Download pdf - Kako Sacuvati Vid- Prirucnik Za Pacijente

7/29/2019 Kako Sacuvati Vid- Prirucnik Za Pacijente

1/68

Sarajevo, 2006.

SAUVATI VID

KAKO


2/68

Doc dr Amila Alikadi HusoviDr Meliha AlenderDr Sanida Ljaljevi

KAKO SAUVATI VID

Sarajevo, 2006.


3/68

Autor: Doc dr Amila Alikadi HusoviDr Meliha AlenderDr Sanida Ljaljevi

KAKO SAUVATI VID

Ureivaki savjet: Prof dr Zehra DizdareviPrim mr ph Edina SteviFikret Zuko

Izdava: Ministarstvo zdravstva Kantona SarajevoUdruenje slijepih graana Kantona Sarajevo

Za izdavaa: Prof dr Zehra Dizdarevi

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo616.7(035)

ALIKADI Husovi, AmilaKako sauvati vid / Amila Alikadi Husovi,

Meliha Alendar, Sanida Ljaljevi. Sarajevo:Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo:Udruenje slijepih graana Kantona Sarajevo, 2006.

66 str.: ilustr.; 21 cm

ISBN 9958-695-02-21. Alender, Meliha 2. Laljevi, Sanida I.

Husovi, Amila Alikadi vidi Alikadi Husovi, AmilaCOBISS.BH-ID 14980358

Design i raunarska priprema: Nedim Muhi

tampa: "SaVart" SarajevoZa tampu: Pao Varatan

Tira: 1.000 primjeraka


4/68

S A D R A J

Uvod ......................................................................................... 5

Dijelovi oka ............................................................................. 6

Vanjski dijelovi oka .............................................................. 6Unutranji dijelovi oka .......................................................... 8

Kako nastaje slika u oku? ..................................................... 11

Najei uzroci smanjenja vidnih sposobnosti .................... 13

Razvoj ula vida ..................................................................... 15

Kada pregledati oi i vid ........................................................ 18

Najea pitanja ..................................................................... 21

Najee bolesti oka ............................................................... 25

Razrokost ............................................................................... 25ta je strabizam? ................................................................ 26Obrada slabovidog djeteta ................................................. 29Ona anamneza .................................................................. 30

Dijagnostika razrokosti ...................................................... 31Greke refrakcije ................................................................... 34

A. Miopija (kratkovidost) ................................................. 34B. Hiperopija (dalekovidost) ............................................ 35C. Astigmatizam ............................................................... 36D. Anizometropija ............................................................ 37Objektivno ispitivanje refrakcije ....................................... 38

Konjunktivitis (Upala one spojnice unutar kapka) ............. 38


5/68

Dijabetika retinopatija ......................................................... 41Koliko je dijabetika retinopatija uestala? ....................... 45

Kako dijabetiar moe znati ima li dijabeti

ku retinopatiju? 45Koliko je laser djelotvoran? .............................................. 45

to jo bolesnik moe uiniti da sauva vid? .................... 45Kome to prijeti? ................................................................. 46Kako dijabetika retinopatija utie na vid? ....................... 46Kako uvati oi? ................................................................ 46

Glaukom ................................................................................ 47Vrste glaukoma .................................................................. 48Primarni glaukom otvorenog ugla ..................................... 49Primarni glaukom zatvorenog ugla ................................... 50Apsolutni glaukom ............................................................ 50Dijagnoza i simptomi glaukoma ........................................ 51Prevencija i lijeenje glaukoma ......................................... 52

Katarakta - mrena .................................................................. 54to je mrena i kako nastaje? .............................................. 55

Kako se mrena lijei? ........................................................ 56Retinitis pigmentosa .............................................................. 58

Na ta treba obratiti panju? ................................................ 60

Vani savjeti ............................................................................ 61

Objanjenje koritenih pojmova ........................................... 63


6/68

Kako sauvati vid

Uvod

Poslije prava na ivot, slijedi pravo ovjeka da gleda i vidi svijetoko sebe. Vid ovjeku slui ne samo kao ulo, nego kao i mogunost komunikacije sa vanjskim svijetom. Za ivot i rad ovjekavid ima ogromnu vanost pa i invalidnost organa vida zauzima

posebno mjesto. injenica da preko oka primamo oko 90% svihutisaka, dok je na ostale ulne organe rasporeeno oko 10%, dovoljno govori o njegovom znaenju. Prema tome prevenciji slabovidnosti i ranom otkrivanju smetnji vida koje predstavljaju mogueuzronike slabovidnosti treba posvetiti posebnu panju. Pravovremeno otkrivanje smetnji vida daje vie garancije za spreavanjeslabljenja vida i efikasnije provoenje preventivnih mjera radizatite vida. Ljudsko ponaanje otkriva stalnu spremnost da se da

prednost informacijama iz ula vida, bez obzira na to ta nam stieu sistem putem drugih ula. Oima dakle spoznajemo svijet i estose ba na osnovu tih vizuelnih spoznaja opredjeljujemo premanjemu.

Razliito je pravno definisanje sljepoe u raznim zemljama:

Norveka: Slijepi i slabovidni su svi oni ljudi koji imaju smanjenevidne sposobnosti u tolikoj mjeri da im je onemogueno itanjenormalnog odtampanog teksta i orijentacija u prostoru uz pomovida ili imaju problema u svakodnavnom ivotu zbog smanjenogvida.

5


7/68

Kako sauvati vid

Nizozemska: Slijepi su ljudi koji usprkos koritenju naoala ilikontaktnih lea, imaju otrinu vida manju od 10% i normalno vid

no polje ili im je vidno polje smanjeno na manje od 20%, bez obzira na otrinu vida.

Velika Britanija: Slijepom osobom smatra se:

a) otrina vida smanjena na 5% do 10% sa potpuno ouvanim vidnim poljem ili

b) otrina vida izmeu 10% i 25% sa umjerenim suenjemvidnog polja,

c) otrina vida do 30% ili bolja sa znaajnim smanjenjemvidnog polja.

Hrvatska: Potpuni nedostatak osjeta za svjetlost ili oteenje vidas kojim osoba ima osjet svjetla ili ostatak vida do 2% na boljemoku s korekcijom ili bez nje. To se smatra pravom sljepoom. U

kategoriju sljepoe spada i tzv. praktina sljepoa, a koja ukljuujeostatak vida od 2% do 5%, na boljem oku s korekcijom ili bezkorekcije. Takoer se slijepom osobom smatra i svaka ona osobakoja na boljem oku ima suenje vidnog polja na 5 i manje okofiksacijske take, bez obzira na ostatak otrine vida.

6


8/68

Kako sauvati vid

Dijelovi oka

Vanjski dijelovi oka

Slika 1. Vanjski dijelovi oka

Bjeloonica (sclera) prekriva oko 85% ukupne povrine oka. Bijelo-plavkaste je boje, i sastoji se od ilavih vlakanaca, te slui zazatitu unutranjosti oka.

arenica (iris) se sastoji od miia i djeluje kao dijafragma. Nalazise izmeu ronice i lee. Sadri razne pigmente koji su odgovorniza boju oiju. U sreditu ima otvor koji nazivamo zjenica.

Zjenica (pupil) je otvor na arenici. Crne je boje jer se iz oka nereflektira svjetlost.

7


9/68

Kako sauvati vid

Unutranji dijelovi oka

Slika 2. Unutranji dijelovi oka

Ronica (cornea) je transparentna struktura debljine 0,5 mm, pro

mjera 12mm, i glavna lea u onom optikom sistemu. Ima indeksloma n=1,37. Poto je s jedne strane zrak sa indeksom loma n=1, to

je ini jako konvergentnom. Interesantno je da kad gledamo u vodi(indeks loma vode n=1,33) postaje slabo konvergentna i slika nee

biti otra.

Lea (lens cristallina) upotpunjuje dioptrijski aparat i ima najveuulogu kod akomodacije. Vrlo je sloeni organ promjera 9 mm a de

bljine 4 mm. Sastoji se od oko 22.000 vrlo tankih slojeva sa razliitim indeksom loma. Pomou posebnih miia mogu se mijenjati

polumjeri zakrivljenosti prednje i stranje plohe lee, a i pomaknutislojevi razliitog indeksa loma, ime se mijenja i jakost lee. De

bljina lee mijenja se godinama ivota te starenjem postaje deblja imanje elastina.

8


10/68

Kako sauvati vid

Akomodacija lee je prilagoavanje oka za gledanje bliskih predmeta, a to se prilagoavanje ostvaruje promjenom zakrivljenosti (i

time promjera) lee. Pri akomodaciji, lea tei poprimiti oblik kugle i time postaje deblja; pritom se uglavnom izbouje prednja strana lee, to se prema naprijed pomie za 0,4 mm do 0,7 mm.

Slika 3. Akomodacija lee oka

Kod gledanja dalekog predmeta, ulazni snop svjetla je gotovo paralelan, kruni miii lee su oputeni i lea je prilagoena za gledanje dalekog predmeta. Kod gledanja bliskog predmeta, ulaznisnop svjetla je divergentan. Kruni miii lee zateu prednju stranu lee i poveavaju njezinu zakrivljenost.

Konjunktiva (conjunctiva) je dio sluznice koji obavija kapke sastranje strane (prednji zid) i dio koji prekriva prednji dio one

jabuice (stranji zid).ilnica (chorioidea) je dio one ovojnice izmeu bjeloonice imrenice. Sadri brojne krvne ile i ivce, a glavna joj je funkcijaishrana oka. Takoer sadri tamne pigmente to je bitno jer takounutranjost oka dri u tami (nema refleksija).

Vidni ivac (nervus opticus) putem elektrinih impulsa prenosiinformacije u mozak. Mjesto gdje izlazi optiki ivac potpuno jeneosjetljivo na svjetlost jer tu nema niti tapia niti unjia.

9


11/68

Kako sauvati vid

Makula ili uta pjega (macula) je mjesto na mrenici sa najveomkoncentracijom unjia. To je mala udubina (promjera 2,5 mm - 3

mm). Centralni dio (Fovea) promjera 0,3 mm uope nema tapiate je to podruje koje danju daje najjasniju sliku sa najvie detalja.

Mrenica (retina) je prostor radijusa oko 40 mm na kojem sestvara slika. Mrenica sadri brojne ivce i krvne ile. Sastoji se odosam ovojnica, a posljednje dvije sadre fotoreceptorske elije (unjie i tapie).

10


12/68

Kako sauvati vid

Kako nastaje slika u oku?

Kad gledamo neki predmet, od njega se odbijaju svjetlosne zrake ikroz ronicu, prozirni prednji dio oka, ulaze u oko. Koliinu svjetlosnih zraka koje e ui u oko odreuje arenica, i to stezanjem ili

irenjem otvora na povrini koji nazivamo zjenica. Nakon togazrake prolaze kroz leu, koja ih, ovisno o udaljenosti predmeta kojigledamo, prilagoavanjem oblika precizno usmjerava na mrenicu.Iza lee se nalazi prozirno staklasto tijelo kroz koje svjetlosnezrake prolaze na putu do mrenice.

Mrenica se nalazi u stranje dvije treine oka i bogata je brojnimtapiima i unjiima koji imaju ulogu primatelja svjetla. U tapi

ima i unjiima svjetlosni se signali pretvaraju u elektrine i putem vidnog ivca alju u mozak. Slika koja nastaje na mrenici jeobrnuta, a u mozgu se ispravlja u uspravan poloaj.

Oko moemo zamisliti kao kameru koja treba leu i film kako bistvorila sliku. Isto tako, oko treba leu (njezinu ulogu u oku obavljaju ronica, lea i staklasto tijelo) i film, tj. mrenicu, koja

prihvaa sliku i alje je u mozak na "razvijanje".

Najvaniji je dio mrenice smjeten blizu vidnog ivca i naziva semakula ili uta pjega. Iako povrinski zauzima malen dio mrenice, stotinjak je puta osjetljivija na detalje od ostatka, tj. perifernemrenice. Pomou makule vidimo detalje, primjerice moemo itati, uvesti konac u iglu, prepoznati prometne znakove ili neijelice. Periferna mrenica omoguuje nam periferni vid. Zato esto

kaemo da smo vidjeli neto krajikom oka. Krajikom oka moemo vidjeti osobu, ali neemo prepoznati njezino lice.

11


13/68

Kako sauvati vid

Ako pogledate sliku 4, vidjet ete rijei "uta pjega" otisnute crvenom bojom u sreditu teksta. Zadrite li oi fiksirane na njima, bit

ete svjesni svih ostalih rijei zbog perifernog vida, ali ih neetemoi jasno proitati.

Slika 4 - primjer kako funkcioniraju

uta pjega i periferna mrenica

12


14/68

Kako sauvati vid

Najei uzroci smanjenja vidnih sposobnosti

Percepcija svjetla je osnovna funkcija oka koja se moe ispitati unajranijem uzrastu - ve u stadiju novoroeneta. Da bi se prevenirao razvitak slabovidnosti i sljepoe neophodno je to ranije

gledati djeije o

i, neposredno nakon ro

enja, pri svakoj posjetiljekaru - pedijatru, i u sluaju da se nau bilo kakva odstupanja od

normalnog nalaza dijete treba odmah uputiti oftalmologu koji epreuzeti dalju brigu o njemu.

Na organ vida mogu uticati mnogi nasljedni i nenasljedni faktori,posljedica ega su blaa ili tea oteenja vida.

Kod djece:

- djeji glaukom i uroene malformacije oka- uroena katarakta- razne traume (mehanike, hemijske, termike)- perinatalne i postnatalne- ope infekcije koje se lokaliziraju i na oku- strabizam i ambliopia- tumori oka- retinopatija nedonoadiKod odraslih:

- traume- miopija, odvajanje mrenice- diabetes

13


15/68

Kako sauvati vid

- katarakta- glaukom- retinitis pigmentosa- tumori- degenerativne bolesti oka (retinitis pigmentosa, suhi i

eksudativni AMD, Statgardtova bolest)

Kod starijih:

- glaukom- diabetes i kardiovaskularne bolesti- odvajanje mrenice- katarakta (mrena)- tumori- degenerativne bolesti oka

14


16/68

Kako sauvati vid

Razvoj ula vida

ulo vida se polako razvija u toku prvih godina ivota. Novoroene ima samo osjeaj svjetla i nakon roenja kretnje oiju su

nekoordinisane, postepeno se razvijaju kontrolisane kretnje pogledaoba oka do 5. ili 6. sedmice ivota, kada se razvijaju odreeni refleksi fiksacije. Sa 2 mjeseca dijete slijedi osobu, sa 3 mjeseca prati

prst. Od 4. mjeseca hvata igrake i posmatra svoje ruke, a sa 6mjeseci moe da fiksira predmete.

Dijete sa 6 mjeseci ima 1/30 od normalne vidne otrine, dijete sa 9 mjeseci ima 3/20 od normalne vidne otrine, od 1 godinu ima 1/6, od 2 godine ima 1/2, od 3 godine 2/3 vidne otrine, od 4 godine 8/10, od 5 godina dijete ima normalan vid 10/10.

Vid ima poseban znaaj za razvoj djeteta. Dijete koje slabije viditee ui, a zbog razrokosti kao upadljive estetske mane esto je

promjenjenog ponaanja. Ono je povueno, potiteno i bez samopouzdanja.

Danas se relativno esto susreemo s djecom koja imaju nedovoljno razvijen vid, to je rezultat smetnji razvoja vida jo u ranomdjetinjstvu.

15


17/68

Kako sauvati vid

U kasnijem ivotnom dobu nastaju problemi druge vrste. Slab vidograniava izbor zanimanja i umanjuje mogunost zaposlenja.

U razvoju svakog djeteta najvaniju ulogu ima porodica, pa seroditelji esto obraaju oftalmologu sa konstatacijom: Moje dijetene vidi!

Veoma esto, roditelji, najee majka, koja prati djetetovo ponaanje i ima najblii kontakt sa djetetom, dolazi oftalmologu sa

primjedbom da njeno dijete ne promatra, da ne pokazuje zanimanje

za predmete oko sebe, da ne odgovara osmjehom ili praenjem pogledom na susret sa licima koja su esto u blizini djeteta, da neprihvata igraku koju mu roditelj ili netko drugi iz bliske porodicenudi. Ta oita nezainteresiranost je primjetljiva u najranijim sedmicama ivota pa takvo dijete roditelji najee dovedu oftalmologu u

prva tri mjeseca nakon njegovog roenja.

Sa roditeljske strane nekoliko se pitanja najee postavlja oftalmologu:

1. Vidi li moje dijete?2. Ako moje dijete ne vidi, moe li se ita uiniti da se stanje

popravi?

3. Kakva je budunost mog djeteta obzirom na vid i njegovoopte zdravlje?

Kod djece u dobi od 5 do 12 godina, 25% ima nedijagnosticiraniproblem s vidom koji utie na sposobnost uenja. Zbog toga djecatrebaju redovito kontrolisati vid. Preporua se da se djeci pregleda vid u dobi od 4 godine. Ukoliko postoji obiteljsko naslijee,

preporuuje se da se pregled obavi i ranije. Rano otkrivanje problema s vidom je klju zadovoljavajueg razvoja vida u djece.

16


18/68

Kako sauvati vid

Vae dijete moda slabije vidi ako:

stie, trlja i esto trepe oima, ne vidi dobro na kolsku plou, koristi prst za praenje teksta prilikom itanja, dri glavu pod neobinim uglom prilikom itanja, zatvara ili prekriva jedno oko prilikom fokusiranja

predmeta,

dri knjige i asopise preblizu oima, ima crvene oi, ima kraste na oima.

I odrasli trebaju redovito na one preglede. U idealnom sluaju,odrasli bi trebali ii na oni pregled jednom godinje. Rutinskimonim pregledima rano se mogu otkriti vidni problemi poput krat

kovidnosti, dalekovidosti i presbiopije, ali isto tako i prikrivenamedicinska stanja poput visokog onog pritiska, dijabetesa i onihupala.

17


19/68

Kako sauvati vid

Kada pregledati oi i vid

Vid nije razvijen pri roenju nego njegov razvoj zapoinje gledanjem. Vidni podraaji stimuliraju razvoj vida, a on je najaktivniji u

prve 2-3 godine ivota. To je upravo kritino razdoblje za nastanakslabovidnosti kod strabizma.

Dijagnozu je potrebno postaviti to ranije kako bi se to ranijezapoelo lijeenje i sprijeila pojava slabovidnosti. Bilo bi izuzetnokorisno, kada bi se vid djeteta pregledao obavezno u prvoj godiniivota. Potrebno bi bilo da se ve u porodilitu izdvoje za pregled

oftalmologa sva novoroenad kod kojih postoji sumnja da jeusljed poremeaja u trudnoi ili tekog poremeaja dolo do oteenja vida. U djeijim dispanzerima treba da rade ljekari osposo

bljeni za rano otkrivanje sumnjivih sluajeva skretanja oka, slabovidnosti i eventualnih nenormalnih nalaza na oku koji bi se odmah

podvrgli ispitivanju i adekvatnom tretmanu. Posebnu panju trebaobratiti na nedonoad koja imaju retinopatiju prematuriku (ROP),

koju susreemo u prerano roene djece izloene u prvim satimaivota lijeenju kisikom.

Idealno bi bilo sistematski pregledati vid izmeu 3. i 4. godine a nepred kolu kao to je to sada sluaj. Ako se slabovidnost ustanovioko 7. godine prekasno je za uspjeno lijeenje, odnosno rezultatilijeenja su neuporedivo loiji nego ako je to u dobi od 3-4 god.

18


20/68

Kako sauvati vid

Razvijene zemlje imaju razraene programe za ispitivanje vida koddjece u dobi od 3 - 4 godine, i taj model bi svakako trebalo uvesti i

kod nas. Lijeenje se odvija postepeno i prilagoeno je uzrastudjeteta. Lijeenje ukljuuje skoro uvijek noenje naoala, zatvaranje boljeg oka na due vrijeme, ali uz njegovu stalnu kontrolu.Uz to se preporuuje vjebanje slabovidnog oka nekoliko satidnevno kod kue (vjebe precrtavanja), atropinizaciju, primjenu

prizmi, specijalne vjebe, zavisno od sluaja i operaciju. Trebaznati da operacija sama, bez drugih mjera, nije dovoljna za pot

puno izljeenje. Ona ne moe zamijeniti naoale, niti sama moedovesti do popravljanja vida. Ona je meutim potrebna radi postizanja pravilnog poloaja oiju, kako bi slika predmeta koga posmatramo, pala na odgovarajua (korespondirajua) mjesta u objemrenjae. To je preduslov za spajanje dviju pojedinanih ali iistovjetnih slika, koje se stvaraju na mrenjai desnog i lijevog oka,u jedinstvenu sliku u fuzionom centru u mozgu, gdje ove dospi

jevaju posredstvom vidnih puteva u vidu bioelektrinih potencijala.

Trajanje lijeenja zavisi od stepena oteenja nervnog sistema istarosti djeteta u vrijeme zapoinjanja lijeenja. Ono traje mjesecima, a sa prekidima moe trajati vie godina. Lijeenje predstavljaza dijete i roditelje odreeno optereenje i teko je izvodljivo bezrazumijevanja i podrke sredine koja okruuje dijete. esto i roditelji prave otpor za noenje naoala te im treba ukazati na znaajstalnog noenja naoala, skrenuti panju na eventualne problemedjeteta; kao npr. dijete e se u poetku spoticati, nesigurno hodati,ee hvatati predmete pored i posmatrajue predmete pribliavatioima. Obino ove potekoe bivaju savladane u prve dvije do trinedelje tako da dijete prihvati svoje naoale samo od sebe. Lijeenjem nastojimo da odstranimo prepreke razvoja vida jo prije

polaska djeteta u kolu. Cilj nam je, ne samo postizanje dobre

19


21/68

Kako sauvati vid

vidne otrine, ve i pravilne saradnje izmeu dva oka. Ovo je mogue postii samo u onim sluajevima kod kojih je lijeenje blago

vremeno zapoeto.

Osnovni problem sa kojim se svakodnevno susreemo su zaputenisluajevi. Poremeaj vidnih funkcija koji se kod djece otkrivajusistematskim pregledom pred upis u kolu su nedopustivo esti. Da

podsjetimo samo da se razvoj vidne otrine zavrava u petoj abinokularnih funkcija u sedmoj godini ivota.

U kolskoj dobi slabovidnost se esto odraava tako da djeca primiu knjigu blizu oima, da ne vide slova i brojeve na tabli, imajucrvene i iritirane oi nakon itanja, ale se na glavobolje, dupleslike i druge smetnje.

20


22/68

Kako sauvati vid

Najea pitanja

Moe li jaka svjetlost ili fotografski blic da kodi oima bebe?

Po pravilu ne moe. Ali ako je neko dijete naroito osjetljivo nazasjenjivanje i boji se svjetlosti, trebalo bi pomisliti i na to daovi simptomi mogu da budu rani znaci uroenog glaukoma.

kodi li oima itanje ili gledanje televizije?

Samo po sebi, ne. Ipak se esto dogaa da se pri itanju iligledanju televizije jave glavobolje, da oi peku i pocrvene.

Uzrok tome moe da bude dotle nezapaena kratkovidost ilidalekovidost, ali i pogreno odreena dioptrija naoala. Pri gledanju televizije naroito treba voditi rauna o prikladnomosvjetljenju. Nasuprot platnu u bioskupu, televizijski ekran sene smije gledati u zamraenoj sobi.

Moe li neka "greka" u vidu sama da proe - s rastom irazvojem?

Pri roenju je svako oko dalekovido. To se zatim mijenja tokom rasta one jabuice. Ovaj rast zavrava se kada se dostignetakozvani "normalan vid" - oko 6. do 9. godine ivota. Kodnekih osoba se taj proces ve ranije koi, tako da je ona

jabuica nedovoljno izrasla i ostala suvie kratko, pa je otuda ioko dalekovido. Kod drugih, opet, oko i dalje raste i na taj

nain se stvara kratkovidost. To, nadalje, znai da estogodinje dalekovido dijete kasnije, s rastom itavog organizma,

21


23/68

Kako sauvati vid

pa i oka, moe da bude dalekovido u manjem stepenu, ali e sekod kratkovidnog djeteta stepen kratkovidosti rastom poveati.

Ranije se vjerovalo da se kratkovidost moe zaustaviti noenjem naoala ili soiva. To, na alost, nije dokazano.

ta znai ako bebi suze oi?

Stalno suzenje oiju novoroeneta ukazuje na zaepljenostsuznih kanala. esto se uje da takvo stanje moe da proe, dase "preraste" tokom prve dvije do tri godine ivota. To nije

tano. Takva djeca neizostavno moraju kod onog ljekara.Ovako neprijatno stanje ljekar moe da otkloni jo u prvimsedmicama ivota. U takvom uzrastu dovoljno je ispirati ilisondirati suzne kanale. Ako kasnije doe do zapaljenja, u odreenim okolnostima su potrebne ak i sloene operacije.

esto se uje da su kratkovida djeca inteligentnija.

Da li je to tano?Iz ovog pitanja krije se jedna interesantna veza. Prije no to seotkrije anomalija sa njegovim oima, kratkovido dijete se nesnalazi i ne osjea dobro u spoljnom svijetu zato to ga dobrone vidi. Za pisaim stolom, pri crtanju, itanju, "majstorisanju",takvo se dijete osjea "kod kue". Kod dalekovidog djeteta jeobrnuto: kolska klupa mu stvara probleme, ono iz blizine ne

prepoznaje mnoge detalje. Zato se i ne interesuje mnogo i teida izae napolje gdje mu sve izgleda jasno i razumljivo. To jeznai, dijete, koje samo gleda da "dohvati vrata" i koje senapolju daleko bolje osjea nego u kui. U ovom je i osnova

pojave koju svi znamo - introvertni - povueni kratkovidi iekstrovertirani dalekovidi.

22


24/68

Kako sauvati vid

Bez obzira da li je dalekovido ili kratkovido - mora li dijeteuvijek da nosi propisane naoale?

Da, tokom cijelog dana. Naroito treba znati da i kratkovidadjeca koja dobro vide na blizinu treba da nose naoale i to nesamo pri itanju jere, u suprotnom, prije vremena oslabiti njihov oni mii za podeavanje gledanja na malom rastojanju.

Kako se mogu zatititi djeca od povreda oka?

Takve zatite, na alost, nema. Jednim opsenim istraivanjem

utvreno je da u prvih sedam godina ivota najveu opasnost zadjeije oi predstavljaju: noevi, makaze, ice, ekseri i drugi iljati predmeti. Povrede ubodom su naroito opasne. Svaka trea

povreda vodi u sljepilo. Od 8. do 13. godine naroito veliku opasnost predstavljaju meci iz vazdunih puaka, petarde ili strijele.Roditelji bi trebalo da znaju da, na primjer, dvogodinje ili trogodinje dijete ne moe dovoljno sigurno da vozi tricikl i slina

djeija vozila, da je za esto i sedmogodinjaka depni noisuvie opasna igraka, a da 12-13 godinjaci ne bi smjeli dauzimaju i rukuju vazdunim pukama, lukom i strijelom.

Mogu li se anomalije u vidu odstraniti vjebanjem?

Malo skretanje vidne osovine, na primjer, moe pri lijeenjurazrokosti da se ispravi vjebanjem. Kod kratkovidosti i dale

kovidosti, ako su praene slabovidou, specijalne metode vjebanja mogu da poboljaju otrinu vida, ali ne i da korigujusamu anomaliju refrakcije.

Kako se prepoznaje da li neko dijete ne razlikuje boje?

Roditelji to najee sluajno otkriju. I djeca koja ne razlikujuboje dobro se prilagoavaju situaciji. Stepen njihove ometeno

sti veoma je mali. Poremeaj ula za boju moe sa sigurnouda utvrdi samo oni ljekar pomou posebnog testa.

23


25/68

Kako sauvati vid

Moe li ishrana da predupredi "greke" u vidu?

Na alost, ne moe. Ali, hrana bogata vitaminima je vana zaopte zdravlje organizma. Takozvani vitamin rasta i zatite epitela, vitamin A, veoma je vaan za oi. Ako nema dovoljnotoga vitamina moe da doe do zamuenja ronjae, koja je unormalnim prilikama prozirna. Tog vitamina ima u ribi, jetri,maslacu i zelenom povru. Ali uz normalnu ishranu ne moe seoekivati njegov nedostatak.

Da li koritenje raunara ima uticaja na vid?Mnogo je ljudi koji veinu radnog vremena provedu ispredekrana raunara. Rezultat toga je da skoro 90% tih ljudi pati odnekih problema vezanih uz vid. Simptomi vezani uz upotreburaunara su:

potekoe s fokusiranjem nakon upotrebe raunala, zamor oiju, glavobolja, suhe i iziritirane oi.

Takoer postoje i faktori iz okoline koji poveavaju zamor oijuuzrokovan upotrebom raunala:

Jaka svjetlost u vaem perifernom vidnom polju Svjetlost koja se reflektira s ekrana raunala te smanjuje

kontrast.

24


26/68

Kako sauvati vid

Najee bolesti oka

Razrokost

Slika 5. Normalno oko

Da bi oko proizvelo jasnu i otru sliku, potrebno je da ronica uzkorekciju lee pozicionira sliku promatranog predmeta tono namrenicu. U sluaju da se to ne dogodi, iz bilo kojeg razloga, govorimo o anomaliji oka.

Tri najee anomalije oka su kratkovidost, dalekovidost i astigmatizam. Kratkovidost i dalekovidost spadaju i pogreke oka, aastigmatizam u pogreku nastalu u sistemu lee.

Smetnje vida obuhvaaju sljepou i slabovidnost. Te dvije subkate

gorije definiu se sa vie aspekata: medicinskog, psiholokog, pedagokog, socijalnog i profesionalnog aspekta.

25


27/68

Kako sauvati vid

Podatak da je slabovidnost u 80% sluajeva uzrokovana razrokou, a da na ostale uzroke funkcionalne slabovidnosti otpada svega

20%, dosta govori sama po sebi. On jasno ukazuje na to da razrokost nije samo estetski nedostatak, ve predstavlja ozbiljan socijalno-ekonomski problem.

Razrokost je poremeaj koji ima za posljedicu ne samo slabljenjevida nego i prekid normalne saradnje izmeu dva oka.

Razrokost je danas u veini sluajeva mogue izlijeiti i uspostaviti

upotrebljiv binokularni vid. Da bi se to postiglo neophodno je lijeenje zapoeti odmah po nastanku razrokosti.

to je strabizam?

Strabizam (kiljenje, bjeanje oka, razrokost) oznaava greku po

loaja oiju koje su normalno paralelne. Strabizam djeje dobi imaveliku uestalost (oko 6%). Iako se esto doivljava kao "estetska"greka, on ima veliko medicinsko i drutveno znaenje. Strabizamu toj ranoj dobi mogu pratiti teki poremeaji u razvoju vida iako seu pravilu radi o potpuno zdravim oima.

Slika 6. Uzroci strabizma su brojni,a obiteljska anamneza esto je pozitivna.

26


28/68

Kako sauvati vid

Najee postoje sljedee nepravilnosti:

u grai one jabuice (dalekovidost i astigmatizam), u grai ili funkciji miia koji pokreu oko, u razvoju refleksa u mozgu koji su vani za saradnju oba

oka u procesu vida.

Strabizam se javlja vrlo rano, a prate ga i dalekovidost i astigmatizam.

Oko najee bjei prema nosu. Strabizam se javlja u prvim godinama ivota, u vrijeme kada je razvoj vida najaktivniji. Oko bjeistalno ili samo povremeno, kod umora. Uvijek je to isto oko ili obaoka naizmjenice.

Dalekovido oko nema dovoljno jasnu sliku, pokuava je izotritinaporom to dodatno tjera oko prema nosu.

Krivi poloaj oiju ujedno smeta stvaranju zajednike slike obaoka. Centar u mozgu se brani i ne koristi oko koje kilji. Ako takvostanje due traje vid na tom oku zaostaje u razvoju i nastaje slabovidnost (uvijek kilji isto oko).

Dijagnozu je potrebno postaviti to ranije kako bi se to ranijezapoelo lijeenje i sprijeila pojava slabovidnosti. Valja znati da

se pregled moe obaviti ve kada dijete ima godinu dana.

Pri dijagnozi potrebno je uiniti slijedee:

1. uzeti dobru anamnezu (postoji li strabizam u obitelji, nosi litko naoale, je li strabizam stalan ili povremen, bjei li jedno oko ili oba),

2. uiniti test pokrivanja i pokretljivosti,

27


29/68

Kako sauvati vid

3. utvrditi objektivan nalaz refrakcijske greke tj. odrediti dioptriju pomou tzv. skijaskopije,

4. odrediti mjesto fiksacije strabirajueg oka budui da se takodobiva prvi indirektni uvid u stanje vida,

5. ispitati otrinu vida (oko tree godine najprije samo orijentacijski pomou sliica, a zatim pomalo sve sigurnije pomou posebnih kukica),

6. izmjeriti ugao kiljenja i sposobnosti saradnje oiju (takoeroko tree godine).Svi navedeni postupci daju postupno uvid u stanje vida i dubinu

poremeaja. Kada se stvori dobar odnos s malim bolesnikom sva sespomenuta ispitivanja mogu bez potekoa obavljati i na sasvimmaloj djeci. Pregledi se obavljaju vie puta tokom godine te se udobi od etiri godine dobiva tona slika funkcije vida.

Kod lijeenja strabizma dijete kao prvo mora nositi odgovarajuenaoale koje e ispraviti postojeu greku refrakcije oka. One eomoguiti jasnu sliku pa tako i potaknuti razvoj vida te smanjitiugao kiljenja. Valja znati da se strabizam ne moe lijeiti bez noenja naoala. Vano je da dijete uvijek gleda kroz sredinu dioptrijske lee, da mu naoale ne klize niz nosi, da ga ne uljaju iza

uha, te da ne stoje labavo i ne ispadaju pri igri i ivahnijim pokretima.

Lijeenje okluzijom (zatvaranje oka na naoale ili potpuno) primjenjuje se kada se eli slabovidno oko prisiliti na funkciju. Usluaju teke slabovidnosti neophodno je zatvaranje vodeeg okana due vrijeme, ali uz njegovu stalnu kontrolu. Uz to se prepo

ruuje vjebanje slabovidnog oka nekoliko sati dnevno kod ku

e(vjebe precrtavanja).

28


30/68

Kako sauvati vid

Vjebe na aparatima - po potrebi one se nadovezuju na vjebe kodkue. U seansama se izvodi od 10 do 14 vjebi na tzv. koordina

toru. Kada je vid slabovidnog oka toliko poboljan moe se prijeina vjebe saradnje oiju.

Iako lijeenje strabizma zvui jednostavno, nije ga lako provesti jertraje godinama, mora slijediti razvoj vida, mora biti kontinuirano isvakodnevno, te trai velik angaman roditelja. Navedene metodelijee funkciju vida, a paralelno se ispravlja i poloaj oiju. Ukoliko

postoji vei otklon, odnosno velik ugao kiljenja, nije dovoljnosamo tzv. konzervativno lijeenje, ve se mora napraviti operacija.

Operacija strabizma samo je dio lijeenja i sama za sebe nikad nijedovoljna. esto joj se daje preveliko znaenje. Ona e poboljati

poloaj oiju i estetski izgled i stvoriti bolje uslove za razvoj vida.Nije jednostavno donijeti ispravnu odluku kada obaviti operaciju.Ona se najee izvodi u dobi izmeu tree i etvrte godine, rijetko

ranije, no svakako prije nego dijete krene u kolu. U sluaju velikog ugla kiljenja operaciju treba napraviti ve u drugoj godini.Postojea greka refrakcije oka mora se ispraviti noenjem kvalitetnih naoala.

Obrada slabovidog djeteta

Svako ispitivanje vida djeteta treba poeti anamnezom linom i

porodinom. Veoma je vano znati da li je dijete roeno prije vremena, da li je bilo u inkubatoru, dobivalo kisik, je li imalo manju

poroajnu teinu, je li imalo konvulzije, da li je oteeno pri poroaju, (intrakranijalno krvavljenje), je li imalo meningitis, da li jeneko u porodici slabovidan i zbog ega. Odavno je zapaeno danasljednost ima vanu ulogu u nastanku razrokosti i slabovidnosti ida lanovi porodice imaju istu ili slinu anomaliju kao razroko

dijete. Nasljedna optereenost kod kiljave djece u svjetskoj literature se kree od 40 do 60%.

29


31/68

Kako sauvati vid

Pokrete oka omoguuje 6 miia. Kontroliraju se iz motorikih jezgara ivaca koji ih inerviraju. Kako je vano da oni pokreti budu

usklaeni i to precizniji u njihovoj koordinaciji sudjeluje i malimozak. On je povezan sa organom za ravnoteu smjetenim u unutarnjem uhu. Stoga e svako oteenje ili bolest malog mozga iliunutarnjeg uha naruiti usklaenost onih miia, to rezultira trza

jnim pokretima oiju koji se zovu nistagmus. To je rijetka anomalija koja dovodi do jake okluzijske ambliopije. Dijete ima tipinodranje glave sa bradom upravljenom prema gore i na taj nain

pokuava rijeiti smetnju. Nistagmus koji se ponekad javi sedmicudo dvije nakon roenja, moe poeti treptanjem ili povremenimlutajuim pokretima oiju koji se vremenom ustale kao horizontalni, vertikalni, rotatorni, kosi ili cirkulirajui nistagmus. Promjeneu prednjem kao i stranjem segmentu oka mogu dovesti do slabijeili jake slabovidnosti.

Nistagmus se moe privremeno javiti i ako se brzo zavrtimo okosebe.

Mrenica oka (retina) pretvara svjetlosne zrake u vidne impulse.Kod nekih ljudi (rudara koji borave u mraku ili onih koji boluju odalbinizma) dijelovi mrenice su oteeni. Mozak se od nepravilnihslika nastalih na oteenim dijelovima mrenice brani pojavom nistagmusa. Oteenja mrenice koja nisu posljedica nedostatka vita

mina A ne mogu se lijeiti.

Ona anamneza

Roditeljima koji dovedu dijete na pregled se postavljaju brojnapitanja:

Ko je prvi primjetio da neto nije u redu sa oima djeteta? Kada je primjeena razrokost?

30


32/68

Kako sauvati vid

Koliko je prolo vremena od pojave razrokosti do prveposjete onom ljekaru?

Koje oko kilji? Da li uvijek kilji jedno oko ili se izmjenjuju naizmjenino

oba oka?

Da li je otklon kiljenja uvijek primjetan? Nastupa li otklon samo kod umora, pospanosti ili bolesti? Postoje li popratni simptomi, krivo dranje glave ili slino? Posmatra se poloaj oiju, gleda se da li postoji upadljiv

ugao kiljenja ili postoje takvi anatomski odnosi, irikorjen nosa, jai unutranji koni nabor kapaka, koji ineotklon kiljenja lanim.

Dijagnostika razrokosti

Trebalo bi na svim sistematskim pregledima u jaslicama, vrtiima privakcinaciji predkolskim i kolskim ambulantama napraviti kontroluvida koja se sastoji od nekoliko testova.

1. Test fiksacije - Test sa depnom lampom. Ovim testom se ispituje poloaj oiju i otkriva kiljavost i slabovidnost.

Praktino izvoenje; dijete sjedi na stolici ispred ispitivaa na 0,5m ili majci u krilu ako je malo. Ispitiva mu pokazuje neki predmetili lampicu ravno ispred oiju, tako da moe posmatrati oba oka prifiksaciji predmeta. Kod manifestnog strabizma bulbus moe fiksirati u jednom od sljedeih poloaja:

1. Jedan bulbus okrenut prema nosu, u konvergenciji Strabismus convergens (esotropia).

31


33/68

Kako sauvati vid

2. Jedan bulbus okrenut prema vani, u divergenciji Strabismus divergens (exotropia).

3. Jedan bulbus okrenut prema gore- Strabismus sursuvergens(hypertropia).

4. Jedan bulbus okrenut prema dolje - Strabismus deorsusvergens (hypotropia).

2. Test pokrivanja / otkrivanja Cover / uncover test

Dijete i dalje sjedi ispred ispitivaa koji mu jednom rukom pokazuje predmet a drugom rukom ili flasterom pokriva jedno oko.

Ako je oko pod zaklonom otilo u stranu, a kod otkrivanja napravipokret fiksacije predmeta i ako se drugo oko nije pomaklo radi seo- heteroforiji.

Kod manifestnog strabizma pokrijemo rukom vodee oko - (onokoje fiksira) oko e pod zastorom ruke skrenuti, ali kad ga otkri

jemo ono e napraviti pokret fiksacije, te drugo oko skrene, tadaznamo da se radi o monokularnom strabizmu.

Kad kod manifestnog strabizma pokrijemo vodee oko, oko e podzastorom skrenuti u stranu. Kad ga otkrijemo ono ostane u istom

poloaju (poloaju kiljenja), znai da se radi o alternirajuem stra

bizmu.

Kod testa pokrivanja kad se pokrije vodee oko, ako je strabinooko ambliopno - (nema centralne fiksacije) onda se ne ispravlja

potpuno, ve fiksira predmet pod nekim uglom ne ispravljajui seuope ili pak lutajui nestabilno fiksira objekte.

32


34/68

Kako sauvati vid

3. Ispitivanje motiliteta, Ispitivanje konvergencije,Test odbrambene reakcije Test otimanja

Djetetu se tupferom pokrije jedno oko. Primjetit emo da se dijetenormalno ponaa. Sada tupfer premjestimo na drugo oko, dijete se

poinje braniti, skidati tupfer i plae. Ono se brani zato to smo muzatvorili bolje oko, to znai da je predhodno oko slabog vida i dase radi o ambliopiji. Ovo je dobar test kod male djece u starosti od18 mjeseci do 2 godine.

Ovi testovi -Test sa lampicom, -Test pokrivanja i otkrivanja, -Ispitivanje motiliteta i konvergencije i Test otimanja, su jednostavnitestovi koji ne trae nikakvu aparaturu i mogu se izvesti u kunimuslovima ili na bilo kojem mjestu gdje e dijete biti najmirnije.

Testove mogu izvesti kako zdravstveni radnici, tako i vaspitai uvrtiima i roditelji.

4. Ispitivanje otrine vida sa optotipima

Potrebno je dijete nauiti to ranije pokazivati optotipe - (slovo E)kuda su okrenuti kraci slova E.

Test se izvodi na sljedei nain; najprije se dijete naui da svojomruicom pokae u kom su smjeru okrenuti kraci velikog slova E. Na

kon toga dijete e maramicom ili dlanom pokriti jedno oko, mi mupokazujemo optotipe ili sliice i tako se orijentiemo o otrini vidaispitivanog oka, pa ispitivanje ponovimo i na drugom oku. Ovaj test,

poto je jednostavan mogu ga izvoditi i roditelji u kunoj atmosferi.Test se ispituje na pet metara. Ukoliko se radi o starijem djetetu tadase vidna otrina ispituje pomou vidnih znakova (optotipa); brojeva,slova, geometrijskih figura i slika. Vidna otrina se ispituje na dalji

nu i blizinu. Vid na daljinu se ispituje na udaljenosti od 5-6 metara, avid na blizinu na distance do 2530 cm. Slabovidnost nastaje kod

33


35/68

Kako sauvati vid

refrakcionih anomalija, dalekovidosti i kratkovidosti kao i razrokihosoba. Ona je reverzibilna ukoliko je na vrijeme otkrivena i ako je

na vrijeme zapoeta odgovarajua terapija uz noenje naoala vidse slabovidog oka vraa na normalu.

Greke refrakcije

Pod refrakcijom oka podrazumijevamo odnos koji postoji izmeuprelomne moi ronjae i soiva s jedne strane i duine one jabuice s druge strane.

Emetropija-je normalna refrakcija oka.

A. Miopija (kratkovidost)

Kratkovidno oko vidi bliske objekte otro, dok se udaljeni objekti inemutnima. Najei uzrok je preduga ona jabuica, pa slike objekatane mogu doprijeti do mrenice. Kratkovidost (myopia) je refrakcionaanomalija kod koje se svjetlosni zraci koji padaju na ronjau paralelno sa osovinom oka prelamaju u optikom sistemu oka, tako da sesijeku u jednoj taci ispred mrenjae. Oko e pomou naoala kojestvaraju divergentni ulazni snop, dobiti jasnu sliku na mrenici.

Slika 7. Kratkovidno oko

34


36/68

Kako sauvati vid

Prema visini myopia moe biti:

Mala kratkovidost do -3,0 Dsph Srednja kratkovidost od -3,0 do -7,0 Dsph Visoka kratkovidost od -7,0 do -16,0 Dsph Veoma visoka vie od -16,0 Dsph.

Lijeenje myopie sastoji se u korekciji pomou najslabijih rasipnih-

konkavnih soiva s kojima se postie najbolja otrina vida. Takoe,moe se korigovati i kontaktnim leama posebno one visokog stepena.

B. Hiperopija (dalekovidost)

Javlja se kada je ona jabuica prekratka za fokusiranje slike objektana mrenici, ve se svjetlosne zrake fokusiraju iza mrenice. Kao re

zultat, oko moe vidjeti udaljene objekte otrije, dok su bliski objektimutni.

Slika 8. Dalekovido oko

Dalekovidost (hypermetropia) je refrakciona anomalija kod koje jeosovina oka kratka u odnosu na mo prelamanja tako da se zraci

35


37/68

Kako sauvati vid

koji u oko dolaze iz beskonanosti paralelno sijeku iza retine odnosno macule luteae. Prema tome koliko uestvuje akomodacija

soiva da bi se kompenzirala hipermetropija razlikujemo slijedeeoblike ove refrakcione anomalije:

Totalna hipermetropija predstavlja stvarni stepen dalekovidnosti i to bez uea akomodacije.

Latentna hipermetropija je onaj dio hipermetropije koji sekompenzira akomodacijom soiva, vei je kod mlaih oso

ba, zbog izraene akomodativne sposobnosti.

Manifestna hipermetropija je onaj dio totalne hipermetropije koji nije kompenziran akomodacijom, vei je ukolikoje osoba starija jer tada opada mo akomodacije.

Lijeenje hipermetropije se vri uz pomo najjaeg konveksnog sabirnog soiva kojim se postie optimalna otrina vida.

C. Astigmatizam

Astigmatizam je uestali vidni poremeaj uzrokovan nepravilnooblikovanom ronicom. Svjetlosne zrake koje prolaze kroz takvuronicu lome se neravnomjerno, zbog ega nastaju 2 arine take.Vid je mutan na svim udaljenostima, a slike predmeta su izobli

ene, poput onih u prostoriji sa aljivim ogledalima. Astigmatizamje esto nasljedan, iako faktori poput konstantnog rada pri loimsvjetlosnim uvjetima, ili mnogo rada na blizinu, mogu doprinjeti. Svremenom se stanje moe pogorati, makar je uglavnom stabilnoitavog ivota. Priblino 55% ljudi koji trebaju korekciju vidaimaju neki stupanj astigmatizma. Simptomi ukljuuju kiljavost,

povremene glavobolje i prenaprezanje oiju. U veini sluajeva,

astigmatizam je praen kratkovidno

u ili dalekovidno

u.

36


38/68

Kako sauvati vid

Slika 9. Astigmatizam

Dakle, astigmatizam je refrakciona anomalija koja je uslovljena nepravilnom zakrivljenou ronjae tako da je prelomna mo ronjaerazliita u raznim meridijanima. Kod ove refrakcione anomalije ne

postoji zajednika ia zraka svjetlosti. Astigmatsko oko ni iz koje

daljine ne moe da vidi jasno bez korekcije. Prelamanje zraka moeda se vri na dva naina:

ako se na jednom istom oku i u jednom istom meridijanusvjetlost prelama nejednako, rije je o nepravilnom astigmatizmu.

ako svaki poseban meridijan prelama pravilno i podjednako ali razliito od drugih meridijana oka govorimo o pravilnom astigmatizmu.

Lijeenje astigmatizma sastoji se u noenju cilindrinih stakala.

D-Anizometropija

Anizometropija je razliito stanje refrakcije dva oka. Mnogi autori

nazivaju ametropijom oka i ona stanja refrakcije kada postoji obostrano jedan isti vid ametropije, samo razliite dioptrijske jaine,

37


39/68

Kako sauvati vid

to znai da je jedno oko jae miopno ili jae hipermetropno oddrugog ili jae astigmatino od drugog.

Objektivno ispitivanje refrakcije

Za objektivno odreivanje stanja refrakcije slue skijaskopija i refraktometrija. Kod obje metode, kod djece se mora iskljuiti akomodacija oka (sposobnost prilagoavanju).

Daju se kapi atropina 0,5% do 4. godine ivota, a kod starijih 1%

rastvor atropina u konjuktivalnu vreicu, koje kapaju roditelji kodkue, najmanje tri dana a nekad i due, tri puta dnevno da bi sedobila potpuno proirena zjenica oba oka. Pri tome treba roditeljeupozoriti na mogunost alergijske reakcije, iji su simptomi slijedei: crvena, vrela, suha koa, naroito na licu, vratu i grudima,suha usta i drijelo kao i jaka e. Terapija se sastoji u prekidukapanja kapi atropina. Probna skijaskopija moe se uraditi i u kabi

netu za orto pleoptiku, kapaju se u oba oka kapi Sol. homatropina1% u razmaku od 10 minuta tri puta i poslije pola sata uradi seskijaskopija.

Konjunktivitis (Upala one spojnice unutar kapka)

Konjunktivitis je upala one spojnice unutar kapka (konjunktive)

iji uzrok moe biti virus, bakterija ili alergija. Spojnica (konjunktiva) prostire se na unutarnjem dijelu kapka i prua se preko bjeloonice do ronice. Upaljena ona spojnica ini bjeloonicu (skleru)crvenom za vrijeme konjunktivitisa.

Konjunktiva je izloena mikroorganizmima i drugim oblicima iritacije. Suze tite konjunktivu razrjeivanjem bakterija i njihovim

ispiranjem. Suze tako

er sadravaju enzime i antitijela koja sprjeavaju razvoj bakterija.

38


40/68

Kako sauvati vid

Konjunktivitis je najea bolest oiju u razvijenim zemljama svijeta i s obzirom na teinu varira od blage upale sa suzenjem do jake

upale koja uzrokuje ozljedu i odumiranje tkiva.

Postoje mnogi uzroci konjunktivitisa. Najei su virusne infekcije;drugi uzronici su bakterije, klamidije, gljivice i paraziti (rijetko).Bolest "crvenih oiju" je specifina bolest koju uzrokuje bakterija(jedna iz roda Haemophilus bakterija). Virusni i bakterijski oblicikonjunktivitisa su izrazito zarazni i mogu se vrlo brzo proiritimeu djecom, katkada uzrokujui lokalne epidemije. Ostali uzrocisu alergije (alergijski konjunktivitis), izloenost hemikalijama, iritacija vjetrom, prainom, dimom. Konjunktivitis moe takoer pratiti obinu prehladu i osipe.

Novoroenad moe biti zaraena bakterijama (klamidijama) u poroajnom kanalu. Ova se bolest naziva neonatalni inkluzijski konjunktivitis ili ophthalmia neonatorum i mora se odmah poeti lije

iti kako bi se sauvao vid.

Rizino je i noenje kontaktnih lea, a posebno dugo noenje lea.Rizini faktor su i kontakti s osobama koje imaju konjunktivitis.

Neke vrste konjunktivitisa:

virusni konjunktivitis; alergijski konjunktivitis; bakterijski konjunktivitis; neonatalni konjunktivitis, inkluzijski konjunktivitis (ba

zenski konjunktivitis) uzrokovan bakterijom-klamidijom;

gonokokni konjunktivitis; kronini konjunktivitis (trahom).

39


41/68

Kako sauvati vid

Simptomi konjuktivitisa su crvenilo konjunktive, smetnje suzenja,iritacija (peenje, svrbe) oka i kapaka, a oni kapci su esto slijep

ljeni kod buenja. Kod nekih virusnih konjunktivitisa moe seimati osjeaj stranog tijela u oku i osjetljivost na svjetlo.

Kod alergijskoga konjunktivitisa postoji obostrano crvenilo oiju,smetnje suzenja, arenje u oima i svrbe. Veina osoba ima i

popratni rinitis. Svrbe dovodi do trljanja oiju i edema.

Lijenik moe napraviti pregled oiju i bris one spojnice za ana

lizu.

Lijeenje konjunktivitisa ovisi o uzroniku. Alergijski konjunktivitis lijei se lijeenjem alergija ili moe nestati sam po sebi kad seukloni uzroni alergen. U blagim sluajevima mogu pomoi lokalni

pripravci koji se nalaze u slobodnoj prodaji, tj. bez recepta.

Antibiotici, obino kapi za oi, uinkoviti su u lijeenju bakterijskoga konjunktivitisa. Primjenjuju se nekoliko puta na dan. Bakterijski konjunktivitis moe se izlijeiti za nekoliko dana. Virusni ese konjunktivitis povui sam po sebi obino unutar tjedan dana.

Kod djece s neonatalnim konjunktivitisom potrebno je sistemskolijeenje makrolidima, kao to je azitromicin. Takoer je potrebnolijeiti majku i njezina seksualnog partnera. Kod odraslih se inklu

zijski konjunktivitis uzrokovan klamidijom lijei jednokratnim davanjem azitromicina. Potrebno je lijeiti i seksualnoga partnera.Prognoza nakon lijeenja je obino dobra. Oi se moraju dratiiste od izluevina i ne smiju se prekrivati zavojem.

Odravanjem higijene moe se sprijeiti irenje konjunktivitisa:

1. Dobro operite ruke: Prije primjene bilo kojeg lijeka za oi.

40


42/68

Kako sauvati vid

Nakon to u oi nanesete lijek. Svaki put kad dodirnete oi ili lice ili briete nosni sek

ret.

2. Operite sve odjevne i ostale predmete koje dotaknete zaraenim oima:

odjeu, runike, esto mijenjajte jastunice.

3. Ne posuujte minku za oi. Ako je infekcija uzrokovanabakterijom ili virusom, morate baciti koritenu minku ikupiti novu. Redovno mijenjajte kozmetike preparate zaoi.

4. Ne dirajte zaraeno oko jere se infekcija proiriti na zdravo oko. Vano je da nakon dodirivanja zaraenog oka nedirate zdravo oko.Konjunktivitis se iri jako lako!!

5. Ne posuujte runike ili maramice!6. Pravilno se koristite i brinite o kontaktnim leama!

Dijabetika retinopatija

Dijabetika retinopatija je jedna od sekundarnih posljedica jedne odnajrasprostranjenijih hroninih bolesti dijabetesa. Dijabetes pogaa krvne sudove pa u retini, koja je gusto isprepletena kapilarima

javljaju se abnormalna proirenja kapilara (aneurizmi) koja s vremenom dovode do odvajanja retine od podloge i izumiranja foto

receptora.

41


43/68

Kako sauvati vid

Kod dijabetinih pacijenata, uz ostale redovite kontrole, potrebnesu i ee kontrole fundusa oka da bi se na vrijeme ustanovilo da li

je dolo do nastanka aneurizma. U tom sluaju mogu se u tretmanukoristiti tehnike mikrohirurgije.

Slika 10. Dijabetika retinopatija

Dijabetika retinopatija je posljedica djelovanja dijabetesa na krvneile mrenice. Mrenica je njena opna koja oblae unutranju povrinu oka. Dijabetes uzrokuje propusnost krvnih sudova i nenor

malni rast krvnih ila mrenice. Dva su glavna stadija dijabetikeretinopatije, laki i tei. U lakem obliku iz oteenih ila mreniceistiu sastojci krvi i oteuju mrenicu, a bolesnikov vid moe bitinormalan. Isputene masne i bjelanevinske estice taloe se umrenici stvarajui bijele nakupine, tzv. eksudate. Mrenine iledijabetiara su krhke i sklone pucanju, pa dolazi do krvarenja umrenicu. Osim toga, tekuina koja je istekla iz dijabetesom ote

enih ila moe nakupljati u sredinjem dijelu mrenice, makuli,koji nam daje otrinu vida. Ovaj poremeaj se naziva makularniedem i uzrokuje smanjenje vida.

Makularni edem je i najei uzrok gubitka vida kod dijabetiara.U teem ili proliferativnom obliku retinopatije iz mrenice izrastajunove krvne ile i pokrivaju povrinu mrenice. Te nove ile su

nezdravo graene i veoma krhke, pa esto pucaju uzrokujui takokrvarenje u staklovinu, to moe veoma smanjiti vid. U najteim

42


44/68

Kako sauvati vid

sluajevima nove ile urastaju u staklovinu, elatinastu tekuinukoja ispunjava unutranjost oka. Takoer, oko novostvorenih ila

mogu narasti membrane graene od vezivnog tkiva. Ponekad se temembrane skvre i sa sobom povuku mrenicu. Mrenica se odigneod podloge koja je hrani, pa nastaje oteenje vida. Ovaj poremeajse zove ablacija mrenice.

Sljepoa uzrokovana dijabetikom retinopatijom jedna je od najtraginijih komplikacija dijabetesa. Naalost, nedovoljan broj dija

betiara dobije potreban oftalmoloki nadzor - primjerice, u SADtek svaki drugioboljeli. Mnoga istraivanja dokazala su da je prevencija dijabetike sljepoe mogua i djelotvorna, te da je svaka, pai najskuplja metoda ranog okrivanja dijabetike retinopatije jeftinija od trokova uzrokovanih prekasno otkrivenom retinopatijom.Usprkos tome, upravo je rano otkrivanje dijabetike retinopatije najslabija karika u lancu lijeenja onih komplikacija dijabetesa.

Brojani podaci o dijabetikoj sljepoi su zabrinjavajui:

Dijabetika retinopatija je vodei uzrok sljepoe radnosposobnog stanovnitva u razvijenim zemljama.

Dijabetiari imaju ak 25 puta vei rizik sljepoe negonedijabetika populacija.

Prevalencija dijabetike sljepoe je 18,5 sluajeva na 1.000dijabetiara godinje.

Slijepo je ak 5-10% dijabetiara koji boluju od dijabetesa due od 20 godina.

ak 40% bolesnika s dijabetesom ovisnim o insulinu, te10% ukupnog broja dijabetiara, dobit e tokom ivotadijabetiki edem makule, koji je vodei uzrok dijabetike

sljepoe.

43


45/68

Kako sauvati vid

Nakon 15 godina trajanja dijabetesa ovisnog o insulinuoko 90% bolesnika e imati dijabetiku retinopatiju.

Nakon 20 godina oko 60% dijabetiara ovisnih o insulinu i20% bolesnika s dijabetesom tipa II koji se lijee insulinom imat e proliferativnu dijabetiku retinopatiju

Dijabetika retinopatija predstavlja vodei uzrok sljepoeu svijetu.

Dijabetika retinopatija je podmukla.Dijabetika retinopatija je asimptomatska u gotovo svim stadijimakoji se jo mogu lijeiti. Drugim rijeima, potencijalno osljepljujuioblici dijabetike retinopatije mogu se razviti mnogo ranije negoto bolesnik primijeti bilo kakve smetnje vida. Isto tako, kad konano primijeti promjene vida, promjene na oku su esto tolikouznapredovale da je lasersko lijeenje veoma zakanjelo. Zbog togasvaki dijabetiar mora jednom godinje doi na pregled oiju uz

proirivanje zjenica.Dijabetika sljepoa se moe sprijeiti.

Lasersko i vitrektomijsko lijeenje dijabetike retinopatije pouzdano je djelotvorno. Danas se rizik sljepoe uzrokovane dijabetesommoe znaajno smanjiti; primjerice, na vrijeme izvedena laserskafotokoagulacija mrenice smanjuje rizik gubitka vida uzrokovanog

proliferativnom dijabetikom retinopatijom za oko 60%, a rizikumjerenog gubitka vida uzrokovanog dijabetikim makularnim edemom za 50%. Mnogi oblici dijabetike retinopatije mogu se zaustaviti laserom. Kad je gubitak vida ve nastao, teko je zaustaviti ga ilivratiti vid. Mnogo je lake sprijeiti taj gubitak redovitim oftalmolokim pregledima koji e na vrijeme otkriti retinopatiju i odrediti

pravi trenutak za lasersko lijeenje - vrlo esto prije nego bolesnik

primijeti bilo kakave smetnje vida.

44


46/68

Kako sauvati vid

Koliko je dijabetika retinopatija uestala?

Dovoljno je rei da je dijabetika retinopatija vodei uzrok sljepoekod radno sposobnog stanovnitva. Priblino svaki etvrti dijabetiar ima neki oblik dijabetike retinopatije, dok svaki dvadeseti imatei oblik proliferativnu retinopatiju. Uestalost retinopatije rastes trajanjem dijabetesa, pa nakon 10 godina trajanja dijabetesa oko50 % bolesnika ima retinopatiju, a nakon 20 godina oko 90 %.

Kako dijabetiar moe znati ima li dijabetiku retinopatiju?

U dijabetikoj retinopatiji vid moe biti sauvan ak i kad je retinopatija veoma uznapredovala. Kad se jednom jave smetnje vida, estoje prekasno za bilo kakvo lijeenje. Zato dijabetiari moraju dolazitina redovne godinje preglede oka iako nemaju nikakvih smetnji.Svrha je tih pregleda da se dijabetika retinopatija otkrije prije negoto ugrozi vid, i da se pravovremeno provede lasersko lijeenje.

Koliko je laser djelotvoran?

Ni jedan nain lijeenja nije udotvoran, pa tako nije ni laser, ali onznaajno usporava napredovanje bolesti. Najdjelotvorniji je kad seupotrijebi dovoljno rano, prije nego nastane znatnije oteenje vida.Ako je vid ve oteen, laser moe usporiti, pa ak i zaustaviti daljnji gubitak vida. U najteim sluajevima dijabetike retinopatije

odluujemo se na kirurki zahvat kojim se uklanjaju novostvorenebolesne ilice u unutranjosti oka, tzv. vitrektomiju.

to jo bolesnik moe uiniti da sauva vid?

Najvanija je dobra regulacija nivoa eera u krvi, potom regulacijakrvnog pritiska. Puenje, debljina, nepridravanje dijabetike dijetei nedovoljno kretanje ugroavaju vid, kao uostalom i zdravlje cijelog tijela.

45


47/68

Kako sauvati vid

Kome to prijeti?

Ako ste dijabetiar, zbog dijabetike retinopatije Vam prijeti opasnost od gubitka vida.

Opasnost je prisutna bez obzira od kojeg tipa dijabetesa bolujete,bez obzira na starosnu dob, ak i bez obzira na to odravate li nivoglukoze u krvi pod kontrolom.

I zato bi svaka osoba oboljela od dijabetesa trebala redovito kon

trolisati vid - kad joj se dijabetes po prvi put dijagnosticira, a nakontoga oni pregled treba obaviti barem svake dvije godine.

Kako dijabetika retinopatija utie na vid?

U poetku Vam je vid normalan Zatim moete primijetiti zamuenost vida, iskrivljenu ili

nepotpunu sliku, priemu nao

ale ne pomau

Moete doivjeti probleme s ravnoteom, itanjem, gledanjem televizije i prepoznavanjem ljudi

Moete postati pretjerano osjetljivi na svjetlost Moete imati probleme s vidom nou

Kako uvati oi?

Lake ete sauvati zdravlje oiju i sprijeiti gubitka vida ako:

1. Redovito odlazite na oni pregled, da se otkriju rane promjene i lijeenje poduzme prije nego to izgubite vid.

2. Provjeravajte nivo glukoze u krvi i jedite hranu s malomasnoa.

46


48/68

Kako sauvati vid

3. Ako Vam neto nije u redu s vidom, potraite lijenikupomo kako se stanje ne bi dalje pogoravalo.

Glaukom

Glaukom (od gr. glaukos = zelen, zbog sivo-zelenog odsjaja lee uzahvaenom oku) je naziv za grupu bolesti koja vodi ka oteenjuvidnog ivca te je vodei uzrok sljepoe kod ljudi iznad 40 godina.

Glaukom nije bolest ve sindrom, odnosno skup slijedeih simptoma: povienje onog pritiska, udubljenje papile vidnog ivca ioteenje vidnog polja.

Slika 11. Glaukom

Glaukom se razvija kad je stvaranje one vodice poveano ili jenjeno oticanje oteano. Tada dolazi do porasta onog pritiska, do

pritiska na ivana vlakna i krvne ile optikog ivca i do njihovog

47


49/68

Kako sauvati vid

oteenja i unitenja. Postepeno se prekida prijenos vizualne poruke do mozga, a rezultat je oteenje vida i na kraju sljepoa. Gla

ukom je bolest koja se ne moe izlijeiti, ali zahvaljujui ranomotkrivanju bolesti i odgovarajuem lijeenju moe se sprijeiti trajni gubitak vida i kontrolisati tok bolesti.

Normalne vrijednosti onog pritiska iznose 12-22 mm Hg (milimetara ive).

Vrste glaukoma

Glaukomi se dijele u tri osnovne velike skupine:

- primarni glaukomi- sekundarni glaukomi- priroeni (kongenitalni) glaukomi

Kod primarnog glaukoma postoji poveanje onog pritiska koje sene moe dovesti ni u kakvu vezu s nekom onom ili optom bolesti.Prema izgledu ugla prednje one sobice (prostor u oku izmeuronice i arenice) primarni glaukom se dijeli na:

- primarni glaukom irokog (otvorenog) ugla- primarni glaukom uskog (zatvorenog) ugla

Sekundarni glaukom je povienje onog pritiska koje nastaje utoku neke druge one bolesti (stanja) ili je posljedica te bolesti (kaonpr. upale, ozljede, oteenja i pomaci lee u oku, krvnoilne bolesti oka, eerna bolest, tumori oka).

Priroeni glaukom nastaje jer u uglu prednje one sobice postojitkivo koje normalno nestaje prije roenja. Ona vodica ne moeoticati i nastaje povienje onog pritiska.

48


50/68

Kako sauvati vid

Primarni glaukom otvorenog ugla

Kod ovog tipa glaukoma se iz nepoznatog razloga s godinama poveava otpor oticanju one vodice i oni pritisak konstantno raste.Porast onog pritiska je umjeren u poetku, a kasnije moe doseivisoke vrijednosti (60 mm Hg). S vremenom strada oni ivac iudubljuje se papila vidnog ivca (mjesto na kojem vidni ivac na

puta oko). Ispadi vidnog polja se pojavljuju vrlo rano, ispadi seire od periferije prema sreditu pa bolesnici imaju sueno vidno

polje; gledaju kao kroz dvocjevku ili tunel. Zavretak procesa jesljepilo.

Hronini glaukom irokog ugla je podmukla bolest koja napada obaoka. Dugo vremena moe biti bez simptoma ili s vrlo malo simptoma, npr. nejasnim glavoboljama. Od ove bolesti boluje oko 2%osoba starijih od 40 godina, a zahvaa podjednako oba spola.

Bolesti: dijabetes, vaskulopatije, hipertenzija dodatni su rizini faktori za pogoranje prognoze, a osobito su ugroene osobe kojimalanovi obitelji imaju glaukom.

Ispadi vidnog polja se ne mogu lijeiti. Lijeenjem se postie normalizacija onog pritiska i eventualno sprjeavanje daljnjeg propadanja vidnih funkcija.

Primarni glaukom zatvorenog uglaSuen ugao nalazi se kod plitke one sobice. Takva graa oka je genetski odreena (npr. kratko, dalekovido oko) ili nastaje zbog poveane lee. Sueni ugao lako se moe zatvoriti korijenom arenice,nastaje zapreka oticanju one vodice i posljedino povienje onog

pritiska. Uzroci takovog povienja pritiska su: naglo irenje zjenice(uzrokovano sumrakom i emocijama), mlohavi arenini korijen ili

poveana prokrvljenost zrakastog tijela.

49


51/68

Kako sauvati vid

Zapreka oticanju one vodice moe biti nagla (akutna), povremena (intermitentna) ili dugotrajna (kronina).

Akutna manifestacija je vrlo burna, za razliku od kroninog glaukoma, i zahtijeva hitnu intervenciju. Na izgled zdrav ovjek postajeteak bolesnik, s jakim bolovima u jednom oku i licu, pojavom duginih boja oko izvora svjetlosti, glavoboljom, muninom i povraanjem, ali i dramatinim "padom" vida. Oni pritisak raste i do 80mm Hg, oko je crveno, i tvrdo kao kamen. Ukoliko se oni pritisakne snizi unutar nekoliko sati pomou lijekova ili operativnog zahvata moe doi do ozbiljnih i trajnih oteenja vida.

Glaukomski napadaji mogu biti slabiji i ee se ponavljati.

Hronini glaukom zatvorenog ugla obino nastaje kao posljedicauestalih nelijeenih glaukomskih napadaja i posljedinih priraslicau uglu prednje sobice. Oni je pritisak stalno povien, razvija seudubljenje i propadanje papile onog ivca s ispadima vidnog poljate konano nastaje sljepoa.

Apsolutni glaukom

Ovaj naziv oznaava slijepo oko. Sljepoa moe nastati kao posljedica svih oblika glaukoma i oznaava zavrni stadij njegova napredovanja. Oko tada moe biti izrazito bolno.

Dijagnoza i simptomi glaukomaNakon razgovora s pacijentom obavlja se pregled oka i pretrage.Pretrage koje se obavljaju su odreivanje vida, pregled oka procjepnom svjetiljkom (biomikroskopom), pregled oftalmoskopom(pregled unutranjih struktura oka, koji pokazuje, za glaukom tipine, promjene na onom ivcu), tonometrija (mjerenje onog pritiska), odreivanje vidnog polja (periferni i centralni vid) i goniosko

pija (lea koja se postavlja na oko kako bi se vidjelo stanje onog

50


52/68

Kako sauvati vid

ugla). Prije oftalmolokog pregleda bitno je lijenika obavijestiti jeli netko od obitelji ili roaka bolovao ili boluje od glaukoma.

Pregled za dijagnosticiranje glaukoma vrlo je kratak i bezbolan.Lijenike izmjeriti oni pritisak uz pomo nekontaktne tonometrije, prilikom koje instrumentom ispuhuje zrak prema onoj jabuici. Oni pritisak mjeri se u milimetrima ive (mm Hg), a normalan oni pritisak je izmeu 10 i 20 mm Hg. Ukoliko imate povienoni pritisak, to ne mora znaiti da ste oboljeli od glaukoma. Valijenik nee dijagnosticirati glaukom ukoliko ne postoji oteenjeonog ivca.

Blago povien oni pritisak naziva se ona hipertenzija i moe seregulisati i kontrolisati redovnim lijenikim pregledima. Lijeniktakoer moe obaviti testiranje irine vidnog polja, to je i najboljinain ranog otkrivanja znakova gubitka perifernog vida.

Iako i hronini i akutni glaukom uzrokuju sljepilo, simptomi su imvrlo razliiti. Kod glaukoma otvorenog ugla ili hroninog glaukoma, gubitak vida nastaje vrlo sporo i potpuno bezbolno tako damnogi ljudi uope ne primijete bilo kakav problem dok bolest venije uznapredovala. Kod ovog oblika glaukoma prvo dolazi do gu

bitka perifernog vida, a uznapredovala bolest moe dovesti do togada vidite samo ono to je pred vama, kao da gledate kroz tunel.

Ukoliko se ne lijei, s vremenom i takav sueni vid postupno nestaje i dolazi do potpunog sljepila. Jednom kad se vidno polje izgubi, nemogue ga je povratiti.

Najei simptomi hroninog glaukoma su povremene glavobolje,zamagljen vid te postepeni gubitak perifernog vida i pojava slijepihtaaka, mjesta u vidnom polju u kojima uopte ne vidite.

51


53/68

Kako sauvati vid

Simptomi akutnog glaukoma zatvorenog ugla znatno su intenzivniji i pojavljuju se iznenada. Ukljuuju iznenadnu pojavu snane,

pulsirajue boli u samom oku ili neposrednoj blizini oka. Takoerse javlja zamagljenje vida, pojava duginih boja oko izvora svjetlosti, crvenilo i nadraenost oiju, a ponekad i munina i povraanje.

Kod uroenog glaukoma u novoroenadi i djece kao najee simptome mogue je primijetiti suzne i zamagljene oi, osjetljive nasvjetlost. Oi djeteta mogu izgledati vee zbog poveanja one ja

buice uzrokovanog visokim onim pritiskom. Ovakva promjena sene pojavljuje kod odraslih. Ukoliko pati od glaukoma, dijete moeesto trljati oi, kiljiti ili ih pak veinu vremena drati zatvorenima.

Prevencija i lijeenje glaukoma

Budui da je veina faktora rizika za pojavu glaukoma izvan vae

kontrole, prava prevencija protiv ove bolesti ne postoji. Ukoliko stestariji od 20 godina, preporuljivo je svakih tri do pet godinaobaviti pregled oka koji obuhvaa testove na glaukom.

Ukoliko postoji povijest ove bolesti u vaoj obitelji ili ukoliko postoje faktori rizika od pojave glaukoma, posavjetujte se s lijenikom o eim pregledima oka. Ukoliko spadate u skupinu ljudi s

poveanim rizikom od pojave bolesti svakako biste trebali obavljatiredovne preglede oiju kod oftalmologa.

Lijeenje glaukoma obuhvata razliite postupke kontrolisanja produkcije i odvoenja one vodice iz oka, ime se oni pritisak sputana normalni nivo i sprjeava se daljnje oteenje onog ivca. Iakooteenje onog ivca moe nastupiti pri bilo kojoj vrijednostionog pritiska, sniavanje pritiska moe pomoi u zatiti onog

ivca od daljnjeg oteenja.

52


54/68

Kako sauvati vid

Nain lijeenja glaukoma uveliko ovisi o ozbiljnosti situacije tekoliko je bolest uznapredovala. Hronini glaukom se vrlo teko

dijagnosticira u ranoj fazi, no jednom kad se otkrije, moe seuspjeno kontrolisati. Lijeenje u pravilu poinje lijekovima, no usluaju da lijekovi ne uspiju sniziti oni pritisak, pristupa selijeenju laserom ili hirurkim zahvatom.

Kod hroninog glaukoma lijeenje uglavnom zapoinje prepisivanjem kapi za oi. Budui da kapi za oi mogu uzrokovati odreene nuspojave ili meudjelovanje s drugim lijekovima, lijenikmora biti upoznat s moguim drugim lijekovima koje u tom trenutku uzimate. Ukoliko lijeenje kapima ne pokae rezultate, lijenik moe preporuiti terapiju laserom, odnosno tzv. trabekulo

plastiku.

Prilikom tog zahvata laserom se napravi 50-100 malih rezova utkivu drenanog sustava ime se omoguuje bolje odvoenje teku

ine iz unutranjosti oka. Takoer, mogue je obaviti i kirurkizahvat pod nazivom trabekulektomija, kojim se umjetnim putemstvara kanal za odvoenje tekuine iz unutranjosti oka.

U rijetkim sluajevima u kojima ni hirurki zahvat ne da eljenerezultate, postoje metode lijeenja koje se fokusiraju na unitavanjeelija koje su odgovorne za prekomjerno luenje tekuine u oku.

To se moe provesti ultrazvunim lijeenjem (unitavanjem elijavisokofrekventnim zvunim valovima), dijatermijom (unitavanjemelija visokom temperaturom) ili pak kriohirurgijom (unitavanjemelija niskom temperaturom).

Kod uroenog glaukoma je gotovo uvijek potreban hirurki zahvat.Ponekad se mogu koristiti lijekovi, no obino ne mogu pomoi nadui vremenski period.

53


55/68

Kako sauvati vid

Glaukom se ne moe izlijeiti, no pritisak unutar oka moe bitikontrolisan lijekovima, hirurkim zahvatom ili u kombinaciji te

dvije metode. Kod odraslih, vid ili dio vidnog polja izgubljen kaoposljedica glaukoma ne moe se vratiti, ali se lijeenjem moesprijeiti daljnje oteenje onog ivca i spasiti ostatak vida oboljele osobe. Kod neke djece koja pate od uroenog glaukoma, diotete na onom ivcu moe se popraviti hirurkim lijeenjem.

Lijekovi se, nakon postavljanja dijagnoze glaukoma, moraju u veini sluajeva uzimati do kraja ivota. Iako svakodnevno kapanjeoiju nekim ljudima vjerojatno nee biti praktino ili moe izazvatineugodu, izuzetno je vano pratiti upute lijenika o pravilnom ka

panju oiju u pravilnim vremenskim razmacima, kako bi se lijeenje provodilo na ispravan nain.

Katarakta-mrena

Katarakta je stanje kod kojeg dolazi do postupnog gubitkaprozirnosti kristalne lee. Ona moe biti uroena (npr. uslijed nekihmetabolikih bolesti) ali ipak i ona je najuestalija u starakoj dobi pase u tom sluaju govori o senilnoj katarakti (mreni). Razvoju kataraktemogu doprinijeti nasljedni faktori, bolesti, dugotrajno koritenje nekihlijekova ili otrovanja, dugotrajna izlaganja ultraljubiastom zraenju,

konzumacija alkohola i puenje, neke hronine bolesti.Simptomi su sljedei:

- dvostruke slike ili slike s mrljama, nejasni obrisi predmetaili osjeaj "filma" ispred oiju,

- osjetljivost na jako svijetlo i bljeskove,- este promjene naoala koje ne rezultiraju poboljanjem

vida,

54


56/68

Kako sauvati vid

- tretman katarakte je prvenstveno hirurki i sastoji se u odstranjenju lee nakon ega se vid korigira adekvatnim

pomagalima.

Slika 12. Katarakta

to je mrena i kako nastaje?

Nae oi sadre prozirnu tvorevinu koju nazivamo leom. Smjetena je u oku iza zjenice i ujedno vrlo vana, jer se zrake prolazeikroz prozirnu leu prelamaju i fokusiraju na mrenici, tako da moemo rei da prozirna lea ujedno omoguava projiciranje slike na

mrenici. Svako zamuenje le

e naziva se katarakta. U narodu jeuvrijeen naziv "siva staraka mrena", koji dolazi od sivog izgle

da koji lea poprimi u fazi zrele katarakte.

Uzroci nastanka mogu biti dobro definisani, no u najveem brojusluajeva nisu jasni, ve su povezani sa starenjem. Tako su npr.epidemioloke studije pokazale da uestalost pojave katarakte rastes oko 50% za dobnu skupinu od 65-74 godine na oko 70% za dob

nu skupinu iznad 75 godina. Katarakta, meutim, moe biti i posljedica traume, metabolike bolesti (eerna bolest), primjene lijekova

55


57/68

Kako sauvati vid

(kortikosteroida), moe nastati i kao komplikacija drugih onihbolesti (uveitis, glaukom) ili se pojaviti u sklopu nekih sindroma

(Downov sindrom).

Ovisno o veliini i lokalizaciji zamuenja lee, javljaju se smetnjeu jasnoi i otrini vida.

U poetku je vid lokalno zamuen, uz pojavu prijelomne kratkovidnosti koja zahtijeva propisivanje odgovarajuih naoala, da bi sekasnije pojavile i smetnje u izvravanju eljenih i potrebnih dnevnih

aktivnosti kao to su vonja automobilom, gledanje TV-a, itanje.

Kako se mrena lijei?

Zamuenje lee ne moe se zaustaviti onim kapima ili nekim lijekom i postupno napreduje, s tim da je vremenski tok zamuenja razliit. Ako se ne operie, vid postaje toliko mutan da se jedva naziru

prsti pred licem ili postoji samo osjeaj svjetla s tanom projekcijom. Danas se katarakta operie ve kod prvih poremeaja vida kojiutiu na izvravanje profesionalnih i eljenih dnevnih aktivnosti.

Postavlja se pitanje kada operirati? Kataraktu utvruje lijenikspecijalist oftalmolog pomou onih pretraga kao to su vidna otrina, pregled na procjepnoj svjetiljci i oftalmoskopski pregled. Ukoliko opti i lokalni (okulistiki) status dozvoljava operativni zahvat,

oftalmolog provodi preoperativne pripreme (procjena vidne otrine,mjerenje onog pritiska, ultrazvuni pregled i izraunavanje dioptrijeintraokularne lee), nakon ega se pristupa operativnom zahvatu i tona onim odjelima bolnica ili u privatnim onim klinikama. Anestezija je topika (one kapi) ili retrobulbarna (injekcija), a optasamo u djece ili bolesnika s psihikim smetnjama.

Sam operativni zahvat izvodi se pod kontrolom operacijskog mikroskopa, jednom od dvije operacijske metode:

56


58/68

Kako sauvati vid

Konvencionalni pristup - tzv. ekstrakapsularna ekstrakcija lees implantacijom IOL.

Na oku se napravi rez, odstranjuje se zamuena lea, a u preostalukapsularnu vreicu implantira (ugrauje) umjetna (intraokularna)lea. Ukoliko se iz bilo kojeg razloga operater odlui ne implantirati intraokularnu leu, nakon operacije je potrebno nositi naoales velikom dioptrijom. Zbog reza i avova oporavak vida je dui pase bolesnik hospitalizira.

Nova metoda - fakoemulsifikacijska ekstrakcija s implantacijom lee - danas predstavlja metodu izbora u veini operacija odstranjenja mrene. Prednost ove metode je to se praktino provodiambulantno ili bolesnik drugi dan odlazi iz bolnice. Naime, kodove metode incizija (ulazni rez) je vrlo mala, manje je onih upala,ne postavljaju se avovi pa je manji postoperativni astigmatizam(iskrivljenje slike), a rehabilitacija vida je bra i kompletnija. Prak

tiki, nakon nekoliko dana pacijent se moe vratiti svom poslu inormalnom ivotu. Konana refrakcija (stanje vida) odreuje sedva do etiri tjedna nakon operacije. Za ovakvu operaciju potreban

je aparat fakoemulsifikator i posebne tzv. sloive lee.

Intraokularne lee (IOL) - Kada se ukloni zamuena lea, a neimplantira nova umjetna, vid je promijenjen. Takav vid se moe

uporediti s gledanjem pod vodom otvorenim oima, dakle vid dovoljan za kretanje, ali da bi mogli obavljati i sve prijanje aktivnosti potrebne su vam ili naoale ili kontaktne lee ili pak implantacija nove IOL.

Svaka lea ima svoju odreenu refrakcijsku jainu i odabire seprema potrebi vaeg oka. Kad se primjenjuje ekstrakapsularna ekstrakcija, koristi se tzv. "tvrda" lea, dok se kod fakoemulsifikacije lea pincetom moe presaviti kako bi se implantirala kroz

57


59/68

Kako sauvati vid

minimalni rez (3 mm). Lee za fakoemulsifikaciju esto nazivaju"meke" lee ili "sloive" lee.

Retinitis pigmentosa

Retinitis pigmentosa (RP) je naziv za skup nasljednih bolesti kojepogaaju retinu. One su okarakterizirane postepenim razaranjem idegeneracijom fotoreceptora, koja rezultira progresivnim gubitkomvida. Procijenjeno je da RP-a pogaa 100.000 stanovnika SAD-a.Klinika slika RP-a uzorkuje degeneraciju retine, vrlo osjetljivogtkiva koje se sastoji od nekoliko slojeva elija koje prekrivaju

pozadinu oka, te sadre fotoreceptore (tapie i unjie). tapii surasporeeni na periferiji centra retine (macula), a neophodni suovjeku za njegov periferni i noni vid. unjii se nalaze unutarcentra retine, tj. unutar same macule i odgovorni su za centralni vidi raspoznavanje boja. tapii i unjii su elije koje transformiusvjetlost u elektrine impulse putem kojih se poruka prenosi mozgugdje zapravo nastaje slika. Pojava, koja se najee javlja kod svihoblika RP-e, je postepeno razaranje i degeneracija tapia i unjia.Ovisno o tome koja je vrsta elije predominantno pogoena, ovisimptomi variraju, a ukljuuju nono sljepilo, gubitak perifernogvida (odnosno, dolazi do pojave tzv. tunelskog vida), te gubitaksposobnosti razlikovanja boja prije nego to periferni vid nestane u

potpunosti.

Simptomi - RP-e se vrlo esto odmah prepoznaju u adolescenciji imlaoj odrasloj dobi a progresija bolesti nastavlja se s godinama.Stepen progresije i degenerativnog gubitka vida je varijabilan.

Nasljednost- RP-a se moe prenijeti na budue obiteljske genera

cije na osnovu jednog od tri mogua uzorka naslje

ivanja: autosomnim dominantnim i autosomnim recesivnim nasljeivanjem, te

58


60/68

Kako sauvati vid

nasljeivanjem na osnovu vezanosti uz X-hromosom. Zbog togato je RP-a nasljedna bolest, potencijalno moe pogoditi i druge

lanove obitelji. No, takoer postoje i izolirani sluajevi nasljedneRP-e. Moda pojedinci iz pogoene obitelji nee iskusiti jednakiintenzitet simptoma, to e rezultirati time da to stanje nee biti

prepoznato kao RP-a i nee biti potrebne medicinske konsultacije.Izriito se preporuuje da ako je samo jednom lanu obitelji dijagnosticirana nasljedna retinalna degeneracija, svaki lan te obitelji

posjeti oftamologa.

Lijeenje - Za sada nema djelotvorne terapije za RP-u. No ipak,dosadanja intenzivna istraivanja uvjerljivo ukazuju na mogunostotkrivanja uzroka, prevencije i ljeenja RP-e. Trenutno, istraivaiRP-e su definirali prvi korak u lijeenju ove bolesti. Premda ne

postoji lijek, otkriveno je da odreene doze vitamina A pomalousporavaju progresiju RP-e kod nekih pojedinaca. Takoer, istraivai su pronali neke od gena koji uzrokuju RP-u. Danas je mogue, u nekim obiteljima gdje je RP-a naslijeena na osnovu povezanog X-hromosoma ili autosomno dominantno, izvesti genetskotestiranje krvnih i drugih elija, kako bi se utvrdilo koji lan obitelji

bi mogao imati jedan od nekoliko gena RP-e.

Bolesti povezane s RP-om - Postoje i druge nasljedne retinalnedegenerativne bolesti koje pokazuju jednake klinike simptome kao

i RP-a. Neke od tih bolesti su vrlo sloene jer pored gubitka vidapokazuju i neke druge simptome. Najpoznatija meu takvima jesttzv. Usher-ov sindrom, koji uzrokuje gubitak vida i gubitak sluha.Drugi rijetki sindromi ukljuuju: Bardet-Biedl-ov (ili Laurence-Moon-ov) sindrom, Best-ovu bolest, Choroideremiu, Atrofiju girusa, Leber-ovu kongenitalnu amaurozu i Stargardt-ovu bolest.

59


61/68

Kako sauvati vid

Na ta treba obratiti panju?

U prvim mjesecima ne moemo biti sigurni kako i koliko dijete vidi,obzirom da djetetov vid jo nije razvijen. Tokom mjeseci uoavamo

prati li dijete osobe u blioj okolini ili ne.

Sa godinu dana moemo ve biti sigurni jesu li oi pravilno postavljene ili nepravilno bjee.

Obratite panju na:

Vjee -otoci i promjena pigmenta, asimetrija oka, sputenost jedne ili obje vjee.

Titranje, "plesanje" oka tzv. nistagmus. Zjenica-posmatramo veliinu, oblik boju i da li u zjeninom

otvoru postoji sivkast odsjaj?

OPREZ !! mrena-tumor ?? Velike oi-moe biti prvi znak kongenitalnog glaukoma.

Ako vam se bilo to uini neobino

odvedite dijete na pregled oftalmologu.

60


62/68

Kako sauvati vid

Vani savjeti

Kako biste lee nosili bez opasnosti po zdravlje vaih oiju, usvojite sljedea jednostavna pravila, pomou kojih ete mogunostnastanka onih infekcija svesti na najmanju moguu mjeru:

Prije rukovanja leama uvijek operite i osuite ruke! Svimaje poznato zlatno pravilo istih ruku, koje je neizbjeno uradu s leama.

Redovno skidajte lee prije spavanja. Spavanje s leamasmanjuje opskrbu ronice kisikom i moe dovesti do njezinog oteenja. Nikada ne nosite lee due od propisanog

vremena!

Ne vlaite lee slinom niti ih stavljajte u usta! Slina sadrirazliite vrste mikroorganizama koji mogu prouzrokovatirazne upale oka.

U njezi lea ne koristite obinu vodu! U vodi iz vodovodaivi Acanthamoeba, mikroorganizam koji izaziva rijetko,ali teko oboljenje oka.

Upotrebljavajte provjerene proizvode za njegu lea, premasavjetu oftalmologa! Razliiti proizvodi nisu uvijek meusobno kompatibilni i nisu svi predvieni za sve vrste kontaktnih lea. Upotrebom neodgovarajuih proizvoda mogao

bi se otetiti materijal iz kojeg su lee izraene, a oteena

lea ronicu.

61


63/68

Kako sauvati vid

Lee uvijek pohranjujte u svjeoj otopini! Odstajala otopinapravo je hranilite za mikroorganizme u koje ne elite poto

piti svoje lee.

Redovito istite i mijenjajte posudice za lee! Mnogi korisnici redovno odravaju lee, a zaborave brinuti o posudici.Posudicu treba nakon svake upotrebe isprati otopinom zaispiranje lea (ne obinom vodom!) i osuiti je na zraku.

Odlazite na redovne kontrolne preglede, najmanje jednomgodinje! Ako se pojave promjene u vaem vidu, oftalmolog e moi pravodobno reagovati. Prilikom bavljenjasportom koristite zatitne naoale. Tako ete najlake izbjei dodir praine, peludi i vode i sprijeiti gubitak lea.

Ne nanosite losione, kreme i sprejeve u oi i na lee. Leestavite prije minkanja i skinite prije uklanjanja minke. Ne

upotrebljavajte minku kojoj je istekao rok valjanosti! U rezervi uvijek imajte odgovarajue naoale

62


64/68

Kako sauvati vid

Objanjenje koritenih pojmova

Ablacija mrenice poremeaj u kojem se mrenica odigne odpodloge koja je hrani, a kao posljedica nastaje oteenje vida.

Ambliopija - lijeno oko.

Anizometropija - razliito stanje refrakcije dva oka.

Astigmatizam - vidni poremeaj uzrokovan nepravilno oblikovanom ronicom.

Atrofija girusa - rjea degenarativna bolest koja za posljedicu imasmanjenje vidnih sposobnosti.

Atropinizacija - ukapavanje atropina u oko, sredstva za irenjezjenice.

Bardet-Biedl-ov - (ili Laurence-Moon-ov) sindrom, vrlo sloen poremeaj koji utjee na mnoge dijelove tijela ukljuujui i retinu; sindrom ukljuuje i retinalnu degeneraciju koja je slina retinitis pigmentosi.

Best-ovu bolest -distrofija ukastog dijela makule, nasljedni oblikdegeneracije makule okarakterizirana gubitkom centralnog vida.

Binokularni vid - gledanje pomou oba oka doprinosi doivljavanju prostornosti pri gledanju na relativno malene udaljenosti (nekoliko metara).

63


65/68

Kako sauvati vid

Choroideremia, rijetka nasljedna bolest, uzrokuje progresivangubitak vida, koji nastaje uslijed degeneracije koroide i retine.

Dijabetika retinopatija- oteenje retine (mrenice) usljed eerne bolesti (eerno sljepilo).

Dijatermija- Metoda unitavanja elija visokom temperaturom.

Downov sindrom - hromosomski poremeaj koji nastaje uslijedvika jednog hromosoma ili dijela hromosoma u jezgri svake elije

tijela. Taj poremeaj sprijeava normalan fiziki i mentalni razvojdjeteta.

Ekstrakapsularna ekstrakcija - jedna od tipova hirurkih tehnikakod operacije katarakte odnosno one mrene. S tom operacijomnastoji se izvaditi zamuena lea i staviti nova, umjetna, na ono istomjesto gdje je lea i bila. Danas najee upotrebljavane tehnikesu:

a) Ekstrakapsularna ekstrakcija klasinab) Fakoemulzifikacija (jedna vrsta ekstrakapsularne metode-

Ultrazvuna metoda)

Emetropija - normalna refrakcija oka.

Fotokoagulacija- Zgruavanje krvi putem lasera.

Glaukom - Sindrom kod kojeg je vodei simptom povien intraokularni pritisak i njegove posljedice

Gonioskopija - Metoda u kojoj se lea postavlja na oko kako bi sevidjelo stanje onog ugla

Hipertenzija - povean krvni pritisak

64


66/68

Kako sauvati vid

Intermitentna - Povremena prepreka oticanju one vodice.

Katarakta Mrena - Gubitak prozirnosti kristalne lee.

Konvergencija oka - Pomjeranje onih jabuica prema unutra dabi se usmjerile na objekt na maloj udaljenosti.

Kortikosteroidi - Opi pojam koji se koristi za hormone koje proizvode nadbubrene lijezde. To su kortizol i kortizon koji reguliraju raspodjelu hranjivih tvari u tijelu.

Kriokirurgija- Metoda unitavenja elija niskom temperaturom.

Leber-ova kongenitalna amauroza - nasljedna retinalna degenerativna bolest, okarakterizirana gubitkom vida pri roenju, ukljuuje abnormalnosti vezane uz oko u onim pokretima, dubinskomvidu i osjetljivost na jako svijetlo, takoer je mogu pratiti abnormalnosti centralnog nervnog sistema.

Malformacija - uroeni defekti (promjene).

Miopija kratkovidost.

Nistagmus- Titranje,"plesanje" oka.

Perinatalno doba - Razdoblje neposredno prije poroaja do sedam

dana nakon njega.Prenatalni period prije roenja.

Postnatalno - period poslije poroaja.

Proliferativni - Tei oblik retinopatije.

Refrakcija - odnos koji postoji izmeu prelomne moi ronjae isoiva s jedne strane i duine one jabuice s druge strane

65


67/68

Kako sauvati vid

Retinitis pigmentosa - uroena bolest retine poznata kao kokoijesljepilo i tunelski vid.

Retinopatija - promjene na retini-mrenici.

Retrobulbarni - Zadnji dio one jabuice.

Skijaskopija i refraktormetrija - metode za objektivno odreivanje stanja refrakcije.

Stargardt-ova bolest - najei oblik nasljedne mladenake degeneracije makule (ute pjege).

Strabizam - (kiljenje, bjeanje oka, razrokost) oznaava grekupoloaja oiju koje su normalno paralelne.

Tonometrija - Metoda za mjerenje onog pritiska.

Trabekuloplastika - Terapija laserom.

Usher-ov sindrom - poinje s gluhoom odmah po roenju ili uranom djetinjstvu, popraeno progresivnim gubitkom vida (u rokuod deset godina).

Uveitis - Upala oka koja zahvata jedan ili vie od tri dijela od kojihse sastoji, srednja ona ovojnica - uvea.

Vaskulopatija - oboljenje malih krvnih ila.

Vitrektomija - Hirurki zahvat kojim se uklanjaju novostvorenebolesne ilice u unutranjosti oka.

66


68/68

T

LP

CEZ

LZFDE

TOEFDLC

TL P

C E Z

L Z F D E

T O E F D L C