Carstvo ANIMALIA Tip organizacije SVITKOVCI (CHORDATA)

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

CHORDATA - SVITKOVCI

• Duž dorzalne strane tijela imaju čvrstu os i uzdužni živac.

• Probavilo i dišni organi su smješteni s trbušne strane.

• Napredniji svitkovci imaju hrskavičnu ili koštanu kralježnicu.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

kopljača

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

CHORDATA - SVITKOVCI

• Fosilni ostaci svitkovaca uglavnom pripadaju skupini KRALJEŽNJAKA (VERTEBRATA).

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

ZAJEDNIČKA SVOJSTVA VERTEBRATA

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PLOSNATE I CJEVANIČNE KOSTI

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

LUBANJA, ČELJUST I ZUBI

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

IZODONCIJA I HETERODONCIJA

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

VISINA KRUNE

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

ZUBNA FORMULA i - incizivi (sjekutići); c - kanini (očnjaci); pm - premolari (pretkutnjaci) m - molari (kutnjaci)

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OBLIK ŽVAČNE POVRŠINE - BILJOJEDI

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

OBLIK ŽVAČNE POVRŠINE – MESOJEDI I SVEJEDI

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

KRALJEŠNICA Cervikalni kralješci

Torakalni kralješci

Lumbalni kralješci

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

VRATNI KRALJEŠCI

Pas Čimpanza Čovjek

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

KOSTI UDOVA Prednji udovi: Nadlaktična, lakatna i palčana kost, kosti pešća, zapešća i članci prstiju

Stražnji udovi: Bedrena kost, iver, goljenična i lisna kost, kosti nožja i donožja, kosti prstiju.

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

RAME I ZDJELICA Clavicula

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

REBRA I PRSNA KOST

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PISCES - RIBE • Fosili riba česti su u

stijenama od paleozoika do danas.

• Maksimum razvoja imale su u devonu.

• Najčešće se sačuvaju procesima petrifikacije i karbonizacije.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PISCES - RIBE • Foslino se sačuvaju skeleti,

posebice zubi, ljuske, otoliti (slušne košćice), ljuske, a ponekad cijeli ostatci.

• U Hrvatskoj su najljepši fosili riba nađeni u kredi otoka Hvara i u miocenu Medvednice i okolice Našica.

• U miocenu su nađeni morski psi, mačke, raže, orade, srdelice, skušovke i druge ribe.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

AMPHIBIA - - VODOZEMCI

• Razvili su se iz riba prije oko

380 milijuna godina. • Prijelazni oblik - Tiktaalik • Tijekom karbona došlo je do

naglog razvoja vodozemaca, a od kraja paleozoika pojavljuju se i različiti fosili gmazova.

• U Hrvatskoj su nalazi vodozemaca uglavnom vezani za špilje (npr. Šandalja u Istri).

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

REPTILIA - GMAZOVI • U doba jure i krede

gmazovi su bili dominantna skupina, te su živjeli u najrazličitijim okolišima na Zemlji.

• Njihovo masovno izumiranje krajem krede (prije 65 milijuna godina), pripisuje se udaru asteroida ili kometa.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

REPTILIA - GMAZOVI

• Nalazi dinosaura u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji.

• U Hrvatskoj su najzastupljeniji tragovi, dok su ostatci kostiju rjeđi.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

AVES - PTICE • Najstariji fosil ptice

nađen je u jurskim sedimentima u Bavarskoj.

• Nalazi ptica u Hrvatskoj su uglavnom vezani za pleistocen i špilje (npr. Šandalja). P

reda

vanj

a pr

of.d

r.sc.

J.

Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

MAMMALIA - SISAVCI

• Nalazi sisavaca stariji su od prvih ptica, te su poznati možda već od trijasa (više od 200 milijuna godina) – nalaz iz Kine otkriven u rujnu 2014., a sigurno iz jure (oko 166 milijuna godina). G. 2013. otkriven je prasisavac jurske starosti - Megaconus - u Mongoliji.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

Megaconus

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

MAMMALIA - SISAVCI

• Glavna radijacija placentalnih sisavaca dogodila se prije oko 65 milijuna godina, nakon izumiranja dinosaura.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

MAMMALIA - SISAVCI

• Vrlo se rijetko sačuvaju cijeli skeleti ili čak meko tkivo (npr. Oetzi, mamuti u permafrostu).

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

MAMMALIA - SISAVCI • Kosti sisavaca česte su u

aluvijalnim ležištima, jer brojne životinje stradaju na pojilu od predatora, ili se utope kod prijelaza na drugu obalu. Takve su kosti obično fragmentirane, osim zuba, koji često ostanu neoštećeni.

• Također se razmjerno često mogu naći u koncentracijskim zamkama.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

MAMMALIA PRIMATI • Prvi su se primati pojavili tijekom krede. Isprva su bili sitna

rasta i slični današnjim kukcojedima. Evoluciju primata prati razvoj dvonožnog hoda i porast kapaciteta mozga.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

MAMMALIA PRIMATI

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

Darwinius –mali lemur nazvan Ida Otkriven u jami Messel blizu Frankfurta.

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

MAMMALIA PRIMATES

• Nalazište neandertalaca na brdu Hušnjakovo kraj Krapine jedno je od najbogatijih u svijetu. Otkriveno je 1899. g., a starost mu je oko 130.000 g.

• Nađeno je oko 900 ljudskih kostiju koje pripadaju nekoliko desetaka jedinki u dobi od 2 do 40 g.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Hominidi - Krapina

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

Nova zgrada muzeja otvorena je 2010.

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Hominidi - Vindija

• Špilja Vindija čuva kosti najmlađih neandertalaca, koji su ovdje živjeli od 45.000 do 28.000 g. prije današnjice.

• Na jednom od nalaza načinjena je analiza, te je dekodiran genom neandertalca. Danas nosimo između 1 i 4 % neandertalskih gena.

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Pre

dava

nja

prof

.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r