Download pdf - Izmjene i dopune Urbanisti kog plana ure enja …...7 Izmjene I dopune Urbanisti!kog plana ure#enja “Sportski centar Umag” Grad Umag Godina: 2015 Pokretna (mobilna) mreža Na podru!ju

Naziv prostornog plana:

Umag, 2015.

GRAD UMAG

Knjiga 2 – Prilozi prostornog plana

Prijedlog prostornog plana

Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja „Sportski centar Umag“

2

Izmjene I dopune Urbanističkog plana uređenja “Sportski centar Umag” Grad Umag Godina: 2015

ŽUPANIJA: Istarska županija GRAD: Grad Umag GRADONAČELNIK: Vili Bassanese

NAZIV PROSTORNOG PLANA: Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja “Sportski centar Umag”

FAZA IZRADE PLANA:

Prijedlog prostornog Plana

PRAVNA OSOBA KOJA JE IZRADILA PROSTORNI PLAN:

URBIS d.o.o PULA

DIREKTOR: Elvis Grgorinić, dipl.ing.stroj. BROJ UGOVORA: 6656 VRIJEME IZRADE PROSTORNOG PLANA:

2014.- 2015.

ODGOVORNI VODITELJ IZRADE NACRTA PRIJEDLOGA PROSTORNOG PLANA:

Eli Mišan, dipl.ing.arh. PLANERI INFRASTRUKTURE: Smiljka Mamula, dipl.ing.el.

Milovan Kuzmanić, dipl.ing.stroj. Jasna Perković, dipl.ing.građ.

SURADNICA: Suzana Brnabić , arh.teh.

3


ODLUKA GRADSKOG VIJEĆAGRADA UMAGA O IZRADI PROSTORNOG PLANA:

“Službene novine Grada Umaga”, br. 13/14 ODLUKA GRADSKOG VIJEĆAGRADA UMAGA O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA:

“Službene novine Grada Umaga”, br. PEČAT GRADSKOG VIJEĆAGRADA UMAGA:

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA GRADA UMAGA:

Milan Vukšić

JAVNA RASPRAVA OBJAVLJENA: JAVNI UVID ODRŽAN: PEČAT TIJELA ODGOVORNOG ZA PROVOĐENJE JAVNE RASPRAVE:

ODGOVORNA OSOBA ZA PROVOĐENJE JAVNE RASPRAVE: Vladimir Jakovac, dipl.ing.arh.

SUGLASNOST NA PROSTORNI PLAN PREMA ODREDBI ČLANKA 108. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU 153/13):

ISTOVJETNOST OVOG PROSTORNOG PLANA S IZVORNIKOM OVJERAVA:

PEČAT NADLEŽNOG TIJELA:

4


Knjiga 2 - Prilozi prostornog plana I. OBRAZLOŽENJE II. SAŽETAK ZA JAVNOST III. PODACI O PRAVNOJ OSOBI OVLAŠTENOJ ZA OBAVLJANJE STRUČNIH

POSLOVA PROSTORNOG UREĐENJA (URBIS d.o.o. PULA)

5


UVOD

UrbanističkI plan uređenja „Sportski centar Umag“ (dalje u tekstu: UPU) usvojen je na sjednici Gradskog vijeća Grada Umaga 26. studenog 2012. godine.

Odlukom o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkpg plana uređenja „Sportski centar Umag“ (SN Grada Umaga 13/14) od 22. kolovoza 2014. godine započeta je izrada izmjena navedenog Plana. Odlukom o izradi utvrđena je pravna osnova za izradu te razlozi, ciljevi i programska polazišta za izradu Izmjena i dopuna Plana.

ID Plana se izrađuju u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 153/13; u daljnjem tekstu: Zakon), Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („Narodne novine“, br. 106/98, 39/04, 45/04, 163/04 i 9/11) i provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Umaga („Službene novine Grada Umaga“, br. 3/04, 9/04, 6/06, 8/08-pročišćeni tekst, 5/10, 5/11,i 5/12 i 21/14 - u daljnjem tekstu: PPUGU).

Izradi ID Plana pristupa se radi promjene namjene planske zone R1_7 iz aquapark u nogometna igrališta, omogućavanja izgradnje građevina visokogradnje u planskoj zoni R1_5, omogućavanja izgradnje otvorenih teniskih terena u zoni R1_3 te preispitivanje planiranih trasa infrastrukture i ostalih provedbenih odredbi.

Programska polazišta i ciljevi ID Plana su unapređenje razvoja lokalne sredine te daljnje poticanje investicijskih planova i poduzetničke aktivnosti u domeni sporta, kao i nesmetanost realizacije infrastrukturnih sustava. Konkretnije, ciljevi ID Plana na području obuhvata su:

- promjena namjene planske zone R1_7 iz aquapark u nogometna igrališta, - omogućavanje izgradnje građevina visokogradnje u planskoj zoni R1_5, - omogućavanje izgradnje otvorenih teniskih terena u zoni R1_3, - preispitati planska rješenja komunalne infrastrukture, - te općenito stvoriti uvjete za bržu izgradnju cijele zone.

Navedene izmjene rezultirale su izmjenama planskog rješenja sintetiziranog u dijelu

prostornog plana Prilozi prostornog plana / Obrazloženje prostornog plana koje se je izmjenilo u dalje navedenim dijelovima dok dijelovi koji se posebno ne navode ostaju nepromijenjeni.

6


U poglavlju 1. Polazišta, potpoglavlju 1.1.2. Prostorno razvojne značajke mijenja se kako slijedi:

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

Mogućnost međusobnog povezivanja i umrežavanja raznovrsnih sadržaja koji postoje ili se planiraju u sklopu sportskog centra Umag i u njegovom širem kontaktnom području (uređeno turističko naselje Stella Maris i Punta te stambeno naselje Umag – Punta) ukazuje na znatan potencijal razvoja tog prostora u sklopu sportske i rekreacijske ponude grada Umaga, Istarske Županije i Republike Hrvatske. Prostorne i razvojne značajke određene su postojećom izgrađenom strukturom i geografskim položajem, kao i prostornim rješenjem planiranim prostornim planom šireg područja. Područje obuhvata UPU-a gotovo je pravilnog pravokutnog oblika i proteže se duž strana istok – zapad. Savudrijska ulica, državnog značaja D75, dijeli obuhvat u dvije veće cjeline dobro prometno povezane sa širim područjem Grada i time je sugeriran zoning razvoja razmatranog područja. U poglavlju 1. Polazišta, potpoglavlju 1.1.3. Infrastrukturna opremljenost mijenja se kako slijedi:

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

PROMET- cestovni promet Prometna povezanost područja obuhvata UPU-a s okolicom ostvarit će se državnom cestom D75 (Umag – Savudrija – GP Plovanija) na koju je zona neposredno povezana. Putem nje omogućena je direktna cestovna veza sa širim prostorom. ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA Šire područje Na širem području Grada Umaga postoji izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura koju čine područna telefonska centrala ATC Umag sa pripadajućom spojnom i korisničkom komunikacijskom mrežom. Izgrađena elektronička komunikacijska mreža u potpunosti zadovoljava trenutne potrebe u pružanju komunikacijskih usluga. Pokretnu mrežu čine osnovne postaje pokretnih komunikacija, locirane izvan predmetnog područja obuhvata UPU-a, a najbliže u neposrednoj okolini su smještene na hotelima Adriatik i Koralj te u servisnoj zoni (kompleksa Polinezija). Područje obuhvata UPU-a Opremljenost prostora elektroničkom komunikacijskom mrežom je dobra, odnosno u skladu sa stanjem izgrađenosti prostora unutar područja obuhvata. Nepokretna mrežaUz Savudrijsku ulicu, cestu državnog značaja D75, postoji izgrađena DTK u sklopu koje se nalaze spojni SVK i korisnički kabeli. Na južnom rubu, uz Ulicu Ivo Lola Ribar, također postoji DTK sa spojnim SVK i korisničkim kabelima. Uz Savudrijsku ulicu i središnjom prometnicom u pravcu Vile Rita prolazi zemaljski kabel sa svrhom postojećih priključaka. U postojećem kabelu ne postoji slobodan kapacitet (rezerva) za nove potrebe.

7


Pokretna (mobilna) mrežaNa području obuhvata predmetnog UPU-a nema instaliranih postaja pokretnih komunikacija. Postojeće postaje pokretnih komunikacija sa okolnog područja omogućavaju kvalitetno pokrivanje predmetnog područja na razini današnjih potreba. ELEKTROOPSKRBA Šire područje sportskog centra Umag snabdijeva se električnom energijom iz transformatorske stanice TS 110/35/10(20) kV Katoro. Napajanje je izvedeno 10(20) kV kabelima tipa XHE-49A 3 x (1x150/20 mm²). Postojeći potrošači na području obuhvata UPU-a napajaju se iz dvije transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV.

PLINOOPSKRBA Unutar granica obuhvata promatrane zone UPU-a prema postojećem stanju postoji djelomično izgrađena distributivna plinovodna mreža koja opskrbljuje postojeće potrošačeplinom iz umreženog sustava komunalne infrastrukture plinskog energenta. VODOOPSKRBA Vodoopskrbni sustav šireg područja sportskog centra opskrbljuje se vodom iz sustava Gradole preko vodospreme „velika šuma“ kapaciteta 1300 m³ + 1300m³ , kote gornje vode 60,90 m.n.v. Vodoopskrbni sustav Grada Umaga opskrbljuje se vodom iz magistralnih cjevovoda, odnosno iz sustava Gradole, te sustava Sveti Ivan, preko kojih se vodom opskrbljuju praktično sva naselja na zapadnoj obali Istre. Magistralni cijevovod koji pripada sustavu Gradole profila 500mm i 600mm prolazi istočno od Grada Umaga u smjeru sjever – jug i na njega se umaški podsustav priključuje preko vodospreme Romanija (Savudrija, Katoro – kota preljeva 52,65 mnm). Princip opskrbe vodom Grada Umaga je u potpunosti gravitacijski, voda iz rubno postavljenih vodosprema na višim kotama gravitacijski teče prema potrošačima. Područje predmetnog UPU-a moguće je opskrbiti vodom i iz sjevernije vodospreme Romanija, kapaciteta 1300 m³. Većina distributivnih cjevovoda je profila 100mm – 200mm, a zbog potrebe transferzalnog transporta vode iz vodosprema do zone potrošnje, postotak učešća cjevovoda profila 200mm - 400mm je relativno visok (ukupno cca 40%), dok je ostali dio profila 63mm – 200mm. Priključak vode za područje je ¯300.

ODVODNJA OTPADNIH VODA Na području obuhvata UPU-a postoji djelomično izgrađen javni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda. Postojeći priključak profila Ø250 nalazi se u na JZ dijelu obuhvata. ODVODNJA OBORISNKIH VODA U obuhvatu UPU-a nema kvalitetno izgrađenog javnog sustava odvodnje oborinskih voda.

8


U poglavlju 1. Polazišta, potpoglavlje 1.1.5. Obveze iz planova šireg područja mijenja se kako slijedi:

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja

Područje obuhvata UPU-a utvrđeno je prostornim planom šireg područja PPUG Umaga i obuhvaća izgrađeno i neizgrađeno građevinsko područje površine obuhvata od približno 37 ha, unutar zaštićenog obalnog područja mora (ZOP).

Unutar obuhvata UPU-a razlikujemo dvije zone: zonu namijenjenu za sportski centar (građevinsko područje namjene sportski centar Umag) i zonu ugostiteljsko turističke namjene (dio građevinskog područja ugostiteljsko turističke namjene Stella Maris). Zona ugostiteljsko turističke namjene obuhvaća manji dio, zapadni uz more, predviđen za smještaj građevina ugostiteljske i turističke namjene, te potrebnu infrastrukturnu mrežu i infrastrukturne građevine uz unaprjeđenje eko sustava i stanja u okolišu primjenom pozitivnih propisa iz oblasti zaštite okoliša. Ovim zonama pridružen je pripadajući morski akvatorij uređene (gradske) plaže Vile Rite. Izdvojeni su dijelovi Odluke o donošenju PPUG Umaga, s odredbama koje su relevantne za područje obuhvaćeno ovim UPU-om: 1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području grada

Točka 1.5. Građevinskim područjima, prema ovim odredbama, smatraju se područja namijenjena intenzivnoj izgradnji, koja čine Planom određena područja:

- građevinsko područje sportskog centra - građevinska područja gospodarske namjene

- ugostiteljsko turistička namjena - hotel - turističko naselje - kamp

UGOSTITELJSKO TURISTIČKA NAMJENA Točka 1.12. Koncentracija građevina ugostiteljske i turističke namjene naročito će se razvijati u područjima definiranim granicama građevinskih područja gospodarske namjene - ugostiteljsko turističke, smještenim na obalnom dijelu Grada, dok se pojedinačne građevine i kompleksi ugostiteljske I turističke namjene mogu graditi i unutar građevinskih područja naselja. Građevine koje će se graditi u građevinskim područjima iz stavka 1. ove točke ne mogu biti stambene, niti imati prostorije stambene namjene, a niti se mogu koristiti za stalno ili povremeno stanovanje odnosno odmor i rekreaciju (apartmanske građevine za tržište, kuće za odmor). Građevine koje će se graditi u ovim građevinskim područjima ne mogu biti javne i društvene namjene, osim ako se to omogući prostornim planom užeg područja. Kroz građevinska područja gospodarske namjene - ugostiteljsko turističke, koja se prostiru uz obalu dužinom većom od 500m, mora se omogućiti najmanje po 1 javni cestovno-pješački pristup do obale na svakih 500m, čija će se trasa i ostali uvjeti gradnje odrediti prostornim planom užeg područja.

9


Građevinska područja iz stavka 1. ove točke uređuju se u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, br: 76/07, 38/09, 55/11, 90/11) koji se odnose na ZOP. Točka 1.14. Građevinska područja gospodarske - ugostiteljsko turističke namjene definiraju se ukupnim odredbama Plana i dimenzioniraju se sukladno planskim veličinama s optimalnim opterećenjem prostora. Ukupni planirani maksimalni smještajni kapaciteti koji se temelje na receptivnim mogućnostima pojedinih područja, su sljedeći:

Točka 1.15. Građevinska područja gospodarske - ugostiteljsko turističke namjene s oznakom T1 (hotel) namijenjena su gradnji ugostiteljskih smještajnih građevina – vrste hotela iz skupine “hoteli”, u kojima će se gostima pružati usluge smještaja i prehrane, a mogu se pružati i druge usluge u funkciji turističke potrošnje. Ugostiteljske smještajne građevine koje će se graditi u ovim građevinskim područjima moraju odgovarati uvjetima iz Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli (NN 48/02, 108/02, 132/03 i 73/04), ali ne mogu imati prostorije apartmanskog tipa, osim u okviru hotela kao njegov nužan smještajni sadržaj. Točka 1.18. Unutar građevinskog područja gospodarske namjene - ugostiteljsko turističke (u obalnom području) uži obalni pojas je namijenjen isključivo uređivanju plaža (uređenih i/ili prirodnih sukladno posebnim propisima), sunčališta, pristupa u more, valobrana, pristana dužine do 6m i širine do 2m, zelenih površina, manjih sportskih igrališta, površina za vodene sportove i drugo, dok su smještajni kapaciteti odmaknuti od obale u dubinu. U užem obalnom pojasu postoji mogućnost gradnje i postavljanja građevina, uređaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe na moru. Užim obalnim pojasom smatra se pojas širine koja osigurava realizaciju svih vrsta gore navedenih zahvata, ali ne manje od 100 metara od planirane obalne crte. Obalnom crtom smatra se crta plimnog vala na obali, ukoliko važećim propisima nije određeno drugačije. Unutar građevinskih područja gospodarske namjene - ugostiteljsko turističke može se graditi potrebna infrastrukturna mreža i prateće infrastrukturne građevine. Točka 1.20. Ovim Planom utvrđuje se obaveza uređenja i izgradnje obalne šetnice “lungomare” duž cjelokupnog obalnog poteza Grada Umaga, koja se, osim za pješački promet, može koristiti i za biciklistički, te alternativni turistički i javni prijevoz.

LOKACIJA (građevinska područja)

kapacitet (postelja)

Površina (ha)

Gustoća(postelja/ha)

Vrsta ugostiteljskog smještaja Hotel (T1)

Turističko naselje (T2)

Kamp (T3)

ZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA

7STELLA MARIS - postojeće

3936 64‚00 61 x x x

10


Prikaz obalne šetnice “lungomare” u grafičkom dijelu Plana smatra se shematskim, dok ćese konačno rješenje definirati u postupku izrade i donošenja prostornog plana užeg područja odnosno izdavanja lokacijske dozvole, pri čemu se u tu svrhu mogu koristiti i dijelovi (dionice) postojećih prometnih površina. Obalna šetnica “lungomare” javna je prometna površina, najmanje širine 3m, kojom se mora omogućiti nesmetano korištenje građanstva, te u tom smislu i odvijanje prometa iz stavka 1. ove točke. SPORT I REKREACIJA Točka 1.22. Planirana područja sportsko-rekreacijske namjene ovim se Planom raščlanjuju na:

- sportski centri Umag i Juricani

U područjima iz stavka 1. ove točke mogu se graditi i uređivati prometne površine, te potrebne infrastrukturne građevine i infrastrukturna mreža, kao i postavljati potrebne montažne prenosive građevine i naprave, ali ne s ciljem organiziranja stanovanja niti smještaja. U područjima iz stavka 1. ove točke ne mogu se graditi građevine stambene namjene niti se stambena namjena može dozvoliti u dijelu građevine. Točka 1.23. Sportski centri Umag i Juricani U građevinskim područjima sportskih centara Umag i Juricani mogu se graditi građevine namjenjene sportskim i rekrecijskim aktivnostima, te uređivati sportska i rekreacijska igrališta s pratećim građevinama i sadržajima osnovne namjene, neophodnim za nesmetano funkcioniranje ovih zahvata.Građevine koje će se u ovim područjima graditi mogu biti i trgovačke, ugostiteljske, uslužne ili servisne namjene. Točka 1.44. Morske zone sporta i rekreacije protežu se u pojasu od 300m uz morsku obalu, osim u morskim zonama pomorskog prometa. Širina morskog pojasa maritimne rekreacije određuje se temeljem posebnog odgovarajućeg propisa i postupka. Shodno tome u ovom pojasu isključuje se mogućnost prometa određenih kategorija plovila. Morske zone sporta i rekreacije dodatno se prostornim planovima užih područja mogu raščlanjivati na zone maritimne rekreacije i zone sporta. Točka 1.45. Morske zone maritimne rekreacije namjenjene su uređenju plaža, prema važećim propisima o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati. U morskim zonama maritimne rekreacije uz građevinska područja turizma, zavisno o vrsti plaže, mogu se graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunčališta, postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez rekreacijskih plovila, te obavljati i drugi slični radovi, ukoliko se to omogući prostornim planovima užih područja. Točka 1.46. U morskim zonama sporta ali isključivo u kontaktu s građevinskim područjima mogu se za potrebe privezišta kapaciteta do 10 vezova za privez manjih rekreacijskih plovila u moru graditi potporni zidovi, obale i obalni zidovi, postavljati naprave i uređaji za privez plovila i

11


signalizaciju, te obavljati i drugi slični radovi. Ove morske zone namjenjene su i prometu plovila, prema posebnim važećim propisima koji reguliraju problematiku pomorskog prometa. 2. Uvjeti za uređenje prostora

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ISTARSKU ŽUPANIJU Točka 2.1.1. Temeljem važeće Uredbe o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (NN 6/00) na području Grada Umaga mogu se identificirati postojeći i budući zahvati u prostoru od važnosti za Državu, za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, odnosno zahvati u prostoru za koje je u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno pribaviti suglasnost istog ministarstva. Ovim Planom daju se kriteriji za zahvate od značaja za Državu, te navode omogućeni zahvati: h) SPORTSKE GRAĐEVINE X sportski i rekreacijski centar površine 5ha i više X tenis centar Stella Maris i) UGOSTITELJSKE I TURISTIČKE GRAĐEVINE X ugostiteljsko-turističke cjeline površine 5ha i više odnosno za 1000 gostiju i više (Alberi, Velika Stancija, Borozija, Bašanija, Moj Mir, Katoro, Stella Maris, Umag – Punta, Kravlji rt, Finida, Ladin gaj) Visina i broj etaža Točka 2.2.30. Kod višestambenih i ostalih građevina najviša dozvoljena visina građevine iznosi 15m, a najveći dozvoljeni broj nadzemnih etaža 5 odnosno ukupno 7 etaža u bilo kojem presjeku kroz građevinu, pri čemu se treba uvažavati okolna izgradnja te svi drugi uvjeti građenja definirani ovim Planom. Iznimno stavku 1. ove točke, kod građevina ugostiteljsko turističke namjene – hotela prostornim planom užeg područja može se dozvoliti i viša visina odnosno veći broj nadzemnih etaža, ali do najviše 20m visine građevine odnosno 6 nadzemnih i 2 podzemne etaže u bilo kojem presjeku kroz građevinu. Iznad najviše dozvoljene visine može se izgraditi krovna konstrukcija visoka najviše 3,20m do najvišeg sljemena krovne konstrukcije. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI Točka 3.1. Na području Grada Umaga gradnja građevina određenih gospodarskih djelatnosti Planom je omogućena u građevinskim područjima naselja, dok se koncentracija gospodarskih djelatnosti planira u područjima gospodarske namjene koja su Planom definirana kao građevinska područja. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti, zajedno s uvjetima gradnje drugih građevina, određeni su poglavljem 2.2. “Građevinska područja naselja” ovih odredbi. Iznimno stavku 1. ove točke, kod gradnje građevina u građevinskim područjima gospodarske – ugostiteljsko turističke namjene koja su obuhvaćena zaštićenim obalnim područjem mora, može se odrediti najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice do 30% (koeficijent izgrađenosti kig do 0,3), uz koeficijent iskoristivosti (kis) do 0,8, bez obzira

12


na veličinu građevne čestice. Kod uređenja građevne čestice za gradnju građevina u građevinskim područjima gospodarske – ugostiteljsko turističke namjene koja su obuhvaćena zaštićenim obalnim područjem mora, najmanje 40% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovne nasade i/ili prirodnu zelenu površinu. 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Točka 5.5. U planiranim koridorima rezervacije prostora prometnica i druge infrastrukturne mreže (za planirane neizgrađene mreže) ne postoji mogućnost nikakvih građevnih zahvata do izgradnje odnosne prometnice ili mreže, osim eventualne druge infrastrukture (instalacije) ili prometnice, odnosno osim rekonstrukcija, uklanjanja i radova na održavanju postojećih građevina. Nakon realizacije zahvata iz stavka 1. ove točke, pri korištenju se primjenjuju zaštitni koridori za postojeće prometnice i infrastrukturne mreže, ukoliko važećim propisima nije određeno drukčije. Cestovni promet Točka 5.7. Cestovni promet odvijat će se sukladno važećem Zakonu o cestama na temelju Planom utvrđenom rješenju cestovne mreže. Plan sadrži mrežu državnih, županijskih i lokalnih javnih cesta, kao i ostalih nerazvrstanih cesta. Ovim se Planom, izvan izgrađenih dijelova građevinskih područja, određuju koridori rezervacije prostora državnih, županijskih i lokalnih cesta, te i ostalih nerazvrstanih cesta. Unutar tako utvrđenih koridora rezervacije prostora za gradnju cesta ili dijelova cesta ne postoji mogućnost gradnje niti rekonstrukcije građevina visokogradnje, niti građevina infrastrukture osim infrastrukturne podzemne mreže. Točka 5.8. Najuže dozvoljene širine koridora zaštite prostora javnih cesta Planom se utvrđuju prema tablici:

Širine koridora

u naselju izvan naselja postojećacesta

planirana cesta

1. Brze, državne ceste a) s 2 trake 50m 70m 100m b) s 4 trake 75m / 200m

2. Županijske ceste s 2 trake 20m 40m 70m 3. Lokalne ceste i ostale ceste s 2 trake 15m 20m 40m

Iznimno stavku 1. ove točke koridor zaštite prostora obilaznice građevinskih područja naselja Umag i Zambratija, te građevinskih područja ugostiteljsko turističke namjene Katoro i Stella Maris određuje se na 200m. Do realizacije obilaznice u njemu se ne mogu graditi nikakvi zahvati u prostoru, osim rekonstrukcije postojećih prometnica koje ga presijecaju. U izgrađenim dijelovima građevinskih područja koridor zaštite prostora koji se određuje

13


lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg područja može biti i manji od navedenih vrijednosti u stavku 1. ove točke. Održavanje postojećih cesta provodit će se temeljem posebnih propisa o cestama. Točka 5.14. Način i uvjete rješavanja prometa u mirovanju na području obuhvaćenom Planom određivat će se posebnim propisom Grada Umaga o prometu u mirovanju, uz osnovno načelo da se potreban broj parkirališnih mjesta mora osigurati na građevnoj čestici na kojoj će se ostvariti namjeravani zahvat u prostoru, odnosno za koju se izdaje lokacijska (građevna) dozvola. Parkirališna mjesta su minimalnih dimenzija 5,0x2,5m. Najvećidozvoljeni uzdužni i poprečni nagib parkirališta je 5,0%. Iznimno, potreban broj parkirališnih mjesta prilikom zahvata u užem centru grada Umaga i zbijenim dijelovima ostalih naselja može se osigurati i na javnim parkirališnim površinama. Do donošenja propisa iz stavka 1. ove točke najmanji broj parkirališnih mjesta po određenim djelatnostima Planom se načelno utvrđuje prema tablici: DJELATNOST / SADRŽAJ 1 PARKING MJESTO uredi, zdravstvo, trgovina i sl. 30m² brutto površine građevine ugostiteljsko turističke smještajne građevine, osim motela 1 smještajna jedinica

restoran, zdravljak, slastičarnica i sl. 4 sjedećih mjesta (1stol) ugostiteljstvo, osim restorana, zdravljaka, slastičarnice i sl. 10m² brutto površine građevine

sportske dvorane, stadioni, sportski tereni i sl. 8 gledalaca

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA Točka 6.3. Planom su obuhvaćena nepokretna kulturna dobra zaštićena u smislu važećih propisa, navedena u stavcima 2. i 3. ove točke. Kulturna dobra unesena u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske / Zaštićena kulturna dobra (identifikacijski broj prema grafičkom dijelu Plana): Hidroarheološka zona od granice Slovenije do Umaga - broj upisa u registar kulturnih dobara 107, br. rješenja 313/1 od 22. 12. 1966. Točka 6.5. Planom su evidentirana sljedeća nepokretna kulturna dobra - cjeline i građevine (identifikacijski broj prema grafičkom dijelu Plana): Hidroarheološki zaštitni pojas cijelom dužinom obalnog mora Grada Umaga, širine 2000m Zaštitni obalni pojas cijelom dužinom obale Grada Umaga, širine 100m Zaštitni kopneni pojas u zalenu zaštitnog obalnog pojasa, širine 100m

14


Slika 1 > list 1A, KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

Slika 2 > list 3C, UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA, POSEBNE MJERE

15


3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJAU poglavlju 3 Plan prostornog uređenja, potpoglavlju 3.1. Program gradnje i uređenja prostora mijenja se tekstualni dio kako slijedi:

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

Člankom 7. Odluke o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkpg plana uređenja „Sportski centar Umag“ (SN Grada Umaga 13/14) od 22. kolovoza 2014., Grad Umag je definirao ciljeve i programska polazišta UPU-a: Programska polazišta i ciljevi Izmjena I dopuna Plana su unapređenje razvoja lokalne sredine te daljnje poticanje investicijskih planova i poduzetničke aktivnosti u domeni sporta, kao i nesmetanost realizacije infrastrukturnih sustava.

Konkretnije, ciljevi ID Plana na području obuhvata su: - promjena namjene planske zone R1_7 iz aquapark u nogometna igrališta, - omogućavanje izgradnje građevina visokogradnje u planskoj zoni R1_5, - omogućavanje izgradnje otvorenih teniskih terena u zoni R1_3, - preispitati planska rješenja komunalne infrastrukture, - te općenito stvoriti uvjete za bržu izgradnju cijele zone. 3.2. Osnovna namjena prostora

U poglavlju 3 Plan prostornog uređenja, potpoglavlju 3.2. Osnovna namjena prostora mijenja se kako slijedi:

Područje obuhvata UPU-a, koje se sastoji od jedinica namjene površina za izgradnju i uređenje usklađenih s planiranim prometnim rješenje, dijeli se na zone i lokacije slijedećih namjena:

- Sportsko – rekreacijska namjena, sport (R1) - Sportsko – rekreacijska namjena, rekreacija (R2) - Sportsko – rekreacijska namjena, uređena plaža – morski i kopneni dio (R3) - Ugostiteljsko – turistička namjena, hotel (T1) - Ugostiteljsko – turistička namjena, turistički apartmani (Ta) - Zaštitne zelene površine (Z) - Prometne ulične površine – kolno pješačke, pješačke površine - Parkirališta (P) - “Lungomare” - Infrastrukturni sustavi.

Sportsko – rekreacijska namjena (R1; R2) Građevine koje će se graditi ili rekonstruirati u površinama sportsko – rekreacijske namjene ne mogu biti stambene namjene, niti imati prostorije stambene namjene. U površinama sportsko – rekreacijske namjene mogu se graditi servisno pješačke i pješačke površine, površine sportsko rekreacijske namjene, te uređivati sportska i rekreacijska igrališta s pratećim građevinama i sadržajima osnovne namjene, neophodnim za nesmetano funkcioniranje ovih zahvata.

16


U okviru osnovne građevine ili kao samostalne, mogu se graditi i građevine i/ili prostorije trgovačke, ugostiteljske, uslužne i servisne namjene. Ugostiteljsko - turistička namjena (T1; Ta) Građevine koje će se graditi ili rekonstruirati na površinama ugostiteljsko – turističke namjene ne mogu biti građene kao građevine stambene namjene, niti se mogu koristiti za stalno ili povremeno stanovanje odnosno odmor i rekreaciju (apartmanske građevine za tržište). Omogućava se zadržavanje postojećeg broja apartmana i postelja (ukupno 94 postelje) u površinama označenim Ta, kao i izgradnja novog hotela smještajnog kapaciteta do 263 postelja (koji odgovara smještajnom kapacitetu postojećih građevina odmarališnog tipa na istoj lokaciji) u površini označenoj T1. Na ovim površinama, u okviru osnovne građevine ili kao samostalne, planira se gradnja potrebne infrastrukturne mreže i infrastrukturnih građevina. Zaštitne zelene površine (Z)

Zaštitne zelene površine uređivat će se saniranjem postojećeg biljnog materijala i sadnjom odgovarajućih novih vrsta. Na zaštitnim zelenim površinama nisu mogući nikakvi građevni zahvati osim uređivanja površina. Na zaštitnim zelenim površinama ne mogu se graditi građevine visokogradnje. Prometne ulične površine Građevne čestice prometnih površina namijenjene su gradnji kolno-pješačkih i pješačkih površina. Prometne ulične površine – kolno pješačke

Mrežom prometnica određeno je da je glavna prometnica, na razini razmatranja ovog UPU-a, postojeća javna državna cesta D 75 (Savudrijska ulica), koja je u prostoru položena centalno u odnosu na obuhvat UPU-a. Sabirna prometnica je postojeća Ulica Ivo Lola Ribara i njen produžetak prema istoku odnosno budućoj obilaznici Grada Umaga. Mrežom prometnica obuhvaćene su i sve planirane ostale ulice. Prometni cestovni sustav koncipiran je tako da se osnovni kolni tranzitni promet, ali i onaj koji "opslužuje" obuhvaćeno područje, odvija glavnom prometnicom, dok se sa nje planiraju isključivo prilazi sadržajima i parkiralištima. Na taj se način stvara planska pretpostavka za realizaciju osnovnog planskog interesa – uređenje sportskog centra, prometno povezanog sa susjednim turističkim zonama i dalje s okolnim prostorom. Prometne ulične površine – pješačke

Sve planirane površine koje su UPU-om označene kao pješačke mogu se, prema posebnom režimu, povremeno koristiti i za kolni promet. Na taj se način omogućava kolni prilaz i opskrba odnosno održavanje planiranih sadržaja te odvijanje posebnih vidova prometa, prema posebnom režimu (turistički vlakić, biciklisti i sl.). Parkirališta (P)

17


Prometne površine – parkirališta (P) namijenjene su uređenju površina za smještaj vozila. Parkirališta je potrebno urediti ozelenjavanjem, a asfaltiranje površina potrebno je izbjegavati. Površine infrastrukturnih sustava (IS) Postojeće površine infrastrukturnih sustava, kao i one planirane ovim UPU-om, namijenjene su gradnji i rekonstrukciji isključivo građevina infrastrukture – trafostanice, crpne stanice i sl. Osim na površinama infrastrukturnih sustava, građevine infrastrukture mogu se graditi i na površinama svih drugih planiranih namjena, ukoliko se za to ukaže potreba. Na površinama infrastrukturnih sustava mogu se graditi isključivo građevine infrastrukture. “Lungomare” Površina označena kao “lungomare” predstavlja postojeću pješačku površinu koja većfunkcionira kao dio sustava pješačkih površina “lungomare”. Planirana pješačka površina “lungomare” može se, prema posebnom režimu, povremeno koristiti i za kolni promet. Na taj se način omogućava kolni prilaz i opskrba obalnih sadržaja te odvijanje posebnih vidova prometa duž obale i njenih pojedinih dijelova, prema posebnom režimu (turistički vlakić, biciklisti i sl.).

U poglavlju 3 Plan prostornog uređenja, potpoglavlju 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina mijenja se kako slijedi:

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

NAMJENA POVRŠINA OZNAKA POVRŠINA (ha)

UDJEL U POVRŠINI

OBUHVATA UPU-a (%)

Kopno 33,51 90,76

Sportska namjena (R1) 23,33 63,20

Rekreacijska namjena (R2) 1,21 2,68

Ugostiteljsko turistička namjena - hotel (T1) 1,12 3,03

Ugostiteljsko turistička namjena - turistički apartmani (Ta) 0,41 1,11

Zaštitne zelene površine (Z) 0,99 6,07

Lungomare 0,15 0,41

Prometne površine 1,27 0,12

Infrastrukturnih sustavi (IS) 0,04 0,11

Parkiralište (P) 3,42 9,26

18


Maritimna rekreacija - uređena plaža (R3) 1,58 4,28

More 3,41 9,24

UKUPNI OBUHVAT UPU-a 36,92 100‚00

U poglavlju 3 Plan prostornog uređenja, potpoglavlju 3.5.4. Vodoopskrba mijenja se kako slijedi:

3.5.4. Vodoopskrba Za područje obuhvaćeno UPU-om potrebno je osigurati dovoljnu količinu vode za i osnovne grupe potrošača:

a) potrošnja vode u komunalne svrhe, b) potrošnja vode za potrebe Sportskog centra, c) potrošnja vode za potrebe ugostiteljsko turističkih građevina, d) potrošnja vode za gašenje požara.

Područje obuhvaćeno UPU-om i dalje će biti opskrbljeno vodom na postojeći način, uz eventualnu rekonstrukciju dovodnih cjevovoda do zone obuhvata. Prijedlogom uređenja područja sportskog centra predviđeni su i novi sadržaji, zbog čega se predviđa nastavak izgradnje nove vodoopskrbne mreže sa zadovoljavajućim profilima. Trase predviđenih cjevovoda smještene su u planirane prometne površine s mogućnošću spajanja novopredviđenih sportskih građevina te hotelskog smještaja. Za planirani hotelski smještaj postojeći cjevovod zadovoljava s obzirom da i sada postoje depandansi sa istim smještajnim kapacitetom. Za izgradnju bazena, boćališta i polivalentne dvorane postojeći kapaciteti vodoopskrbe također će zadovoljit uz predviđenu izgradnju novih cjevovoda. Razvodi vode unutar obuhvata UPU-a predviđaju da se postojeći cjevovodi, koji su zadovoljavajućih profila, zadrže te da se izvrši rekonstrukcija samo pojedinih dionica (ukoliko je to zbog povećanja profila ili dotrajalosti cjevovoda potrebno) te dijelom ukidanja postojeće vodovodne mreže koja je izrađena od neadekvatnih materijla ili smeta novoplaniranim građevinama. Razvod vodoopskrbne mreže mora svakoj građevnoj čestici omogućiti priključak na vodovodnu mrežu. Rješenje opskrbe svih građevina vodom mora biti usklađeno i s protupožarnom zaštitom u cilju osiguranja potrebnih količina vode, tlaka u mreži i na požarnim hidrantima, a sve prema posebnim uvjetima i Zakonu o zaštiti od požara (NN 92/10), te Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06) Planom se predviđa proširenje vodovodne mreže do planiranih zona. Planirana vodovodna mreža predviđena je kao prstenasti sustav raspodjele vode gdje god je to moguće, što značida su svi cjevovodi međusobno povezani. Takav način izvedbe vodovodne mreže osigurava: - na svim mjestima vodovodne mreže dotok iz dva smjera - stalnu cirkulaciju vode u sustavu što onemogućuje nastajanje ustaljene vode - u slučaju neispravnosti samo manji dio potrošača ostaje bez vode - raspodjela tlakova duž sustava je jednolična.

19


Svi novi cjevovodi razvode se po postojećim ili planiranim prometnim površinama. Sve trase vodovodne mreže određene su orijentaciono, te će se izradom projektne dokumentacije u postupku izdavanja akta o građenju odrediti točan položaj svih instalacija infrastrukture kako situacijski tako i visinski. Hidraulički proračun

lokacija broj korisnika

potrošnja predviđena potrošnja

1.VILA RITA Postojećastambena zgrada

stanovnici 30 250 l/dan/osoba 7.500l/dan

2.SPORTSKI CENTAR

Uređena plaža Vila Rita

korisnici 50 50 l/dan/osoba 2.500l/dan

zaposlenici 20 50 l/dan/osoba 1.000l/dan

Bazenski kompleks

gledaoci 300 15 l/dan/osoba 4.500l/dan korisnici 50 50 l/dan/osoba 2.500l/dan zaposlenici 50 50 l/dan/osoba 2.500l/dan

Dvorana za tenis

gledaoci 200 15 l/dan/osoba 3.000l/dan korisnici 20 80 l/dan/osoba 1.600l/dan zaposlenici 10 50 l/dan/osoba 500l/dan

Polivalentna dvorana


Postojećadvorana


Nogometni stadion


Nogometni klub

korisnici 60 110 l/dan/osoba 6.600l/dan zaposlenici 20 50 l/dan/osoba 1000l/dan

3.UGOSTITELJSKO TURISTIČKE GRAĐEVINE

Hotel korisnici 263 220 l/dan/osoba 57.860l/dan zaposlenici 100 50 l/dan/osoba 5.000l/dan

Postojećituristički apartmani

korisnici 88 220 l/dan/osoba 19.360l/dan

zaposlenici 5 50 l/dan/osoba 250l/dan SVEUKUPNO : Q = 209.370,00 l /dan

Srednja dnevna potrošnja vode: Qsr.dan = 209.370,00 l/dan = 2,42 l/s

Maksimalna dnevna potrošnja vode: Qmax.dne = 209.370,00 *1,7/(24*3600)= 4,12 l/s

Maksimalna satna potrošnja vode: Qmax.sat = 209.370,00 *1,7*2,4/(24*3600)= 9,89 l/s

Mjerodavni protok za osiguranje protupožarnih potreba iznosi za ovo područje 15-20 l/s. Ovaj protok je veći od sanitarnih potreba naselja. 3.5.5. Odvodnja otpadnih voda

20


Na području obuhvaćenim UPU-om predviđa se razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda. Priključenje sanitarno-potrošnih voda građevnih čestica svih namjena i ostalih čestica izvest će se u sustav javne odvodnje s potrebnim propisnim uređajima za pročišćavanje i separatorima za masti i ulja. U sklopu izrade projektne dokumentacije svih građevina potrebno je obvezno izraditi glavni projekt odvodnje i pročišćavanja otpadnih i oborinskih voda. Sve trase(koridori) sanitarne i oborinske kanalizacije određene su orijentaciono i njihov točan položaj će se utvrditi izradom projektne dokumentacije u postupku izdavanja akta o građenju. Prije izdavanja akta kojim se dozvoljava uporaba građevine, potrebno je predočiti zapisnik o provedenom ispitivanju protočnosti i vodonepropusnosti izvedenog sustava odvodnje. Zapisnik mora biti ovjeren od izvođača radova i nadzornog inženjera. Vlasnici građevnih čestica omogućit će trajno nesmetani pristup revizijskim oknima kanalizacijskog cjevovoda, kako bi se sustav mogao kontrolirati i održavati. Iznad gabarita kanalizacijskog cjevovoda ne dopušta se izgradnja konstrukcijskih elemenata građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina (temelja, stupova, nosivih zidova i drugih konstrukcijskih elemenata). Na mjestima priključenja, horizontalnih i vertikalnih lomova izvesti šahtove. Poklopci revizijskih okana moraju ostati dostupni i vidljivi na svim površinama unutar obuhvata UPU-a. Kanalizacija mora biti potpuno vodonepropusna, izgrađena od odgovarajućeg materijala. Razvod sanitarne i oborinske kanalizacije unutar obuhvata UPU-a planira se po prometnim, zelenim i pješačkim površinama. ODVODNJA SANITARNO-TEHNIČKIH OTPADNIH VODA Na području obuhvaćenim UPU-om planira se već izvedene i buduće novoizgrađene zone priključiti na postojeći sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda. Kolektor na na JZ dijelu područja PVC ∅250 zadovoljava planirane potrebe. Pri izradi daljnje projektne dokumentacije utvrdit će se potreba za rekonstrukcijom cjevovoda. Za područje obuhvaćeno UPU-om planira se izgradnja gravitacijskog sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda, koji će se priključiti na rekonstruirani sustav odvodnje sanitarno-tehničkih voda u naselju Punta. Sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda potrebno je dimenzionirati na temelju odgovarajućeg hidrauličkog proračuna, koji mora biti predočen u tehničkoj dokumentaciji. Treba voditi računa da efluent mora udovoljavati graničnim vrijednostima pokazatelja i dopuštenim koncentracijama opasnih i drugih tvari u tehnološkim otpadnim vodama propisanih člankom 2. Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (Narodne novine, broj 40/99) i članku 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (Narodne novine, broj 6/01), odnosno važećim propisima za ispuštanje u sustav javne kanalizacije. Hidraulički proračun - sanitarna odvodnja

Maksimalna potrošnja vode bez gubitaka u vodovodnoj mreži iznosi 4,12 l/s. Uzevši u obzir da u kanalizaciju ne otječe sva voda koja se troši (80-95 % max), te da u nju dospijevaju i tzv. tuđe vode, proizlazi da odabrani cjevovod PVC DN250 zadovoljava. Za PVC DN 250 i pretpostavljeni imin=0,005: Q = 52,60 l/s, v = 1,16 m/s

21


ODVODNJA OBORINSKIH OTPADNIH VODA Oborinska odvodnja područja obuhvaćenog UPU-om mora biti projektirana sukladno Idejnim konceptom oborinske odvodnje Grada Umaga. Čiste krovne vode i vode iz okućnica izgradnje oborinske odvodnje mogu se upustiti u teren površinski na okolne neučvršćene površine unutar vlastite okućnice uz uvjet da ne rade štete na okolnim površinama i građevinama. U slučaju nedovoljne upojne moći terena drugi način zbrinjavanja je priključkom na javni sustav oborinske odvodnje. Sustav javne oborinske odvodnje područja obuhvaćenog UPU-om predviđa se riješiti putem lokalne oborinske kanalizacije sa jednim ispustom u more i jednim ispustom u upojni bunar. Oborinska odvodnja obuhaćenog područja je riješena na način da oborinske vode gravitacijski otječu, odvode se iz područja glavnim odvodnim kanalima. Oborinska kanalizacija predviđa se radi smanjenja troškova izgradnje otvorenim rigolima ili u protivnom od plastičnih PVC kanalizacijskih cijevi odgovarajućih profila. Planirani minimalni promjer oborinske odvodnje u trupu prometnice je ∅300. Za prihvat oborinskih voda u cijevne kolektore predviđaju se slivnici sa ugrađenim taložnikom (pjeskolov). Ukoliko slijepe prometnice imaju nagib u smjeru otjecanja vode na najnižoj koti predvidjeti slivne rešetke. Na području asfaltiranih parkirališnih ili manipulativnih površina (većih od 200 m2) gdje može doći do onečišćenja površine mineralnim uljima potrebno je predvidjeti separatore mineralnih ulja. Razvod oborinske kanalizacije po naselju planira se po prometnim i servisno-pješačkim prometnicama. Dimenzioniranje oborinske kanalizacije potrebno je izvesti je na bazi krivulje oborina - Mjerodavni intenzitet oborina ITP krivulja Hrvatskih voda-Rijeka za dvogodišnji povratni period. Predmetno područje pri određivanju mjerodavnih količina oborinskih voda za dimenzioniranje objekata za sakupljanje i odvodnju oborinskih voda treba u svom većinskom dijelu promatrati kao sportsku zonu sa većim udjelom prirodnih i zelenih površina. Pri dimenzioniranju glavnih kanala tj. za proračun vršnog (maksimalnog) protoka oborinskih voda koristit će se racionalna metoda: Q = C * i * AQ - vršni protok (l/s) i - intenzitet oborina (l/s/ha) A - slivna površina (ha) C - koeficijent otjecanja Koeficijent otjecanja ovisi o karakteristikama slivne površine, a iznosi: Za interne prometne površine: asfalt => 0,7 do 0,95 beton => 0,80 do 0,95 Za šetnice: betonske ili asfaltirane => 0,75 do 0,85 Za zelenilo, prirodne površine: 0,10 do 0,35 Za slivna površine uzet će se kombinacija različitih vrsta površina pa je koef. otjecanja: Csr = (C1*A1 + C2*A2 + ...+ Cn*An) / A1 + A2 + ... + An

U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, potpoglavlje 3.6. mijenja se tekstualni dio kako slijedi:

22


3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora i građevina određeni u UPU-u zasnovani su na razgraničenjima iz Prostorno programske osnove „ Umag sportski centar“ i obvezama koje su određene u PPUG Umaga. UPU-om su definirane zone dvaju građevinskih područja:

• Građevinsko područje ugostiteljsko – turističke namjene

• Građevinsko područje sportskog centra

U navedenim površinama moći će se izvoditi zahvati koji odgovaraju namjenama površina u kojima se planiraju, a također i ostala infrastrukturna mreža i infrastrukturne građevine.

Unutar cijelog obuhvata UPU-a potrebno je ostvariti kontinuitet kako putem centralne šetnice, tako i oblikovanjem i ozelenjavanjem prostora. U obuhvaćenom području ne mogu se graditi građevine stambene namjene niti se stambena namjena može dozvoliti u dijelu građevine.

Ovim UPU-om definiraju se uvjeti korištenja, uređenja i zaštite za slijedeće namjene:

I. za izgradnju na površinama oznake R1 (R1_1, R1_2, R1_3, R1_41, R1_42, R1_5 i R1_6), sportska namjena – sportski tereni u zatvorenom, planiraju se slijedećilokacijski uvjeti:

- Koeficijent izgrađenosti (kig max) = 0,3 (30%) - Najveća etažnost – prizemlje + 3 kat (P+3) - Najmanja udaljenost od granice građevne čestice = pola visine građevine, ali ne

manje od 4m - Najmanji ozelenjeni dio građevne čestice – 40% - Parkirna mjesta riješiti u sklopu zasebnih površina predviđenih za parkirališta po

kriteriju iz PPUG Umaga (8 gledalaca / 1 parkirno mjesto)

Zatečene postojeće građevine koje su u grafičkom prilogu 3. Uvjeti korištenja, uređenje i zaštite površina prikazane kao „uklanjanje zatečenih građevina“ moraju se ukloniti, dok se ostale postojeće građevine u sklopu ove namjene zadržavaju se te im se omogućuje nadogradnja i preoblikovanje u skladu s uvjetima za novoplanirane građevine. U sklopu građevina osnovne namjene omogućava se realizacija trgovačkih, uslužnih, servisnih i ugostiteljskih sadržaja kao neophodnih za njihovo nesmetano funkcioniranje.

II. na površinama oznake R2, rekreacijska namjena, omogućava se uređivanje i opremanje sportskih terena, kao pratećih sadržaja planiranim sportskim građevinama, kao sportskih terena na otvorenom. Na ovim površinama nije omogućena gradnja građevina visokogradnje, izuzev potrebnih zahvata za funkciju pojedinog terena, zatečene postojeće građevine koje su u grafičkom prilogu 3. Uvjeti korištenja, uređenje i zaštite površina prikazane kao „uklanjanje zatečenih građevina“ moraju se ukloniti

III. na površinama oznake R3, uređene plaže, omogućava se uređivanje i nadopuna sadržaja za potrebe plaža. U sklopu uređenja plaža izvest će se svi potrebni

23


infrastrukturni i komunalni zahvati, opremanje (tuš, kabine za presvlačenje, sanitarni čvorovi i sl.) kao i sportski tereni za odbojku na pijesku, zatečene postojeće građevine koje su u grafičkom prilogu 3. Uvjeti korištenja, uređenje i zaštite površina prikazane kao „uklanjanje zatečenih građevina“ moraju se ukloniti

IV. za izgradnju na površinama oznake T1, sport hotel, planiraju se slijedeći lokacijski uvjeti:

- Koeficijent izgrađenosti (kig max) = 0,3 - Koeficijent iskoristivosti (kis max) = 0,8 - Najveća etažnost – prizemlje + 2 kata (P+2) - Najmanja udaljenost od granice građevne čestice = pola visine građevine ali ne

manje od 4m - Najmanji hortikulturno uređeni dio građevne čestice (neizgrađene površine

građevne čestice, uređene kao zelene površine, bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, sportskih terena i sl.) – 40% građevne čestice

- Maksimalan kapacitet = 263 postelja - Parkirna mjesta riješiti u sklopu građevne čestice po kriteriju iz PPUG Umaga (1

smještajna jedinica / 1 parkirno mjesto)

V. na površinama oznake Ta, turistički apartmani, omogućava se:

- zadržavanje u prostoru jedne postojeće građevine s postojećim smještajnim kapacitetom (Ta_1). Rekonstrukcijom građevina moći će povećati svoj gabarit,

- rekonstrukcija postojeće građevine prenamjenom u ugostiteljsko turističku građevinu vrste turistički apartmani (Ta_2). Do privođenja planiranoj namjeni postojeća građevina može se održavati.

U poglavlju 3. Plan prostornog uređenja, tekstualni dio potpoglavlja 3.7. mijenja se kako slijedi:

3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Prilikom izrade projektne dokumentacije za ishođenje akata kojima se dozvoljava građenje, kao i prilikom izgradnje, a potom i korištenja građevina neophodno je uvažavati okoliš i primjenjivati mjere kojima se neće ugroziti njegovo zatečeno (nulto) stanje. Neophodno je koristiti takve energente koji će se uklapati u ekološki očuvano područje, što podrazumijeva upotrebu solarne energije, plina ili sličnih energenata kao alternative.

Na području obuhvaćenom UPU-om omogućava se gradnja građevina za koje se prema posebnom propisu mora provesti postupak provjere utjecaja zahvata na okoliš u smislu Zakona o zaštiti okoliša i ostalih odgovarajućih propisa. Prilikom gradnje takvih građevina moraju se primijeniti sve zakonom i ostalim propisima uvjetovane mjere zaštite. Za zaštitu od buke treba predvidjeti sve mjere da građevine prema van ne šire buku većuod dopuštene. Radi zaštite od buke u obuhvatu UPU-a treba prilikom izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih građevina očuvati postojeće i zasaditi novo zaštitno zelenilo. Zaštita od požara provodit će se izgradnjom vodoopskrbnih cjevovoda s hidrantima na propisanoj udaljenosti kao i primjenom i drugih mjera zaštite (vatrogasni pristupi, površine za operativni rad vatrogasnih vozila, pravci kretanja i intervencija vatrogasnih vozila i dr.).

24


Zbrinjavanje i evakuaciju sanitarno-fekalnih voda obavljati na način da se otpadne vode iz zgrada, tehnologija i sl. prije ispuštanja u sustav kanalizacije pročiste do stupnja da se zadovolje kriteriji za pojedina zagađivala prema općem važećem standardu (u fekalnu kanalizaciju dozvoljeno je upuštati samo otpadne vode koje su na nivou kućnih otpadnih voda). Sustav mreže fekalne kanalizacije mora biti zaseban. Kod kuhinja s pranjem posuđa, raznih kotlovnica, mehaničarskih radionica i sl. potrebno je izgraditi separatore ulja i masti u sklopu svake građevine prije priključenja na fekalnu kanalizaciju. Separatore ulja i masti i pjeskolove potrebno je izgraditi i na otvorenim ili slično uređenim površinama, gdje su mogući izljevi masti, ulja, benzina i drugih zagađivača. Tek tako pročišćenu vodu ispuštati u kolektor oborinskih voda. Sustav mreže oborinske kanalizacije mora biti zaseban. Prikupljanje i odlaganje otpada obavljat će se prema važećem zakonu o otpadu i drugim odgovarajućim propisima o uvjetima za izgradnju prostora i uređaja za prikupljanje i odnošenje otpadnih tvari iz građevina, te njihovo odlaganje na određeno mjesto, kao i prema važećim propisima Grada Umaga. Prema načelima ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom, pri postupanju s otpadom potrebno je težiti: - primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u

tehnološkom procesu i višekratnim korištenjem ambalaže, gdje je to moguće, - reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada – podrazumijeva odvajanje

otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada, - zbrinjavanju ostatka otpada – podrazumijeva da se preostali otpad tretira

odgovarajućim fizičkim, kemijskim i termičkim postupcima.

Komunalni i ostali kruti otpad, kao i opasni otpad, odlagat će se na lokaciju koja se nalazi izvan obuhvata ovog UPU-a.

25


II. PODACI O PRAVNOJ OSOBI OVLAŠTENOJ ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA PROSTORNOG UREĐENJA (URBIS d.o.o. PULA) - Izvod iz Sudskog registra, - Suglasnost za upis u Sudski registar, - Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih inženjera, - Imenovanje odgovorne voditeljice izrade nacrta prijedloga prostornog plana.