Download pdf - Javne Politike - Skripta Za Drugi Kolokvij

7/16/2019 Javne Politike - Skripta Za Drugi Kolokvij

http://slidepdf.com/reader/full/javne-politike-skripta-za-drugi-kolokvij 1/18

Tenžera- ako ima kakvih nedoumica oko skripte, nemojte me pitati jer vam vjerojatno neću znatidati odgovor.

PETAK: Javne politike

• politics (politika) – područje primjene političke moći• policy (javne politike) – racionalni dio političkog života, usmjeren

na rješavanje sadržajnih problema politike

rješava ekonomske, socijalne, demograske, ekološke i druge probleme

tri gledišta o tome što je policy!. u polic"ju se odvija alokacija vrijednosti za cjelokupno društvo – one surezultati političkog sustava#. polic" se odnosi na opće smjernice i namjere koje vlasti nastoje poduzeti$. polic" kao djelovanje orijentirano na ostvarenje kratkoročnih ilidugoročnih ciljeva %odnose se na opće obrasce ponašanja, a ne naspeci&čne akte djelovanja)

• javne politike su manje intervencionističke, a više regulativne• upravljanje – način na koji vlada rukovodi društvom uz pomoć

nevladinih tijela i poslovnog sektora

D!E"#JE $T%A&A"JA JA%"' P)TKA

dvije dimen*ije

okomita %prenošenje legitimnih odluka prema dolje)' političari svoje ciljeve prenose podre(enim dužnosnicima

vodoravna %postupno strukturiranje djelovanja unutar širokogkruga sudionika)' zainteresirane strane u različitim organizacijama

postoje kreatori politika važnikonsenzus i pregovaranje

+ole,atc-, osnove u procesu stvaranja politike./ vlast0/ ekspertiza1/ poredak

!




svaki od njih daje ljudima osnovu za sudjelovanje u procesustvaranja politika

vlast je konstrukcija koja ograničava svijet na speci&čne načinete ljudima daje odre(ena stajališta za sudjelovanje u polic"procesu

mreža pro,lema ili policy *ajednice 2 ljudi grupirani unutarnekog problemskog područja

policy kolektivi*am 2 relativno stabilne skupine ljudi iz različitihorganizacija koje su se zajedno našle na nekoj stalnoj osnovipostavljanja pitanja o odre(enim područjima, a usredotočeni suna isti izvor problema

JA%"E P)TKE P)T3KA #"A"$T

• početak istraživanja javnih politika početkom pedesetih godinadvadesetog stoljeća, ass*ell

• +avid aston – sistemska analiza političkog života - pružio konceptualni okvir za analizu cjelokupnogpolic" procesa

• ra*voj policy istraživanja na 4etiri tipa!. speci&čne politike#. evaluacijske studije u analize učinaka pojedinih politika%ekonomija blagostanja, cost-bene&t analize)

$. sam polic" proces i čimbenici koji utječu na aze procesa stvaranjapolitika. polic" dizajn – oblikovanje pojedinih politika

• suvremeni razvoj javnih politika- politike koje stvara vlada %public polic")- istraživanje ishoda politika %problemi implementacije)

TE&J$K P&$T5P $T&A6%A"J5 JA%"' P)TKA

• jedan od prvih kritičara procesa stvaranja politika jest harlesindblom

• azni pristup omogućio je nastanak javnih politika kao zasebnepolitološke discipline

• proces stvaranja javnih politika jest jedan pristup, a teorijaracionalnog izbora drugi %o tome više kod drugih autora – /ill)

• model ograni4ene racionalnosti – utemeljio ga nobelovac /erbert0imon - više usmjeren na proces donošenja odluke,

nego na sam ishod - pojedinci djeluju na temelju prethodnih spoznaja

#




- odluke se odvijaju u okolnostima nesigurnosti %veća jeuloga ponašanja kojim se izbjegava rizik)- važno je kako je ormulirana javna politika jer ona utječe na ostaleaze

• policy *ajednice – vrlo široke grupacije aktera zainteresiranih zaneku politiku

• policy mreže – procesi povezivanja unutar zajednica ili izme(u višenjih

7&DE89: Teorije politi4kog odlu4ivanja

K)A$3" &A+"A)" !DE)

• politički sustav se temelji na racionalnosti, a ne na voluntarizmu• racionalnost je u političkom odlučivanju maksimiziranje poželjnih

učinaka• racionalni modeli imaju preskriptivno i vrijednosno značenje %govore

kako bi se što trebalo odvijati)•

racionalno odlučivanje ovisi o konzistentnosti i tranzitivnosti

svaki isti ili sličan slučaj tretira se jednako načelohijerarhije

situacija odlučivanja i elementi koje treba uzeti u obzir./ nesigurnost i rizik0/ očekivana dobit

1/ ma1imin i minima1 načela %najveći minimalni dobitak, odnosnonajmanji gubitak)

racionalna odluka počiva na spoznaji svih aspekata odluke

racionalni modeli odlučivanja dolaze iz ekonomskih disciplina

potreban je opći teorijski okvir

racionalnost izjednačena s maksimiziranjem preerencija

teorija Adama $mit-a – individualna težnja maksimiranja dobitiproizvodi društveni pozitivne posljedice

'er,ert $imon i ograni4ena racionalnost

odlučivanje je izbor izme(u mogućnosti koje su usuglašene spostavljenim ciljevima

$




cilj je optimalizacija vrijednosti %osiguravanje zadovoljavajućegstupnja dobiti)

važne odluke koje donose predvidivu i prihvatljivu dobit

K&TKA./ nemogućnost hijerarhijskog rangiranja ciljeva %jer svakapromjena utječe na hijerarhiju ciljeva)0. promjenom ciljeva mijenjaju se i sredstva1. poznavanje posljedica unaprijed je nemoguće

ekonomske teorije temelje se na./ utilitarizmu 2. ent-ama0/ spikici 3. Pareta %racionalni akteri proizvode i kupuju tako dapro(u što bolje)1/ redistributivnom kriteriju &a;lsa %društvo se unapre(uje akose dobra ravnomjerno raspodjele svim društvenim skupinama)

speci<4ni kriteriji odlu4ivanja./ e=ektivnost – u kojoj mjeri alternativa proizvodi željenevrijednosti0/ e<kasnost – ekonomska racionalnost %što manji trošak – to

veća e&kasnost)1/ adekvatnost – je li odabrano rješenje adekvatno problemu>/ pravednost – podjednaka distribucija troškova i dobara me(učlanovima zajednice?/ respon*ivnost – kakvi su stvarni problemi i potrebe %npr. je lisocijalni program primjeren odre(enim društvenim grupama)@/ valjanost – pravilno odabrani problemi, sredstva, troškovi irezultati %je li neka polic" opravdana)

inkrementali*am

stiže kao kritika racionalnog %sinoptičkog) modela - čovjekove sposobnosti rješavanja problema su ograničene - ovaj model je neprilago(en polic" problemima - ovaj model nije prilgo(en neadekvatnosti raspoloživihinormacija

problemi i rješenja su najčešće kompleksan sustav me(usobnogprilago(avanja, pa ih je teško riješiti racionalnim putem

deskriptivni model odlučivanja . indblom




dvije vrste odluka- one koje stvaraju velike promjene- one koje stvaraju male promjene

inkrementalne promjene one koje se ponavljaju u sličnim okolnostima4 one koje se ne ponavljaju %jednokratne promjene)

inkrementalne odluke

./ mala promjena0/ velika promjena najčešće su, inkrementalni tip

odluka1/ niska inormiranost najviše političkih odluka>/ visoka inormiranost speci&čne povijesne

okolnosti

inkrementalni model se prilago(ava čovjekovim ograničenimsposobnostima- odabire se cilj za koji postoje raspoloživa sredstva- vrijednostno neutralan %ne poznaje radikalne društvene

promjene)- koncentracija na prilagodljivost, kontinuitet i marginalnostposljedica

K&TKA: ne odnosi se na realan politički sustav neki problemi zahtijevaju velika inicijalna sredstva kako bi

bilo kvalitetno riješeni

D)53%A3K !DE) A!TA ET#"A

• kombinacija inkrementalnog %ograničen je zboginkrementalne primjenjivosti) i racionalnog odlučivanja%utopistički zbog racionalne analize) – miBed scanning

skenira se stanje i istražuju ključne odlučivačke potrebe te problemskiprostor, da bi se birali dugoročni ciljevi koji se nastoje realizirati serijominkrementalnih odluka %društvo odabire samo akutne probleme koje

racionalno nastoji riješiti)

5




• ima deskriptivnu snagu iako kombinira preskriptivno-racionalno i inkrementalno-deskriptivno

• dvije grupe odluka-=undamentalne' ciljevi i odluke se stavljaju u kontekst

' istražuju se temeljne mogućnosti

- pojedina4ne' inkrementalno se donose unutar zadanog političkogprostora i cilja

DE$K&PT%" !DE) D)53%A"JA

tri modela 7/ Allisona!. racionalni policy model

- države kao subjekti političkih odluka- velike odluke moraju imati ozbiljne uzroke i važne ciljeve

#. model organi*acijski- procesa- pokušava se razumijeti organizacijska struktua i onda prosuditiodluke

$. model ,irokratske politike

- odluke su rezultat političkih borbi unutar vladinih tijela iorganizacija- odluke nastaju sukobima i nagodbama upravnih i državnihinstitucija

• 6. ohen, 2. 6arch i 2. 7lsen razvili deskriptivni model za situacijeorganizirane anarhije- karakteriziraju ih nede&nirani ciljevi, nejasna tehnologija %metodompokušaja i pogrešaka) te promjenjiva participacija aktera

• u modelu se istražuje kako organizacije odlučuju u stanjunede&niranih ciljeva i preerencija, te kako se aktiviraju sudionici uodlučivanju

• organizacija – skup izbora u potrazi za problemima• razumijevanje odlučivačkih procesa u organiziranoj anarhiji

uspore(uje se s kantom *a smeCe

mogućnost izbora su kanta za smeće u koju različiti sudionici ubacujurazličite pro,leme i rješenje bez ikakvog reda

nisu povezani racionalnom logikom, nego su se slučajno našli na jednommjestu

8




• četiri su varijable – pro,lemi rješenja sudionici i prilike *ai*,or

• njihovom kombinacijom nastaju tri tipična odlučivačka stila

./ rješenje problema

0. prelaženje na drugi problem1/ napuštanje problema pojavom nekog novog

D)53%A"JE P)T3KA !9

• moć kao predmet istraživanja i kao znanstvena disciplina

klasi<kacija moCi!. oni koji proizlaze iz subjekata moći

#. akcijski aspekti moći %djelovanje i nedjelovanje)$. moć objekta

dva pristupa moCi

po*icijski relacijski- ormalni institucijski položaji - individualna volja- obrazovanje, prihodi %u tome je tako(er moć) - aktivnosti i djelatnost

- trajne strukture su važnije od pojedinaca - onaj nadmoćan ilipodložan

• odnosi procesa odlu4ivanja i moCi- strati<kacijski pristup – elitistička slika moći pluralisti4ki pristup – ne postoji jedinstvena elita moći

• strati<kacijski pristup- koristi se dvjema varijantama

po*icijska metoda reputacijska metoda- oni na vrhu imaju najviše moći - traže se moćnici udruštvu- uzima u obzir samo ormalnu moć

• kontrolira se baza moći – institucije• moć čini sposobnost realizacije nečije volje

• *na4ajke politi4ki- resursa

- mnogobrojnost- nejednaka distribucija

9




- niti jedan izvor moći nedominira nad drugima- nitko ne posjeduje sve izvoremoći

• dva kumulativna izvora političkemoći – inormacije i novac

"EE)T$T3KA K&TKA• :achrach i :aratz razvili

tipologiju od četiri elementa'!. moC – mora sadržavati

kon;ikt interesa- ona postoji kada netko može

prijetiti sankcijama#. sila – subjekt moći provodi svoj interes jednostrano$. utjecaj – pretpostavlja slobodno podvrgavanje %bez sankcija i

prijetnji)>/ autoritet – argumentacija i svijest o interesu prisutni

P)T3K P&+E$

<

Brewer:

1. inicijativa (ispitivanje ciljeva i

mogućnosti)2. procjena (razvitak programa)

3. selekcija

4. implementacija5. vrednovanje8. završetak




• uopCenaklasi<kacijapoliti4kog procesa'

!.

!. inicijativa – što je problem=#. alternativa – kako ju oblikovati1/ odlu4ivanje>/ reali*acija?/ vrednovanje

>

Riple!

1. dnevni red2. "ormulacija i

legitimizacija3. implementacija

. vrednovanje

Jones:

1. identi#kacija pro$lema (organizacija)

2. "ormulacija prijedloga (istra%ivanje)

3. legitimizacija sredstava

4. #nanciranje

5. implementacija

&. vrednovanje

'.nastavak ili završetak (rješenje ili promjena )




')): Teorije moCi i proces stvaranja politika

glavni pristupi procesu stvaranja politika!. strukturirana

- predstavnička vlast- neizabrana elita koja je iza vanjskih utjecajnih činitelja

#. =ragmentirana- pluralistička vlast- nepredvidljiva i kaotična vlast

• ?odrijetlo pluralističke teorije – od predstavničke kaoalternative izravnoj demokraciji- nakon toga se počinju pojavljivati interesne skupine

• prvo lice moći – pluralistički pristup %institucije i akteri koji u javnosti iskazuju svoju moć, stavove i slično)drugo lice moći – :achrach i :aratz %neizabrana elita kojautječe na ormalne institucije i aktere)treće lice moći – ukes %način na koji ormalne i neormalneelite manipuliraju gra(anima kako bi kontrolirali probleme koji

će doći na dnevni red)četvrto lice moći – nije toliko objašnjeno %gra(ani manipuliranistrukturom države – ideologijom, kulturom – i zbog toga nekestvari u startu neće dolaziti na dnevni red)

Elitisti4ko stajalište:• dvije klase – klasa koja vlada %dolaze na vlast revolucionarnim

prevratom, vojnim osvajanjima, vlašću nad gospodarskim resursima) - klasa nad kojom se vlada

• politi4ka elita – pojedinci koji stvarno drže vlast u društvu

%poslovna, aristokratska, birokratska, vojna)• politi4ka klasa – ne obuhvaća samo članove vlade, vojne vo(e i

visoke administrativne dužnosnike, nego i oporbu, sindikalne vo(e,poslovne ljude... %politička elita, elita iz ostalih područja društvenogživota)

• 3. ?areto i cirkulacija elita – stare elite slabe, a nove nastaju

!arksi*am:• dvije klase – buržoazija i proletarijat•

država nije neutralna, nego instrument klasne dominacije

!@




• sredstva za proizvodnju odre(uju strukturu moći

$trukturali*am:• država djeluje s ciljem održavanja reda i kontrole u društvu

%markistički utjecaj)• 7Aonnor i državni izdaci

društvene institucije društvena potrošnja društvenirashodi

• prema strukturalizmu, političko djelovanje odre(uju sile koje su izvanljudske kontrole

• struktura odre(uje djelovanje, ali djelovanje povratnom reakcijommijenja strukturu

Ekonomski determini*am:• naglašava važnost globalnih ekonomskih sila

7lo,ali*am:• slijed svjetskih gospodarskih kretanja ima odlučujuću važnost u

suvremenom stvaranju javnih politika• važnost za proces stvaranja politika daju joj problemi koji imaju

globalne učinke – me(unarodna trgovina, kretanja ljudi,onečišćavanje, oskudni resursi u svijetu..

• teme koje obuhvaća' razvoj globalnih &nancijskih tržišta, pojavaglobalnih korporacija, me(unarodna diuzija tehnologije

stale varijante strukturali*ma:• eminizam• obitelj, rkva, gospodarstvo, država – institucije koje imaju snažan

determinirajuć utjecaj na sastavljanje dnevnog reda %treće lice moći)• konzervativne ideologije %koriste ih elite u dobivanju i očuvanju moći)

!. tradicionalni konzervatizam %oni su najbolji čuvari društva)#. neokonzervatizam %oni su najbolji zaštitari od opasnosti za

društvo)$. neoliberalizam %održavanje tržišnih aranžmana najmanje loš način

rješavanja socijalnih problema)• ono što je kod ukesa treće lice moći, kod /a"a je moć koja o$likuje

kontekst , a kod 0ch*arzmantela du$oka struktura.• struktura razumijeva sustav koji omogućuje dominaciju niza moćnih

skupina

!!




Korporativi*am:• sustav predstavljanja interesa• dva o,lika

- državni %autoritativan i protuliberalan)- socijetalni %ima korijene u propadanju pluralizmaB dolazi dopromjena u sustavu kapitalizma) – zamijenio je pluralizam

• inkorporiranjem važnih interesnih skupina izbjegava se sukob i njimaomogućuje da sudjeluju podjeli političke moći

• to je politička struktura unutar razvijenog kapitalizma

!reže javni- politika i *ajednice javni- politika• tri glavne skupine

o kapitalo radništvoo država

• snažne veze me(u akterima – željezni trokuti4zajednice javnihpolitika

• zajednice su jača verzija mreža – mreže stvaraju zajednice

- česta interakcija - manje razine slaganja- zajedničke vrijednosti - neravnomjerna moć

- ravnoteža moći - raznoliki resursi C raznolikevrijednosti

stabilan oblik interesnih organizacija

• važne za državu jer- olakšavaju konzultativni stil vladanja- smanjuju sukobe oko javnih politika- dobro se odnose prema resornom ustroju vlade

• je*gra i*vršne vlasti – sve one organizacije koje koordinirajupolitike središnje državne vlasti i djeluju kao konačni arbitri u sukobuizme(u različitih dijelova državnog ustroja

• Pristup *agovara4ke koalicija'• sastoje se od aktera iz različizih institucija koji dijele skup uvjerenja o

politikama• postoji mreža i konsenzus

!#




"$TT5+"A)"A TE&JA

• dvije priče o demokratskoj politici- politika kao tržište za razmjene na kojemu racionalni akteri

ostvaruju grupne i pojedinačne resurse- institucionalna' politika kao integrativna, naglašava stvaranjeidentiteta i institucija

• propitkuje stupanj strukturalne odre(enosti ljudskog djelovanja• organizacija

- jednostavan i energičan sustav- racionalan instrument stvoren da obavi posao- potrošno sredstvo

• institucija

- odgovarajući prilagodljivi organizam

$cott i tri tipa institucija!. regulativni – utemeljen na svrsishodnosti#. normativni – utemeljen na društvenim obavezama$. kognitivni – utemeljen na kulturnim pretpostavkama

• dinamika rastuCi- pri-oda – troškovi prijelaza s jedne alternativena drugu rastu s vremenom

• institucionlni pristup se mora pozabaviti odnosom izme(u strukture ipolitičkog djelovanja

• egzogeni utjecaji presudni za procese promjene• tipovi promjene

- nagli- inkrementalni

' premještanje %polagan rast odre(enih institucija)' niveliranje %novi elementi pripojeni postojećim institucijama mijenjajuim status i strukturu)' *apuštanje %zanemarivanje institucionalnog održavanja)' prenamjena' iscrpljivanje %potpuni slom institucija)

• institucionalni dinami*am – varijabilnost u djelovanju institucijatijekom vremena

• )ijp-art o istraživanju institucionalnih razlika- vestminsterski model: FveCina ljudiG- model konsen*usa: Fšto je više ljudi moguCeG

• jake i slabe države

!$




razvijena svijest o legitimnosti javnog djelovanja snagapluralizma, tradicija,predstavništvo, prisutnaneormalnost u politici, naglašenauloga elita

TE&JA &A+"A)"7 #&A (TE&JA JA%"7 #&AH

• pojedinci djeluju u vlastitom interesu• /indmoor i pretpostavke teorije racionalnog izbora

!. metodološki individualizam#. induktivne metode

$. racionalnost u ponašanju. sebični interes5. subjektivizam %politički

individualizam)

- empirijska opažanja- općeniti zaključci iz kojih

nastaje teorija

• teorija bi trebala nuditi eksplanatornipristup koji se koristi osnovnimpretpostavkama o ljudskom ponašanju i ideji o racionalnomsebičnom akteru kao temeljnoj gra(evnoj jedinici za objašnjavanje

&a*voj ideje politi4kog tržišta:• na političkom tržištu stranke se bore za osvajanje vlasti reagiranjem

na zahtjeve skupina za pritisak• postoji poslovni ciklus države %više se troši u vrijeme izbora)

&acionalni i*,or i kolektivno djelovanje:• zagovaraju DEFGD stvaranja javnih politika• kolektivno djelovanje bavi se

- eksternalijama – nastaju kad tržišne aktivnosti izazovu posljedice - neuspjeh u izlaženju na kraj s negativnimeksternalijama jest tragedija *ajedni4kog do,ra %kolektivneposljedice odluka sebičnih pojedinaca)

- neučinkovitošću tržišta

!

DEDUKTIVNI

teorija

ipoteze

provjera radi

po$oljšavanja teorije




- monopolom – noćobdijska država pokušava spriječiti bilo kakavmonopol

Ekonomska teorija ,irokracije• primjenjuje pretpostavke o sebičnosti na ponašanje javnih

dužnosnika• birokrat će ustanoviti da mu šanse za promaknuće i moć rastu ako

raste i birokracija u kojoj radi

tipologija ,irokrata!. penja4i – maksimiziraju svoju moć#. 4uvari – maksimiziraju svoju sigurnost$. =anatici – promiču kokretne javne politike kojima su predani. odvjetnici – brane interese svojeg odjela5. državnici – uvelike predani javnom interesu

• e Hrand razlikuje lupeže i viteze

"TE7&&A"JE TE&J$K' P&$T5PA

• primordijalna ju-a – tamo se slijevaju slike koje potiču inovacije u javnim politikama ne bi li stvorile promjenu

• strukturalna moC %bez izravnog djelovanja) – proizlazi iz vlasništvai kontrole nad kapitalom

• moC djelovanja – djelovanje pojedinačnih poslovnih ljudi, tvrtki ilipoduzetničkih udruženja

• moderno javno upravljanje!. institucije vlasti mogu biti internacionalne#. mogu biti organizirane izvan pojedinačnih država$. probleme vezane za nejednakosti u moći treba analizirati globalno. akteri su svjesni toga da djeluju na me(unarodnoj pozornici

!5




+)EAT+': Policy• način obilježavanja misli o načinu na koji svijet unkcionira i na koji bi

mogao unkcionirati, a sudionici u procesu vlasti nastoje svojazanimanja i djelovanje izraziti kao polic"

ideja o policyju ima tri pretpostavke

!. instrumentalnost- organizacije su sredstva za slije(enje posebnih ciljeva

#. -ijerar-ija

- ljudi na vrhu daju upute$. ko-erentnost

- svi dijelovi akcije su u skladu jedan s drugim – tvore dioorganizirane cjeline

tri središnja elementa u kojima se koristi termin policy

!. poredak - upravlja se po poznatoj ormuli koja ima opću primjenu- polic" kao niz ograničenja

#. vlast- vlast mora legitimirati polic" da bi krenuo u realizaciju

$. eksperti*a- polic" najčešće djeluje na speci&čna područja, dakle potrebni sustručnjaci u njegovom kreiranju

• polic" je društveno konstruiran

dimen*ije policy stila!. kreatori politika nastoje postići konsenzus

%npr. 3elika :ritanija)#. kreatori politika reagiraju na probleme$. kreatori politika predvi(aju probleme

%npr. 2apan). kreatori politika nastoje nametnuti odluke

%npr. Emerika)• najvažniji oblik obaveze jest inercija – ono što je napravljeno

prethodne godine, nanovo iz godine u godinu treba dalje provoditi,odnosno – prošlogodišnje odluke vodič su za one nove

• polic" sadrži napetost izme(u izbora i strukture – djelovanje stvara

mogućnosti izbora – drukčiji cilj C drukčije djelovanje C drukčijiizbori ili

!8




provedba izbora izaziva postojeću strukturu, a strukturi postavljaograničenja u smislu mogućnosti izbora

• pojedine polic" inovacije tijekom vremena postajuinstitucionalizirane %imena organizacija, nazivi poslova)

• veliki dio polic" aktivnosti izvodi se iz postojanja alternativnih okviradjelovanja

• politika – trajna borba za naklonost pristaša• policy – pretpostavlja razmotreni izbor• menadžment – bavi se oblicima putem kojih se uspješno mogu

ostvariti polic" ciljevi• polic", dakle, karakteriziraju racionalna instrumentalnosti i legitimna

vlast

• kreatori politika – skupina donositelja odluka s očitim i svjesnimciljevima koja nastoji pokrenuti odre(enu akciju

• dvije dimen*ije policyja!. okomita

- prenošenje legitimnih odluka prema dolje- ističe se instrumentalno djelovanje, racionalan izbor i snagalegitimnih vlasti- podre(eni dužnosnici implementiraju odluke- polic" vidljiv kao pravilo

#. vodoravna- odnos izme(u polic" sudionika u različitim organizacijama –nema hijerarhije- prisutna struktura razumijevanja i obveza me(u organizacijama- polic" vidljiv kao strukturirano djelovanje- postiže se konsenzus izme(u kreatora politike i preuzimateljapolitike

osnove *a sudjelovanje u policy procesu./ vlast

- posjedovanje legitimne vlasti- polic" proces uključuje mobilizaciju vlasti kabineta da bi sepodržali programi službenika

0/ eksperti*a- u vladi postoje specijalizirani odjeli %svi ti eksperti imaju vezevan vlade od kojih po potrebi potražuju savjeti)- važni za organiziranje polic" djelatnosti- prepoznaju i postavljaju problem – tko bi ga mogao moći riješiti,koji su mogući resursi=

1/ poredak - za polic" aktivnost bolje je ako je stabilna i predvidljiva

!9




- treba održati poredak izme(u sudionika polic" procesa

policy kolketivitet 2 relativno stabilne skupine ljudi iz različitihorganizacija koje su se zajedno našle na nekoj stalnoj osnovipostavljanja polic" pitanja, usredotočenih na isti izvor problema

sintagma koja se upotrebljavala za polic" kolektivitet bila je 4eli4nitrokut %preuzeto iz vijetnamskog rata)

najopćenitiji oblik polic" kolektiviteta vezan je uz zajednice – polic"se oblikuje najčešće me(u ljudima koji vjeruju koji vjeruju jednidrugima

polic" zajednice okupljaju se zbog zajedničke svijesti o pojedinompolic" području

spoznajne zajednice

elementi policy kolektiviteta./ moć0/ veza1/ zajednica

+oleman i $kogstad 2 dva elementa:!. paravlast

%službenici koji dominiraju procesom)

#. pažljiva javnost%akteri koji imaju interesa u polic" pitanju, ali ne dijele istostajalište)

• insajderi – uključeni u polic" proces• autsajderi – isključeni iz polic" procesa• značajan dio polic" aktivnosti odvija se u sudovima iako je većinski

dio u zakonodavstvu %okomita perspektiva)• mnogo polic"ja zahtijeva zajedničko angažiranje različitih agencija

%vodoravna perspektiva)• polic" djelovanje sve se više odvija i na me(unarodnoj razini, osim

na lokalnoj i regionalnoj, tako je vlast raspršena – odnosno njezineovlasti %vodoravna)

• :enson razlikuje tri razine sudionika u polic" procesu'!. administrativna %površinska) razina

%službene agencije)#. interesna struktura mreža i organiziranih interesa$. pravila o ormiranju strukture

%upravlja ppolic" agendom)

!<