Kako napraviti likovnu analizu?

Nastavnici najčešće prakticiraju analizu kao element vrednovanja u nastavi.

Uvođenjem državne mature, analiza postaje obavezan način vrednovanja znanja. U

primjeru koji slijedi može se pratiti analiza napravljena prema kriterijima

postavljenima u probnoj državnoj maturi za likovnu umjetnost. Stoga, postavljen

zadatak i strukturu analize treba promatrati u kontekstu sličnih primjera u probnoj

maturi za likovnu umjetnost.

Umjetničko djelo

Jan van Eyck: Arnolfini i njegova žena,

ulje na dasci 82.2 × 60 cm, 1434, Nacionalna Galerija, London

Zadatak za učenike

Analizirajte sliku Jan van Eycka Arnolfini i njegova žena tako da:

grafički prikažete na

posvijetljenoj reprodukciji

u analizi cjeline djela objasnite

pažljivo odaberete, označite

i objasnite detalje koji ukazuju na

u sintezi / zaključku učinite sljedeće

• kompoziciju, • prikaz prostora, • temu • smjestite djelo u odgovarajuće razdoblje

• os simetrije, • primjenu boja, • teksturu • objasnite karakteristike razdoblja

• raspored boja unutar formata,

• raspored boja

• privid volumena putem stupnjevanja skale boja (modelacije)

• imenujete autora djela

• privid kubnog prostora i

• kompoziciju cjeline

• privid kubnog prostora

• odredite žanr djela

• prostorne planove. • tematski raspored • autora i vrijeme nastanka djela

• odredite temu djela

Analiza

Slika prikazuje bračni par Arnolfini u enterijeru. Pripada žanru portreta uz elemente

enterijera. Prikaz je naznačen unutar planova koji definiraju privid prostora i tematske

naznake:

Planovi prate prikaz dubinskog prostora i temu. U prvom planu prikazane su šlape i

pas, u 2. planu paralelno i simetrično su raspoređeni glavni akteri radnje – Arnolfini i

njegova žena, u 3 planu svijećnjak, u 4. planu komoda(?) i šlape, te ogledalo sa

zidom u 5. planu. Lijevo i desno uz sam rub polja prikazani su dijagonalno postavljeni

elementi koji povezuju 2, 3, i 4 plan.

Prostor

Prostor je definiran prostornim planovima, prikazom unutarnjih stranica sobe koje

definiraju 5 stranica geometrijskog tijela, dok je šesta stranica naznačena prikazom u

ogledalu. Zbog prikazanih 6 stranica (zidovi i podovi) javlja se privid kubičnog

prostora. Na slici su naznačeni elementi armature koji ukazuju na konstrukciju

elemenata unutar polja, ali ne i linearnu perspektivu obzirom na to da nema

konvergencije linija prema definiranom očištu. Armatura se temelji na rasporedu

vertikala, horizontala i dijagonala koje se poklapaju s prikazima stranica sobe (prozor,

strop, pod) i namještaja (krevet, ormarić, komoda).

Može se zaključiti da privid trodimenzionalnog prostora postoji, ali nije postignut

sredstvima linearne perspektive, već konstrukcijom geometrijskih tijela čije linije

konvergiraju prema različitim točkama oko središnje osi.

Pozicija promatrača slike je vezana uz središnju os i poklapa se s prikazom ogledala,

pa su stoga neki prikazani objekti sagledivi odozgo, što ukazuje na visoko očište.

Privid prostornih odnosa postiže se također rasporedom objekata, te prividom

trodimenzionalnog volumena u tri tona, koji možemo nazvati modelacijom.

Kompozicija

Format djela je vertikalno postavljen pravokutnik. Raspored unutar formata ukazuje

na simetričnu raspodjelu lijeve i desne strane.

Os prolazi kroz svijećnjak, ogledalo, psa, dok su neki dijelovi pomaknuti od vertikalne

osi kao spojene ruke para, ili tijelo psa. Os naznačuje podjelu unutar kolorističke

skale. Na desnoj polovici formata dominiraju tonovi smeđe, tj. boje iz tercijalnog niza.

U lijevoj polovici formata dominantna je boja primarnog niza – crvena, uz manju

pojavu plave i sekundarnog niza – zelena. Zastupljena je i akromatska skala (npr.

pokrivala za glave supružnika). Dominantni kontrasti su: svjetlo-tamni (desna

polovica formata) i komplementarni (lijeva polovica formata), te toplo-hladni (lijeva

polovica i detalji s voćem na desnoj polovici formata). Uočava se i kontrast

akromatsko-kromatsko ravnomjerno raspoređeno na desnoj i lijevoj polovici formata

u gornjem dijelu. Privid ulaska svjetla je na desnoj strani, a najosvjetljeniji su neki

dijelovi koji su i značenjski zanimljivi – prozor, glave, ruke, svijećnjak:

Prijevod slike u crno-bijelu skalu naznačuje osvijetljene dijelove, te izjednačavanje

tonaliteta (zeleno-plavo-crveno) na lijevoj strani slike. Zanimljiv je raspored crvene

boje koja zatvara prividni trokut čineći tople dijelove skale boja dominantnima u

desnoj polovici kompozicije.

Detalj

Detalj se može promatrati na razini značenja i načina oblikovanja.

Prikazane su tri vrste detalja zastupljenih unutar djela:

A – tematski; povezani su s temom, evociraju elemente svakodnevnog, ali često

nose simboličko značenje poput prisutnosti božjeg svevidećeg oka - svijeća, vjernosti

– pas, obilja – voće, papuče – posvećenost tla (prostorije);

B – tekstura; ukazuje na različite materijale, od uzorka drva, tkanine, metala do

istočnjačkih tepiha

C – modelacija (već spomenuto) što ukazuje na privid 3D, te tako definira prostorne

odnose.

Najzanimljiviji detalj je prikaz konveksnog ogledala u pozadini koji definira

scenografiju prizora zatvarajući 6 granicu geometrijskog tijela prostorije, te dodajući

nove, skrivene likove u sam prizor. Pokraj prikaza ogledala nalazi se natpis goticom

kojom Jan van Eyck potpisuje i datira sliku u 1434.g.

Zaključak

Slika pripada razdoblju između internacionalne gotike i renenesanse na sjeveru.

Renesansni elementi i elementi internacionalne gotike su podjednako raspoređeni.

Na renesansu ukazuje vrijeme nastanka, odabir teme (svjetovni portret u enterijeru),

način prikazivanja (privid 3D prostora unutar 2D plohe slike), te tehnika ulja na dasci

(što nije obrađeno u ovoj analizi). Na internacionalni stil gotike ukazuju ikonografski

elementi kroz tematske detalje i idealizacija bez naturalističkih elemenata u portretu,

visoka pozicija promatrača, te neprimjenjivanje zajedničkog očišta.

Tekst preuzet sa stranice:

http://luevaloacije.wikispaces.com/Likovna+analiza#x-Kako napraviti likovnu

analizu?-Zadatak za učenike