KAKO UČITI - SAVJETI

Pripremio Tomislav Magdid na temelju predavanja mr.sc. Slavice Šimid-Šašid iz kolegija Psihologija učenja i poučavanja.

Kontakt: tmagdic@student.unizd.hr

http://student-web.unizd.hr/~tmagdic/

Prethodno stečena znanja mogu

• olakšavati i ubrzavati proces stjecanja novih znanja – transfer učenja

• otežavati i usporavati proces stjecanja novih znanja – negativni transfer ili interferencija

• nemati nikakav utjecaj na stjecanje novih znanja

SAVJET: Učiti tako da se gradivo logički

nadovezuje jedno na drugo. Lekcija za lekcijom. Primjenjivati naučeno iz prošle lekcije u novoj lekciji.

Krivulja zaboravljanja

Ako pravilno ponavljaš, gradivo ne zaboravljaš!

SAVIJET: 1. PONAVLJANJE: nekoliko sati nakon učenja. 2. PONAVLJANJE: 1 dan nakon prvog učenja. 3. PONAVLJANJE: 4-6 dan nakon prvog učenja. 4. PONAVLJANJE: nakon 7 dana (ako je potrebno). Kod ponavljanja koristi PREPRIČAVANJE GRADIVA

SVOJIM RIJEČIMA I PRIMJERIMA.

SAVJET: Uči sa RAZUMIJEVANJEM, tj. za svaki dio gradiva pokušaj nadi primjer iz života i zapamti ga. Tako stvaraš dodatni trag u pamdenju, i poslije lakše nađeš informaciju “u glavi”.

SAVJET: Koristi ODMORE tijekom učenja ili ponavljanja. Nemoj učiti ako si iscrpljen.

Spavanje nakon učenja bolje utječe na zadržavanje informacija nego stanje budnosti.

SAVJET: Uči uvijek u ISTOJ PROSTORIJI. Posloži prostoriju(radni stol) da bude UREDNA. Otvori prozor da imaš dovoljno ZRAKA.

SAVJET:

ISPLANIRAJ SI UČENJE ZA SVAKI ISPIT:

Otprilike odredi KOLIKO SATI deš učiti koji dan i KOJE DANE deš učiti koje gradivo.

SLUŠAJ na satu i zapisuj najvažnije bilješke ili kod kude izvlači NAJVAŽNIJE.

upoznaj svoj biološki ritam (večernji ili jutarnji tip, stil učenja: vizualni, auditivni…)

• zadovoljene sve fiziološke potrebe – gladan, umor

• besmisleni sadržaj mnemotehnički osmišljavati:

E=mc2 Einstein miriše cvijeta dva

Opasnosti prilikom učenja

Strah od počinjanja/Odustajanje/Ignoriranje obaveze Učenje bez razumijevanja i zaboravljanje Panika: Učenje na brzinu / kaos / nepovezanost Gubljenje vremena :

a) Površno učenje/iluzija naučenog/ prepoznavati ≠ znati

b) Posvedivanje previše vremena jednoj stvari / učenje nepotrebnih sadržaja

Podložnost različitim distraktorima Nalaženje izgovora i opravdanja

PRIMJER: Razvoj jedne mape za učenje

Oblici motivacije

• Intrinzična motivacija – sve ono što nas iznutra potiče na aktivnosti(NPR. iz prirode učimo o spolnim organima jer nas to iskreno zanima i uzbudljivo nam je proučavati vlastito tijelo, NPR.).

• Ekstrinzična motivacija – atraktivni vanjski ciljevi koje nastojimo dostići ili vanjski utjecaji koji nas potiču na ponašanje(NPR.: OCJENA, OBEĆANJE DA ĆEMO IĆI NA BAZEN, da će nam roditelji dozvolit rolanje ili odlazak na igralište...)

• Oblici motivacije za učenje: opća i specifična

NIKAD NEMOJTE motivirat dijete da mu obedata skidanje zabrane ili izlazak iz kazne, ili ga zastrašujete: ako ne prođeš sa 5 nema ekskurzije...

UVIJEK POZITIVNO MOTIVIRAJTE: Ako prođeš sa 5 nagraditi demo te ekskurzijom. Ako dobiješ 5 iz prirode kupiti demo ti majicu koju želiš.

Motivacija i školsko postignuće

• r =0.34 (najveća povezanost postignuća i

srednjeg intenziteta motiviranosti, visoka i

slaba motiviranost povezane sa niskim

postignućem)

• Grgin (1982) – učenici 7. razreda OŠ i 2.

razreda SŠ ekstrinzično motivirani, u

završnom razredu SŠ javlja se intrinzična

motivacija.

Kako povećati motivaciju

• poticati težnju ka uspjehu (srednje teški zadaci, smanjiti iskustvo neuspjeha)

• smanjiti strah od neuspjeha (postavljanjem realnih ciljeva, sudjelovanjem, ulagati napor, raspored učenja, natjecati se sam sa sobom, suradničko učenje, podijeliti zadatak na manje dijelove, ne izjednačavati sposobnost sa osobnom vrijednošću, naglašavati pozitivno…)

• poticati očekivanje uspjeha (pravedno ocjenjivanje, davanje povratnih informacija, adekvatan način komunikacije, povezati uspjeh za ulaganjem truda, omogućiti javni uspjeh….)

Razvoj samoefikasnosti

• Na osnovi prethodnih iskustava uspjeha ili

neuspjeha

• Učenjem promatranjem

• Povratnom informacijom od strane drugih

• Autosugestija

• Ovisno o emocionalnom stanju

Pri odabiru metode ili strategije učenja treba valjati na

umu sljedeće

• Stupanj

zadržavanja

sadržaja

Predavanje 5%

Čitanje 10%

Audio-vizualna

prezentacija

20%

Demonstracija 30%

Diskusijske grupe 50%

Vježba radom 75%

Poučavanje drugih 90%

Neposredna upotreba

naučenog

95%

Pri odabiru metode ili strategije učenja treba

valjati na umu sljedeće

• Od onoga što

znamo naučili smo

približno

1% okusom

2% Dodirom

4% Mirisom

10% Slušanjem

83% Gledanjem

Pri odabiru metode ili strategije učenja treba

valjati na umu sljedeće

Od onog što

učimo

zadržavamo

približno

10% Od onog što čitamo

20% Od onog što slušamo

30% Od onog što vidimo

50% Od onog što slušamo

i vidimo

70% Od onog što kažemo

90% Od onog što kažemo

i napravimo

POVRATNA INFORMACIJA

Najbolja povratna informacija je ocjena i opisna povratna informacija (npr. " Ovo je za četiri, ali jako klimavo. Mislim da ti možeš i bolje i da nisi dovoljno učio." )

*Učenici koji dobivaju i opisne povratne informacije više poboljšavaju uradak i više vjeruju da je njihov uspjeh posljedica uloženog truda a ne nekih vanjskih činitelja

Anketa: “Kako se osjedaš, o čemu razmišljaš i što činiš kad dobiješ negativnu ocjenu?

• Odvratno, ljut/a sam na profesora, očajno

(43,75%)

• Plačem od jada (45,65%)

• Osjedam se nesigurno (39,08%)

• Roditelji reagiraju vikom i kaznom (53,24%)

• Izgubim volju za učenjem (38,35%)

• Skrivam negativnu ocjenu od roditelja (29,16%)

• Uvjeravam sebe da nisam dobio negativnu ocjenu (23,07%)

• Idem učiti da što prije ispravim jedinicu (19.36%)

• To mi se dogodi jer premalo učim (13,46%)

Strah od pismenog ili od usmenog

SAVJET: Ako te strah usmenog ili pismenog iz nekog predmeta, najmanje sat vremena prije tog predmeta i neposredno prije(par minuta prije) radi nešto što voliš i uživaš u tome(slušaj glazbu, čitaj časopis, pričaj sa društvom ali ne o ispitu). Nikako NEMOJ DRŽATI BILJEŽNICU i učiti par minuta prije odgovaranja jer to stvara nervozu.