Download pdf - Javna ustanova za upravljanje JAVNA USTANO

JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA BPŽ

Trg pobjede bb, 35000 Slavonski Brod Tel./Fax. 035/409-042 MB 2148285 OIB 58615312132

www.priroda-bpz.com

[email protected] 1

Javna ustanova za upravljanje

zaštićenim prirodnim vrijednostima

Brodsko-posavske županije Javna

ustanova za upravljanje zaštićenim

prirodnim vrijednostima Brodsko-

posavske županije Javna ustanova za

upravljanje zaštićenim prirodnim

vrijednostima Brodsko-posavske

županije Javna ustanova za









županije

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

Brodsko-posavske županije

IZVJEŠĆE O OSTVARIVANJU PLANA UPRAVLJANJA I GODIŠNJEG PROGRAMA

ZAŠTITE, ODRŽAVANJA, OČUVANJA, PROMICANJA I KORIŠTENJA ZAŠTIĆENIH

DIJELOVA PRIRODE ZA 2013. GODINU

26. veljače 2014.



www.priroda-bpz.com

[email protected] 2

Opći podaci o Javnoj ustanovi

Osnivanje

Javna ustanova je osnovana Odlukom o osnivanju Javne ustanove («Službeni vjesnik Brodsko-posavske

županije» broj: 10/04 i 1/05). Županijska skupština, kao osnivač Javne ustanove, je imenovala ravnatelja i

Upravno vijede Javne ustanove.

Na temelju članka 77. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode (NN br. 70/05) i članka 21. Statuta Brodsko-

posavske županije, Županijska skupština u predmetu imenovanja na 13. sjednici održanoj 14. studenog

2006. donijela rješenje o imenovanju ravnatelja Javne ustanove i imenovala Maria Pavičida, dipl. ing.

Ustanova je registrirana pri Trgovačkom sudu u Slavonskom Brodu dana 9. ožujka 2005. godine pod

nazivom Javna ustanova za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije.

Sjedište Javne ustanove je na Trgu pobjede 26a, u bivšoj zgradi Projektbiroa.

Po osnivanju Javne stanove, usvojeno je načelo da se, pored provođenja zaštite u administrativnoj domeni,

pokušaju stvoriti uvjeti za iskorak na terenu u smislu aktivne zaštite, kao i konkretnih akcija na zaštiti,

održavanju i promicanju prirodnih vrijednosti.

Djelatnost Ustanove obuhvada zaštitu, održavanje i promicanje zaštidenih prirodnih vrijednosti Brodsko-

posavske županije, u svrhu zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja

prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, te nadzire provođenje uvjeta i mjera zaštite

prirode na područjima kojima upravlja.

Djelatnost Ustanove upisuje se u sudski registar ustanova. Ustanova svoju djelatnost obavlja kao javnu

službu.

U sklopu svoje djelatnosti Javna ustanova obavlja sljedede poslove:

A – zaštita

Koordinira sve aktivnosti vezane uz zaštitu i očuvanje izvornosti prirode i osiguravanja neometanog

odvijanja prirodnih procesa u zaštidenim područjima Brodsko-posavske županije.

Vodi brigu oko provođenja mjera osiguranja i sprječavanja od oštedenja ili degradacije zaštidenih područja.

U cilju poboljšanja zaštite organizira i koordinira stručna i znanstvena istraživanja o posebno vrijednim dijelovima prirode.

Priprema stručne podloge, odnosno materijale u postupku proglašavanja prirodnih vrijednosti u jednu od kategorija zaštite.

Vodi katastar zaštidenih prirodnih vrijednosti.

Prati stanje zaštidenih područja i predlaže mjere zaštite.

Upravlja zaštidenim prirodnim vrijednostima,



www.priroda-bpz.com

[email protected] 3

Obavlja stručne poslove zaštite prirode na području Brodsko-posavske županije, ukoliko nisu povjerene posebnoj instituciji osnovanoj za obavljanje takvih poslova.

B – održavanje

Brine o zaštiti izvornih vrijednosti zaštidenih područja te održivom korištenju prirodnih dobara.

Pomaže vlasnicima i korisnicima u održavanju zaštidenih područja osiguravanjem pomodi stručne i tehničke prirode.

Predlaže vlasnicima, korisnicima i nadležnim tijelima mjere za unapređenje stanja zaštidenih područja.

Osigurava šumarske i agrotehničke mjere koje se provode radi održavanja prirodnih staništa u zaštidenim područjima.

C – promicanje

U cilju promicanja publicira podatke, izvješda, radove i rezultate istraživanja vezanih uz zaštidena područja.

Organizira okrugle stolove i javna predavanja, te surađuje s medijima.

Publicira edukativno-promidžbene materijale.

Sudjeluje u organizaciji turističkog predstavljanja zaštidenih područja.

Sudjeluje i potiče razvoj edukacije o zaštiti prirode, posebice mladih u lokalnoj sredini.

Razmatra i daje mišljenje o ponudama za prodaju zemljišta na zaštidenom dijelu prirode.

D – nadzor

Nadzire zaštidena područja putem neposrednog nadzora, te izriče i poduzima mjere sukladno zakonu i Pravilniku o unutarnjem redu.

E – suradnja

U cilju što kvalitetnijeg obavljanja poslova navedenih pod točkama A, B, C i D, Ustanova surađuje s

relevantnim i ovlaštenim znanstvenim i stručnim institucijama (fakultetima, muzejima, Državnim zavodom

za zaštitu prirode), strukovnim udrugama osnovanim s ciljem zaštite prirode, te drugim udrugama, pravnim

i fizičkim osobama u zemlji i inozemstvu, tijelima središnje državne uprave i tijelima područne, lokalne i

mjesna samouprave.

Ustanove može obavljati i druge poslove koji služe obavljanu navedenih djelatnosti, ako se oni u manjem

opsegu ili uobičajeno obavljaju uz opisanu djelatnost, ali ne radi stjecanja dobiti.

Ustanove ne može promijeniti djelatnost.



www.priroda-bpz.com

[email protected] 4

Zaštićeni dijelovi prirode na području Brodsko-posavske županije

Prirodne vrijednosti naše županije svojom raznolikošdu odavno pobuđuju pažnju kako znanstvenika i

stručnjaka tako i brojnih izletnika i drugih ljubitelja prirode.

Temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) na području Brodsko-posavske županije zaštideno je i

upisano u Upisnik zaštidenih prirodnih vrijednosti, koji se vodi pri Ministarstvu zaštite okoliša i prirode,

Upravi za zaštitu prirode, ukupno osam prirodnih vrijednosti u različitim kategorijama zaštite kako je

navedeno u Tablici 1.

Tablica 1. Zaštidena područja Brodsko-posavske županije

Redni broj

Naziv objekta Kategorija Godina

proglašenja

1.

LONJSKO POLJE

(od toga 3072 ha pripada Brodsko-posavskoj županiji)

Park prirode 1990.

2. PRAŠNIK, šumski predjel ( 58 ha) Poseban rezervat šumske vegetacije

1965.

3. MUŠKI BUNAR, šumski predjel (58,67ha) Poseban rezervat šumske vegetacije

1963.

4. BARA DVORINA, poplavni pašnjak

(726,19 ha) Poseban ornitološki

rezervat

1987.

5. JELAS-RIBNJACI, dio ribnjaka br. 2 (21 ha) i ribnjak

br. 21 (104 ha) Poseban ornitološki

rezervat 1995.

6. JELAS POLJE (19.520 ha) Značajan krajobraz 1995.

7. GAJNA, poplavni pašnjak (330 ha) Značajan krajobraz 1990.

8. IVA, poplavni pašnjak (268 ha) Značajan krajobraz 2010.

Prema članku 130. Zakona o zaštiti prirode (NN br. 80/13) parkovima prirode upravljaju Javne ustanove koje osniva Republika Hrvatska. Tako Parkom prirode Lonjsko polje upravlja Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje u čijoj nadležnosti se nalaze i posebni ornitološki rezervati Krapje đol i Rakita.

Ostalih 7 zaštidenih područja pod upravom su Javne ustanove za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije.

Ekološka mreža u Brodsko-posavskoj županiji

Uredbom Vlade RH 2007. godine proglašena je ekološka mreža u Hrvatskoj (Uredba o proglašenju ekološke mreže, NN 109/07). Uredbom o ekološkoj mreži iz 2013. godine (NN 80/13) proglašena je ekološka mreža te su u uredbu ugrađene Direktiva 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (SL L 206, 22. 7. 1992.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeda 2013/17/EU o prilagodbi



www.priroda-bpz.com

[email protected] 5

određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.), te Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeda od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26. 1. 2010.). Time je ekološka mreža Republike Hrvatske postala dio europske ekološke mreže Natura 2000. Zamišljena je kao niz područja i koridora, koji ih povezuju, kako bi osigurala zaštita ciljnim svojtama i staništima i osigurala povezanost staništa i normalno kretanje svojti unutar mreže.

U ekološkoj mreži razlikujemo dva tipa područja: područja posebno važna za očuvanje ptica (SPA područja ili POP područja) i područja važna za očuvanje drugih svojti i staništa (pSCI područja ili POVS područja). Svako područje proglašeno je radi očuvanja tzv. ciljnih vrsta i/ili staništa te je u ekološkoj mreži nužno pratiti njihovo stanje i brzo reagirati kada su ugrožene. Ekološka mreža obuhvada 29% ukupnog teritorija Republike Hrvatske. Bududi da se radi o velikoj površini, jasno je da de se u tome području odvijati normalne gospodarske aktivnosti. Ograničenje gospodarskih aktivnosti provodi se samo ako ta aktivnost ugrožava neku od ciljnih vrsta i/ili staništa radi kojih je područje proglašeno dijelom ekološke mreže (Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu, NN 118/09).

U Brodsko-posavskoj županiji 16 područje proglašeno je dijelom ekološke mreže (14 POVS i 2 POP područja).

Stručni poslovi

Člankom 134. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) Upravno vijede donosi: opde akte Javne stanove, statut

Javne ustanove, plan upravljanja zaštidenim područjima kojima gospodari i godišnji program zaštite,

održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštidenih dijelova prirode Brodsko-posavske županije, na

temelju plana razvoja Javne ustanove i godišnjeg financijskog plana Javne ustanove, ostalih dokumenata

propisanih Zakonom o zaštiti prirode i drugih zakonskih propisa.

Godišnji program zaštite, održavanja, promicanja i korištenja zaštidenih dijelova prirode Brodsko-posavske

županije za 2013. godinu u sklopu kojega je iznesen i financijski plan za 2013. godinu dobio je suglasnost

Župana temeljem Zaključka o davanju suglasnosti na Godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja,

promicanja i korištenja zaštidenih dijelova prirode Brodsko-posavske županije za 2013. godinu donesenog

04.12.2012. godine.

Ustroj Javne ustanove

Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Javne ustanove za upravljanje zaštidenim prirodnim

vrijednostima, Javna ustanova je ustrojena kao jedinstvena organizacijska cjelina.

Broj zaposlenih djelatnika i kvalifikacijska struktura odgovaraju zakonom predviđenim uvjetima i izrađeni

su temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN br. 80/13) i Statuta Javne ustanove za upravljanje zaštidenim

prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije.

Javnu ustanovu vodi ravnatelj. Ravnatelja Javne ustanove Maria Pavičida, dipl. ing., na to je radno mjesto

postavila Županijska skupština Brodsko-posavske županije je na 10. sjednici održanoj 30. rujna 2010. godine

donošenjem Rješenja o imenovanju ravnatelja Javne ustanove za upravljanje zaštidenim prirodnim

vrijednostima Brodsko-posavske županije.



www.priroda-bpz.com

[email protected] 6

Stručna suradnica Vesna Andrid, dipl. ing. biologije je u listopadu 2013 godine unaprijeđena na radno

mjesto stručne savjetnice odlukom ravnatelja.

U Javnoj ustanovi je također zaposlena Renata Jurid, ing. poljoprivrede, na radnom mjestu više referentice.

Izvješde je rađeno na temelju pet osnovnih djelatnosti Javne ustanove, a to su : zaštita, očuvanje, održavanje, promicanje i korištenje zaštidenih područja.

Zaštita

Tokom 2013. godine nastavio se projekt Natura 2000 – Upravljanje i monitoring NATURA MANMON koji provode

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Državni zavod za zaštitu prirode. Cilj projekta je osposobiti javne ustanove za

zaštitu prirode parkova i županija za upravljanje područjima europske ekološke mreže Natura 2000. U tu svrhu

tokom 2013. godine održan je niz radionica za osposobljavanje stručne službe i uprave javnih ustanova za budude

obveze pradenja stanja svojti i staništa od važnosti za Europsku Uniju. Također su održane radionice vezane za izradu

planova upravljanja područjima Natura 2000, a koji su izvrsno oruđe za učinkovito planiranje i provedbu zaštite u

ekološkoj mreži. Na radionicama su u ime Javne ustanove sudjelovali ravnatelj i stručna suradnica, a povremeno i

viša referentica.

U prosincu su svi djelatnici Javne ustanove sudjelovali na tredoj radionici projekta NATURA MANMON pod nazivom

Planiranje upravljanja NATURA 2000 područja – Spačva. Radionica je organizirana u suradnji JU Vukovarsko-

srijemske županije, Ministarstva zaštite prirode i okoliša i Državnog zavoda za zaštitu prirode. Cilj radionice bio je

napisati prikladan plan upravljanja za Natura područje Spačva i odrediti aktivnosti koje de omoguditi održavanje

područja u povoljnom stanju za vrste i staništa. Osim izrade plana upravljanja za konkretno područje, cilj radionice

bila je izobrazba djelatnika javnih ustanova za izradu planova za podrčja europske ekološke mreže pod njihovom

upravom. Izrada plana upravljanja za Natura 2000 područja nije obvezna, ali je koristan alat koji olakšava dugoročno

planiranje i upravljanje područjima. Raniju radionicu u ožujku pohađala je viša referentica.

Slika 1 - Radionica iz projekta NATURA MANMON u Vinkovcima

U sklopu istoga projekta održane su i radionica za obuku stručne službe za pradenje stanja svojti i staništa od važnosti

za Europsku Uniju. Ravnatelj je sudjelovao na dvodnevnoj radionici za pradenje ptica i dvodnevnoj radionici za

pradenje gavčice (lat. Rhodeus amarus) i stanišni tip 3150 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition i

Magnopotamion koje su održane u veljači u Zagrebu. Projekti je svečano zatvoren u travnju u Zagrebu, a svečanosti

je nazočio ravnatelj.



www.priroda-bpz.com

[email protected] 7

Po završetku projekta MANMON održane su specifične radionice na kojima se sa svima uključenima u monitoring

dogovarao izgled nacionalnih programa za monitoring, specifičnih protokola, terenskih obrazaca i načina

izvješdivanja. U Noskovačkoj Dubravi održan je u rujnu prvi sastanak koordinacije monitoringa gnijezdede populacije

orla štekavca (lat. Haliaeetus albicilla), crne rode (lat. Ciconira nigra) i bijele rode (lat. Ciconia ciconia). Domadin je

bila Javna ustanova za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima na području Virovitičko-podravske županije.

Na sastanku su sudjelovali nacionalni koordinator monitoringa, Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i

prirode, Vlatka Dumbovid iz Državnog zavoda za zaštitu prirode, nevladine organizacije koje djeluju na području

zaštite prirode. U ime Javne ustanove sudjelovala je stručna savjetnica. Na sastanku se dogovarao detaljni protokol

monitoringa, vremenski okvir i način izvješdivanja. Istaknuta je potreba suradnje za regionalnim upravama šuma u

nalaženju novih lokacija gnijezda i pradenju gniježđenja crne rode i štekavca. Kao dobra osnova za pradenje

populacije bijele rode pokazao se projekt Bijela roda koji Javna ustanova provodi od njegova začetka 2009. godine.

Predloženi protokol uveo bi dva obilaska gnijezda godišnje, umjesto dosadašnjeg jednog obilaska, kako bi se dobili i

podaci o uspješnosti gniježđenja. Također je istaknuta potreba obilaska lokacija na kojima do sada nisu zabilježena

gnijezda i koja su ranije bila smatrana područjem na kojem ne dolazi do gniježđenja bijele rode, a sve u skladu s

europskom praksom. Raniji podaci prikupljeni monitoringom bijele rode te poznate lokacije gniježđenja crne rode

dostavljeni su u proljede Državnom zavodu, a na ovome sastanku i nacionalnom koordinatoru. Podatke o

monitoringu štekavca za potrebe nastavka monitoringa i baza Državnog zavoda za zaštitu prirode nije bilo potrebno

dostaviti jer su ti monitorinzi i do sada u Brodsko-posavskoj županiji bili izvođeni u suradnji sa nacionalnim

koordinatorom.

Važan dio edukacije i koordinacije rada stručnih službi javnih ustanova za zaštitu prirode je i godišnji stručni skup koji

organizira Državni zavod za zaštitu prirode za djelatnike stručnih službi. Na 7. skupu stručnih službi 2013. godine, koji

se održavao u Sv. Martinu na Muri u listopadu, sudjelovali su ravnatelj i stručna savjetnica Javne ustanove. Predavači

su bili stručnjaci i znanstvenici iz Državnog zavoda za zaštitu prirode, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, javnih

ustanova za zaštitu prirode, Sokolarskog centra, hrvatskih i inozemnih udruga za zaštitu prirode. Teme su bile novi

Zakon o zaštiti prirode, informiranost i stavovi javnosti u zaštiti prirode, granice i analiza tipa zaštidenih područja u

Hrvatskoj, nadzor, uvjeti zaštite prirode, strane invazivne vrste, sustav za dojavu i pradenje stanja strogo zaštidenih

vrsta, inventrizacija i monitoring vedeg broja svojti (šišmiši, pludna sirištara Gentiana pneumonanthe, močvarni

plavac Phenegaris alcon alcon), prstenovanje galeba klaukavaca, uvjeti zaštite prirode za zahvate u prostoru,

zbrinjavanje ozlijeđenih strogo zaštidenih životinja i postupanje s pronađenim uginulim strogo zaštidenim

životinjama, mogudnosti postdiplomskog studija i edukacije djelatnika javnih ustanova u inozemstvu temeljem

inozemnih programa stipendiranja, projekt NIP, interpretacija i dizajn u službi zaštite prirode, parkovi Dinarskog luka,

EU fondovi. Također je održana i radionica vezana za pisanje godišnjih programa zaštite, održavanja, očuvanja,

promicanja i korištenja zaštidenog područja. Naime, novi Zakon o zaštiti prirode uvodi svim javnim ustanovama za

zaštitu prirode obvezu slanja godišnjih programa na mišljenje Državnom zavodu za zaštitu prirode. Do sada su takvu

obvezu imale samo javne ustanove nacionalnih parkova i parkova prirode pa de biti potrebne odgovarajude upute i

prilagodba županijskih javnih ustanova drugačijoj proceduri i novom načinu prosudbe kvalitete godišnjih programa.

Ravnatelj je u listopadu sudjelovao na Simpoziju u Osijeku „Kopački rit jučer, danas, sutra.“

U 2013. godini Javna ustanova je nastavila monitoring bijele rode i bregunica na savskoj obali. Monitoring bijele rode

(lat. Ciconia ciconia) izvršen je u sklopu projekta Bijela roda 2013. za Brodsko-posavsku županiju koji sufinancira Fond

za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te ga Javna ustanova provodi od 2009. godine. Djelatnici Javne ustanove

su obišli lokacije svih gnijezda utvrđenih u Projektu u 2012. godini od 26. do 28. lipnja. Također su obišli i sela s

područja rasprostranjenosti roda u Brodsko-posavskoj županiji, u kojima gnijezda 2012. godine nisu bila zabilježena,

a u svrhu bilježenja eventualnih novih gnijezda. Gnijezda su djelatnici Javne ustanove tražili vizualno i kroz razgovore

i kontakte s lokalnim stanovništvom. Sva nova gnijezda su fotografirana, zabilježena je njihova lokacija (adresa) i GPS



www.priroda-bpz.com

[email protected] 8

koordinate. Digitalne fotografije i koordinate gnijezda pohranjene su u arhivu Javne ustanove. Tokom i po samom

završetku monitoringa, djelatnici Javne ustanove dostavili su korisnicima, koji mogu ostvariti naknadu iz Projekta,

pripremljeni obrazac Zahtjeva za ostvarivanje naknade iz projekta Bijela roda Brodsko-posavske županije za 2013.

godinu za unošenje potrebnih podataka o gnijezdu, objektu, na kojem je smješteno, te vlasništvu i vlasniku objekta.

Također su dostavili i list izjave o istinitosti podataka, koji podnositelj zahtjeva mora ispuniti, a kojom potvrđuje

istinitost podataka koje je naveo u obrascu. Novi korisnici su upudeni da moraju priložiti sljededu valjanu

dokumentaciju:

• obrazac s podacima o položaju gnijezda, vlasniku objekta te broju tekudeg ili žiro računa na koji de se izvršiti

uplata;

• potpisanu izjavu o istinitosti podataka navedenih u obrascu;

• dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja objekta s rodinim gnijezdom (kopiju posjedovnog lista, vlasničkog lista i

sl.);

• kopiju osobne karte vlasnika objekta (za fizičke osobe).

Stari korisnici, kod kojih je u 2013. zabilježeno gnijezdo, a koji su naknadu temeljem predaje zahtjeva i valjane

dokumentacije ostvarili i u 2012. godini, morali su u za to predviđenom polju u obrascu označiti je li se mijenjala

potrebna dokumentacija u odnosu na onu priloženu ranijih godina (vlasništvo, tekudi ili žiro račun, osobna karta).

Ukoliko se dokumentacija nije mijenjala, stari korisnici su upudeni da moraju samo ispuniti i potpisati obrazac i izjavu

o istinitosti podataka i dostaviti ih Javnoj ustanovi. Ukoliko se nešto od dokumentacije mijenjalo, korisnik je bio

dužan dostaviti novi važedi dokument Javnoj ustanovi. Dokumentacija je u arhivu Javne ustanove te se može u nju na

zahtjev izvršiti uvid.

Slika 2 - U sklopu godišnjeg monitoringa bijele rode bilježe se i fotografiraju gnijezda

Na području Županije u 2013. godini zabilježeno je 138 gnijezda. 82 od njih se nalazi na stambenim, gospodarskim i

dr. objektima i neposredno iznad njih te ispunjavaju uvjete potrebne za isplatu naknade. 56 gnijezda su na stupovima

električne rasvjete, stupovima u i izvan električne mreže, stablu te ne udovoljavaju propisanim zahtjevima za isplatu

naknade. Do dana 30.08.2013. u Javnu ustanovu su stigli valjani zahtjevi 68 korisnika (za ukupno 72 gnijezda) s

pripadajudom dokumentacijom. Od toga su četiri zahtjeva podnijeli vlasnici objekta sa po 2 gnijezda na istoj adresi

(katastarskoj čestici). Važedi zahtjevi pripadali su fizičkim i pravnim osobama s vlasništvom i/ili pravom korištenja

objekta s rodinim gnijezdom. Tako dolazimo do brojke od 72 gnijezda za isplatu naknade što iznosi ukupno 50.400,00

kn. Sukladno tradiciji dosadašnjih sporazuma o suradnji na realizaciji projekta „Zaštita i očuvanje bijele rode“

sklapanih između Fonda za zaštitu okoliša i 11 županija (među njima i Brodsko-posavskom županijom), Javna

ustanova je polovicu tih sredstava osigurala iz proračuna Brodsko-posavske županije tj. Javne ustanove, a drugu

polovicu primila je kao donaciju Fonda.



www.priroda-bpz.com

[email protected] 9

Povjerenstvo upuduje ravnatelja Javne ustanove da polovicu ukupnog iznosa za naknade tj. iznos od 25.200,00 kn

zatraži od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Drugu polovicu iznosa za naknade (također 25.200,00

kn) Javna ustanova treba osigurati iz sredstava vlastitog Proračuna.

Listu za isplatu naknada formiralo je temeljem pristiglih prijava i podataka s terena tročlano povjerenstvo sastavljeno

od djelatnika Javne ustanove i predsjednika Upravnog vijeda .

U odnosu na 2012. godinu zabilježeno je pet gnijezda više – 133 gnijezda u 2012., 138 gnijezda u 2013. godini.

Također je kroz monitoring bilježena uspješnost podizanja mladih roda u 2012. godini. I ove godine su djelatnici

Javne ustanove vodili statistiku broja ptida u gnijezdima. Zabilježeno je 279 ptida što je što je znatno više od 2012.

godine kada su zabilježena 202 ptida. Razlog tome treba tražiti u povoljnim vremenskim uvjetima i obilju hrane. Svi

prikupljeni podaci o gnijezdima i korisnicima naknade uvedeni su u bazu podataka za 2013. godinu koja se čuva u

Javnoj ustanovi te ju je mogude dobiti na uvid. Također je izvještaj sa zapisnikom sjednice Povjerenstva dostavljen i

Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

U 2013. godini Javna ustanova je u svrhu učinkovitijeg monitoringa (pradenja stanja) bregunica (lat. Riparia riparia)

nastavila suradnju s Lučkom kapetanijom Slavonski Brod započetu prošle godine. Riječ je o vrsti ptice iz porodice

lastavica koja gnijezdi u kolonijama najčešde na pjeskovitim riječnim obalama. U obali ptice kopaju tunele na kraju

kojega polažu jaja. Kapetanija je omogudila vršenje monitoringa djelatnicima Ustanove s Kapetanijina broda za

vrijeme redovne ophodnje i radova posade. Dogovoren je obilazak dijela rijeke uzvodno od Slavonskog Broda do

krajnjih zapadnih granica Brodsko-posavske županije. U monitoringu su sudjelovali svi djelatinici Ustanove, a

provođen je 17. i 18. lipnja. Osim tročlane posade broda, na plovilu je bio i mr. sc. Krešimir Šapina, dipl. ing. prometa

iz Agencije za plovne putove Lučka kapetanija Slavonski Brod. Prvi dan plovilo se rutom od Davora do krajnjeg zapada

Brodsko-posavske županije pa nazad do Davora. Sljededi dan plovilo se od Davora do Slavonskoga Broda. Tokom

plovidbe djelatnici Ustanove su dalekozorom promatrali obale tražedi aktivne kolonije bregunica. Zabilježene su

koordinate svih aktivnih kolonija bregunica s obje strane Save. Snimljene su fotografije svih aktivnih kolonija.

Također je procijenjen broj rupa (otvora tunela za gniježđenje) u sastavu kolonije.

Slika 3 - Kolonija bregunica na savskoj obali s rupama tunela za gniježđenje

Rezultati su bili sljededi. Zabilježene su 4 aktivne kolonije (sve na hrvatskoj strani obale, od toga 3 nove), 2 neaktivne

(obje s bosanske strane i zabilježene i prošle godine) i jedna koja je bila aktivna mjesec dana prije monitoringa, a u

vrijeme monitoringa ne (bosanska strana, zabilježena i prošle godine). Utvrđene 3 nove kolonije bregunica na

hrvatskoj strani obale brojale su približno 40, 100 i 150 rupa. Jedna kolonija na hrvatskoj strani obale, zabilježene i

prošle godine, ove godine je također aktivna i u njoj je zabilježeno 200-300 rupa. Dvije prošle godine zabilježene

kolonije na bosanskoj strani obale, sada su bile neaktivne. Jedna je brojala 30, a druga svega nekoliko rupa bududi da

je došlo do odrona obale. Također je utvrđeno da jedna kolonija s bosanske strane sa oko 50 rupa nije bila aktivna u



www.priroda-bpz.com

[email protected] 10

vrijeme monitoringa, ali je jedan od članova posade broda potvrdio da je bila aktivna prije mjesec dana kada su vozili

tom rutom.

U 2012. godini zabilježene su 4 aktivne kolonije, od toga 3 na bosanskoj strani obale. Ukupno su bilježile nešto više

od 230 rupa. U 2013. godini zabilježeno je 5 aktivnih kolonija (4 aktivne u vrijeme monitoringa, 1 mjesec dana ranije)

sa oko 600 rupa. Vidljiv je porast u broju zabilježenih rupa. No, riječ je o populaciji ptica čija brojnost za vrijeme

gniježđenja uvelike može varirati na relativno kratkom odsječku savske obale koji je promatran. Ovisno o izabranom

vremenu monitoringa i aktivnosti riječne obale (odroni) podaci mogu znatno varirati. Svakako je dobivene rezultate

potrebno analizirati u kontekstu savske i hrvatske gnijezdede populacije ovih ptica. Bilo bi korisno provesti

monitoring više puta tokom jedne gnijezdede sezone kako bi se dobili potpuniji podaci.

Plan je Javne ustanove poboljšati vrednovanje i promidžbu geoloških i paleontoloških prirodnih vrijednosti Županije.

Županija još uvijek nema niti jednog područja zaštidenog zbog njegovih geoloških i/ili paleontoloških vrijednosti iako

postoji dosta fenomena toga tipa na našem području. Javna ustanova stoga ved nekoliko godina nastoji zaštititi

kanjon Pljuskara nedaleko od akumulacije Petnja. Područje je iznimno bogato paleontološkim nalazima, ali još uvijek

nedovoljno istraženo. U svrhu dobivanja novih informacija o vrijednosti područja i njegove promidžbe Javna

ustanova je uspostavila suradnju s Muzejom brodskog Posavlja i njegovom geologinjom Ivanom Maruščak. Javna

ustanova pružila je Muzeju stručni savjet i podršku u oblikovanju projekta tokom travnja i svibnja, a kojim se traži

donacija u svrhu izučavanja područja i izrade geološkog stupa za edukaciju posjetitelja na samoj lokaciji. Projekt je

prijavljen na natječaj za donacije Zaklade Adris na kojemu je prošle godine projekt Javne ustanove Zaštita ptica

močvarica i njihova staništa u Brodsko-posavskoj županiji pozitivno ocijenjen i dobio donaciju u iznosu od 50.000,00

kn. Nositelj ovogodišnjeg prijavljenog projektnog prijedloga za istraživanje i promidžbu kanjona Pljuskare bio je

Muzej, a partner Javna ustanova. Iako projektni prijedlog nije prošao na ovome natječaju, dogovor je da ga se

kandidira na drugim natječajima za donacije. Potrebno je ulaganja sredstava u ovaj tip istraživanja kako bi se ubrzala

procedura u proglašenju kanjona Pljuskare geološkim spomenikom prirode.

Očuvanje

U djelatnosti očuvanja ubrajamo različite posebne projekte i redovne aktivnosti djelatnika Javne ustanove kojim se

zaštidena područja, staništa i svojte nastoje održati u povoljnom stanju. Vodedi projekt ovoga tipa u 2013. godini bio

je projekt Zaštita ptica močvarica i njihova staništa u Brodsko-posavskoj županiji. Ovaj projekt je pozitivno ocijenjen

na godišnjem natječaju Zaklade Adris za dodjelu donacija, a natjecao se u kategoriji Stvaralaštvo, ekologija, baština i

dobrota.

Na natječaju za donacije i stipendije iz programa „Znanje i otkrida“ i „Stvaralaštvo, Ekologija, Baština i Dobrota“

održanom 2012. godine Zaklada Adris je među 36 najboljih projektnih prijedloga izabranih za donaciju uvrstila i

projekt Javne ustanove pod nazivom „Zaštita ptica močvarica i njihova staništa u Brodsko-posavskoj županiji“.

Navedenih 36 projekata izabrano je pregledom 684 projektna prijedloga pristigla na Natječaj. Projekt Javne ustanove

je jedan od samo 6 projekata izabranih za financiranje u području „Ekologija“. Nositelj Projekta bila je Javna

ustanova, partner Centar za zbrinjavanje zaštidenih životinja u Ruščici, a suradnik Turistička zajednica grada

Slavonskog Broda. Županija je bogata staništima koja privlače ptice što je prepoznato kod proglašavanja zaštidenih

područja. Tako u Županiji nalazimo dva SPA područja (Donja Posavina i Jelas polje) Nacionalne ekološke mreže, 2

posebna ornitološka rezervata (Jelas ribnjaci i Bara Dvorina) i jedno međunarodno važno područje za ptice (IBA

područje Jelas polje) u kojem se gnijezdi veliki broj strogo zaštidenih močvarica, ugroženih svojti i kvalifikacijskih

svojti za ekološku mrežu Natura 2000.



www.priroda-bpz.com


Slika 4 - Izgrađena nastamba za ptice močvarice u sklopu

projekta Zaštita ptica močvarica i njihova staništa u BPŽ

Slika 5 - Jedan od panoa izrađenih u projektu

Zaštita ptica močvarica i njihova staništa u BPŽ

Smisao Projekta je očuvati biološku raznolikost močvarica našega kraja te smanjiti negativni utjecaj čovjeka na

njihovu brojnost putem edukacije i poboljšanja kapaciteta za rehabilitaciju močvarica u Centru za zbrinjavanje

zaštidenih životinja u Ruščici. Stoga je jedna od glavnih aktivnosti Projekta bila izgradnja prostrane nastambe za

rehabilitaciju ptica močvarica u Centru. Provedene su i edukativne i promotivne aktivnosti. Tako je tiskana brošura s

informacijama o Projektu i tri poučna panoa koje je izradila stručna suradnica Javne ustanove. Panoi su sadržavali

informacija o ugroženim močvaricama, važnosti ne uzimanja divljih životinja iz prirode i ne puštanja egzotičnih

kudnih ljubimaca u prirodu, o Centru, Javnoj ustanovi i Projektu te pano s informacijama o prihvatljivom ponašanju

tokom posjeta Centru radi dobrobiti životinja i očuvanja okoliša. U sklopu manifestacije Svijet bajki Ivane Brlid

Mažuranid u travnju su održane radionice za djecu školskog i predškolskog uzrasta. Radionice su bile posvedene

ranije navedenim temama obrađenim na panoima, a vodila ih je stručna suradnica Javne ustanove. Radionice su

uključivale obilazak Centra tokom kojeg su djeca mogla naučiti nešto o rijetkih i ugroženim životinjama o kojima se

brine Centar. Vrijednost donacije Zaklade Javnoj ustanovi za provedbu Projekta bila je 50.000,00 kn, a Projekta je

uspješno završen u svibnju 2013. godine.

Slika 6 - Edukacija djece u sklopu Projekta

Centar za zbrinjavanje zaštidenim životinja u Ruščici nije slučajno izabran za partnera u ovom velikom projektu. Svake

godine veliki broj ozlijeđenih divljih životinja stiže u Centar. Također, ondje prezime brojne mlade ili onemodale ptice

selice koje nisu spremne na dugu migraciju na jug. Svake godine Centar u suradnji s ornitolozima i Javnom

ustanovom u proljede pušta oporavljene škanjce (lat. Buteo buteo) i bijele rode (lat. Ciconia ciconia) u prirodu. Centar

svake godine zbrinjava i veliki broj mladih sova koje donose građani, kao i kudnih ljubimaca o kojima se više ne mogu

brinuti. U Centru se brinu i o zaplijenjenim životinjama krijumčarenim preko granice ili držanim u neadekvatnim



www.priroda-bpz.com


uvjetima. Jedan od ciljeva Projekta je bio upoznati građane da ozlijeđene divlje životinje mogu zbrinuti u Centru.

Također je bilo važno educirati javnost kako bi se smanjio broj mladunčadi divljih životinja koje nepotrebno završe u

zatočeništvu jer ih građani uzimaju iz prirode u zabludi da su napušteni. Time se nanosi nepovratna šteta osjetljivim

ekosistemima, a i preoptereduju se kapaciteti Centra što može utjecati na kvalitetu rada.

Svake godine djelatnici Javne ustanove prime određeni broj prijava građana o nalazu bolesnih i ozlijeđenih životinja

ili o nalazu mladih ptica, najčešde sova, koje smatraju napuštenim. Djelatnici Javne ustanove ove nalaze rješavaju

izlaskom na teren ili kroz upute građanima kakvu proceduru dalje trebaju poštivati. Upute o postupku kod nalaska

ozlijeđenih ili naizgled napuštenih divljih životinja, stručna suradnica stavila je i na internetsku stranicu Javne

ustanove. Dio ozlijeđenih životinja djelatnici Javne ustanove preuzimaju na terenu i nose u Centar za zbrinjavanje.

Ove godine na taj način je zbrinut orao štekavac (lat. Haliaeetus albicilla), kojeg su pronašli djelatnici Hrvatskih šuma

u šumi Migalovci, i dvije rode čiji su nalaz prijavili građani. Iscrpljeni i oslabljeni orao de biti pušten po oporavku, a

rode de zbog ozljeda biti trajno zadržane u Centru. Također su građani prijavili nalaz male ušare (lat. Asio otus) u

Slavonskom Brodu, u parku pored zgrade Županije, te su je djelatnici Javne ustanove vratili na granu kako bi ju

roditelji nastavili hraniti. Za jednu mladu ušaru dane su upute nalazniku u Vinkovcima koji je informacije i kontakt

našao na web stranici Javne ustanove. Kod nalaza ubijenih, ozlijeđenih, ranjenih, iscrpljenih ili bolesnih strogo

zaštidenih životinja važna je suradnja Javne ustanove sa inspekcijom zaštite prirode. O ovakvim nalazima se informira

inspekcija koja dalje postupa sukladno svojim ovlastima.

Slika 7 - Radovi u školskom vrtu za leptire

u OŠ Đuro Pilar Slavonski Brod PŠ Kolonija

U sklopu svojih redovnih aktivnosti djelatnici Javne ustanove obilaze zaštidena područja i područja ekološke mreže.

Ovakvi obilasci važni su za nadzor područja, utvrđivanje njihova stanja i planiranja upravljanja područjem i njegova

očuvanja. Tokom obilazaka bilježe se divlje vrste i staništa te fotografiraju i snimaju za potrebe izvještavanja, ali i

promidžbenih i edukativnih aktivnosti Javne ustanove. Snimljeni materijali koriste se u izradi promidžbenih

materijala, stavljaju na web stranicu Javne ustanove i koriste u suradnji s novinarima za informiranje građana.

Osim obilazaka, koje provode djelatnici Javne ustanove, zaštidena područja obilazi i inspekcija zaštite prirode.

Inspektor zaštite prirode Mato Mlakid obavio je u listopadu inspekcijski nadzor ornitološkog rezervata „Bara Dvorina“

bududi da je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode izdalo dopuštenje za izmuljivanje bare Opdini Klakar. Izmuljivanje

nije provedeno zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta u vrijeme izdavanja odobrenja (poplave i visok vodostaj). Nakon

toga obavio je inspekcijski nadzor značajnog krajobraza Gajna sukladno Rješenju o dopuštenju izgradnje poučne



www.priroda-bpz.com


staze u značajnom krajobrazu Gajna, koje je izdao Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša

Brodsko-posavske županije, a koja se gradi u sklopu projekta NIP – Stan na Gajni. Inspektor nije našao nepravilnosti.

U studenom 2013. godini zaključen je i projekt „Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti zaštidenih prirodnih

područja u Brodsko-posavskoj županiji“ UNESCO Participacijskog programa 2010./2011. u kojem je Javna ustanova

bila partner Veleučilištu u Slavonskom Brodu. Javna ustanova je od voditeljice projekta Božice Palenkid preuzela

opremu kupljenu donacijom u sklopu Projekta – dva dalekozora i dva kompaktna fotoaparata. Time je zaključen

Projekt provođen od 2011. godine.

Tokom 2013. godine održavani su sastanci ravnatelja i stručne suradnice Javne ustanove s učiteljicom Mirjanom

Dolibašid Pešut iz OŠ Đuro Pilar Slavonski Brod PŠ Kolonija. Stručna suradnica je osmislila projekt Školski vrt za leptire

koji de zajedno provoditi 4. d razred PŠ Kolonija sa svojom učiteljicom Mirjanom Dolibašid Pešut i Javna ustanova.

Projekt je započeo sadnjom vrta u listopadu 2013., a nastavit de se tokom 2014. godine brojnim aktivnostima. Cilj

Projekta je edukacija djece o važnosti očuvanja leptira i zdravlja ekosistema kojima pripadaju te stvaranje

mikrostaništa za leptire u gradskim uvjetima. Naglasak Projekta stavlja se na djecu koja kroz rad, učenje i igru trebaju

naučiti osnove održavanja vrta i osnovne principe ekologije, biologije i zaštite prirode. U vrtu de učenici posaditi vedi

broj biljaka koje privlače i hrane leptire. Djeca de pratiti prisutnost leptira u vrtu, fotografirati i bilježit biljke koje

posjeduju leptiri. Uhodani projekt pokušali bi proširiti i na ostale osnovne škole Brodsko-posavske županije.

Održavanje

Pet od sedam zaštidenih područja u Brodsko-posavskoj županiji su doprirodna staništa nastala djelovanjem čovjeka

na prirodu i njezinim korištenjem u skladu s načelima održivosti. Također su i područja ekološke mreže u našoj

županiji nastala pretežno pod utjecajem čovjeka i bez njegova djelovanja nemogude ih je očuvati u povoljnom stanju

očuvanosti. Zaštidena područja obuhvadaju ribnjake te pašnjake i livade koji se tradicionalno koriste. Uz ribnjake i

pašnjake, ekološka mreža obuhvada i velike šumske površine pod upravom Hrvatskih šuma i znatno manje površine u

vlasništvu privatnih šumoposjednika. Aktivno održavanje šumskih kompleksa i ribnjaka u zaštidenim područjima u

funkciji održivog korištenja provode Hrvatske šume, šumoposjednici i koncesionari ribnjaka sukladno resornim

propisima i uvjetima zaštite prirode koje izdaje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Pri tome je nužna njihova

suradnja s Javnom ustanovom kako bi se ugrožena staništa i svojte očuvale. Ustanova posebno dobru suradnju ima s

Upravom šuma podružnica Nova Gradiška pod čijom su upravom gotovo sve državne šume u Županiji. Nadamo se da

de s godinama suradnja postati još tješnja s obzirom na zahtjeve i odgovornosti koje pred Hrvatske šume i Javnu

ustanovu stavlja proglašenje šumskih područja europske ekološke mreže Natura 2000.

U posljednje vrijeme najvede su opasnosti od nestanka tradicionalnih pašnjaka koji su značajna prirodna vrijednost

našeg podneblja. Napuštanje tradicionalne poljoprivrede i ispaše stoke na pašnjacima, kao i redovnog košenja livada,

prijete nestankom ovih staništa koja su se razvijala stoljedima pod utjecajem čovjeka. Pašnjaci sve više zarastaju u

invazivne i drvenaste svojte te polako prelaze u šumska područja. Time nepovratno nestaju brojne vrste vezane za

livade i pašnjake. U svrhu prevencije ovakvih gubitaka, Javna ustanova morati de osigurati sve užu suradnju s

korisnicima zaštidenih pašnjaka. U posljednjih nekoliko godina aktualizirano je pitanje osnivanja pašnjačkih zajednica

koje de modi koristiti zaštidene pašnjake u državnom vlasništvu i za održavanje pašnjaka primati poticaj vezan za

hektar održavane površine. Ovakve su stimulacije nužno potrebne zaštidenim pašnjacima bududi da se zbog

neisplativog i otežanog korištenja u selima sve više napušta ekstenzivna poljoprivreda. Dobar primjer ostalim

poljoprivrednicima ved desetljedima daje Brodsko ekološko društvo (BED). BED je u projektu iz programa CARDS 2004

kupio stado autohtone pasmine goveda slavonsko-srijemsko podolsko govedo koji na značajnom krajobrazu Gajna

pasu tokom cijele godine. Osiguran je i električni pastir, kako za stado BED-a tako i za krave u vlasništvu seljana, što



www.priroda-bpz.com


olakšava uzgoj goveda seoskom poljoprivrednom stanovništvu. Također je dio seljana pribavio autohtone podolce te

ih napasuje na Gajni. Osnovana je i Braniteljska zadruga Eko Gajna, a prošle godine i pašnjačka zadruga kako bi se

poboljšali uvjeti za ekstenzivnu poljoprivredu lokalnog stanovništva i stekli uvjeti za dobivanje poticaja za ispašu i

održavanje zaštidenog pašnjaka kakvi su uobičajni u zemljama Europske Unije. Javna ustanova pokušava biti što bolji

suradnik i podrška BED-u i korisnicima zaštidenih pašnjaka kako bi se omogudila ispaša i spriječio gubitak ovih

vrijednih staništa. Stručna služba Javne ustanove dala je prijedlog uvjeta zaštite prirode za zaštideni pašnjak Gajnu

koji je, uz određene izmjene, odobrilo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode te je ugrađen u program gospodarenja

zaštidenim pašnjakom pašnjačke zajednice. Također, velika je pomod održavanju tradicionalne ispaše na Gajni

postojanje čuvara Gajne koji se brine o stoci i održava električnog pastira. Čuvar je zaposlenik Brodskog ekološkog

društva, a temeljem godišnjeg ugovora polovicu iznosa njegove plade sufinancira Javna ustanova. Vezano za

održavanje pašnjaka, česti su tokom godine sastanci predstavnika BED-a i Javne ustanove te zajedničko planiranje

projekata i upravljanja Gajnom. U travnju je održan sastanak ravnatelja Javne ustanove s pročelnikom Upravnog

odjela za poljoprivredu Brodsko-posavske županije Željkom Burazovidem i predsjednikom BED-a Šimom Benešom.

Razgovaralo se o problematici ishrane goveda na značajnom krajobrazu Gajna uslijed nepovoljnih uvjeta na pašnjaku

nastalih zbog dugotrajnih poplava.

Slika 8 - Podolci na poplavljenoj Gajni u travnju 2013.

Ravnatelj je u siječnju sudjelovao i na radionici pod nazivom „Postavljanje okvira za izradu poljoprivredno-okolišnih

mjera za zaštitu prirode u Republici Hrvatskoj“ koju Ministarstvo zaštite okoliša i prirode organizira u suradnji s

Državnim zavodom za zaštitu prirode. Ciljevi radionice su bili sljededi: analizirati stanje prirode vezano uz utjecaj

poljoprivrede, analizirati ciljeve zaštite prirode povezane s poljoprivredom koje je potrebno postidi provođenjem

poljoprivredno-okolišnih mjera i postizanje ciljeva zaštite, raspraviti mogude pristupe u osmišljavanju poljoprivredno-

okolišnih mjera za zaštitu prirode, analizirati socio-ekonomsku situaciju poljoprivrednih proizvođača i njihovo

uključivanje u poljoprivredno-okolišni program, analizirati iskustva starih i novih zemalja članica u osmišljavanju i

provođenju poljoprivredno-okolišnih mjera za zaštitu prirode, te kroz rad u grupama analizirati ciljeve i prijedloge

potencijalnih poljoprivredno-okolišnih mjera za zaštitu prirode u Republici Hrvatskoj.

U svibnju je ravnatelj Javne ustanove s Davorinom Pihom, voditeljem Vodnogospodarske ispostave „Brodska

Posavina“ Davorinom Pihom obilašao lokacije s kojih de se uzimati zemlja za povišenje nasipa u Oprisavcima.

U travnju je izrađen Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara na zaštidenim područjima

Brodsko-posavske županije za 2013. godinu. U Program su uvedeni ažurni podaci o hitnim telefonskim brojevima

vatrogasnih zapovjednika nadležnih po pojedinim zaštidenim područjima, opisi prioriteta zaštite prirode i prilaza za

svako pojedino zaštideno područje. Dio Programa su i karte zaštidenih područja sa označenim minsko sumnjivim

dijelovima na samom području i u neposrednoj okolici. U svibnju su inspektori zaštite prirode Mato Mlakid i Željko

Vukovid proveli inspekcijski nadzora Programa.



www.priroda-bpz.com


Korištenje

Na zaštidenim područjima Brodsko-posavska županije, ovisno o kategoriji zaštite, i područjima ekološke mreže

dopušten je vedi ili manji broj različitih gospodarskih aktivnosti. Sve one moraju biti usklađene s prioritetima zaštite i

stupnjem osjetljivosti određenog područja te u skladu s načelima održivog razvoja. Djelatnosti iz sektora

poljoprivrede, šumarstva i ribnjačarstva ne moraju biti prepreka zaštiti prirode, nego se mogu održivo odvijati na

korist svih. U zaštiti prirode posebno mjesto ima i održivi turizam bududi da kroz turizam mogu promovirati prirodne

vrijednosti, a zarada usmjeriti u aktivnosti zaštite prirode. Na zaštidenim područjima Brodsko-posavska županije

nema razvijenog komercijalnog turizma, ali se svake godine bilježi sve vedi interes škola i izletnika za obilaskom

zaštidenih područja. Ovaj tip posjetitelja obično želi dobiti određene informacije o prirodnim vrijednostima, a to se

do sada ostvarivalo uglavnom stručnim vodstvom djelatnika Javne ustanove, isključivo za organizirane grupe. Pri

tome je najvedi problem bio nedostatak infrastrukture za posjetitelje. Ovakav problem nije specifičan samo za javnu

ustanovu Brodsko-posavske županije, nego adekvatna infrastruktura nedostaje velikoj vedini zaštidenih područja u

Hrvatskoj.

Slika 9 - Odmorište za posjetitelje poučne staze na Gajni

Slika 10 - Mostovi na poučnoj stazi na Gajni

Problem je prepoznalo resorno ministarstvo za zaštitu prirode te je 2011. godine počelo provoditi Projekt integracije

u EU Natura 2000 (EU Natura 2000 Integration Project - NIP). Projekt je financiran zajmom Svjetske banke. Svrha mu

je pripremiti ustanove za zaštitu prirode u Hrvatskoj na ulazak u Europsku Uniju. Tim de događajem Hrvatska preuzeti

i obveze pradenja stanja biološke raznolikosti i stanja područja europske ekološke mreže Natura 2000 na svojem

teritoriju. Projektom de se financirati izgradnja infrastrukture u zaštidenim područjima, izrada planova upravljanja za

odabrana područja ekološke mreže Natura 2000, izrada protokola i nabava opreme važne za pradenje stanja biološke

raznolikosti, o čemu de Hrvatska izvještavati Europsku komisiju u šestogodišnjim periodima, te izrada digitalne baze

podataka s informacijama o staništima i svojtama od važnosti za Europsku Uniju. Projektom Stan na Gajni,

financiranim iz NIP-a, osigurana je izgradnja informacijsko-edukacijskog centra na Gajni u formi tradicijskog šokačkog

stana. Nositelj projekt Stan na Gajni bila je Javna ustanova, a partner Brodsko ekološko društvo. Centar de se koristiti

za prihvat posjetitelja, školskih ekskurzija, znanstvenika i stručnjaka, za održanje različitih predavanja i radionica

namijenjenih korisnicima zaštidenih područja i ekološke mreže. Istim projektom na Gajni de biti izgrađena i poučna

staza sa 10 informativnih ploča. Teme ploča biti de predstavljanje vrijedne flore i faune pašnjaka, povijesni prikaz

područja i tradicijske gradnje, ekološka mreža Natura 2000, obnova pašnjaka na Gajni regulacijom režima plavljenja,

autohtone pasmine domadih životinja na Gajni i dr. Ploče poučne staze su idejno i sadržajno osmislile Iris Beneš iz

Brodskog ekološkog društva i stručna savjetnica Javne ustanove. Interpretaciju i dizajn ploča napravila je organizacija

Muze d.o.o. koje je Ministarstvo izabralo za ove poslove u svim projektima NIP-a. U blizini Centra izgrađeno je i



www.priroda-bpz.com


odmorište sa stolovima i klupama za posjetitelje Centra i poučne staze. Otvorenje poučne staze predviđa se za

travanj 2014. godine.

Tokom 2012. godine djelatnici Javne ustanove surađivali su sa županijskim Upravnim odjelom za komunalno

gospodarstvo i zaštitu okoliša, Upravnim odjelom za europske integracije i Upravnim odjelom za graditeljstvo i

prostorno uređenje na pripremi projektne dokumentacije te odgovarajudih dopuštenja i dozvola za ostvarenje ovoga

Projekta. Najveda prepreka bila je pribavljanje Odluke o osnivanju prava građenja na Gajni Agencije za upravljanje

državnom imovinom (AUDIO) bududi da je zemljište predviđeno za gradnju u vlasništvu Republike Hrvatske. U

travnju je potpisan ugovor o osnivanju prava građenja na rok od 30 godina. Po isteku roka izgrađena nekretnina de

prijedi u vlasništvo Republike Hrvatske.

Slika 11 - Radovi na izgradnji informacijsko-edukacijskog

centra Stan na Gajni

Slika 12 - Stan je vrlo brzo bio pod krovom

Slika 13 - Dovršeni Stan u studenom 2013. godine

Radovi su započeli u srpnju 2013. godine. Javnim natječajem Ministarstvo zaštite okoliša i prirode za izvođača radova

izabralo je Izgradnju Mađarevid d.o.o. iz Oprisavaca. Radovi su se odvijali u skladu a izrađenim planom upravljanja

okolišem. Bududi da nije bilo vedih problema ni zastoja, radovi su završeni krajem listopada, a Centar je svečano

otvoren 15. studenog 2013. godine. Stan je otvorio pomodnik ministra zaštite okoliša i prirode Nenad Strizrep s

ravnateljem Javne ustanove i voditeljom Projekta Mariom Pavičidem i predsjednikom Brodskog ekološkog društva



www.priroda-bpz.com


Šimom Benešom, a uz njih su na otvorenju govorili župan brodsko-posavski Daniel Marušid i načelnik Opdine

Oprisavci Pejo Kovačevid. Otvorenju su prisustvovali i zamjenik župana Davor Vlaovid, Igor Kreitmeyer iz NIP tima

Ministarstva, odgovoran za nacionalnu koordinaciju projekta NIP, predstavnice Svjetske banke, suradnici Javne

ustanove i ravnatelji i djelatnici ustanova za zaštitu prirode iz različitih dijelova Hrvatske. Otvorenje su uveličale

članice Udruge žena Smiljak iz Oprisavaca odjevene u oprisavačku narodnu nošnju. Veliku pomod u organizaciji

otvorenja pružila je Opdina Oprisavci. S otvorenja je izvjestio veliki broj lokalnih medija. Vrijednost projekta Stan na

Gajni je 773.642,82 kuna.

Slika 14 - Svečano otvorenje Stana

Slika 15 - Najvažniji dio Stana je uređena dvorana za

predavanja i radionice

Javna ustanova surađuje sa Upravnim odjelom za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša i Državnim zavodom za

zaštitu prirode u njihovim svakodnevnim poslovima u postupku procjene utjecaja zahvata na prirodu u ekološkoj

mreži bududi da Javna ustanova raspolaže podacima o prirodnim vrijednostima na koje bi zahvati mogli utjecati.

Također sudjeluje i na javnim uvidima kod ocjene prihvatljivosti zahvata za područja ekološke mreže. U lipnju u

Slavonskom Brodu su tako djelatnice Javne ustanove sudjelovale na Javnom uvidu i Javnom izlaganju u Studiji glavne

ocjene prihvatljivosti zahvata za područje ekološke mreže, zahvata izgradnje „Brze ceste: granica Republike

Mađarske – Virovitica – Okučani – Granica BiH, dionica: Okučani – granica BiH“, u Brodsko-posavskoj županiji, za

područje ekološke mreže «HR2001116 Sava» i «HR2000416 Lonjsko polje» - važna područja za divlje svojte i stanišne

tipove te « HR1000004 Donja Posavina » - međunarodno važno područje za ptice, za zahvat izgradnje „Brze ceste:

granica Republike Mađarske – Virovitica – Okučani – Granica BiH, dionica: Okučani – granica BiH“, u Brodsko-

posavskoj županiji, nositelja zahvata Hrvatske ceste.

Djelatnici Javne ustanove sudjeluju na različitim radionicama, skupovima i seminarima na kojima se stječu znanja za

bolje korištenje zaštidenih područja. Tako je ravnatelj u travnju sudjelovao na sastanku o razvoju gospodarskih

odnosa između Njemačke i Brodsko – posavske županije na području poljoprivrede i prehrambene industrije.

Ravnatelj Pavičid sudjelovao je na seminaru „Kako se pripremamo za strukturne fondove EU?“ koji je održan u

Daruvaru u organizaciji UO za razvoj i europske integracije Brodsko-posavske županije. Teme dvodnevnog seminara

bile su: Strukturni fondovi EU i njihov značaj za razvoj RH, Kako se pripremamo za strukturne fondove EU?,

Apsorpcijski kapacitet i korištenje sredstava EU fondova, Iskustva i izazovi u korištenju strukturnih fondova EU u

Sloveniji, Hrvatske vode i EU projekti, Aktualnosti i izazovi 2012. – 2018., Iskustva i izazovi u korištenju strukturnih

fondova EU u Mađarskoj, Pogled u strateške i programske odrednice za EU za razdoblje 2014.-2020. - Zajednička

poljoprivredna politika i ruralni razvoj; strateški okvir EU u kontekstu poticanja gospodarstva s naglaskom na SME;

turizam; zaštita okoliša i energija. Predavači su iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske Unije,

Hrvatskih voda, Plavog partnera d.o.o. te gosti iz Mađarske i Slovenije. (partnersko vijede)(19.20 i 21.2012.)



www.priroda-bpz.com


U organizaciji Centar za tehnološki razvoj – Razvojna agencija Brodsko-posavske županije d.o.o. održan je u

studenom dvodnevni seminar o Upravljanju projektnim ciklusom. Na seminaru je sudjelovala stručna savjetnica

Javne ustanove.

Ravnatelj je u travnju sudjelovao na radionici u Zagrebu na temu Strukturnih fondova.

Ravnatelj je također u travnju sudjelovao na sjednici Županijskog partnerskog vijeda. Na sjednici su se potvrdile Liste

prvenstva projekata za sufinanciranje po „Programu pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za

financiranje iz fondova Europske unije za 2013. godinu“, a za potprogram „Pripreme lokalnih projekata na

potpomognutim područjima.

Stručna suradnica i viša referentica pohađale su u travnju dvodnevnu radionicu „Kako uspješno prijaviti projekt“

vezan za prijavu projektnih prijedloga u okviru IPA prekograničnog programa Hrvatska – Srbija. Razjašnjene su

novosti u pravilima prijave i obrascima ovog poziva.

U Šibensko-kninskoj županiji održan je u lipnju trodnevni skup ravnatelja javnih ustanova za zaštitu prirode u

Republici Hrvatskoj na kojoj je sudjelovao i ravnatelj Javne ustanove.

Viša referenticaje u rujnu sudjelovala na edukaciji „Programi Europske unije“ koju je organizirao CTR- Razvojna

agencija Brodsko-posavske županije d.o.o. u sklopu Potprograma V - „Jačanje ljudskih potencijala na lokalnoj i

regionalnoj razini za učinkovitu pripremu i korištenje fondova Europske unije“.

Također je u listopadu sudjelovala na predavanju u organizaciji Brodsko-posavske županije u suradnji s

Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Agencijom za regionalni razvoj Republike Hrvatske.

Teme su bile strategija održivog razvoja lokalne zajednice i države, Zakon o regionalnom razvoju i priprema projekata

prihvatljivih za financiranje iz fondova Europske Unije.

Promicanje

Važna zadada Javne ustanove je promicanje prirodnih vrijednosti, zaštite prirode i informiranje javnosti o

aktivnostima Javne ustanove. Ova zadada svakodnevno se ostvaruje putem web stranice Javne ustanove koja se

redovito ažurira. Ostvaruje se i kroz suradnju s novinarima, nevladinim udrugama, korisnicima zaštidenih područja,

drugim javnim ustanovama, nastavnicima i školama, društvima, turističkim zajednicama, znanstvenicima,

stručnjacima i hobistima zainteresiranim za zaštitu prirode. S njima se dogovaraju i provode različiti projekti i

obilježavanja značajnih datuma u zaštiti prirode koja su dobro pradena od strane medija.

Glavne medijske aktivnosti u 2013. godini bile su koncentrirane na provođenje projekta Zaštita ptica močvarica i

njihova staništa u Brodsko-posavskoj županiji i na projekt Stan na Gajni. U nekoliko navrata su u tu svrhu priređena

predstavljanja ovih projekata i njihovih rezultata za što su novinari dobili posebne pozivnice. Posebno po medijskom

odazivu treba izdvojiti završetak projekta Zaštita ptica močvarica i njihova staništa u Brodsko-posavskoj županiji. 22.

svibnja u Ruščici svečano je otvorena nastambe za ugrožene ptice rodarice i druge močvarice, predstavljen letak i 3

poučna panoa izrađena u Projektu. Time je obilježen i Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u

Republici Hrvatskoj. Televizijski prilog o tome objavili su istoga dana na Slavonskobrodskoj televiziji i Hrvatskoj

radioteleviziji. Članci o Projektu i otvorenju objavljeni su i u tjedniku Posavska Hrvatska, Glasu Slavonije, regionalnom

izdanju Večernjeg lista, portalu Javno.hr te na Radiju Slavonija. Ravnatelj je također dao izjavu za Radio Nova

Gradiška.



www.priroda-bpz.com


Slika 16 - Na svečanom otvorenju nastambe za ptice izgrađene

u sklopu projekta Zaštita ptica močvarica i njihova staništa u BPŽ

Projekt Stan na Gajni je predstavljen u medijima na Dan planeta Zemlje (22. travnja) prigodnom konferencijom za

novinare na kojoj su dali izjave i na pitanja odgovarali ravnatelj Javne ustanove, zamjenik župana za gospodarstvo

Davor Vlaovid i pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša Brodsko-posavske županije

Miroslav Jarid.

Slika 17 - Konferencija za novinare na Dan planeta

Zemlje na kojoj je predstavljen projekt Stan na Gajni

Svečano otvorenje Stana održano je 15. studenog te su na njega pozvani predstavnici svih medija aktivni u Brodsko-

posavskoj županiji. O otvorenju su izvještavali Slavonskobrodska televizija, Posavska Hrvatska, Večernji list,

Slavonskobrodski vjesnik, Radio Slavonija, Sbplus portal, Brod portal. Informacije o otvorenju objavljene su na web

stranicama Javne ustanove, Brodsko-posavske županije i Brodskog ekološkog društva. Bududi da je Projekt dio

projekta NIP Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo ga je promoviralo na svojim web stranicama i u

medijima (Index.hr). Projekt je bio praden od strane medija tokom cijele godine kroz izjave ravnatelja Javne ustanove

i prigodne reportaže.



www.priroda-bpz.com


Slika 18 - Pomodnik ministra zaštite okoliša i prirode

Nenad Strizrep na svečanom otvorenju Stana na Gajni

Ravnatelj i djelatnici Javne ustanove također su bili na otvorenjima drugih edukacijskih centara izgrađenih u projektu

NIP. Ravnatelj se u ožujku odazvao pozivu na svečanom otvorenju Edukacijsko-promidžbenog centra Javne ustanove

za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije u Radoboju. Djelatnici Javne

ustanove bili su u kolovozu na svečanom otvorenju poučne staze značajnog krajobraza u Erdutu Javne ustanove

Agencije za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije.

Početkom ožujka su ravnatelj Javne ustanove i stručna suradnica dali izjave za reportažu Slavonskobrodske televizije.

Reportaža je bila posvedena ugroženim proljetnicama i zakonskoj regulativi koja regulira njihovo branje.

U kolovozu je ravnatelj Javne ustanova dao izjavu za Slavonskobrodsku televiziju o napretku radova izgradnje

informacijsko-edukacijskog centra Stan na Gajni. Prilog je emitiran u Dnevniku istoga dana.

Ravnatelj je u travnju sudjelovao na svečanosti otvaranja izložbe „Tritonovo blago“. Izložba predstavlja malakološku

zbirku Željka Zuanovida i biti de trajno otvorena za posjetitelje u prostorijama župnog stana Župe sv. Jakova Apostola

u Klakaru. Posjetitelji također mogu obidi i kompleks crkve sa župnim stanom koji su zbog svoje kulturno-povijesne

važnosti proglašeni zaštideni kulturnim dobrom.

Slika 19 - Novi broj biltena Javne ustanove



www.priroda-bpz.com


Stručna suradnica je u studenom sudjelovala na predstavljanju kalendara Mate Blaževca Pajkova u Galeriji Goll.

Kalendar sadrži fotografije motiva iz posebnog ornitološkog rezervata Bara Dvorina ovog kroničara sela Donja

Bebrina.

U 2013. godini Javna ustanova je izdala tredi broj biltena Zaštidena priroda brodsko-posavska. Ovaj broj objavljuje

aktivnosti u zaštiti prirode na području Brodsko-posavske županije tokom 2012. godine. Teme su bile: Pašnjak Iva,

Mekušci, Monitoring populacije bijele rode, Važnost i primjena prstenovanja ptica u zaštiti prirode, Javna ustanova i

škole – promotori zaštidenih prirodnih vrijednosti Brodsko-posavske županije, Zaštita ptica močvarica i njihova

staništa u Brodsko-posavskoj županiji te Ivanjski rovaš. Tekstove su pisali Mario Pavičid, Vesna Andrid i Mario Raguž.

U ovom broju je objavljen izvještaja Dušana Jelida o Istraživanju herpetofaune Brodsko-posavske županije koje je

financirala Javna ustanova.

Od 2011. godine aktivna je web stranica Javne ustanove koja se redovito ažurira i na kojoj se mogu nadi sve

aktualnosti vezane za rad Javne ustanove, informacije o zaštidenim područjima, svojtama i staništima, ekološkoj

mreži, istraživanjima i projektima u zaštiti prirode na području Brodsko-posavske županije. Web stranicu možete

pogledati na adresi:

www.priroda-bpz.com

Slika 20 - Web stranica Javne ustanove redovno se ažurira

U prilogu je tablica sa financijskim izvješdem koja je dio ovoga dokumenta.

Klasa: 351-01/14-01/16

Urbroj: 2178/01-27-01-14-2

U Slavonskom Brodu, 26. veljače 2014.

Predsjednik Upravnog vijeda:

Ivan Kulid

http://www.priroda-bpz.com/



www.priroda-bpz.com




www.priroda-bpz.com
