XXXIII, 2/2013

3

RijeČ oca pRovincijala

Drage sestre i braćo,

na logu Godine vjere simbolom lađe na valovitom moru prikazana je Crkva. Slika valovitoga mora prikladno oslikava izazo-ve s kojima smo suočeni u svakodnevici vjere. Ne smijemo zatvoriti oči pred brzim i složenim društvenim promjenama koji-ma se ponekad dovode u pitanje i temeljne ljudske vrijednosti. Naprotiv, te promjene trebamo promatrati i razabirati, ispravno ih vrednovati, dobro u njima prihvaćati, a ono što se protivi našoj vjeri odlučno od-bacivati. Papa Franjo pruža nam pregršt poticaja na osobno promišljanje. Njegova jednostavna i prodorna upozorenja dotiču bolne probleme naše svakodnevice i nude Kristov lijek: biti u službi Evanđelju, a ne služiti sami sebi.

Porukom bremenit susret poglavara OCarm i OCD u Ayelsfordu upravo na tom tragu govori o „oslobađanju karizme za obnovljeni pogled na život“. Misli se na oslobađanje kontemplativnog i misionar-skog potencijala od površnosti i sebično-sti kako bi se svijetu pokazalo jedno novo čovještvo. To novo čovještvo je kontem-plativno. Dok se danas načelno vrednuje čovjek kao takav, zaboravlja se na Boga. Kontemplativna humanost prolazi iz su-sreta s Bogom i prepoznavanjem njegove slike u čovjeku. Takva se humanost, na-ime, okreće Ocu i svakog brata i sestru promatrala s kristovskim suosjećanjem kao suputnika na životnom hodočašću. Kontemplativna humanost rađa misionar-ski duh, duh koji odlučno napušta usmje-renost na sebe te uprisutnjuje trojstvene odnose zajedništva i jednostavnosti.

Tako, na olujnom moru svakodnevice, ne otuđujući se od svijeta niti se utapajući u njemu, plovimo onako kako su nam je-dra vjere razapeta.

Događaji proteklog tromjesečja poka-zuju raznolikost pučine po kojoj plovimo: ona je molitvena, ali i intenzivno aktivna; bogato crkvena, ali i međureligijska; zau-zeto domovinska, ali i međunarodna. Oni pokazuju da se i među nama događaju i globalizacija i mobilnost. Zbog toga smo

svjesni stalne potrebe za osobnim i zajed-ničkim propitivanjem. To nam propitiva-nje, uvijek u službi reafirmiranja, pomaže doći do one jasnoće usmjerenja, vitalnosti vjere i čvrstine hoda prema vrhu Karmela koji su karizmatski i institucionalno pre-poznatljivi u Crkvi i društvu. Pomladak u našim zajednicama – koji je uvijek izvor radosti, pogotovo naši mladomisnici – tre-ba i s pravom traži takvu prepoznatljivost.

Osnutak Prve katoličke osnovne škole u Gradu Zagrebu događaj je o kome su pisali i govorili mnogi crkveni i društve-ni mediji, pa ga ne treba posebno istica-ti. Ipak, vrijedno je spomenuti da su već sada popunjeni svi razredi, od prvog do osmog, što samo po sebi govori o oprav-danosti poduzete inicijative. Zahvalni smo zagrebačkom nadbiskupu, kardinalu Josipu Bozaniću, koji je odobrio i podržao ovaj projekt, kao i svima onima koji su do-prinijeli njegovom ostvarenju. Do početka nastave ima još dosta posla pa se i nadalje preporučamo u Vaše molitve.

Neka nas u našim plovidbama prati za-govor Zvijezde mora, istinske kontempla-tivke i neumorne misionarke, da ostane-mo vjerni Crkvi, podrška Papi u služenju Kristu kormilaru i pouzdano okrilje puto-vanja svoj braći i sestrama.

Vaš br. Vinko Mamić, provincijal

2/2013.

Karmelski vjesnik * Glasilo hrvatskih karmelićana i karmelićanki OCD i Svjetovnog reda OCDS * Izdavači: Hrvatska karmelska provincija (HKP) sv. Oca Josipa, Udruga "Bl. Alojzije Stepinac" bosonogih karmelićanki u RH i BiH, Svjetovni red OCDS HKP * Urednik: Dražen Marija od Mi-losrđa Euharistijskog Isusa (Vargašević), OCD (bdrazenMarija@gmail.com); Pri uređenju ovog broja surađivali: Bernard Čović (fotografije na str. 38.-39. i na 4. str. ovitka), Senka Blažeković, Zlatko od sv. Josipa (Žuvela), OCD, Ivan od Presvetog Trojstva (Pleše), OCD; Adresa: Česmičkoga 1, HR-10000 Zagreb; Tel. (01) 4500-500; Fax. (01) 4580-953; E-mail: provincija@karmel.hr; www.karmel.hr * Tisak: Grafocentar * Ovitak: "Gospa Karmelska", Remete, sakristija (str. 1.); Škapula-ri (str. 2.); klaustar Karmela sv. Josipa u Breznici Đakovačkoj; mladomisnički blagoslov 15. lipnja 2013. u Remetama, s. Anđela Marija od Djeteta Isusa i Svetog Lica; oblačenje Škapulara 11. lipnja 2013. u Remetama (str. 3.); svećeničko ređenje u zagrebačkoj katedrali 15. lipnja 2013. (str. 4.).

RijeČ oca pRovincijala 1

iZ SReDiŠnjice ReDa 2

pRiloZi 10

iZ ZajeDnica BRaĆe 41

iZ SeSTaRSKiH KaRMela 48

SvjeTovni ReD – ocDS 68

SUSTavni STUDij DUHovnoSTi 70

iZ vojnoG oRDinaRijaTa 71

DoDaTci 74

najave 76

4 5

iZ SReDiŠnjice ReDa

Karmelski vjesnik 2/2012.

piSMo GeneRalnoG DeFiniToRija (17)

Briga o registrima u karmel-skim zajednicama; “susreti zajednice moraju biti česti”; nastojanja oko “Teresianuma”; potrebni redovnici za Svetu Zemlju; sljedeći izvanredni generalni definitorij u J. Koreji; na pomolu osnutak u Istočnom Timoru; objavljen plan terezi-janskih čitanja za 2013.-2014.; priprema se ažuriranje mrežnih stranica Reda

Generalna kuća BosonogihKarmelićanaCorso d’Italia 3800198 Rim – Italija

+ 16. lipnja 2013.

Predraga braćo i sestre u Karmelu:

MIR!

Od 8. do 14. lipnja okupili smo se u Rimu na našem 17. susretu Generalnog definitorija, kojemu je predsjedao N. O. General Saverio Cannistrà. Bili su nazočni svi definitori. Zahvaljujemo našem tajniku

o. Silvanu Vescoviju i zamjeniku tajnika o. Gini Pirolu, za njihovu trajnu pomoć.

Suočili smo se ovih dana s dugim popi-som pitanja kojima smo se trebali pozaba-viti i koje sada dijelimo s vama.

Ponajprije smo podnijeli izvještaje o posjetima ostvarenim u ovom razdoblju: o. General posjetio je Angloirsku provin-ciju, o. Emilio posjetio je Lombardijsku provinciju i Srednjetalijanski komesarijat koji uključuje Toskansku i Rimsku provin-ciju; o. Albert Wach izvijestio nas je o svo-me posjetu Mađarskoj i o. Marcos Jüchem o posjetu Meksiku, gdje je imao priliku sudjelovati na jednom kongresu duhov-nosti u pripravi Terezijanskog jubileja. Sa svoje strane, o. George Tambala pohodio je Povjerenstva i Misije Burundija-Ruan-de, Tanzanije i Kameruna, kao i Mada-gaskarski komesarijat. Konačno, o. John Grennan izvijestio nas je o posjetu Malti.

P. Augustine Mulloor obavio je posjet Međunarodnom zavodu sv. Ivana od Križa i podnio nam vrlo pozitivni izvještaj, bilo

o kakvoći izgradnje, bilo o posvećenosti i suradnji među studentima u pogledu nji-hova karizmatskog i intelektualnog rasta.

Na ovom susretu uveli smo neke pro-mjene u odgojnoj zajednici. Onima koji odlaze zahvaljujemo za njihovo služenje Redu i za tako važne zadaće koje su obav-ljali ovih godina; izražavamo dobrodošli-cu novim odgojiteljima, moleći Gospodi-na da ih prosvijetli u njihovu djelovanju. Imena novih odgojitelja priopćit ćemo vam kada promjene budu konačne.

Željeli bismo više poglavare i mjesne poglavare podsjetiti na važnost posvećiva-nja pozornosti registrima koji svjedoče o životu naših okruga i zajednica.

Naši zakoni pomažu nam podsjetiti se na one knjige koje ne smiju uzmanjka-ti niti u jednoj našoj zajednici. Nužno je imati knjigu misnih nakana, gdje se točno sabiru preuzete i odslužene nakane (usp. kan. 957-958; Odredbe 269), kao i knjigu zakladnih Misa (usp. Odredbe 273); usto, nužno je imati knjigu pokojnika Reda (usp. Odredbe 46§a) i još jednu za po-kojnike Zajednice (usp. Isto, §2) u koje se upisuju nekrologiji pokojne braće. Preslika tih nekrologija mora se poslati Generalnom predstojniku. Jednako su važne ekonomske knjige (usp. Odred-be 247) i u kućama novicijata još jedna knjiga u koju se zapisuju imena novaka i datum njihova ulaska u novicijat (usp. Odredbe 81); zavjeti se uvijek moraju

upisati u isprave (usp. Odredbe 107) i sačuvati u arhivu.

Na jednak način naši nas zakoni podsje-ćaju da susreti zajednice moraju biti česti (usp. Odredbe 238) i da se moraju sabirati zapisnici rada tih susreta (acta, usp. Odred-be 242§a). Uvijek se savjetuje da svaka za-jednica posjeduje knjigu ljetopisa u koju bilježi vlastitu povijest i zajednički život.

Briga o registrima nije ponajprije ob-veza nametnuta zakonskim imperativom: njihovo pozorno ispunjavanje i čuvanje u arhivu na odgovarajući način služenje je prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, jer nam omogućuje dodirnuti puls našega života, ostaviti trag našega prolaska kroz život onima koji će nas naslijediti. Taj tra-ga mogao bi ih prosvijetliti, pomoći im i također podsjetiti ih na one koji su dali svoj život radeći za dobro Reda i Crkve. Njihova imena sabrana u knjigama po-kojnih ne će ostati zaboravljena, nego će se izgovarati u molitvi braće svaki put kad budu čitali te registre.

U skladu s naznakama koje je dao Ge-neralni kapitul, Definitorij, a napose o. Saverio kao Generalni predstojnik i veliki kancelar, nastavljaju raditi na porastu kva-litete Fakulteta “Teresianum”. Obnavljamo profesorski zbor i, u dijalogu s Poglavari-ma, nadamo se postojećoj skupini preda-vača ubrzo pridružiti neke mlade.

Ovih dana pozabavili smo se i eko-nomskim pitanjima. Velikodušnost naših sestara bosonogih karmelićanki i pomoć nekih Provincija omogućili su nam pred-staviti sanirani polugodišnji proračun. Tako smo 52 500 € mogli pomoći braću koja studiraju za magisterij i doktorat; s 217 724 € “Teresianum” i mogli smo plati-ti obroke CITeS-ova duga. Namijenili smo usto 53 719 € klauzurnim samostanima u potrebi. Među ostalim izlazima, namije-nili smo 20 438 € troškovima za pripravu Petstote terezijanske obljetnice.

Podsjećamo Provincije koje još nisu iz-vršile uplatu njihovih godišnjih doprinosa da to učine što prije. Svima hvala za vašu pomoć.

Osim što smo se bavili pitanjima koja se tiču naše nazočnosti u Svetoj Zemlji,

6 7Karmelski vjesnik 2/2012.

iZ SReDiŠnjice ReDaiZ SReDiŠnjice ReDa

suočili smo se iznova s razvojem pro-jekta Stella Maris u dijalogu sa Svetom Stolicom. Pomaka nažalost nema i rješe-nje se čini vrlo teškim zbog velikih po-treba i s jedne i s druge strane. O. Attilio Ghisleri posjetit će Izrael između 22 i 29 lipnja u svojstvu generalnog ekonoma te će pokušati iznaći rješenja za trenut-no stanje te tako nastaviti s projektom preustroja Wadi En Siaha, koji dobro napreduje.

Važnije od ekonomskoga stanja je sta-nje osoblja. Potrebni su nam redovnici koji će, imajući poziv da rade u Svetoj Ze-mlji, Isusovoj zemlji i kolijevci Reda, taj poziv njegovati te obznaniti svoju raspolo-živost svojim poglavarima na način da, u dijalogu s o. Generalom, mognemo pove-ćati našu tamošnju prisutnost koja je tako znakovita i tako potrebita osoba.

Ovih dana odlučili smo o datumu i mjestu gdje će se slaviti sljedeći Izvanredni generalni definitorij: bit će to od 26. kolo-voza (dolazak) do 3. rujna (odlazak) 2014. u Daejonu (Južna Koreja).

Što se tiče misionarskoga širenja Reda, o. Augustine Mulloor ostvario je prve susrete i kontakte s ciljem započimanja s dvjema prisutnostima terezijanskoga Karmela u Šri-Lanci i Bangladešu. Nje-gov rad omogućio je napredak pothvata u nadi da će se ubrzo moći započeti s dvama iskustvima.

Isto tako primili smo pismo Predsjed-nika Iberijske konferencije provincijala, u kojemu on od Definitorija traži ovlaštenje za započimanje s nužnim koracima u vidu osnutka u Istočnom Timoru. Generalni definitorij ovlašćuje i s radošću podržava tu odluku iberijskih provincijala.

Nastavljaju se radovi na osnutku u Al-baniji i već se pripremaju neke skupine redovnika i laika koje će nastaviti svoj mi-sionarski rad na sjeveroistoku te zemlje.

Ostvaruju se čvrsti koraci s ciljem pre-obrazbe Generalnog izaslanstva Konga u komesarijat. U tom smislu, porasla je i zamjetljivo se poboljšala briga oko kar-melićanskog identiteta, pastorala i obli-kovanja zvanja. U vidu veće ekonomske neovisnosti, Izaslanstvo je zamolioa po-moć za proširenje Kinshaskog “Teresia-numa” s ciljem poboljšanja usluga koje se ondje pružaju i povećanja ulaza za upo-rabu strukture. Prvi projekt u iznosu 325 000 $ pokušat će sakupiti uz određenu pomoć, premda Izaslanstvo može pokriti dobar dio troškova.

U ovom zasjedanju pokušali smo odgo-voriti na neka pitanja u svezi Svjetovnoga reda koja se odnose na razne okruge. Na našem idućem zasjedanju željeli bismo posvetiti više prostora razmjeni nekih in-tuicija s našom svjetovnom braćom o nji-hovome pozivu i poslanju.

U odnosu na bosonoge karmelićanke, o. General imao je razne susrete s europskim udrugama i o. Emilio susrest će se uskoro s Lombardijskom udrugom kako bi razgo-varao o važnim pitanjima glede posljed-njih dokumenata koje je izdala CIVCSVA (Kongregacija za ustanove posvećenog ži-vota, nap. prev.). Na isti način o. General susreo se s Generalnim poglavarima onih obitelji koje imaju kontemplativne mona-hinje, kako bi pripravio skorašnji susret s Tajnikom spomenute Kongregacije i, mo-guće, s Predstojnikom iste.

Razgovarali smo i o našim klauzur-nim samostanima u arapskim zemljama. Posebno je zabrinjavajuće stanje u Alep-pu (Sirija), gdje su naše sestre suočene s ratnim stanjem, premda nam prilikom posljednje komunikacije koja je s njima ostvarena poručuju da su usprkos stanju koje ih okružuje – dobro.

Nastavljaju se radovi na pripravi Terezi-janskog jubileja te ćete na mrežnoj stranici Reda koju obnavljamo moći pronaći izbor tekstova koje predlažemo čitavom Redu za

Broj dokumentiranih žrtava u 813 dana sirijskoga građanskog rata (do 7. lipnja 2013.) je 70108. U Aleppu, gdje su bosonoge karmelićanke, broj žrtava je veći od 10 tisuća. Izvor: http://www.syrianshuhada.com/

8 9Karmelski vjesnik 2/2012.

iZ SReDiŠnjice ReDaiZ SReDiŠnjice ReDa

Karmelski vjesnik 2/2013.

sljedeću godinu na raznim jezicima: špa-njolskom, talijanskom, engleskom i por-tugalskom (brazilsko izdanje tekstova). Ubrzo se nadamo dodati druge jezike.

Na jednak način želimo podsjetiti na neke značajne datume o kojima trebamo

voditi računa u vidu jubilejskih proslava:

23. travnja 2014.: Četiristota obljetnica proglašenja sv. Terezije blaženom.

21. rujna 2014.: Četiristota obljetnica smrti o. Jeronima Gracijana. Tom prigo-dom slavit će se u Bruxellesu spomendan i u crkvi bosonogih karmelićana istaknut će

se spomen ploča. Za tu prigodu oci Gene-rali OCD i OCarm napisat će zajedničko pismo.

15. listopada 2014.: Otvaranje Jubilar-ne proslave petstote obljetnice rođenja sv. Terezije.

28. ožujka 2015.: Petstota obljetnica ro-đenja sv. Terezije od Isusa.

4. travnja 2015.: Petstota obljetnica kr-štenja sv. Terezije od Isusa (podudara se s Vazmenim bdijenjem).

Od 2. do 24. svibnja 2015.: Generalni kapitul u Avili.

15. listopada 2015.: Zatvaranje Terezi-janskog jubileja.

Osim tih datuma, obavještavamo vas da se 2014. godine navršuje šesto godina od rođenja br. Lovre od Uskrsnuća i 28. svib-nja 2015. četiristo godina od smrti časnoga sluge Božjega Josipa od Isusa i Marije.

Madagaskarska biskupska konferenci-ja, pod ravnanjem mons. Fabiena OCD, zatražila je od Svete Stolice da Sinoda bi-skupa 2015. bude posvećena temi kršćan-ske molitve, budući da se obilježava tije-kom Terezijanskog jubileja.

S obzirom na obnovu mrežne stranice Reda, ovih smo dana dočekali tehničare iz Skupine UNDANET iz Salamanke (Špa-njolska) koji u suradnji s tajnikom za infor-macije, g. Juanom Borregom, pripremaju ažuriranje stranice. Uskoro ćemo vam moći ponuditi ono što se tehnički zove beta ina-čica, to jest pokusnu inačicu sa svim raspo-loživim funkcijama na način da korisnici mogu zamijetiti manjkavosti ili stvari koje se mogu popraviti. Očekujemo vašu suradnju.

Razmatra se i objavljivanje aplikacije za pametne telefone (Smartphone) i ta-blet uređaje, kojom će se na tim uređaji-ma učiniti dostupnim Časoslov na raznim jezicima, uključujući i Vlastiti Časoslov Reda, kao i neki tekstovi naših svetaca. Obavijestit ćemo vas o daljnjem razvoju.

Podsjećamo više poglavere da je već predstavljen program Prvoga kongresa Reda o komunikaciji koji će se održati u CITeS-u u Avili od 17. do 21. rujna 2013. Za sve one koji se još nisu upisali podsjet-nik da to još mogu učiniti.

Želeći vam sretan blagdan naše Presve-te Majke Karmelske, ostajemo povezani u zajedništvu s Kristom. +

Vaša braća:

o. Saverio Cannistrà, Generalo. Emilio J. Martínez

P. Albert Wacho. Augustine Mulloor

P. Robert Paulo. Marcos Juchem

o. Peter Chungo. George Tambala

o. John Grennan

poRUKa S Dva GeneRalna vijeĆa, ocaRM i ocD, cijeloj KaRMelSKoj oBiTelji

Aylesford, 10-17. svibnja 2013.U ovoj Godini vjere, mi, članovi dvaju

Generalnih vijeća karmelićanskih redova OCarm i OCD, došli smo na hodočašće u engleski Aylesford. Riječ je o mjestu važ-nom za cijelu Karmelsku obitelj. Točnije, na ovome istom mjestu s kojeg vam pi-šemo ovu poruku na blagdan sv. Šimuna Stocka, nalaze se ostaci drevne karmeli-ćanske kuće, koju su 1242. godine osnova-li hodočasnici-pustinjaci s gore Karmela. Njihov povratak iz Svete zemlje u Europu, njihov postupni prelazak iz pustinjačkog u prosjački život, njihovo iskustvo Boga i prije svega, njihova ponizna i bratska vjera u Mariju u vremenu kulturne krize, bili su za nas izvor nadahnuća. Dali su nam raz-mišljati i o novom shvaćanju naše misije u današnjem svijetu – bila je to tema ko-joj smo posvetili najviše radnih sesija. Pri tome nas je usmjeravao kombonijanski misionar otac Benito De Marchi.

U Aylesfordu nam je domaćin bila lo-kalna zajednica braće OCarm, kojima že-limo od srca zahvaliti na toploj i brižnoj dobrodošlici. Bilo je ovo vrijeme molitve, bratstva, meditacije, tijekom kojeg smo doživjeli i dva značajna ekumenska do-gađaja. Slavili smo Prvu Večernju nedjelje zajedno s našom anglikanskom braćom u drevnoj rochesterskoj katedrali (osnova-noj ljeta Gospodnjeg 604.). Drugi je doga-đaj bio sastanak u Cambridgeu s Lordom Rowanom Williamsom, kenterberijskim nadbiskupom emeritusom, profinjenim teologom i izuzetnim poznavateljem kar-

10 11Karmelski vjesnik 2/2012.

iZ SReDiŠnjice ReDaiZ SReDiŠnjice ReDa

Karmelski vjesnik 2/2013.

melićanske duhovnosti i svetaca. Ta dva susreta u molitvi i teološkom promišljanju pomogla su nam shvatiti da se današnje poslanje mora ostvarivati u tijesnoj su-radnji s ostalim kršćanskim skupinama, u duhu ekumenske otvorenosti.

Iz našeg hodočašća u korijene Karme-la u Europi proizašlo je ponizno uvjerenje da ova epoha, koju karakteriziraju globa-lizacija, pokretljivost u svim smjerovima, erupcija “drugoga” u našem životu, afir-macija vrijednosti “subjekta” i gubitak osjećaja Boga, zahtijeva novi misionarski duh. Odnosno, zahtijeva srce koje je više evanđeosko, a manje sigurno u sebe. Ono što želimo podijeliti s drugima zapravo nisu nazori o svijetu niti stavovi o onome starom sebi, već novo čovještvo koje nam je Otac dao kao dar kroz svojega Sina koji je umro i uskrsnuo i koje bez prestanka oblikuje Duh Sveti. U svojem vrlo zapa-ženom obraćanju Biskupskoj sinodi u li-stopadu 2012. godine, govoreći o sv. Edith Stein, Rowan Williams nazvao je to novo čovještvo “kontemplativnim”.

Preuzimajući taj izraz i dajući mu tipič-no karmelićanski štih, pokušali smo opisa-ti u svojim promišljanjima čovještvo koje zaboravlja sebe, u tišini i koje je slobodno od zamorne potrage za osobnim zado-voljstvom i od tvrdnje da usrećuje druge namećući im zamisli i projekte. To novo čovještvo, okrenuto Ocu, može vidjeti sve ljude, a osobito one siromašne, marginali-zirane i trpeće, očima punim Milosrđa. To je gostoljubivo čovještvo, spremno krenuti na trajno hodočašće zajedno sa ženama i muškarcima našeg vremena kako bi pro-našlo put koji nas vodi dublje u srce troj-stvenoga života.

Nama je nemoguće zamisliti to novo čovještvo bez “oslobađanja karizme za novi i obnovljeni pogled na život” (Beni-to De Marchi). Odnosno, bez oslobađanja njegova kontemplativnog i misionarskog potencijala od svake plitkosti, arogancije i sebičnosti, koji mu ne daju da vidi troj-stvenu ljubav i da zatvori u sebi taj autore-ferencijalni krug.

S druge, pozitivnije strane, osloboditi karizmu znači jasnije doživjeti trojstvene odnose bratstva i zajedničkog života. To znači iznova otkriti radost naviještanja Evanđelja i uživati u doživljaju jedinstva i jednostavnosti koji postoje između Oca, Sina i Duha Svetoga. Na taj ih način mi možemo svjedočiti u svakom vremenu i na svakom mjestu, i u svakom kontekstu u koji smo poslani.

U svemu tome prati nas Marija Majka Božja, i naša Majka. Ona je za karmelićane uzvišeni model čovještva koje sluša Riječ i promišlja živoga Boga. Ona je kontempla-tivni ideal, koji unatoč tome pristupa sva-kome od nas da kroči zajedno s nama kao hodočasnica. Ona nas grli svojom majčin-skom i bratskom ljubavi, paleći u našim sr-cima taj plamen ljubavi. Siromašna i poni-zna, ona jednostavnim znakom Škapulara štiti taj plamen u našim krhkim ljudskim tijelima i preobražava ga u goruću strast za evangelizacijom i misionarstvom. Njezina diskretna ali rječita prisutnost u našem životu znači da su oni koji nose Škapular pozvani posvetiti svoj život ljubavi prema svojem bližnjem. U tom smislu Karmelska Djevica je bila nazivana i “Misionarkom među ljudima“(Oscar Romero).

Draga braćo i sestre, napuštamo Aylesford s obnovljenom sviješću o daru svojega poziva i misije koja je s njime po-vezana. Uskrsli Gospodin poziva nas da se ne bojimo teškoća na koje ćemo naići i da se ne obeshrabrimo kada se suočimo s neizbježnim kušnjama i mogućim neu-spjesima. Ma koliko beznačajni i siromaš-ni, u svima nama postoji snažnija sila, koja je osvojila svijet. To je sila Očeve ljubavi za nas, sila njegove Riječi i njegova Duha koja nas pokreće naprijed prema svijetu i otvara nas prema svima onima koje Gos-podin dovede na naš put. Na nas čekaju brojne žene i muškarci, očekujući da im Karmelska obitelj pokaže Božju nježnost. Neka nam Gospodin pomogne da ne utr-nemo njihovu nadu! +

Prijevod s engleskog: DĆ

12 13

pRiloZi

Karmelski vjesnik 2/2013.

MonS. niKola eTeRoviĆ poHoDio KaRMel Sv. joSipa

Na blagdan Božanskog milosrđa, 7. trav-nja 2013., mons. Nikola Eterović, glavni tajnik Biskupske sinode u Rimu i naslov-ni cibalski nadbiskup, zajedno s mons. Marinom Srakićem, đakovačko-osječkim nadbiskupom, posjetio je zajednicu se-stara karmelićanki u Karmelu sv. Josipa, u Breznici Đakovačkoj. Srdačnim riječima dobrodošlice priorica, s. M. Ljiljana od Duha Svetoga (Prelić) izrazila je zahvalnost nadbiskupu Marinu za očinsku brigu i dobrotu kojom prati zajednicu sestara, a kojoj je znak i njegov posjet s nadbiskupom Eterovićem prigo-

dom njegova kratkog boravka u Đakovač-ko-osječkoj nadbiskupiji. Mons. Eterović sestrama je govorio o svojoj zahvalnosti što je tijekom službe u Rimu imao čast su-rađivati s papom Ivanom Pavlom II. te se osvrnuo na nedavna događanja u Rimu.

veličina Božjeg milosrđaGovoreći o Ivanu Pavlu II. nadbiskup Eterović priznao je kako je duhovno dir-nut veličinom Božjeg milosrđa upravo na blagdan Božanskog milosrđa koji je Ivan Pavao II. promicao zahvaljujući mistič-nom iskustvu Faustine Kowalske, redov-nice koja je na neki način anticipirala ono što je kasnije i crkveno naučiteljstvo te što će teolozi razvijati - da je Bog ne samo pravedan, svemoguć, nego u prvom redu - milosrdan. „To smo već znali iz Starog

zavjeta, ali u pashalnom otajstvu Isusa Krista, Njegove muke, smrti i uskrsnuća, zahvaljujući mističnom iskustvu redovni-ce Faustine, Crkva je otkrila tu istinu koja je bila latentna u Svetom pismu, u crkve-noj tradiciji. To nam govori kako je Duh Sveti uvijek prisutan u Crkvi, kako nas vodi u spoznanje punine istine. Uvijek smo znali da je Bog milosrdan, ali ova pobožnost i naglasak upravo na veli-čini Božanskog milosrđa je novost. Božja riječ je živa!“ Objašnjavajući pojam nove evangelizacije nadbiskup je napomenuo da „to nije neko novo evanđelje, već evanđelje Isusa Krista koje je uvijek isto - uvijek je novo zato što je Isus Krist uvijek nov“ te navodeći po-znatu izreku sv. Ivana od Križa „Isus Krist nepresušni je izvor s kojeg uvijek dolaze novi izvori Božje milosti“ primijetio da smo upravo toga svjedoci na nedjelju Bo-žanskog milosrđa Isusa Krista.

Zahvalno govoreći i o susretu s bl. Maj-kom Terezijom Kalkutskom, mons. Etero-vić primijetio je da su sveci prisutni među nama i istaknuo: „Ako smo svi pozvani na svetost, to osobito vrijedi za sestre koje su izabrale put svetosti“, te je potaknuo kar-melićanke da izabirući ‘mala, uska vrata’ na putu savršenstva, na herojski način žive obećanja poslušnosti, čistoće i siromaštva kako bi mogle biti žive svjedokinje Uskr-sloga Gospodina i naviještati Božansko milosrđe svim ljudima dobre volje. Pod-sjetio je i da su svi zadnje pape naglašavale važnost redovničkog kontemplativnog ži-vota za obnovu Crkve i pozvao sestre da budu velike, ne samo u velikim idealima, već i u malim stvarima.

Mons. eterović o papi FranjiNadbiskup Eterović sestrama je govorio i o svojim zapažanjima prigodom nedav-nog odreknuća Benedikta XVI., konklava, izbora pape Franje i prvih koraka njegova pontifikata. Papa Franjo mons. Eteroviću nije bio nepoznat kao mnogima jer ga je upoznao na biskupskim sinodama kao nadbiskupa i kardinala Buenos Airesa te

predsjednika Biskupske Konferencije La-tinske Amerike.

Njegove jasne ideja i otvorenost za su-radnju te pastoralne smjernice donesene u Aparecidi za cijeli kontinent Latinske Amerike mons. Eterović sažeo je u neko-liko važnih riječi: „Jedna od važnih ideja kontinentalna je permanentna misija. Crkva ne može biti samo malo stado koje se okuplja u župama, u malim grupama, nego se te grupe moraju otvoriti i ići u svi-jet, naviještati Blagu vijest onima koji su se udaljili. To je dalo jedan novi polet Crkvi u Latinskoj Americi.

Druga ideja je da svi kršćani trebaju biti učenici i misionari. Dakle, ne živjeti kršćanstvo samo za sebe, nego stvarno biti svjedok i misionar u ambijentu, područ-ju gdje djeluje – od obitelji do zajednice, župe, društveno-političkih odnosa… Sve to onda zahtjeva pastoralno obraćenje jer nije Crkva samo ona koja se brine da zadr-ži vjernike koji su ostali, već ide u traženju onih koji su se udaljili.

Sadašnji Papa kada je bio kardinal go-vorio je da je situacija danas potpuno drugačija nego ona koju je živio Isus kad je ostavio 99 ovaca i išao u potragu za jed-nom ovcom. Jer danas se često događa da nam je ostala jedna ovca, a 99 ih je izvan. Bogu hvala, to nije još u Hrvatskoj, ali u nekim zemljama jest…“

Nadbiskup Eterović opisao je kako je papa Franjo u Buenos Airesu, gradu s oko

14 15

pRiloZipRiloZi

Karmelski vjesnik 2/2013.

15 milijuna stanovnika, bio „lider“ u kon-kretnoj pastoralnoj skrbi za ljude koji su se udaljili od Crkve. „To su nove situacije, novi izazovi. To je osobito pastoral velikih ogromnih gradova - megapola. Nešto se slično događa i ovdje u Hrvatskoj sad u vrijeme sekularizacije“, pojasnio je karme-lićankama. Primijetio je da je novi Papa „u malo vremena pobudio veliki interes i simpatiju u svijetu“ te ustvrdio: „Neće to uvijek biti tako. Kad počne govoriti o nekim problemima onda će vjerojatno i njega kritizirati. Ali dobro, kritizirali su i Isusa, pa će onda i svakog tko je na Kri-stovoj liniji, no evanđelje nam kaže: ´Ne bojte se!´ Mi smo svi jadni, krhki i slabi, ali Bog je s nama, Uskrsli je s nama – to je naša snaga!“

Tom prilikom mons. Srakić sestrama je darivao fotografije pape Franje kao us-pomenu na događaj njegova uvođenja u službu rimskog biskupa, kojemu je osob-no nazočio.

Mons. Eterovića zanimalo je iz kojih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Vojvodine sestre dolaze i što rade za svo-je uzdržavanje. Uslijedilo je zajedničko fotografiranje, nakon kojega je naslovni cibalski nadbiskup obećao da će Svetom Ocu, prigodom skorog susreta, prenijeti pozdrave sestara i ukrašenu svijeću s li-kom sv. Josipa.

Izrazio je uvjerenje da će papi Franji biti drago čuti da zajednica karmelićanki iz Hrvatske moli za njega i da ga duhov-nom povezanošću prati na prvim kora-cima njegove nove, odgovorne pastirske službe rimskog biskupa. +

iZleT KRČKe ZajeDnice na cReS i loŠinj

Dana 11. travnja krčka zajednica je pošla na jednodnevni izlet trajektom sa Krka na Cres, da bi potom sa Cresa došla na Lošinj.

Stigavši trajektom na Cres prvo smo posjetili drevnu osorsku biskupiju gdje smo se upoznali sa bogatom sakralnom zbirkom i prekrasnom osorskom katedra-lom u kojoj se nalazi tijelo osorskog bisku-pa sv. Gaudencija iz 11. st.

Razgledavši Osor zaputili smo se pre-ma Velom Lošinju gdje smo kratko bili go-sti sestara milosrdnica koje su nas srdač-no primile. Župnik Velog Lošinja otvorio nam je vrata crkve sv. Antuna Pustinjaka i u njoj pokazao puno vrijednih sakralnih predmeta. Vidjevši ljepote Velog Lošinja zaputili smo se prema Malom Lošinju u kojem smo posjetili crkvicu u kojoj je bilo izloženo Presveto. U cijeloj biskupiji se u ovoj godini vjere u svim crkvama nastoji

izložiti Presveto - tako da smo imali mi-lost pri posjeti crkvama uz razgledavanje i Gospodinu se pokloniti. Nakon kratkog predaha i okrijepe zaputili smo se iz Ma-log Lošinja prema gradiću Cresu. Tamo smo obišli staru gradsku jezgru te posjetili župnu crkvu, pozdravili župnog vikara i na neobičan i zanimljivi način susreli gos-pođu koja se bavi preradom ovčje vune i izradom vunenih odjevnih predmeta. Draga gospođa nas je upoznala sa svojim radom. Pokazala nam je kako izrađuje vu-nene odjevne pre dmete te nas upoznala sa radionicama za djecu.

Nakon svih tih događaja koje nam je udijelio Gospodin ispunjeni radošću i za-hvalnošću vratili smo se trajektom kući na Krk. +

poHoD žiDovSKoj vjeRSKoj ZajeDnici

O. Jure Zečević, u svojstvu tajnika Vijeća HBK za eku-menizam i dijalog, zajedno s predsjednikom istoga Vijeća, mons. Vladom Košićem, biskupom sisačkim, u pri-jateljskom i radnom pohodu Židovskoj vjerskoj zajednici Bet Israel u Zagrebu

O. Jure Zečević, u svojstvu tajnika Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog, zajedno s predsjednikom istoga Vijeća, mons. Vla-dom Košićem, bio je u utorak 16. travnja 2013. u prijateljskom i radnom posjetu Židovskoj vjerskoj zajednicu Bet Israel u Hrvatskoj.

U srdačnom druženju s domaćini-ma - rabinom dr. sc. Kotelom Dadonom, predsjednikom vjerskog odbora Bet Isra-ela Aleksandrom Mihaelom Srećkovićem i glasnogovornicom Jasminkom Domaš - gosti su razgledali prostore zajednice u Mažuranićevoj ulici br. 6 i u razgovoru se upoznali s djelovanjem zajednice, njenim aktivnostima i aktualnostima, a razmije-njeni su i prigodni darovi. Sudionici su-sreta su odgovarali i na pitanja prisutnih novinara. Istakli su da je ovaj bilateralni susret članova dviju vjerskih zajednica jedan od izraza uzajamnog poštivanja i otvorenosti za međusobnu suradnju u bilateralnim i u multilateralnim međure-ligijskim okvirima. Susret je istovremeno i izraz nastojanja dviju vjerskih zajednica da budu konstruktivni i kohezioni čimbe-nik hrvatskog društva i znakom zdravih odnosa u njemu. Gospodin rabin, dr. sc. Kotel Dadon, u ovoj je prigodi priopćio da će Židovska vjerska zajednica Bet Israel u

16 17

pRiloZipRiloZi

Karmelski vjesnik 2/2013.

svojstvu domaćina pozvati vjerske zajed-nice u Hrvatskoj na Deveti međureligijski susret Visokih predstavnika vjerskih za-jednica u Hrvatskoj, vjerojatno u svibnju, nakon što se sa svima usuglasi termin.

Domaćini i gosti su potom u ozračju povjerenja i srdačnosti podijelili iskustvo blizine i kod zajedničkog stola, blagujući košer-hranu pripremljenu na tradicional-ni židovski način. +

Slavlje o 50. SvjeTSKoM DanU MoliTve Za DUHovna Zvanja

(Preuzeto s: www.redovnistvo.hr, 18. trav-nja 2013.)

U zagrebačkoj prvostolnici u četvrtak, 18. travnja euharistijsko slavlje o 50. Svjet-skom danu molitve za duhovna zvanja predvodio je pomoćni biskup zagrebač-ki Valentin Pozaić. Tom prigodom je u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pa-storalnog instituta u Zagrebu 18. travnja premijerno prikazan dokumentarni film “Susret. Darivanje Boga čovjeku” redatelja Roberta Knjaza.

Na svetoj misi u katedrali koncelebri-ralo je dvadesetak svećenika među koji-ma i predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica o. Vinko Mamić, OCD, povjerenik za pa-storal duhovnih zvanja Zagrebačke nad-biskupije DubravkoŠkrlin Hren, rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa Anđelko Koščak, rektor Međubiskupij-skog sjemeništa Domagoj Matošević.

Uvodeći u misno slavlje, biskup Pozaić je naglasio kako je ovo okupljanje u duhu ispunjenja Isusove želje “Molite Gospoda-ra žetve, da pošalje radnika u svoju žetvu”.

U prigodnoj homiliji pak se osvrnuo na misna čitanja. Podsjetio je, kako u sakra-mentu Euharistije Isus prinosi sama sebe kao obilan kruh za naš zemaljski i vječni život.

No, mi možemo zanemariti, odbaciti taj kruh. Odbiti Isusa, Kruh života teški je grijeh, i znači odbiti istinski život sada i u vječnosti.

Prihvatiti Isusa u svoj život, zalog je ne samo nepresušne hrane na ovom zemalj-skom putovanju, nego i jamstvo zajedniš-tva i života u vječnosti, posvijestio je.

Nadalje, govoreći o odazivu, biskup je podsjetio kako Dobri Pastir traži vjerne i odvažne suradnike. Njegov glas odjekuje

kroz vremena i prostore ove naše Zemlje: “Koga da pošaljem? I tko će nam poći?” To je čuo mladi Izaija i nije ostao nijem, nego je progovorio: “Ja rekoh: Evo me, mene pošalji” (Iz 6,8).

Sudbina poziva i poslanja vezana je uz duhovno stanje i zrelost i odvažnost po-zvanih “Tko ima uši, neka čuje!” Ti koji čuju, bit će baštinici brojnih milosti i bla-goslova, za sebe i za druge “Blago vašim očima što vide, i ušima što slušaju” (Mt 13,16-17).

Da takvi pozivi uvijek iznova snažno odjekuju, i da se čuju, i da njih budu dani isto tako snažni, velikodušni odgovori, hrabri i ponosni odgovori: danas posebno molimo, naglasio je, te podsjetio na rije-či iz Kane Galilejske: “Što god vam rekle, učinite” (Iv 2,5) i dodao “Majčinski savjet, najbolji je savjet”.

Uz Godinu vjere propovjednik je na-glasak stavio na Božji dar vjere i naš vjer-nički odgovor povjerenja i pouzdanja u Boga Gospodara i Ljubitelja života. Na te-meljima vjere živi i cvate nada u blagoslov molitve za navjestitelje i svjedoke evanđe-lja i ljubav prema svim ljudima, svoj djeci Božjoj, kojima je potrebna radosna vijest spasenja i preobrazbe života, rekao je, te pozvao na promišljanje o bitku temelj-

nog sakramenta Crkve, koja je sazdana od vidljivog i nevidljivog zalaganja za Božje kraljevstvo na zemlji, i za njegove brojne i vrijedne poslenike u vinogradu Gospod-njem, kao i na one koji u tišini žrtve i lju-bavi prizivaju blagoslov.

Zvanja su dar Srca Isusova, dar za koji Crkva moli iz dana u dan. Kao u početku, tako i danas crkvena zajednica, okupljena oko Djevice Marije, Kraljice Apostola moli za procvat novih zvanja i časnih sestara i redovnika i svećenika koji će htjeti čuti i radikalno živjeti svoj sveti poziv u vjeri i ljubavi darovanog poslanja, rekao je na kraju homilije bi-skup Pozaić.

Prije blagoslova vlč. Škrlin zahvalio je predvoditelju misnog slavlja, kao i svima koji su dali doprinos za obilježavanje Dana molitve za duhovna zvanja, kao i onima koji će slijedeće nedjelje u župama orga-nizirati proslova nedjelje Dobrog Pastira.

Posebno je zahvalio svim redovničkim kandidatima i kandidaticama, bogoslovi-ma i sjemeništarcima na čelu s njihovim odgojiteljima i poglavarima.

18 19

pRiloZipRiloZi

Karmelski vjesnik 2/2013.

Upravo su ti mladi ljudi u našem vre-menu konkretni primjer Božjeg zova i ljudskog odgovora. Oni koji u današnje vrijeme polaze za Isusom dokaz su da Dobri Pastir ne šuti. On i danas prolazi uz obale, uz gradove i predgrađa i zove. Oni su čuli njegov glas, rekao je Škrlin, te zahvalio i na molitvenom praćenju svim vjernicima laicima. Ohrabrio je i sve one koji se ove godine spremaju ući u bogoslo-vije, sjemeništa i samostane.

Misno slavlje pjevanjem su uveličali za-grebački bogoslovi.

Na je premijernoj projekciji filma “Su-sret. Darivanje Boga čovjeku” nakon rije-či dobrodošlice rektora Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa mr. Anđelka Ko-šćaka, predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica dr. o. Vinko Mamić posebnu je zahvalu uputio voditeljici Povjerenstva za promi-canje zvanja HKVRPP s. Ani Begić koja je zajedno s o. Antonijem Marijom Čirkom, OCD idejni začetnik dokumentarnog filma.

Govoreći o samom filmu, dr. Mamić re-kao je kako on želi predstaviti redovništvo danas.

No, da bi se izbjegao isključivo infor-mativni karakter s puno podataka koji ponekad opterećuju gledatelja, film opisu-je redovništvo kroz četiri osobne životne priče.

Svoja svjedočanstva iznijele su redovni-ce s. Maja Pavla Bašić i s. Valerija Kovač te redovnici don Mladen Delić i fra Jozo Čirko.

“Oni nam govore o tome kako su odra-stali u ovom i ovakvom svijetu, ne razliku-

jući se ni po čemu posebno od većine svo-jih vršnjaka i kako su u jednom trenutku odlučili ostaviti sve. Govore o tome kako su došli do tako radikalne odluke i o na-činu na koji su se susreli s redovništvom kao svojim životnim odabirom. Četiri su to vrlo različite povijesti kojima je samo jedna stvar zajednička, a to je oduševljenje za osobu Isusa Krista”, rekao je dr. Mamić.

Pojasnio je i kako je taj dokumentarni film dio zajedničkog projekta HKVRPP i KVRPP BiH na području promicanja duhovnih zvanja, a cijeli opus obuhva-ća časopis “Susret” te mrežnu i facebook stranicu.

U glazbenom dijelu programa sudjelo-vali su zbor učenica Ženske opće gimna-zije iz Zagreba i Bogoslovski oktet, a pro-gram je vodio Ante Novak.

U prepunoj dvorani među kojima po-sebno valja istaknuti mnoštvo mladih, na projekciji su bili biskupski vikar za osobe posvećenog života zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić, kao i provincija-li i provincijalke, odgojitelji bogoslovije i sjemeništa. Nazočio je i izaslanik Konfe-rencije viših redovničkih poglavara i po-glavarica Bosne i Hercegovine fra Zdrav-ko Dadić. +

ZaHvalno HoDoČaŠĆe oDGajaniKa i oDGojiTelja U HRvaTSKo nacionalno MaRijanSKo SveTiŠTe MaRijU BiSTRicU

Pošto je Onaj “koji je stvorio ljeto i zimu” (Ps 74,17) dopustio da ove godine zima potraje malo dulje, tako se i naše peto za-hvalno hodočašće Majci Božjoj Bistričkoj pomaklo s korizmenog vremena na vaz-meno vrijeme. U subotu 20. travnja 2013. sunčane zrake su već od 6 sati ujutro navi-ještale da nas očekuje divan dan. Tako je i bilo.

Pozdravivši Kraljicu neba i uz mo-litvu Pozivnika, uputili smo se u 6. 15 sati već poznatim nam putem prema Bešićima, Markuševcu, Vidovcu, Mariji Snježnoj, Lazu – mjestima na putu do Marije Bistrice. Bilo nas je petnaest od-gajanika i dva odgojitelja. Pozdravljajući Krista ili njegovu Majku kratkom mo-litvom kod svakog raspela ili kapelice, diveći se svemu stvorenju koje se budi nakon zimskog počinka, stigli smo oko 9 sati do kapelice Marije Snježne gdje smo napravili stanku od sat vremena koju smo iskoristili za okrjepu tijela i duše. Stradao je po koji sendvič, napu-nili smo boce svježom izvorskom vo-dom, a molitvom Jutarnjih hvala dali smo hvalu Bogu te se duhovno pripre-mili za najtežu dionicu koja je bila pred nama, uspon koji je najzahtjevniji od svih uspona na putu. Ne traje dugo, no “iako je duh voljan, tijelo je slabo” (ne za sve) pa nekima od nas dah nestaje. Ovaj dio puta provodimo u šutnji kako bismo se više oslonili na Boga. Uspon na

goru uvijek podsjeća i na naše duhovne uspone. Bude teško, ponekad se spota-kne, teško se diše, možda se i padne, no ako se ne prestane hodati, makar stopu pred stopu, dođe se do kraja, a onda – osjećaj punine, zadovoljstva, radosti, sa-mopouzdanja, zahvale Bogu. Nešto čega

20 21

pRiloZipRiloZi

Karmelski vjesnik 2/2013.

ne bi bilo da nije poteškoća. Kakva li je tek nagrada za oči kad nakon teškog us-pona na neku planinu pukne predivan pogled na neki proplanak, dolinu, kada se otvori novi horizont kojeg nikad ne bismo vidjeli da nismo krenuli uspinjući se makar dobili i žuljeve. Koji će tek biti pogled, kad nakon trajnog životnog du-hovnog uspinjanja ugledamo Stvoritelja, Oca, novo nebo i novu zemlju.

Nastavili smo molitvom krunice, pje-smom i bratskim razgovorima kroz zele-nilo šume i polja, ponekad malo blatnja-vom stazicom, ali srca radosna i spokojna, prema Lazu gdje nas je opet očekivala stanka od oko 45 minuta i to kraj crkve sv. Andrije apostola, pored kipova kardinala hodočasnika: bl. Alojzija Stepinca, Franje Šepera te Franje Kuharića. Nakon osvje-ženja sladoledom i odmora, izmolili smo Srednji čas i krenuli ubrzanijim korakom prema cilju koji nije bio daleko. Zvonike bistričke bazilike ugledali smo oko 14.30 sati.

Ušli smo u svetište pjevajući pjesmu bistričkih hodočasnika, Marijinih put-nika, koji se utječu njezinom zagovoru i srcem je pozdravljaju pružajući joj svoje ruke. Nakon toga smo ostali u osobnoj molitvi, koliko je tko htio, da bi slijede-ća postaja bio samostan naših sestara karmelićanki.

Prvo smo slavili Večernje pohvale, a nakon toga svetu misu koju je predslavio o. Zlatko Pletikosić, prefekt dječačkog sjemeništa, koji je toga dana imao mali jubilej – pet godina od njegova prezbiter-skog ređenja. On je putem napravio križ od grana koje je našao, okitio ga cvijećem koje smo nalazili putem i donio ga u sa-mostansku crkvu te se u propovjedi osvr-nuo na simboliku križa i podijelio s nama razmišljanja koja su ga vodila dok je križ “nastajao” hodom prema odredištu.

Nakon svete mise uslijedila je večera, a onda rekreativno druženje sa sestrama uz priču, šalu i pjesmu. Vrijeme povratka se brzo približilo pa je uslijedio povratak, ovaj puta automobilima, a za što smo za-hvalni braći koja su došla po nas.

Bog je divan u djelima svojim! I ovaj put nas je milovao zrakama sunca, zeleni-lom tek razlistane šume koje odmara oči, žuborom bistrih potočića, mirisom šum-skoga cvijeća, pjevom ptica, tišinom i riječ-ju koju smo kao braća i sestre mogli raz-mijeniti i dati nešto od sebe jedni drugima.

Zahvaljujemo i ovaj put sestrama koje su nas radosno primile i ugostile te kao zahvalu i ovim putem molimo Gospodina da ih sve vodi “pravim putem svetosti” i blagoslovi novim zvanjima.

Bio je to dan što ga učini Gospodin! Amen. Aleluja! +

TRiBina na HRvaTSKoM KaToliČKoM SveUČiliŠTU(Preuzeto s: www.ika.hr, 24. travnja 2013.)

“Oproštenje grijeha, uskrsnuće tijela i život vječni” bila je naslovna tema pete i posljednje tribine u povodu Godine vjere

Zagreb, (IKA) - “Oproštenje grijeha, uskrsnuće tijela i život vječni” bila je na-slovna tema pete i posljednje tribine u po-vodu Godine vjere održane na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu u srijedu 24. travnja.

Sudjelovali su dekan Katoličkoga bo-goslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu dr. fra Ante Vučković i docent na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. Igor Mikecin.

Promišljajući temu uglavnom s po-zicije platonističke filozofije, dr. Mi-kecin je, kako je izvijestio portal Glasa Koncila, razlagao pojmove čovjekove duše, tijela, grijeha, (be)smrtnosti i ži-vota. “Posve je bjelodano kako nešto kao duša opstoji, ali je filozofsko pitanje što se točno misli pod pojmom grč. psihe, kako stoji s duševnom moći i u pogle-du njezine smrtnosti”, protumačio je dr. Mikecin Platonovo poimanje duše kao onoga što sebe samoga pokreće, “najpo-kretljivijeg od svega”, prvog uzroka kre-tanja koji u svome vlastitome “biti” sebe samog uspostavlja.

Predavač je govorio o “duši svega”, mi-sli koja se susreće posvuda u grčkoj filo-zofiji, raščlanjenoj na tri dijela: razabiru-ći, čuvstvujući i žudeći vid duše. Naveo je kako ono što preostaje kao besmrtno jest razabirući vid, dok preostala dva odumiru.

Dr. Mikecin je ukazao na razliku izme-đu dvije vrste tijela, kako filozofija tuma-či, ono zemaljsko (duševno) i duhovno tijelo, kao razliku između propadljivoga i nepropadljivoga. “U filozofiji se odnos

duše i tijela razumije tako da duša nije u tijelu. Duša je sama, i nema nikakve duše koja na neki način ne bi bila tjelesna, i tijelo koje bi bilo bez duše”, zaključio je.

Dr. Vučković je uporište za tri naslovne sintagme “oproštenje grijeha, uskrsnuće tijela i život vječni” promatrao kroz vlasti-to vjerovanje. Napomenuo je kako vjerni-ku katolička ispovijed omogućuje iznijeti ono što tišti, i ništa taj prozor ne može zamijeniti. Ispričao je iskustvo ubojice iz diska koji je, unatoč nevjeri, imao potre-bu barem jednom čovjeku ispričati svoju priču.

“Netko tko je opterećen grijehom ne može dobro misliti. Oproštenje grijeha je prilika čovjeku da ponovno dobije šansu koju je bio prokockao”, naglasio je preda-vač. Također je etimološki razlagao pojam oprosta i opraštanja, ističući teret krivnje kao jedan od najtežih.

Glede uskrsnuća tijela, naznačio je teo-loško shvaćanje kao uskrsnuće osobe i cje-lovitog čovjeka. “Vjera se može osloniti na zbunjenost pisaca evanđelja, fenomen je nadišao njihova shvaćanja, lakše bi im bilo povjerovati da je Isusovo tijelo ukradeno, misliti o drukčijem tijelu”, naglasio je de-kan splitskog KBF-a. Zaključio je kako osobno o životu vječnom može domisliti samo vjerom kao osloncem da je Isus živ.

U međusobnoj raspravi dodatno se produbljivalo filozofsko i teološko poima-nje grijeha, vjere i duše. +

22 23

pRiloZipRiloZi

Karmelski vjesnik 2/2013.

oTvoRena iZložBa “TRaDicijSKi naKiT HRvaTa U BiH”

(Preuzeto s: www.bljesak.info, 25. travnja 2013.)

Pod pokroviteljstvom počasnog konzu-la Republike Mađarske u Mostaru Vlade Lukića, a u sklopu programa Dana Matice hrvatske Mostar 2013. godine, večeras je u Mostaru otvorena izložba “Tradicijski nakit Hrvata u BiH”.

Tim povodom u izjavi za Fenu autor izložbe otac Zvonko Martić iz samosta-na Karmel sv. Ili-je, kazao je kako je izložba presjek tradicijskog naki-ta Hrvata u BiH prikazan na jedan mult imedija lan način.

Po njegovim riječima, izložba je dio etnografske zbirke hrvatskih pučkih nošnji i na-kita tomislavgrad-skoga samostana Karmel sv. Ilije. Zbirka svoje po-

četke bilježi u Oštroj Luci i Boku u okolici Orašja, gdje se od 1999. do listopada proš-le godine o prikupljenom blagu brinula u svojoj obiteljskoj kući majka Luca Šošić.

“Iako je nastala spontano, zbirka je po-primila nacionalno etnografski karakter sa 140 cjelovitih pučkih nošnji i više od 500 primjeraka različitog nakita iz broj-nih hrvatskih sredina u BiH”, kazao je otac Zvonko.

Dodao je kako se postav zbirke već mo-gao vidjeti u Hrvatskoj, Francuskoj, Filipi-nima i Kini.

Izložba je postavljena u Klubu “Alumi-nij” i bit će otvorena do 13. svibnja. +

KaRMelSKi RaZGovoRi

(Preuzeto s: www.katolik.hr, 28. travnja 2013.)

Pod okriljem zidova jednog hrvatskog Karmela, razgovarali smo s bosonogom karmelićankom, prolazeći kroz teme po-ziva, molitve, karmelske duhovnosti i sve-tačkih uzora.

Kako jedna karmelićanka doživljava svoje poslanje u Crkvi?

Svoje „biti karmelićankom“ osjećam kao prebivanje u srcu Crkve. Osnova pozi-va je nasljedovanje Isusa Krista. Kao kar-melićanka nastojim na intenzivan način živjeti ono što smo svi primili u krštenju – ucjepljenje u Krista. Nastojim preslikati život Kristov u svoj, ali možda više kroz vid Kristove molitve na gori i povlačenja u osamu. To je poziv svima koji su posve-ćeni kontemplativnom životu – nasljedo-vanje Krista molitelja. Naš nadbiskup, kar-dinal Josip Bozanić rekao nam je jednom prilikom da je naš zadatak svjedočiti na tihi način kako je lijep život s Bogom.

Osjetite li plodove svojih molitvi ili živite samo od vjere?

Najčešće je to život iz vjere. To mora biti život iz vjere jer je apsurd živjeti u Karme-lu, a ne imati vjeru. Ali doživljavamo i to da ljudi, koji su nam se preporučili u moli-tve, znaju doći ili nazvati i obavijestiti nas o uslišanju. Po vjeri, po molitvi događaju se čudesa i to nam je veliki poticaj za za-hvalnost Bogu.

Je li Učiteljstvo u zadnje vrijeme govorilo o važnosti kontemplativnog života u Crkvi?

Nama, sestrama važan je dokument Verbi Sponsa koji govori o klauzuri mona-hinja. Papa Benedikt XVI. je u posljednje vrijeme na katehezama govorio o molitvi. Po tome se vidi koliko je Svetome Ocu sta-lo do molitvene dimenzije u Crkvi koja je danas dosta zanemarena. Nakon Drugog vatikanskog sabora otišlo se u krajnost jednog aktivizma gdje se previše oslanjalo

na ljudske mogućnosti, a zanemarilo mo-litvu. Laž današnjeg svijeta je da sve može sam, da mu Bog nije potreban – time na-žalost katkada bivaju poneseni i vjernici. Važan je i dokument Vita Consecrata u kojem se papa Ivan Pavao II. u jednom dijelu obratio kontemplativnim monahi-njama. Ali i u papinu konkretnom pozivu kontemplativnim redovnicama da dođu u Vatikan i ondje mole za njega i njego-vo poslanje, možemo iščitati koju važnost Sveti Otac pridaje ovoj dimenziji.

Svjedoci smo povećanog interesa za kon-templativne redove, ali i nastanku novih. Osjećaju li se takva gibanja i u Karmelu?

Što se tiče Karmela u Hrvatskoj, Bogu hvala, nije bilo velikog vremenskog raz-doblja u kojem nije bilo interesa i novih zvanja. Duh potiče mlade ljude da se oda-zovu na takav poziv. Često imamo priliku ugostiti djevojke, koje se dvoume o svome pozivu, tako da ovdje proborave nekoliko dana i u tišini mole kako bi spoznale volju Božju.

Kako spoznati Božju volju: Zove li me Gospodin u posvećeni život?

To je stvar nutrine svake osobe – to ne može nitko izvana nekome reći ili namet-nuti. Može postojati tiha želja od malena koja pomalo usmjeruje osobu. Važno je pratiti i pomoći mladima koji imaju takav interes. Ovo predstavlja redoviti put, ali Bog progovara i kroz neočekivana pro-svjetljenja i obrate u životu. Osoba se već priprema za brak, a onda prisustvuje re-

24 25

pRiloZipRiloZi

Karmelski vjesnik 2/2013.

đenju ili zavjetovanju i osjeti duboku želju da i ona pođe tim putem. Želja za brakom proizlazi iz naravi, dok redovnički poziv ne može biti bez Duha Svetoga, jer je to nešto nadnaravno. Osjećaj dubokog mira i radosti pokazuje da sam na pravome mje-stu. Zaljubljenost, zagledanost u Krista je temelj bez kojega bi sve ovo bila samo iluzija.

Što prije svega privlači mlade ljude u klauzurne samostane?

Radikalnost… život u kojem će čovjek pustiti sve i poći za Gospodinom. Isto tako i potreba: biti s Bogom. Kada osoba uvi-di da je jedino Bog može istinski usrećiti, a da joj ostalo ne može dati pravu sreću. Spoznaja da je Bog najveća vrijednost, da je život s Bogom nešto najljepše – to je ključno.

Koje su najčešće poteškoće s kojima se moraju suočiti pridošlice u samostanu?

Najčešće su to životne navike koje treba mijenjati i prilagoditi ih ritmu zajednice. Najviše se primjećuje samosvijest mladih i navezanost na svoje mišljenje.

To je velika opasnost jer zatvaramo mogućnost da nam se na nešto ukaže ili otvore novi horizonti. Ako smo uvjereni da mi najbolje znamo što je za nas dobro, koji sustav duhovnosti njegovati, onda se zatvaramo. Izvana se prilagode, ali unu-tra ostaje navezanost na sebe. Lijek za ovo je biti poput otvorene knjige, biti iskren, spreman prihvatiti ono novo što mi se nudi i to primijeniti u životu. Tada se gra-de zdravi temelji za budući redovnički ži-vot. Ako toga nema, sadi se, ali se ne ubiru plodovi. Primjećuje se i afektivna nezre-lost – kao da se granice sazrijevanja po-miču. Katkad je potrebno neke temeljne, čisto naravne stvari izmijeniti, a to može biti teško, napose ako je osoba već u zreli-jim godinama.

Postoje li neka mjesta, profesije, zajedni-ce odakle uglavnom dolaze kandidatice za Karmel?

Primjećuje se velika različitost mjesta odakle su sestre – cijela Hrvatska. U za-dnje vrijeme u našoj zajednici dosta dola-ze djevojke iz Frame, imamo nekoliko se-stara iz nje. Opazili smo da se djevojke iz neokatekumenskog pokreta također dosta interesiraju za Karmel. Što se tiče profesi-je – primjećuje se da u posljednje vrijeme većinom dolaze fakultetski obrazovane osobe.

Mnogi prepoznaju Karmel kao mjesto molitve. Koji su temelji, ali i specifičnosti molitvenoga hoda u Karmelu?

Sveta Terezija je naučiteljica Crkve u odnosu na molitvu, tako da se može reći da crpimo iz pravoga izvora. Terezija je proizašla iz karmelske loze koja stavlja na-glasak na nutarnji život, život u Božjoj pri-sutnosti – korijeni za ovo su u proroku Iliji i njegovom: „Živ je Bog pred čijim licem stojim“. Terezija je to obogatila, kao i svaki svetac, tako da karmelska duhovnost nije nešto statično, već dinamično. Pravilo nas poziva da dan i noć razmatramo zakon Gospodnji, a da bi se to moglo, potreb-no je imati čisto srce. Terezija progovara o važnosti pripreme za molitvu, asketski je vid kod nje dosta naglašen. Na početku

svoje knjige „Put savršenosti“ govori o tri stvari: poniznosti, ljubavi i nenavezanosti. To su tri kreposna temelja neophodna za molitvu. Ako nema poniznosti, tj. ako ni-sam u istini ili ću se Boga bojati i bježati od Njega ili ću u oholosti zaboraviti na Njega. Terezija je jako inzistirala na „biti u istini“ kada sam pred Bogom: uviđala je svoju bijedu, ali i to da je njezina duša prekrasan zamak, dragulj, nešto Bogu pre-dragocjeno. Spoznaja Božje ljubavi, da je Bog spreman za nas dati svoji život, budi u nama potrebu da ga molimo, slušamo, bu-demo s Njime. Terezija bi kazala: „Ljubav budi ljubav“. Bez ljubavi nema molitve. U Osnucima kaže da se moliti može svugdje jer je molitva ljubav. Iz ljubavi prema Bogu proizlazi i ljubav prema čovjeku. I na kra-ju, nenavezanost na stvari, osobe, sebe – ne zarobljavati druge u svome srcu. Treba ostaviti da bi se natrag primilo stostruko. Ovo su neophodni preduvjeti za molitvu. Nadalje, Terezija govori kako Boga osjeća u svome srcu, shvaća da Bog nije negdje daleko, već u njenoj duši. Za ovo otkriće, do kojeg je došla čitajući Augustina, kaže da je to ranije znala da ne bi ostavljala Gospodina toliko puta samoga i bila tako nevaljala, što često kaže za sebe.

Možete li nam dati neke praktične smjernice kako razmatrati – kako je sveta Terezija poučavala svoje kćeri?

U Putu savršenosti Terezija nudi do-bru metodu: na početku ispitati savjest, izmoliti Ispovijedam se i prekrižiti se, a onda potražiti Gospodinovo društvo. To ne znači da On nije tu, već mi sebi mora-mo posvijestiti da je On već tu. Gledajte ga, govorite mu, slušajte ga. Savjetuje da se uživimo u neki evanđeoski prizor i bude-mo s Gospodinom u njemu. Kaže: „Ako ste vesele – gledajte ga uskrsloga; ako ste žalosne – gledajte ga kako nosi križ“. U bilo kakvom stanju bili, uvijek možemo biti s Gospodinom. Terezija se često na-vraćala prizoru u Maslinskom vrtu. Ova-kva metoda je veoma efikasna jer posa-dašnjuje i poosobljuje biblijski tekst – Bog meni upravo sada nešto govori. U molitvi je bila kristocentrično usmjerena – govo-

rila je o opasnostima molitvenih metoda koje se udaljuju od konkretnog i evanđe-oskog Krista i zalaze u apstrakciju ili idu mimo Krista čovjeka. Voljela je reći da je molitva razgovor s Bogom – s Onim za koga znamo da nas ljubi. Svijest da te Bog gleda kao otac, da te Krist gleda kao zaruč-nicu, prijateljicu – svijest o ljubežljivom pogledu Božjem koji počiva na tebi, to je veoma važno. Tu se onda razvija spontani razgovor pun povjerenja i ljubavi. Sluga Božji o. Gabrijel od sv. Marije Magdalene je dosta dobro razradio molitvenu meto-du u svojevrsnom katekizmu karmelske molitve gdje govori o čitanju, meditaciji, čuvstvenom razgovoru, zahvali, prikaza-nju i prošnji.

Koji su problemi u molitvenom hodu?Molitva ponekad bude teška, što može

biti uzrokovano umorom, psihičkom sla-bošću, rastresenošću. Kod umora se dobro naspavamo, ali s rastresenošću nije lako jer misao ne možeš zaustaviti, tu mora-mo nastaviti molitvu boreći se i uporno se vraćajući Gospodinu. Važno je imati čvr-

26 27

pRiloZipRiloZi

Karmelski vjesnik 2/2013.

stu odluku da ću svaki dan odvojiti odre-đeno vrijeme za molitvu. Ako molitva ne mijenja naš život, to se onda ne može na-zvati molitvom. Molitva mora biti uteme-ljena u mojoj konkretnoj životnoj situaciji – dolazim pred Isusa sa svojom istinom, a ne nekim apstrakcijama. Puno pomaže pi-tati se što bi Isus učinio u ovoj mojoj kon-kretnoj situaciji. Autentična molitva mora se očitovani u plodovima Duha Svetoga: ako nema ljubavi, mira, radosti onda ne-što nije u redu s molitvom. Danas je često opasnost zaustaviti se samo na afektivnoj molitvi koja ostaje samo na razini osjećaja, ali ne mijenja život.

Recite nam nešto o Maloj Tereziji i ma-lome putu?

Mala je Terezija živjela Evanđelje. Uniš-la je u njegovu logiku i bila sva obuzeta Kristom. Hranila se Svetim Pismom. Nje-zin se mali put temelji na spoznaji vlastite malenosti i slabosti, a s druge strane Bož-jeg milosrđa. Bila je realna, stajala u svojoj istini, ali je imala i silne želje vinuti se u visine. Uvidjela je da je samo Bog može ondje uzdignuti te mu se u svojoj real-nosti posve predala, ali i činila što može. Nije mogla činiti velike stvari, ali je zato bila velemajstor u činjenu malih stvari s ljubavlju. Nije propustila niti jednu sit-nicu gdje bi se mogla samozatajiti iz lju-bavi prema Bogu. Zato što je ukazala na važnost koju imaju u Božjim očima male stvari, učinjene s ljubavlju, postala je to-liko obljubljena među ljudima. Za sve-tost nisu potrebne velike stvari, već velika ljubav. Svaku gestu, misao pretvarala je u ljubav. Kaže da nije prošlo ni tri minute, a da ona nije pomislila na Božju prisutnost. Ona nije neka sladunjava svetica, već he-rojska svetica, jer za velike stvari primimo ljudsko divljenje, ali za sitnice ljudske oči ne mare i tu je potreban heroizam vjerno-sti u sivilu svakodnevnice.

Iako među pukom nije jako poznata, teolozima je veoma interesantan lik blaže-ne Elizabete od Trojstva. Možete li nam ga predstaviti?

Ona je na tragu karmelske tradicije ži-

vjela snažnu svijest Božje prisutnosti. Dok je još bila mala, jedan joj je svećenik obja-snio značenje njezina imena: Elizabeta – kuća Božja, i to ju je fasciniralo. Stalno se navraćala na misao da je ona obitavalište Božje, da je Bog u njoj. Pobožnost prema Presvetom Trojstvu je došla malo kasnije. To je bila klica njezinog zvanja. Morala se dosta boriti s obitelji kako bi ušla u Kar-mel. U svojoj glasovitoj molitvi Presvetom Trojstvu, napisanoj u času nadahnuća, izra-zila je na prekrasan način svoj odnos prema trima božanskim Osobama. U jednom svo-me pismu definira karmelićanku kao osobu koja se zagledala u Raspetoga, dragovoljno prigrlila križ kako bi se suobličila Njemu. Znala se nazivati pohvalom Slave. Ovaj izraz je našla u poslanicama svetoga Pavla, na kojima se jako nadahnjivala. Shvatila je da je stvorena kako bi njezin život postao proslava Boga – to je krajnji poziv kršćani-na, postati laudem Gloriae. Poznata je nje-zina izreka u kojoj govori da je ona već u nebu jer je Bog u njenoj duši. Ipak, njezino nebo je bilo ispunjeno križevima: zbog bo-lesti na želucu umrla je praktički od gladi, iscrpila se kap po kap, poput Krista na kri-žu kojemu se uvijek čeznula suobličiti.

Možete li nam kazati o odnosu blaženog kardina-la Stepinca i Karmela?

Kardinal je imao veli-ku ljubav prema Karme-lu. Doveo je prve sestre u Brezovicu i očinski se za njih brinuo, gradio novi samostan u ratnim okol-nostima. Posjećivao je često sestre i proviđao im hranu i nadzirao gradnju. Svake subote je s njima na koljenima molio sva tri otajstva krunice pred Presvetim. Kada je imao kakve poteškoće dolazio je u Karmel – to sve opi-suje o. Benigar u svojoj knjizi. Kada su ga pitali koje je njegovo najve-će ostvarenje, mnogi su očekivali da će reći osnivanje novih župa, jer današnje najveće i najpoznatije gradske župe je osnovao upravo on, ali on je rekao da je Karmel njegovo životno djelo. Bio je molitelj koji je znao cijeniti molitvu. Sestrama je povjerio na-kane i odredio ih za sva-ki dan. Mi smo zadržale te nakane: ponedjeljkom molimo za sve svećeni-ke, bogoslove i sjemeništarce; utorkom za redovnike, srijedom za obitelji, čet-vrtkom za mlade, petkom za biskupe, misije i misionare; subotom za potrebe Karmela, a nedjeljom za osnutak novih župa u Zagrebu. Osjećao je duboku po-trebu za molitvom te je u pismu sluzi Božjem o. Anti Antiću otkrio da planira osnovati još tri Karmela koji će biti po-put utvrda na sve četiri strane njegove biskupije.

Sveti Ivan od Križa je podučavao svo-ju duhovnu djecu uz pomoć skice uspona na goru Karmel. I kardinal Stepinac je če-

sto razmatrao ovaj crtež. Možete li nam ga rastumačiti?

Prikazuje put ogoljivanja, čišćenja duše. Djelo Uspon na goru Karmel go-vori o oslobađanju duše kako bi mo-gla biti prosvjetljenja. Crtež prikazuje tri puta: put zemaljskih dobara (život, zdravlje, imovina), put nadnaravnih dobara (viđenja, vlastite kvalitete) i put odricanja. Ako se nalijepimo na stvari s puta zemaljskih ili nadnaravnih doba-ra, ne možemo doći do vrhunca gore – sjedinjenja s Bogom. Npr. mogu biti na-vezana na vlastite kreposti, dar govora u jezicima – te smatrati da je to najveći

28 29

pRiloZipRiloZi

Karmelski vjesnik 2/2013.

vrhunac svetosti – tada mi ova dobra ništa ne koriste. Stoga će Ivan ponavlja-ti: ništa, ništa, ništa. Kako bi došla do vrhunca moram ići putem vjere, nade i ljubavi. Mi prečesto na mjesto cilja, a to je slava Božja, postavimo sredstva. Moram biti zahvalna na dobrima koje mi je Bog dao, ali moj identitet nije u tim dobrima. Moj identitet nije u tome da mi drugi go-vore da sam kreposna, da imam lijepi glas, jer se na to mogu navezati… i sve propad-ne u vodu. Sve mora biti na slavu Božju. Sve treba usmjeriti na slavu Božju – to je mistika svakidašnjeg života, u svakoj stvari svoga života prepoznati Božju ruku. Tere-zija, govoreći o nenavezanosti, govori isto to, ali onako kako je znala, dok je Ivan bio teolog pa je to sistematizirao. Sveti Igna-cije Loyola govori o svetoj ravnodušnosti.

Začetnici obnovljenoga Karmela pozna-ti su kao oni koji su obilovali mističnim fenomenima. Susreće li se i danas među njihovom duhovnom djecom sudioništvo u tim darovima?

Karmel je prije svega put u vjeri, nadi i ljubavi. Ipak je teško znati, posjeduje li pojedina sestra neke od tih darova, osim ako je očit, poput levitacije. Uvijek ostaje Ivanova pedagogija da se na izvanredne fenomene ne treba uopće obazirati. Sveta Terezija je malo blaža te govori da ako mi ti darovi pomažu da budem bliže Bogu, neka budu. Našalit će se da se možemo okoristiti i lažnim viđenjem ako me ona potiču na ljubav prema Bogu. U hrvat-skom Karmelu kod sluge Božjega o. Ge-rarda Stantića možemo uvidjeti različite ovakve fenomene, ali pretpostavljam da i danas ima toga.

I za kraj – što je najljepše u životu jedne karmelićanke?

Spoznaja da je Bog sve – to pruža nu-tarnju i tihu radost koja daje snagu živjeti svakidašnjicu s velikodušnošću i preda-njem Bogu u čiju smo prisutnost uronje-ni. Čovjek na trenutke osjeti kako je to u Božjem srcu. +

Spectrum (2012.) 3-4, 149.-154.

KaRMelSKi DopRinoS “oSMoM MeđUReliGijSKoM SUSReTU viSoKiH pReDSTavniKa vjeRSKiH ZajeDnica U HRvaTSKoj”

Na Osmom međureligijskom susretu vi-sokih predstavnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj s glavnom temom “Zajedničke religijske vrijednosti u službi društvene pravednosti”, održanom u utorak 7. svib-nja 2013., u prostorijama Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Zagrebu, Mažura-nićev trg 6 sudjelovao je i član Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa o. Jure Zečević. Uz o. Juru na susretu su sudjelo-vali visoki predstavnici iz 11 kršćanskih crkava: Msgr. Vlado Košić, predsjednik Vi-jeća HBK za ekumenizam i dijalog, sisački biskup; Mevludin ef. Arslani, član Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj; Dr. Kotel Da Don, rabin Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj; Luciano Moše Pre-lević, rabin Koordinacije židovskih općina u RH; o. Slobodan Lalić, protojerej stavro-for Srpske pravoslavne Crkve; o. Kirko Ve-linski, protojerej Makedonske pravoslavne

Crkve - Ohridske arhiepiskopije; Branko Berić, izabrani biskup Evangeličke Crkve u RH; Branimir Bučanović, tajnik Sinode Reformirane kršćanske (kalvinske) Crkve u Republici Hrvatskoj; Toma Magda, pred-sjednik Saveza baptističkih Crkava; doc. dr. Vedran Đulabić, tajnik Evanđeoske pente-kostne Crkve u RH i Srećko Kuburić, tajnik Jadranske unije konferencija Kršćanske ad-ventističke Crkve.

Uvodni, protokolarni dio susreta koor-dinirala je gospođa Jasminka Domaš, gla-snogovornica navedene vjerske zajednice. Pozvala je dr. Vladimira Šalamona, Pred-sjednika židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj, koja je bila domaćin susreta, da se obrati prisutnima. Dr. Šala-mon je pozdravio sve nazočne, poželio im dobrodošlicu, istaknuo da su ovakvi susre-ti i njihove teme rezultat obilježja vreme-na i stanja u kojemu živimo te prisutnima poželio uspješan zajednički rad. Gospođa Domaš zamolila je potom gosp. Kotela Da Dona, rabina Židov-ske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj, da uputi svoj pozdrav sudionicima susreta, koji je svi-ma poželio srdačnu dobrodošli-cu i naznačio kontekst u kojem se ovaj susret događa.

Radni dio susreta kooordini-rao je prof. dr. sc. Jure Zečević, Tajnik Vijeća HBK za ekume-nizam i dijalog i Predsjedatelj Ekumenskog koordinacijskog

odbora crkava u Hrvatskoj. Predložio je metodoligiju rada i predstavio polazni tekst Zajedničke izjave koji je pripravljen na prethodnom zajedničkom radnom susretu. Predstavnici vjerskih zajednica informirali su jedni druge o aktualnosti-ma u svojim zajednicama. Među ostalim, kao primjer višestrano zrelih odnosa i međusobne otvorenosti hrvatske sredine istaknut je primjer otvorenja Islamskog centra i džamije u Rijeci, a kao neprihvat-ljive navedene su pojave antisemitizma, islamofobije, kršćanofobije i ksenofobije u pojedinim zemljama Europe. Nakon dorade i usuglašavanja glasovanjem je jednoglasno usvojena i javnosti predstav-ljena Zajednička izjava pod naslovom “Zajedničke religijske vrijednosti u službi društvene pravednosti”. Potom su sudi-onici susreta bili na raspolaganju prisut-nim novinarima, a nakon toga uslijedio je prijateljski razgovor i druženje oko stola s

30 31

pRiloZipRiloZi

Karmelski vjesnik 2/2013.

o. vinKo MaMiĆ oDRžao pReDavanje na 10. MeđUnaRoDnoM SiMpoZijU o MiSTici U RiMU

Pod naslovom „Zamak duše: duhovno praćenje mističnog razvoja“, od 7. do 9. svibnja u Rimu je održan 10. Međunarod-nom simpoziju o mistici. Seminar se odvi-jao na Papinskom institutu za duhovnost „Teresianum“, a dio je pripreme za pro-slavu 500. godišnjice rođenja sv. Terezije Avilske, čije će završno slavlje biti 2015. u Avili.

Najzrelije i najpoznatije djelo sv. Terezi-je „Zamak duše“ analizirano je u kontekstu suvremenih duhovnih, eklezijalnih i kul-turno-socioloških kretanja. Na Seminaru su predavanja imali stručnjaci s područja duhovnosti, psihologije i Svetog pisma. O. Vinko Mamić održao je predavanje na

temu „Krist je ta kuća (5M 2,4): Biblijski pristup molitvi ujedinjenja“. Osnovna teza predavanja bila je da se – sudeći po indi-kacijama evanđeliste Luke – terezijanski način mentalne molitve u bitnim elemen-tima podudara s marijanskim, te da je upravo takva molitva potrebna suvreme-nom čovjeku radi obnove vlastite nutrine, njegovog ili njenog holističkog rasta, te humanizacije društva u cjelini.

Seminar je organiziran i kao radionica, pa je nakon svakog predavanja bilo prili-ke za razgovore i promišljanja na dotičnu temu.

Slijedeći, 11. Međunarodni seminar o mistici, predviđen je za svibanj slijedeće godine. +

jeDinSTven KUlTURni i MeđUReliGijSKi DoGađaj KoD ToMiSlavGRaDa

Povodom Međunarodnoga dana muzeja, u Duhovnom centru Karmel sv. Ilije na Buškom jezeru kod Tomislavgrada or-ganiziran je program pod nazivom “I za prošlost i za budućnost”. Uz folklorne sku-pine iz Tomislavgrada i Livna, sudjelovali su i derviši Rifaijsko-bedevijske tekije iz Vareša, što je svjetski raritet, i karmelićan-ski bogoslovi iz Zagreba.

Prije otvorenja izložbe i kulturno-za-bavnog programa upriličena je molitva na kojoj su prisustvovali i derviši, a nakon toga je upriličeno otvorenje novog posta-va u etnografskoj zbirci Karmela Sv. Ilije “Tradicijska odjeća i nakit Hrvata, Srba i Bošnjaka u Bosni Hercegovini”.

Nakon toga uslijedio je program, je-dinstven i ekskluzivan u svijetu, budući da derviši svoje svečane odore ne iznose iz tekije.

Za ljubav oca Zvonka Martića učinili su ne samo to, nego su i nastupili u sklopu kulturno-umjetničkog programa. Tako se pjesma derviša zaorila u Karmelu Sv. Ilije na obali Buškog jezera. +

o. DaRio ToKiĆ pReDvoDio DUHovnU oBnovU i FoRMacijU Za RaD U GRUpaMa U BUGaRSKoj

13 i 14 svibnja o. Dario Tokić, na poziv Konferencija viših poglavara i poglavari-ca Bugarske, održao je duhovnu obnovu i predavanja o metodi rada u grupama redovnicima i redovnicama koje djeluju u Bugarskoj. U Bugarskoj ima 108 redov-nika i redovnica. U radu Konferencije vi-ših redovničkih poglavara i poglavarica, iako to nije obavezno, sudjeluju skoro svi predstavnici Redova prisutnih u Bugar-skoj. Naše sestre karmelićanke, u skladu sa svojom karizmom, ne sudjeluju aktivno u radu Konferencije, nego sve aktivnosti Konferencije prate molitvama i žrtvama.

Ovaj susret je bio organiziran u Ra-kovskom, u blizini Plovdiva, u samosta-nu franjevaca konventualaca. Na susretu je sudjelovalo 44 redovnika i redovnica. Svoja predavanja o. Dario je održao na ta-lijanskom jeziku uz simultano prevođenje

32 33

pRiloZipRiloZi

Karmelski vjesnik 2/2013.

na bugarski. Prvi dan bio je dan duhovne obnove. O. Dario, u svome poznatom ži-vom stilu, govorio je o dinamici oprašta-nja. Predavanje je bilo jasno i razumljivo, s raznim primjerima iz života koji su ilu-strirali rečeno, a to se sudionicima jako svidjelo jer su primjeri bili iz pastoralnog života s kojima su se i oni susretali. Na su-sretu je bio prisutan i Nikopolski biskup mons. Petko Hristov, koji je predsjednik komisije za Bogu posvećeni život BK Bu-garske. Biskup je predslavio oba dana sv. Euharistiju.

Drugoga dana o. Dario je govorio o tome kako organizirati i voditi biblijsku grupu u župi te je govorio i o metoda-ma rada s Biblijom. Predavač je iznio niz praktičnih savjeta koji su jako važni za formiranje i vođenje biblijske grupe. Po podne je bio praktični dio. Učesnici su bili podijeljeni u četiri grupe i svaka grupa je imala zadatak da pokuša u praksu prove-sti ono što su čuli na predavanjima prije podne. Na kraju svi su se skupili u dvorani i predstavnici grupa su podnijeli izvješće o radu u grupama.

Sudionici susreta su bili jako zadovoljni onim što su čuli i naučili od o. Darija, a to će im biti od koristi u njihovom pastoral-nom radu. Na kraju su svi tražili da imaju predavanja o. Darija, a on je ostavio svoja predavanja i skriptu o metodama rada s biblijom. Predavanje i skripta će biti pre-vedeni na bugarski jezik i biti će poslani redovničkim zajednicama.

O. Dario u pratnji o. Srećka posjetio je i grad Plovdiv gdje se je upoznao sa ljepo-tama staroga grada kojega nazivaju bugar-skim Jerihonom jer je star oko 7000 godi-na. Plovdiv je poznat po svome vlastitom stilu gradnje, a sadašnje kuće, u starome dijelu, potječu najčešće iz 19. stoljeća.

O. Dario posjetio je naš samostan “sv. Josipa” u Sofiji, kao i naše sestre karmeli-ćanke iz samostana “Sv. Duh” i nakon toga se vratio u Hrvatsku.

Budući da su se sudionicima susreta svidjela predavanja, izrazili su nadu da će opet imati priliku čuti tako korisna i zani-mljiva predavanja o. Darija. +

iZleT i HoDoČaŠĆe novaKa U MaRiaZell

Dana 20. svibnja na Duhovski ponedje-ljak nakon objeda zaputili smo se (novaci, magistar, o. Endre i P. Michael) u Maria-zell i okolicu. Vozeći se prema Mariaze-llu, najvažnijem hodočasničkom mjestu u Austriji, uživali smo u ljepoti prirode: zelenilu šuma i pašnjaka te bijelim vrhun-cima Alpa. Na putu su se smjenjivali sun-

ce i kiša. A čekala su nas i stanovita lijepa, ugodna i ona manje ugodna iznenađenja.

Grad Mariazell udaljen je 143 km od Graza, a smješten je u dolini Salza, usred sjevernih Štajerskih Alpa. U blizini gra-da nalazi se alpsko jezero Erlaufsee.Osim iznimnog značenja za Austrijance, ovo marijansko svetište također ima veliko značenje i za katolike iz susjednih istočnih zemalja. Centralna figura svetišta je Ma-rijin kip, isklesan u lipovom drvu. Prije pet godina (2007.) Svetište je slavilo 850. obljetnicu svoga osnutka. Tom prigodom posjetio ga je i sam papa Benedikt XVI.

Po dolasku u svetište zatekli smo lijep broj hodočasnika iz raznih dijelova Au-strije a bila je i jedna grupa iz Slovačke. Nakon osobne molitve i pobožnosti naš prior P. Michael je bio ugodno iznenađen susrevši se u svetištu sa svojim ocem, se-trom i bratom koji su s jednom grupom hodočasnika pješice stigli u Svetište. Za-državši se u ugodnom razgovoru s rod-binom P. Michaela i napravivši nekoliko fotografija, zaputili smo se prema bivšoj Kartuziji u Gamingu. Prošavši pored je-zera Erlaufsee kojeg smo ipratili samo po-gledima iz auta ubrzo smo stigli do jednog potoka gdje smo se zaustavili te prošetali do obližnjeg vodopada. Tu, pokraj vodo-pada, na kratko, smo imali dojam da smo na Plitvičkim jezerima. Po povratku pre-ma autima čekalo nas je novo iznenađe-nje. Frau Marianne Weinberger, redovita

gošća našeg samostana u Krku, prolazeći tom cestom u autu prepoznala je nekog od novaka te se zaustavila da nas pozdravi. I s njom smo se zadržali u kraćem razgovoru te fotografiranjem zabilježili taj nenadani susret.

Stigavši pak u Gaming, bivšu kartuziju čekalo nas je i treće iznenađenje. Nakon što smo izmolili Večernju molitvu u samo-stanskoj crkvi, susreli smo naše franjevce trećoredce iz Hrvatske: novog Provinci-jala, fra Nikolu Baruna, Iliju Živkovića, Zvonimira Brusača i Petra Bašića. Oni su zajedno s provincijalima i delegatima iz drugih provincija sudionici Generalnog Kapitula njihovog reda koji se odvija u ovom zdanju.

Provincijal TOR fra Nikola Barun nas je ukratko upoznao sa sadašnjim sta-njem bivše kartuzije koju su 1984. kupili franjevci trećoredci iz SAD te je pažljivo obnovili. Samostan je pretvoren u hotel s 4 zvjezdice unutar kojega se nalazi resto-ran i pivovara čije ukusno pivo smo i sami kušali.

Inače ovaj Kartuzijanski samostan osnovao je Albrecht II, vojvoda od Au-strije 1332. U njemu su 452 godine živjeli kartuzijanci, tj. sve do 1984. kada je prešao u vlasništvo američkih trećoredaca. Sa-mostan je jedan od najvažnijih i najljepših spomenika u Srednjoj Europi. Sa svojim

34 35

pRiloZipRiloZi

Karmelski vjesnik 2/2013.

gotičkim krovom „Kartause Gaming“ je povijesni dragulj umjetnosti. U crkvi “Ma-ria Thron” pokopani su suosnivač Austri-je, vojvoda Albrecht II, i njegova supruga Ivana Pfirt te Elizabeta od Češke, kći cara Karla IV.

Nakon bivše kartuzije svratili smo još do rodne kuće P. Michaela a potom s nje-govim tatom otišli na večeru na drevno obiteljsko imanje. U kući koja datira iz 1637. godine, a koja je pretvorena u Etno restoran, mogli smo kušali specijalitete domaće austrijske kuhinje.

U povratku za Graz u kasnim večer-njim satima doživjeli smo još jedno – ovaj puta manje ugodno – iznenađenje. Nesta-lo nam je goriva a prve dvije crpke na koje smo naišli bile su zatvorene jer je u Austriji Duhovski ponedjeljak neradni dan. Nije nam dru-go preostalo nego šlepanje do prve otvorene benzinske crpke. Srećom to nije potrajalo više od pola sata. Rije-šivši problem s gori-vom zahvalni Bogu i puni dojmova brzo smo stigli do Graza i još brže uronili u san. +

U KaRMelU SveTe Male TeReZije U KloŠTaR ivaniĆU iZaBRano novo voDSTvo

Sisački biskup Vlado Košić izvršio je, u srijedu 22. svibnja, redovitu kanonsku vizitaciju Karmela Svete Male Terezije u Kloštar Ivaniću.

Biskup je razgovarao sa svim sestrama i upoznao se sa stanjem samostana. Po-slije vizitacije, u prisutnosti kancelara Si-sačke biskupije mons. Marka Cvitkušića, sestre su pristupile izborima za vodstvo svog samostana u novom trogodišnjem razdoblju.

Nakon zaziva Duha Svetoga i svetaca Karmelskog reda, koji je predvodio biskup Košić, izabrana je s. Danijela Terezija Li-cul, dosadašnja priorica, za novu prioricu samostana, a za savjetnice su izabrane: s. Ana Marija Štefanac, prva savjetnica, s. Kristina Tropp, druga savjetnica i s. Lidija Bakula, treća savjetnica. Biskup je potvr-dio prioricu s. Danijelu Tereziju i sestre savjetnice u novom mandatu uprave Kar-melom Svete Male Terezije te na sestre

zazvao Božji blagoslov, dok je kancelar ovjerio samostanske knjige biskupijskim pečatom i sastavio Zapisnik o održanim izborima. +

oTvaRa Se pRva KaToliČKa oSnovna ŠKola U GRaDU ZaGReBU

U Zagrebu se otvara Prva katolička osnov-na škola. S radom će započeti od rujna ove godine, u školskoj godini 2013./2014.

Osnovna škola bit će smještena u Kul-turnom centru Peščenica, Ivanićgradska

41a, a vodit će je oci karmelićani. Škola je besplatna. U njoj će biti organiziran produ-ženi boravak za učenike od 1. do 4. razreda, a cijena boravka bit će slična onoj u držav-nim školama. Kako postoji interes roditelja iz raznih dijelova grada, predviđen je škol-ski autobus za učenički prijevoz.

Sve informacije mogu se dobiti na bro-ju mobitela 099 7780 888, slanjem upita na email adresu katolickaskola@gmail.com te na mrežnoj stranici www.katolickaskola.com.

Škola će izvoditi program Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, uz dodat-nu mogućnost učenja latinskog i grčkog, zatim suvremenih jezika u popodnevnim terminima te dopunske nastave.

U objektu osnovne škole je i Glazbena škola Zlatka Balokovića, što će pomoći or-ganizaciji učenja sviranja pojedinih instru-menata u popodnevnim terminima. Škola je organizirana u sklopu Kulturnog centra Peščenica s kazališnim, glazbenim i likov-nim radionicama, što također otvara razli-čite mogućnosti za usavršavanje učenika.

S osnutkom ove škole osiguran je kon-tinuitet katoličkih obrazovnih institucija u Zagrebu, od vrtića do sveučilišta. Naime, do sada su postojali vrtići, gimnazije i sve-učilište, ali je u lancu obrazovanja nedo-stajala katolička osnovna škola.

Nije potrebno posebno napominjati koliko je važan uspostavljeni kontinui-tet, kao i obrazovni i odgojni utjecaj na intelektualnu, humanističku i katoličku formaciju učenika u razdoblju od 1. do 8. razreda. +

36 37

pRiloZipRiloZi

Karmelski vjesnik 2/2013.

TRaGoM živoTniH pUTova MaRice STanKoviĆ(Preuzeto s: www.ika.hr, 26. svibnja 2013.)

Zagreb, (IKA) - U sklopu “Molitvenog svibnja”, na svetkovinu Presvetog Trojstva, 26. svibnja, u župnoj crkvi u zagrebačkim Remetama održan je recital “Tragom ži-votnih putova Marice Stanković”. Tekstove u izboru Žarka Brzića recitirala je Ankica Jukić, dramaturginja je bila Jelena Tenodi Vertuš, a redatelj Boris Čataj.

Recital je obuhvatio izabrane izvorne tekstove službenice Božje Marice Stan-ković u kojima govori o svome životu, počevši od najranijih dana u obiteljskom krugu, preko burnih mladenačkih vre-mena obilježenih djelovanjem Katoličke akcije i stvaranjem prvoga hrvatskog svje-tovnog instituta “Suradnica Krista Kralja”, do vremena njezina progona, zatočeništva i smrti. +

SUSReTi MlaDiH poD voDSTvoM oTaca KaRMeliĆana (Preuzeto s http://djos.hr – 26. svibnja 2013.)

Mladi karmelske molitvene zajednice ZaMaK molitve, pod vodstvom redovnika karmelićana iz zagrebačke župe Uznese-nja Blažene Djevice Marije u Remetama, o. Dražena Marije Vargaševića i o. Zlatka Pletikosića boravili su u Slavoniji 25. i 26. svibnja. Susreli su se s mladima iz neko-liko slavonskobrodskih župa i zajedno sudjelovali u duhovnom programu pod geslom „Povjeri se Mariji“ održanom u Centru za duhovne obnove „Marijin dom“ u Podvinju. Susret u „Marijinu domu“ or-ganizirali su Slavonskobrodski dekanat i Hrvatska karmelska provincija sv. Josipa, u suradnji sa Zajednicom karmelskih la-ika Božanskog Srca Isusova iz Slavonskog

Broda. Zbog kiše, izostala je planirana hodočasnička procesija od župne crkve Sv. Antuna Padovanskog do Marijina doma, no program je bio ispunjen moli-tvom, prigodnim nagovorom i klanjanjem pred Presvetim, uz pjevanje i sviranje se-stara uršulinki Ksenije i Monike. Na kraju večeri, oci karmelićani s brda su blagoslo-vili grad Slavonski Brod, kako je to često činio pokojni mons. Ivan Šešo, utemeljitelj i prvi voditelj „Marijina doma“.

U nedjelju su se članovi ZaMKa moli-tve uputili sestrama karmelićankama u Đakovačku Breznicu gdje su s nekoli-cinom mladih iz Osijeka, Ovčare i Stri-zivojne, sudjelovali na misnom slavlju o svetkovini Presvetoga Trojstva. Nastoje-ći uroniti u tajnu i otajstvo Trojedinoga Boga, pod zaštitom sv. Josipa, čuvara ovog Karmela i plaštem Gospe Karmel-ske, a na temelju homilije o. Dražena, mladi su promišljali o Božjem životu za-četom u njihovim srcima, kao i potrebi njegovanja i puštanja tog Božjeg života da se rodi na svijet. Nakon mise uslije-dilo je druženje sa sestrama, upoznavanje s putem nastanka samostana u Breznici, povjeravanje molitvenih nakana, ali i raz-

mišljanje o novim susretima i inicijativa-ma povezivanja mladih kako bi se zajedno napajali na izvorima karmelske duhov-nosti. Svoj boravak u Karmelu mladi su zaključili polusatnom osobnom molitvom u tišini, a potom su posjetili i Svetište Bo-žanskog Milosrđa na Ovčari. +

Ivica Vlašić/M. Kuveždanin

“veČeRaS oBlaČiM ŠKapUlaR!” – na SeBe i na DoMovinU

U utorak 11. lipnja u Karmelu u Remeta-ma održana je 11. Karmelska večer pod naslovom: “Škapular Gospe Karmelske”. Na početku ovog duhovno-kreativnog su-sreta za mladež mladi su postavili pitanje: “Što obući večeras?”. Njihov odgovor bio je neuobičajen: “Večeras oblačim Škapu-lar!” Kroz glazbu, sliku, glumu i riječ, te

38 39Karmelski vjesnik 2/2012.

pRiloZipRiloZi

dojmljiva osobna svjedočanstva, prikaza-na je svrha i snaga nošenja tog malog ko-mada platna.

Prema Gospinu obećanju, tko ga nosi, ima njezinu zaštitu u ovom životu, te tko u toj odjeći umre uživa njezinu zaštitu i po-slije smrti. Šesnaestero vjernika, mahom mladih, predalo se Majci Mariji primivši svečano Škapular, uz molitvu i potporu prisutnih.

Budući da Marija vodi k Isusu, večer je nastavljena u adoraciji, uz pjesme zahval-nosti za primljena dobra. Pred kraj veče-ri Gospina zaštita simboličnim je činom zazvana na cijelu Hrvatsku. Mladi su se posložili u geografski lik Hrvatske, zastu-pajući tako u molitvi sve svoje sunarod-njake, a potom je na njihova ramena po-ložen veliki Škapular. Ovim činom mladi su htjeli podsjetiti na važnost Gospine zaštite svoje Domovine pred izazovima koji se pred njom postavljaju uoči ulaska u Europsku uniju. Na kraju ovog duhov-nog susreta, sudionici su se družili i iz-mijenili svoja iskustva i dojmove. Video inserte ovog događaja možete pogledati na Youtube kanalu: “Karmel Mladi”. +

novaci na HoDoČaŠĆU U loReTTU i U poSjeTi FRanjevciMa i BivŠoj KaRMeliĆanSKoj pUSTinji

Na spomendan sv. Antuna padovanskog, 13. lipnja bili smo pozvani od franjevaca OFM (Franziskanerplatz, 1) u njihov sa-mostan da zajedno s njima sudjelujemo u liturgiji časova, Euharistijskom slavlju i svečanom objedu, čemu smo se vrlo rado odazvali.

Franjevački samostan u Grazu je jedan od samostana sv. Franje Asiškog koji je osnovan u samim počecima Reda, u prvoj polovici 13. stoljeća. Samostan je sagrađen na obalama rijeke Mure u centru grada. To je ujedno i prvi izgrađeni vjerski objekt u

gradu Grazu. Samostanska crkva sa svo-jim prepoznatljivim zvonikom je i župna, a posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije.

U subotu, 15. lipnja sudjelovali smo u hodočašću što ga je organizirao Karmelski svjetovni red iz Austrije (Graz, Beč i Linz) u Loretto u Burgelandu. Mi (novaci, magi-ster, P. Michael i članovi OCDS) iz Graza putovali smo mini busom, dok su drugi uglavnom pristizali osobnim automobili-ma. Euharistijsko slavlje koje j ezapočelo u 10:00 predslavio je austrijski provincijal o. Paul uz koncelebraciju o. Michaela, o. Aleksandra i o Petra. Po završetku svete Euharistije zaputili smo se u obližnji re-storan gdje smo okrijepili tijelo. Nakon objeda odvezli smo se do Mannersdorfa, parka prirode koji se nalazi istočno od

Beča, smještenog u dunavskoj regiji Donje Austrije, na zapadnim obroncima plani-ne Leitha. Veliki dio područja današnjeg parka prirode pripadao je bosonogim kar-melićanima koji su ovdje imali samostan–pustinju kroz period od oko 140 godina. Samostan je dala sagraditi 1644. Eleonora od Mantove i služio je kao „pustinja“ dok ju nije ukinuo car Josip II., 1783. Točno sto godina prije ukinuća a svega 39 godina nakon osnivanja samostan je bio spaljen i uništen od Turaka 1683., da bi u vrije-me vladavine Marije Terezije doživio svoj procvat. U samostanu-pustinji („St. Anna in der Wüste“) koja se nalazila na 106 hek-tara zemljišta (livade i šume) čiji je opseg zida iznosio 4,5 km, živjelo je istovremeno i do 37 redovnika. Od 1984. bivša „pusti-nja“ pretvorena je u Nacionalni park. To

40 41Karmelski vjesnik 2/2012.

pRiloZipRiloZi

je najmlađi park prirode u Donjoj Austriji. Samostan je danas mjesto mira ali i kul-turnih zbivanja. Njegove velike listopadne šume, travnjaci i aleje pružaju prigodu za odmor i duge šetnje u još uvijek netaknu-toj prirodi.

Naš posjet bivšoj karmelićanskoj pu-stinji završio je Večernjom molitvom, na-kon koje je uslijedio agape uz druženje i rekreaciju.

Puni dojmova i zahvalni Bogu na lijepo provedenom danu vratitli smo se u naš sa-mostan u Graz u ranim večernjim satima. +

Dvojica noviH SveĆeniKa U vRTU KaRMela

Subota, 15. Lipnja 2013l, bila je svečan i radostan dan, kako za cijelu Zagrebačku nadbiskupiju, tako i za našu karmelsku

Provinciju. Naime, taj je dan zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić zaredio jedanaest novih svećenika, a među njima i dvojicu naših karmelićana, o. Danijela Sa-leškog od Božje Ljubavi (Čolu) i o. Stipu od Božanskog Srca Isusova (Tomića).

U zagrebačkoj prvostolnici na sveča-nom misnom slavlju, uz uzoritog gosp. Kardinala, koncelebrirali su pomoćni za-grebački biskupi, provincijali i 150 sve-ćenika, kao i nemali broj trajnih đakona. Osim toga, prvostolnica je bila ispunjena mnoštvom vjernika, među kojima su bili članovi obitelji, rođaci, prijatelji i župljani naših ređenika.

Neposredno prije homilije uslijedilo je pojedinačno prozivanje kandidata za ređenje, pri čemu je svaki od njih svojim „Evo me!“ potvrdio svoju spremnost da se posve preda Bogu u službi svećeništva. Nakon toga je uslijedila propovijed u kojoj je Uzoriti podsjetio na smisao službe prez-bitera riječima: „Oni će biti suobličeni Kri-stu, vrhovnom i vječnom svećeniku, bit će sjedinjeni s biskupskim svećeništvom, posvećeni za prave svećenike Novog za-

vjeta da propovijedaju Evanđelje, da pasu Božji narod i da, osobito euharistijskom žrtvom, slave bogoslužje.“ Promišljajući o odgovornosti iste službe i njezinom zna-čenju u suvremenom svijetu, Kardinal je posebno istaknu važnost molitve za život svećenika. „Razmatrajući Evanđelja nije teško primijetiti da je molitva imala veo-ma važno mjesto u Isusovu životu. Evan-đelisti ga često predstavljaju u molitvenom zajedništvu s nebeskim Ocem, posebno u ključnim trenucima njegova poslanja. Isus je u Getsemanskom vrtu pozvao apostole: »Bdijte i molite da ne padnete u napast« (Mt 26,41). Molitva je, dakle, za apostole morala biti konkretan način sudjelovanja u »Isusovu času«. Tako treba biti i za nas svećenike. Bez molitve prijeti opasnost da se podlegne istoj napasti u koju su upali i apostoli kad su se suočili sa »sablazni kri-ža« (usp. Gal 5,11).“ Stoga je Uzoriti očin-ski potaknu ređenike na ustrajnu molitvu riječima: „Dragi ređenici, poput Krista koji je poslanje što mu ga je povjerio Otac nebeski usko povezao s molitvom, dugom i postojanom, noći je provodio u molitvi, i vi ste pozvani u temelj svoje svećeničke egzistencije staviti molitvu. Ona će vam pomoći da uskladite život sa službom, da očuvate identitet i autentičnost svoga sve-ćeničkog zvanja i poslanja.“

Nakon homilije je uslijedio sam obred ređenja. Prije svega obećanja vezana za svećeničku službu i poslušnost biskupu, koji su dali ređenici. Zatim je uslijedi-la prostracija kojim su oni izrazili svoje potpuno predanje Bogu, dok cijela Crkva molila za njih pjevane litanije. Nakon toga uslijedio je središnji dio obrede ređenja – polaganje biskupovih ruku u tišini kojim se predaje dar svetog reda. Nakon što je biskup položio svoje ruke, u znak sveće-ničkog zajedništva, svi prisutni pomoć-ni biskupi i svećenici su položili ruke na naše ređenike. Nakon toga su novozare-đenim svećenicima braća svećenici po-mogli da obuku svećeničko ruho. Našim novim karmelićanskim ocima Danijelu i Stipi su pomogli naš provincijal, o. Vinko

42 43Karmelski vjesnik 2/2012.

pRiloZi

Mamić, i odgajatelj bogoslova, o. Stjepan Vidak. Kad su novi svećenici bili obučeni Kardinal je svakom pojedinom pomazao ruke, i pružio kalež s vodom i vinom i pli-ticu s hostijom. Na kraju obreda ređenja uslijedio je cjelov mira Kardinala i novih svećenika.

Nakon obreda ređenja nastavljeno je euharistijsko slavlje, a naši novu sveće-nici su po prvi puta sudjelovali u prino-su euharistijske žrtve, a na kraju misnog slavlja, poslije Kardinalovog blagoslova, i oni su po prvi puta podijelili svoj mlado-misnički blagoslov okupljenom mnoštvu.

Ispred katedrale su se naši ređenici ima-li prilike susresti s obiteljima, rodbinom i prijateljima, a potom su se sa subraćom i užom obitelji povukli u lijepi remetski sa-mostan, gdje je bio upriličen svečani ručak.

Ako ste pomislili da je time ova radosna priča zaokružena, malo ste se prevarili. Na-

ime, isti dan predvečer naši novi svećenici, o Danijel i o. Stipe su po prvi puta slavili svoju misu u okrilju starog nam svetišta Majke Božje Remetske, a tom prigodom je otac Provincijal propovijedao i ukratko iznio srž svećeničke službe. To je tzv. mlada misa za remetsku župnu zajednicu, a posli-je nje su naši novi svećenici pojedinačno podijelili mladomisniči blagoslov svojoj subraći i svim prisutnim župljanima. Time je ovaj svečani i radosni dan završio.

I dok naše ređenike preporučujemo i dalje u vaše molitve (jer bez molitve nema ni svećenika) oni, radosni s pri-mljenih milosti, zahvaljuju dragom Bogu na svemu, i sve vas izručuju u Božansko Srce, da vam ono uzvrati svakim dobrom za podršku koju ste im pružali.

Video zapis izabranih dijelova Mlade Mise u Remetama možete pronaći na Youtube kanalu: “Karmel Mladi” +

Najprije se radujemo našim mladomi-snicima o. Danijelu Čoli i o. Stipi Tomiću koji su 15. lipnja zaređeni za svećenike u zagrebačkoj katedrali. Njih dvojica svoj put prema redovništvu i svećeništvu naj-više su ostvarivali u remetskoj zajedni-ci. Zato smo ponosni i Bogu zahvalni na njihovoj ustrajnosti, nesebičnosti i ljubavi prema Provinciji koja se očitovala svih ovih godina njihove formacije. Neka ih dobri Bog blagoslovi u njihovom služenju, a Marija Kraljica Karmela zagovara.

Imendani su uvijek važna stvar u našoj Provinciji. Tako smo i ove godine prosla-vili zaštitnika naše subraće o. Đure Filipo-

KaRMel ReMeTe

Dvojica mladomisnika; posjet o. Đuri; ekumenske aktivnosti o. Jure

U ovome broju našega vjesnika želio bih ukratko spomenuti nekoliko značajnih do-gađaja u ovih proteklih mjeseci koji nas sve podsjećaju na ljepotu komplementarnog zajedništva koju ostvarujemo životom u samostanu.

44 45Karmelski vjesnik 2/2012.

iZ ZajeDnica BRaĆeiZ ZajeDnica BRaĆe

Karmelski vjesnik 2/2013.

vića i o. Jure Zečevića – svetog Jurja. Tom prilikom posjetili smo, gotovo svi članovi naše zajednice, našega subrata o. Đuru u Cugovcu. Kako smo već ranije pisali on se nakon moždanog udara nalazi u Cugovcu na oporavku kod časnih sestara iz Njemač-ke kongregacije svetoga Franje. Bilo nas je oko 20. Slavili smo Euharistiju, te se nakon toga družili na zajedničkoj večeri na kojoj smo svi osjećali posebnu Božju prisutnost preko molitve i bratske blizine. O. Đuru i dalje preporučamo u vaše molitve.

Naš o. Jure, kojega smo kao zajednica na određeni način darovali Crkvi na ekumen-skom području, neumorno nas zastupa na značajnim ekumenskim zbivanjima kod nas i u inozemstvu. Dana 10. siječnja 2013. sudjelovao je na skupu „Odgoj i obrazova-nje u svjetlu svetih knjiga“, kojega je organi-zirala „Mitropolija Zagrebačko ljubljanska“, sudjelovao je predavanjem „Izabrane teme odgoja i obrazovanja“; dana 21. siječnja bio je predstavnik Katoličke Crkve na središ-njem molitvenom slavlju za jedinstvo kr-šćana u pravoslavnom hramu Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu; od 18. do 20. trav-nja 2013. sudjelovao je na međunarodnom znanstvenom skupu „Za slobodu nas Krist oslobodi! Nova evangelizacija u svjetlu dje-lovanja svete braće Ćirila i Metoda“, kojega su u Srijemskoj Mitrovici i Beogradu zajed-nički organizirali Beogradska nadbiskupija, Srijemska biskupija i Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu povodom 1700. obljet-nice Milanskog edikta i 1150. obljetnice dolaska sv. braće Ćirila i Metoda u Panoni-ju, među ostalim i predavanjem „Traženje jedinstva u različitosti; od 24. do 26. svibnja 2013. godine, na „Pravoslavnom bogoslov-skom fakultetu u Beogradu“ (PBF) sudjelo-vao je u radu međunarodnog znanstvenog skupa „Crkva u doba Svetoga cara Konstan-tina Velikog“ predavanjem „Milanski edikt u kontekstu jedinstva Crkve i društvenog suživota u svoje vrijeme i danas“.

Približava nam se naša najveća svet-kovina - Karmelska Gospa. Neka nas sve prati njezin zagovor kako bismo, slijedeći Marijin život, bili putokaz ljudima k Isusu.

O. Antonio-Mario Čirko, prior

KaRMel KRK

Izmjena sastava zajednice; molitveni život; dolazak gos-tiju; vrednovanje postulanata; izlet; Svjetovni red (OCDS); Svetkovina Karmelske Gospe

Braći i sestrama u Karmelu, pozdrav s Krka,

Odlaskom braće novaka naše provicije u Gradački samostan Austrijske provin-cije izmjenio se je sastav naše zajednice u Krku. U osoblju i brojčano.

U Graz su otišli novaci: br. Krešimir Josip, br. Petar Đonlić, br. Mate Danolić, br. Ivan Živković, br. Ivan Pleše, br. Željko Bezić, br. Nikola Grizelj i njihov magistar o. Petar Janjić.

Na mjesto o. Petra došao je iz Remeta o. Ervin. Nakon đakonskog ređenja u zajed-nicu je došao i br. Danijel Čolo - đakon. Zajednica je obogaćena s dvojicom po-stulanata, koji su na svetkovinu sv. Josipa primljeni u postulaturu. To su gospoda: Venceslav Arangelov Nikolov i Tomislav Atelj. Tako se je oblikovao sljedeći sastav zajednice: o. Vjenceslav Mihetec – pri-or; o. Ervin Ukušić – I. savjetnik; o. Ivan Podgorelec – II. savjetnik; br. Danijel Čolo – đakon; br. Miroslav Pejić – III. savjet-nik i gospodarstvenik; br. Marko Anišić – junior.

Molitveni život teče po ustaljenom ras-poredu. Uspijevamo se okupiti na moli-tvu i onda kada su u kući gosti. Neki od njih uzimaju udjela bilo u Časoslovu, bilo u Euharistiji. Korizmu smo slavili ozbilj-no. Ponekad smo bili pozvani na koju župu uglavnom za ispovijedanje. Vazme-no trodnevlje bilo je svečano slavljeno u Krčkoj katedrali pa smo po običaju uzi-mali udjela u slavaljima od Cvjetnice do

Uskrsa. Br. Dani-jel - đakon vr-šio je đakonsku službu na svim k a t e d r a l n i m slavljima.

U zajednicu dolaze gosti bilo p o j e d i n a č n o, bilo u skupina-ma. Pojedinci traže sudjelo-vanje u zajed-ničkom životu, kako bi nas upo-znali. Skupine traže po koji na-govor i Euhari-stiju. Uglavnom uspijevamo od-govoriti na za-datke. Početkom ožujka ugostili smo skupinu prijatelja Kar-mela (“Zajed-nica karmelskih

laika”) koju vode sestre karmelićanke Božanskog Srca Isusova s Vrhovca. Jedno- dnevna duhovna obnova. Vrijeme im nije nikako poslužilo. Druga, značajnija, sku-pina bili su provincijali Srednjoeuropskih provincija, koji su u našoj kući održali svoj redoviti susret. Došao je Vrhovni definitor za naše područje o. Albert Wach, koji je predsijedao skupu. Zatim provincijali: o. Vinko Mamić i njegov zamjenik o. An-tonio Mario te provincijali Njemačke, Austrije, Mađarske, poljskih provincija Varšave i Krakova, te predstavnici polj-skih samostana u Bjelorusiji, Ukrajini i Slovačkoj. Oni su slijedili svoj raspored i otišli su od nas veoma zadovoljni. U Uskrsnom tjednu su nas posjetili naša braća klerici iz Remeta. Nekolicina njih zajedno s o. magistrom bili su kod nas u Spasovskom tjednu. Imali su najbolju nakanu pomoći nam urediti samostan-ski vrt, ali vrijeme nije dozvolilo. Njima srcem zahvaljujemo, jer su nam uljepšali molitvu, život i rad.

Više puta u korizmi nas je posjetio o. Drago Marić. S nama je na blagdan sv. Josipa radnika proslavio i svoj prezbiter-ski jubilej; 45. obljetnicu prezbiterskog ređenja.

Na jednom od samostanskih kapitula vrednovali smo naše postulante. O rezul-tatima razgovora i savjetovanja izvjestili smo o. Provincijala. On je nakon toga razgovarao s postulantom Venceslavom i prenio mu mišljenje zajednice. Na koncu je Venceslav uvidio da ipak nije pozvan u karmelski red, te se, u dogovoru s o. Pro-vincijalom, odlučio vratiti u Bugarsku.

Kao što je običaj u našim zajednicama jedan dan u uskrsnom vremenu posvetili smo odmoru i otišli na izlet. Posjetili smo otoke Cres i Lošinj. U Osoru smo razgle-dali katedralu sv. Gaudencija, renesansno djelo Jurja Dalmatinca (autora Šibenske katedrale). Uz Osorske glazbene večeri, koje se održavaju u Katedrali, ta je crkva i riznica kako prevrijednog crkvenog ruha i inventara, tako i suvremene sakralne umjetnosti. Pravo duševno osvježenje. U Velom Lošinju smo razgledali crkvu sv. Antuna pustinjaka. Građena je u slogu

46 47Karmelski vjesnik 2/2012.

pRiloZipRiloZi

Mletačkog baroka a kroz nju nas je proveo župnik. Kod toga nam je pomogao i bivši sjemeništarac Tomislav Kuliš, župnikov pomoćnik.

Počeli su dolaziti gosti u skupinama i pojedinačno. Oko njih pomaže nekoliko ljudi izvana. Loše vrijeme je onemogući-lo dolazak ljudi u svibnju i prvim danima lipnja. Trudimo se biti im pri ruci u sva-kom pogledu.

Uz zajednicu se okuplja i skupina koja se zanima i priprema za Svjetovni red (OCDS). Šest će ih 28. srpnja dati prva obećanja.

Brat Danijel se od početka lipnja po predviđenome rasporedu počeo pripre-mati za prezbitersko ređenje. To uključuje duhovne vježbe i liturgijske pripreme. U subotu 15. lipnja zaređen je u zagrebačkoj prvostolnici a u nedjelju je slavio Mla-du misu u svojoj župi u Trnovčici. U tim slavljima u ime zajednice udjela su uzeli o. Ervin i br. Miroslav. Vratili su se puni snažnih dojmova.

Naši postulanti, Tomislav i Leopold (koji je u zajednicu došao nakon matu-ralnih ispita) otići će tijekom dva tjedna u svoje obitelji prije novicijata. Duhovne vježbe za novicijat obavit će u Grazu za-jedno s novacima koncem kolovoza.

Najbliža nam je sada svetkovina Kar-melske Gospe. Mi nemamo svoje crkve, pa čak ni prostranije kapele na dostu-pnom mjestu, tako da nam priprema ostaje u datim okolnostima u zajednici. Na svetkovinu ćemo ugostoprimiti gos-podina biskupa i svećenike grada i oto-ka Krka, predstavnike gradskih vlasti i prijatelje. Koristimo zgodu da subraći i susestrama u Karmelu poželimo blago-slov svetkovine za sretnu budućnost pod Božjim blagoslovom i zagovorom Majke i Kraljice Karmela.

Eto, živimo i radimo. Trudimo se Bogu na slavu i čast Blažene Djevice Marije. Preporučamo se vašoj bratskoj i duhovnoj pomoći. +

U ime subraće u Krku:br. Vjenceslav Mihetec, ocd. prior

KaRMeliĆanSKi novicijaT U GRaZU

Draga braćo i sestre,

prošlo je više od šest mjeseci od naše-ga posljednjeg javljanja. Mnogo se toga u međuvremenu dogodilo što želimo s vama podijeliti. Kako bismo to što vjernije prenijeli, posegnut ćemo u našu Kroniku gdje bilježimo sve događaje i uspomene.

Najveća novost i promjena koja nas je zadesila jest preseljenje novicijata u Graz. Sredinom siječnja nam je naš provincijal o. Vinko potvrdio naše skoro preseljenje, a nakon posjeta vrhovnog poglavara Reda, o. Saverrija bilo je sve konačno potvrđeno i dogovoreno.

Karmelski samostan u Grazu (Austrija) postao je nova kuća novicijata. Događaj je to od velike važnosti za naš Red jer se tim potezom, između ostalog, nastoje ojačati veze s Austrijskom karmelskom provinci-jom koja oskudijeva zvanjima.

U Graz smo otišli, nakon napornih poslova oko preseljenja stvari, sredinom ožujka. Samostanska zajednica i vjernici vrlo su nas srdačno dočekali te im na tome zahvaljujemo.

Karmelski vjesnik 2/2013.

U Grazu nas je dočekao prior o. Micha-el Obermayr. U samostanu smo još zatekli starog prijatelja, o. Oktavija, a konventual-nost su dobili o. Petar, magistar novaka, i o. Endre. Prior nas je upoznao s lokalnom vjerničkom zajednicom koja se okuplja u samostanskoj crkvi, svetištu Majke Bož-je Snježne (Maria Schnee). Bogu hvala, karmelska zajednica i vjernici vrlo su nas srdačno i toplo dočekali. Tako smo već prvoga dana probili led i, znajući da smo lijepo primljeni, lakše i radosnije nastavili novicijatski hod u tom posve novom i ne-poznatom okruženju.

Vjerujemo da smo se dobro snašli u novim okolnostima i da smo se uspješno integrirali u zajednicu. Jezična nam je ba-rijera svakim danom sve manja jer poha-đamo tečaj njemačkog jezika.

Redovito imamo predavanja koja nam drži o. Petar, magistar. Početkom prosin-ca odslušali smo sva predavanja na temu “Teologija i duhovnost posvećenog živo-ta”, što je temelj za bolje razumijevanje

smisla redovničkog života i upoznavanje vlastita poziva. Također smo učili i o Sve-tom Pismu u Općem uvodu u Bibliju, a u siječnju smo dublje obradili nauk i djela sv. Ivana od Križa.

U travnju smo bolje upoznali Malu Tereziju, kroz izlaganja oca magistra i za-jedničko čitanje “Povijesti jedne duše”, a krajem svibnja počeli smo s temom Uvod u djela i nauku sv. Terezije Avilske. Od ostalih predavača ugostili smo u veljači o. Stjepana, koji nas je poučio o temi “Bratski život u zajednici”, a u svibnju nam je o. Vjenceslav održao predavanja o Teologiji zavjeta. O. Endre nam je u ožujku predavao o Teo-loško-kanonskim elementima posvećenog života, a o. Dominik nas je posjetio u trav-nju i poučio nas o važnosti crkvenih ota-ca za razumijevanje Sv. Pisma. O. Dražen Marija nas je početkom veljače - na vrlo zanimljiv i pristupačan način - pobliže upoznao s nekim važnijim temama iz bo-gate duhovne nauke našega sv. oca Ivana od Križa.

48 49Karmelski vjesnik 2/2012.

pRiloZipRiloZi

Što se tiče duhovnog života, nastojimo svakodnevno napredovati u služenju Bogu i ljudima te se učimo bratskom životu u zajednici. Središte svakog našeg dana jest Euharistija koju slavimo ujutro i koja nam daje snagu da se suočavamo s izazovima svakoga dana. Časoslov, koji molimo če-tiri puta na dan, također nam je okosnica svakodnevnog življenja jer se tako moleći učimo posvećivati vrijeme i ljude Bogu.

Povremeno napravimo koji izlet. U posebno lijepu nam je sjećanju ostao izlet u Mariazell, o kojem podrobnije možete čitati u ovom broju Karmelskog vjesnika. Osim Mariazella, toga smo dana posjetili bivšu kartuziju u Gamingu te prošli čita-vu Štajersku uzduž i poprijeko, uživajući u prirodnim ljepotama koje su nas ostavljale bez daha i budile u nama divljenje i zahva-lu Tvorcu svega stvorenoga.

Svake subote poslijepodne imamo prigodu prošetati do grada pa nastojimo dobro iskoristiti vrijeme za upoznavanje prirodnih i povijesno-kulturnih ljepota Graza. Grad ima oko 250 000 stanovnika raznih kultura i nacija, uključujući i više od 5000 Hrvata. Graz se prvi put spominje 1128. godine, a tada su ga naseljavali pre-težno slavenski stanovnici. U 12. stoljeću počeo je proces kolonizacije južnoalpskog prostora.

Izvorište kolonista bilo je njemačko govorno područje. S jačanjem obrta i tr-govine dolazi do doseljavanja bavarskih

kolonista u podgrađe koje se ubrzano ra-zvijalo. Oni su postupno potisnuli slaven-ske starosjedioce. To je osim iz brojnih do-kumenata vidljivo i u nazivu jer se jedno vrijeme mjesto nazivalo Bavarski Gradec (Bayrisch-Grätz). Ipak je u gradskoj topo-nimiji bila i dalje jasno vidljiva slavenska osnova na koju se postupno nadograđiva-lo njemačko govorno nazivlje.

U 12. stoljeću, u vrijeme grofa Otokara III. Traungovca, postao je glavni grad Šta-jerske. Pripadnik obitelji Habsburg Leo-pold III. proglasio je 1379. godine štajerski Gradec-Graz prijestolnicom svoje države. Car Fridrik III. deset je godina iz Graza kao prijestolnice vladao Svetim Rimskim Carstvom. Car Ferdinand I. svom je sinu Karlu II. dao na upravu unutarnjoaustrij-ske zemlje (Štajerska, Koruška, Kranjska i Istra) a on je 1564. godine odabrao Graz za glavni grad zemalja kojima je vladao. U Grazu, koji je tada imao 30.000 stanovni-ka, došlo je do izgradnje reprezentativnih građevina. Karla je naslijedio sin Ferdi-nand, koji je kasnije postao car. On je iz-gradio poznati mauzolej kraj katedrale u kojem je pokopan. Nakon njega Graz je prestao biti prijestolnica.

U tom je značajnom razdoblju u Grad-cu bio 1608. osnovan hrvatski kolegij, koji je djelovao do 1624., kad se preselio u Beč.

Potkraj 16. stoljeća Graz je postao središtem zapovjedništva koje je zapo-vijedalo i hrvatskim područjem - Sla-vonska Vojna Krajina. Iz grada se za-povijedalo glavnim utvrdama Varaždin, Koprivnica, Križevci i Ivanić. Zanimlji-vo je da su u spomenutim utvrdama od 16. do 18. stoljeća zapovjednici bili najčešće časnici podrijetlom iz Graza i njegove štajerske okolice. Od 16. do 20. stoljeća mnogo je hrvatskih studenata studiralo u Grazu pa i danas ima relativ-no brojna hrvatska studentska zajednica u ovom gradu“ (http://hr.wikipedia.org/wiki/Graz).

Mjesto u kojem se okupljaju brojni Hr-vati jest Hrvatska katolička misija koju vode oci franjevci Ćirilo-Metodske pro-vincije, točnije fra Franjo Jurinec. Dosad smo dva puta sudjelovali u slavlju svete Euharistije u HKM-u (nedjelja duhovnih zvanja i Dan Hrvata Štajerske) i bili smo vrlo sretni što možemo među našim ljudi-ma u stranoj zemlji svjedočiti o Karmelu i ljepoti Božjega poziva. U HKM-u sreli smo i upoznali brata našeg oca Anđelka, Martina Jozića i njegovu obitelj, koji su nas pozvali na kavu i druženje. Nismo se još uspjeli odazvati, ali uskoro ih namjera-vamo posjetiti.

Ovih je dana naša novicijatska zajedni-ca u kojoj je bilo sedam novaka umanjena za jednog člana. Naime, 10. lipnja napu-stio nas je br. Petar Džonlić, kojemu želi-mo obilje blagoslova u budućnosti i pre-poručujemo ga u molitve.

Od 5. do 12. lipnja u našoj je zajednici boravio đakon Danijel Čolo, kojemu je o. Endre propovijedao duhovne vježbe kao pripravu za svećeničko ređenje. Trebao je doći i drugi naš đakon, br. Stipe Tomić, ali zbog zdravstvenih razloga bio je spriječen.

Na dan sv. Antuna Padovanskog, 13. lipnja, bili smo pozvani od franjevaca OFM (Franziskanerplatz, 1) da zajedno s njima sudjelujemo u liturgiji časova, Eu-haristijskom slavlju i svečanom objedu, čemu smo se vrlo rado odazvali.

U subotu, 15. lipnja sudjelovali smo u hodočašću što ga je organizirao Karmelski svjetovni red iz Austrije (Graz, Beč i Linz)

u Loretto u Burgelandu. Euharistijsko slavlje predslavio je austrijski provincijal o. Paul uz koncelebraciju o. Michaela, o. Aleksandra i o. Petra.

Nakon objeda u obližnjem restoranu otišli smo do Mannersdorfa, mjesta gdje je nekoć bila jedina karmelska pustinja na po-dručju današnje Austrije dok je nije ukinuo car Josip II. 1783 godine. Od 1984. bivša pustinja pretvorena je u Nacionalni park.

Eto, nadamo se da ste u ovom kratkom presjeku kroz proteklo razdoblje novicija-ta mogli uvidjeti nešto od našeg novici-jatskog hoda. Subraću, koja su već zavr-šila novicijat, ovo će podsjetiti na njihove novicijatske dane, ali želimo i da one koji su još neodlučni u tome da odgovore na Božji poziv potakne na velikodušni oda-ziv Gospodinu; uostalom, to je jedan od razloga zašto zapisujemo svoje uspomene i radosno ih dijelimo s vama.

Sve u svemu, radosni smo i zadovoljni zbog preseljenja u Graz te u tom duhu na-stavljamo koračati s Gospodinom u preo-stalom dijelu novicijata. Na kraju, želimo zahvaliti krčkoj zajednici, na čelu s prio-rom o. Vjenceslavom za provedeno razdo-blje na Krku koje nam je ostalo u divnom sjećanju. +

Veliki pozdrav iz karmelskog novicijata u Grazu!

50 51

iZ SeSTaRSKiH KaRMela

Karmelski vjesnik 2/2013.

KaRMel BReZovica

Nakon uskrsnih slavlja; novici-jat pomalo raste; 50. svjetski dan molitve za duhovna zva- nja; “Stepinčeva Crkva”; susret s rektorom bogoslovije i Ok-tetom bogoslova; nakon sakra-menta sv. Potvrde; zaštitnica našega Grada; naši mladomis-nici: o. Danijel Čolo i o. Stipe Tomić; čestitka uz svetkovinu Gospe Karmelske

Dragi naš Oče Provincijale, drage naše se-stre i braćo!

U tijeku bliže pripreme za Petu skup-štinu Udruge “Bl. Alojzije Stepinac” boso-nogih karmelićanki u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini“ kao i daljnje pripreme za najveću svetkovinu Karmela, Gospu Kar-melsku, evo nas na trenutak i na strani-cama našega Karmelskog vjesnika. Želja nam je da i tako dotaknemo i susretnemo Božju dobrotu, mudrost i ljepotu, kako bismo bili još više svjedoci Boga živoga i njegove prisutnosti u nama i oko nas. I dok motrimo život oko nas, njegove za-htjevnosti, napore i uspone, radujemo se novom prodoru Božje milosti u naša srca i u ove vruće ljetne dane. Usprkos svemu vjerujemo da je već na putu do nas blagi

Ilijin lahor s gore Horeba, koji će nas na božanski način osvježiti. U tom ljetnom predahu možete uzeti u ruke i naš Kar-melski vjesnik za duhovni odmor i okrje-pu. Tu ćete naći, između ostaloga, i donje retke.

nakon uskrsnih slavljaBogatstvo i dinamika blagdanske i dnevne liturgije, u kojoj smo susretali Uskrsloga, kao i svjedoke njegova uskrsnuća, otkriva-lo nam je snagu naše vjere, njezinu unu-tarnju dubinu i veličinu te naš cilj koji nam je Uskrsli pokazao, naše uskrsnuće.

Tu smo istinu svjedočili jedni drugima, kao i onima koji su nam tih dana čestitali blagdane ili su se preporučivali u naše mo-litve. Uskrsna radost odjekivala je u našim

pjesmama i susretima, a Vazmena oktava bila je prava lepeza dinamičnih liturgij-skih susreta s raznim predvoditeljima mi-snih slavlja i propovjednicima.

Tih su dana bili kod nas svjedoci Uskr-sloga: o. Alojz Ćubelić, OP, o. Zdravko Barić, SMM, msgr. mr. Antun Sente, žu-pnik, vlč. Borna Puškarić, vlč. Ivica Zlodi, župnik, don Pejo Orkić, SDB, Provincijal i don Anto Stojić, SDB, koji su svaki dan slavili Euharistiju uz prigodnu homiliju.

novicijat pomalo raste A onda se zbilo i ovo: u krugu naše re-dovničke zajednice u nedjelju 14. travnja primila je karmelsko redovničko odijelo i započela svoj put u novicijat dosadaš-nja naša postulantica Blaženka Bašić iz Slavonskog Broda. Njezina posveta Gos-podinu nadahnjuje se na vjeri, molitvi i služenju Presvete Djevice Marije, kao i na duhovnosti bl. Elizabete od Presvetog Trojstva. To potvrđuje i njezino novo ime: s. Marija Karmela od Riječi Božje, a jedna-ko tako i njezin moto ulaska u redovnički život: “Bog u meni, ja u Njemu“ (bl. Eliza-beta, OCD).

Zanimljiv je Gospodin u odabiru svo-jih suradnika: uz ostala zanimanja kojima je obdario naš Karmel, izabrao je i jednu pravnicu da bi se borila za Božja i ljudska prava u tišini Karmela. I dok s. Marija Kar-mela započinje svoj novicijat, tu su već, u

drugoj godini novicijata, sestre novakinje: s. Marija Regina od Presvete Euharistije, s. Marija Jelena od Milosrdne Ljubavi i s. Ana Marija od Presv. Srca Isusova. A po završetku tromjesečnog karmelskog isku-stva krenule su put postulature postulanti-ce Marija Mustapić iz Metkovića i Ksenija Marinković iz Splita.

Našim novakinjama i postulanticama želimo od srca hrabrost i radost svakod-nevnog uspona na brdo Karmel. Dakako, i vjernost i ustrajnost na karmelskom putu. Sve ih preporučamo vašim molitvama i duhovnoj podršci, a one vas ne zaborav-ljaju u svojim susretima s Gospodinom.

na 50. Svjetski dan molitve za duhovna zvanjaSvečanim euharistijskim slavljem koje je predslavio don Anto Stojić, SDB, prosla-vili smo, na četvrtu Vazmenu nedjelju 21. travnja 2013., zajedno s brojnim vjernici-ma, 50. Svjetski dan molitve za duhovna zvanja. Propovjednik je naglasio da je či-tava Crkva veliko Kristovo stado, koje slu-ša Kristovu riječ, koje nalazi u njoj snagu i koje s njom svladava smrt i zlo, kako bi stiglo do uskrsnuća.

52 53

iZ SeSTaRSKiH KaRMelaiZ SeSTaRSKiH KaRMela

Karmelski vjesnik 3/2012.

Jednako tako pozvao je sve prisutne na molitvu za duhovna, svećenička i re-dovnička zvanja te da učine ono što oni mogu kako bi u Crkvi uvijek bilo dobrih svećenika i redovnika. „Svećenici se svo-jim poslanjem bore da ljudi imaju život vječni. Oni su nam potrebni da nam po Euharistiji, po Riječi Božjoj i sakramen-tima komuniciraju vjeru. Isto tako i ljudi koji se oduševljavaju Kristovim životom i koji ga izbliza nasljeduju. To su redovni-ci i redovnice. Svjedočanstvo redovnika i redovnica može biti jače od svake riječi“, naglasio je, između ostaloga, don Stojić i zaželio da Božja ljubav dođe i danas na svijet, osobito po ljudima koje Bog poziva u duhovni poziv.

Uz euharistijsko slavlje te cjelodnevno klanjanje i razmjenu duhovnih iskustava toga smo dana promišljali i razmatrali poruku Sv. Oca pape Benedikta XVI. na temu “Zvanja su znak nade utemeljene na vjeri”. Papa Benedikt, iako svjestan realno-sti društva u kojemu žive današnji mladi, ima silno povjerenje u njih, optimistički gleda na budućnost Crkve, na vjeru mla-dih, koja raste iz osobnog susreta s Kri-stom te iz povjerljiva dijaloga s Njime u kršćanskim zajednicama prožetim vjerom i nadom.

Na završetku svoje poruke Papa Bene-dikt XVI. poručuje mladima, a s njima i svima nama, ovo: „Dragi mladi, ne bojte

se slijediti Isusa i kročiti zahtjevnim i hra-brim putovima ljubavi i velikodušnog za-uzimanja! Tako ćete biti sretni što služite, bit ćete svjedoci one radosti koju svijet ne može dati, bit ćete živi plamenovi jedne beskrajne i vječne ljubavi, naučit ćete dati ‘obrazloženje nade koja je u vama’ (1 Pt 3, 15).”

iz dana u danNetko je rekao da od teorije do prakse treba preplivati more. S druge strane, ni praksa nije uspješna ako nije utemeljena na teoriji. Budući da smo još uvijek na putu prema savršenstvu, koristiti se mora-mo i jednim i drugim da bi ono Božje više zaživjelo u nama. U tome su nam i u ovom razdoblju pomogli i unaprijedili nas naši vrsni predavači.

Tako smo u ponedjeljak 15. travnja slušali predavanje p. Ivice Muse, DI na temu „Židovi i kršćani,“ a naš mp. Otac Provincijal Vinko Mamić, OCD odr-žao nam je u srijedu 17. travnja, u sklopu sakramenta pomirenja, predavanje pod naslovom „Isus, Kruh života“, dok nam je o. Vjenceslav Mihetec, OCD, također u srijedu, 24. travnja, održao predavanje „O poniznosti u djelima naše sv. Majke Terezije”. Akademik prof. Franjo Šanjek, OP, održao nam je u srijedu 1. svibnja ak-tualno predavanje: „Hrvatska pred ulazak u Europu“, koje je izazvalo našu pojačanu pozornost”.

„Proroci i njihovo vrijeme za naše vrijeme“ bilo je zapaženo predavanje P. Marka Matića, DI, održano u utorak 14. svibnja, a o „Molitvi sjedinjenja s Bogom“, prema „Zamku duše“ (V. odaje, 2, 4.), go-vorio nam je, u četvrtak, 16. svibnja, naš mp. Otac Provincijal. O. Vjenceslav Mi-hetec, OCD održao nam je u utorak, 21. svibnja, uvjerljivo predavanje na temu: „Spoznaja samog sebe u poniznosti“, pre-ma sv. Majci Tereziji (Ž.13,1), dok nam je o. Dario Tokić, OCD također u utorak, 4. lipnja, znalački tumačio „Poučne umetke u knjizi Osnutaka“, a o slušanju te o „Lju-bavi prema Bogu i čovjeku“ imali smo

prigodu čuti našeg mp. o. Vinka Mamića, OCD u četvrtak 6. lipnja 2013. godine. Sve su to bili orijentiri na cesti našega života, u hodu prema savršenstvu.

“Stepinčeva crkva”Župljani župe „Bl. Alojzije Stepinac“ iz Koprivnice pod vodstvom vlč. gospodina župnika Krunoslava Pačalata, u sklopu redovnog godišnjeg planiranja pastoralne godine 2013/2014., osobito koordinacij-sko vijeće, njih oko pedesetak, posjetili su u srijedu 1. svibnja 2013. godine naše sve-tište i samostan. Bilo je to i njihovo studij-sko putovanje koje su započeli susretom s Majkom i Kraljicom Karmela, kao i sa se-strama, u čije su se zagovorne molitve po-novno preporučili te ga završili susretom sa sv. Antunom Padovanskim u Lasinji.

Vlč. župnik predstavio je svoju župu i župno koordinacijsko vijeće, kao i bogat svestrani život župe, uz jaku dinamiku pastoralnih djelatnosti, što nas je ugodno iznenadilo i zadivilo. Upravo zbog te di-namike i zauzetosti za duhovno dobro i rast župe preporučili su se vlč. Krunoslav

i župljani još snažnije u naše molitve, koje im, kako rekoše, puno znače, osobito u ži-votnim iskušenjima.

Uz svoje preporuke i zanimanje za naš duhovno-molitveni život darovali su nam i svoj lijepi pastoralni župni list „Stepinče-va Crkva“ te pokazali da stvarno nasljedu-ju vjerom i životom svoga nebeskog zaštit-nika bl. Alojzija Stepinca.

Susret s rektorom bogoslovije i oktetom bogoslova

Prijatelji Karmela, slično kao ono Isus za svoga zemaljskog proputovanja, rado svraćaju k svojim sestrama. Tako su nas vedra lica i radosne duše posjetili u ne-djelju 14. travnja, na povratku sa svečanog misnog slavlja u župi Uznesenja BDM u Brezovici, prečasni gospodin mr. Anđelko Košćak, rektor u Nadbiskupskom bogo-slovnom sjemeništu, domaći vlč. gospo-din župnik Zvonko Vuković i Oktet zagre-bačkih bogoslova.

54 55

iZ SeSTaRSKiH KaRMelaiZ SeSTaRSKiH KaRMela

Karmelski vjesnik 2/2013.

Aktualnosti iz njihova i našega života te iz života Crkve bile su predmetom našeg susreta, naših nada i očekivanja. Jednako tako ojačali smo svoju vjeru i molitvu, kao i muđusobnu podršku u ostvarenju povje-rene nam zadaće u Crkvi.

nakon sakramenta sv. potvrdeDjelitelj sakramenta sv. Potvrde u našoj župi Uznesenja BDM u Brezovici, msgr. Mijo Gabrić, posjetio je u subotu 18. svibnja i našu karmelsku zajednicu. U njegovoj pratnji bili su domaći gospodin župnik, vlč. Zvonko Vuković, zatim dekan Svetonedjeljskog dekanata, vlč. Dragutin Bubnjar, vlč. mr. Mijo Matošević i vlč. Mi-hajlo Simunović iz Križevaca.

U vrlo srdačnu razgovoru svećenici su podijelili s nama svoja duhovno-pastoral-na iskustva, obnovili svoje uspomene, za-nimali se za naš molitveni i svakidašnji ži-vot te se s povjerenjem preporučili u naše daljnje molitveno suputništvo, dok nam je msgr. Gabrić iznio ohrabrujuća iskustva s brezovičkim krizmanicima.

Zaštitnica našega GradaNakon svečanih misnih slavlja i homilija na nedjelju Presvetog Trojstva i na svetko-vinu Tijelova, koja su predslavili mp. Otac Provincijal Salezijanaca, don Pejo Orkić, SDB i vlč. gospodin Domagoj Matošević, rektor dječačkog sjemeništa na zagrebač-koj Šalati, slavili smo Srce našega grada Zagreba, a onda i sviju nas, Majku Božju od Kamenitih vrata. Sjedinili smo svoja srca, svoje molitve, pjesme i svečanu eu-haristiju s našim Zagrepčanima i zahvalili smo Isusovoj i našoj Majci Mariji što sto-ljećima bdije nad našim gradom, čuva ga i štiti od svih vrsta požara koji nasrću na život naših sugrađana.

Svečanu euharistiju predslavio je, u petak, 31. svibnja, msg. mr. Antun Sente, župnik sv. Barbare u Zagrebu, a naš zbor pratio ju je prigodnim pjesmama. Msgr.

Sente nam je ocrtao Mariju kao vjernicu i učiteljicu vjere u svim situacijama njezina života, od anđelova navještenja do Isusova uznesenja na Nebo. Tako je, između osta-loga, rekao i ovo: „Dragi Bog je Mariju vodio putem iskušenja, ali joj je darovao i svoje osvježenje.

Tako On postupa i s nama: nakon naših križeva šalje nam lahor, znak svoje pri-sutnosti. Mariji vjernici suobličimo našu vjeru. Jer Marija je Majka, po njoj i mi pri-mamo novo osvježenje vjernosti njezinom Sinu, našemu Bratu.

naši mladomisnici: o. Danijel Čolo i o. Stipe TomićRadost koju se živi i dan koji se pamti darovao nam je Gospodin u nedjelju 16. lipnja. Naime, naša subraća karmelićani o. Danijel Saleški od Božje Ljubavi, Čolo, OCD i o. Stipe od Božanskog Srca Isuso-va, Tomić, OCD slavili su u našem svetištu svoju Mladu Misu.

Euharistijsko slavlje predslavio je rado-sno o. Stipe, a o. Danijel je propovijedao. Nadahnjujući se na misnim čitanjima te nedjelje, o. Danijel uvjerljivo je govorio o Bogu ljubavi i milosrđa, o Bogu, milo-srdnom Ocu, kojega bi svećenici trebali posebno nasljedovati jer smo, naglasio je

o. Danijel, “doživjeli radost Božjega Mi-losrđa i to želimo dati drugima.“ Zatim je obrazložio Isusove odgojne metode prema grješnici i Šimunu, pozivajući nas na život vjere, molitve i krjeposti.

Jednako tako zaželio nam je da „raste-mo u ljubavi Božjoj, jer je to jedino što vri-jedi za vječnost.“ Pri kraju euharistijskog slavlja naši su nam se mladomisnici pred-stavili i podijelili nam svoj mladomisnički blagoslov.

Među onima koji su primili mladomi-snički blagoslov bila je i naša ministran-tica Karmela Matijević, dvanaestogodišnja djevojčica koja je čudesno ozdravila za-govorom Gospe Karmelske, nakon teške prometne nesreće u kojoj je njezin život bio liječnički beznadan, a danas je prvi put, nakon dva mjeseca, sudjelovala na sv. Misi.

Radost euharistijskog susreta nastavila se u našoj govornici, gdje su nas mlado-misnici upoznali sa svojim putom do sve-ćeništva te smo zbog njih još više slavili Gospodina i veličali njegova čudesna djela

u našim životima. Cjelokupni susret bila je prava duhovna obnova za našu karmelsku obitelj, rekoše sestre. Duhovno-molitvena pratnja nastavlja se još intenzivnije i za-uzetije, a našim mladomisnicima želimo radost Božje milosrdne ljubavi u njihovu služenju Kristu Gospodinu i braći ljudima te predanje Gospodinu u svim situacija-ma života, po uzoru na Presvetu Djevicu Mariju.

Čestitka uz svetkovinu Gospe KarmelskeU hodu vjere i molitve mislimo na sve vas i želimo vam snagu Marijine ljubavi, poniznosti i jednostavnosti u vašem du-hovnom i radinom životu. Neka vas njezin škapular odjene u njezine vrline i obnovi savez ljubavi i vjernosti njoj i njezinu Bo-žanskom Sinu. S tim mislima stavljamo vas pod njezino okrilje. +

Vaše sestre iz Karmela-Brezovice

56 57

iZ SeSTaRSKiH KaRMelaiZ SeSTaRSKiH KaRMela

Karmelski vjesnik 2/2013.

KaRMel KloŠTaR ivaniĆ

Posjet mons. Nikole Kekića, biskupa križevačkoga; pre-davanja p. Mije Nikića, DI i o. Darija Tokića, OCD; kanon-ska vizitacija sisačkoga bisku-pa; susret s prvopričesnicima

Mnogopoštovani i dragi oče Provincijale, draga braćo, drage sestre!

U ovom javljanju dijelimo s vama pro-tekle događaje u kojima prepoznajemo Božju ljubav i Njegovu prisutnost.

Svećenici Gornjogradskoga dekana-ta Zagrebačke nadbiskupije družili su se 8. travnja u Marči, nekadašnjem sjedištu Marčanske grkokatoličke biskupije. Tom prigodom nakratko su posjetili i naš sa-mostan. “Neka uskrsli Gospodin sve nas vodi u život vječni!”, zapisao je u knjigu dojmova Nikola Kekić, biskup križevački.

“Pozvani na svetost”, bila je tema pre-davanja koje je 26. travnja održao p. Mijo Nikić, DI. Govorio nam je o tome kako je čovjek stvoren na sliku Božju i kako u njegov identitet pripada sličnost Bogu. Budući da je Bog apso-lutno savršen u svemu po svojoj naravi, čovjek je pozvan približiti se tom idealu, pozvan je na svetost. Biti svet za-pravo znači biti u mi-losti Božjoj; biti dobar čovjek; živjeti u istini; biti u miru s Bogom i ljudima; živjeti u slo-bodi; živjeti po svojoj savjesti; opraštati dru-gima i moliti za oprost; vjerovati u Boga i vje-rovati Bogu; predati

se Božjoj providnosti; ljubiti Boga iznad svega, a bližnjega svoga kao samoga sebe.

Dana 29. travnja o. Dario Tokić, OCD predstavio nam je “Notu s pastoralnim smjernicama za Godinu vjere” Kongrega-cije za nauk vjere, kroz predavanje “Godi-na vjere – što je to?” Potom je uslijedilo još zanimljivije predavanje “Vjera u Evan-đelju po Luki”. O. Dario govorio je o vjeri u Lukinu prikazu Isusova djetinjstva, dje-lovanja i nauka. Govorio je i o alternativ-nim prikazima teme vjere u Evanđelju po Luki, kao što su “Vjera i poziv”, “’Vjera u posljednji čas”. Zaključio je kako Luka ne daje posebnu definiciju vjere, već pojam utemeljuje na zajedničkoj sinoptičkoj tra-diciji: očitovano pouzdanje u Isusovu do-brotu i moć, ali i nastavlja u smislu da čo-vjek postane dostojan Božjega povjerenja, da se izgradi u Njegova slugu. Ta izgradnja vjere ide u smjeru osobnog prihvaćanja Božje volje te se očituje u plodovima koji nisu samo individualnoga, nego i komuni-tarnoga, pa i šireg značaja.

Povodom 920. obljetnice prvoga pisa-nog spomena Ivanića, u subotu 18. svibnja u Kloštar Ivaniću u župnoj crkvi Marijina uznesenja na nebo, koja se ovdje slavi kao “Majka milosrđa”, održana je osma Smo-tra crkvenih zborova Hrvatske franjevač-ke provincije sv. Ćirila i Metoda. Smotru je organizirao fra Antun Jasenović, povje-renik ove Provincije za kulturu i sakralnu glazbu. Nastupio je rekordan broj zborova, sveukupno 27, od Trsata preko Vukovara,

Iloka, Bača, Zemuna sve do Subotice. Na zborovanju se okupilo oko 750 sudionika. Nakon održanog programa, sv. Misnog slavlja i domjenka, u poslijepodnevnim satima mnogi su sudionici smotre posje-tili naš samostan i kratko se zadržali u sr-dačnu razgovoru.

U ozračju slavlja svetkovine Duho-va, sisački biskup mons. dr. Vlado Košić obavio je 22. svibnja redovitu kanonsku vizitaciju našeg Karmela, a u poslijepod-nevnim satima pristupile smo izborima nove Uprave u sljedećem trogodištu. Na-kon zaziva Duha Svetoga, pod predsjeda-njem sisačkoga biskupa, a u nazočnosti kancelara Sisačke biskupije mons. Marka Cvitkušića, za prioricu je izabrana s. Da-nijela Terezija od Svete Obitelji (Licul). Za savjetnice izabrane su: s. Ana Marija od Utjelovljenja (Štefanac), s. M. Kristina od Presvetoga Trojstva (Tropp) i s M. Lidija od Duha Svetoga (Bakula). Zahvaljujemo svima za bratsku i sestrinsku molitvenu povezanost.

Dana 25. svibnja posjetili su nas uče-nici drugih razreda Tehničke i Industrij-sko-obrtničke škole u Sisku sa svojom profesoricom Majom Golub. Za većinu tih djevojaka i mladića posjet Karmelu bilo je nesvakidašnje iskustvo. Stoga su se mladi živo zanimali za naš način života. I mi smo u tom susretu osluškivale njihov govor, probleme koji ih muče u obitelji, Crkvi i društvu. Molimo Isusa da te mlade ljude privuče k sebi, k svome Srcu punom ljubavi, koje jedino može ispuniti najdu-blju čežnju ljudskoga srca.

Mjesec lipanj započeli smo jednim ra-dosnim događajem. Ovogodišnji prvo-pričesnici župe Sv. Antuna Padovanskog u Zagrebu krenuli su 1. lipnja, zajedno sa

svojim župnikom fra Martinom Jakovi-ćem, OFM Conv., časnim sestrama vje-roučiteljicama i svojim roditeljima na izlet u Kloštar Ivanić i Staru Marču. U svetištu Majke Milosrđa slavili su sv. Misu, a po-tom su posjetili nas, u samostanskoj kape-li. S djetinjom otvorenošću zanimali su se za iskustvo života u klauzuri. Uz radost i pjesmu te nešto slatkiša mogle smo isku-siti istinitost Isusovih riječi iz Evanđelja: “Ako se ne obratite i ne postanete kao dje-ca, nećete ući u Kraljevstvo nebesko.” (Mt 18,3)

Prijateljskim posjetom 11. lipnja obra-dovao nas je p. Vatroslav Halambek, DI, urednik hrvatskoga programa Radio Va-

tikana. Pogađate li o kome smo najviše razgovarali? Dakako, o papi Franji!

Još bismo izdvojile susret s nastavnici-ma Osnovne škole “Stjepan Basariček” u Ivanić Gradu. Susret je organizirao Mileo Todić, vjeroučitelj.

Na kraju ovoga našeg javljanja srdač-no vam čestitamo svetkovinu naše Majke, Kraljice Karmela, toplo vas pozdravljamo i molimo za vas! +

Vaše sestre iz Kloštra Ivanića

58 59

iZ SeSTaRSKiH KaRMelaiZ SeSTaRSKiH KaRMela

Karmelski vjesnik 2/2013.

KaRMel MaRija BiSTRica

Nagovori za duhovnu izgrad-nju; hodočašća i posjeti; ti-jelovska procesija; privremeni zavijeti s. Klementine od Lurd-ske Gospe

Drage sestre i braćo!

Naš svakodnevni život s Gospodinom protkan molitvom, radom i sestrinskim druženjem bio je od vremena do vremena obogaćen i posebnim milosnim trenutci-ma koje i na ovaj način želimo podijeliti s vama.

Naši su se oci karmelićani svojim pre-davanjima brinuli za našu trajnu formaciju i bivali nam na raspolaganju za razgovore i ispovijed. Tako nam je o. Stjepan Vidak održao dva predavanja o duhovnom pri-jateljstvu (10. 4. i 6. 5.), a 18. 4. o. Dražen Marija Vargašević govorio nam je o životu i spisima sv. Terezije Andske. Nakon duže stanke o. Miljenko Sušac nastavio nam je govoriti 23. 4. i 22. 5. o Zamku duše naše sv. Majke Terezije prema knjizi “Želim vi-djeti Boga” sl. B. o. Eugena od Djeteta Isu-sa, OCD.

Osim predavanja za duhovnu izgradnju imale smo i jednu praktičnu pouku: gđa Rozalija Kurjaković uputila nas je 2. 5. u

način izrade raznih šećernih ukrasa.S mlađom braćom karmelićanima ima-

le smo već tradicionalni susret prilikom njihova hodočašća u Mariju Bistricu, koje je ove godine održano 20. 4. Zajedno smo slavili Večernju molitvu, a zatim i sv. Misu koju je predslavio o. Zlatko Pletikosić, a suslavio je o. Stjepan Vidak. Nakon večere imali smo vrlo srdačan bratsko-sestrinski susret u govornici koji je bio prožet raz-govorom, pjevanjem, sviranjem ... čak i glumom.

U nedjelju 2. 6. posjetili su nas i kar-melski laici koji se okupljaju kod sestara karmelićanki BSI, a dovela ih je s. Maja Pavla Bašić. Bili su s nama na Večernjoj molitvi, a zatim smo se svi zajedno pri-družili mnoštvu vjernika koji su se u isto vrijeme, zajedno sa Svetim Ocem, klanjali pred Presvetim.

Kako je počela hodočasnička sezona na Mariji Bistrici, mnogi hodočasnici rado svraćaju i k nama u Karmel pa nas je tako 7. 4. posjetio biskup Mrzljak te smo s njime porazgovarale o stanju u njegovoj biskupiji, koju je preporučio u naše molitve. Dana 9. svibnja posjetila nas je grupa primalja koje su se oku-pile iz cijele Hrvatske u Mariji Bistrici na svom kongresu, a 12. 5. skupina od tridesetak studenata sa Hrvatskog ka-

toličkog sveučilišta te skupina sestara karmelićanki BSI. Naš misnik vlč. Antun Motočić posjetio nas je 10. 6. sa svojim kolegama s kojima je prije pedeset godi-na započeo svoj put prema svećeništvu u Malom sjemeništu na Šalati ... Ukratko, imale smo priliku susresti se s raznim grupama hodočasnika od malene djece, prvopričesnika, krizmanika, učenika, studenata, raznih župa, molitvenih za-jednica do umirovljenika i bolesnika. Sve ih trajno uključujemo u svoje molitve i Gospodinu preporučujemo sve njihove nakane i potrebe.

Najuzvišeniji Gost, koji je trajno s nama, sve je uredio da onoga kišnog četvrtka 30. svibnja, kad smo slavili svetkovinu Tijelo-va, kiša prestane padati točno kad je trebala započeti tijelovska procesija, koja već tradi-cionalno završava u našem Karmelu. Tako smo najsvečanije dočekali Isusov dolazak u našu kuću dublje si posvijestivši Njegovu trajnu prisutnost među nama.

Na blagdan Pohođenja Bl. Djevice Marije 31. 5. naša je s. Klementina od Lurdske Gos-pe položila svoje privremene zavjete. Tom su svečanom činu nazočili njezini roditelji, sestra, kumovi i prijatelji. Svetu Misu i obred zavjetovanja predvodio je o. Dražen M. Var-gašević, OCD, a suslavili su mons. Juraj Ba-telja, preč. Josip Golubić, njezin bivši župnik te naš misnik vlč. Antun Motočić.

O. Dražen je u nadahnutoj propovije-di govorio o Marijinoj otvorenosti Duhu Svetomu, otvorenosti koja je preduvjet za Utjelovljenje Isusa Krista. Pozvao je sve okupljene, a osobito nas sestre i s. Klemen-tinu, na takvu otvorenost Bogu koja neće priječiti da se u nama rodi Isus Krist kako bismo Ga, poput Marije, nosili drugima.

Zahvaljujte s nama, drage sestre i braćo, za sva divna djela koja nam učini i koja će činiti Gospodin u našem zajedništvu i u našim srcima. Hvala vam! +

Vaše sestre iz Marije Bistrice

60 61

iZ SeSTaRSKiH KaRMelaiZ SeSTaRSKiH KaRMela

KaRMel BReZnica đaKovaČKa

Imenovanje novog nadbisku-pa đakovačko-osječkog mons. Đure Hranića; ulazak u novi-cijat s. Anđele Marije od Dje-teta Isusa i Svetog Lica; odgo-vor i zahvala našeg dragog pape Franje; posjeti svećenika i hodočasnika; koncerti

Draga naša braćo i sestre!

Vrijeme od našeg zadnjeg javljanja, osim što nam je donijelo obilje kiše, bilo je ispunjeno i obiljem milosti koje nas utvr-đuju u tome da „Bog sve čini novo“ i da je najbolje ono i onako kako daje Gospodin, koji upravlja našim putovima na kojima želimo živjeti u zahvalnosti i predanju!

S tim smo osjećajima primile dugo čekanu vijest o imenovanju novog nadbi-skupa đakovačko-osječkoga, našeg novog poglavara. U četvrtak 18. travnja apostol-ski je nuncij našim novim nadbiskupom proglasio dosadašnjeg pomoćnog biskupa mons. Đuru Hranića, što je u našem Kar-melu dočekano s velikom radošću i sjeća-njem na bratsku ljubav, brižnost i pošto-vanje s kojima je otac biskup Đuro uvijek dolazio u našu zajednicu. Dok očekujemo

dan njegova preuzimanja službe 6. srpnja, s osjećajima iskrene zahvalnosti molimo i za našeg dosadašnjeg poglavara mons. Marina Srakića, nadajući se da će sada, u „umirovljeničkim“ danima, još češće dola-ziti u ovaj naš Karmel!

Još jedan dugo iščekivani dan, osobi-to za našu postulanticu Bibijanu Pernar iz Slavonskoga Broda, bio je dan njezina ulaska u novicijat i primanja svetog odi-jela našega Reda na nedjelju Dobrog Pa-stira 21. travnja. Kroz taj korak bliže po-svećenju i svetim zavjetima ona je u novoj etapi redovničkog života i svojim novim imenom s. Anđela Marija od Djeteta Isu-sa i Svetog Lica željela našem Gospodinu predati svoj karmelski put u poniznosti i jednostavnosti božanskog Djetešca, kako bi Njegovo Lice mogla svagda tražiti u skrovitosti ovoga života. Svetu Misu za-hvalnicu predslavio je njezin župnik vlč. David Sluganović, uz sudjelovanje nekoli-cine prijatelja i članova obitelji.

U svojemu prošlom izvješću pisale smo vam o dragom posjetu mons. Nikole Ete-rovića iz Rima i svijeći s likom sv. Josipa, koju smo tom prigodom po njemu poslale našem papi Franji na dar. Dana 8. svibnja, na spomendan Blažene Djevice Marije, posrednice milosti i rođendan bl. Alojzija Stepinca, stigao je odgovor i zahvala našeg dragog pape Franje, koji je i time potvrdio svoju naklonost prema malim ljudima i skrivenim služiteljima Crkve. Ne moramo ni spominjati kako je taj dan bila i srije-da, dan posvećen sv. Josipu, i kako našem veselju i ganuću nije bilo kraja! Papa Fra-njo je molitvama našeg Karmela povjerio svoju službu i čitavu Crkvu sa svim njenim

nakanama, a mi smo kroz te riječi osjetile poziv na još dublje poniranje u otajstvo Crkve, njezinih pastira i mističnih „udo-va“, osobito onih trpećih i siromašnih.

U tom smo duhu 2. lipnja, pred licem Euharistijskog Spasitelja, našle zajedniš-tvo ljubavi i poklonstva čitave Crkve i Svetog Oca u satu klanjanja, koji nas je ujedinio i na vidljiv način pred Onim koji jest središte i kralj svojih vjernih i svoje Crkve! Jednako tako svoju smo molitvu u spomen-sobi blaženog Pape na blagdan Srca Isusovog ujedinile i s nakanom na-ših nadbiskupa prigodom desete obljet-nice pohoda pape Ivana Pavla II. našoj

nadbiskupiji u zahvalu za sve primljene milosti.

Naš duhovni život obogatili su svećeni-ci koji su u našu zajednicu došli kao ispo-vjednici, misnici ili predavači. Naš splitski prior o. Branko Zebić zajedno je s nama proslavio treću godišnjicu posvete naše crkve. Vlč. Davor Vuković, župnik u Đa-kovačkim Selcima i profesor na KBF-u u Đakovu, u svom je predavanju o dogmat-skoj konstituciji o božanskoj objavi „Dei Verbum“ pokušao povezati tematiku II. Vatikanskog sabora i godine vjere, stavlja-jući u središte poziv na jednako čašćenje Kristova Tijela i Božje Riječi. Naš o. Mato

62 63

iZ SeSTaRSKiH KaRMelaiZ SeSTaRSKiH KaRMela

Miloš iz Remeta u svom nam je preda-vanju o zavjetu poslušnosti progovorio o sebedarju iz ljubavi te o prinosu i posve-ćenju vlastite volje kako bismo se sjedinili sa spasiteljskom Voljom Božjom. Dugo-godišnji dragi prijatelj zajednice o. Alfonz Orlić, franjevac iz Pazina, također nam je progovorio o osmišljenosti redovničkog života danas i o zavjetima koji postaju uo-sobljeni način našega života i oživotvore-na čežnja za sličnošću s Isusom.

Kroz više susreta s našim posjetiteljima i hodočasnicima imale smo prigodu posvje-dočiti svoj način života. Bili su tu članovi Udruge sv. Vinka iz svih dijelova naše nad-biskupije, dehonijanac p. Zvonko Šeremet s jednom skupinomiz Požege, članovi Fra-njevačkog svjetovnog reda iz Hercegovine i Dalmacije, dragi posjetitelj sisač-ki biskup mons. Vlado Košić sa svojim surad-nicama i vlč. Davidom Sluga-novićem, naš o. Dražen Marija s nekoliko članova Zajednice mladih Karmela iz Re-meta, sestre Mi-sionarke Ljubavi iz Banja Luke s kojima smo ima-

le lijep sestrinski su-sret, te vesela grupa djece iz osječke župe Preslavnog Imena Marijina sa svojim kapelanom vlč. Želj-kom Šimićem, koji su nam postavljali vrlo raznolika i maštovita pitanja o našem na-činu života i o kojima smo morale zaista jako dobro razmisliti!

Gospodin nam je providio i dva kon-certa u kojima smo

istinski uživale ne samo zbog ljepote glazbe, nego i zbog vr-snoće izvođača. Katedralni koralisti „Co-ram Domino“ iz Đakova priredili su nam duhovno skazanje u gregorijanskom ko-ralu pod nazivom „Messia“, a skupina od desetak ponajboljih hrvatskih tamburaša i dvije sopranistice izveli su nam koncert klasične glazbe koja u tamburaškoj izved-bi zvuči uistinu prekrasno!

Sa željom da vas sve prati zagovor naše Nebeske Majke i Kraljice, srdačno vas po-zdravljamo, zajedno se s vama uspinjući stazama Karmela i moleći za sve vas! +

Vaše sestre izKarmela u Đakovačkoj Breznici

KaRMel SoRa (Slovenija)

Življenje slovenskega mučenca bl. Alojzija Grozdeta

Drage naše sestre in bratje,

namesto običajnih dogodkov, ki se v klavzurnem samostanu večinoma ponav-ljajo, bi tokrat želele v glavnih potezah opisati življenje Slovenskega mučenca bl. Alojzija Grozdeta, po katerem so naše sestre uprizorile igrico, katera je vso sku-pnost med seboj zelo povezala. Nastala je ob spominu na 70. obletnico Grozdetove mučeniške smrti (1. 1. 1943) in 90. oblet-nico njegovega rojstva (27. 5. 1923).

Blaženi Alojzij (Lojze) Grozde se je ro-dil 27. maja 1923 v Gorenjih (danes Zgor-njih) Vodalah pri Tržišču (škofija Novo mesto), kot nezakonski sin Marije Groz-de in Franca Udovča. Ker je bila pri hiši revščina, je mati Marija kmalu morala iti na dnino po bližnjih vaseh in otroka pu-ščala doma. Za malega Lojzka se je tedaj zavzela Marijina mlajša sestra Ivanka in zanj prav po materinsko skrbela. Kljub temu je bridko občutil pomanjkanje ma-terine in očetove ljubezni, še posebej po-tem, ko se je njegova mati l. 1927 poročila z Jožetom Kovačem in se preselila v dve uri hoda oddaljeno vas Gornje Impolje. Čeprav je Marija imela Lojzka zelo rada in on njo, ga ni mogla vzeti s seboj, ker njen mož tega ni dovolil. Tako je mali Lojze ostal brez matere v svoji rojstni hiši, kar mu je povzročalo veliko trpljenja in srčnih bolečin.

V starosti 6 let je Lojze začel obiskovati ljudsko šolo, najprej 2 leti v Tržišču, nato pa še 4 leta v Studencu. Rad se je udele-ževal pouka, pomagal sošolcem pri učenju in nalogah, se pridno učil in z velikim ve-seljem prebiral knjige. Pokazal je izredno nadarjenost na vseh področjih. Učitelj je to opazil in ob koncu 6. razreda je nje-govim domačim priporočil, naj nadaljuje

s šolanjem na višji šoli. Teta Ivanka se je odpravila služit v Ljubljano z namenom, da bi Lojzetu priskrbela vpis na katero od ljubljanskih šol. Dobila je službo gos-podinjske pomočnice pri dobri in verni družini Pogačar. Gospa Karla Pogačar je postala velika Lojzetova dobrotnica in mu z Božjo pomočjo preskrbela vse potrebno za vpis na Klasično gimnazijo v Ljubljani

ter bivanje v Marijanišču, dijaškem zavodu za dečke od 1. do 8. razreda gimnazije. Po uspešno opravljenem sprejemnem izpitu je 12 – letni Lojze l. 1935 prišel v Ljublja-no. Sprva se je težko vživel v povsem nov način življenja v zavodu in tudi v šoli je na začetku imel smolo. Toda kmalu je iz pla-hega in tihega postal živahen, podjeten in samozavesten fant. Z vestnim in marljivim

64 65

iZ SeSTaRSKiH KaRMelaiZ SeSTaRSKiH KaRMela

Karmelski vjesnik 2/2013.

učenjem je bil proti koncu šolskega leta že trden odličnjak z ugledom pri sošolcih in profesorjih. Kmalu po začetku 2. razreda je bil po uspešno opravljenih preizkusih sprejet v zavodsko Marijino kongregacijo Brezmadežne.

V 3. razredu je Lojzetu, ki je bil takrat že v 15. letu, pretila nevarnost, da zaide na kriva pota. Njegovi vzgojitelji in predstoj-niki so bili zanj v velikih skrbeh in so se spraševali, kako naj ga obvarujejo. Prite-gnili so ga k apostolatu v KA (Kat. akciji). Tako se je Lojze decembra 1937 prvič ude-ležil sestanka pri KA. Poslanstvo in cilji KA so ga osebno globoko nagovorili in po začetnem omahovanju se je z vso močjo svoje volje odločil stopiti na strmo in ozko po kreposti. V njem je prevladala misel: »Nočem biti povprečnež. Tako velike in lepe naloge, kot si jo je zastavila KA, se splača lotiti, naj stane kar hoče!« Začel je bolj paziti nase v šoli in zavodu. Pazljivo in mirno je sledil pouku, spoštoval je profe-sorje in predstojnike, jih ubogal, sošolcem je rad pomagal pri učenju, ne glede na nji-hove idejne nazore, bil natančen in dosle-

den v izpolnjevanju hišnega reda. Kot vzoren član Kato-liške akcije in Mari-jine kongregacije si je v svojem okolju, med sošolci, tova-riši in profesorji, prizadeval z besedo in zgledom povsod prinašati Kristusa in luč njegovega nauka. V debatah je odločno pobijal zmote marksistič-no – materialistič-ne miselnosti in s svojimi sodbami uveljavljal katoliška načela. S tem je ho-tel svoje sošolce in tovariše iztrgati iz krempljev brezbož-nega komunizma, ki se je začel že ne-varno širiti tudi po

naših krajih. Zgled za trdnost v izpovedova-nju katoliških načel in v ravnanju po njih je črpal pri svetniškem škofu Antonu Mahni-ču. Vendar ni ostal samo pri besedah. Ko je neko stvar spoznal za dobro, je od nje niso mogle odvrniti ne besede drugih ne zgled okolice. S trdno in močno voljo in seveda z Božjo milostjo se je upiral slabim zgledom in mikom ter »plaval proti toku« povprečne večine. Z vso gorečnostjo in navdušenjem je opravljal svoj apostolat pri KA in tudi druge spodbujal in vnemal za njene ideale ter jih pridobival za dobro stvar, za Jezusa Kristusa. Vendar jih je bilo le malo, ki bi hoteli ali zmogli slediti njegovemu zgledu. Tudi med sošolci in prijatelji ni mogel najti takega, s katerim bi se zaradi večje duševne razvitosti pogovoril o stvareh, za katere se je sam zanimal. Zato je večkrat čutil v duši nekakšno morečo zavest osamljenosti in zapuščenosti. V takih trenutkih se je še bolj oklepal Boga in v molitvi pred Najsvetejšim iskal moči in pomoči pri Njem. Stanovitno se je boril za čistost ter toliko bolj duhovno rastel, kolikor bolj se je moral boriti.

Do deklet je bil vedno zadržan in previ-den, a brez kakšne nenaravne prisiljenosti. Na odnos med fantom in dekletom ni gle-dal pretirano ozkosrčno ampak tako, kot mu je to narekoval zdrav krščanski čut. O vsem tem je imel visoke predstave in ni dovolil, da bi se kdo ob njih malopridno posmehoval. Tudi pri branju knjig je bil zelo izbirčen in se je varoval zlasti takih, ki bi utegnile biti nevarne za čistost. Bral je res le kvalitetne in visoko umetniške knjige. Najraje pa je prebiral Kempčanovo Hojo za Kristusom, ki ga je poleg Svete-ga pisma od vseh duhovnih knjig najbolj dvignila.

Ves uspeh pri svojem trudu in prizadevanju pa je pričakoval bolj od Božje pomoči kot od lastnega dela. Molitev, še pose-bej rožnega venca, ki ga je zelo cenil, obiski Najsvetej-šega, vsakodnev-na sv. maša in sv. obhajilo, delo na sebi, skrb za la-stno posvečenje ter mnoge žrtve, odpovedi in samo-premagovanja, ki jih je znal vdano in potrpežljivo nositi, je polagal na oltar pred evharističnim Zveličarjem in vse to obračal v apo-stolske namene – da bi Jezus Kristus zakraljeval v vseh srcih, v zasebnem in javnem življe-nju našega naro-da. Kljub temu ne smemo misliti, da je bil Lojze kak-šen čudak, samo-tar in nesposoben za družbo. Ne, v

družbi je bil vesel, živahen, šaljivec - vča-sih še preveč, športnik in telovadec. Koli-kokrat se je s prijatelji podil po Marijaniš-kem dvorišču in se skupaj z njimi smejal!

Slovenski narod in domovino je Lojze zelo ljubil. Kot globoka pesniška duša je znal občudovati njene naravne lepote. V vsem je iskal in gledal Božjo ljubezen in skrb, ki bedi nad njim in vsemi ljudmi. Vsa svoja občutja je lepo in pretresljivo izražal v svojih pesmih, ki jih je tudi objavljal v dijaških glasilih Izvir, Plamen in Christo-phoros. Znanih nam je 153 njegovih pe-smi in 22 proznih besedil (- zbral in uredil

66 67

iZ SeSTaRSKiH KaRMelaiZ SeSTaRSKiH KaRMela

Karmelski vjesnik 2/2013.

jih je dr. Anton Štrukelj v knjigi Blaženi Lojze Grozde: Pesmi in proza, Družina 2011) V njih ni opeval samo domovine, ampak tudi lepoto kmečkega, preprostega življenja na vasi, izpovedoval svoja verska občutja, napisal nekaj ljubezenskih in de-kliških pesmi ter nekatere priložnostne pesmi. Bil je tudi odličen pevec. Skupaj s svojimi tovariši je rad prepeval zlasti do-moljubne pesmi. Vendar je vselej hotel peti po svojem okusu in ni dovolil, da bi se kdaj pelo kakšno nespodobno pesem. Tudi s tem je opravljal svoj apostolat.

V zadnjem letu njegovega življenja so se v našem narodu začele dogajati strahot-ne stvari, ki so ga zelo prizadele. Najprej poboji uglednih, znanih ljudi spomladi leta 1942, ki so bili s svojo trdno versko prepričanostjo trn v peti komunističnim privržencem in med katerimi je bilo tudi nekaj takih, ki jih je Lojze od blizu poznal. Ob tem so vstajale v njem nejasne slutnje, da tudi njega čaka podobna usoda. Poleg tega se je v njem pojavila skrb, kateri po-klic naj si izbere. Molil je in prosil Boga za razsvetljenje, ter se obrnil tudi na nekatere znance in prijatelje, da bi spoznal Božjo voljo, v katerem poklicu bi lahko največ

napravil za Gospoda, za blagor našega na-roda in zveličanje duš. Avgusta istega leta se je zdelo, da je prišel do jasnosti, da se odloči za duhovništvo, po katerem je že od malega hrepenel, toda po kakem mesecu se je v njem zopet pojavil dvom. Ta nego-tovost je Lojzeta, ki je bil sicer v svojih od-ločitvah vedno zelo trden in premočrten, zelo mučila. A Bog je vse to dopustil zato, ker je želel, da bi se Lojze v molitvi še bolj zatekal k njemu, odmrl sebi in se še tesneje priklenil Nanj. S tem ga je najučinkoviteje pripravil na poklic, ki mu ga je v svoji pre-vidnosti namenil.

Slutnjo o smrti in celo o mučeništvu je Lojze večkrat izrazil svojim prijateljem. Zadnjih nekaj mesecev je postal nekam nenavadno resen, tih in zamišljen. Pri sv. maši je njegova velika zbranost pri ostalih nehote zbujala pozornost. Ker je bil v 8. razredu izvoljen za predsednika Marijine kongregacije, so pač mislili, da se hoče kar najbolje pripraviti na praznik Brezmadež-ne, glavne zavetnice kongregacije. A to je bila v resnici priprava na smrt.

Za božične počitnice si je Lojze želel po več mesecih odsotnosti zopet obiskati svo-je domače, še posebej mater. Predstojniki

Mesto v blizini gradu na Mirni - tam so nasli Grozdetovo truplo

so ga svarili, naj ne hodi domov, češ, da je zaradi partizanov tam nevarno, a on jih je miril rekoč, da bo ostal kar pri sošolcu, če bo videl, da ni varno. Preden je stopil na vlak, je v samostanski cerkvi v Stični opravil sv. spoved in prejel sv. obhajilo – zadnjo popotnico in opravil spravno po-božnost petih prvih sobot. Ker se je pri Trebnjem vlak ustavil in ni mogel naprej, ker je bila proga poškodovana, je bil prisi-ljen izstopiti in peš nadaljevati pot. Kma-lu je prisedel na neki voz. Toda pri Mirni so voz ustavili partizani in Lojzeta prijeli. Najprej so ga zasliševali in v neki gostilni pretepli, nato so ga peljali v Sokolski dom, kjer so proti večeru priredili novoletno za-bavo, t.i. »Vesela igra« in nanjo vabili va-ščane in svoje somišljenike. Na tej zabavi so Lojzeta grozovito mučili in s tem hoteli izvabiti iz njega priznanje, da je belogar-dist oz. da je vojni obveščevalec in ovaduh, kar pa seveda ni mogel, ker to ni bil. Pri njem niso našli ničesar belogardističnega, ampak le italijansko dovolilnico za bivanje v domačih krajih, latinski misal, Hojo za Kristusom ter nekaj podobic in knjižic o Fatimski Materi Božji. Iz sovraštva do vere so ga ponoči, iz 1. na 2. januar 1943, ko še ni dopolnil niti 20 let, vsega iznakaženega in onemoglega od mučenja odgnali v gozd in ga ob potoku Vejerščica umorili.

Ko se Lojze po božičnih počitnicah ni vrnil v šolo, so pri predstojnikih v Marija-nišču, prijateljih in znancih v KA in kon-gregaciji začele vstajati temne slutnje, da bi utegnil biti tisti dijak, o katerem je pri-hajalo iz Mirne vse več novic, kako je bil mučen, prav Lojze Grozde. Vse je prevzela globoka žalost, ko so po skoraj dveh me-secih, 23. februarja 1943 našli njegovo truplo, ki je bilo nestrohnjeno. Bog je pač s čudežem hotel ohraniti dokaz o muče-ništvu svojega zvestega služabnika. 25. fe-bruarja so ga ob navzočnosti tete Ivanke in nekaterih tamkajšnjih vaščanov pokopali na pokopališču v Šentrupertu.

Že dobro leto po smrti, l. 1944, je nje-gov prefekt v Marijanišču, dr. Anton Strle, napisal prvi življenjepis, ki je vse do da-našnjih dni glavni vir podatkov o Groz-

detu. Ta življenjepis je l. 1950 ljubljanski škof dr. Gregorij Rožman, ki je bil v iz-gnanstvu, izročil papežu Piju XII. Ob 50. obletnici Grozdetove smrti je nadškofija Ljubljana začela cerkveni postopek za pri-znanje njegovega mučeništva ter s tem za njegovo beatifikacijo in kanonizacijo. 27. marca 2010 je papež Benedikt XIV. potrdil dekret o mučeništvu Lojzeta Grozdeta. 13. junija 2010 je bil na Slovenskem evhari-stičnem kongresu v Celju mučenec Aloj-zij Grozde razglašen za blaženega. Njegov god praznujemo na njegov rojstni dan, 27. maja. Na njegov prvi god, 27. 5. 2011, so bile njegove relikvije slovesno prenesene iz pokopališča v Šentrupertu v cerkev Ma-tere Božje na Zaplazu, glavno romarsko cerkev Novomeške škofije.

Pripis: Vlogo Lojzeta Grozdeta je si-jajno odigrala s. Favstina, ki je igrico tudi napisala. V ostalih vlogah so se menjale s. Regina, s. Terezija, s. Pija in s. Monika. Vse so se odlično izkazale s svojimi igral-skimi talenti. Bogu hvala za ta dar! Želele smo ga podeliti z vami. Prisrčno vas po-zdravljamo! +

Vaše sestre iz Sore, SLO

68 69

iZ SeSTaRSKiH KaRMelaiZ SeSTaRSKiH KaRMela

Karmelski vjesnik 2/2013.

KaRMel nЁnSHaT (alBanija)

Molitva za duhovna zvanja; Mlada Misa don Elija Zano-larija; posjet provincijala njemačkih kapucina; priprema gradnje duhovnoga centra i sa-mostana braće karmelićanaDraga naša braćo i sestre!

Srdačno vas sve pozdravljamo u ovom vremenu priprave za ljeto, kad Albanija postaje središte raznih kampova i tečaje-va, pravo misijsko središte. No iako je to intenzivnije razdoblje posjeta i dolazaka hodočasnika, ni u ovo vrijeme koje je iza nas nije ih nedostajalo.

Bila nam je čast i radost što je naš Kar-mel ove godine bio mjesto molitve za du-hovna zvanja uoči Nedjelje Dobroga Pa-stira. Naime, članovi pastorala za duhovna zvanja ove su godine odlučili organizirati molitvu u dva klauzurna samostana u Albaniji, kod sestara klarisa u Skadru i u

našoj crkvi, te tako tražiti od Gospodi-na da pošalje nove radnike u svoju žetvu koja je toliko velika , a radnici nedostaju. Brojni su se svećenici, redovnici, redovni-ce i vjernici okupili toga dana, čak i više no što smo očekivale, na Svetoj Misi koju je predslavio biskup Lezhe mons. Otavio Vitale. On je u prigodnoj propovijedi pozvao mlade da se ne boje otvoriti vra-ta Kristu ako On pokuca na vrata njihova srca te naglasio da je to velik blagoslov i dar za cijelu obitelj. Poslije Svete Mise na-stavili smo druženje u vrlo prijateljskom i radosnom ozračju a potom se obogaćeni i s novim snagama vratili svatko na svoje mjesto i u boj za Gospodina.

Kroz uskrsno vrijeme izdvajamo broj-ne skupine prvopričesnika i krizmanika koji su dolazili u naš Karmel moliti, pri-premati se i razmišljati o sakramentu koji su imali primiti, zajedno sa svojim župni-cima, sestrama i vjeroučiteljima. Posebnu smo radost doživjele slaveći Mladu Misu don Elija Zanolarija iz biskupije Lugano (Švicarska) i u susretu s kandidatima za đakonsko ređenje zajednice „Tempulli i Zotit“.

Posjetili su nas također i provincijal talijanske kapucinske provincije iz Barija zajedno sa šest kandidata i našim bivšim župnikom p. Sergiom, koji je sada njihov magistar u Italiji. On je poželio da i oni upoznaju Albaniju tijekom nekoliko dana.

Provincijal njemačke kapucinske pro-vincije bio je vrlo zanimljiv i upoznao nas je sa situacijom u Njemačkoj, gdje su se provincije nedavno ujedinile u jednu. Vrlo je pozitivno govorio o tom iskustvu te rekao da je bilo puno više straha no što je trebalo biti i da se uopće nisu dogodi-li oni problemi od kojih su svi strahovali, već čisto jednostavni problemi u različi-tim organizacijama dana itd. Zatim nam je govorio i o tome kako su nadišli skandale koji su se dogodili i među njima te nam potvrdio simpatiju koja se budi u njemač-kom narodu za Crkvu.

Budući da je sada, kao što već znate, u pripremi gradnja duhovnoga centra i sa-

mostana braće karmelićana koji su sami mogli napraviti projekt, sve su češći i nji-hovi posjeti s raznim stručnim i iskusnim osobama i arhitektima.

U nadolazećem vremenu izdvajamo svečane zavjete naše s. Mihaele od Ra-njenoga Srca Isusova i Lica Marijina na svetkovinu Gospe Karmelske 16. srpnja te je preporučamo u vaše molitve kako bi njezino predanje bilo potpuno te nje-zin život i njezino služenje plodno za Crkvu.

Također, 21. svibnja ove godine navrši-lo se deset godina otkako smo došle u Al-baniju, što smo zasad proslavile privatno unutar samostana, a nadamo se da ćemo ovu obljetnicu imati prilike proslaviti i zajedno s braćom koja nam dolaze počet-kom listopada. Molimo da uvijek budemo na potpunom raspolaganju Bogu kako bi On sam mogao djelovati preko nas i po nama.

Ostajemo povezane sa svima vama, želimo vam blagoslovljenu i plodonosnu

svetkovinu naše drage Majke, Kraljice Karmela: neka nam pomogne i izmoli milost da „budemo na hvalu Slave Nje-gove“! +

Vaše sestre iz Nёnshata

70 71

SvjeTovni ReD – ocDS

Karmelski vjesnik 2/2013.

ReMeTe

Susret s o. Zvonkom Martićem; predavanje Poglavarice o molitvi i radu kod sv. M. Terezije Avilske; redoviti mjesečni susreti Zajednice; IV. sjednica Savjeta u 2012./2013.; “karmelske mrvice” – novi članovi Crkve

Drage sestre i braćo,

naš je susret u travnju bio posebno ra-dostan jer je s nama bio o. Zvonko Mar-tić, kojega rijetko imamo prigodu vidjeti i čuti; neki su ga od nas tada prvi put susreli i upoznali. Brojnim konkretnim primje-rima o. Zvonko nas je podsjetio na istine koje nam nisu strane, ali ih često, zatrpa-ni i opterećeni svakodnevnim obvezama, zaboravljamo, i to redovito baš u trenut-cima kad nam je njihovo posvješćivanje najpotrebnije. Važno je biti svjestan da je Bog svakoga trenutka prisutan u našem životu i svaki trenutak svoga života učiniti trenutkom slavljenja Boga. Tada izgovor da nemam vremena za molitvu – “pada u vodu”. Ljudi imaju potrebu upravljati svojim životom i to je đavolska zamka. Vjernik ne upravlja, nego dopušta Bogu da raspolaže. Što god čini, vjernik čini s ljubavlju, za Boga, i čineći tako, dopušta da Bog razdire Nebesa i siđe u njegovu svakodnevicu. Upitajmo se na kraju dana: “Koliko sam puta danas pomislila/pomi-slio na Boga? Koliko je moje srce reklo Bogu da Ga ljubi?”

Dana 17. svibnja održana je IV. sjednica Savjeta u 2012./2013. godini. Dogovoreno je da se dokument pristigao iz Generalne kuće u Rimu proslijedi svim članovima Zajednice, kako bi dali svoje mišljenje o prijedlogu umetanja novog poglavlja o zajednici. Potom će Savjet uputiti odgovor Tajništvu Reda. Uz odgovor zatražit ćemo od Generalne uprave smjernice za rješa-vanje problema koji je u zajednici trajno prisutan: “Što učiniti kad članovi OCDS, čak i oni koji su položili doživotne zavjete, duže vrijeme ne dolaze na susrete i ne jav-ljaju se?” Za prijevod dopisa Generalnoj

upravi zadužena je s. Željka Mihljević. S. Tea Živković, s. Jasna Ivasić i br. Josip Da-dić održat će predavanja 21. rujna na pro-slavi stote obljetnice somborske zajednice Karmelskog svjetovnog reda. Određeni su datumi redovitih mjesečnih susreta i du-hovnih vježbi za iduću godinu. Također je utvrđen tijek i sadržaj mjesečnih susreta koji će od jeseni biti ponešto izmijenjen. Definirano je koje informacije treba sadr-žavati web stranica OCDS.

Na susretu u svibnju poglavarica Re-metske zajednice s. Tea Živković održala je predavanje “Sv. Terezija Avilska – po-moć, podrška i poticaj u svakodnevnom radu”. Posebno se osvrnula na Terezijin rad: na osnivanje samostana i na njezinu pouku – kako radu dati vrijednost naju-zvišenije kontemplacije, a iz kontemplaci-je učiniti djelotvorni posao. Razmatrajući njezina djela, s. Tea pronašla je i izdvojila mnogo poticaja za djelotvoran molitveni život: u svemu našem djelovanju trebamo se oslanjati na Gospodina, čija je snaga bezgranična; pogrešne su naše “činjeni-ce” i izgovori (za mene je to preteško…) kojima odbijamo zadatke što nam ih Gos-podin želi povjeriti, oduzimajući Mu mo-gućnost da ne-što napravi uz našu pomoć; svaku ozbilj-nu odluku dobro je naj-prije “pretre-sti” u molitvi; dva su uvjeta za ostvarenje p o v j e r e n i h nam zadataka – poniznost i samospo-znaja. “Djelo-vanje i kon-t e m p l a c i j a postaju jedno, tako što jedno uvijek poziva drugo”.

Ovih dana Z a j e d n i c a

odiše djetinjom radošću. Četiri karmelske mrvice novi su članovi Crkve! U svetištu Majke Božje Remetske 27. travnja krštena je Pija Marija, kćerkica br. Josipa Dadića, a 8. lipnja proslavili smo krštenje Karla Antonija Pija, Davida Marije i Ede Josipa, trojice sinova s. Tamare Crnko Gmaz i br. Vlatka Gmaza. Dobri Bog neka ih blago-slovi i čuva. U radosnom molitvenom za-jedništvu, srdačan pozdrav! +

s. Snježana Foršek, OCDS

72 73

ZavRŠeTaK SeDMe aKaDeMSKe GoDine SUSTavnoG STUDija DUHovnoSTi

U subotu, 25. svibnja 2013. još je jedna generacija Sustavnog studija duhovnosti u zagrebačkim Remetama izišla iz student-skih klupa.

Nakon posljednjih predavanja održa-nih u ovoj akademskoj godini uslijedilo je završno druženje kojem su nazočili ravna-telj Studija, provincijal HKP sv. o. Josipa i predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica dr. o. Vinko Mamić, remetski prior dr. o. Anto-nio-Mario Čirko, predstojnik dr. o. Franjo Podgorelec, zamjenik predstojnika dr. sc. Stipe Kutleša, prof. književnosti i hr-vatskog jezika Matija Grgat i dr. o. Dario Tokić.

O. Vinko u svom je pozdravnom go-voru naglasio važnost i potrebu obrazov-

no-formativnih ustanova kao što su SSD i “Teologija posvećenog života” – studij koji s radom započinje iduće akademske godine. Zatim je predstavnik studena-ta Marijan Bišćan, u ime svih polaznika, zahvalio ocima karmelićanima i svim na-stavnicima za sjajnu riznicu u koju su ih, u protekle dvije godine, uvodili i poticali ih da blago iz te riznice iznose i nesebično dijele bližnjima, te se na taj način darova-no znanje i radost ustostručuju. Predstoj-nik Studija o. Franjo srdačno je zahvalio Ravnatelju te svim nastavnicima i dje-latnicima za trud i sebedarje, kao i svim studentima koji su sudjelovali u pripremi domjenka.

Potom su svi sudionici zajedno zapje-vali uz pratnju gitare, na kojoj su se izmje-njivali o. Dario i Ivan Petrović, webmaster nove studijske web stranice koji je ujedno student SSD-a i Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu. Druženje je po-trajalo još dugo, a nastavit će se najesen, na susretima „Ex alumna“ Sustavnog stu-dija duhovnosti koji se održavaju jednom mjesečno, tijekom akademske godine. +

Snježana Foršek

21. HoDoČaŠĆe HRvaTSKe vojSKe i policije U loURDeS

U organizaciji Vojnog ordinarijata od 21. do 28. svibnja pod geslom „Lourdes – vrata vjere“ održano je 21. hodočašće Hr-vatske vojske i policije u Lourdes.

Hodočašće je započelo u utorak 21. svibnja misnim slavljem koje je u crkvi Uzvišenja sv. Križa u zagrebačkom Sige-tu predvodio vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac u zajedništvu s generalnim vi-karom Vojnog ordinarijata dr. o. Jako-vom Mamićem, biskupskim vikarom don Josipom Stanićem, vojnim i policijskim kapelanima, među kojima i s o. Viktorom Grbešom, OCD, i s drugim svećenicima.

O bogatom sadržaju toga hodočašća možete opširno čitati na mrežnim stra-nicama Vojnog ordinarijata RH (www.vojni-ordinarijat.hr/index.php/vije-sti/21._hodochashe_hrvatske_vojske_i_policije_u_lourdes), dok ovdje donosimo nekoliko fotografija. +

74 75Karmelski vjesnik 2/2012.

iZ vojnoG oRDinaRijaTaiZ vojnoG oRDinaRijaTa

HoDoČaŠĆe pRipaDniKa HRZ i pZo U ZaGReBaČKe ReMeTe

Pripadnici HRZ i PZO uz vojne kapelanije „Sv. Petra i Pavla“ hodočastili su 11. lip-nja 2013. godine po trinaesti put u svetište Majke Božje Remetske. Hodočasnici su krenuli pješice od Zagrebačke katedrale gdje su održali prigodnu molitvu uz odar blaženog Alojzija Stepinca. Na putu do svetišta Majke Božje Remetske posjetili su crkvu sv. Ivana Krstitelja u Novoj Vesi i groblje Mirogoj gdje su odali počast pr-vom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu te svim poginulim braniteljima iz Domovinskog rata. Uz brojne djelatnike HRZ-a i PZO-a hodočašću su se pridružili i djelatnici ZZP-a i Pukovnije veze.

Među hodočasnicima je bila i naredni-ca Snježana Grahovac iz pukovnije veze koja je ujedno bila i turistički vodič hodo-čašća. Hodočasnicima je govorila o povi-jesti, arhitekturi i znamenitostima gradu Zagrebu, zagrebačkoj katedrali, crkvi Sv. Ivana te o Mirogoju.

Misno slavlje u Remetama predvodio je vojni kapelan HRZ-a i PZO-a, o. Viktor Grbeša, a misu je pjevanjem uveličao zbor

mladih „Sveti Mihael“ iz župe sv. Mihaela iz Dubrave.

Crkva Majke Božje Remetske nalazi se u sjevernom dijelu grada Zagreba u grad-skom naselju Remete. Remete su glavno marijansko svetište grada Zagreba i nakon Marije Bistrice drugo po važnosti u sre-dišnjoj Hrvatskoj. Gospa Remetska nosi naslov Odvjetnice Hrvatske (Advocata Croatiae) te su joj se kroz povijest molili i utjecali brojni hrvatski velikani, među kojima izdvajamo kardinale Stepinca i Kuharića. +

Tekst i foto: L. Tomkić

RaŠČlaMBa 21. HoDoČaŠĆa HRvaTSKe vojSKe i policije U loURDeS

Djelatnici Ministarstva obrane i pripad-nici Oružanih snaga RH, predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, vojni i policijski kapelani te pomoćnici vojnih kapelana, djelatnici Samostalne službe MUP-a za suradnju s Vojnim ordinarija-tom u RH i Samostalnog odjela MORH-a za potporu Vojnom ordinarijatu u RH, predstavnici Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa, te ostalih službi koji su aktivno sudjelovali u organizaciji i provedbi 21. hodočašća Hrvatske voj-ske i policije u Lourdes, u srijedu 12. lip-nja su, okupljeni oko vojnog ordinarija mons. Jurja Jezerinca, u Zagrebu održali raščlambu ovogodišnjeg hodočašća. Ho-dočašće je provedeno od 21. do 28. svibnja 2013. godine.

Vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac u svom obraćanju istaknuo je da je hodoča-šće čin vjere, a potom i baština hrvatskog naroda po kojoj smo prepoznati u svijetu i koju je potrebno čuvati.

Raščlambom je koordinirao generalni

vikar Vojnog ordinarijata prof. dr. sc. Ja-kov Mamić, OCD. Zahvalio je svim mini-starstvima i institucijama koje su se uklju-čile u ovogodišnje hodočašće u Lourdes, te zapovjedniku hodočašća brigadnom generalu Ivanu Juriću i zamjeniku zapo-vjednika brigadnom generalu Mladenu Fuzulu. Pozvao je na vrednovanje hodo-čašća s aspekata koje ono nosi u sebi: du-hovnog, vojnog i redarstvenog, valjanosti smještajnih kapaciteta, međuljudskih od-nosa te promoviranja Republike Hrvatske u svijetu.

Hrvatska delegacija, kao jedan od su-dionika organizatora 55. međunarodnog vojnog hodočašća, ocijenjena je primje-renom, posebno zbog izvrsne organizacije procesije s Presvetim Oltarskim Sakra-mentom. Uspješnost se očitovala i u po-zitivnim ocjenama crkvenih, vojnih i di-plomatskih krugova kao i samih hrvatskih hodočasnika.

Predstavnik MUP-a g. Ivica Franić pre-nio je zahvalu zamjenika ministra MUP-a g. Evelina Tonkovića svim sudionicima hodočašća, te vojno-redarstveno hodoča-šće smatra primjerom razvoja međuljud-skih odnosa i promocije Republike Hrvat-ske u svijetu.

Ovogodišnji zapovjednik hodočašća general Ivan Jurić bio je spriječen sudjelo-vati na raščlambi hodočašća zbog drugih obveza, a njegove pozdrave prenio je ča-

snik za vezu bojnik Tihomir Kordić. Izra-zio je zadovoljstvo nad uspješno provede-nim hodočašćem te zahvalio djelatnicima Vojnog ordinarijata i ostalih službi na ulo-ženom naporu i zalaganju što je pomoglo uspješnosti hodočašća.

Vojni i policijski kapelani, koji su na hodočašću sudjelovali kao voditelji poje-dinih grupa, iznijeli su svoja zapažanja te preporuke kako bi i slijedeće 22. hodoča-šće u Lourdes bilo uspješno provedeno. Zacrtane su i smjernice za pripremu 22. vojno-redarstvenog hodočašća u Lourdes, koje će biti održano od 13. do 20. svibnja 2014. godine. +

Tekst: R. Stipetić, foto: M. Čobanović

76 77

DoDaTci

Karmelski vjesnik 2/2012.

TeReZijanSKo ČiTanje pReDloženo Za GoDinU 2013.-2014.

Generalna kuća objavila je na mrežnim stranicama Reda (www.carmelitaniscalzi.com) izbor tekstova iz kraćih spisa svete majke Terezije od Isusa koje predlaže cije-lom Redu za iščitavanje i razmatranje.

Neke od tih tekstova imamo na hrvat-skom jeziku pod naslovom „Djela sv. Te-rezije od Isusa“ u izdanju „Dominikanske naklade ‘Istina’“ u prijevodu Frana Binič-koga iz 1933. godine. Ta su djela izdana u tri sveska, a dijelovi kraćih Terezijinih spi-sa koje će Karmelski red iščitavati u godini 2013.-2014. nalaze se u II. svesku („Misli o ljubavi Božjoj“, „Vapaji duše k Bogu“) i u III. svesku („Izvještaji“, „Pjesme“ i „Pi-sma“). U iščekivanju novijeg i cjelovitijeg prijevoda ovo izdanje može biti dragocje-no sredstvo približavanja kraćim Tereziji-nim spisima na hrvatskom govornom po-dručju. Oni koji se služe stranim jezicima na Internetu će moći pronaći veći izbor kraćih spisa na većim svjetskim jezicima.

Ovdje donosimo samo one tekstove predložene od Generalne uprave koje tre-nutno imamo na hrvatskom jeziku:

i. izvještaji- Salamanka, travanj 1571. Pjesmica o tr-pljenju. Probodenje Djevičino. Ekstaza.

(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Izvje-štaji, u: F. BINIČKI, prir., Djela sv. Terezija od Isusa, III., Dominikanska naklada ‘Isti-na’, Zagreb, 1933., 1. izvještaj)

- Sevilja, kraj 1575. ili veljača-ožujak 1576. Izvještaj o njezinu duhovnom životu i ispovjednicima.

(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Izvje-štaji, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., III., 2. izvještaj)

ii. Misli o ljubavi Božjoj ili Razmatranja o pjesmi nad pjesmama1. poglavlje.

(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Misli o ljubavi Božjoj, u: F. BINIČKI, prir Nav. dj., II., 1. poglavlje)

iii. vapajiVapaj IV. (SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Vapaji duše k Bogu, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., II., br. IV.)

Vapaj XVII. (SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Vapaji duše k Bogu, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., II., br. XVII.)

iv. pjesme

- Živim ne živeći u sebi (SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pje-

sme, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., III., br. I.: „Težnja za životom vječnim“)

- O, ljepoto što nadvisuješ!(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pje-

sme, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., III., br. III.: „Pred ljepotom Božjom“)

v. pisma1. Don Lovri de Cepeda, u Quitu, Avila, 23. prosinca 1561.

(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pi-sma, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., III., br. I.)

6. O. Domingu Banjezu, u Valjadolid, Salamanka, 28. veljače 1574.

(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pi-sma, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., III., br. IX.)

8. Don Teutoniju de Braganza, u Sala-manku, Segovia, 3. srpnja 1574.

(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pi-sma, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., III., br. X.)

11. Kralju Filipu II., u Madrid, Sevilja, 19. srpnja 1575.

(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pisma, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., III., br. XII.)

12. O. Ivanu Krstitelju Rubeu, u Cre-monu, Sevilja, siječanj-veljača 1576.

(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pisma, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., III., br. XIV.)

15. M. Mariji od sv. Josipa, u Sevilju, Toledo, 7. prosinca 1576.

(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pi-sma, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., III., br. XV.)

34. Don Lovri de Cepeda, u La Sernu (Avila), Toledo, 10. travnja 1580.

(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pisma, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., III., br. XVI.)

49. M. Katarini od Krista, u Soriju (po-sljednje pismo sv. Terezije od Isusa), Valja-dolid-Medina, 15.-17. rujna 1582.

(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pisma, u: F. BINIČKI, prir., Nav. dj., III., br. XXI.) +

78 79

najave

Karmelski vjesnik 2/2013.

13. srpnja 2013.Polaganje doživotnih zavjeta u Svjetov-nom redu s. Blaženke Delija, s. Božice Martinek, s. Zdenke Broz, s. Tama-re Crnko Gmaz, br. Vlatka Gmaz i s. Snježane Foršek u svetištu Majke Božje Remetske.

Prvi dan trodnevne duhovne obnove u pripravi za svetkovinu Gospe Karmelske u Karmelu u Brezovici.

14. srpnja.Drugi dan trodnevne duhovne obnove u pripravi za svetkovinu Gospe Karmelske u Karmelu u Brezovici.

15. srpnja.Treći dan trodnevne duhovne obnove u pripravi za svetkovinu Gospe Karmelske u Karmelu u Brezovici.

16. srpnja.Svetkovina Gospe Karmelske.

Svečani zavjeti s. Mihaele od Ranjenoga Srca Isusova i Lica Marijina u Karmelu u Nёnshatu u Albaniji.

Svete Mise u Karmelu u Brezovici: 11 i 17 sati;

21. srpnja.Proštenje Gospe Karmelske u Karmelu u Brezovici: Svete Mise u 7, 9, 11 i 17 sati.

2. do 7. kolovoza 2013.Duhovne vježbe za bogoslove HKP-e sv. o. Josipa u Karmelu sv. Ilije na Buškom jeze-ru. Voditelj: o. Zvonko, OCD

3.-10. kolovoza 2013.X. Karmelijada, godišnji susret Mladih Karmela Božanskoga Srca Isusova i dru-gih simpatizera karmelske duhovnosti. Zagreb - Firenza - Rim - Castel Gandolfo - San Giovanni Rotondo - Padova - Zagreb.

5. – 16. kolovoza.Proštenje o Velikoj Gospi u Remetama.

7. kolovoza.Sv. Albert de Trapani, prezbiter prije Ob-nove, spomendan.

9. kolovoza.Sv. Terezija Benedikta od Križa (Edith Ste-in), djevica i mučenica, suzaštitnica Euro-pe, OCD, blagdan.

80 81Karmelski vjesnik 2/2012.

najavenajave

15. kolovoza. Uznesenje Blažene Djevice Marije – Veli-ka Gospa, svetkovina:

20. kolovoza.Sv. Stjepan kralj. Sombor. Zaštitnik crkve i samostana.

23. - 28. kolovoza.Susret karmelićanskih bogoslova Europe u Snagovu u Rumunjskoj

24. kolovoza.Spomen početka terezijanske obnove Kar-mela osnutkom samostana sv. Josipa u Avili.

25.-30. kolovoza.Prvi turnus duhovnih vježbi HKP-e sv. o. Josipa u u Karmelu sv. Ilije na Buškom jezeru (početak u nedjelju u 20.00 sati, završetak u petak u 14.00 sati). Voditelj: o. Franjo Podgorelec, OCD.

26. kolovoza.Probodenje srca naše Sv. Majke Terezije, za sestre spomendan.

1. rujna.Sv. Terezija Margareta od Presvetog Srca Isusova (Redi), djevica, OCD, spomendan.

2. - 8. rujna.Međunarodni terezijanski kongres o „Za-mku duše“ u Avili, uz mogućnost on‐line praćenja na španj., eng., franc. i tal.: www.teresadeavila.net.

OVOGODIŠNJA NOVOST:Za sestre i braću OCD on-line sudjelo-

vanje je BESPLATNO. Prevoditelji će biti izvorni govornici, a ova usluga omogu-ćena je uz potporu Generalne kuće i Taj-ništva za pripravu Terezijanske obljetnice. Rok za prijave je do 31. srpnja 2013.

Ulaz u karmelićanski samostan i duhovni centar u Snagovu u Rumunjskoj.

12. rujna.

Bl. Marija od Isusa (López Rivas), djevica, OCD, spomendan.

17. rujna.Sv. Albert Jeruzalemski, biskup i zakonoša našega Reda, blagdan.

17. - 21. rujna.Prvi kongres Reda o komunikaciji u CI-TeS-u u Avili.

21. rujna.Stota obljetnica osnutka Svjetovnog reda u Somboru.

29. rujna

Sveti Mihael, Rafael i Gabrijel, arkanđeli. Split – Kamen: zaštitnici župe.

29. rujna - 4. listopada.Drugi turnus duhovnih vježbi HKP-e sv. o. Josipa u u Samostanu Gospe Karmelske u Krku (početak u nedjelju u 20.00 sati, završetak u petak u 14.00 sati). Voditelj: o. Franjo Podgorelec, OCD.

1. listopadaSv. Terezija od Djeteta Isusa i Sveto-ga Lica (Martin), djevica i crkvena naučiteljica, zaštitnica misija, OCD, blagdan.

4. i 5. listopada.Upisi na Sustavnom studiju duhovnosti u Duhovnom centru sv. Ivana od Križa, Zg, Remete.

15. listopada. Sveta Terezija od Isusa, djevica i crkvena naučiteljica, naša Majka, OCD, svetkovi-na. +

82 83Karmelski vjesnik 2/2012.

najavenajave

84 Karmelski vjesnik 2/2012.

najave