen na funkciju gradonačelni-ka Šibenika, čime je okončana era autonomaške političke opcije u gradu, budući da su novo Općinsko vijeće sačinjavali uglavnom čla-novi Narodne stranke. Pisana svjedočanstva iz tog doba sugeriraju da je Šupuk svoj nepresušni radni elan i političke veze iskoristio u gospodarski i kulturni razvitak Šibenika.Prvi veliki korak u tom smjeru gradska je uprava, sa Šupukom na čelu, napravila željezničkim povezivanjem sa Splitom, prugom pre-ko Perkovića, što je stvorilo potrebu proširivanja šibenske luke i kudikamo veći obim lučkog prometa. Ideja dovođenja pitke vode u grad bila je sljedeća Šupukova vizija. Radovi na izgradnji vodovoda Krka – Šibenik trajali su svega deset mjeseci i Šibenčani su 12. svib-nja 1879. bučno proslavili puštanje prvih kapi.Narodnjačka općinska uprava tih godina neumorno radi i na uvođe-nju hrvatskog jezika u javni gradski život, grade se škole, podupire umjetnost, a otvara se i bolnica te vatrogasna služba. No ono zbog čega je ime Ante Šupuka do danas ostalo urezano u kolektivnom sje-ćanju dogodilo se 28. kolovoza 1895. Tada je Šibenik ušao u povijest kao prvi grad u Europi, a treći u svijetu, koji je dobio javnu električ-nu rasvjetu. Šupuk je gradnju hidroelektrane na Krki započeo 1889. godine, projekt je završio u rekordnom roku zahvaljujući stručnoj i financijskoj pomoći inženjera Vjekoslava Meichsnera. Postavlja-nje prve hrvatske hidroelektrane izmjenične struje i razgranavanje distributivne mreže u Šibeniku, ustoličila je gradonačelnika Šupuka u vizionara, odvažnog čovjeka koji je živio u korak s civilizacijskim i tehnološkim dosezima svoga vremena, koji je od težačkog grada stvorio obrtničko i industrijsko središte.Prvi demokratski izabran gradonačelnik Šibenika, koji je obnašao dužnosti zastupnika u Dalmatinskom saboru, kao i parlamentu u Beču, umro je 11. svibnja 1904. godine. Dan kasnije su mu na izvan-rednoj sjednici Općinskog vijeća iskazane najviše počasti .

Ono zbog čega je ime prvog od

naroda izabranog gradonačelnika do

danas ostalo urezano u kolektivnom

sjećanju dogodilo se 28. kolovoza 1895.

Tada je Šibenik ušao u povijest kao prvi grad

u Europi, a treći u svijetu, koji je dobio

javnu električnu rasvjetu

gradonačelnik od 1873. do 1903.

PREDSTAVLJAMO

Ana Gojanović Rakić pročelnica Ureda gradonačelnika

ZNAMENITI ŠIBENČANI

Page 9: Komunalni vjesnik Sibenik.hr

sibenik.hr

sibenik.hr