Download pdf - Karl Gustav Jung - Seminar o Ničeovom Zaratustri, dio I.pdf

8/10/2019 Karl Gustav Jung - Seminar o Nieovom Zaratustri, dio I.pdf

1/28

419MATICA, Jesen 2009.www. maticacrnogorska.me

Seminar: Latinska poslovica kae za rasadnik i rasad, kad

se sade biljke, nakon toga raaju nadu da e procvjetati.

Njemaki univerziteti devetnaestog vijeka odredili su rije semi-

nar za odabranu grupu naprednih studenata, ukljuenih u spe-

cijalistike studije. Svi su studenti ukljueni u studije pod vo-

stvom profesora. Slino je bilo i na njemako vajcarskim uni-

verzitetima i prema tome na Univerzitetu u Bazelu, na kojem je

1900. godine diplomirao budui doktor Karl Gustav Jung.

Zapoinjui svoju izabranu karijeru u psihijatriji Jung nije

namjeravao da poduava, ve je otkrio da su njegovi pacijenti,

konano i njegovi psihoanalitiari, eljeli da ue. Poeo je da

analitika psihologija

SEMINAR O NIEOVOM ZARATUSTRI

Karl Gustav Jung

From 1934 to 1939 the subject of Jungs Seminar wasNietzsches Zarathustra which was interrupted several times by

his lecture trips to England, the United States and India. As a

general rule each seminar started on Wednesday morning in the

Psychological Club of Zurich. Nietzsche is perhaps the first

Western man to have experienced a psychological encounter

with the Self. It is a critical event in the history of human spirit.

Carl Gustav Jung throws light on Nietzsches psyche as well as

on the condition of the German collective psyche during those

fateful years.


2/28

420 MATICA, Jesen 2009. www. maticacrnogorska.me

koristi seminar, da sadi eme kao metod uenja jo 1912.godine, i nastavio je da ga koristi do 1941. godine. Na Seminaru

1912. godine Jung je predavao o psihoanalizi na Univerzitetu u

Cirihu. Jedna psihoanalitiarka koja je pohaala seminar bila

je Amerikanka Fanny Bowditch koja se zbog nervnog rastroj-

stva obratila Jungu, sa porodinim prijateljem James Jackson

Putnam, doktorom medicine, koji je doao na psihoanalizu rani-

je. Fannyna biljenica za predavanje nosila je naziv Seminar;

druga biljenica pokazuje da su se seminari nastavili najmanje

do 1916. godine. Za vrijeme sljedeih godina Velikog rata Jung

je bio na armijskoj dunosti kao medicinski slubenik, nije esto

boravio u Cirihu, i seminari su prestali.

Poslije rata, Jung je imao mogunost da putuje u inostranstvo i

prihvatio je poziv da dri predavanja u Engleskoj e je ustanov-

ljena njegova kola dubinske psihologije. Godine 1920. za Junga

je pripremljena jedna grupa uenika kojoj on dri seminar na

Sennen Coveu, na vrhu Cornwalla. Predmet su bili sadraji iz je-

dne male neshvatljive knjige o snovima jednog Engleza; nekog

Peter Blobbsa. Ne postoji snimak to je Jung rekao. Sljedei Co-

rnwall seminar o Ljudskim odnosima u Relaciji prema Procesu

Individuacije dogodio se u ljeto 1923. godine na Polzeatu. Dva

analitiara iz New Yorka, Kristine Mann i Esther Harding vodila

su biljeke i jedan neobjavljeni rukopis je preivio. U 1925. godi-

ni britanski jungovci organizovali su drugi ljetni seminar o sno-

vima i simbolizmu na Swanageu, u junoj Engleskoj. Seminar je

poeo 25. jula, dan prije Jungovog pedesetog roendana. Ponovo

su biljeke rukopisa preivjele, jo uvijek su neobjavljene.

Neposredno prije Swanage seminara Jung je odrao svoje

prve zvanine seminare u Cirihu, od 23. marta do 06. jula.

Seminar je poznat pod nazivom Analitika psihologija*. On je

pregled Jungove misli od 1896. godine do raskida sa Frojdom

1912. godine; tumai pravila svog sistema i analizira simboli-zam u Rider Haggardovoj noveli Ona i drugim.

Karl Gustav Jung


3/28


Godine 1928. Jung se ukrcava na dvogodinju analizu snova*,seminar zapoinje neku itavu seriju saenja i sijanja eme-na. Sljedei seminar od 1930. do 1934. godine bio je interpre-tacija vizija*, zasnovan na aktivnoj imaginaciji, izuzetnimslikama jednog pacijenta, neke ene Amerikanke; ovaj seminarje odloen u proljee 1932. godine, zbog kratkog seminara oKundalini Yogi*. Od 1934. do 1939. godine predmet je bioNieov Zaratustra*, koji je bio nekoliko puta prekidan zbogJungovog putovanja radi predavanja u Englesku, u SjedinjeneDrave i Indiju.

Kao opte pravilo, svaki se seminar sastajao u srijedu ujutro, u

cirikom Psihoanalitikom klubu. Nita se nije plaalo, osim maliporez za aj koji je sluen za vrijeme doruka. Jung je dozvolja-vao pohaanje seminara samo sa neophodnim stvarima, i lano-vi su tako na analizi morali ili trebali biti, zajedno sa Jungom idrugim jungovskim analitiarima (od pravila se ponekad odstu-palo). Stenogrami Jungovih zapaanja u poetku su voeni odstrane lanova seminara, a kasnije od zaposlenog stenogrameraMary Foote, tihog uesnika koja je postala izdava i privatniobjavljiva transkripta umnoenog dokumenta. Transkripti sumogli biti itani i kupovani samo od onih kvalifikovanih sa anali-

ze i uz odobrenje analitiara. Od Junga nije oekivano da tomedoprinosi: on je dobijao sve slobodne kopije. Kada je tampanjeponovo traeno Jungovi prijatelji, ukljuujui Mary i PaulMallon, pomagali su sa trokovima.

Da bi uveao (i vajcarski) auditorij Jung je 1933. godineotvorio javna predavanja na njemakom jeziku, u jednom audi-torijumu na federalnom Tehnikom institutu (ETH) u Cirihu,na temu Moderna psihologija. Predavanja su pretvorena ustenogram i najzad su izdata u njemakom i engleskom izdanjuza kvalifikovane itaoce, na isti nain kao i seminari. Teme do1941. godine bile su istoni tekstovi, proces individuacije, misliSv. Ignacija od Layole, alhemija, psiholoki tipovi; takoe poposebnom rasporedu, djeji snovi.*

Seminar o Nieovom Zaratustri


4/28


italatvo seminara i ETH predavanja, prema upozorenjuukljuenom u svako od njih, bilo je ogranieno na linu upo-

trebu i tekst nije mogao biti navoen niti objavljivan bez pisa-

nog odobrenja profesora Junga. Godine 1956, u odgovoru

izdavau njegovih sabranih djela i drugim jungovskim uenici-

ma, Jung se sloio da se objave biljeke sa seminara kao neki

dodatak djelima. Nedugo poslije Jungove smrti (1961) preduze-

to je izdavanje i objavljivanje seminara, odvojeno od djela,

izdato je i objanjeno u saglasnosti sa Jungovim eljama. Prvi

tom koji se pojavio 1984. godine bio je Analiza snova. Naslov

koji je obiljeen zvjezdicom iznad, bio je ili e ve biti publiko-

van. Vizije i Zaratustrini seminari kreu se do nekih etr-

deset sesija, i imaju 1500 stranica knjige. Saglasno tome, jedno

skraenje je kasnije uraeno od strane njegovog izdavaa,

James L. Jarretta, uenika Niea i analitike psihologije.

William Mc Guire

Karl Gustav Jung


5/28


Predavanje I

02. maj 1934. godine

Prof. Jung: Dame i gospodo, Odluio sam da vam dam semi-

nar o Zaratustri kao to ste eljeli, ali je odgovornost na vama.

Ako mislite da je Zaratustra laki od onih vizija, grdno se vara-

te, on je pakao od konfuzije i izuzetno je teak.1 Razbijao sam

glavu odreenim problemima; bie veoma teko da protumai-

mo ovo djelo iz psiholokog ugla. Meutim, pokuaemo da touradimo to najbolje moemo, ali i vi morate saraivati.

Ja mislim, to se tie tehnike najbolje bi bilo da idemo kroz

poglavlja od poetka, ali se plaim se da e nas to odvesti dale-

ko, mnogo dalje od jednog termina, da brazdamo kroz cijelu

stvar. Vrlo je vano da moramo raditi na njemu mnogo vie nego

na vizijama, ali moemo napraviti pauzu neko vrijeme ako eli-

te; moda se od njega razbolite u dugakoj trci, ali ja ne poznaj-

em neki drugi nain bavljenja njim. Vi znate, ova su poglavlja

Zaratustre neka vrsta propovijedi u stihu i imaju neku analogiju

sa njima, tim vie koliko su evolucioni dogaaji. Oni oblikujuneku nit deavanja i iskustva, manifestacije su nesvjesnog, esto

su nekog vizionarskog karaktera; zato je preporuljivo da slije-

dimo istu tehniku u analizi koju smo koristili za vizije. Postoje

odreena poglavlja koja sadre ili poinju iz vizija, ili su

komentari vizija ili snova koje je imao Nie, a ostala poglavlja

su propovijedi izgovorene od Zaratustre.


1 Prethodni seminar, posveen analizi slikanih vizija jedne Amerikanke,

Cristiane Morgan zakljuen je prolog 21. marta, poeo je 30. oktobra 1930.

godine. Skraene biljeke Mary Foote objavljene su kao Seminar o vizijama,(Cirih, 1976), u dva toma. Kompletno djelo e se pojaviti uskoro u tampi od

Princeton University Pressa.


6/28


7/28


8/28


gentno za ta vremena i karakterisano je sa nekim posebnim oso-binama, za koje ovjek moe rei da su putokaz za injenicu daje Nie bio blizak sa tom figurom. Ustvari, Nie lino kae da jeizabrao Zaratustru zato to je on bio pronalaza suprotnostidobra i zla; njegovo uenje je kosmika borba izmeu sila svjet-losti i tame, i on je onaj ko je ovjekovjeio taj vjeni konflikt. IZaratustra se vratio nazad kroz vrijeme da popravi to otkrie, daizmiri dobro i zlo koje je on po prvi put razdvojio u davna vre-mena.6 Istina je da ovjek nije sposoban da ukae na nekog rani-jeg mislioca nego to je Zaratustra koji je kao glavni principnaglasio suprotnosti izmeu dobra i zla. Na tom principu jezasnovana cjelokupna zoroasteristika religija.

U poetku je to bilo jedno dogmatsko uenje, postoji jedannajmudriji i najmoniji bog zvani Ahura Mazda (to jednostavnoznai neko mudar, neto poput Lao Cea), sa atributom Ahura.Ahuraje iranska verzija rijei iz sanskritaAsura, to je ime bogau najstarijim djelovimaRig Vede. Vi znate,Rig Vedaje kolekci-ja pjesama i himni, dio svete literature Hindusa koja see una-zad do nekih ekstremno davnih vremena, vjerovatno do vreme-na prvobitnog arijevskog osvajanja Indije. Jedan od najstarijihdjelova sadri takozvane pjesme aba svjetenika i za njih sepretpostavlja da datiraju unazad do pet hiljada godina p.n.e, iakoja ne znam da li je ta procjena tana.7 U tim starim pjesmamaabe, kao to sam vam rekao, svjetenici u svom kinom zanosupoistovjeuju sebe sa abama; kad je bila sua svjetenici su pje-vali pjesme abe da bi pala kia. Oni oponaaju abe kako pje-

Karl Gustav Jung

6Nie kae, Zaratustra je bio prvi koji je vidio borbu izmeu dobra i zla,

sutinski toak u deavanju stvari ... Zaratustra je stvorio najznaajni ju gre-

ku morala. Konsekventno tome, on je takoe bio prvi koji je opazio greku,

(Elizabet Forster - Nie, Uvod, N / Djela, str. 26).

7 Rig Veda (Pjesma u slavu svetog saznanja) je najstarija i najvanija odhinduistikih svetih knjiga, bavi se Asurama, ili visokim bogovima, kolektiv-

no. Razliito datira od 2000. do 1200. godine p. n. e.


9/28


vaju poslije kie zato to se tada dobro oeaju u svojim barama,ali kad nema vode, nema ko da pjeva - takoe i primitivci, da biproizveli kiu, imitiraju padanje kapi kie, ili prosipaju krv ilimlijeko, ili zvide imitirajui zvuk vjetra da donese oblake.Ovaj Asura je najvei bog i on je razliit od koncepta deva(Deva, korijen je rijei iz koje je na primjer izvedenZevs, Deusi Ziu kao i eng. rije Tuesday).8 Deve su sijajui bogovi dana,istog plavog neba, vidljivih stvari na svjetlosti dana, dok jeAsura skriveni bog, neki bog uglavnom duhovnog i moralnogkaraktera. Dakle, u kasnijem razvoju, kasnijim djelovima RigVede - Asura je dezintegrisan u mnotvo asura, i oni su oigle-dno demoni zle prirode. I vi pronalazite da se iste stvari deava-ju sa devama u Persiji. Zoroasterizam ima taj koncept Asure naj-veeg boga, te vrlo drevne ideje izRig Vede, i oni biraju ime upersijskoj formi Ahura, kao neki atribut za Mazdu, tako da senjihov bog zove Ahura Mazda.

Ahura Mazda, najvei bog, mudri ovjek, pretpostavlja se daje Zaratustrina kreacija, i on stie do te formulacije vjerovatnokroz unutranje iskustvo o kojem njegova pria govori. Ova seiskustva u staroj literaturi zovu susreti i pitanja; to jest, on jesreo Ahuru Mazdu ili njegovu izgovorenu rije zvanu VahuMano koja znai dobro stajalite. Njemaka rije za Vahu Manobi bila: die gute Gesinnung, dobro stajalite, dobra namjera,dobra rije, prava rije. Mi to lako moemo prevesti, bez naro-ite filosofske tekoe, sa hrianskim konceptom Logos; izgo-vorena rije koja reprezentuje boga u inkarniranom svijetu,Logos kao inkarnacija u Hrista bio bi taan duplikat Vahu Mano.ovjek pronalazi isti koncept u islamu u mistinoj Sufi sekti ese Allah, zato to je bezimen, neizreciv i stoga bezoblian,pojavljuje u opipljivoj formi u Chidr, neko ko je zelen, ko jenazvan prvi Allahov aneo, rije, lice Allahovo. Aneo


8 Pored slinosti sa sanskritom, postoji njemaka rije Tiwas, latinskaDeus,

avestanskaDaeva, a sve znae nebo, raj, bog.


10/28


lica slina je koncepcija u Starom zavjetu, vrsta neke opipljivereprezentacije nekog apsolutno neopipljivog i neopisivogboanstva.9 Dakle, Ahura Mazda ili Vahu Mano postaje Zaratu-strino iskustvo takozvanih susreta i pitanja: On je imao, ja mi-slim, sedam susreta sa dobrim duhom Ahure Mazde. (Postoji ta-koe i loi duh o kojem emo priati uskoro). Zaratustra je doi-vio otkrovenje, on je poduavao istinu pomou tog duha. Tosada pominjem zato to je on paralela sa Nieovim Zaratustrom.

Ime Zaratustra je persijsko i pie se Zarathustra; ushtra jetipino persijsko i znai kamila. Postoji porodina pria o njemui sva imena u njegovoj porodici imaju posla sa drijepcima,konjima, stokom, kamilama itd. pokazujui da su sasvim priro-dni ljudi i da pripadaju vrsti stonih ljudi. Takoe je njegovaideja o nagradi u raju bila previe arhaina. Nadao se da eposlije ivota u buduoj zemlji biti potpuno nagraen dobromnagradom, jednim drijepcem i dvanaest kobila, kao i savrenimtijelom i vjenom mladou. ovjek pronalazi slinu ideju jo iu islamu. Grka verzija imena Zaratustra jeZoroaster. Ali Grcine znaju praktino nita o njegovom uenju; za njih je on bioveliki arobnjak i astrolog, sve to je dolazilo pod njegovimimenom bila je magija i crna vjetina.

Dakle, iza manifestacije boga u izgovorenoj rijei ili u dobrojnamjeri Vahu Mano, postoji korespondirajua crna manifestaci-ja, zli duh Angro Mainyush. (On je kasnije nazvanAhriman, aAhura Mazda je nazvan Ormazd). Ova dva duha, Vohu Mani iAngro Manyuish pokazuju da u poetku nije bilo razdvajanjadobra i zla. Ali su se kasnije posvaali jedan sa drugim, dogodi-la se borba i tada je stvaranje svijeta postala nuda. Dakle,Ahura Mazda je stvorio svijet, ali je bio pometen sa njim esthiljada godina, tako da nije znao to da radi i onda je Angro

Karl Gustav Jung

9Chidr, u Sufi literaturi, je prvi Allahov aneo, Allahovo lice. U Starom

zavjetu, poslije Jakovovog rvanja sa anelom on kae: ...Vidio sam Boga licem

u lice, (Postanje 32: 30).


11/28


Manyuish razbio njegovu kreaciju i unitio itav prizor. I odtada postoji pakao za plaanje, zato sva svjetlost nestaje u tami,i donio je mnotvo demona u ovaj sadanji svijet da bi ga uma-njio. U poetku je imao jedan veliki pravi uspjeh: uspio je preo-bratiti deve za svoja uvjerenja i tako one postaju avoli (svaka-ko, devils dolazi od deva), upravo kao toAhurapostaje ahuras,mnogi demoni. Tako originalni predivni bogovi dana, bogovi vi-dljivih stvari, ljepote i harmonije postaju zli i noni demoni i fo-rmiraju osnovno tijelo zlih sila, upravo kao to stari germanskibogovi postaju avoli oluje i svih vrsta zlih duhova, kad su de-tronizovani od strane hrianstva. Dakle, postoji neprestalna bo-rba izmeu Vahu Mano i duhova zla koje vodi Angro Manyuish.

to na kraju radi Ahura Mazda nije sasvim vidljivo niti shva-tljivo; svakako, pretpostavlja se da je na strani dobra - on je sadobrim duhom, ali nije jasno da li je i sa svojim zlim duhom. Toje neka ista neugodna situacija koju imamo i u hrianstvu enijesmo potpuno sigurni kakva je relacija izmeu boga i avola.Da li on vlada zajedno sa bogom, ili to je to ve? Ta hrianskaneugodnost je staro nasljee iz Persije. Mogu vam rei jo neko-liko stvari koje potvruju tu ideju i zato teolozi ne voleZaratustru i kritikuju ga. Ali on je stvarno utemeljiva hrian-ske dogme; sve posredne i suprotne stvari takoe se mogu pro-nai u persijskoj religiji. Jedina stvar koju teolozi o tome kau jeda je hrianstvo mnogo via religija. Oni sa velikim zadovolj-stvom istiu da je persijska religija samo religija nagraivanja,ljudi su dobri samo da bi bili nagraeni u raju i utemeljiva linooekuje drijepca i dvanaest kobila - i vi vidite koliko je tonisko! Ali, ja se sa tim potpuno ne slaem. Mala je razlika bilaod njega do vremena Homera i grke mitologije - da i ne govo-rimo o germanskoj tradiciji - kada se rtvovanje ece i jedenjeljudskog mesa jo uvijek deavalo. To su bila visoko primitivna

vremena, dakle, nije udo da je Zaratustra imao neka konkretnaoekivanja. Inae, njegovo je uenje bilo izuzetno mudro i



12/28


napredno. Bio je, na primjer, glavni protivnik magije; htio je daje iskorijeni e god je sreo, takoe su hramovi i svjetenici tre-bali da siu s pozornice. Na poetku nijesu imali prave svjete-nike, to je bilo poput poetaka hrianstva. Ali, uskoro su sepojavili isti procesi kao i u hrianstvu - priliv primitivne magi-je i primitivnih bezbonikih ideja i predivni monoteizam AhureMazde bio je razbijen u mnotvo bogova, poput razbijanja bogau Trojstvo, i onda u mnoge svete i tako dalje. Naravno, AhuraMazda je imao kvalitete, bio je istina, bio je mudrost, bio jepravda i tako dalje - i ovi su kvaliteti bili personifikovani kaotakozvane amesha spentas, koji su besmrtni duhovi. Jedan je bioistina, drugi pravda - apstraktni kvaliteti poput takozvanih atri-buta Boga u hrianskoj dogmi. Ovi amesha spentas takoe supostali bogovi, i cjelokupni duhovni stav ranog Zaratustrinoguenja se promijenio i postao uasno usavren ritualizam.

Meutim, originalno uenje Zaratustre bilo je karakterisanostvarnom duhovnom pobonou. To je bio Gesinnung, moralnistav koji pretpostavlja mnogo vie nego spoljanje djelovanje.Njegovo je stajalite bilo da ako poini neki grijeh vani u stvar-nosti, dakle ti ini grijeh unutra u savjesti, i to je ista stvar,upravo loa. I razmiljanje iz osmog ili devetog vijeka p.n.e. biloje niveau (nivo) takvog religioznog uenja! To je neki iznena-ujui visoki nivo, i ovo izuzetno moralno rasuivanje pokazu-je jednog najneobinijeg genija.

Dakle, to je bio model za NieovogZaratustru. To nije imalonikakvog posla sa mazdaistikom sektom. Ja mislim da je on,tanije, kao to je rekao, bio figura starog opstajanja; on je biostaro iskustvo mudrog starca. Vi znate, mi esto govorimo oovoj figuri kao o personifikaciji prenesene mudrosti vjekova,istini koja je postala instinktivna kroz iskustvo, ovjek moerei, koja ivi milionima godina, neka vrsta prirodne mudrosti

koja je roena u nama i kojoj dugujemo koordinaciju naeg cje-lokupnog biolokog i psiholokog sistema - to staro iskustvo

Karl Gustav Jung


13/28


koje je jo uvijek vidljivo u naim snovima i naim instinktima.To je mentalni i spiritualni aspekat savrene prirodne injenice,naime teleologije ivog sistema. Tako Nie bira najdostojniji inajvredniji model za svog mudrog starca, zato to je on za njegabio ista vrsta iskustva.

Vidite, u prvoj polovini svog ivota Nie je bio veliki i intui-tivni intelektualac, uglavnom buntovan i kritiar tradicionalnihvrijednosti, i vi to jo pronalazite uZaratustri. Bilo je vrlo maloonoga to bi ovjek zvao pozitivnim u njemu; mogao je kritiko-vati sa izuzetnom uenou, ali ipak nije bio sintetian ili kon-struktivan, i nije mogao proizvesti vrijednosti. Onda iznenada,poput nekog izuzetnog otkrovenja, pojavilo mu se ono to je iz-ostavio u prethodnim spisima. Roen je 1844. godine, poeo jeda pieZaratustru 1883. godine, dakle kad je imao trideset devetgodina. Nain na koji ga je napisao posebno je osoben. On je li-no o tome napisao stih:Du wurde eins zu zwei und Zarathustraging un mir vorbei: Tada jedan postade dva i Zaratustra poe sa

mnom,10 znaei da je tada Zaratustra postao manifestovan kao


10 Predivna mala pjesma koju je Nie napisao nege izmeu 1882. i 1884.

godine, zasluuje navoenje u cjelosti:

Sils - Maria

edio sam ekajui - nita odreeno.

S onu stranu dobra i zla, uivajui u skoranjem svijetlu,

Uskoro hlad, sad se samo igra, sada

jezero, sada podne, cijelo vrijeme bez kraja.

Tada iznenada, prijatelju, jedan postade dva -

i Zaratustra poe sa mnom.

Nie je volio vajcarski grad Sils - Maria, e je napisao drugi dio Zaratustre.Jung e se vratiti na ova dva posljednja reda kao na izraz Nieovog trenutka

objektivnosti, njegovih kreativnih namjera, to je bilo neko unutranje jedinstvo.


14/28


druga linost u njemu. To pokazuje da je on imao prilino jasnuideju da on nije identian sa Zaratustrom. Ali kako je on mogaopomoi pretpostavljajui neki takav identitet u tim vremenimakada nije bilo psihologije? Tada se niko ne bi usudio da uzme zaozbiljno ideju o personifikaciji ili ak o nekom autonomnom du-hovnom iniocu. Godina 1883. je bila vrijeme procvata materi-jalistike filosofije. Dakle, on je morao da se poistovjeti sa Zara-tustrom uprkos injenici da je oeao, kao to ovaj stih dokazu-je, odreenu razliku izmeu sebe i mudrog starca.11 Tako je nje-gova ideja da se Zaratustra vraa da popravi greke svog pretho-dnog otkria psiholoki najkarakteristinija, to pokazuje da je onimao neko apsolutno istorijsko oeanje o tome. On je oiglednooeao sasvim jasno da je iskustvo te figure bilo arhetipsko. Onoje sa sobom donosilo neto od daha vjekova i to ga je ispunja-valo posebnim oeanjem sudbine: on je osjeao da je bio poz-van da popravi tetu uinjenu u dalekoj prolosti ovjeanstva.

Svakako, takvo oeanje je najuzvienije za nekog pojedinca:nije udo da jeZaratustra imao dionizijsko iskustvopar exella-nce. U kasnijem dijelu knjige dolazi ta ekstasis. Zaratustra ga jestvarno vodio do potpunog razumijevanja misterija Dionisovogkulta: on je ve imao ideju o njemu, ali je Zaratustra bio isku-stvo koje je inilo cijelu stvar realnom. U jednom pismu svojojsestri on daje najimpresivniji opis ekstasis u kojoj je on pisaoZaratustru.12 Postoje etiri dijela knjige i svaki od prva tri dije-la napisan je unutar deset dana, to je poprilino znaajno. Prvi

Karl Gustav Jung

11 Zaratustra kao druga Nieova linost podea ovjeka na ono to je Jung

rekao o svom vlastitom prepoznavanju poedovanja oboje, Linosti broj 1 i

Linosti broj 2, (Vidi, MDR str. 44 - 45 / 55). Nie se esto suprotstavljao nje-

makom idealizmu svojim materijalistikim naunim gleditem. Jung bira

1883. godinu, zato to je to bila godina kada je poelo sastavljanje Tako je

govorio Zaratustra.12 To je takoe u Uvodu za N / Djela od Elizabet Forster Nie, str. 16.

Zaratustra je zapoet 1883. a zavren 1885. godine.


15/28


dio je napisan na Rivijeri, drugi u Sils - Maria i Engadine, a treiponovo na Rivijeri; etvrti je napisan na raznim mjestima i pisa-nje je trajalo due. Rekao je o svom nainu pisanja da je iz njegaprosto istekao, bio je skoro autonomne izrade; pouzdanomsigurnou rijei predstavljaju sebe i itav nam opis daje utisako sasvim izuzetnom stanju u kojem je on morao biti, stanju po -ednutosti u kome praktino ve due vremena lino nije bio. Toje bilo kao da je bio poednut kreativnim genijem koji je uzeonjegov um i stvorio ovo djelo, van jasne potrebe, na neki najne-izbjeniji nain.

Sada emo poeti prvo poglavlje, uvodni govor Natovjeka,posljednjeg ovjeka:

Kada Zaratustri bijae trideset godina on napusti svojzaviaj, i ode u planine. Tu se radovae duhu svome i sa-moi svojoj, i to mu nije dosadilo za deset godina. Ali nakraju njegovo se srce promijeni - i izlazei jednog jutra sarumenom zorom, doe prije sunca i tada mu ree:

Ti velika zvijezdo! to bi bila tvoja srea kada ne biimao one za koje je tvoj sjaj!

Deset si se godina penjalo urno u moju peinu ovamo

gore: dosadila bi ti tvoja svjetlost i tvoje putovanje da nijebilo za mene, mojeg orla i moju zmiju.

Ali, mi smo te ekali svakoga jutra, uzimali smo tvojepreobilje, i blagosiljali te zbog toga.

Gledaj! Umoran sam od moje mudrosti, poput pele ko-ja je sakupila toliko mnogo meda: potrebne su mi ispru-ene ruke da ga uzmem.

eljan sam da darujem i dijelim, sve dok mudraci nepostanu zadovoljni u svojoj ludosti, i siromani sreni usvom bogatstvu.

Mi moramo prvo pokuati da stvorimo psiholoku situaciju.

Kao to sam rekao, ja u se baviti ovim poglavljima ili iskustvi-



16/28


ma poput vizija. Ove poinje pria o Zaratustri. ovjek kojigovori i pie je Nie; to je kao da je on bio istoriar o Zaratustri,

opisujui to je on radio. Zaratustra je oigledno ove objektivi-

ziran, ne ini se da je pisac poistovjeen sa njim. Dakle, on je

rekao da je bio trideset godina star kad je napustio svoj dom. Na

koju se injenicu odnosi ovih trideset godina? Koliko ja znam,

ne postoji odreena hronologija u Zaratustrinom ivotu osim

kad je umro, imao je sedamdeset sedam godina.

Mr. Allemann: To se odnosi na Hristove godine.

Dr Jung: Da, legendarne Hristove godine kad je poeo svoju

karijeru pouavanja; to odmah stvara neku slinost izmeu

Zaratustre i Hrista. To je neka slinost koja je uopte istorijski

dozvoljena: naime, to je u zoroasteristikom uenju svakih hilja-

du godina - to svakako znai neki neodreeni period svijeta,

oko pola mjeseca velike idealne godine - Saoshyant se pojavlju-

je (on je popravlja, spasilac), koji ui ljude novo otkrovenje,

neku novu istinu ili obnavlja stare istine, neki je posrednik izme-

u boga i ovjeka. To je neka najodreenija ideja koja je stigla uhriansko uenje e je dobila neku razliitu formu. U hrian-

stvo je ula ideja enantiodromie.13 Da bi Hristovo uenje imalo

efekte data je ansa Satanu, to uite iz knjige Otkrovenja, za

dva vremena i polovinu vremena - takoe to je neki neodree-

ni period za koji je on priznat, oigledno da zadovolji sebe, ine-

Karl Gustav Jung

13 Jung je uzeo rije od Heraklita, grkog mranog filosofa iz VI vijeka

p. n. e. Ona znai surovi broja koji se kree za: Jung je koristio rije da

oznai tendenciju nekog stanja da porodi svoju suprotnost. Tako rano kao

1921. godine Jung navodisamo-identifikaciju bolesnog Niea sa Hristom, nje-

govu deifikaciju i poslije mrnju prema Vagneru,kao instance enantiodromia,

(CW 6, par. 708-9).


17/28


i sve vrste zla.14

Ovo je jedan od izvora o Antihristu to doka-zuje da je ideja postojala i u prvom vijeku. Praktino, pod istim

okolnostima pod kojima je roen Hrist, roen je i njegov crni

brat Antihtrist, i on pravi ista uda da bi zavodio ovjeanstvo.

On je vrsta negativnog Saosyanta koji se pojavljuje kada poziti-

vna vladavina Hrista doe do kraja. Prema persijanskom rauna-

nju, vladavina Antihrista bi poela poslije mjeseca velike ideal-

ne godine oko 1100. ili 1200. godine.15 injenica je da je oko tih

godina u hrianskom svijetu bila velika pometnja zato to su

pretpostavljali da je kraj svijeta doao u 1000. godini - prema toj

staroj ideji da se novo otkrovenje dogaa ili se neto deava sasvijetom poslije hiljadu godina. Ali, oigledno nita se nije dogo-

dilo. To je istina, meutim, u tim vremenima mo crkve je dosti-

zala svoj vrhunac i svjetovne snage su bile ukroene. Ubrzo

zatim, poele su da se uzdiu i crkva je bila u opadanju; i to se

nastavilo; najgori udarac joj je zadat oko poetka esnaestog

vijeka kad se unutar crkve dogodila izma: protestantizam.

Dakle, ova ideja o Saosyantu svakako je, takoe, ula u Nie-

ov um: njegov Zaratustra je Saosyant koji dolazi poslije hiljadu

godina koje su ispunjene - ne sasvim, ve a peu pres (manje-vie, pp.). Na nesreu, to je bilo samo 1883. godine, ali rajske

moi su neto neredovno - vjerovatno sat u raju ne radi ispravno,

i niko ne zna tano vrijeme - tako da Saosyant dolazi neto rani-

je, kao neka reinkarnacija u liku Zaratustre. I on ulazi u svoj

poziv poput prethodnih Saosyanta, Hrista ili Antihrista. Iz

Nieovih djela ovjek svakako zna da je on veoma mnogo imao


14 Vidi Otkrovenje 12 : 14 i Danilo 12 : 7: U Otkrovenju neki komentatori

poistovjeuju Nerona sa zvijeri i Antihristom, satanskim mesijom.

15 Jung na drugom mjestu zapaa da je Idealna godina bila razliito rauna-ta: 36.000 godina u vremenu Origena i 24.120 godina od Tycho Brahe, (CW

9, II. par. 136 n.).


18/28


na umu ideju o Antihristu. On je, svakako, napravio veliku priuo svom anti - hrianstvu i sebe smatrao kao neku inkarnaciju

Antihrista - ali ne samo sa znaenjem destruktivnog avolskog

Hristovog brata ve, novog Saosyanta. On e svakako u dovolj-

noj mjeri unititi stare vrijednosti, ali za neki bolji i vii ideal, za

neki moral koji je mnogo vii od hrianskog. On se zbog toga

oeao kao pozitivni Saosyant, uprkos injenici da je usvojio

naziv imoralist i Antihrist. Takoe, i u Indiji postoji ideja o

spasiocu ili popravljau koji se pojavljuje svakih hiljadu godina

u nizovima inkarniranih bodhisattvas; na primjer, bodhisattva

prolog svijeta Buddha Amitabha, Buddha Sakya Muni stvarnogsadanjeg svijeta i Buddha Mitraya dolazeeg svijeta; postoje i

mnoge druge, zato to postoje i mnogi drugi svjetovi. Buddha

Amitabha je jedan od najvanijih. Posebno je oboavan u Japa-

nu, on je Buddha istote, istine; a Matraya koji jo treba do doe

je Buddha savrene ljubavi.16 Ovo je ista ideja o periodinosti. I

to je zasnovano na takvom iskustvu kao Nieovo o arhetipskoj

figuri mudrog starca; on je neka izuzetna istorijska figura koja

sa sobom donosi miris prolih vjekova, oeaj sadanjeg prisu-

stva davnih vremena, kao da je vrijeme u potpunom zastoju i5000 godina su upravo u dotinoj sobi do 2000. godine nae ere.

Ja sam potpuno siguran, iz onoga to je Nie rekao o Zaratustri,

da ga je doivio kao identitet unutar sebe, koji postoji mnogo

hiljada godina prije njega, i da je jo uvijek tu. Kad se ta figura

pojavi, on izlazi iz pozadine koja je jo uvijek prisutna; pozvan

je da se pojavi u sadanjoj epohi zbog potrebe vremena. Poto je

Zaratustra rekao da je star trideset godina, on objavljuje izvjesnu

analogiju sa Hristom.

Karl Gustav Jung

16 Buda Amitabha je zatitnik naeg sadanjeg perioda svijeta, (CW 11,par. 912). Shakya Muni je istorijski Budha. Mitraya je Bodhisattva koji e biti

roen 5000 godina poslije smrti Gautame.


19/28


Onda mi ove imamo nagovjetaj za mjesto e je ivio, onnapusti jezero svog zaviaja. Zato bi tako mala stvar bila pome-

nuta? To je neki najbeznaajniji detalj, ali ako upotrijebite pra-

vila interpretacije sna ovog simbola to je psiholoki sasvim oa-

ravajue. to bi bilo jezero neijeg zaviaja i e ovjek ide kad

napusti jezero?

Miss Hannah: Zar jezero njegovog zaviaja nije lino nesvje-

sno koje on naputa radi kolektivnoga nesvjesnog.17

Dr Jung: Sasvim tano. Jezero je ogranieno i odreeno za raz-liku od mora za koje se pretpostavlja da je neogranieno. Zato je

more uvijek simbol kolektivno nesvjesnog koje nie nema grani-

ce, dok je jezero poput bia uvijek zakljuanog u terra firma koje

uvijek simbolizuje svijest. To bi bila ta koliina nesvjesnog koja

je zakljuana u svijesti, savreno kontrolisani dio od strane svije-

sti. Tako je jezero neijeg zaviaja blisko lino nesvjesnom, taj

dio koji ovjeka povezuje sa ocem i majkom, braom i strievi-

ma, naslijeenim okolnostima i tako dalje; ono je neko lijepo,

dobro znano mjesto koje svojom istorijom stvara poetak neijegivota. Onda se Zaratustra pope na planine. to je to?

Mrs. Crowley: Radi razmiljanja.

Dr Jung: Da, ali vi sasvim dobro moete razmiljati i u blizini

jezera. Na Tibetu su uobiajeni zahtjevi mudraca, s jedne strane

brijeg, a sa druge jezero, inter collem et aquam.


17 e su za Frojda nesvjesni sadraji uglavnom potiskivanja, toliko rano do

1912. godine Jung je pisao osupraindividualnoj sveprisutnosti koju e on ka-snije zvati kolektivno nesvjesno za razliku od linog nesvjesnog, (CW 5, par.

258.).


20/28


Dr Bahadurji: On je elio da bude na viem nivou iznad obi-

nog ovjeanstva.

Dr Jung: Da, to je svakako neka analogija sa rishis, legendarnim

mudracima koji su ivjeli na vrhovima himalajskih planina na

Tibetu,18 Ovi ljudi su ivjeli jo u samoi, tanije na sumornom

mjestu izmeu voda, poeljnije jezera ili rijeke i planinske strane,

visoko gore iznad obinih ljudi. To oeanje je igralo veliku ulogu

u Nieovom sluaju. Kada se popeo u Sils - Maria koji je blizu

est hiljada stopa iznad nivoa mora, on je iskoristio da kae da jebio est hiljada stopa iznad dobra i zla - to jest, iznad obinog

ovjeanstva. Stoga se on sasvim dobro oeao u Engandine - to

je vrlo visoki sprat. Dakle, to ove znai da je on ostavio kontro-

lisane obine zaviajne uslove, porodinu psihologiju i popeo se

na posebno visoki nivo e je poveao svoj horizont, kao to

mudraci idu na takva mjesta radi poveanja svoje svijesti i svog

horizonta, da se odvoje od haosa dogaaja da bi jasnije vieli. Za-

to poslovica Lao Cea kae: Onaj ko se odvoji da gleda iz daljine,

jasnije vidi.19

I u samoi on je poednut svojim duhom, i desetgodina mu nije dosadilo. Ove je sljedei detalj deset godina.

Mr. Allemann: Trideset plus deset otprilike ini doba koliko je

imao Nie kad ga je napisao.

Karl Gustav Jung

18 Rishis su mudraci, gurui, komentatori, koji nastavljaju da budu inkarni-

rani kao uitelji.19 Tao Te ing (vjerovatno 4. vijek p. n. e.) - da bi se dostigao Tao nuno

se odvojiti od tenzija suprotnosti (enantiodromia) da bi postigao distancu odkonflikta i elje. Vidi CW 6, par. 358 - 370 i Put i njegova mo, ed. i prevod

Arthur Waley (New York, 1958, str. 141, i passim).


21/28


Dr. Jung: Da, imao je trideset kada je otiao i etrdeset kada jeostvario poveanje mudrosti. To je detalj iz njegovog ivota koji

nijeste znali, prvih deset godina nije imao uenike i zbog toga je

brinuo - ak i tada je imao samo jednog, svog mlaeg roaka.

Ipak, mnogo kasnije uspio je preobratiti ljude za svoju mudrost.

Ovih deset godina je lako moglo imati posla sa tom injenicom,

iako ja nijesam u to siguran. Ali, je takoe i psiholoka injeni-

ca da upravo ini vrijeme kad je poeo da pie Zaratustru, tre-

nutak kada je napustio svoje planine.20 Ove opisuje kako je

doao da da svoju poruku ovjeanstvu, njegovo se srce promi-

jenilo. I tada stie da prizove sunce. Dakle, kako biste vi razu-mjeli njegovo prizivanje? To je prvi dogaaj, prvo iskustvo

avanture. Ovo nije tako jednostavno kao nae vizije; imamo

odreeni kod, ali je on ove neobiljeeni tok voda.

Mrs. Fierz: Ako bi planinska visina bila vie nego obina ljud-

ska svijest, sunce bi bilo simbol te ljudske svijesti, koje je on

gledao toliko mnogo godina, i o kojem sada govori. To jest, on

bi bio na putu koji je mnogo vie nego ovjekova svjesna psiha,

a pozdrav suncu bi bio oeaj ili razumijevanje toga.

Dr Jung: Vi biste razumjeli ovaj simbol sunca kao objektivi-

zaciju njegove vlastite superljudske svijesti koju je on stekao

kroz ivot, podiui je na taj vii nivo? Da, svakako sunce je

simbol sredita svijesti, on je princip svijesti zato to je svjetlost.

Kad razumijete stvar, vi kaete,Ja vidim - i da biste vieli vi tre-

bate svjetlost. Sutina razumijevanja, saznanja je simbolizovana

gledanjem sunca, mudrou i sveznanjem sunca koje se kree


20Nieovaa sesta navodi biljeku o njemu roen je na jezeru Urmi, napu-

stio dom u njegovoj tridesetoj godini, doao u provinciju Aria, i za vrijeme

deset godina samoe u planinama sastavio Zend - Avista, (N / Djela, str. 14).


22/28


iznad zemlje i sve vidi na svojoj svjetlosti. Tako bi bilo sasvimmogue da on ove govori o svojoj personifikovanoj svijesti. To

je neki neobini performans, ako pokuate da se stavite u nevo-

lju ovjeka koji je uvijek sam kao to je Nie bio, vi shvatate da

je vaa svijest poela da gleda u vae vlastito lice. Vi ste uvijek

va lini govornik i va lini slualac; uvijek gledate u vau vla-

stitu svjetlost, u vae vlastite oi. I tada vi dobro moete perso-

nifikovati svijest kao vaeg dnevnog partnera, dnevno deava-

nje; ak moete i proklinjati vau svijest kao vaeg jedinog

postojeeg druga.

Dakle, Nie u tim godinama poslije 1879. godine, kada jenapustio akademsko zvanje u Bazelu neprekidno je skitao ive-

i po malim hotelima i pansionima, ponekad na francuskoj i ita-

lijanskoj rivijeri i ljeti u Engadine, pomagan je od nekih bogatih

prijatelja jer nije imao svojih sopstvenih sredstava.21 I uvijek

sam, nije mogao ljude zadrati. Bio je eljan prijatelja, uvijek u

potrazi za nekim prijateljem, ali kad bi pronaao nekog takvog

sirotog drugara on nikad nije bio toliko dobar i Nie je postajao

nestrpljiv da ode bez odlaganja. Ja poznajem ljude koji su lino

poznavali Niea, zato jer je ivio u mojem gradu Bazelu, tako dasam uo mnogo detalja takve vrste. Na primjer, na jednom od

svojih predavanja govorio je o Grkoj i Graecia Magna u najen-

tuzijastikijim terminima, i poslije predavanja jedan mladi koji

nije razumio neto to je on rekao - za ove obine studente bilo

je sasvim nemogue da prate Nieov izuzetni um - doao je do

profesora da ga pita o tome. Ali, prije nego to je mogao posta-

viti svoj skromni zahtjev Nie je rekao: Ah dakle, vi ste ovjek!

Karl Gustav Jung

21Nie je poeo da predaje na Univerzitetu u Bazelu 1869. godine, od 24

godine, i u penziju je otiao zbog slabog zdravlja 1879. godine. U svojimnarednim lutanjima u Bazel se vraao s vremena na vrijeme. Penziju je imao

od Univerziteta.


23/28


Plavo nebo Hellasa! Ii emo tamo zajedno! I mladi je pomi-slio: Kako ja mogu ii sa ovim uvenim profesorom i otkud mi

novac da to uradim? i on je uzmicao sve dalje i dalje, Nie je

idui sa njim priao o vjenom smijehu neba Hellasa i bog zna

to jo dok mladi nije krenuo prema zidu. Tada Nie iznenada

shvati da se njegov kolega prepao od njegovog entuzijazma i

naglo se vrati nazad, i vie nikad sa njim nije priao. To je nain

na koji je on postupao sa prijateljima, bio je potpuno nesposo-

ban da se prilagodi ljudima, i kad ga oni u trenutku nijesu ispra-

vno razumjeli on nije imao strpljenja za bilo koga. Takoe je bio

previe nestrpljiv i sa sobom. Bio je strano, lakomisleno impul-sivan. Volio je da bude pozvan na izvjesne drutvene skupove,

ali ako je tamo bio piano svirao je ludaki; od njega je odlazio

tek kad bi mu prokrvarili nokti na prstima. Ovo nije preeriva-

nje, ovo je injenica. Sa svoje druge strane bio je smijean. U

Bazelu to je prizvalo njegovu fantaziju da se pojavi u drutvu

kao neki elegantni Englez. Tih dana Englez je smatran kao vrh

svega udesnog, i oni su tada imali obiaj da nose sive rukavice

i sive visoke eire; tako je Nie iao uokolo u sivom redingotu,

sa sivim visokim eirom i sivim rukavicama i mislio je daizgleda poput nekog Engleza. A sa tim brkovima! Mi moramo

znati o ovim kontrastima da bismo razumjeli jezik Zaratustre.

Stoga moemo pretpostaviti da je ovo sunce o kojem on govori

stvarno velika svjetlost koju je dobijao i sa kojom je razgovarao

svaki dan, koja je svakako velika jasnoa njegove usamljene svi-

jesti. I za raun ove injenice sunce je njegova svijest, on za njega

moe rei, to bi ti radilo bez mene? Ja uvijek jo postojim u

suprotnosti sa takvom svijeu. Kada ste potpuno sami sa sobom

takva svijest postaje takva poraavajua injenica da prosto zabo-

ravite ko ste van te iste svijesti. Zato ljudi koji su patoloki svje-sni sebe ponitavaju svoju egzistenciju, oni ne pokuavaju da



24/28


budu; oni uvijek stoje u svojoj svjetlosti, zato to su pobijeeni odsvoje vlastite svijesti. On je ove vie nego zadovoljan. On ak

postaje bolestan od samosvijesti i kae, to bi bilo ako ja ne bih bio

sa tobom, ja sa mojim ivotinjama, mojim orlom i mojom zmijom?

Dakle, to ovo znai? to on stavlja suprotno suncu svijesti?

Mrs. Bailward: Instinkte.

Dr Jung: Da, ivotinje znae instinkte, ali to bi bio orao, a to

zmija?

Mrs. Schlegel: Orao bi bio intuicija, a zmija chthonic moi (gr.

duhovi zemlje, pp.).

Dr. Jung: to vam znai chthonic moi.

Mr. Allemann: Prirodni duh, chthonic mudrost.

Dr Jung: ovjek moe rei duh, ali mi moramo znati to

chthonic znai. Proitajte Keyseringovu novu knjigu, Le

Revolution Mondiale e on govori o revolte des forces tellurgi-ques .22 To je chthonuic. Ali to je to psiholoki?

Miss Hannah: Ako je orao intuicija ja pretpostavljam da je

zmija senzacije.23

Karl Gustav Jung

22 Grof Herman Alexander Keysering (1880 - 1934) bio je svjetski putnik i

esejist. Njegova Le Revolution Mondiale et la Responsabilite de lEspirit

publikovana je u Parizu 1934. godine. U svojoj kritici Jung ini alu na

Keysirlingov predlog da se osnuju kulturni manastiri, ali je otkrio ovu dobru

knjigu, (CW 10, par. 935 - 45). Vidi oba toma Pisama za Jungovu korespo-denciju sa Keyserlingom.

23 Za Junga je intuicija psiholoka funkcija kroz koju ovjek ima razumije-


25/28


Dr Jung: To je istina, on takoe moe biti uzet na opti nain

kao neko vazduno bie. Dakle, orao bi bio duh, a zmija bi bila

tijelo zato to je zmija starovjekovna reprezentacija niih svjeto-

va, na primjer, stomak sa njegovim sadrajem i utrobom. Ona je

peristaltik kretanje, ona je personifikacija simpatetikog sistema,

kao to je uvijek bila. Zato je ona uvijek personifikacija neega

to dolazi iz tijela, seksualnosti i svake vitalne fizike funkcije;

takoe svih injenica stvarnosti, da stvari kotaju novac ili da ti

je soba prevrua, da ti je krevet tvrd, da je tvoja odjea skupa, da

nijesi dobio odreeni honorar; sve ove stvari su chthonic. I naiodnosi sa svim vrstama ljudi koji nas uznemiravaju ili u kojima

uivamo su chthonic, sve to je na povrini ove zemlje i to je

tako banalno da se neko teko usuuje da o tome govori. S druge

strane orao visoko leti, on je blizu sunca. On je sin sunca - udes-

no. Ptica svjetlosti, on je veoma visoko miljenje, veliki entuzi-

jazam. Na primjer, kad je Ganimed Zevsov glasnik uzdignut od

orla do olimpijskih visina, on je bio genij i entuzijazam mladosti

to ga je vrsto drao i nosio bogovima na visine. ovjek tako

moe rei da je on duhovna, uzdiua sila. Vi znate da se za orlakae da se sputa dolje i da odnosi ovcu ili ak i malo dijete; mi

ove u vajcarskoj imamo tako zastraujue prie. On je ono to

duh moe uraditi - duhovno uzdizanje, duhovni entuzijazam;

iznenada dok krui iznad gomile duh nekoga izabere i podigne

ga u visine. I zmija bi bila la foraca terrestre. I to to sada znai

kada je on konfrontiran sa svojom svijeu od koje je umoran,

ove dvije simboline ivotinje se pojavljuju s njegove strane?

Zapamtite, one su esto s njim u knjizi.


vanje posredovano kroz nesvjesno, mogunosti. Senzacije su njena suprotnost.

Vidi nie, 10. oktobar 1934. godine, red 3, o etiri osnovne funkcije.


26/28


Mr. Nathall-Smith: On nije svjestan bia kontrolisanog od chth-

onic i spiritualnih sila; on je nesvjestan njihove egzistencije u sebi.

Dr. Jung: U redu, one bi bile ove neka vrsta korisnih sila.

Vidite, one uvijek igraju korisnu ulogu i mi emo se kasnije sre-

sti s pasusom e su orao i zmija isprepletani, i to znai izmirenje

suprotnosti. Kad ste u snu u drutvu neke ivotinje to to znai?

Mr. Allemann: To znai da su vai instinkti s vama.

Dr. Jung: Da, ali vi znate to nije uvijek sluaj, vi esto idete

protiv instinkata ili ste u nekoj indirektnoj poziciji prema njima.

Tako kada tekst kae da je Zaratustra sa svojom zmijom i svojim

orlom, to znai kao u snovima, da on ide uporedo sa svojim

instinktima; on je u pravu gledano iz spiritualne i chthonic take

posmatranja. U ovom sluaju, on je upravo u pravu u onome to

radi govorei svojoj svijesti da je od nje umoran; on treba da se

odvoji od toliko mnogo svijesti. Vidite, to je bilo stanje ovjeka

koji ivi samo sa i kroz svijest, bez posveivanja panje instink-tima. Ili, mogli bismo rei da je bio samo misaono svjestan ive-

i sa svojom svjesnom duhovnou, bez razumijevanja o posto-

janju nesvjesnog, ove reprezentovanog sa orlom i zmijom. Tada

je on na strani nesvjesnog kada nesvjesnom moe rei:Ja mislim

mi sada imamo bolji dio. Tada e on slijediti svoje nesvjesno.

Ako se neko razboli od svoje svijesti i bira drugi nain, koja vrsta

simbolizma neizbjeno slijedi? to je sljedei potez?

Dr Reichstein: Mjesec.

Dr Nuthall Smith: Silazak.

Karl Gustav Jung


27/28


Dr. Jung: Da, silazak, zalaenje, kad kaete dovienja suncu,

naravno ono zalazi ili vi zalazite, ili oboje zalazite; to je silazak

u mrklu no. Mjesec je u redu, vidite. To to radi Zaratustra

poinje s idejom zalaska poput sunca, der Undergang Zarathu-

stras. Tada on nuno silazi u to?

Mr. Allemann: U svijet obine ljudskosti, kolektivitet.

Dr. Jung: Dakle, to je sasvim izvjesno da kad napusti sunce

svijesti on e sii do neke forme nesvjesnog. Pitanje je sada,svakako, da li e tada nesvjesno biti projektovano ili e biti

forma pura (ist oblik, pp.). Ako je u svojoj istoj formi ono

nee biti projektovano, on e tada ui u nesvjesno. To bi bila

nona plovidba morem.24 Tako, kao to ste rekli to je silazak u

obini svijet u kojem je nesvjesno vladajui faktor, u obinom

svijetu svijest igra vrlo malu ulogu, on je uglavnom instinktivan.

Ali, mi nijesmo sposobni da kaemo da li je on siao u isto ili

projektovano nesvjesno, ako to nije bilo u pasusu koji smo pro-

itali za njegovu namjeru. On dolazi ljudskim biima, ovjean-stvu. I tu tekst kae da on ide da ui mudrog izmeu ljudi i siro-

manog. Sve dok mudri ponovo ne postanu zadovoljni u svojoj

ludosti, i siromani u svom bogatstvu. Tako, o emu bi on uio?

Mrs. Crowley: O suprotnostima.

Dr Jung: Tano, on ide da stvori enantiodromiu, on ide da

snabdije ovjeanstvo onim to mu nedostaje, onim to mrze ili


24 Sveti Jovan od Krsta (1542 - 1592) radei na temi iz Knjige o Joni, herojukoji je bio progutan od morskog udovita i koji je poslije prolaska koji Sveti

Jovan zove tamna no due, ponovo roen na obali. Vidi, CW 16, par. 479.


28/28


ega se plae ili to preziru, onim to su mudri ljudi izgubili, nji-hovom ludou, i siromane njihovim bogatstvom. Drugim rije-

ima, on ide da obezbijedi kompenzaciju. Dakle, ja mislim da bi

bilo bolje da smo uzeli simbolizam na subjektivnom nivou i tada

bi to znailo-kada je Zaratustra bolestan od svoje svijesti on sila-

zi dolje, na nie nivoe obinog ovjeanstva, on e postati mu-

dar ovjek koji je kompenzirao svoju mudrost ludou. Dakle,

mi vidimo da je on na ovoj velikoj svjetlosti planine postao vrlo

mudar i izgubio svoju ludost - i vrlo siromaan izgubio svoje

bogatstvo.

Preveo s engleskog: Ilija Kapii