Download pdf - IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE … · izmjene i dopune prostornog plana ureĐenja opĆine janjina odredbe za provoĐenje, kartografski prikazi i izmjene i dopune

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE JANJINA ODREDBE ZA PROVOĐENJE, KARTOGRAFSKI PRIKAZI I IZMJENE I DOPUNE OBRAZLOŽENJA PLANA

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Janjina |

I - I

ELABORAT: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE JANJINA NOSITELJ IZRADE: DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA OPĆINA JANJINA

20246 Janjina STRUČNI IZRAĐIVAČ: SVEUČILIŠTE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET

ZAVOD ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I PEJZAŽNU ARHITEKTURU

Kačićeva ul. 26, 10000 ZAGREB, TEL.: 01/4561 256, FAX/TEL.: 01/482 6326, FAX: 01/463 9284

http://www.arhitekt.hr BROJ UGOVORA: 42/09-19 od 22. prosinca 2009. ODGOVORNI VODITELJ:

Prof.dr.sc. OLEG GRGUREVIĆ, dipl.ing.arh. dipl.ing.šum. STRUČNI TIM U IZRADI PLANA:

Prof.dr.sc. OLEG GRGUREVIĆ, dipl.ing.arh. dipl.ing.šum. Doc.dr.sc. DAMIR KRAJNIK, dipl.ing.arh. Doc.dr.sc. KRUNOSLAV ŠMIT, dipl.ing.arh IVONA JERKOVIĆ, dipl.ing.arh. HRVOJE VIDOVIĆ, dipl.ing.arh. MARKO JAKELIĆ, ing.arh. LUKA TRKANJEC, dipl. ing. arh Doc.dr.sc. MILJENKO HAIMAN, dipl. ing. građ. DEANKA HIRJAN, dipl. iur. Mr.sc. IVO BROZOVIĆ, dipl.ing.prom. Mr.sc. HRVOJE CARIĆ, dipl.oecc. KOORDINATOR I SURADNIK OD STRANE NARUČITELJA: VLATKO MRATOVIĆ PREDSTOJNIK ZAVODA:

Prof.dr.sc. JESENKO HORVAT, dipl.ing.arh.


I - II

STRUČNI TIM IZVORNOG PLANA:

GLAVNI PLANER I KOORDINATOR: Prof.dr.sc. OLEG GRGUREVIĆ,dipl.ing.arh., dipl.ing.šum.

PLANERI SURADNICI: DARIJA MALETIĆ MIRKO,dipl.ing.arh., PETRA ŠKEVIN, dipl.ing.arh., SONJA PETRINJAK, dipl.ing.arh., MARTA VALAŠEK, dipl.ing.arh., MARTINA LULIĆ, dipl.ing.arh.

STRUČNA SURADNJA: HIRJAN DEANKA, dipl. iur., Prof.dr.sc. IVO PODHORSKY, dipl.ing.građ., Doc.dr.sc. MILJENKO HAIMAN, dipl.ing.građ.

KOORDINATOR I SURADNIK OD STRANE NARUČITELJA: VLATKO MRATOVIĆ

STRUČNA VANJSKA SURADNJA I SURADNIČKE USTANOVE NA IZVORNOM PLANU:

Kulturno nasljeđe: Prof.dr.sc. IGOR FISKOVIĆ.

Prirodno nasljeđe: AMALIJA DENICH, dipl.ing.agr., Zagreb.

Demografska slika i sustav naselja: Prof.dr.sc. OLEG GRGUREVIĆ, dipl.ing.arh., dipl.ing.šum., Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zagreb, Kačićeva 26;

Cestovni promet: "Palmotićeva 45", projektni biro, Zagreb, EJUB PECO, dipl.ing.građ.,

Kulturna baština: MINISTARSTVO KULTURE, Državna uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Dubrovniku, Dubrovnik

Prirodna baština: MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREĐENJA, Uprava za zaštitu prirode, Zagreb

Poljodjelske površine: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA, Uprava gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, Zagreb

Šumski pokrov: "HRVATSKE ŠUME", Dubrovnik.

Cestovni promet: HRVATSKA UPRAVA ZA CESTE, Središnji ured, Odjel za razvitak i planiranje, Zagreb

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Dubrovnik

Pomorski promet: ŽUPANIJSKA LUČKA UPRAVA DUBROVNIK, Ured za pomorstvo, Dubrovnik

LUČKA KAPETANIJA DUBROVNIK, Dubrovnik

Poštanski promet: HRVATSKE POŠTE, Središnji ured, Dubrovnik

Telekomunikacije: HT – TK CENTAR DUBROVNIK, Dubrovnik, HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA, Odašiljači i veze, Plansko tehnološki odjel, Zagreb, VIP – NET GSM d.o.o., Zagreb

Elektroenergetika: HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA, D.P. “ELEKTROJUG”- Dubrovnik,

Vodnogospodarstvo: HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjeljak Split, Split, N.P.K.L. d.o.o., Korčula

Turizam: MINISTARSTVO TURIZMA, Odjel za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Zagreb

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA: Planovi komunalne infrastrukture izrađeni su djelomice temeljem postojeće dokumentacije i podataka općinskih službi i povjerenstva, te podataka nadležnih javnih i komunalnih poduzeća koja djeluju na području Općine.


I - III

Županija: DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

Grad/Općina: OPĆINA JANJINA

Naziv prostornog plana: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE JANJINA

Naziv kartografskog prikaza: ODREDBE ZA PROVOĐENJE, KARTOGRAFSKI PRIKAZI I

IZMJENE I DOPUNE OBRAZLOŽENJA PLANA Broj kartografskog prikaza:

Mjerilo kartografskog prikaza:

Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan: Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet

ZAVOD ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I PEJZAŽNU ARHITEKTURU Zagreb, Kačićeva 26, tel./fax. (01) 4639 284; http://www.arhitekt.hr

Predstojnik zavoda:

Prof.dr.sc. JESENKO HORVAT,

__________________________ dipl. ing. arh.

Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan:

Odgovorni voditelj:

Prof.dr.sc. OLEG GRGUREVIĆ,

__________________________ dipl. ing. arh., dipl. ing. šum.

Pečat odgovornog voditelja:

Stručni tim u izradi plana: 1. Prof.dr.sc. Oleg Grgurević, dipl. ing. arh.,

dipl. ing. šum. 2. Doc.dr.sc. Damir Krajnik, dipl. ing. arh. 3. Doc.dr.sc. Krunoslav Šmit, dipl. ing. arh. 4. Ivona Jerković, dipl. ing. arh. 5. Hrvoje Vidović, dipl. ing. arh.

6. Marko Jakelić, ing. arh. 7. Luka Trkanjec, dipl. ing. arh 8. Doc.dr.sc. Miljenko Haiman, dipl. ing. građ. 9. Mr.sc. Ivo Brozović, dipl. ing. prom. 10. Mr.sc. Hrvoje Carić, dipl. stručnjak zaštite

okoliša, dipl.oecc. 11. Deanka Hirjan, dipl. iur.

Odluka o izradi prostornog plana: Odluka o izradi izmjena i dopuna prostornog plana Općine Janjina (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije broj 12/2009, 03. prosinca 2009. godine.)

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana: Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije broj 03/2011 od 02. svibnja 2011. godine.

Javna rasprava (datum objave):18. svibnja 2010. (u dnevnom tisku: „Slobodna dalmacija“)

Javni uvid održan: od 24. svibnja 2010. do 08. lipnja 2010.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

Osoba odgovorna za provođenje javne rasprave:

Vlatko Mratović

____________________________

Suglasnost prema članku 97. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine” br.76/07, 38/09) klasa: 350-02/11-11/8, ur.br: 531-06-11-3, od 25. ožujka 2011. Predsjednik predstavničkog tijela:

Milivoj Herceg ___________________________

Pečat nadležnog tijela:

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

___________________________

Pečat nadležnog tijela:


I - V

SADRŽAJ

OVLAŠTENJA:

- RJEŠENJE O ODGOVORNOM VODITELJU

- IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA TRGOVAČKOG SUDA A.F.

- RJEŠENJE O SUGLASNOSTI ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA P.P

- RJEŠENJE O UPISU I IMENIK OVLAŠTENIH ARHITEKATA ODGOVORNOG VODITELJA

SUGLASNOST Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,

klasa: 350-02/11-11/8, ur.br: 531-06-11-3, od 25. ožujka 2011.

UVOD

ODREDBE ZA PROVOĐENJE – AMANDMANSKE I - 1… I - 43

ODREDBE ZA PROVOĐENJE – PROČIŠĆENI TEKST II - 1… II – 89

IZMJENE I DOPUNE OBRAZLOŽENJA PLANA III - 1… III - 52

KARTOGRAFSKI PRIKAZI:

Kartografski prikaz br. 0: Položaj Općine Janjina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u mj. 1: 400000

1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

Kartografski prikaz br. 1: Korištenje i namjena površina, u mj. 1:25000

2 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

Kartografski prikaz br. 2a: Infrastrukturni sustavi – promet – cestovni, pomorski, zračni, u mj. 1:25000

Kartografski prikaz br. 2b: Infrastrukturni sustavi – pošta i telekomunikacije, u mj. 1:25000

Kartografski prikaz br. 2c: Infrastrukturni sustavi – energetski sustav, u mj. 1:25000

Kartografski prikaz br. 2d: Infrastrukturni sustavi – vodnogospodarski sustav – vodoopskrba, u mj. 1:25000

Kartografski prikaz br. 2e1: Infrastrukturni sustavi – vodnogospodarski sustav - odvodnja otpadnih voda –

varijanta 1 i Obrada, skladištenje i odlaganje otpada, u mj. 1:25000

Kartografski prikaz br. 2e2: Infrastrukturni sustavi – vodnogospodarski sustav - odvodnja otpadnih voda –

varijanta 2 i Obrada, skladištenje i odlaganje otpada, u mj. 1:25000

3 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

Kartografski prikaz br. 3a1: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja –

prirodno nasljeđe, u mj. 1:25000


NEM, u mj. 1:25000


I - VI


Staništa, u mj. 1:25000

Kartografski prikaz br. 3b: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja –

kulturna dobra, u mj. 1:25000

Kartografski prikaz br. 3c1: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – uvjeti, ograničenja i posebne mjere, u

mj. 1:25000

Kartografski prikaz br. 3c2: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – pregled planova užih područja 1:25000

4 GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

Kartografski prikaz br. 4-0: Građevinska područja i područja posebnih uvjeta korištenja – pregledna karta, u mj.

1:25000

Kartografski prikaz br. 4-1 do 5: Građevinska područja i područja posebnih uvjeta korištenja, u mj. 1: 5000


OVLAŠTENJA


II - I


II - III


II - IV


II - V


II - VII


II - VIII


II - IX


II - X


SUGLASNOST MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA


II - XIII


UVOD


III - I

UVOD

Naručitelj, Općina Janjina, kao Nositelj izrade, sklopila je Ugovor broj: 42/09-19 od 22.

prosinca 2009. za izradu Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Janjina (dalje

u tekstu: IDPPUO Janjina) s izrađivačem, Arhitektonskim fakultetom, Zavodom za

urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu u Zagrebu.

Prema Ugovoru, Nositelj izrade pristupa prethodnoj raspravi sukladno odredbi članka 83.

Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07., 38/09.) (dalje u

tekstu: ZPUG). Tijelima i osobama određenim posebnim propisima dostavlja materijal

dorađen za razinu prethodne rasprave, koja će se održati u prostorijama Općine Janjina u

Janjini prema posebnoj obavijesti i pozivu od strane Nositelja izrade.

IDPPUO Janjina izrađuju se temeljem Odluke o izradi IDPPUO Janjina (Sl. glasnik

Dubrovačko-neretvanske županije broj 12/2009, 03. prosinca 2009. godine) koja utvrđuje

osnovna programska polazišta i ciljeve predmetnih izmjena i dopuna.

Temeljne polazne podatke i odrednice za rješenja, odnosno izradu i donošenje IDPPUO

Janjina predstavljaju, pored ZPUG-a i ostalih važećih propisa, kartografski prikazi, tekstualni

dio i odredbe Odluke o donošenju Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije.

Osnovni razlozi za izradu IDPPUO Janjina jesu:

- promjene u nizu propisa nastale u razdoblju od donošenja Prostornog plana uređenja

Općine Janjina („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, broj 03/07, dalje u

tekstu: PPUO Janjina) do danas,

- potreba za djelomičnom revizijom utvrđene prostorne organizacije i urbanističkih

parametara,

- akumuliranje značajnog broja utemeljenih zahtjeva za izradu izmjena i dopuna dostavljeni

Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Janjina sukladno članku 81. ZPUG

- usklađenje s Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije («Službeni glasnik

Dubrovačko-neretvanske županije“, broj 06/03, 03/05, 03/06, i 7/10, dalje u tekstu: PPDNŽ).


III - II

Program planiranih točkastih izmjena i dopuna, koji ujedno i oslikava stanje u prostoru

obuhvata PPUO Janjina nakon dvije godine primjene Plana, obuhvaća:

a) izmjene i dopune Odredbi za provođenje PPUO Janjina koje su se u proteklom

periodu primjene PPUO Janjina pokazale razmjerno ograničavajuće u smislu razvojnih

potreba Općine Janjina,

b) korekcije obuhvata planova užih područja, kao odgovor na nove stavove u segmentu

planiranja prostornih planova užih područja,

c) revizija izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja u okviru PPUO

Janjina, a temeljem usklađenja sa ZPUG i analize stanja na terenu, uz manje korekcije

granica građevinskih područja na način da se ukupna površina građevinskih područja ne

povećava

d) izmjene i dopune u segmentu potrebnog usklađenja s rješenjima izmjena i dopuna

PPDNŽ-a,

e) izmjene i dopune temeljene na očitovanjima, zahtjevima i mišljenjima tijela i osoba

određenih posebnim propisima i drugih sudionika koji sudjeluju u izradi Izmjena i dopuna

PPUO Janjina, a utvrđenih Odlukom o izradi IDPPUO Janjina

f) izmjene i dopune u segmentu planiranja rješenja odvodnje otpadnih voda u

tekstualnom i kartografskom dijelu Plana

g) nužne izmjene i dopune temeljene na usklađenju sa ZPUG.

Izmjene i dopune taksativno navedene ad. a), b), c), d) e) i f) jedine su planirane izmjene i

dopune, koje se vrše ovim IDPPUO Janjina.

Izmjene i dopune PPUO Janjina odnose se na izmjene tekstualnog dijela – Odredbi za

provođenje, grafičkog dijela te Obrazloženja plana u isključivo u poglavlju 3. Plan prostornog

uređenja.

Kartografski prikazi grafičkog dijela elaborata IDPPUO Janjina zamjenjuju sve kartografske

prikaze navedene u Odluci o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Janjina (Službeni

glasnik Dubrovačko-neretvanske županije broj 03/07 i 12/09).

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Janjina | Odredbe za provođenja

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

- AMANDMANSKE


I - 1


Članak 1.

Članak 1. mijenja se i glasi:

„OBUHVAT PLANA

(1) Priobalni dio Općine u pojasu od 1000,0 m od obalne crte nalazi se unutar Zaštićenog obalnog

područja mora (u daljnjem tekstu ZOP).

(2) Plan utvrđuje uvjete za dugoročno uređenje područja Općine, svrhovito korištenje, namjenu,

oblikovanje, obnovu i sanaciju građevnog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, te posebno zaštitu

kulturnih dobara, vrijednih dijelova prirode i krajobraza. U skladu s dokumentima prostornog

uređenja širih područja i propisima, Plan daje uvjete uređenja i pomorskog dobra odnosno

priobalnog područja (akvatorija) Općine.

(3) Na području Općine nalazi se prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici

Hrvatskoj pet naselja: Drače, Janjina, Osobjava, Popova Luka i Sreser.

(4) U naselju Osobjava manje od 50% postojećih građevina koriste za stalno stanovanje osobe koje

imaju prebivalište u tom naselju.

(5) U Odluci o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Janjina (Službeni glasnik Dubrovačko-

neretvanske županije broj 03/07 i 12/09) u cijelom tekstu:

izrazi „građevinska čestica“ i „parcela“ zamjenjuje se izrazom

„građevna čestica“ u odgovarajućem rodu, broju i padežu

izraz „građevno područje“ zamjenjuje se izrazom „građevinsko

područje“ u odgovarajućem rodu, broju i padežu

izraz „grafički list“ zamjenjuje se izrazom „kartografski prikaz“ u

odgovarajućem rodu, broju i padežu

izraz „bruto razvijena površina“ zamjenjuje se izrazom „građevinska

(bruto) površina“ u odgovarajućem rodu, broju i padežu“

Članak 2.

Brišu se članci 3. i 4.

Članak 3.

U članku 6, stavku (3), alineji a) riječ: „propisima“ mijenja se s riječi: „Zakonom“.

Članak 4.

U članku 8, mijenja se stavak (1) i novi glasi:

„(1) Područje Općine je prema namjeni razgraničeno na:

I. Unutar građevinskih područja


I - 2

a) površine naselja

građevinska područja naselja:

unutar kojih su razgraničene površine mješovite namjene te površine isključive namjene

kako slijedi:

naselja Osobjava i Popova Luka

u cjelini za mješovitu namjenu;

naselje Janjina

unutar kojega su razgraničene površine za:

mješovitu namjenu

i isključivu namjenu:

površine infrastrukturnih sustava – parkiralište

naselje Drače

unutar kojega su razgraničene površine za

mješovitu namjenu;

i isključive namjene:

gospodarsku namjenu: GL „Drače“

športsko-rekreacijsku namjenu – uređene plaže (R3): „Bililo“


naselje Sreser


mješovitu namjenu;


športsko-rekreacijsku namjenu – uređene plaže (R3): „Bratkovica“

b) površine izvan naselja za izdvojene namjene

izdvojena građevinska područja (izvan naselja)

namjena površina unutar izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) isključive

namjene razgraničena je kako slijedi za:

ugostiteljsko-turističku namjenu: TZ „Palata“ (T1)


I - 3

gospodarsku namjenu GZ „Vardište“ (I)

građevinska područja za groblja (+)

gospodarsku namjenu – marikultura (H1), (H2)

II. Izvan građevinskih područja za:

c) poljoprivredne i šumske površine i to za:

šumske površine isključivo osnovne namjene: (Š)

poljoprivredne površine isključivo osnovne namjene: (P)

površine za osobito vrijedno obradivo tlo

površine za vrijedno obradivo tlo

površine za ostala obradiva tla

ostalo poljoprivredno tlo, šumu i šumsko zemljište (PŠ)

(s pojedinačnim gospodarskim objektima u funkciji obavljanja poljoprivredne i

stočarske djelatnosti te pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom

domaćinstvu);

d) površine infrastrukturnih sustava: (IS)

površine predviđene za infrastrukturne koridore:

prometne,

elektroenergetske,

vodnogospodarskog sustava;

površine predviđene za infrastrukturne građevine.

prometne,

elektroenergetske,


e) površine mora:

za prometne djelatnosti

za turizam

za rekreaciju

marikulturu


I - 4

što je prikazano na kartografskom prikazu br. 1: «Korištenje i namjena površina» i kartografskim

prikazima serije 2: «Infrastrukturni sustavi», sve u mj. 1:25000, te na kartografskim prikazima

serije 4: «Građevinska područja i područja posebnih uvjeta korištenja» u mj. 1:5000.“

Članak 5.

U članku 9. mijenja se stavak (1) i novi glasi:

„(1) Isključivu namjenu ima površina čije je korištenje podređeno jednoj (osnovnoj) namjeni. Na

površini isključive namjene mogu se planirati, graditi i uređivati samo oni drugi sadržaji koji

proizlaze iz potrebe osnovne namjene, a to se u pravilu odnosi na površine pratećih sadržaja te

infrastrukturne građevine.“

U stavku (5) brišu se riječi: „u skladu s člankom 120. ovih Odredbi“.

Članak 6.

Mijenja se članak 13. i novi glasi:

„(1) Na području Općine unutar obuhvata Plana nalaze se sljedeće građevine od važnosti za Državu:

Cestovne građevine – državne ceste:

a) državna cesta D-414 (Pelješka cesta)

Građevine za korištenje voda – Vodoopskrbni sustav:

b) vodoopskrbni sustav NPKL

Građevine za transport plina s pripadajućim objektima, odnosno uređajima i postrojenjima:

c) Jonsko-jadranski plinovod, dionica: čvor Ploče-Dubrovnik-Prevlaka sa prijelazom ispod

Malostonskog zaljeva.

(2) Na području Općine unutar obuhvata Plana nalaze se sljedeće građevine od važnosti za Županiju

a) lokalne ceste L69027 (Sreser – Janjina (D414)), L69074 (Trpanj (D414) – Osobjava –

L69027) i L 69076 (Žuljana (Ž6226 – Trstenik (L69028))

Građevine za elektroopskrbu:

b) dalekovod DV 110 kV (dionica: TS 110 kV Blato – TS 110 kV Ston)

c) TS 110/35(20) kV «Janjina», s planiranim uvodom dalekovoda 110 kV Blato – Ston u TS

Janjina

Građevine vodnog gospodarstva

d) regulacijske i zaštitne vodne građevine na bujičnim vodotocima“


I - 5

Članak 7.

U članku 14, mijenja se stavak (3) i novi glasi:

„(3) U okviru građevinskih područja naselja razgraničene su i površine isključive namjene:

a) gospodarsku namjenu (I3): GL „Drače“ u okviru naselja Drače čiju površinu dijelom tvori

postojeća vinarija te njeno planirano proširenje (posebni uvjeti: članak 74. – 78.);

b) športsko-rekreacijsku namjenu (R3) «uređene plaže»: uređene plaže „Bratkovica“, i

„Bililo“. Površine namijenjene uređenim plažama planirane su u naselju Sreser (uređena

plaža „Bililo“) i u naselju Drače (uređena plaža „Bratkovica“) (posebni uvjeti poglavlje 3.3.

članak 84.).

Kao dio površine naselja, područja iz ovog stavka ulaze u proračun površine ukupnog

građevinskog područja naselja. Prikazana su na kartografskom prikazu serije 4: «Građevinska

područja i područja posebnih uvjeta korištenja» u mj.1:5000.“

Članak 8.


„UDALJENOST OSNOVNE ZGRADE OD SUSJEDNIH ČESTICA

(1) U smislu ovih Odredbi za provođenje, bočna međa je granica predmetne građevne čestice prema

susjednim građevnim česticama.

(2) U građevinskom području naselja, osnovna zgrada se može graditi:

odmaknuto od bočnih međa;

na jednoj bočnoj međi

na obje bočne međe

U smislu ovih Odredbi za provođenje, bočna međa je granica predmetne građevne čestice prema


(3) U građevinskom području naselja, osnovna zgrada može se graditi kao:

samostojeća zgrada - zgrada koja se niti jednom svojom stranicom ne

naslanja na susjedne zgrade postojeće ili planirane na susjednim

građevnim česticama

poluugrađena zgrada - zgrada koja se jednom svojom stranicom

naslanja na susjednu zgradu postojeću ili planiranu na susjednoj

građevnoj čestici, i s tom zgradom formira sklop dvojne zgrade ili

završetak niza zgrada

ugrađena zgrada - zgrada koja se s dvije svoje stranice naslanja na

susjedne zgrade postojeće ili planirane na susjednim česticama, te je

na taj način dio niza zgrada.


I - 6

(4) Udaljenost pročelja samostojeće zgrade od bočnih međa, odnosno slobodnog pročelja

poluugrađene zgrade od bočne međe ne smije biti manja od 3,0 m.

(5) Iznimno, i isključivo u izgrađenim dijelovima građevinskog područja samostojeću zgradu moguće

je graditi uz suglasnost susjeda:

na udaljenosti između 3,0 i 1,0 m od susjedne čestice, uz ograničenje

otvora na odgovarajućem pročelju na dijelove zida od staklene opeke ili

neprozirnog stakla do maksimalne površine od 2,0 m2, te ventilacijske

otvore bez zaokretnih krila ukupne površine do 0,36 m2

na međi susjedne čestice, bez otvora na odgovarajućem pročelju.

(6) U svim slučajevima izgradnje na međi, zid na međi mora biti vatrootporan i bez otvora, sljeme

krova mora obvezno biti okomito na susjednu među na kojoj se zgrada gradi i krov bez krovnog

prepusta.

(7) Ako dvije susjedne građevne čestice nemaju elemente za izgradnju samostojeće zgrade (veličinu

građevinske čestice), tada se na obje čestice mogu graditi zgrade na zajedničkoj međi uz uvjet

formiranja sklopa dvojne zgrade.

(8) Ako se zgrada određene namjene (stambena, poslovna, pomoćna) izgradi na jednoj bočnoj međi,

te se na istoj međi susjedne građevne čestice planira izgraditi zgrada tako da obje zgrade

formiraju sklop dvojne zgrade, tada obje zgrade moraju biti iste namjene i iste visine.

(9) Udaljenost od bočnih međa mjeri se od pročelja zgrade prema bočnoj međi i mjerodavna je

manja vrijednost (u slučaju različitih vrijednosti).

(10) Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagrađeni od staklene opeke ili neprozirnog stakla (bez

otklopnih krila) površine do 2,0 m2 te ventilacijski otvori veličine do 60/60 cm ili 3600 cm2 (u

zbroju otvora ili kao jedan otvor).

(11) Iznimno, zgrada se može graditi na bočnoj međi i bez suglasnosti susjeda:

a) u slučaju kad je riječ o izgradnji zamjenske, ili rekonstrukciji postojeće zgrade na međi u

istom gabaritu;

b) u slučaju kad je riječ o izgradnji zgrade kao prislonjene uz već postojeću, ili planiranu

susjednu građevinu na međi (ovo nije moguće, ako se izgradnjom zatvaraju otvori stare

tradicijske zgrade otvoreni usprkos toga što je zgrada na međi, a ti su otvori na njoj

izvorni, što je mogući slučaj kod starih zgrada u zaštićenim zonama;

c) u slučaju prigradnje duž međe postojeće zgrade na međi (ne preko 2/3 dužine postojeće

zgrade);“

Članak 9.

U naslovu članka 19. iza riječi „IZGRAĐENOST“ dodaju se riječi: „I ISKORIŠTENOST“.

U članku 19. mijenjaju se stavci (1) i (2) i novi glase


I - 7

„(1) U smislu ovih odredaba, izgrađenost građevinske čestice je odnos ukupne površine zemljišta

pod zgradama na građevinskoj čestici i površine građevinske čestice, izražena bilo kao postotni

udjel (postotak izgrađenosti – IZGR) ili kao koeficijent izgrađenosti - kig.

(2) Ako su konstruktivno odvojeni od zgrada na čestici, u proračun izgrađenosti se ne uračunavaju

građevine utvrđene „Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima“.

Dodaje se stavak (5) koji glasi:

„(5) Najveća iskorištenost građevne čestice unutar obuhvata Plana propisana je koeficijentom

iskorištenosti – (kis), a u smislu ovih Odredbi, koeficijent iskorištenosti – (kis) građevne čestice je

odnos ukupne građevinske bruto površine građevina na čestici i površine građevne čestice.“

Članak 10.

U članku 20. stavku (3) riječi „oko zgrade“ zamjenjuju se riječima „uz pročelje“.

U stavku (6) alineji d) točki jedan brišu se riječi „koje se označava skraćeno s «Pk»“

U stavku (7) mijenjaju se alineje b) i c) i nove glase:

„b) prizemlje koje se označava skraćeno s "P";

c) suteren koji se označava skraćeno sa "S".“

Članak 11.


„PODRUM (P0) I PRETEŽITO UKOPANI PODRUM (PU)

(1) Podrum (P0) je potpuno ukopani (100% ukopan) dio građevine (etaža) čiji se prostor nalazi ispod

poda prizemlja (P), odnosno suterena (S)

(2) Pretežito ukopani podrum (Pu) se smatra etaža čija je gornja kota stropne konstrukcije:

a) na terenima nagiba <1:3 - manje od 1,0 m, a

b) na strmom terenu nagiba >1:3 - manje od 0,5 m

uzdignuta od najniže kote zaravnatog (uređenog) terena uz zgradu, a nalazi se neposredno ispod

poda prizemlja. Pretežito ukopani podrum (Pu) mora biti sa više od 50%, ali manje od 100%,

svoga volumena ukopana u teren.

(3) Da bi se etaža smatrala podrumom, zaravnati teren uz zgradu mora se u potpunosti naslanjati na

zgradu te ne može biti od zgrade odvojen potpornim zidom (škarpom), uz izuzetke prema stavku

4. članka 20.

(4) Zgrada može imati samo jednu podrumsku etažu (Po) ili pretežito ukopani podrum (Pu), osim u

slučaju izgradnje višeetažne podzemne garaže (bilo kao samostalne građevine ili kao dijela

zgrade, a radi potrebe zadovoljenja broja parkirališnih mjesta na građevnoj čestici propisanih

ovim Planom) kada je moguć veći broj podrumskih etaža, ali ne više od 3.“


I - 8

Članak 12.


„SUTEREN (S)

(1) Suterenom (S) se smatra etaža zgrade na strmom terenu (> 1:3) koja je u teren ukopana do 50%

svoga volumena i za koju vrijedi:

pročelna strana etaže orijentirana prema nižoj strani terena je izvan

terena, a gornja kota konstrukcije poda etaže je za najviše 0,5 m viša od

zaravnatog terena ispred tog pročelja;

visina pročelja te etaže na višoj strani terena mjerena od najniže kote

zaravnatog terena uz to pročelje do najviše kote ploče stropa ne prelazi

visinu od 1,0 m;

zaravnati teren uz zgradu se u potpunosti naslanja na zgradu, odnosno

nije od zgrade odvojen potpornim zidom (škarpom), uz izuzetke prema

stavku 4. članka 20.

(2) Sukladno odredbama ovog Plana o općem slijedu etaža na terenima nagiba <1:3 (članak 20.

stavak 6.), etaža na terenima nagiba <1:3 koja se jednim svojim pročeljem nalazi potpuno izvan

terena (tj. gornja kota konstrukcije poda te etaže je iznad najniže kote zaravnatog terena uz

zgradu, ili jednaka njoj), dok su ostala pročelja djelomično ukopana, ne može se smatrati

suterenom već se smatra prizemljem (iznad kojeg slijedi Pkn, ili Pks, odnosno 1. kat itd.).

(3) Na terenu nagiba <1:3, iznimka od članka 20. stavka 6. u smislu postojanja suterena kao etaže

koja se nalazi neposredno ispod prizemlja, a koja je ukopana u teren manje od 50% svog

volumena i čija je gornja kota konstrukcije poda ispod najniže kote zaravnatog terena uz zgradu,

moguća je u slučaju:

postojećih (zakonito izgrađenih) zgrada te njihovih rekonstrukcija;

pobližeg planiranja suterena urbanističkim planom uređenja (UPU), a uz

poštivanje ostalih uvjeta ovog Plana, a samo za samostalne garaže,

pomoćne, gospodarske, sportske (npr. poluukopane dvorane, bazeni) i

slične zgrade.

(4) Uvođenjem suterena u etaže zgrade na terenima nagiba <1:3, ne mijenjaju se najveće dozvoljene

visine zgrada utvrđene ovim Planom.“

Članak 13.


„POTKROVLJE (PKS) I VISINA NADOZIDA

(1) Potkrovljem se smatra unutrašnji prostor (etaža) zgrade, koji se nalazi neposredno između krovne

konstrukcije i stropne ploče najvišeg kata građevine.

(2) Nestambeno potkrovlje (tavan, šufit;) smatra se konstruktivnom etažom, nema nadozida, te se ne

iskazuje pri provjeri usklađenosti broja etaža građevine s ovim Planom propisanim najvećim

dozvoljenim brojem etaža. Nestambeno potkrovlje može imati samo minimalne otvore za svjetlo i


I - 9

prozračivanje na zabatu, ili u ravnini krovne plohe, te nije stubištem povezano s najvišom

korisnom etažom i/ili terenom, a pristupa mu se nekonstruktivnim stubištem („ljestvama“) kroz

otvor u stropu.

(3) Stambeno potkrovlje može imati nadozid od 0,0 m do najveće dozvoljene visine od 1,2 m.

Iskazuje se u broju etaža zgrade kao "Pks“ te provjerava u odnosu na ovim Planom propisani

najveći dozvoljeni broj etaža zgrade (Emax), a stubištem je povezano s najvišom korisnom

etažom i/ili terenom.

(4) Općenito, potkrovna etaža je svaka etaža koja se nalazi neposredno ispod krovne konstrukcije.

Visina nadozida mjeri se od gornje kote nosive konstrukcije poda potkrovne etaže do gornje kote

nadozida, odnosno najviše kote presjecišta unutarnje plohe nadozida i unutarnje plohe kose

stropne ploče. Potkrovna etaža čiji nadozid prelazi visinu od 1,2 m (odnosno 2,0 m u slučaju

jednostrešnog krova), smatra se «punim katom» te kao etaža ulazi u iskaz broja etaža zgrade koji

se provjerava u odnosu na najveći dozvoljeni broj etaža propisan ovim Planom.

Članak 14.

U članku 24. stavak (1) mijenja se i glasi:

„(1) Najveće dozvoljene visine vijenca (Vmax) za različite tipične varijante broja etaža (E) osnovnih

zgrada (stambene, mješovite, poslovne ili društvene namjene), iznose:

I na terenima nagiba <1:3

a) za prizemnu zgradu (P): 3,5 m

b) za prizemnu zgradu s podrumom (Pu+P): 4,0 m

c) za prizemnu zgradu sa stambenim potkrovljem (P+Pks): 4,7 m

d) za prizemnu zgradu s podrumom i stambenim potkrovljem (Pu+P+Pks): 5,2 m

e) za katnu zgradu (P+1): 6,5 m

f) za katnu zgradu s podrumom (Pu+P+1): 7,0 m

g) za katnu zgradu sa stambenim potkrovljem (P+1+Pks): 7,7 m

h) za katnu zgradu s podrumom i stambenim potkrovljem (Pu+P+1+Pks): 8,2 m

i) za dvokatnu zgradu (P+2): 9,5 m

j) za dvokatnu zgradu s podrumom (Pu+P+2): 10,0 m

k) za dvokatnu zgradu sa stambenim potkrovljem (P+2+Pks): 10,7 m

l) za dvokatnu zgradu sa podrumom i stambenim potkrov. (Pu+P+2+Pks): 11,2 m

II na strmim terenima nagiba >1:3 (sa ili bez podruma, kota suterena je max +0.5m)

m) za suteren s prizemljem (S+P): 6,5 m


I - 10

n) za suteren s prizemljem i stambenim potkrovljem (S+P+Pks): 7,7 m

o) za suteren s prizemljem i katom (S+P+1): 9,5 m

Alineja o) moguća je samo u slučaju izgradnje s izmaknutim etažama (terasama), kada se uz

Vmax=9.5 m primjenjuje dodatni uvjet: visina mjerena od bilo koje točke konačno zaravnatog

terena uz bočno pročelje zgrade do terase (odnosno gornje kote konstrukcije ravnog prohodnog

ili neprohodnog krova) ili vijenca iznad te točke može iznositi najviše 7,5 m.“

U stavku (2) iza riječi „kota“ briše se riječ „niskog“.

Briše se stavak (3).

Dosadašnji stavci (4), (5), (6) i (7) postaju stavci (3), (4), (5), i (6).

U dosadašnjem stavku (4) rečenice: „U takvom slučaju, visina vijenca, broj etaža i ukupna visina mogu biti

i veći od vrijednosti ovim Planom propisanih za izgrađeni dio određenog naselja. Detaljnije uvjete treba

propisati UPU-om“, mijenjaju se rečenicom koja glasi: „U takvom slučaju, visina vijenca, broj etaža i

ukupna visina mogu biti i veći od vrijednosti ovim Planom propisanih za izgrađeni dio određenog naselja,

ali ne veći od okolne izgradnje.„

U dosadašnjem stavku (5) riječi: „NP+VP+Pks“ mijenjaju se riječima: „S+P+Pks“.

U dosadašnjem stavku (6) iza riječi „a“ dodaje se riječ „u“.

Članak 15.

U članku 25. brišu se stavci (2) i (3).

Dosadašnji stavci (4), (5) i (6) postaju stavci (2), (3) i (4).

U dosadašnjem stavku (5) briše se zarez i riječi: „a što će se detaljnije razraditi izradom urbanističkih

planova uređenja (UPU) tih naselja“.

Članak 16.

U članku 26. stavku (1) iza riječi: „umjerene“ dodaju se riječi: „i stroge“.

U stavku (2) iza riječi detalja dodaje se zarez i riječi: „a u okviru zona umjerene i stroge zaštite utvrđenih

ovim Planom“.

Članak 17.

U članku 27. mijenja se stavka (1) i novi glasi:

„(1) U zonama umjerene zaštite te u kontaktnoj zoni krovišta trebaju biti kosa: dvostrešna i

četverostrešna, nagiba 18- 34º stupnjeva. Moguća su i jednostrešna krovišta, nagiba do 18º za

novogradnje. Sljeme krovišta mora se postaviti po dužoj strani zgrade, a na nagnutom terenu

paralelno slojnicama. Kao pokrov treba koristiti kupu kanalicu ili sličan crijep, a u okviru

tradicijskih sredina u kojima se pokrov kamenim pločama zadržao kao čest, preporuča se

korištenje pokrova kamenim pločama. Zabranjuje se uporaba valovitog salonita ili lima u bilo

kojoj boji i za pokrivanje bilo kojih površina. Iznimke od pravila navedenih u ovom stavku,

moguće su u slučaju rekonstrukcije starih (zakonito izgrađenih) krovišta zgrada, kada se mogu

zadržati zatečeni nagibi i tipovi krovišta, ako su drugačiji od ovdje navedenih, te u slučajevima


I - 11

reguliranim stavkom 4. ovog članka. Zone umjerene zaštite i kontaktne zone određene su

člankom 107 Odredbi i ucrtane na kartografskom prikazu 3b: „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite

prostora – područja posebnih uvjeta korištenja – kulturna dobra“ u mjerilu 1:25000, te na

kartografskim prikazima serije 4. „Građevinska područja i područja posebnih uvjeta korištenja“ u

mjerilu 1:5000.“

Mijenja se stavak (4) i novi glasi:

„(4) Urbanističkim planom uređenja (UPU), temeljem pobliže analize, mogu se utvrditi detaljniji uvjeti

oblikovanja. Sukladno članku 31. odredaba ovoga Plana mogu se utvrditi i uvjeti za zgrade s

ravnim i krovovima blagog nagiba te drugačijim krovovima i pokrovima, posebno za građevine

gospodarske, javne ili druge nestambene namjene većih i netipičnih tlocrtnih površina i/ili formi.

Izvedba sustava solarnih ćelija na krovištu dozvoljava se izvan planom zaštićenih povijesnih

cjelina naselja.“

Članak 18.

U članku 29. stavku (4) iza riječi „naselja“ brišu se riječi: „u skladu s detaljnijim analizama i rješenjima koja

se utvrde UPU-om“, dodaje se zarez i riječi: „ali sukladno okolnoj izgradnji“.

Članak 19.

U članku 33. stavku (2) ispred riječi „obalno“ dodaje se riječ „osobito“.

Članak 20.

U članku 34. stavku (1) iza teksta „ili se planirana zgrada ne može graditi.“ briše se ostali dio teksta

stavka.


„(2) Od uvjeta utvrđenog u stavku (1) ovog članka može odstupiti samo:

- kod već izgrađenih zgrada, ili u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja

gdje to prostorno nije moguće više ostvariti i kada se, iznimno, omogućuje uplata

naknade za nedostatna parkirališna mjesta, a što je regulirano odgovarajućim aktima

za područje Općine.

- u okviru detaljnog plana uređenja (DPU) kada se rješenjem plana utvrđuju površine

javnih parkirališta (kao zasebne površine ili kao parkiranje u okviru uličnih koridora) i/ili

zasebne površine (čestice) za izgradnju garažno-parkirališnih mjesta koje odgovaraju

potrebama za parkiranjem planiranih namjena (izgradnje, sadržaja) u tim planom

obuhvaćenom dijelu naselju.“

Članak 21.

Mijenja se članak 37 i novi glasi:

„ODVODNJA OTPADNIH VODA I SABIRNE JAME

(1) U ZOP-u, izgradnja je moguća samo na građevinskim česticama priključenim na javni sustav

odvodnje. Do izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda za izgrađene dijelove građevinskih

područja primjenjuje se odredba članka 96. i 109.


I - 12

(2) Sabirna jama treba biti pristupačna za specijalno vozilo radi povremenog pražnjenja, odvoženja

sadržaja na za to propisano mjesto i raskuživanja. Ona mora zadovoljavati sanitarno-tehničke i

higijenske uvjete. Sabirnu jamu moguće je raditi i na granici građevne čestice.

(3) Zatečene zakonito izgrađene čestice koriste zatečeni sustav odvodnje, odnosno sabirne jame.

Izgradnjom javnog sustava odvodnje i ove se čestice moraju na njega priključiti.“

Članak 22.

U članku 38. stavku (1) riječi: „U Općini nema plinske mreže, ali“ mijenjaju se riječima: „Do izgradnje

plinske mreže“.

Članak 23.


„VODNO GOSPODARSTVO

(1) Zgrade na građevinskim česticama, koje se jednim dijelom naslanjaju na prirodne vodotoke, ili

bujice, gradit će se u skladu s vodopravnim uvjetima i sukladno zakonu, uredbama i pravilnicima,

te članku 97. ovih Odredbi.

(2) Uvjeti gradnje i uređenja čestica uz vodotoke određeni su člankom 97. ovih Odredbi.“

Članak 24.

U članku 40. briše se stavak (4).

Članak 25.


„OBITELJSKE STAMBENE ZGRADE

(1) U Općini Janjina planiraju se stambene zgrade s do tri samostalne stambene jedinice – obiteljske

stambene zgrade.“

Članak 26.

U članku 45. stavku (1) alineji a) brojka „300“ mijenja se brojkom „400“.

Članak 27.


VISINA OBITELJSKE STAMBENE ZGRADE

„(1) Najveća dozvoljena katnost (Emax) obiteljskih stambenih zgrada te proizlazeća najveća visina

vijenca (Vmax) ovim Planom određuje se po slijedećim cjelinama i područjima:

I) Građevinsko područje naselja Janjina:

u izgrađenom i neizgrađenom dijelu GPN-a:

a) na terenu nagiba <1:3, do: Po ili Pu+P+2;


I - 13

b) na strmom terenu (>1:3) do: Po ili Pu+S+P+1.

II) Ostala građevinska područja naselja - naselja Drače, Sreser, Osobjava, Popova Luka:


a) na terenu nagiba <1:3, do: Po ili Pu+P+1+Pks;

moguće je i do Po ili Pu+P+2 ako uz planiranu zgradu već postoji zakonito izgrađena

zgrada takve ili veće visine;

b) na strmom terenu (>1:3) do: Po ili PuS+P+1.

(2) U dijelovima naselja Janjina, odnosno području umjerene zaštite, najveće dozvoljene visine

obiteljskih stambenih zgrada mogu biti i drugačije od propisanih u stavku (1) ovog članka, a

prema posebnim uvjetima i uz suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog

odjela u Dubrovniku.“

Članak 28.


„KIG, KIS – OBITELJSKE STAMBENE ZGRADE

„(1) Moguće su slijedeće izgrađenosti (IZGR), odnosno koeficijenti izgrađenosti (kig) i iskorištenosti

(kis) građevinskih čestica pri gradnji novih i rekonstrukciji postojećih zgrada obiteljskih stambenih

zgrada:

c) za samostojeće zgrade, a za različite veličine građevinskih čestica, sukladno

vrijednostima iz Tablice 1, ali s maksimalnom osnovnom površinom za gradnju od 225

m2;

d) za poluugrađene zgrade, a za različite veličine građevinske čestice, sukladno

vrijednostima iz Tablice 1, ali s maksimalnom osnovnom povr. za gradnju od 175 m2;

e) za ugrađene zgrade ( zgrade u nizu) do 50%, ali s maksimalnom osnovnom povr. za

gradnju od 150 m2.“

Mijenja se TABLICA 1. i nova glasi:

TABLICA 1.

SAMOSTOJEĆE ILI POLUUGRAĐENE OBITELJSKE STAMBENE ZGRADE: PLANIRANA NAJMANJA I NAJVEĆA DOZVOLJENA

IZGRAĐENOST TE NAJVEĆI KOEFICIJENT ISKORIŠTENOSTI (kis) ZA GRADNJU NOVIH I REKONSTRUKCIJE POSTOJEĆIH ZGRADA

U IZGRAĐENOM I NEIZGRAĐENOM DIJELU GPN-a

POVRŠINA ČESTICE IZGRAĐENOST

(izražena kao postotak

izgrađenosti - IZGR;

kig= IZGR/100)

OSNOVNA POVRŠINA

ZA GRADNJU

NAJVEĆI

KOEFICIJENT

ISKORIŠTENOSTI

ČESTICE (kis)

od do max IZGR max max

m2 m2 % m2 koef.

201 250 40,00 100 1,3

251 300 38,00 114 1,3

301 350 36,00 126 1,2


I - 14

351 400 34,00 136 1,2

401 450 32,00 144 1,1

451 500 30,00 150 1,1

501 550 28,50 157 1,0

551 600 27,00 162 1,0

601 650 26,00 169 0,9

651 700 25,00 175 0,9

701 750 24,00 180 0,9

751 800 23,00 184 0,8

801 850 22,20 189 0,8

851 900 21,40 193 0,8

901 950 20,70 197 0,7

951 1000 20,10 201 0,7

1001 1050 19,50 205 0,7

1051 1100 19,00 209 0,7

1101 1150 18,50 213 0,7

1151 1200 18,00 216 0,7

1201 1250 17,50 219 0,6

1251 1300 17,00 221 0,6

1301 1350 16,50 223 0,6

1351 1400 16,00 224 0,6

1401 1451 15,50 225 0,6

1451 1500 15,00 225 0,6

1501 Na više 15,00 225+ 0,6

napomene:

- za pojedini interval površina čestica (od – do) mjerodavan je najveći dozvoljeni postotak izgrađenosti -

max IZGR (%) – te najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti - max kis - a najveća osnovna površina za

gradnju - max (m2) - vrijedi za najveću površinu čestice u pojedinom intervalu; Uz sljedeći uvjet kod

graničnih vrijednosti intervala (maksimalnih i minimalnih):Ako je osnovna površina za gradnju u narednom

intervalu manja nego u prethodnom intervalu (zbog manjeg % IZGR u odnosu na prethodni interval)

odabire se osnovna površina za gradnju iz prethodnog intervala.

Članak 29.

U članku 49. stavaku (1) briše se rečenica: „Iznimno, urbanističkim planom uređenja (UPU) mogu se

utvrditi detaljnije odredbe kojima se ostatak površine dobiven primjenom pravila o najvećoj dozvoljenoj

izgrađenosti i najvećem kis-u, za površinu predmetne čestice prema Tablici 1, odnosno pravilu od 50%

izgrađenosti za ugrađene zgrade, može iskoristiti za gradnju otvorenog bazena, ili slične pomoćne

građevine.“.


I - 15

Članak 30.

U članak 50. mijenja se stavak (3) i novi glasi:

„(3) Ako je zatečena izgrađenost građevinske čestice izgrađenom zgradom u izgrađenom dijelu GPN-

a veća od vrijednosti iz stavka 1. članka 48., odnosno vrijednosti iz Tablice 1, zgrada se može

rekonstruirati unutar zatečenih gabarita i parametara, bez dodatnih povećanja u odnosu na

parametre ovog Plana.“


„(5) Za izgrađene dijelove građevinskog područja naselja, prostornim planom užeg područja, mogu

se planirati dijelovi u okviru kojih se mogu primjenjivati „urbanistički parametri nižeg standarda“,

kako slijedi:

a) kig do 0,8

b) kis do 2,5

c) jedna etaža više od broja etaža propisanog članka 47. ovog plana

d) zgrada može biti smještena na bočnoj međi sukladno odredbama članka 18, stavka (5)

ovog plana. „

Članak 31.

U članku 51. mijenjaju se stavci (1), (2), (3), (4) i (5) i novi glase:

„(1) Za zgrade mješovite i poslovne namjene u GPN-u planira se veličina građevinske čestice od 700

m2 do 1500 m2 i minimalne širine 20 m u neizgrađenom dijelu GPN-a, odnosno od 400 m2 do

1500 m2 u izgrađenom dijelu GPN-a.

(2) Najveća dozvoljena katnost (Emax) zgrada mješovite i poslovne namjene te proizlazeća najveća

dozvoljena visina vijenca (Vmax) ovim Planom određuje se po slijedećim cjelinama i područjima:


u izgrađenom i neizgrađenom GPN-a:

e) na terenu nagiba <1:3, do: Po ili Pu++P+2;

moguće je i do Po ili Pu+P+2+Pks u izgrađenom dijelu GPN-a ako uz planiranu zgradu već

postoji zakonito izgrađena zgrada iste ili veće visine;

f) na strmom terenu (>1:3) do: Po ili Pu+S+P+1.


u izgrađenom i izgrađenom dijelu GPN-a:


b) na strmom terenu (>1:3) do: Po ili Pu+S+P.


I - 16

(3) U neizgrađenom dijelu razgraničenom u građevinskom području naselja (svakog od naselja i

izdvojenih dijelova naselja), UPU-om treba preispitati mogućnost gradnje zgrada mješovite i

poslovne namjene na terenima nagiba većeg od 1:2 (50% odnosno 26.7°) - vrlo strmim terenima

te, ako je gradnja opravdana, pobliže odrediti predjele s takvim nagibom i visinu gradnje u njima

ograničiti do S+P+Pks.

(4) Pri gradnji novih i rekonstrukciji postojećih zgrada mješovite i poslovne namjene u izgrađenom i

neizgrađenom dijelu razgraničenom u GPN-u, koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig)

smije biti najviše 0,3.


neizgrađenom dijelu razgraničenom u građevinskom području naselja, koeficijent iskorištenosti

građevinske čestice (kis) smije biti najviše:

a) Za Po ili Pu+P+2 koeficijent iskorištenosti - kis 1,2

b) Za Po ili Pu+P+2+Pks koeficijent iskorištenosti - kis 1,5

c) za Po ili Pu+S+P koeficijent iskorištenosti - kis 0,9

d) za Po ili Pu+S+Pks koeficijent iskorištenosti - kis 0,8

Iznimno, navedeni koeficijenti mogu biti veći kada je potrebno na građevinskoj čestici u

izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja sukladno normativima iz članka 91. stavka 3.

planirati odgovarajući broj garažnih parkirališnih mjesta, te ako se garažna mjesta u cijelosti

riješe podzemno.“


„(9) Ako je zatečena izgrađenost, odnosno kig i kis, građevne čestice zakonito izgrađenom zgradom

u izgrađenom dijelu GPN-a veća od vrijednosti utvrđenih ovim člankom, zgrada se može


parametre ovog Plana. Iznimno, koeficijent iskorištenosti može biti veći kada je potrebno na

građevnoj čestici u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja sukladno normativima iz

članka 90. tablica 3. planirati odgovarajući broj garažnih parkirališnih mjesta, te ako se garažna

mjesta u cijelosti riješe podzemno.“

Članak 32.

Mijenja se TABLICA 1a i nova glasi:

TABLICA 1a

RUBNI UVJETI ZA IZGRADNJU OBITELJSKIH STAMBENIH, MJEŠOVITIH I POSLOVNIH ZGRADA U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU

NASELJA – MJEŠOVITE NAMJENE

NAČIN IZGRADNJE

NAJMANJA I

NAJVEĆA

POVRŠINA

GRAĐEVINSKE

ČESTICE

(m2)

MINIMALNA

ŠIRINA

GRAĐEVINSKE

ČESTICE NA

REGULACIJSKOJ

LINIJI

(m)

NAJVEĆI

KOEFICIJENT

IZGRAĐENOSTI

(kig)

NAJVEĆI

KOEFICIJENT

ISKORIŠTENOSTI

(kis)

IZGRAĐENI DIO NASELJA


I - 17

samostojeće

zgrade 250 - 1500 11,0 0,38 1,30

dvojne

zgrade 200 - 1500 - 0,40 1,30

Obiteljske

stambene zgrade

(individualni tip

izgradnje) zgrade u nizu 120 - - 0,50 1,30

Mješovite i

poslovne

samostojeće

zgrade 650 - 1500 - 0,30 1,0

NEIZGRAĐENI DIO NASELJA

samostojeće

zgrade 400 - 1500 14,0 0,36 1,20

dvojne

zgrade 250 - 1500 10,0 0,38 1,30

Obiteljske

stambene zgrade

(individualni tip

izgradnje)

zgrade u nizu 200 6,0 0,40 1,30

Mješovite i

poslovne

Po ili Pu+P+2 1,20

Po ili Pu +P+2+Pks 1,50

Po ili Pu+S+P 0,90

Po ili Pu+S+Pks

samostojeće

zgrade 900 - 1500 20,0 0,30

0,80

Članak 33.

U članku 52. mijenja se naslov i novi glasi:

„POMOĆNE I GOSPODARSKE ZGRADE, TE POMOĆNE GRAĐEVINE“

Članak 34.

U članku 53. stavku (3) iza riječi „građevina“ dodaju se tekst: „(tj. u slučaju otvorenog bazena građevinske

bruto površine manja ili jednake 24,0 m2, dubine manje ili jednake 2,0 m, te visine manje od 1,0 m)“.

Članak 35.

U članku 57. stavku (1) alineji c) iza riječi „potreba“ dodaje se tekst „– male poslovne zgrade,“.

Članak 36.

U članku 58. stavku (3) alineji b) riječ „poljodjelske“ zamjenjuje se riječju „poljske“.

Stavak (4) mijenja se i glasi:

„(4) Iznimno od stavka 3. ovog članka, na jedinstvenoj poljodjelskoj čestici najmanje površine od

30000 m², omogućuje se da prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo izgradi prizemnu

zgradu ukupne površine do 200 m² za pružanje ugostiteljskih usluga u okviru seljačkog

domaćinstva (agro-turizam). Takvu zgradu je moguće graditi samo na udaljenosti većoj od 300,0

m od obalne crte, te izvan šumskih površina utvrđenih ovim Planom i izvan područja Zakonom

i/ili ovim Planom zaštićenog krajobraza.“

Članak 37.

U članku 62. stavak (6) mijenja se i glasi:


I - 18

„(6) Poljska kućica je, u smislu ovih odredbi, zgrada za vlastite potrebe u funkciji poljoprivrednih

djelatnosti na poljoprivrednom zemljištu.“

Članak 38.

Briše se članak 70.

Članak 39.

U članku 71. stavku (1) brišu se riječi „te je obuhvaćena obvezom izradom planiranog UPU-a naselja

Osobjava“.

Članak 40.


Članak 41.

Mijenja se članka 74. i novi glasi:

„POVRŠINE ZA GOSPODARSKU NAMJENU

(1) Ovim Izmjenama i dopunama Plana utvrđene su sljedeće površine za isključivu gospodarsku

namjenu u okviru:

a) izdvojenog građevinskog područja izvan naselja:

gospodarska zona „Vardište“ (dalje: GZ „Vardište“) – proizvodna namjena (I)

tri površine za marikulturu – površine uzgajališta (H1 i H2)

b) građevinskog područja naselja:

gospodarska lokacija „Drače“ (dalje: GL „Drače“) – proizvodna namjena –

prehrambeno –prerađivačka (I3)

(2) Položaj površina za gospodarsku namjenu – proizvodnu (I)i (I3) i gospodarsku namjenu – površine

uzgajališta (H1 i H2) prikazan je na grafičkom listu br. 1: “Korištenje i namjena površina” i na

grafičkom listu br. 4.: “Građevna područja i područja posebnih uvjeta za korištenje”.

(3) Za zgrade gospodarske namjene – male poslovne zgrade proizvodnog zanatstva i poslovne

namjene, koje se mogu graditi unutar građevinskih područja naselja primjenjuju se odredbe

članka 56.

(4) U okviru građevinskih područja naselja utvrđenih ovim Planom moguće je planovima uređenja

užih područja (UPU) razgraničiti dodatne površine za gospodarsku namjenu: pretežito poslovnu,

trgovačku i/ili pretežito zanatsku. Ako se pokaže potreba za njihovim razgraničenjem treba ih

grupirati uz odgovarajuću prometnicu i smjestiti u rubnom dijelu građevinskog područja naselja.

(5) U okviru izgrađenih dijelova površina za isključivu gospodarsku namjenu zgrade se mogu


parametre utvrđene člancima 76. ,77. i 78. ovih Odredbi.“

Članak 42.


I - 19

U članku 75. mijenja se naslov i novi glasi: „GOSPODARSKA-PROIZVODNA NAMJENA (I)“.

U stavku (1) tekst „(I1)“ mijenja se tekstom „(I)“.


„(3) Na površinama gospodarske-proizvodne namjene (I) utvrđene ovim planom, u okviru GZ

„Vardište“, prostornim planom užeg područja (UPU-om) potrebno je razgraničiti:

gospodarsku-proizvodnu pretežito industrijsku namjenu (I1), unutar koje

je moguće planirati i graditi: manje pogone proizvodnje, obrade,

prerade i obrta te skladišta i servise (uključivo i ugostiteljske – restoran,

caffe i/ili sl. kao prateći sadržaj)

gospodarsku-poslovnu pretežito reciklažnu namjenu (K4), unutar koje je

potrebno planirati gradnju i uređenje sabiralište otpada („reciklažno

dvorište“ i „zeleni otok“), pogon za obradu građevinskog otpada, te

pretovarnu stanicu otpada.

infrastrukturne površine neophodne za nesmetano funkcioniranje

gospodarske zone.“


„(4) Na površinama gospodarske-proizvodne namjene (I) utvrđene ovim planom, u okviru GZ

„Vardište“, prostornim planom užeg područja (UPU-om) moguće je razgraničiti i gospodarsku-

poslovnu (ostalu) namjenu tipa (K) kao što su: pretežito trgovačka namjena s pratećim sadržajima

ugostiteljskog, zabavnog i/ili sličnog komercijalnog tipa, zatim pretežito uslužna namjena, te

komunalno servisna namjena, a sve s pratećim uredskim sadržajima.“

Članak 43.

Dodaje se članak 75a. koji glasi:

„Članak 75a.

GOSPODARSKA-PROIZVODNA PREHRAMBENO-PRERAĐIVAČKA NAMJENA (I3)

(1) Na površinama isključive gospodarske-proizvodne prehrambeno-prerađivačke namjene (I3) GL

„Drače“, u okviru GPN-a Drače, moguće je planirati, graditi i uređivati:

proširenje kompleksa postojeće vinarije

otpremni centar ribogojilišta

benzinsku crpku


gospodarske lokacije.“

Članak 44.



I - 20

„(1) U okviru građevinskog područja gospodarske namjene (GZ „Vardište“ i GL „Drače“) planira se:

površina građevne čestice minimalno 700 m2 u neizgrađenom dijelu,

odnosno 400 m2 u izgrađenom dijelu građevinskog područja

postotak izgrađenosti građevne čestice do 40 %.“

Briše se stavak (5).

Članak 45.


Članak 46.


Članak 47.


„Članak 78a.

MARIKULTURA

(1) U Općini Janjina razgraničene su tri površine (lokaliteta) za marikulturu (gospodarska namjena –

površine uzgajališta):

a) Sutvid (Malostonski zaljev, Malo more) – uzgoj školjkaša (H1)

b) Osobjava (Neretvanski kanal) – kavezni uzgoj bijele ribe (H2)

c) Dranče (Mljetski kanal) – kavezni uzgoj bijele ribe (H2)

(2) Površina za marikulturu Sutvid (Malostonski zaljev, Malo more) – uzgoj školjkaša (H1) nalazi se u

okviru Posebnog rezervata – rezervat u moru Malostonski zaljev i Malo more. Površina je

smještena na udaljenosti približno 600,0 m od obalne crte, te se rasprostire od uvale Sutvid do

granica Općine na moru.

(3) Pri izgradnji sustava marikulture H1 i H2 potrebno je riješiti kako funkcionalne površine u moru

tako i na kopnu (dopremu reprodukcijskog materijala, odvoz proizvoda, prostore za održavanje

pogona proizvodnje itd.). Obzirom na nepovoljne prostorne uvjete za odabir pripadajućeg

pomorskog dobra i obale, a za privez opskrbnog plovila, te obzirom na razmjerno male

proizvodne količine u Općini namijenjene marikulturi, funkcionalne površine na kopnu moraju biti

u okviru planiranih i postojećih građevinskih područja u Općini. Otpremni centar ribogojilišta

nalazi se u okviru gospodarske lokacije „Drače“ (čl. 75a. ovih Odredbi), a iskrcajno mjesto za

ribarska plovila duljine ispod 15 m planirano je u luci Drače.

(4) Kapacitet pojedinog lokaliteta namijenjenog marikulturi odredit će se u skladu s važećim

zakonskim propisima koji utvrđuju uvjete za uzgoj i uvjete zaštite okoliša, kao i s kapacitetima

određenih odredbama PPDNŽ-a.“

Članak 48.


I - 21


„(1) Ovim Planom, smještaj i izgradnja zgrada za osnovnu ugostiteljsko-turističku namjenu je

planiran:

u izdvojenom građevinskom području za isključivu ugostiteljsko-

turističku namjenu (izvan naselja)– hoteli (T1): turistička zona Palata

(dalje: TZ „Palata“) - prema tabelarnom pregledu u Tablici 2.,

kartografskim prikazima br. 1: «Korištenje i namjena površina» u mjerilu

1:25000 i kartografskim prikazima serije 4: «Građevinska područja

naselja i područja posebnih uvjeta korištenja» u mjerilu 1:5000;

unutar građevinskog područja naselja na površinama mješovite

namjene kao pojedinačne zagrade smještajnog kapaciteta (broja ležaja)

do 80 kreveta. Tipologija izgradnje takvih zgrada može biti: hotel,

pansion, prenoćište i sl. s pratećim sadržajima, a sve u skladu s

odredbama za zgrade mješovite i poslovne namjene unutar GPN-a iz

članka 51. ovih Odredbi.“

Članak 49.


„OSNOVNI UVJETI IZGRADNJE I UREĐENJA IZDVOJENOG GRAĐEVINSKOG PODRUČJA ZA

UGOSTITELJSKO-TURISTIČKU NAMJENU – HOTELI (T1) – TZ „PALATA“

(1) Unutar površine TZ „Palata“ moguća je izgradnja isključivo poslovnih objekata namijenjenih

turizmu i to:

ugostiteljskih objekata koji pružaju usluge smještaja,

ugostiteljskih objekata koji pružaju usluge hrane i pića,

pratećih poslovnih objekata - sportski, trgovački, uslužni (putničke

agencije, saloni i sl.), zabavni i sl. objekti,

te pratećih infrastrukturnih građevina.

(2) Kapacitet TZ „Palata“ iznosi do 800 ležajeva. Minimalno 70% kapaciteta moguće je planirati u

okviru urbanističko-arhitektonske tipologije „hoteli“, a maksimalno 30% kapaciteta u okviru

urbanističko-arhitektonske tipologije „vile“

(3) Navedene tipologije potrebno je planirati kao pojedinačne objekte kompaktne ili kompleksnije

arhitektonske tipologije (centralni objekt s depandansama (hotel) s pratećim sadržajima, te „vile“

s pratećim sadržajima) u skladu s odredbama ovog Plana i Pravilnikom o razvrstavanju,

kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine „Hoteli“.

(4) Uvjeti izgradnje i uređenja utvrđeni su ovisno o udaljenosti pojedinog dijela TZ „Palata“ od obalne

crte kako slijedi:

primarni dio građevinskog područja (PGP) udaljen preko 100,0 m od

obalne crte, a namijenjen površinama za izgradnju i uređenje

smještajnih građevina i pratećih sadržaja


I - 22

sekundarni dio građevinskog područja (SGP), smješten između 70,0 i

100, 0 m od obalne crte, a namijenjen uređenju terena i izgradnji

komunalne infrastrukture, te izgradnji isključivo pratećih sadržaja u

funkciji osnovne ugostiteljsko-turističke namjene (izgradnja

ugostiteljskih sadržaja, dječjih igrališta, sportsko-rekreacijskih površina,

bazena i sl.) u skladu s uvjetima gradnje utvrđenim ovim Odredbama,

bez mogućnosti izgradnje smještajnih kapaciteta;

tercijarni dio građevinskog područja (TGP), smješten je između linije 70,

0 m udaljene od obalne crte i same obalne crte, a namijenjen isključivo

uređenju terena, izgradnji komunalne infrastrukture, te uređenju javnih i

polu-javnih površina, sportsko-rekreacijskih površina, uređenje plaža

(kupališta), iznimno otvorenih bazena (ako su vezani uz druge zahvate

uređenja obale – uređenje plaža i/ili priveza), te ostalim parternim i

hortikulturnim intervencijama, bez mogućnosti visokogradnji osim

infrastrukturnih građevina i drugih građevina koje po svojoj prirodi

zahtijevaju smještaj na obali. Moguće je uređenje privezišta kao

izdvojenog dijela lučkog bazena luke otvorene za javni promet lokalnog

značaja – Sreser i pod njenom upravom.

(5) Izgrađenost TZ „Palata“ može iznositi najviše 30% cjelokupne površine, ali uz zadovoljenje

sljedećih kriterija:

izgrađenost pojedinačne prostorne cjeline, odnosno pojedinačnog

zahvata ugostiteljsko-turističke namjene ne može biti veća od 30%,

koeficijent iskorištenosti ne može biti veći od 0.8, a najmanje 50%

površine čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

(6) U okviru TZ „Palata“ planirane zgrade i građevine mogu imati najveću visinu vijenca (Vmax) koja

proizlazi iz najvećeg dozvoljenog broja etaža kako slijedi:

glavna smještajna zgrada - hotel: do P0+P+3 (Vmax:13,0 m);

ostale smještajne zgrade – depandanse hotela: do P0+P+2 (Vmax.:

10,0 m);

„vile“ do P0+P+1 (Vmax.: 7,0 m);

sve ostale prateće pomoćne građevine najviše: do P0+P (Vmax.: 5,0 m).

(7) Pojmovi vezani uz visine zgrada određeni su člancima 21. do 24., te se primjenjuju i na izgradnju

na površinama ugostiteljsko turističke namjene. Kao poseban slučaj, za objekte pratećih sadržaja

nestandardnih visina (tipa zatvorenih sportsko-rekreacijskih, ugostiteljskih ili zabavnih dvorana i

sl.), najveća dozvoljena visina vijenca je 6,0 m.

(8) Kako se TZ „Palata“ nalazi u okviru posebnog rezervata u moru „Malostonski zaljev i Malo more“

prilikom izrade UPU-a posebnu pažnju posvetiti rješenju odvodnje otpadnih voda i prikupljanju

sanitarnih voda na način da se ne ugrozi područje posebnog rezervata.

(9) U okviru TZ „Palata“ planira se uređenje sportsko-rekreacijskih površina – uređene plaže (R3) i

sportskih terena, a sukladno članku 84. ovih Odredbi. Razgraničenje površina sportsko

rekreacijske namjene utvrdit će se UPU-om. Uzimajući u obzir činjenicu da se TZ „Palata“ nalazi

u okviru posebnog rezervata u moru „Malostonski zaljev i Malo more“, uređenje plaža planirati na


I - 23

način da se postignu osnovni uvjeti uređenja (sanitarni čvor, tuševi, manji ugostiteljski objekt) bez

planiranja dodatnih sportskih sadržaja na moru.

(10) Ako se urbanističkim planom uređenja predvidi etapnost realizacije površine isključive

ugostiteljsko-turističke namjene ili fragmentiranje upravljačkih cjelina (npr. kroz segmentne DPU-

ove) u okviru Planom utvrđene tipologije, i unutar faza (segmenata) moraju biti zadovoljeni

proporcionalni odnosi površina za smještajne kapacitete, prateće sadržaje i javne površine koji su

određeni odredbama ovog Plana.

Članak 50.


„(1) Prometno rješenje unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene u turističkoj

zoni TZ „Palata“ ostvaruje se internim prometnicama minimalne širine kolnika 6,0 m razdvajanjem

pješačkog i kolnog prometa.“

U stavku (3) iza riječi „iz“ dodaje se tekst „članku 91.“

U stavku (4) briše se zarez i tekst: „odnosno TL „Jurkovići““.

U stavku (5) briše se tekst: „i TL „Jurkovići““.

Članak 51.

U članku 82. mijenja se TABLICA 2 i nova glasi:

TABLICA 2.

PREGLED GRAĐEVINSKIH PODRUČJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE U OPĆINI JANJINA ZA PLANSKO RAZDOBLJE DO

2021. GODINE

GRAĐEVINSKO

PODRUČJE

UGOSTITELJSKO

TURISTIČKE

NAMJENE

TIP

MAX.

BROJ

KREVETA

(postojeće

+ planirano)

UKUPNA

POVRŠINA

GRAĐ.

PODRUČJA

(ha)

NAPOMENE ZA ODGOVARAJUĆI

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA

TZ "Palata" T1

Ukupno do

800

kreveta

11,00

Planirano

Planira se izgradnja turističke zone visokog

standarda, hotela sa „pet zvjezdica“. Obzirom na

blizinu Malostonskog zaljeva i Malog mora planira

se niska gustoća korištenja od 82 kreveta/ha.

U okviru pomorskog dijela turističke zone moguće

je planirati privezište do 10 vezova za privremeni

pristan sportsko-rekreacijskih i izletničkih brodova

sve u funkciji turističke zone.

Planiraju se športski sadržaji i sadržaji rekreacije

na kopnu i moru (uređena plaža i sl.).

Članak 52.


Članak 53.


I - 24


„ŠPORT I REKREACIJA U OKVIRU GRAĐEVINSKIH PODRUČJA DRUGIH NAMJENA

(1) U Općini Janjina nije planirano izdvojeno građevinsko područje (izvan naselja) za športsko-

rekreacijsku namjenu, već se površine za šport i rekreaciju planiraju u okviru građevinskih

područja drugih namjena. Unutar:

a) građevinskog područja naselja:

na građevinskoj čestici škole (školska športska dvorana i otvoreni športski

tereni);

na građevinskoj čestici namijenjenoj nogometnom klubu s igralištem

(nogometno igralište);

na površinama sportsko-rekreacijske namjene – uređena plaža (R3) „Bratkovica“

i „Bililo“,

b) građevnog područja za ugostiteljsko-turističku namjenu TZ «Palata»:

športski tereni;

uređene plaže (R3) unutar TZ „Palata“ u funkciji TZ.

(2) Uvjeti izgradnje i uređenja površina navedenih u stavku (1) ovog članka odredit će se izradom

urbanističkih planova uređenja (UPU-a) kojima su ove površine obuhvaćene, a uz sljedeće uvjete:

Unutar površina ovim Planom planiranih za uređene plaže, na dijelu

kopna koji se planira za uređenu plažu, može se izgraditi prizemna

prateća građevina do 50 m2 bruto izgrađene površine u funkciji

uređene plaže (sanitarije, spremište pribora za čišćenje, tuševi, oprema

za iznajmljivanje, prostor čuvara i sl.) u okviru koje može biti i prostor za

ugostiteljsku namjenu.

Na površinama za nogometno igralište moguće je urediti otvorena

igrališta za rekreativne sportove i aktivnosti (veliki i mali nogomet,

vježbališta, višenamjensko igralište itd.). Od pratećih objekata

visokogradnje, moguće je izgraditi isključivo prateći objekt nogometnog

kluba sa svlačionicom, garderobom i sanitarijama te ugostiteljski

sadržaj – sve na ukupno najviše 5 % površine čestice namijenjene

izgradnji nogometnog igrališta, a unutar istog prizemnog objekta –

najviša katnost Pu +P.

(3) Lokacije uređenih plaža unutar površina ugostiteljsko-turističke namjene (TZ „Palata“), te

razgraničenja uređenih plaža u okviru GPN-a Sreser - „Bratkovica“ i GPN-a Drače - „Bililo“,

prikazani su na kartografskim prikazima serije br. 4.“

Članak 54.

U članku 85. stavku (2) briše se rečenica: „Lokacije i detaljniji uvjeti gradnje za zgrade bruto razvijene

površine veće od 800 m2 utvrđuju se urbanističkim planom uređenja.“.


I - 25

Članak 55.

U članku 87. stavku (7) prvoj točki briše se riječ „korektne“, drugoj točki briše se riječ „nužno i u trećoj

točki briše se riječ „kvalitetno“.

Članak 56.


„(1) U okviru Općine planira se nova trasa državne ceste D 414 (kao zaobilaznica naselja Drače i

Janjina, te nastavak trase od Janjine prema Donjoj Bandi) uz zadržavanje postojeće mreže

lokalnih cesta. Temeljem posebnih zakona i propisanih uvjeta o sigurnosti odvijanja prometa na

kritičnim dionicama planiraju se poboljšanja na trasama.“

Članak 57.

U članku 89. stavak (2) mijenja i novi glasi:

„(2) Kada državna, županijska i lokalna cesta prolazi kroz građevinsko područje i kada se uređuje kao

ulica, udaljenost regulacijske linije od osi ulice mora iznositi najmanje:

a) za državnu cestu 5,5 m,

b) za županijske 5,0 m,

c) za lokalnu cestu 4,75 m.

Iznimno od a), b) i c) ovoga stavka, kada državna, županijska i lokalna cesta prolazi kroz

izgrađeni dio građevinskog područja i kada se uređuje kao ulica, udaljenost regulacijske linije od

osi ulice iznosi prema situaciji na terenu.

Urbanističkim planovima uređenja (UPU) mogu se odrediti i veće vrijednosti, osobito ako se

planira drvored.“


„(7) Računa se da je najmanja širina nogostupa 1,5 m, a iznimno 1,0 m u izgrađenom dijelu

građevinskog područja naselja, gdje izgrađena struktura ne dopušta osiguravanje širine

nogostupa od 1,5 m.“


„(8) Za planiranu obilaznicu Janjine, koja se planira kao državna cesta, potrebno je osigurati koridor

od 100 m.“

Članak 58.



I - 26

„Članak 90.a

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA – PARKIRALIŠTE (IS)

(1) U okviru GPN-a Janjina i GPN-a Drače planirane su površine isključive namjene: površine

infrastrukturnih sustava – parkirališta (IS). Na ovim se površinama omogućava izgradnja i

uređenje:

otvorenih parkirališta (čiji kapacitet proizlazi iz optimalnog prometnog

rješenja),

zelenih i pješačkih površina (integriranih u rješenje parkirališta). „

Članak 59.

U članku 91. u TABLICI 3. brišu se redovi:

Višestambena zgrada 75 m2 BRP 1,0

Višestambena zgrada Jedna stambena jedinica 1,5

Turističko naselje (T2) Smještajna jedinica s 3 ležaja 1,0

Smještajna jedinica s 4 ležaja 1,5

Smještajna jedinica sa 6 ležaja 2,0

Članak 60.


„POMORSKI I ZRAČNI PROMET

(1) U okviru Općine ovim Planom predviđene su slijedeće luke:

luke otvorene za javni promet lokalnog značaja:

luka Drače (postojeća)

luka Sutvid (postojeća)

luka Sreser (postojeća)

(2) Na području Općine ovim planom planirana su privezišta:

Osobjava – komunalno privezište

Palata – privezište u okviru TZ „Palata“

oba kao izdvojeni dijelovi lučkog bazena luke otvorene za javni promet lokalnog značaja – Sreser,

a obuhvaćena urbanističkim planovima uređenja (UPU-ima) kojima će se pobliže odrediti uvjeti

njihove izgradnje i uređenja sukladno važećim zakonima i propisima.


I - 27

(3) U okviru lučkih područja luka otvorenih za javni promet iz stavka (1) ovog članaka mogu se graditi

i održavati građevine niskogradnje (obala, lukobrani, molovi i sl.), te graditi lučka infrastruktura i

obavljati radovi neophodni za neometano funkcioniranje luke (postavljenje potrebne signalizacije,

postavljanje naprava potrebnih za privez brodova, ukrcaj, iskrcaj i prijenos ljudi i roba i sl.), a sve

sukladno važećim zakonima i propisima.

(4) Lučko područje luka otvorenih za javni promet lokalnog značaja obuhvaća područje namijenjeno

za obavljanje linijskog pomorskog prometa, komunalni vez, nautički vez za nautička plovila,

privezišta i ribarski vez.

(5) Između naselja Janjina i Sreser kod odvojka za Osobjavu pored GZ “Vardište” izgrađen je

helidrom za dnevne i noćne letove, a što je prikazano na kartografskom prikazu 2a: “

Infrastrukturni sustavi – promet – cestovni, pomorski, zračni”.“

Članak 61.


„POŠTA I JAVNE TELEKOMUNIKACIJE

(1) Raspored poštanskih ureda i položaj trasa telefonskih vodova i uređaja određen je na

kartografskom prikazu br. 2b: “Infrastrukturni sustavi - pošta i telekomunikacije” u mjerilu

1:25.000.

(2) U svrhu bolje pokrivenosti područja fiksnom pristupnom mrežom u mjestima Sreser i Drače

planiraju se nova TK čvorišta, što podrazumijeva približno 15 m2 zatvorenog prostora, ili

otvorenog prostora površine približno 30 m2 za ugradnju kontejnera u koje bi se ugrađivala

telekomunikacijska oprema.

(3) Prilikom rekonstrukcije postojećih ili gradnje i uređenja novih prometnica u njihovim koridorima

potrebno je predvidjeti polaganje DTK mreže

(4) Planira se postepena zamjena podzemnih korisničkih i spojnih kabela, kabelima s polieilenskim

plaštem, odnosno izgradnja DTK mreže te uvođenje svjetlovodnih kabela do pretplatnika.

(5) Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezna oprema prema načinu postavljanja, dijeli se

na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i poveznu opremu na postojećim građevinama –

antenski prihvat, i elektrooničku komunikacijsku infrastrukturu i poveznu opremu na

samostojećim antenskim stupovima.

(6) Smještaj samostojećih antenskih stupova na području Duborvačko-neretvanske županije utvrđen

PPDNZ, a temeljem „Zajedničkog plana razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture“.

(7) Na području Općine Janjina ne po stoje aktivne lokacije samostojećih stupova javnih

telekomunikacija u pokretnoj mreži niti su PPDNZ-om planirane nove lokacije istih.

(8) Antenski prihvati svojim položajem ne smiju remetiti vizure na osobite krajobrazne vrijednosti. U

slučaju zaštićenih (registriranih) vrijednosti posebne uvjete prilikom ishođenja lokacijske dozvole

daju relevantne institucije (Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel i sl.)

(9) Bazne stanice mobilne telefonije moraju biti takvih karakteristika da mogu prihvatiti više

operatera.“


I - 28

Članak 62.


„ELEKTROOPSKRBA

(1) Položaj dalekovoda određen je kartografskom prikazu br. 2c: „Infrastrukturni sustavi – energetski

sustav“ u mjerilu 1:25.000.

(2) Postavljanje elektroopskrbnih visokonaponskih (zračnih ili podzemnih) kao i potrebnih

trafostanica obavljat će se u skladu s posebnim uvjetima Hrvatske Elektroprivrede. Širine

zaštitnih koridora (pojaseva) moraju biti u skladu sa zakonom, pravilnicima i normama.

(3) Pri odabiru lokacije trafostanica treba voditi računa o tome da u budućnosti ne budu

ograničavajući čimbenik izgradnji naselja, odnosno drugim infrastrukturnim zgradama.

(4) Dalekovodima, kao zračnim vodovima, potrebno je, ovisno o naponskoj razini, osigurati zaštitne

pojaseve i to:

a) 110 kV za postojeći 40 m (20 + 20 m), za planirani 50 m (25 + 25 m),

b) 35 kV (30+30 m) 60 m,

c) 10 kV (15+15 m) 30 m.

(5) Kartografski prikaz br. 2c: „Infrastrukturni sustavi – energetski sustav“ shematskog je karaktera te

je trafostanice moguće graditi i na drugim mjestima od onih planiranih u ovom planu, a sukladno

potrebama HEP-a.

(6) Prostor ispod dalekovoda, nije namijenjen gradnji i rekonstrukciji (povećanje gabarita) zgrada

stambene i mješovite namjene, te zgrada drugih namjena, a u kojima boravi veći broj ljudi.

(7) U zaštitnom koridoru nadzemnog dalekovoda moguće je, isključivo, održavanje postojećih

građevina uz obveznu suglasnost nadležnog tijela Hrvatske elektroprivrede.

(8) Prostor unutar zaštitnih koridora nadzemnog dalekovoda može se koristiti primarno za vođenje

prometne i ostale infrastrukture, te u druge svrhe u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i

standardima. Korištenje i uređenje prostora unutar zaštitnog koridora transformatorske stanice i

dalekovoda treba biti u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnih tijela i pravnih osoba s

javnim ovlastima.

(9) Za sve građevine koje se planiraju graditi u zaštitnom koridoru potrebno je ishoditi uvjete,

mišljenja ili suglasnost od korisnika građevine - dalekovoda HEP - Operator prijenosnog sustava

d.o.o., Prijenosno područje Split.

(10) U zaštitnom koridoru dalekovoda kod približavanja drugih objekata dalekovodu ili pri izgradnji

prometnica obavezno je pridržavati se odredaba Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju

nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV ("Narodne novine" br.

53/91 i 24/97 ), Pravilnika o zaštiti na radu pri korištenju električne energije (NN br. 9/97), Pravilnik

o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN br.

145/05), Pravila i mjere sigurnosti pri radu na elektroprijenosnim postrojenjima (bilten HEP-a br.

180), Zakona o zaštiti na radu, Zakona o zaštiti od požara, te ostali pravilnici i propisi iz područja

građevinarstva i zaštite na radu i internih pravilnika HEP-a.


I - 29

(11) Investitor, odnosno, budući korisnik je dužan omogućiti nesmetan pr istup trasi dalekovoda

tijekom održavanja i hitnih intervencija.

(12) Koridori kroz šumska područja formiraju se prema najvećoj visini drveća, tako da u slučaju pada

drvo ne dosegne vodiče.

(13) Kod paralelnog vođenja s drugim infrastrukturnim građevinama moguće je preklapanje njihovih

koridora uz nužnost prethodnog međusobnog usuglašavanja.“

Članak 63.


„VODOOPSKRBA

(1) Sustavi vodoopskrbe s trasama cjevovoda, crpnim stanicama i vodospremama, planirani ovim

Planom, ucrtani su na kartografskom prikazu br. 2d: “Infrastrukturni sustavi – vodnogospodarski

sustav – vodoopskrba ” u mjerilu 1:25000. Taj prikaz je kvalitativnog i shematičnog karaktera, a

konačna rješenja će se utvrditi razradom nastavne dokumentacije.

(2) Gradnja magistralnih vodoopskrbnih vodova, crpnih i precrpnih stanica, kao i vodosprema izvan

građevinskih područja utvrđenih ovim Planom, te svih vodoopskrbnih objekata utvrđenih

projektom navodnjavanja Općine, odvijat će se u skladu s posebnim uvjetima Hrvatskih voda,

odnosno nadležnog ureda za vodoopskrbu.

(3) Daljnjoj izgradnji predviđenih kapaciteta može se pristupiti tek po osiguranju zadovoljavajuće

vodoopskrbe predmetnog područja.

(4) Ako na dijelu građevinskog područja na kojem će se graditi zgrada postoji vodovodna mreža,

opskrba vodom rješava se prema mjesnim prilikama. Uvjetima uređenja prostora za gradnju

zgrada stanovanja, kada se one grade u područjima gdje nema pitke vode, određuje se obvezna

gradnja cisterni. Postojeći lokalni izvori moraju se održavati i ne smiju se zatrpavati ili uništavati.

Naprave koje služe za opskrbu vodom moraju biti sagrađene i održavane prema postojećim

propisima. Te naprave moraju biti udaljene i s obzirom na podzemne vode locirane uzvodno od

mogućih onečistača kao što su: fekalne jame, gnojišta, kanalizacijski vodovi i okna, otvoreni

vodotoci ili bare i slično.

(5) Akumulacije, naplavne površine, javne cisterne i vodospreme mogu se locirati unutar i izvan

građevinskih područja te uređivati temeljem projekta navodnjavanja Općine, uvažavajući sve

relevantne odredbe o zaštiti kultiviranog i prirodnog krajobraza. Postojeće javne cisterne

(gustirne, pioveri) i pripadajuće naplavne površine unutar i izvan građevinskih područja moraju se

održavati i popravljati kako bi ih se ponovno privelo i/ili zadržalo u funkciji. One su ujedno i

uspomena na prošla vremena i dopuna postojećeg sustava odnosno dragocjena pričuva u

slučajevima nestanka ili zagađenja vode iz vodoopskrbnog sustava.“

Članak 64.



I - 30

„Članak 95.a

NAVODNJAVANJE

(1) Sukladno odredbama PPDNŽ i Planu navodnjavanja za područje Dubrovačko-neretvanske

županije na površinama pogodnima za navodnjavanje planirano je korištenje voda iz podzemlja i

kišnice uz izgradnju mikroakumulacija. Pored navedenog, planira se korištenje vode iz manjih

lokalnih izvora i iz vodoopskrbnog sustava – Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovskog

vodovoda (NPKL) uz akumuliranje u zimskom razdoblju, a uz suglasnost Hrvatskih voda i

vodovoda.

(2) U Općini Janjina, sukladno Planu navodnjavanja za područje Dubrovačko-neretvanske županije,

potencijalne površine za navodnjavanje iznose ukupno 516,616 ha. Ove površine ulaze u

melioracijske jedinice I. prioriteta za navodnjavanje s agromelioracijama (od čega 264,224 ha

otpada na I.1. – Pogodna tla bez ograničenja za navodnjavanje ili s ograničenjima koja neće

znatno utjecati na produktivnost, dobit i primjenu, te 252,422 ha otpada na I.3. – Ograničeno

pogodna tla s ograničenjima koja znatno ugrožavaju produktivnost, dobit i primjenu

navodnjavanja). Potencijalne površine za navodnjavanje prikazane su na kartografskom prikazu

br. 2d: “Infrastrukturni sustavi – vodnogospodarski sustav – vodoopskrba ” u mjerilu 1:25000 (koji

je kvalitativnog i shematičnog karaktera, te će se konačna rješenja utvrditi razradom nastavne

dokumentacije.)

Članak 65.

Mijenja se članak 96. i novi glasi

„ODVODNJA

(1) Ovim Planom na cijelom području Općine planira se zbrinjavanje otpadnih voda uz prioritetnu

izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda. U svim se slučajevima treba planirati razdjelni sustav

odvodnje, kako oborinske vode ne bi opterećivale sustav odvodnje otpadnih voda i njihovo

pročišćavanje.

(2) U Općini, koja se dijelom nalazi u okviru ZOP-a:

zgrada se može graditi samo na uređenoj građevinskoj čestici, što

podrazumijeva među ostalim riješenu odvodnju otpadnih voda na

propisan način.

Iznimno, do izgradnje sustava odvodnje u građevinskom području

naselja, odnosno u slučaju objekata koji nemaju mogućnost priključenja

na javni sustav odvodnje otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje,

odvodnja otpadnih voda objekata veličine, odnosno objekata kapaciteta

potrošnje do 10 ES (ekvivalent stanovnika) može se riješiti prikupljanjem

otpadnih voda u vodonepropusnim sanitarno ispravnim sabirnim

jamama s osiguranim odvozom prikupljenog efluenta u sustav s

propisanim pročišćavanjem. Za veći kapacitet obavezna je izgradnja

zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

(3) Ovim Planom planiraju se dvije varijante mogućeg rješenja sustava odvodnje otpadnih voda:

Varijanta 1 prikazana je na kartografskom prikazu 2e1: “Infrastrukturni

sustavi – vodnogospodarski sustav - odvodnja otpadnih voda –


I - 31

varijanta 1” u mjerilu 1:25000. U ovoj varijanti prikupljene otpadne vode

s cijelog područja Općine Janjina pumpanjem se prebacuju i ispuštaju

podvodnim ispustom u Mljetski kanal. Sastavni dio rješenja je tunel

kojim je položena kanalizacijska cijev na svom putu prema Mljetskom

kanalu, a postoji i mogućnost rješenja polaganjem cijevi bez gradnje

tunela prelaskom preko prijevoja putem izgradnje sustava crpnih

stanica.



varijanta 2” u mjerilu 1:25000, U ovoj varijanti prikupljene otpadne vode

naselja Janjina, Sreser i Drače usmjeruju se u kolektor položen duž

sjeverne obale Općine, kroz naselja Drače i Sreser. Kolektorom se

otpadne vode dovode do uređaja za pročišćavanje za manje osjetljivo

područje zapadno od naselja Sreser te se na tome mjestu dugim

podmorskim ispustom ispuštaju u Neretvanski kanal (u smjeru Ploča).

Otpadne vode naselja Popova Luka upuštaju se u podzemlje, uz

prethodni tretman u uređaju za pročišćavanje, dok se otpadne vode

naselja Osobjava gravitacijski dovode do uređaja za pročišćavanje za

manje osjetljivo područje u uvali Osobjava, te se na tome mjestu dugim


U obje varijante na glavni kolektor se priključuju poprečni sekundarni kanali većinom

gravitacijskog karaktera, koji skupljaju otpadne vode iz unutrašnjih dijelova naselja. Etapnost

izgradnje Uređaja za pročišćavanje s obzirom na kapacitet uređaja i stupnja pročišćavanja

definirat će se detaljnijom tehničkom dokumentacijo i vodopravnim uvjetima.

(4) Kanalizacija oborinskih voda ne postoji, a problem se rješava lokalno – uređenjem postojećih

bujica i kanala, te prikladnim usmjerenjem rigola uz prometnice. Problem će se rješavati u skladu

s potrebama, mogućnostima i prioritetima obzirom na posljedice. U tom smislu, glavni akcent

stavlja se na bujične tokove kroz naselja, uvjeti uređenja, kojih, utvrđeni su u članku 97. ovih

Odredbi.

(5) Otpadne oborinske vode s prometnih i manipulativnih površina (većih od 200 m2) i većih površina

parkirališta (iznad 10 parkirnih mjesta) potrebno je prije ispuštanja u recipijent tretirati preko

odgovarajućih separatora ulja i masti.

(6) Otpadne vode s površina gospodarske namjene moraju se prije ispuštanja u okoliš pročistiti do

stupnja koji zadovoljava važeće propise i osigurava zaštitu okoliša. Otpadne vode iz zgrada

obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, koje je moguće graditi izvan građevinskog područja, a

gdje nije planiran sustav javne odvodnje, moraju se prije ispuštanja u okoliš pročistiti u propisno

izvedenim sabirnim jamama.

(7) Gradnja magistralnih kolektora odvodnje, zajedno s pročistačima izvan građevinskih područja

utvrđenih ovim Planom obavljat će se u skladu s posebnim uvjetima mjerodavne ustanove

zadužene za odvodnju.

(8) Planirani sustavi odvodnje otpadnih voda Općine i rasporedi crpnih stanica koji su ucrtani na

kartografskim prikazima 2e1 i 2e2: “Infrastrukturni sustavi – vodnogospodarski sustav” u mjerilu

1:25000, kvalitativnog su i shematičnog karaktera, a istog je karaktera i raspored crpnih stanica.

Konačna rješenja će se utvrditi razradom nastavne dokumentacije u skladu s posebnim uvjetima

Hrvatskih voda. Idejno rješenje kanalizacijskog sustava s elementima idejnog projekta treba biti


I - 32

osnova za ishođenje lokacijske dozvole za projektiranje kanalizacijskih sustava predviđenih ovim

Planom.

Članak 66.


„BUJICE I LOKVE

(1) Zaštita od štetnog djelovanja povremenih bujičnih vodotokova i oborinskih odvodnih kanala,

kada može doći do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih sličnih

štetnih pojava, te posredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine, te poremećaja

u vodnom režimu, provodit će se izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina, odnosno

tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih

građevina koje se provodi prema programu uređenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana

upravljanja vodama.

(2) U svrhu tehničkog održavanja, te radova građenja, uz bujične vodotoke treba osigurati

inundacijski pojas minimalne širine od 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog

vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se

može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost

korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka.

Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta iIi parcele smještene uz korito vodotoka ili česticu javno

vodno dobro dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju korita

vodotoka, ne smije izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem na komunalnu

Infrastrukturu umanjiti propusnu moć vodotoka, niti uzrokovali eroziju u istom, te za vrijeme

izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakvi materijal u korito vodotoka.

(3) Postojeća neregulirana korita povremenih bujičnih vodotoka i oborinskih kanala potrebno je

regulacijskim radovima povezati i urediti na način da se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge

površinske vode do uljeva u more, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i

planovima predviđenim Zakonom o vodama. Projektno rješenje uređenja korita sa svim

potrebnim objektima, maksimalno smjestit i na česticu „javno vodno dobro" iz razloga

izbjegavanja imovinsko – pravnih sporova kao i razloga prilagodbe uređenja važećoj prostorno

planskoj dokumentaciji, a koje će istovremeno omogućiti siguran i blagovremen protok voda

vodotoka, te održavanje i čišćenje istog. Dimenzioniranje korita treba izvršiti za mjerodavnu

protoku dobivenu kao rezultat hidroloških mjerenja ili kao rezultat primjene nekih od empirijskih

metoda.

(4) Na mjestima gdje trasa prometnice poprečno prelazi preko bujičnih vodotoka i odvodnih kanala

predvidjeti mostove ili propuste takvih dimenzija koji će nesmetano propustiti mjerodavne

protoke. Ukoliko je potrebno predvidjeti i rekonstrukciju postojećih propusta zbog male propusne

moći ili dotrajalosti. Također treba predvidjeti oblaganje uljeva i izljeva novoprojektiranih ili

rekonstruiranih propusta u dužini min. 3,0 m', odnosno izraditi tehničko rješenje eventualnog

upuštanja „čistih“ oborinskih voda u korita vodotoka kojim će se osigurati zaštita korita od erozije

i neometan protok vodotoka. Detalje upuštanja oborinskih voda investitor treba usuglasiti sa

stručnim službama Hrvatskih voda.

(5) Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija. vodovod, električni i telekomunikacijski

kablovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim objektima uzdužno unutar korita

vodotoka, odnosno čestice javnog vodnog dobra nije dopušteno. Vođenje trase paralelno sa

reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom će se osigurati statička i

hidraulička stabilnost reguliranog korita, te nesmetano održavanje ili buduća rekonstrukcija


I - 33

korita. Kod nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3.0 m od gornjeg ruba korita,

odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduću

regulaciju. U samo određenim slučajevima udaljenost polaganja se može smanjit. ali to bi trebalo

utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno.

(6) Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po mogućnosti je

potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta iIi propusta. Mjesto prijelaza izvesti poprečno i

po mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita. Ukoliko instalacija prolazi ispod korita,

investitor je dužan mjesta prijelaza osigurati na način da je uvuče u betonski blok čija će gornja

kota biti 0,50 m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka. Kod nereguliranog korita,

dubinu iskopa rova za kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa stručnom službom Hrvatskih voda.

Na mjestima prokopa obloženog korita vodotoka ili kanala, izvršiti obnovu obloge identičnim

materijalom i na isti način. Teren devastiran radovima na tras predmetnih instalacija i uz njihovu

trasu dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo površinsko otjecanje.“

Članak 67.


„Članak 97.a

PLINOOPSKRBA

(1) Na području Općine planira se magistralni plinovod (Jonsko-jadranski plinovod, dionica: čvor

Ploče-Dubrovnik-Prevlaka sa prijelazom ispod Malostonskog zaljeva) nazivnog promjera DN 1000

mm, maksimalnog operativnog tlaka 75 bara, te pripadajuća mjerno-redukcijska stanica (MRS

„Janjina“).“

Članak 68.


„KRAJOBRAZNE I PRIRODNE VRIJEDNOSTI U OPĆINI

(1) U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) na području Općine zakonom su

zaštićeni sljedeći dijelovi prirode:

U kategoriji Poseban rezervat – rezervat u moru zaštićen je

Malostonski zaljev i Malo more.

(2) Ovim Planom utvrđuje se, na temelju zakonskih propisa i standarda, pokretanje postupka za

stavljanje pod zaštitu vrijednog dijela prirode evidentiranog za zaštitu u Prostornom planu

Dubrovačko-neretvanske županije:

Akvatorij uvale Žuljana, Vučina i Kupinova

Za navedeno predlaže se zaštita sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) kao

zaštićeno područje – značajni krajobraz.

(3) Rješenjima i odredbama ovog Plana štite se:

osobito vrijedni predjeli - prirodni krajobrazi:


I - 34

sjeverna obala u potezu od rta Rat – uvala Stinjiva – uvala Osobjava

(osobito uvala Stinjiva);

skupina otočića ispred naselja Sreser - Goljak, Srednjak, Gospin školj

padine Rote (Crna ljuta);

stabla čempresa uz crkvu Navještenja blažene djevice Marije istočno od

središta naselja Sreser;

stabla čempresa na groblju Sv. Stjepana;

osobito vrijedni predjeli - kultivirani krajobrazi:

u zoni naselja Janjine i naselja Ppova luka: Janjinsko i Popovo polje;

u zoni naselja Sreser: Sresersko polje;

(4) Kao zaštićene vizure izdvajaju se:

Pogled na zaselak Škrabaliće iz naselja Janjina i Janjinskog polja

Pogled na naselje Janjinu sa Kozjeg Ždrila

(5) Zaštićeni dijelovi prirode i područja posebnih ograničenja u korištenju (krajobrazi i vizure)

prikazani su na kartografskom prikazu br. 3a1: „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora –

područja posebnih uvjeta korištenja – prirodno nasljeđe“ u mjerilu 1:25000.

(6) Područje obuhvata PPUO Janjina sastavni je dio područja Ekološke mreže Republike Hrvatske

(NN 109/07.) te obuhvaća slijedeća ekološki značajna područja i ekološke koridore:

a) područje važno za divlje svojte i stanišne tipove:

HR4000015 Malostonski zaljev

HR3000426 Lastovski i Mljetski kanal

b) područje važno za divlje svojte i stanišne tipove - točkasti lokaliteti:

HR2000807 Pelješac – travnjaci – sa stanišnim tipom: Eumediteranski

travnjaci Thero-Brachypodietalia

HR2000141 Špilja kod Janjine – sa stanišnim tipom H.1. Kraške špilje i

jame

c) cijeli kopneni dio područja Općine dio je Međunarodno važnog područja za ptice EU:

HR1000036 - Srednjedalmatinski otoci i Pelješac;

(7) Područja i lokaliteti nacionalne ekološke mreže prikazani su na kartografskom prikazu br. 3a2:

„Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja – NEM“ u

mjerilu 1:25000.“


I - 35

Članak 69.


„MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

(1) Prije bilo kakovih zahvata na prirodnim vrijednostima predviđenim za zaštitu pri izradi planova

niže razine:

a) potrebno je izvršiti potpunu inventarizaciju i valorizaciju staništa te zaštititi vrste

područja;

b) potrebno je u što većoj mjeri zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti

pažnju očuvanju cjelokupnog prirodnog krajobraza i okruženja;

c) prirodne krajobraze treba štititi od nove izgradnje, a kao posebnu vrijednost treba

očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom te obalno područje (prirodne plaže

i stijene) te more i podmorje kao ekološki vrijedna područja;

d) potrebno je osigurati racionalno korištenje prirodnih dobara bez oštećivanja, ili

ugrožavanja njenih dijelova i uz što manje narušavanje ravnoteže prirodnih čimbenika;

e) Za planirani zahvat u prostoru ekološke mreže, koji sam iIi sa drugim zahvatima može

imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže, treba

ocijeniti njihovu prihvatljivost za ekološku mrežu,

f) u cilju očuvanja biološke raznolikosti treba očuvati krajobraznu raznolikost;

g) u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju

očuvanju cjelokupnog prirodnog pejzaža i okruženja;

h) prije bilo kakvog zahvata na zaštićenim prirodnim vrijednostima i prirodnim vrijednostima

predviđenim za zaštitu potrebno je izvršiti potpunu inventarizaciju i valorizaciju staništa i

posebno izdvojiti i zaštiti vrste i područja;

i) potrebno je spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi koji su posljedica turističkog

razvoja i drugih djelatnosti i osigurati što povoljnije uvjete održavanja i slobodnog razvoja

prirode;

j) u posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva

zbog kojih je proglašen rezervat (branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i

ubijanje životinja, uvođenje novih bioloških svojti, melioracijski zahvati, razni oblici

gospodarskog korištenja i sl.). Zabrana takovih djelatnosti može se odnositi i na

neposrednu okolinu posebnog rezervata posebice ukoliko može imati utjecaja na

zaštićeno područje;

k) u posebnom rezervatu dopuštene su radnje, djelatnosti i zahvati kojima se održavaju ili

poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom;

l) za posebni rezervat Malostonski zaljev i Malo more potrebno je sukladno članku 80. i 81.

Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05) donijeti plan upravljanja. Plan upravljanja određuje

razvojne smjernice, način izvođenja zaštite, korištenja i upravljanja zaštićenim


I - 36

područjem, te pobliže smjernice za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti zaštićenog

područja uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva.

(2) Ekološki značajna područja, odnosno područja Ekološke mreže RH koja se nalaze na području

obuhvata Plana (stavak 6. članka 100. ovih Odredbi za provođenje) treba sačuvati i vrednovati u

skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa,

ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06,

119/09) i Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN119/08).

(3) U okviru površina navedenih u članku 100. u slučaju njihove zaštite temeljem Zakona o zaštiti

prirode za sve nove graditeljske zahvate, ili rekonstrukcije postojećih zakonski izgrađenih

građevina potrebno je od nadležne službe koja se bavi poslovima zaštite prirode pri Uredu

državne uprave u županiji ishoditi posebne uvjete zaštite prirode za građenje i izvođenje radova i

zahvata (članak 38. stavak 2.).

(4) Na području obuhvata plana treba provoditi slijedeće mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih

tipova:

Poduzimati radnje koje imaju za cilj očuvanje bioloških vrsta značajnih

za stanišni tip što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i

genetski modificiranih organizama, te poticati uzgoj autohtonih svojti

biljaka i životinja;

Gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenom

stanišnom tipu

U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje

ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja;

Očuvati sirovine, živi svijet u speleološkim objektima, fosilne,

arheološke i druge nalaze, ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim

objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini;

Prirodne krajobraze treba štititi od širenja neplanske gradnje, a kao

posebnu vrijednost treba očuvati područja prekrivena autohtonom

vegetacijom i obalno područje (prirodne plaže, stijene i rtove) te more i

podmorje kao ekološki vrijedna područja;

Pješčane i šljunčane plaže održavati uz minimalna infrastrukturna

ulaganja i to uglavnom rubno;

Spriječiti nepropisnu gradnju na morskoj obali i sanirati nepovoljno

stanje gdje god je moguće.

(5) Postojeće šume, većim dijelom u privatnom vlasništvu, ne mogu se prenamijeniti za druge

namjene. Potrebno je gospodariti šumama na način da se očuvaju autohtone šumske zajednice,

a u skladu s važećim zakonima i propisima. U cilju unapređenja šuma i šumskoga tla potrebno je

učiniti sljedeće:

a) izraditi šumsko-gospodarske osnove za privatne šume;

b) makiju i šume panjače, koje prevladavaju u privatnim šumama, uzgojem prevesti u viši

uzgojni oblik;


I - 37

c) pošumljivati šikare, paljevine, zapuštena obradiva zemljišta i zemljišta neprikladna za

poljodjelstvo.

(6) Izgrađivati šumske putove, vatrobrane prosjeke, uređivati i čistiti šumsko zemljište u skladu sa

šumskogospodarskim osnovama.

(7) Poljodjelsko zemljište cijeni se kao osobita ograničena vrijednost i zbog toga se štiti od promjene

namjene. Na poljodjelskom zemljištu, osim na zemljištu predjela navedenih u članku 100., stavku

(2) alineji a), b) i c) te stavku (3), mogu se izgrađivati gospodarske građevine u skladu s

odredbama ovoga Plana o gradnji izvan građevinskog područja, ako je ono izvan pojasa od

1000,0 m od obalne crte.

(8) Nadležna državna institucija ili organ uprave trebao bi u cilju zaštite poljodjelskoga zemljišta

obavljati sljedeće:

a) popisati parcele i bonitet obradivoga tla na području obuhvata ovoga Plana,

b) voditi popisnik neiskorištenog poljodjelskog zemljišta u privatnom i državnom vlasništvu;

c) skrbiti o davanju u zakup neiskorištenoga poljodjelskoga zemljišta u državnom

vlasništvu;

d) provoditi politiku svrhovitog iskorištavanja poljodjelskoga zemljišta u skladu sa zakonom.

(9) U okviru površina planiranih za uređene plaže moguća je izgradnja samo nužne opreme uređene

plaže sukladno Uredbi (članak 14.) i sukladno Pravilniku o vrstama morskih plaža i uvjetima koje

moraju zadovoljavati (NN 50/1995).“

Članak 70.

U članku 103. riječ: „poljodjelsko“ mijenja se s riječi: „poljoprivredno“ u odgovarajućem robu, broju i

padežu.

Članak 71.


„(5) Zaštićenim kulturnim dobrima, na koja se obvezatno primjenjuju sve spomeničke odredbe i

postupci, smatraju se sva dobra koja su ovom Planu popisana kao:

a) RST - registrirani spomenici (stara, ne-revidirana rješenja)

b) Z - zaštićena kulturna dobra

c) P - preventivno zaštićena kulturna dobra

d) E - evidentirana

e) ZPP - evidentirana i zaštićena ovim planom kao kulturna dobra značajna na lokalnoj

razini

Pri tome nije presudan formalno-pravni status zgrade u dokumentaciji službe zaštite, jer će se

upravna procedura zaštite kontinuirano provoditi temeljem odredbi ovoga Plana i Zakona.“


I - 38

U TABLICI 4. mijenjaju se redovi i novi glase:

1.1.2. Poluurbana cjelina naselja Janjina P-3333

2.2.3. Ljetnikovac Sutvid P-3336

Članak 72.


„(4) Zone zaštite, odnosno, prostori posebnih uvjeta korištenja, uređivanja i zaštite, prostorno su

određene na kartografskom prikazu br. 3b: „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora –

područja posebnih uvjeta korištenja – kulturna dobra“ u mjerilu 1:25000, dok su na kartografskim

prikazima serije 4. u mjerilu 1:5000 prikazani obuhvati zona zaštite kulturnih dobara.“

Članak 73.


„(1) Zbrinjavanje krutog otpada u Općini planirano je sukladno odredbama PPDNŽ-a, kojim je

utvrđen sustav gospodarenja otpadom te utvrđene lokacije županijskog centra za gospodarenje

otpadom, pretovarnih stanica i pogona za obradu građevinskog otpada.

(2) Planira se saniranje i zatvaranje postojećeg odlagališta otpada u Općini.

(3) U sklopu GZ “Vardište“ planira se, sukladno odredbama PPDNŽ-a, izgradnja i uređenje

sabirališta otpada („reciklažnog dvorišta“ i „zelenog otoka“), pogona za obradu građevinskog

otpada, te pretovarne stanice otpada.

(4) Mjerama poticati i organizirati sakupljanje i odvoz bio-otpada biljnoga podrijetla, koji će se

prerađivati za kompost. U cilju smanjenja krupnoga neiskoristivoga otpada, poticati građane da u

svojim vrtovima uređuju malena kompostišta za potrebe domaćinstva.“

Članak 74.


„OTPADNE VODE I ZAŠTITA OKOLIŠA

(1) Postupanje s otpadnim vodama treba biti na najvišoj razini zaštite okoliša obzirom na blizinu

Malog Mora i Malostonskog zaljeva.

(2) U svim područjima gdje se planira izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je sve

zgrade (građevine) izvesti tako da se u budućnosti mogu priključiti na sustav javne odvodnje.

(3) Detaljni opis gradnje i uređenja sustava zbrinjavanja otpadnih voda u Općini dano je u članku 96.

ovih odredbi.“

Članak 75.



I - 39

Članak 76.


Dosadašnji stavci (5), (6), (7), (8) postaju stavci (4), (5), (6), (7).

Dodaju se stavci (8), (9), (10), (11), (12), (13) i (14) koji glase:

„(8) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od

susjednih građevina najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže uzimajući obzir požarno opterećenje,

brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim

zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena

od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u slučaju da

građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.)

nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti

dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na

dužini konzole.

(9) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom

prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup prema posebnim propisima, a prilikom gradnje

ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska

mreža. Ovo se posebno odnosi na zaštićene dijelove prirode, za koje je potrebno donijeti

procjene ugroženosti i planove zaštite sukladno posebnim propisima i na iste zatražiti suglasnost

Ministarstva unutarnjih poslova. Ovu zaštitu je potrebno planirati na šumskim i poljoprivrednim

područjima koja neposredno okružuju gradska naselja, da se tijekom požarne sezone onemogući

zahvaćanje istih s otvorenih prostora. Na ovim površinama je potrebno predvidjeti provođenje

svih preventivnih mjera zaštite od požara, sukladno pozitivnim hrvatskim propIsima, uvažavajući

sve specifičnosti ove županije.

(10) Prilikom gradnje skladišta i postrojenja zapaljivih tekućina i plinova, te eksploziva, pridržavati se

pozitivnih hrvatskih propisa.

(11) Prilikom planiranja TZ „Palata“, kao i gradnje ostalih zgrada ugostiteljsko-turističke namjene

potrebno je poštovati propise Pravilnika o zaštiti ugostiteljskih objekata (NN 100/99).

(12) Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža potrebno je izvesti vanjsku i unutarnju

hidrantsku mrežu za gašenje požara, a sve prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje

požara (NN 08/06).

(13) U slučaju gradnje i projektiranja srednjih i velikih garaža obvezno primijeniti austrijske smjernice

TRVB N106 za zaštitu od požara u srednjim i velikim garažama koji se koriste u nedostatku

domaćih smjernica kao pravilo tehničke prakse temeljem članka 2. stavka 1. Zakona o zaštiti od

požara.

(14) U slučaju gradnje i projektiranja visokih objekata obvezno primijeniti Pravilnik o tehničkim

normativima za zaštitu visokih objekata od požara (SL 7/84). a koji se primjenjuje članak 20.

Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (NN 158/03, 79/07).“

Članak 77.



I - 40

„ZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE (ZOP)

(1) Priobalni dio Općine koji obuhvaća pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u

širini od 300 m od obalne crte nalazi se unutar ZOP-a.

(2) Na kartografskim prikazima u mjerilu 1:25000 prikazane su:

a) obalna crta;

b) crta 1000,0 m udaljena od obalne crte prema kopnu (čime je određen pojas kopna u

širini 1000 m od obalne crte) – granica ZOP-a na kopnu;

c) crta 300,0 m udaljena od obalne crte prema moru (čime je određen pojas mora u širini

od 300,0 m od obalne crte) – granica ZOP-a na moru.

Ucrtavanje je izvršeno na osnovi digitaliziranih geokodiranih podataka Državne geodetske uprave

(topografske karte TK25 i Zaštićeno obalno područje mora).

(3) Unutar ZOP-a nalaze se građevinsko područje u naselju Drače, dio građevinskog područja u

naseljima Sreser, Osobjava i Janjina.

(4) Na kartografskim prikazima serije 4: «Građevinska područja i područja posebnih uvjeta

korištenja» izrađenim na katastarskim podlogama u mjerilu 1:5000, ucrtane su granice (b) i (c) iz

stavka (2) ovog članka. Na tim kartografskim prikazima ucrtane su i linije 70 m i 100 m udaljene

prema kopnu od linije obale kakva je ucrtana na katastarskoj podlozi. Tamo gdje je propisana

obvezna izrada UPU-a, potrebno je precizno utvrditi linije 70 i 100 m udaljene prema kopnu od

obalne crte.“

Članak 78.


(1) Planom su utvrđeni postupci uređenja i izgradnje prostora:

a) prostornim planovima užih područja;

b) ovim Planom na područjima za koja se ne predviđaju prostorni planovi užih područja.

(2) U cilju provođenja ovoga Plana i uređenja i zaštite zaštićenog obalnog područja mora (ZOP-a)

planira se izrada prostornih planova užih područja prikazanih na kartografskom prikazu 3c2:

„Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – pregled planova užih područja“ i kartografskim

prikazima serije 4., te sukladno tablici 5.

TABLICA 5. PREGLED PLANIRANIH PROSTORNIH PLANOVA U OPĆINI JANJINA

A NASELJE NAZIV UPU-A OBUHVAT

POVRŠINA

OBUHVATA*

(HA)

1 OSOBJAVA UPU „OSOBJAVA“

Dio GPN-a Osobjava u Uvali Osobjava. U obuhvatu UPU-a nalazi

se komunalno privezište i dio obale, te je UPU-o potrebno, pored

ostalog, (uvjeti izgradnje i uređenja dijela naselja), dati rješenje

uređenja ovih površina.

2,7

2 SRESER DPU „JURKOVIĆI“ Dio GPN-a Sreser zeseoka Jurkovići. Detaljne smjernice dane su u

članku 116a. ovih odredbi 0,3


I - 41

3 SRESER UPU „BARAČ“ Dio GPN-a Sreser zaseoka Barač. 1,6

4 SRESER UPU „VARSIŠTE“ Dio GPN-a Sreser na lokaciji Varsište 0,8

5 SRESER UPU „SRESER 1“ Zapadni dio GPN-a Sreser. 4,6

6 SRESER UPU „SRESER 2“

UPU obuhvaća sjeverni dio GPN-a Sreser te dio površine na moru,

a detaljnija razgraničenja na pomorskom dobru potrebno utvrditi

UPU-om.

13,1

7 SRESER UPU „SRESER 3“ UPU obuhvaća dio GPN-a Sreser. 2,9


UPU obuhvaća dio GPN-a Sreser te dio površine na moru, a

detaljnija razgraničenja na pomorskom dobru potrebno utvrditi

UPU-om. U okviru UPU smješten je uređena plaža „Bratkovica“

8,0

9 DRAČE UPU „DRAČE 1“

UPU obuhvaća sjeverni dio GPN-a Drače te dio površine na moru,


UPU-om.

8,3


UPU obuhvaća jugozapadni dio GPN-a Drače te dio površine na

moru, a detaljnija razgraničenja na pomorskom dobru potrebno

utvrditi UPU-om. U okviru UPU smješten je uređena plaža „Bililo“

26,5

11 JANJINA UPU „JANJINA“ UPU obuhvaća središnji dio GPN-a Janjina. 33,8

B

IZDVOJENI

DIO GP

(T, I)

12 GZ

"VARDIŠTE" UPU GZ "VARDIŠTE"

UPU obuhvaća cijelu gospodarsku zonu "Vardište" (I), koja se

nalazi izvan ZOP-a. Detaljniji uvjeti planiranje ove zone dani su u

člancima 74, 75, 76, 77, 78. ovih odredbi.

3,5

13 TZ

"PALATA" UPU TZ "PALATA"

UPU obuhvaća obuhvat TZ "Palata" (T1). UPU obuhvaća dio

površine na moru, a detaljnija razgraničenja na pomorskom dobru

potrebno utvrditi UPU-om. UPU-om je potrebno planirati i

razgraničiti uređenu plažu (R3) kao i ostale potrebe površine

sportko-rekreacijske namjene, te izgradnju i uređenje privezišta, a

sukladno odredbama ovog plana. Detaljniji uvjeti planiranje ove

zone dani su u člancima 79, 80, 81, 82, te 84. ovih odredbi.

21,4

DPU – detaljni plan uređenja; UPU – urbanistički plan uređenja

* navedene površine utvrđene su na kartografskom materijalu izrađenom u rasterskom obliku pa su više kvalitativnog (orijentacijskog)

karaktera, a precizna površina utvrdit će se prilikom izrade prostornog plana užeg područja

(3) Obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja (UPU) za neizgrađene dijelove građevinskog

područja sukladno propisima. Tamo gdje su ovim Planom u obuhvat UPU-a uključeni, zbog želje

za kvalitetnijim uređenjem prostora, i izgrađeni dijelovi građevinskog područja, dakle, ako je

obuhvat UPU-a planiran šire od nužnog obuhvata određenog propisima, prije izrade i donošenja

UPU-a:

moguća je gradnja unutar izgrađenih dijelova građevinskih područja

novih građevina te rekonstrukcija i/ili adaptacija i/ili zamjena postojećih

pojedinačnih ili više građevina u skladu s odredbama ovog Plana;


I - 42

moguća je gradnja novih i rekonstrukcija postojećih cesta i

infrastrukture te obalnih šetnica u skladu s odredbama ovoga Plana u

izgrađenom i neizgrađenom dijelu građevinskog područja, kao i izvan

njih u kojem slučaju sukladno propisima i ovom Planu;

(4) U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja kao i u neizgrađenom dijelu građevinskog

područja naselja, potrebno odobrenje može se izdati samo za građenje na uređenoj građevnoj

čestici (ima priključak na infrastrukturu i javnu prometnu površinu sukladno propisima).

(5) PPDNŽ-om planirana je za dio Općine Janjina izrada PPPPO „Malostonski zaljev i Malo more“.

Čija je granica oduhvata prikazana na kartografskom prikazu 3c2: „Uvjeti korištenja, uređenja i

zaštite prostora – pregled planova užih područja“ i kartografskim prikazima serije 4.

(6) Nužno je stalno provjeravanje odrednica Plana, kako u cjelokupnoj zamisli, tako i u

pojedinostima, kao i njegovo usklađivanje s promjenama koje će uslijediti u cilju zaštite i

optimalna korištenja prostora. Potrebno je osigurati neprestano praćenje provedbe prostorno

planske dokumentacije.

(7) Gradnja građevina veće bruto površine od 900 m2 moguća je samo u građevinskim područjima

naselja za koje je potrebna izrada UPU-a i na iste se ne primjenjuje odredba iz stavka (3) alineja a)

ovoga članka.

(8) Područja planirana za izradu urbanističkih planova uređenja ucrtana su na grafičkom listu br. 3c2:

“Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - pregled planova užih područja " u mjerilu

1:25000, na grafičkom listu br. br. 4: “Građevinska područja i područja posebnih uvjeta

korištenja” u mjerilu 1:5000.

Članak 79.


„Članak 116.a

DPU „JURKOVIĆI“

(1) DPU-om „Jurkovići“, približne površine 0,3 ha obvezno je planirati revitalizaciju i adaptaciju

postojećeg napuštenog zaselka.

(2) Revitalizacijom zaselka Jurkovići planira se aktiviranje zapuštene izgrađene strukture kao

potencijalne lokacije ruralnog turizma u Općini.

(3) Za područje obuhvata DPU-a „Jurkovići" potrebno je izraditi studiju koja bi služila kao

programska osnova DPU-a, a u kojoj bi se utvrdili potencijali lokacije te programi i sadržaji

adekvatni za smještaj u zatečenoj izgrađenoj strukturi.

(4) U okviru DPU-a „Jurkovići“ moguće je planirati primarno ugostiteljsko-turističke i njima prateće

sadržaje u okviru, ovim Izmjenama i dopunama Plana, planirane mješovite namjene na razini

cijelog GPN-a Jurkovići.

(5) DPU-om „Jurkovići“ moguće je planirati i razgraničiti površine:

Ugostiteljsko-turističke namjene


I - 43

Stambene namjene

Mješovite namjene

Prateće infrastrukturne i otvorene zelene površine u funkciji prethodno

navedenih namjena

(6) DPU-om „Jurkovići“ moguće je planirati osnovne zgrade: stambene namjene, mješovite namjene,

ugostiteljsko-turističke namjene, osnovni uvjeti kojih utvrđeni su ovim Izmjenama i dopunama

Plana (Čl 79. st 1 al e prva točka). DPU-om je moguće, sukladno zatečenoj situaciji, prilagoditi

propisane lokacijske uvjete.

(7) Revitalizaciju zatečene izgradnje moguće je DPU-om „Jurkovići“ planirati u prvom redu

rekonstrukcijom zatečenih zgrada. Eventualnu novu izgradnju moguće je planirati isključivo na

slobodnim građevnim česticama na način da se svojim gabaritima (visina, građevinska linija,

izgrađenosti i iskorištenost čestice) u potpunosti uklapa u okolnu izgradnju.

(8) Rekonstrukcija zgrada u okviru DPU-a „Jurkovići“ moguća je isključivo u postojećim gabaritima,

uvjeti ovisno o lokaciji. Rekonstrukcija u prvom redu podrazumijeva zadržavanje zatečenog

građevnog fonda, a uklanjanje građevina moguće je planirati samo u slučaju nepostojanja

alternativnih metoda.

(9) Smještajni kapaciteti proizlaze iz mogućnosti prostora, a da se bez štete po tradicijska obilježja

zadovolje potrebe i propisane standarde.

(10) Prilikom izrade DPU-a „Jurkovići“ obvezna je suradnja s Konzervatorskim odjelom u

Dubrovniku.“

Članak 80.


Članak 81.

U članku 118. dodaje se stavak (5) koji glasi:

„(5) Temeljem statističkih podataka (Popis 2001.) na području Općine živi 593 stanovnika, te sukladno

Pravilniku o kriterijima za o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se

moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 02/91) ne postoji obveza izgradnje skloništa i

drugih objekata za zaštitu stanovništva, međutim ako se utvrdi potreba gradnje skloništa ona

moraju zadovoljiti uvjete navedene u ovom članku. „

Članak 82.

Briše se poglavlje „9.3. REKONSTRUKCIJA ZGRADA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ“ i

članci 120. i 121.



- PROČIŠĆENI TEKST


II - 1


Članak 1.

OBUHVAT PLANA

(1) Priobalni dio Općine u pojasu od 1000,0 m od obalne crte nalazi se unutar Zaštićenog obalnog

područja mora (u daljnjem tekstu ZOP).

(2) Plan utvrđuje uvjete za dugoročno uređenje područja Općine, svrhovito korištenje, namjenu,

oblikovanje, obnovu i sanaciju građevnog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, te posebno zaštitu

kulturnih dobara, vrijednih dijelova prirode i krajobraza. U skladu s dokumentima prostornog

uređenja širih područja i propisima, Plan daje uvjete uređenja i pomorskog dobra odnosno

priobalnog područja (akvatorija) Općine.

(3) Na području Općine nalazi se prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici

Hrvatskoj pet naselja: Drače, Janjina, Osobjava, Popova Luka i Sreser.

(4) U naselju Osobjava manje od 50% postojećih građevina koriste za stalno stanovanje osobe koje

imaju prebivalište u tom naselju.

(5) U Odluci o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Janjina (Službeni glasnik Dubrovačko-

neretvanske županije broj 03/07 i 12/09) u cijelom tekstu:

izrazi „građevinska čestica“ i „parcela“ zamjenjuje se izrazom

„građevna čestica“ u odgovarajućem rodu, broju i padežu

izraz „građevno područje“ zamjenjuje se izrazom „građevinsko

područje“ u odgovarajućem rodu, broju i padežu

izraz „grafički list“ zamjenjuje se izrazom „kartografski prikaz“ u

odgovarajućem rodu, broju i padežu

izraz „bruto razvijena površina“ zamjenjuje se izrazom „građevinska

(bruto) površina“ u odgovarajućem rodu, broju i padežu

Članak 2.

(1) Plan obuhvaća područje Općine kopnene površine 29,92 km². Uključuje četiri katastarske općine:

k.o. Janjina, k.o. Osobjava, k.o. Popova Luka i k.o. Sreser, a pet naselja: naselje Janjinu kao

općinsko središte, te naselje Drače, Osobjavu, Popovu Luku i Sreser.

(2) Ukupno plansko razdoblje Plana iznosi dvadeset godina, dakle do godine 2027



II - 2

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA

Članak 5.

TEMELJNA NAČELA, CILJ PLANIRANJA

(1) Načela određivanja namjene površina na području Općine Janjina, koja nadalje određuju

temeljno urbanističko-graditeljsko i prostorno-krajobrazno uređenje te zaštitu prostora (područja)

Općine su:

a) načela održivog razvoja, odnosno racionalnog planiranja korištenja i namjene prostora;

b) načela zaštite kulturnih dobara i prirodnog naslijeđa;

c) načela optimalnog usklađenja interesa različitih korisnika prostora uz primjenu pravila

prostornoplanerske i urbanističke struke;

d) načelo prikladnosti prostora za mješovite, odnosno isključive planirane namjene.

(2) Primarni opći cilj Plana je propisati, omogućiti i potaknuti:

a) prostorni razvoj svih naselja Općine zasnovan na demografskom razvitku (koji se temelji

na prirodnom priraštaju, te doseljavanju i povratku stanovnika), te uspostava ravnoteže

između takvog demografskog razvitka i cjelokupnog prostornog razvoja Općine;

b) zaštitu i neophodnu sanaciju različitih oblika vrijednih krajobraza (prirodnih i

antropogenih) te nepokretnih kulturnih dobara;

c) gospodarski razvoj zasnovan na turizmu i povezanim uslužnim djelatnostima,

poljodjelstvu i ribarstvu, te prerađivačkim pogonima manjeg kapaciteta (mala i srednja

poduzeća) s čistim tehnologijama;

d) uz sve lokalne potrebe, osiguranje prostora i lokacija za infrastrukturne i ostale objekte i

sadržaje državnog i županijskog značaja.

Članak 6.

TEMELJNI KRITERIJI PLANIRANJA

(1) Utvrđivanje namjene površina polazi od:

a) vrijednosti pojedinih područja (prirodnih i kulturno-povijesni);

b) zatečenog stanja korištenja prostora;

c) prostorno-funkcionalnih cjelina naselja i izdvojenih dijelova naselja.

(2) Planirano korištenje i namjena površina temelji se na posebnostima pojedinih područja Općine

(prostornofunkcionalnih cjelina), a to su:

a) zaštićeno obalno područja (dalje ZOP) Općine;

b) kopneno zaleđe Općine izvan ZOP-a.


II - 3

(3) Uvjeti pri određivanju namjene površina u prostoru Općine:

a) u ZOP-u slijede uvjete propisane Zakonom

b) u kopnenom zaleđu izvan ZOP-a temelje se na postavkama:

da se omogući kontrolirana gradnja građevina izvan granica građevinskog

područja u funkciji revitalizacija poljoprivredne proizvodnje, kao važnog poticaja

razvitka na području Općine;

da se kompleksi janjinskog, sreserskog i polja Popove Luke sačuvaju od bilo

kakove izgradnje;

da se očuvaju temeljne krajobrazne svojstvenosti prostora.

Članak 7.

OSNOVNE KATEGORIJE KORIŠTENJA I NAMJENE POVRŠINA

(1) U skladu s temeljnim načelima i ciljevima, kao i svim obvezama i ulaznim podacima (polazištima)

iz dokumenta prostornog uređenja šireg područja, područje Općine ovim Planom razgraničeno je

prema osnovnim kategorijama korištenja i namjene površina, što je prikazano na kartografskom

prikazu br. 1: «Korištenje i namjena površina» u mjerilu 1:25000 na topografskoj karti TK25 kao

podlozi.

(2) Površine naselja i površine izvan naselja za izdvojene namjene, razgraničene su unutar

građevinskih područja na kartografskim prikazima serije 4: «Građevinska područja i područja

posebnih uvjeta korištenja» u mjerilu 1:5000 na katastarskom planu kao podlozi. Time su

razgraničene međusobno i od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva kao

i drugih djelatnosti, koje se s obzirom na svoju namjenu mogu odvijati izvan građevinskih

područja.

(3) Izvan građevinskih područja, građenje je moguće samo iznimno, a u skladu s odredbama Plana,

odnosno dokumentima prostornog uređenja širih područja i propisima.

Članak 8.

NAMJENA POVRŠINA

(1) Područje Općine je prema namjeni razgraničeno na:


a) površine naselja


unutar kojih su razgraničene površine mješovite namjene te površine isključive namjene

kako slijedi:




II - 4

naselje Janjina


mješovitu namjenu



naselje Drače


mješovitu namjenu;


gospodarsku namjenu: GL „Drače“

športsko-rekreacijsku namjenu – uređene plaže (R3): „Bililo“


naselje Sreser


mješovitu namjenu;


športsko-rekreacijsku namjenu– uređene plaže (R3): „Bratkovica“

b) površine izvan naselja za izdvojene namjene


namjena površina unutar izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) isključive

namjene razgraničena je kako slijedi za:






a) poljoprivredne i šumske površine i to za:


II - 5

šumske površine isključivo osnovne namjene: (Š)

poljoprivredne površine isključivo osnovne namjene: (P)

površine za osobito vrijedno obradivo tlo

površine za vrijedno obradivo tlo

površine za ostala obradiva tla

ostalo poljoprivredno tlo, šumu i šumsko zemljište (PŠ)

(s pojedinačnim gospodarskim objektima u funkciji obavljanja poljoprivredne i

stočarske djelatnosti te pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom

domaćinstvu);

b) površine infrastrukturnih sustava: (IS)


prometne,

elektroenergetske,



prometne,

elektroenergetske,


c) površine mora:

za prometne djelatnosti

za turizam

za rekreaciju

marikulturu

što je prikazano na kartografskom prikazu br. 1: «Korištenje i namjena površina» i kartografskim

prikazima serije 2: «Infrastrukturni sustavi», sve u mj. 1:25000, te na kartografskim prikazima

serije 4: «Građevinska područja i područja posebnih uvjeta korištenja» u mj. 1:5000.

(2) Dokumentima prostornog uređenja užih područja (urbanistički plan uređenja – UPU, ili detaljni

plan uređenja – DPU), planiraju se i utvrđuju daljnja detaljnija razgraničenja prema namjeni

površina u skladu s osnovnom namjenom površina utvrđenom ovim Planom.


II - 6

Članak 9.

ISKLJUČIVA I MJEŠOVITA NAMJENA

(1) Isključivu namjenu ima površina čije je korištenje podređeno jednoj (osnovnoj) namjeni. Na

površini isključive namjene mogu se planirati, graditi i uređivati samo oni drugi sadržaji koji


infrastrukturne građevine.

(2) Mješovitu namjenu ima površina koja sadržava više različitih namjena, od kojih jedna može biti

pretežita.

(3) Površine naselja odnosno građevinska područja naselja utvrđena ovim Planom smatraju se

površinama mješovite namjene u kojima prevladava stambena namjena, a sadržavaju i:

a) površine javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, školske i

predškolske, kulturne, vjerske i sl.) te posebno otvorene javne površine – trgove,

parkove, dječja igrališta, sportsko-rekreacijske površine itd;

b) manje površine gospodarske namjene (ugostiteljsko-turističke, uslužne, trgovačke, za

proizvodnju manjeg opsega i zanatske, komunalno-servisne) bez nepovoljnih utjecaja na

život u dijelu površine naselja mješovite namijene;

c) površine prometnih građevina i pojaseva s površinama za promet u mirovanju

(parkirališta), površine obale i lučke infrastrukture;

d) površine ostalih infrastrukturnih i komunalnih građevina i uređaja bez nepovoljnih

utjecaja na život u naselju;

e) druge namjene i sadržaje koji nisu nespojivi s osnovnom stambenom namjenom te se

mogu planirati u naselju, bilo da su razgraničene ovim Planom, kao površine utvrđene

isključive namjene unutar površine naselja ili, u skladu s uvjetima ovoga plana, mogu ili

moraju biti razgraničene planom užeg područja.

(4) Unutar površina naselja, niti na kontaktnom pomorskom dobru priobalnih naselja ili njihovih

izdvojenih dijelova, ne mogu se graditi odnosno planom uređenja užeg područja planirati

građevine i djelatnosti koje imaju nepovoljan utjecaj na kakvoću života u naselju.

(5) Površine izvan naselja za izdvojene namjene odnosno izdvojena građevinska područja (izvan

naselja) utvrđena ovim Planom smatraju se površinama isključive namjene. Unutar izdvojenih

građevinskih područja (izvan naselja) nije moguće planom uređenja užeg područja planirati

površine stambene namjene. Postojeće zakonito izgrađene građevine moraju se uklopiti u

urbanističko rješenje.

(6) Planovima uređenja užih područja, unutar površina ugostiteljsko-turističke namjene utvrđenih

ovim Planom moguće je planirati površine sportsko-rekreacijske namjene i poslovne-trgovačke

namjene kao prateće sadržaje osnovne ugostiteljsko-turističke namjene.

Članak 10.

GRAĐEVINSKO PODRUČJE – IZGRAĐENI I NEIZGRAĐENI DIO

(1) Unutar građevinskih područja ovim Planom utvrđeno je razgraničenje na:


II - 7

a) izgrađeni dio (utvrđen tijekom izrade ovoga Plana) i

b) neizgrađeni dio (koji je u funkciji daljnjeg razvoja planirane namjene).

(2) Razgraničenje je, u načelu, utvrđeno granicama katastarskih čestica (gdje je to bilo moguće).

Prikazano je na kartografskim prikazima serije 4: «Građevinska područja i područja posebnih

uvjeta korištenja» u mjerilu 1:5000, na katastarskom planu kao podlozi.

Članak 11.

KATASTARSKA I GRAĐEVINSKA ČESTICA

(1) Katastarska čestica (osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina) ili njen dio unutar

građevinskog područja nije odmah i građevinska čestica (čestica određena za gradnju

građevine). Ona to može postati samo planskom parcelacijom izvršenom u skladu s važećim

propisima te svim uvjetima ovog Plana.

Članak 12.

UVJETI KORIŠTENJA

(1) Korištenje prostora unutar obuhvata ovoga Plana za izgradnju građevina, uređivanje zemljišta te

obavljanje drugih djelatnosti iznad, na ili ispod površine zemlje, može se obavljati isključivo u

suglasju s ovim Planom, odnosno postavkama koje iz njega proizlaze.

(2) Korištenje te detaljnija namjena površina, uređenje i izgradnja u dijelu prostora Općine planira se i

provodi u skladu s posebnim uvjetima korištenja. Granice područja posebnih uvjeta korištenja

utvrđene su ovim Planom i prikazane na kartografskim prikazima serije 3: «Uvjeti za korištenje,

uređenje i zaštitu prostora» u mj. 1:25000 na topografskoj karti TK25 kao podlozi. Granice

područja posebnih uvjeta korištenja, koje obuhvaćaju dijelove građevinskih područja ili njihovu

neposrednu okolinu prikazane su na kartografskim prikazima serije 4: «Građevinska područja i

područja posebnih uvjeta korištenja» u mj. 1:5000 na katastarskom planu kao podlozi.


II - 8

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

Članak 13.

(1) Na području Općine unutar obuhvata Plana nalaze se sljedeće građevine od važnosti za Državu:

Cestovne građevine – državne ceste:

a) državna cesta D-414 (Pelješka cesta)

Građevine za korištenje voda – Vodoopskrbni sustav:

b) vodoopskrbni sustav NPKL

Građevine za transport plina s pripadajućim objektima, odnosno uređajima i postrojenjima:

c) Jonsko-jadranski plinovod, dionica: čvor Ploče-Dubrovnik-Prevlaka sa prijelazom ispod

Malostonskog zaljeva.

(2) Na području Općine unutar obuhvata Plana nalaze se sljedeće građevine od važnosti za Županiju

a) lokalne ceste L69027 (Sreser – Janjina (D414)), L69074 (Trpanj (D414) – Osobjava –

L69027) i L 69076 (Žuljana (Ž6226 – Trstenik (L69028))

Građevine za elektroopskrbu:

b) dalekovod DV 110 kV (dionica: TS 110 kV Blato – TS 110 kV Ston)

c) TS 110/35(20) kV «Janjina», s planiranim uvodom dalekovoda 110 kV Blato – Ston u TS

Janjina

Građevine vodnog gospodarstva

d) regulacijske i zaštitne vodne građevine na bujičnim vodotocima

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. Opći uvjeti izgradnje i uređenja površina unutar građevinskih područja naselja (GPN)

2.2.1.1. Polazišta

Članak 14.

GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA (GPN)

(1) Građevinsko područje naselja (GPN) predstavlja dio područja Općine, koji je predviđen za

izgradnju, razvoj i uređenje pojedinog naselja. Planom su utvrđena građevinska područja:

a) naselja Janjina;


II - 9

b) naselja Drače;

c) naselja Sreser;

d) naselja Osobjava;

e) naselja Popova Luka,

s izdvojenim dijelovima.

(2) Unutar građevinskih područja naselja ovim Planom razgraničene su površine mješovite namjene,

a koje se detaljnije mogu rasšlanjivati i planovima uređenja užih područja (UPU, DPU).

(3) U okviru građevinskih područja naselja razgraničene su i površine isključive namjene:

a) gospodarsku namjenu (I3): GL „Drače“ u okviru naselja Drače čiju površinu dijelom tvori

postojeća vinarija te njeno planirano proširenje (posebni uvjeti: članak 74. – 78.);

b) športsko-rekreacijsku namjenu (R3) «uređene plaže»: uređene plaže „Bratkovica“, i

„Bililo“. Površine namijenjene uređenim plažama planirane su u naselju Sreser (uređena

plaža „Bililo“) i u naselju Drače (uređena plaža „Bratkovica“) (posebni uvjeti poglavlje 3.3.

članak 84.).

Kao dio površine naselja, područja iz ovog stavka ulaze u proračun površine ukupnog

građevinskog područja naselja. Prikazana su na kartografskom prikazu serije 4: «Građevinska

područja i područja posebnih uvjeta korištenja» u mj.1:5000.

Članak 15.

TEMELJNI KRITERIJI ZA PLANIRANJE UREĐENJE I IZGRADNJU, RAZGRANIČENIH POVRŠINA

RAZNIH NAMJENA UNUTAR GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA

(1) U planiranju uređenja površina raznih namjena razgraničenih unutar građevinskih područja

naselja ovim Planom i planovima uređenja užih područja, temeljni kriterij treba biti legitimno

utvrđeni javni interes primijenjen posebno na planiranje različitih tipova javnih površina te

komunalne infrastrukture.

(2) Temeljni kriteriji planiranja izgradnje u građevinskim područjima naselja Općine su:

a) veličina, odnosno volumen zgrade uklopljen u fizičku strukturu i sliku određenog

ambijenta (dok unutrašnja struktura i uporaba zgrade teži fleksibilnosti);

b) zadovoljavanje svih ostalih uvjeta ovog Plana, a osobito: izgrađenosti građevinske

čestice (najveće dozvoljene izgrađene površine, koeficijenta izgrađenosti građevinske

čestice – kig, koeficijenta iskorištenosti građevinske čestice - kis), osiguravanja

odgovarajućeg broja parkirališnih mjesta na vlastitoj građevinskoj čestici te kriterija za

ostala opterećenja komunalne infrastrukture, koja stvara sadržaj unutar volumena

zgrade.


II - 10

Članak 16.

GRAĐEVINSKA ČESTICA U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU NASELJA

(1) Primjenom uvjeta izgradnje iz ovog Plana, na jednoj građevinskoj čestici u građevinskom

području naselja mogu se graditi:

a) jedna osnovna zgrada i

b) jedna pomoćna zgrada te

c) jedna gospodarska zgrada uz obiteljske stambene zgrade,

koje čine funkcionalnu cjelinu.

(2) Osim zgrada b) i c) iz stavka (1) ovog članka (pobliže određenih u članku 52. odredaba ovoga

Plana) na građevinskoj čestici osnovne zgrade mogu se graditi i druge pomoćne građevine koje

služe za redovitu uporabu osnovne zgrade sukladno propisima.

(3) Iznimno od stavka (1) ovog članka, složene građevine i građevine infrastrukture unutar GPN-a

planiraju se u skladu s osnovnim uvjetima ovog Plana i posebnim propisima. Dodatne uvjete za

gradnju i uređenje funkcionalnih cjelina na jednoj čestici kod kojih se može odstupiti od pravila iz

stavka (1) moguće je utvrditi urbanističkim planom uređenja (UPU).

2.2.1.2. Regulacijska i građevinska linija, udaljenost osnovne zgrade od susjednih čestica,

izgrađenost građevinske čestice

Članak 17.

REGULACIJSKA I GRAĐEVINSKA LINIJA

(1) Regulacijska linija odvaja javnu površinu od privatne (u smislu javnog ili privatnog dobra,

odnosno režima korištenja). Planom uređenja užeg područja treba pobliže utvrditi režime

korištenja (podvrste regulacijskih linija) pojedinih površina kako prema vlasništvu tako i prema

javnosti pristupa (npr. radi reguliranja uličnih koridora, reguliranja mogućnosti ograđivanja čestice

ili njenog dijela – bila ona u privatnom ili javnom vlasništvu, utvrđivanja kontinuiranog pojasa

javnog korištenja obale itd.).

(2) Građevinska linija određuje poziciju na kojoj se zgrada mora graditi. Planom uređenja užeg

područja, utvrđuju se građevinske linije unutar obuhvata plana, a pobliže se određuje i obveza

koliki dio pročelja zgrade se mora nalaziti na vertikalnoj ravnini određenoj građevinskom linijom.

U načelu, najmanja udaljenost građevinske od regulacijske linije (odnosno najmanja udaljenost

zgrade od regulacijske linije) iznosi 5,0 m, a iznimke su moguće samo u skladu s daljnjim

odredbama ovog Plana.

(3) U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja moguće je udaljenost zgrade od regulacijske

linije prilagoditi građevinskim linijama zakonito izgrađenih bočnih susjednih zgrada.

(4) Planom uređenja užeg područja, mogu se odrediti površine, odnosno građevinske linije uz javne

pješačke površine (trgove, parkove, površine za rekreaciju i sl.) na kojima se zgrade mogu graditi

na samoj regulacijskoj liniji prema tim površinama.


II - 11

(5) Ako se zgrada gradi na regulacijskoj liniji, izvan («preko») regulacijske linije mogu se graditi strehe

(do 0,4 m) i balkoni (istaknuti do 1,3 m, u ukupnoj dužini tlocrtne projekcije ne više od 1/3 duljine

pročelja), samo ako se nalaze na visini od 3,5 m, ili više iznad javne površine.

(6) Iznimno, planom uređenja užeg područja može se odrediti da se u izgrađenim dijelovima

građevinskih područja naselja, između građevinske i regulacijske linije (“u dvoru”) mogu smjestiti

prizemne zgrade (garaže, pomoćne prostorije) do 3,0 m visine.

Članak 18.

UDALJENOST OSNOVNE ZGRADE OD SUSJEDNIH ČESTICA

(1) U smislu ovih Odredbi za provođenje, bočna međa je granica predmetne građevne čestice prema


(2) U građevinskom području naselja, osnovna zgrada se može graditi:

odmaknuto od bočnih međa;

na jednoj bočnoj međi

na obje bočne međe

U smislu ovih Odredbi za provođenje, bočna međa je granica predmetne građevne čestice prema


(3) U građevinskom području naselja, osnovna zgrada može se graditi kao:

samostojeća zgrada - zgrada koja se niti jednom svojom stranicom ne

naslanja na susjedne zgrade postojeće ili planirane na susjednim

građevnim česticama

poluugrađena zgrada - zgrada koja se jednom svojom stranicom

naslanja na susjednu zgradu postojeću ili planiranu na susjednoj

građevnoj čestici, i s tom zgradom formira sklop dvojne zgrade ili

završetak niza zgrada

ugrađena zgrada - zgrada koja se s dvije svoje stranice naslanja na

susjedne zgrade postojeće ili planirane na susjednim česticama, te je

na taj način dio niza zgrada.

(4) Udaljenost pročelja samostojeće zgrade od bočnih međa, odnosno slobodnog pročelja

poluugrađene zgrade od bočne međe ne smije biti manja od 3,0 m.

(5) Iznimno, i isključivo u izgrađenim dijelovima građevinskog područja samostojeću zgradu moguće

je graditi uz suglasnost susjeda:

na udaljenosti između 3,0 i 1,0 m od susjedne čestice, uz ograničenje

otvora na odgovarajućem pročelju na dijelove zida od staklene opeke ili

neprozirnog stakla do maksimalne površine od 2,0 m2, te ventilacijske

otvore bez zaokretnih krila ukupne površine do 0,36 m2

na međi susjedne čestice, bez otvora na odgovarajućem pročelju.


II - 12

(6) U svim slučajevima izgradnje na međi, zid na međi mora biti vatrootporan i bez otvora, sljeme

krova mora obvezno biti okomito na susjednu među na kojoj se zgrada gradi i krov bez krovnog

prepusta.

(7) Ako dvije susjedne građevne čestice nemaju elemente za izgradnju samostojeće zgrade (veličinu

građevinske čestice), tada se na obje čestice mogu graditi zgrade na zajedničkoj međi uz uvjet

formiranja sklopa dvojne zgrade.

(8) Ako se zgrada određene namjene (stambena, poslovna, pomoćna) izgradi na jednoj bočnoj međi,

te se na istoj međi susjedne građevne čestice planira izgraditi zgrada tako da obje zgrade

formiraju sklop dvojne zgrade, tada obje zgrade moraju biti iste namjene i iste visine.

(9) Udaljenost od bočnih međa mjeri se od pročelja zgrade prema bočnoj međi i mjerodavna je

manja vrijednost (u slučaju različitih vrijednosti).

(10) Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagrađeni od staklene opeke ili neprozirnog stakla (bez

otklopnih krila) površine do 2,0 m2 te ventilacijski otvori veličine do 60/60 cm ili 3600 cm2 (u

zbroju otvora ili kao jedan otvor).

(11) Iznimno, zgrada se može graditi na bočnoj međi i bez suglasnosti susjeda:

a) u slučaju kad je riječ o izgradnji zamjenske, ili rekonstrukciji postojeće zgrade na međi u

istom gabaritu;

b) u slučaju kad je riječ o izgradnji zgrade kao prislonjene uz već postojeću, ili planiranu

susjednu građevinu na međi (ovo nije moguće, ako se izgradnjom zatvaraju otvori stare

tradicijske zgrade otvoreni usprkos toga što je zgrada na međi, a ti su otvori na njoj

izvorni, što je mogući slučaj kod starih zgrada u zaštićenim zonama;

c) u slučaju prigradnje duž međe postojeće zgrade na međi (ne preko 2/3 dužine postojeće

zgrade);

Članak 19.

IZGRAĐENOST I ISKORIŠTENOST GRAĐEVINSKE ČESTICE

(1) U smislu ovih odredaba, izgrađenost građevinske čestice je odnos ukupne površine zemljišta

pod zgradama na građevinskoj čestici i površine građevinske čestice, izražena bilo kao postotni

udjel (postotak izgrađenosti – IZGR) ili kao koeficijent izgrađenosti - kig.

(2) Ako su konstruktivno odvojeni od zgrada na čestici, u proračun izgrađenosti se ne uračunavaju

građevine utvrđene „Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima“.

(3) Temeljem osnovnih uvjeta i odredbi ovog Plana, u okviru različitih područja posebnih uvjeta

korištenja odnosno izgrađenih i neizgrađenih dijelova građevinskih područja naselja te za različite

vrste i namjene zgrada, urbanističkim planovima uređenja (UPU) mogu se pobliže utvrditi

koeficijenti izgrađenosti (kig) i koeficijenti iskorištenosti (Kis, Kis) građevinskih čestica te gustoća

izgrađenosti (Gig) sukladno pojedinom ambijentu.

(4) U pojedinim predjelima izgrađenog dijela građevinskog područja naselja koji imaju veliku

zatečenu izgrađenost, UPU-ima se može utvrditi i veći koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti za

određene namjene građevina, što se prvenstveno odnosi na središnje dijelove naselja Janjina,

Drače i Sreser.


II - 13

(5) Najveća iskorištenost građevne čestice unutar obuhvata Plana propisana je koeficijentom

iskorištenosti – (kis), a u smislu ovih Odredbi, koeficijent iskorištenosti – (kis) građevne čestice je

odnos ukupne građevinske bruto površine građevina na čestici i površine građevne čestice.

2.2.1.3. Visina

Članak 20.

VISINA I ETAŽE ZGRADE

(1) Najveća dozvoljena visina zgrade uvjetuje se ovim Planom s dva temeljna pokazatelja, koja oba

moraju biti zadovoljena. To su:

a) najveći dozvoljeni broj etaža zgrade (Emax) i

b) najveća dozvoljena visina vijenca zgrade (Vmax).

Kao dodatni pokazatelji, u odredbama ovog Plana koriste se i ukupna visina zgrade, te nazivi

etaža.

(2) Visina vijenca zgrade (V) mjeri se od najniže kote zaravnatog (tj. konačno uređenog) terena oko

zgrade do:

a) kod zgrada s kosim krovom i nadozidom - gornje kote nadozida potkrovne etaže,

odnosno kote presjecišta unutarnjih ploha nadozida i kose stropne ploče,

b) kod zgrada s kosim krovom bez nadozida te zgrada s ravnim krovom - gornje kote ruba

najviše stropne konstrukcije zgrade.

(3) Ukupna visina zgrade mjeri se od najniže kote zaravnatog terena uz pročelje do najviše kote

volumena zgrade (npr. do sljemena krovišta zgrade s kosim krovom, ili do vijenca zgrade u

slučaju zgrade s ravnim krovom).

(4) Mjerodavnom (u smislu stavka 2. ovog članka) najnižom kotom zaravnatog terena uz zgradu ne

smatraju se:

a) kota dna okna prislonjenog uz zgradu (do 1,2 m duljine uz zgradu i širine do 1,0 m),

projektiranog radi prozračivanja i/ili osvjetljenja ukopanog dijela zgrade;

b) najniža kota rampe (odnosno podesta u nastavku) širine do 4,0 m za ulazak vozila u

podrumsku etažu, ako se podrum (ili njegov dio) koristi kao garažni prostor;

c) najniža kota stubišta (odnosno podesta u nastavku) širine do 1,5 m, za pristup

podrumu/ukopanom dijelu zgrade.

(5) Temeljem pobliže analize, urbanističkim planom uređenja (UPU) može se za složenije

arhitektonske tipologije i namjene (npr. javne, poslovne / gospodarske i sl.) utvrditi:

a) dodatne (u odnosu na stavak 2. i 4. ovog članka) posebne slučajeve i uvjete gradnje radi

rješavanja pristupa garažno-parkirališnim mjestima u ukopanoj etaži;


II - 14

b) da se na terenima nagiba do 10°, za građevine čija površina vertikalne projekcije svih

zatvorenih nadzemnih dijelova prelazi 300 m2, mjerodavna najniža kota od koje se mjeri

visina vijenca, kao i najveći broj etaža, utvrđuje za svaku dilataciju posebno,

c) da se za gradnju na nagnutim terenima visina vijenca provjerava posebno od više i

posebno od niže razine konačno uređenog terena oko zgrade i sl.

d) samo ako primjena takvih uvjeta zadržava volumene građevina unutar gabarita i kriterija

postavljenih ovim Planom.

(6) Na ravnom terenu te terenima nagiba do 1:3 (tj. 33,33% ili 18,50; dalje: <1:3), opći slijed i nazivi

etaža zgrade od najniže prema najvišoj su:

a) podrum koji se označava skraćeno s "P0";

b) prizemlje koje se označava skraćeno s "P";

c) jedan ili više katova koji se označavaju skraćeno arapskom brojkom ("+1": jedan kat,

"+2": dva kata itd.);

d) potkrovlje koje može biti:

nestambeno ili

stambeno koje se označava skraćeno s «Pks»

(7) Na strmim terenima nagiba od 1:3 i više (dalje: >1:3), opći slijed i nazivi etaža zgrade od najniže

prema najvišoj su:

a) podrum koji se označava skraćeno sa " P0" ,

b) prizemlje koje se označava skraćeno s "P";

c) suteren koji se označava skraćeno sa "S".

te dalje kao na ravnom terenu.

Članak 21.

PODRUM (P0) I PRETEŽITO UKOPANI PODRUM (PU)

(1) Podrum (P0) je potpuno ukopani (100% ukopan) dio građevine (etaža) čiji se prostor nalazi ispod

poda prizemlja (P), odnosno suterena (S).

(2) Pretežito ukopani podrum (Pu) se smatra etaža čija je gornja kota stropne konstrukcije:

a) na terenima nagiba <1:3 - manje od 1,0 m, a

b) na strmom terenu nagiba >1:3 - manje od 0,5 m

uzdignuta od najniže kote zaravnatog (uređenog) terena uz zgradu, a nalazi se neposredno ispod

poda prizemlja. Pretežito ukopani podrum (Pu) mora biti sa više od 50%, ali manje od 100%,

svoga volumena ukopana u teren.


II - 15

(3) Da bi se etaža smatrala podrumom, zaravnati teren uz zgradu mora se u potpunosti naslanjati na

zgradu te ne može biti od zgrade odvojen potpornim zidom (škarpom), uz izuzetke prema stavku

4. članka 20.

(4) Zgrada može imati samo jednu podrumsku etažu (Po) ili pretežito ukopani podrum (Pu), osim u

slučaju izgradnje višeetažne podzemne garaže (bilo kao samostalne građevine ili kao dijela

zgrade, a radi potrebe zadovoljenja broja parkirališnih mjesta na građevnoj čestici propisanih

ovim Planom) kada je moguć veći broj podrumskih etaža, ali ne više od 3.

Članak 22.

SUTEREN (S)

(1) Suterenom (S) se smatra etaža zgrade na strmom terenu (> 1:3) koja je u teren ukopana do 50%

svoga volumena i za koju vrijedi:

pročelna strana etaže orijentirana prema nižoj strani terena je izvan

terena, a gornja kota konstrukcije poda etaže je za najviše 0,5 m viša od

zaravnatog terena ispred tog pročelja;

visina pročelja te etaže na višoj strani terena mjerena od najniže kote

zaravnatog terena uz to pročelje do najviše kote ploče stropa ne prelazi

visinu od 1,0 m;

zaravnati teren uz zgradu se u potpunosti naslanja na zgradu, odnosno

nije od zgrade odvojen potpornim zidom (škarpom), uz izuzetke prema

stavku 4. članka 20.

(2) Sukladno odredbama ovog Plana o općem slijedu etaža na terenima nagiba <1:3 (članak 20.

stavak 6.), etaža na terenima nagiba <1:3 koja se jednim svojim pročeljem nalazi potpuno izvan

terena (tj. gornja kota konstrukcije poda te etaže je iznad najniže kote zaravnatog terena uz

zgradu, ili jednaka njoj), dok su ostala pročelja djelomično ukopana, ne može se smatrati

suterenom već se smatra prizemljem (iznad kojeg slijedi Pkn, ili Pks, odnosno 1. kat itd.).

(3) Na terenu nagiba <1:3, iznimka od članka 20. stavka 6. u smislu postojanja suterena kao etaže

koja se nalazi neposredno ispod prizemlja, a koja je ukopana u teren manje od 50% svog

volumena i čija je gornja kota konstrukcije poda ispod najniže kote zaravnatog terena uz zgradu,

moguća je u slučaju:

postojećih (zakonito izgrađenih) zgrada te njihovih rekonstrukcija;

pobližeg planiranja suterena urbanističkim planom uređenja (UPU), a uz

poštivanje ostalih uvjeta ovog Plana, a samo za samostalne garaže,

pomoćne, gospodarske, sportske (npr. poluukopane dvorane, bazeni) i

slične zgrade.

(4) Uvođenjem suterena u etaže zgrade na terenima nagiba <1:3, ne mijenjaju se najveće dozvoljene

visine zgrada utvrđene ovim Planom.


II - 16

Članak 23.

POTKROVLJE (PKS) I VISINA NADOZIDA

(1) Potkrovljem se smatra unutrašnji prostor (etaža) zgrade, koji se nalazi neposredno između krovne

konstrukcije i stropne ploče najvišeg kata građevine.

(2) Nestambeno potkrovlje (tavan, šufit;) smatra se konstruktivnom etažom, nema nadozida, te se ne

iskazuje pri provjeri usklađenosti broja etaža građevine s ovim Planom propisanim najvećim

dozvoljenim brojem etaža. Nestambeno potkrovlje može imati samo minimalne otvore za svjetlo i

prozračivanje na zabatu, ili u ravnini krovne plohe, te nije stubištem povezano s najvišom

korisnom etažom i/ili terenom, a pristupa mu se nekonstruktivnim stubištem („ljestvama“) kroz

otvor u stropu.

(3) Stambeno potkrovlje može imati nadozid od 0,0 m do najveće dozvoljene visine od 1,2 m.

Iskazuje se u broju etaža zgrade kao "Pks“ te provjerava u odnosu na ovim Planom propisani

najveći dozvoljeni broj etaža zgrade (Emax), a stubištem je povezano s najvišom korisnom

etažom i/ili terenom.

(4) Općenito, potkrovna etaža je svaka etaža koja se nalazi neposredno ispod krovne konstrukcije.

Visina nadozida mjeri se od gornje kote nosive konstrukcije poda potkrovne etaže do gornje kote

nadozida, odnosno najviše kote presjecišta unutarnje plohe nadozida i unutarnje plohe kose

stropne ploče. Potkrovna etaža čiji nadozid prelazi visinu od 1,2 m (odnosno 2,0 m u slučaju

jednostrešnog krova), smatra se «punim katom» te kao etaža ulazi u iskaz broja etaža zgrade koji

se provjerava u odnosu na najveći dozvoljeni broj etaža propisan ovim Planom.

Članak 24.

NAJVEĆA VISINA VIJENCA

(1) Najveće dozvoljene visine vijenca (Vmax) za različite tipične varijante broja etaža (E) osnovnih

zgrada (stambene, mješovite, poslovne ili društvene namjene), iznose:

I na terenima nagiba <1:3

a) za prizemnu zgradu (P): 3,5 m

b) za prizemnu zgradu s podrumom (Pu+P): 4,0 m

c) za prizemnu zgradu sa stambenim potkrovljem (P+Pks): 4,7 m

d) za prizemnu zgradu s podrumom i stambenim potkrovljem (Pu+P+Pks): 5,2 m

e) za katnu zgradu (P+1): 6,5 m

f) za katnu zgradu s podrumom (Pu+P+1): 7,0 m

g) za katnu zgradu sa stambenim potkrovljem (P+1+Pks): 7,7 m

h) za katnu zgradu s podrumom i stambenim potkrovljem (Pu+P+1+Pks): 8,2 m

i) za dvokatnu zgradu (P+2): 9,5 m


II - 17

j) za dvokatnu zgradu s podrumom (Pu+P+2): 10,0 m

k) za dvokatnu zgradu sa stambenim potkrovljem (P+2+Pks): 10,7 m

l) za dvokatnu zgradu sa podrumom i stambenim potkrov. (Pu+P+2+Pks): 11,2 m

II na strmim terenima nagiba >1:3 (sa ili bez podruma, kota suterena je max +0.5m)

m) za suteren s prizemljem (S+P): 6,5 m

n) za suteren s prizemljem i stambenim potkrovljem (S+P+Pks): 7,7 m

o) za suteren s prizemljem i katom (S+P+1): 9,5 m

Alineja o) moguća je samo u slučaju izgradnje s izmaknutim etažama (terasama), kada se uz

Vmax=9.5 m primjenjuje dodatni uvjet: visina mjerena od bilo koje točke konačno zaravnatog

terena uz bočno pročelje zgrade do terase (odnosno gornje kote konstrukcije ravnog prohodnog

ili neprohodnog krova) ili vijenca iznad te točke može iznositi najviše 7,5 m.

(2) Alineje a) do o) stavka (1) ovog članka prikazuju najveće dozvoljene vrijednosti koje proizlaze iz

prethodno opisanih definicija vezanih uz visinu i etaže zgrada. U svim slučajevima, kriterij najveće

dozvoljene visine vijenca za određeni najveći broj etaža mora biti zadovoljen. Na terenu nagiba

<1:3, ako je planiran podrum, kota prizemlja je od 0,0 m do +1,0 m, a ako nije, kota prizemlja je

od 0,0 m do +0,5 m. Na strmom terenu (>1:3), sa ili bez podruma, kota prizemlja je od 0,0 m do

+0,5 m. Visina međustropnih konstrukcija od 3,0 m navedena u zagradama orijentacijska je i

može varirati. Smanjivanjem međustropnih visina ne može se omogućiti veću visinu nadozida

stambenog potkrovlja od propisanih 1,0 m.

(3) U okviru izgrađenog dijela građevinskog područja naselja moguće je utvrđivanje najveće

dozvoljene visine vijenca, broja etaža (katnosti) i ukupne visine zgrade usklađivanjem prema

visinama neposredno susjednih zakonito izgrađenih zgrada. U takvom slučaju, visina vijenca, broj

etaža i ukupna visina mogu biti i veći od vrijednosti ovim Planom propisanih za izgrađeni dio

određenog naselja, ali ne veći od okolne izgradnje.

(4) Za svoje područje obuhvata, planovi uređenja užih područja mogu temeljem pobliže analize svog

područja obuhvata dodatno ograničiti (smanjiti) najveće dozvoljene visine vijenca i broj etaža

određen ovim Planom. U neizgrađenom dijelu građevinskog područja, UPU-om se posebno mora

preispitati mogućnost visokogradnji na terenima nagiba većeg od 1:2 (50% odnosno 26.7°) - vrlo

strmim terenima te, ako je gradnja opravdana, visinu gradnje u njima ograničiti do S+P+Pks.

(5) Odredbe iz ovog članaka te članaka 21., 22. i 23. kojima su opisani temeljni pojmovi i uvjeti

vezani uz visine zgrada, predstavljaju opće odredbe koje se primjenjuju na sve građevine na

području Općine, a u skladu s podrobnijim uvjetima ovog Plana za pojedine namjene, površine i

područja.

(6) Činjenica da je ulaz na nekoj razini ili etaži zgrade (npr. pri gradnji na strmom terenu), ne daje

pravo da se ta razina ili etaža smatra prizemljem zgrade i da se razine ili etaže ispod nje smatraju

etažama podruma (P0) (prvom, drugom itd.), a iznad nje katovima (+1... itd). Visinska pozicija

ulaza u zgradu ne mijenja ovim Planom određen najveći broj etaža zgrade, niti najveću visinu

vijenca iskazanu u metrima.


II - 18

2.2.1.4. Oblikovanje i urbana oprema

Članak 25.

UREĐENJE NASELJA

(1) Unutar površina mješovite namjene treba računati s prosječnom gustoćom naseljenosti od 22

stanovnika po hektaru (odnosno 100 - 450 m2/stanovniku). Ove vrijednosti treba uzeti kao

orijentacijske pri odabiru arhitektonskih tipologija, dimenzioniranju veličina građevinskih čestica (i

njihove izgrađenosti), javnih površina i drugih sadržaja te osnovne komunalne infrastrukture,

posebno prometnica i prometa u mirovanju.

(2) U neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja, građevinske čestice detaljnijim

planovima (UPU, DPU) treba planirati na način da se osiguraju korektni koridori prometnica, javne

zelene površine te da na građevinskom česticama značajan dio površina zauzmu dvorišta i vrtovi.

U izgrađenim dijelovima naselja, osobito u dijelovima koji su obuhvaćeni uvjetima zaštite, treba

očuvati tradicijske kompaktne (koncentrirane, gušće) graditeljske strukture, ali na način da se dio

preostalih neizgrađenih površina rezervira i za potrebne otvorene javne i zelene površine.

(3) Parkove, javna igrališta, vidikovce, odmorišta, staze (posebno šetnice uz more), urbanističkim

planom uređenja treba uređivati kao dijelove (elemente) osmišljene mreže javnih površina naselja.

Pri takvim zahvatima treba maksimalno koristiti značajke terena te urediti i intenzivirati autohtonu

vegetaciju. Na takav način planiraju se urediti šetnice priobalnih naselja.

(4) Površine dolaca i korita potoka obuhvaćene građevinskim područjem naselja treba prvenstveno

uređivati kao javne zelene površine.

Članak 26.

OBLIKOVANJE ZGRADA

(1) U zonama umjerene i stroge zaštite, zgrade treba oblikovati u jasnom skladu s lokalnim

tradicijskim oblicima, bojama i materijalima.

(2) Kao način tumačenja za uspostavljene kriterije čuvanja ambijentalnih vrijednosti, određuju se

slijedeći prevladavajući tradicionalni oblici, te mjere i postupci oblikovanja objekata i njihovih

detalja, a u okviru zona umjerene i stroge zaštite utvrđenih ovim Planom:

a) organsko jedinstvo kuće od temelja, preko zida pa do krova, sastavljeno od jednostavnih

pačetvorinastih tlocrta s krovom na dvije vode, sve do razvedenih oblika nastalih

spajanjem osnovnih dijelova u složenu i skladnu cjelinu;

b) puna tektonska struktura jasnih bridova i punih zatvorenih ploha;

c) tradicionalna tipologija karakterističnih detalja ili logično i skladno prilagođavanje tih

detalja - dimnjaka, luminara, oluka, zidnih istaka, konzolica, balatura, ograda, kamenih

okvira itd;

d) uspravan prozor karakterističnih proporcija i manjih dimenzija širine 0,8-1,0 (1,1) m,

visine 1,0-1,3 (1,6) m kao mjerodavna veličina tj. proporcijska baza prema kojoj se

usklađuju dimenzije otvora i elemenata pročelja;

e) grilje ili škure kao vanjski zatvori na prozorima i balkonskim vratima;


II - 19

f) suzdržanost u primjeni balkona: konzolni istak balkona do 1,5 m;

g) ogradni zidovi terasa u ravnini pročelja bez korištenje ogradnih «baroknih» stupića (npr.

«balustrada» na novim građevinama);

h) oprezna primjena lukova i svodova, ravni luk, plitki segmentni luk;

i) kamenom zidana pročelja, kamenom obuhvaćeni volumeni, a ne plohe;

j) ožbukana pročelja s kamenim okvirima otvora;

k) poravnato lice kamenih zidova pročelja, slojni i miješani slojni vezovi;

l) poravnate fuge bez isticanja;

m) primjena dvora i vrta u raznovrsnim odnosima prema dispoziciji kuće i susjedstva;

n) ujednačenost strukture zidova prema namjeni;

o) materijal za pokrivanje krovova: kupa kanalica ili sličan crijep, kamene ploče

(3) Na uličnoj strani zgrade moguće su terase, lođe i iznimno balkoni i to: ako je zgrada udaljena od

regulacijske linije najmanje 5,0 m i ako se ispred zgrade nalazi predvrt s drvećem, ili ako je zgrada

u izgrađenoj jezgri ili dijelu naselja u kojem je to uobičajeno.

Članak 27.

KROVIŠTE ZGRADE

(1) U zonama umjerene zaštite te u kontaktnoj zoni krovišta trebaju biti kosa: dvostrešna i

četverostrešna, nagiba 18- 34º stupnjeva. Moguća su i jednostrešna krovišta, nagiba do 18º za

novogradnje. Sljeme krovišta mora se postaviti po dužoj strani zgrade, a na nagnutom terenu

paralelno slojnicama. Kao pokrov treba koristiti kupu kanalicu ili sličan crijep, a u okviru

tradicijskih sredina u kojima se pokrov kamenim pločama zadržao kao čest, preporuča se

korištenje pokrova kamenim pločama. Zabranjuje se uporaba valovitog salonita ili lima u bilo

kojoj boji i za pokrivanje bilo kojih površina. Iznimke od pravila navedenih u ovom stavku,

moguće su u slučaju rekonstrukcije starih (zakonito izgrađenih) krovišta zgrada, kada se mogu

zadržati zatečeni nagibi i tipovi krovišta, ako su drugačiji od ovdje navedenih, te u slučajevima

reguliranim stavkom 4. ovog članka. Zone umjerene zaštite i kontaktne zone određene su

člankom 107 Odredbi i ucrtane na kartografskom prikazu 3b: „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite

prostora – područja posebnih uvjeta korištenja – kulturna dobra“ u mjerilu 1:25000, te na

kartografskim prikazima serije 4. „Građevinska područja i područja posebnih uvjeta korištenja“ u

mjerilu 1:5000,

(2) Krovna ploha kosog krovišta, od sljemena do vijenca mora biti ujednačenog nagiba. Dozvoljena

je izgradnja nadozidanih krovnih prozora, odnosno krovnih kućica (luminara, luminara)

jednovodnih, dvovodnih i trovodnih, bez upotrebe lučnih ili sličnih nepravilnih nadvoja i krovnih

oblika, u najvećoj ukupnoj duljini do 30 % duljine pripadajućeg (prozorima usporednog)

pročelja/vijenca. Sljeme krovne kućice ne smije biti više od sljemena krova na kojem se

nadozidani prozor izvodi.

(3) U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, odnosno u okviru utvrđenih vrijednih urbanih

i/ili ruralnih cjelina moguće je izvesti stambeno potkrovlje (Pks) samo ako nije u suprotnosti s


II - 20

konzervatorskim uvjetima, odredbama ovoga Plana ili odredbama plana uređenja užeg područja

(UPU, DPU). Općenito, oblikovanje stambenog potkrovlja mora biti suzdržano i pridržavati se

slijedećih pravila:

a) prozori stambenog potkrovlja mogu biti izvedeni na zabatnom zidu, u ravnini krovne

plohe ili kao nadozidani;

b) nadozidani prozori ne mogu se pretvarati u vrata ("francuski prozor"),

c) stambeno potkrovlje može imati loggiu, otvorenu terasu, ili izlaz na balkon samo na

zabatu;

d) iznimno, moguće je izvesti centralni «belvedere» unutar srednje trećine krovne plohe, kao

nenatkrivenu, poluotvorenu, ili natkrivenu terasu stambenog potkrovlja, bez konzolnog

isticanja u odnosu na ravninu pročelja.

(4) Urbanističkim planom uređenja (UPU), temeljem pobliže analize, mogu se utvrditi detaljniji uvjeti

oblikovanja Sukladno članku 31. odredaba ovoga Plana mogu se utvrditi i uvjeti za zgrade s

ravnim i krovovima blagog nagiba te drugačijim krovovima i pokrovima, posebno za građevine

gospodarske, javne ili druge nestambene namjene većih i netipičnih tlocrtnih površina i/ili formi.

Izvedba sustava solarnih ćelija na krovištu dozvoljava se izvan planom zaštićenih povijesnih

cjelina naselja.

Članak 28.

ISTAK VIJENCA I PREPUST NA ZABATU ZGRADE

(1) Ako se izvodi istak vijenca krova građevine, istak je do 0,25 m udaljen od ravnine pročelnih

zidova građevine. Preporuča se izvedba vijenca u skladu s lokalnim tradicijskim graditeljstvom.

Kod zatečenog tradicijskog graditeljstva i/ili unutar zaštićenih cjelina, Konzervatorski odjel u

Splitu preporuča strehu od kopanih kamenih ploča istaka 0,10-0,15 m, a kod stilski jednostavnijih

građevina kameni žlijeb na konzolama klesan na tradicionalan način.

(2) Krovni prepust na zabatu može biti istaknut do 0,1 m.

Članak 29.

UREĐENJE GRAĐEVINSKE ČESTICE

(1) Osnovna zgrada u pravilu se na građevnoj čestici postavlja prema ulici, a pomoćne i

gospodarske zgrade postavljaju u pozadini. Može se dozvoliti i drugačiji smještaj zgrada na

čestici ako oblik terena i oblik čestice, te tradicijski način izgradnje dopuštaju iznimku.

(2) Teren oko zgrade, potporni zidovi, terase i slično moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled

naselja, te da se ne promijeni prirodno (zatečeno) oticanje vode na štetu susjednog zemljišta i

susjednih zgrada. Izgradnja potpornih zidova (podzida) dozvoljava se primjereno postojećim

okolnim prilikama te uvjetima ovog Plana. Ne preporuča se izgradnja podzida viših od 1,5 m, kao

ni isključivo betonskih podzida viših od 1,0 m. Kod izgradnje potpornog zida uz javnu površinu,

završna ploha zida ne smije biti betonska, već kamena u maniri suhozida.

(3) Najniža kota zaravnatog, odnosno konačno uređenog terena uz osnovnu zgradu, ne smije biti

više od 1,0 m viša od zatečene prirodne kote na terenu. Izvedba podzida kojima se na

pojedinačnoj čestici mijenja «kota zaravnatog, odnosno konačno uređenog terena» uz zgradu u


II - 21

odnosu na zatečenu prirodnu kotu terena i okolne čestice više od 1,0 m, iznimno se može

planirati samo rješenjima i odredbama plana uređenja užeg područja (UPU, DPU) nakon pobliže

analize te za specifična urbanističko-arhitektonska rješenja.

(4) Na građevinskim česticama stambenih zgrada, zgrada mješovite, poslovne ili gospodarske

namjene u građevinskom području naselja, najmanje 20% površine čestice mora biti uređeno kao

zelena (vrtna), u potpunosti upojna površina. Od navedene odredbe moguće je odstupiti samo

unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, ali sukladno okolnoj izgradnji.

Članak 30.

DVOR, OGRADE, ŽIVICE

(1) Izgradnja ograda pojedinačnih građevinskih čestica treba biti sukladna tradicijskom načinu

građenja. Preporuča se visina ograde do 1,5 m visine u kombinaciji kamena, betona ili sl. u donjoj

polovini, a metala i bilja (živica) u gornjoj polovini ograde. Također, mogu se izvoditi i visoki

kameni ili žbukani ogradni zidovi osobito u starim tradicijskim sklopovima. Nisu dozvoljene

montažne ograde od armiranog (prefabriciranog) betona.

(2) U starim tradicijskim dijelovima naselja ograde dvora mogu biti i do 3,0 m visine, u skladu s

lokalnom tradicijom i potrebom formiranja dvora.

(3) U neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, UPU-om je moguće definirati uvjete koji

odstupaju od stavka (1) ovog članka te odrediti moguće veće maksimalne visine ograde:

a) u nastavku poteza ulica u kojima je takva veće visina već izgrađena,

b) za specifične tipologije izgradnje - nizovi, atrijska izgradnja i sl.

Članak 31.

ODNOS PREMA SUVREMENOM RAZVOJU ARHITEKONSKOG OBLIKOVANJA

(1) Slijedeći suvremeni razvoj arhitekture i urbanizma, uz odgovarajući kritički pristup, moguća su i

arhitektonska rješenja u kojima se, polazeći od izvornih vrijednosti graditeljske baštine sredine, a

ne preuzimajući izravno tradicionalne oblike i estetiku, ostvaruju nove vrijednosti koje

predstavljaju logičan kontinuitet u povijesnom razvoju arhitekture.

Članak 32.

KIOSCI I POKRETNE NAPRAVE

(1) Unutar granica građevinskih područja naselja, na javnim površinama mogu se postavljati kiosci,

pokretne naprave i druge konstrukcije privremenih obilježja (reklamni panoi, oglasne ploče,

reklamni stupovi i sl.).

(2) Za postavu kioska, pokretnih naprava i drugih konstrukcija privremenih obilježja iz stavka 1. ovog

članka izdaju se dozvole u skladu s propisima te ovim odredbama, Odlukom o rasporedu kioska i

pokretnih naprava na javnim površinama, Odlukom o komunalnom redu, te drugim

odgovarajućim aktima za područje Općine. Preporuča se da Općina odabere jedinstven tip

kioska koji će se postavljati na prostoru Općine.


II - 22

(3) Kioskom se smatra estetski oblikovana građevina lagane konstrukcije, površine do 12 m2, koji se

može u cijelosti ili dijelovima prenositi i postavljati pojedinačno ili u grupama.

(4) Pokretnim napravama smatraju se, stolovi, klupe, stolci, automati za prodaju napitaka, cigareta i

sl. robe, hladnjaci za sladoled, ugostiteljska kolica, peći za pečenje plodina, drvena spremišta za

priručni alat i materijal komunalnih organizacija, sanduci za čišćenje obuće, vage za vaganje ljudi,

sanduci za glomazan otpad i slične naprave, pokretne ograde i druge naprave, postavljene ispred

zgrada s ugostiteljskom odnosno zanatskom namjenom, te šatori u kojima se obavlja promet

robom, ugostiteljska djelatnost i privremene zabavne manifestacije, te prijenosni WC-i i sl.

(5) Svaki pojedini kiosk ili pokretna naprava, kao i grupa kioska, mora biti smještena tako da ni u

kojem pogledu ne umanjuju preglednost prometa, ne ometa promet pješaka i vozila, ne narušava

izgled prostora, ne otežava održavanje i korištenje postojećih pješačkih, prometnih i komunalnih

građevina i površina.

Članak 33.

JAVNE PJEŠAČKE POVRŠINE

(1) Na javnoj pješačkoj površini (pločniku ili trgu) ispred zgrade u čijem je prizemlju trgovačko-

poslovnougostiteljski sadržaj, može se dopustiti kalendarski ograničeno korištenje vanjskog

predprostora u vezi sa sadržajem iz prizemlja zgrade, ali uz uvjet da se osigura prolaz za pješake

u najmanjoj širini od 1,5 m, ako površina smeta logičnom pješačkom putu.

(2) Da bi se uži središnji predio (središnja zona) naselja, ili pojedina ulica, namijenila isključivo

pješačkom prometu (osobito obalno središnje područje naselja Drače i Sreser) obvezno je:

a) izraditi u neposrednom okruženju najmanje onoliko parkirališnih mjesta koliko se

uvođenjem pješačke zone ukinulo postojećih;

b) osigurati odvijanje prometnog sustava najmanje na razini usluge kao prije zahvata;

c) u pješačkoj zoni stvoriti uvjete za normalno odvijanje opskrbnog i ostalog prometa u

izvanrednim okolnostima.

2.2.1.5. Prometni uvjeti

Članak 34.

OSNOVNI PROMETNI UVJETI

(1) Na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji neke zgrade mora se osigurati smještaj za sva

potrebna osobna vozila sukladno propisanom normativu u članku 91. (Tablica 3.) ovih Odredbi.

Ako se na građevnoj čestici ne može osigurati potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta mora

se: ili smanjiti planirani kapacitet, ili se planirana zgrada ne može graditi.

(2) Od uvjeta utvrđenog u stavku (1) ovog članka može odstupiti samo:

kod već izgrađenih zgrada, ili u izgrađenim dijelovima građevinskih

područja naselja gdje to prostorno nije moguće više ostvariti i kada se,

iznimno, omogućuje uplata naknade za nedostatna parkirališna mjesta,

a što je regulirano odgovarajućim aktima za područje Općine.


II - 23

u okviru detaljnog plana uređenja (DPU) kada se rješenjem plana

utvrđuju površine javnih parkirališta (kao zasebne površine ili kao

parkiranje u okviru uličnih koridora) i/ili zasebne površine (čestice) za

izgradnju garažno-parkirališnih mjesta koje odgovaraju potrebama za

parkiranjem planiranih namjena (izgradnje, sadržaja) u tim planom

obuhvaćenom dijelu naselju.

2.2.1.6. Komunalno opremanje

Članak 35.

ODLAGANJE KUĆNOG OTPADA

(1) Na građevinskim česticama, potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje otpada

(odnosno smještaj kućnog spremnika), bilo kao dio neke od zgrada na čestici, bilo kao poseban

prostor ili kao pomoćnu građevinu. Prostor za odlaganje treba biti lako pristupačan s javne

prometne površine i zaklonjen od izravnoga pogleda s ulice, arhitektonski oblikovan i usklađen sa

oblikovanjem ostalih zgrada na čestici.

(2) Položaj prostora za odlaganje otpada ne smije ugrožavati obližnje cisterne ili bunare te redovnu

uporabu sadržaja na susjednim česticama.

Članak 36.

PRIKLJUČAK NA KOMUNALNU INFRASTRUKTURU

(1) Unutar građevinskog područja naselja zgrade se moraju obvezatno priključiti na komunalnu

infrastrukturu ukoliko ista postoji i ako za to postoje tehnički uvjeti. Priključivanje zgrada na

komunalnu infrastrukturu obavlja se prema posebnim uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja

usluge, akta lokalne samouprave i sukladno propisima.

Članak 37.

ODVODNJA OTPADNIH VODA I SABIRNE JAME

(1) U ZOP-u, izgradnja je moguća samo na građevinskim česticama priključenim na javni sustav

odvodnje. Do izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda za izgrađene dijelove građevinskih

područja primjenjuje se odredba članka 96. i 109.

(2) Sabirna jama treba biti pristupačna za specijalno vozilo radi povremenog pražnjenja, odvoženja

sadržaja na za to propisano mjesto i raskuživanja. Ona mora zadovoljavati sanitarno-tehničke i

higijenske uvjete. Sabirnu jamu moguće je raditi i na granici građevne čestice.

(3) Zatečene zakonito izgrađene čestice koriste zatečeni sustav odvodnje, odnosno sabirne jame.

Izgradnjom javnog sustava odvodnje i ove se čestice moraju na njega priključiti

Članak 38.

KORIŠTENJE PLINA

(1) Do izgradnje plinske mreže zgrade mogu koristiti plin pomoću plinskog spremnika, koji se treba

smjestiti na vlastitoj čestici, ako to smještaj spremnika i propisi dozvoljavaju. Spremnici, zavisno


II - 24

od situacije, na čestici trebaju biti smješteni na prozračnom, ali što manje vizualno uočljivom

mjestu sukladno zakonu, uredbama, pravilnicima i protupožarnim uvjetima.

Članak 39.

VODNO GOSPODARSTVO

(1) Zgrade na građevinskim česticama, koje se jednim dijelom naslanjaju na prirodne vodotoke, ili

bujice, gradit će se u skladu s vodopravnim uvjetima i sukladno zakonu, uredbama i pravilnicima.

te članku 97. ovih Odredbi.

(2) Uvjeti gradnje i uređenja čestica uz vodotoke određeni su člankom 97. ovih Odredbi.

Članak 40.

CISTERNE (GUSTIRNE), BUNARI I DRUGI UREĐAJI ZA LOKALNU OPSKRBU VODOM

(1) Uređaji koji služe za opskrbu pitkom vodom (bunari, cisterne /gustirne/ i dr.) moraju biti izgrađeni

i održavani prema postojećim sanitarno-tehničkim i higijenskim propisima. Moraju biti nepropusni

te propisno udaljeni (odvojeni) od postojećih septičkih jama, gnojišta te otvorenih kanalizacijskih

odvoda i sl.

(2) Na udaljenosti manjoj od 2,0 m od susjedne međe, cisterna se može graditi samo uz suglasnost

susjeda.

(3) Postojeće javne cisterne (gustirne, pioveri i sl.) i pripadajuće naplavne površine unutar

građevinskih područja naselja moraju se održavati i popravljati kako bi ih se ponovno privelo i/ili

zadržalo u funkciji. One su ujedno i uspomena na prošla vremena i dopuna postojećeg sustava

odnosno dragocjena pričuva u slučajevima nestanka ili zagađenja vode iz vodoopskrbnog

sustava.

2.2.1.7. Namjena (uporaba) osnovne zgrade

Članak 41.

NAMJENA (UPORABA) OSNOVNE ZGRADE

(1) Namjena osnovne zgrade na građevnoj čestici, određena je udjelom površine određene namjene

u ukupnoj površini zgrade. Zgrade prema namjeni mogu biti:

a) stambene namjene - stanovanje > 70% udjela - tj. stambene zgrade;

b) mješovite namjene;

c) poslovne namjene - poslovno > od 70% udjela - ugostiteljsko-turističke, uslužne,

trgovačke, za proizvodnju manjeg opsega i zanate (zgrade gospodarske namjene),

komunalno-servisne;

d) javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, školske i predškolske,

kulturne, vjerske i sl.);

e) infrastrukturne i ostale građevine.


II - 25

Članak 42.

POSLOVNI PROSTORI U ZGRADAMA STAMBENE I MJEŠOVITE NAMJENE

(1) U postojećim i planiranim zgradama stambene i mješovite namjene mogu se graditi i otvarati

poslovni prostori (lokali) – kako slijedi:

a) trgovina (prehrana, mješovita roba, tekstil, odjeća, obuća, kožnata galanterija, papirnica,

proizvodi od plastike, pletena roba, tehnička roba, pokućstvo, cvijeće, svijeće, suveniri,

rezervni dijelovi za automobile i poljodjelske strojeve, poljodjelske potrepštine i sl.),

b) ugostiteljstvo i turistički smještaj (buffet, snack-bar, kavana, slastičarnica, pizzeria,

restoran, sobe i apartmani u domaćinstvu, te u poslovno-stambenoj zgradi: guest house,

pansion, apart-hotel, hotel i sl. ),

c) zanatstvo i osobne usluge (krojač, obućar, staklar, fotograf, servisi kućanskih aparata,

servisi osobnih automobila /ne lakiranje/, praonica osobnih automobila, kemijska

čistionica, fotokopiraonica, zdravstvene usluge, usluge rekreacije, proizvodno zanatstvo i

sl.),

d) ostalo (odvjetništvo, odjeljenja dječjih ustanova, uredi i predstavništva domaćih i stranih

poduzeća, intelektualne usluge i sl.).

2.2.2. Obiteljske stambene zgrade

Članak 43.

OBITELJSKE STAMBENE ZGRADE

(1) U Općini Janjina planiraju se stambene zgrade s do tri samostalne stambene jedinice – obiteljske

stambene zgrade.

Članak 44.

POLAZIŠNI UVJETI

(1) Površina građevinske čestice obiteljske stambene zgrade mora omogućiti projektiranje zgrade

koja će zadovoljiti osnovne uvjete suvremenog stanovanja, odnosno sve propisane higijenske i

tehničke standarde, te na zadovoljavajući način participirati u fizičkoj strukturi i izgledu naselja.

(2) Obiteljska stambena zgrada ne može biti manja od 60 m2 bruto razvijene površine.

Članak 45.

POVRŠINA GRAĐEVINSKE ČESTICE OBITELJSKE STAMBENE ZGRADE

(1) Površina građevinske čestice obiteljske stambene zgrade u Općini ne može biti manja od:

a) za građenje samostojeće zgrade: 400 m2 u neizgrađenom, a 250 m2 u izgrađenom dijelu

GPN-a, s tim da širina građevinske čestice, mjerena na mjestu građevinske linije zgrade

ne može biti manja od 14,0 m u neizgrađenom dijelu GPN-a, a 11,0 m u izgrađenom

dijelu GPN-a;


II - 26

b) za građenje poluugrađene zgrade: 250 m2 u neizgrađenom, a 200 m2 u izgrađenom

dijelu GPN-a, s tim da širina građevinske čestice, mjerena na mjestu građevinske linije

zgrade, ne može biti manja od 10,0 m u neizgrađenom dijelu GPN-a,

c) za građenje ugrađene zgrade: 200 m2 u neizgrađenom, a 120 m2 u izgrađenom dijelu

GPN-a, s tim da širina građevinske čestice, mjerena na mjestu građevinske linije zgrade,

ne može biti manja od 6,0 m.

Iznimno, u izgrađenim tradicijskim dijelovima naselja, te u slučajevima zakonito izgrađenih

postojećih zgrada na česticama manjim od veličina navedenih u alinejama a), b) i c), građevinske

čestice mogu biti i manjih površina od navedenih te se prema zatečenom stanju mogu zadržati u

postojećim veličinama i oblicima, a zgrade u postojećim gabaritima.

Članak 46.

(1) Okućnicu postojeće zakonito izgrađene obiteljske stambene zgrade može tvoriti i nekoliko

neposredno povezanih katastarskih čestica, koje služe normalnoj uporabi osnovne zgrade i koje

se mogu parcelacijskim elaboratom objediniti u jednu građevinsku česticu veličine do 1500,0 m2.

To je slučaj redovito u izgrađenom dijelu građevinskih područja naselja gdje okućnicu često tvori

više katastarskih čestica, a sve one zajedno tvore prostor koji služi uporabi osnovne građevine

izgrađene na jednoj od čestica.

Članak 47.

VISINA OBITELJSKE STAMBENE ZGRADE

(1) Najveća dozvoljena katnost (Emax) obiteljskih stambenih zgrada te proizlazeća najveća visina

vijenca (Vmax) ovim Planom određuje se po slijedećim cjelinama i područjima:







a) na terenu nagiba <1:3, do: Po ili Pu+P+1+Pks;

moguće je i do Po ili Pu+P+2 ako uz planiranu zgradu već postoji zakonito izgrađena

zgrada takve ili veće visine;

b) na strmom terenu (>1:3) do: Po ili PuS+P+1.

(2) U dijelovima naselja Janjina, odnosno području umjerene zaštite, najveće dozvoljene visine

obiteljskih stambenih zgrada mogu biti i drugačije od propisanih u stavku (1) ovog članka, a

prema posebnim uvjetima i uz suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog

odjela u Dubrovniku.


II - 27

Članak 48.

KIG, KIS – OBITELJSKE STAMBENE ZGRADE

(1) Moguće su slijedeće izgrađenosti (IZGR), odnosno koeficijenti izgrađenosti (kig) i iskorištenosti

(kis) građevinskih čestica pri gradnji novih i rekonstrukciji postojećih zgrada obiteljskih stambenih

zgrada:

a) za samostojeće zgrade, a za različite veličine građevinskih čestica, sukladno

vrijednostima iz Tablice 1, ali s maksimalnom osnovnom površinom za gradnju od 225

m2;

b) za poluugrađene zgrade, a za različite veličine građevinske čestice, sukladno

vrijednostima iz Tablice 1, ali s maksimalnom osnovnom povr. za gradnju od 175 m2;

c) za ugrađene zgrade ( zgrade u nizu) do 50%, ali s maksimalnom osnovnom povr. za

gradnju od 150 m2.


II - 28

TABLICA 1.

SAMOSTOJEĆE ILI POLUUGRAĐENE OBITELJSKE STAMBENE ZGRADE: PLANIRANA NAJMANJA I NAJVEĆA DOZVOLJENA

IZGRAĐENOST TE NAJVEĆI KOEFICIJENT ISKORIŠTENOSTI (kis) ZA GRADNJU NOVIH I REKONSTRUKCIJE POSTOJEĆIH ZGRADA

U IZGRAĐENOM I NEIZGRAĐENOM DIJELU GPN-a

POVRŠINA ČESTICE IZGRAĐENOST

(izražena kao postotak

izgrađenosti - IZGR;

kig= IZGR/100)

OSNOVNA POVRŠINA

ZA GRADNJU

NAJVEĆI

KOEFICIJENT

ISKORIŠTENOSTI

ČESTICE (kis)

od do max IZGR max max

m2 m2 % m2 koef.

201 250 40,00 100 1,3

251 300 38,00 114 1,3

301 350 36,00 126 1,2

351 400 34,00 136 1,2

401 450 32,00 144 1,1

451 500 30,00 150 1,1

501 550 28,50 157 1,0

551 600 27,00 162 1,0

601 650 26,00 169 0,9

651 700 25,00 175 0,9

701 750 24,00 180 0,9

751 800 23,00 184 0,8

801 850 22,20 189 0,8

851 900 21,40 193 0,8

901 950 20,70 197 0,7

951 1000 20,10 201 0,7

1001 1050 19,50 205 0,7

1051 1100 19,00 209 0,7

1101 1150 18,50 213 0,7

1151 1200 18,00 216 0,7

1201 1250 17,50 219 0,6

1251 1300 17,00 221 0,6

1301 1350 16,50 223 0,6

1351 1400 16,00 224 0,6

1401 1451 15,50 225 0,6

1451 1500 15,00 225 0,6

1501 Na više 15,00 225+ 0,6

napomene:

- za pojedini interval površina čestica (od – do) mjerodavan je najveći dozvoljeni postotak izgrađenosti -

max IZGR (%) – te najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti - max kis - a najveća osnovna površina za

gradnju - max (m2) - vrijedi za najveću površinu čestice u pojedinom intervalu; Uz sljedeći uvjet kod

graničnih vrijednosti intervala (maksimalnih i minimalnih):Ako je osnovna površina za gradnju u narednom

intervalu manja nego u prethodnom intervalu (zbog manjeg % IZGR u odnosu na prethodni interval)

odabire se osnovna površina za gradnju iz prethodnog intervala.


II - 29

Članak 49.

VEĆE GRAĐEVINSKE ČESTICE OBITELJSKIH STAMBENIH ZGRADA

(1) Ako je površina građevinske čestice:

a) samostojeće obiteljske stambene zgrade veća od 1500 m2 - primjenjuju se odredbe o

najvećoj osnovnoj površini za gradnju kao da je čestica veličine 1500 m2,

b) poluugrađene obiteljske stambene zgrade veća od 700m2 - primjenjuju se odredbe o

najvećoj osnovnoj površini za gradnju kao da je čestica veličine 700m2 prema Tablici 1.

(2) «Negradivi dio čestice» mora se urediti kao vrt, perivoj, povrtnjak, voćnjak i/ili sl.

Članak 50.

(1) Građevinske čestice obiteljske stambene zgrade mogu se dograđivati do vrijednosti iz tablice 1.

Ako je izgrađenost veća, prilikom rekonstrukcije, adaptacije i zamjene zadržava se postojeća

izgrađenost.

(2) U dijelovima naselja koja su registrirana kao kulturna dobra, odnosno područjima umjerene

zaštite naselja Janjina, izgrađenost, kis te osnovna površina za gradnju obiteljske stambene

zgrade može biti i drugačija od vrijednosti propisane u Tablici 1, a prema posebnim uvjetima i uz

suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.

(3) Ako je zatečena izgrađenost građevinske čestice izgrađenom zgradom u izgrađenom dijelu GPN-

a veća od vrijednosti iz stavka 1. članka 48., odnosno vrijednosti iz Tablice 1, zgrada se može


parametre ovog Plana.

(4) Izgrađena građevna čestica ne može se parcelacijom dijeliti na manje građevinske čestice ako

novoformirana izgrađena čestica sa zgradom na njoj ne zadovoljava parametre izgrađenosti iz

ovih odredaba, odnosno Tablice 1.

(5) Za izgrađene dijelove građevinskog područja naselja, prostornim planom užeg područja, mogu

se planirati dijelovi u okviru kojih se mogu primjenjivati „urbanistički parametri nižeg standarda“,

kako slijedi:

a) kig do 0,8

b) kis do 2,5

c) jedna etaža više od broja etaža propisanog člankom 47. ovog plana

d) zgrada može biti smještena na bočnoj međi sukladno odredbama članka 18, stavka (5)

ovog plana.


II - 30

2.2.3. Zgrade mješovite i poslovne namjene

Članak 51.

POVRŠINA GRAĐEVINSKE ČESTICE, VISINA, KIG, KIS – ZGRADE MJEŠOVITE I POSLOVNE

NAMJENE

(1) Za zgrade mješovite i poslovne namjene u GPN-u planira se veličina građevinske čestice od 700

m2 do 1500 m2 i minimalne širine 20 m u neizgrađenom dijelu GPN-a, odnosno od 400 m2 do

1500 m2 u izgrađenom dijelu GPN-a.

(2) Najveća dozvoljena katnost (Emax) zgrada mješovite i poslovne namjene te proizlazeća najveća

dozvoljena visina vijenca (Vmax) ovim Planom određuje se po slijedećim cjelinama i područjima:


u izgrađenom i neizgrađenom GPN-a:

a) na terenu nagiba <1:3, do: Po ili Pu++P+2;

moguće je i do Po ili Pu+P+2+Pks u izgrađenom dijelu GPN-a ako uz planiranu zgradu već

postoji zakonito izgrađena zgrada iste ili veće visine;



u izgrađenom i izgrađenom dijelu GPN-a:


b) na strmom terenu (>1:3) do: Po ili Pu+S+P.

(3) U neizgrađenom dijelu razgraničenom u građevinskom području naselja (svakog od naselja i

izdvojenih dijelova naselja), UPU-om treba preispitati mogućnost gradnje zgrada mješovite i

poslovne namjene na terenima nagiba većeg od 1:2 (50% odnosno 26.7°) - vrlo strmim terenima

te, ako je gradnja opravdana, pobliže odrediti predjele s takvim nagibom i visinu gradnje u njima

ograničiti do S+P+Pks.


neizgrađenom dijelu razgraničenom u GPN-u, koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig)

smije biti najviše 0,3.


neizgrađenom dijelu razgraničenom u građevinskom području naselja, koeficijent iskorištenosti

građevinske čestice (kis) smije biti najviše:

a) Za Po ili Pu+P+2 koeficijent iskorištenosti - kis 1,2

b) Za Po ili Pu+P+2+Pks koeficijent iskorištenosti - kis 1,5

c) za Po ili Pu+S+P koeficijent iskorištenosti - kis 0,9


II - 31

d) za Po ili Pu+S+Pks koeficijent iskorištenosti - kis 0,8

Iznimno, navedeni koeficijenti mogu biti veći kada je potrebno na građevinskoj čestici u

izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja sukladno normativima iz članka 91. stavka 3.

planirati odgovarajući broj garažnih parkirališnih mjesta, te ako se garažna mjesta u cijelosti

riješe podzemno.

(6) Udaljenost od susjedne međe za zgrade mješovite i poslovne namjene u građevinskom području

naselja – mješovite namjene može biti najmanje H/2 pročelja okrenutom prema predmetnoj međi.

(7) U dijelovima naselja koja su registrirana kao kulturna dobra, odnosno područjima umjerene

zaštite naselja Janjina, najveće dozvoljene visine zgrada mješovite i poslovne namjene, te kig i kis

mogu biti i drugačiji od vrijednosti propisanih u stavcima 3.-4. ovog članka, a prema posebnim

uvjetima i uz suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u

Dubrovniku.

(8) Za zgrade posebnih arhitektonskih rješenja, koje nemaju tipičnu visinu kata (trgovačke) vrijede

uvjeti:

a) visina do vijenca 10,0 m;

b) koeficijent izgrađenosti građevinske čestice 0,4;

c) koeficijent iskorištenosti građevinske čestice 1,5;

d) parkirališta sukladno članku 91. stavku (3);

e) za adaptaciju ili rekonstrukciju izgrađene zgrade sve prema situaciji uz usklađenje

gabarita prema okolnim zgradama.

(9) Ako je zatečena izgrađenost, odnosno kig i kis, građevne čestice zakonito izgrađenom zgradom

u izgrađenom dijelu GPN-a veća od vrijednosti utvrđenih ovim člankom, zgrada se može


parametre ovog Plana. Iznimno, koeficijent iskorištenosti može biti veći kada je potrebno na

građevnoj čestici u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja sukladno normativima iz

članka 90. tablica 3. planirati odgovarajući broj garažnih parkirališnih mjesta, te ako se garažna

mjesta u cijelosti riješe podzemno.


II - 32

TABLICA 1a

RUBNI UVJETI ZA IZGRADNJU OBITELJSKIH STAMBENIH, MJEŠOVITIH I POSLOVNIH ZGRADA U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU

NASELJA – MJEŠOVITE NAMJENE

NAČIN IZGRADNJE

NAJMANJA I

NAJVEĆA

POVRŠINA

GRAĐEVINSKE

ČESTICE

(m2)

MINIMALNA ŠIRINA

GRAĐEVINSKE

ČESTICE NA

REGULACIJSKOJ

LINIJI

(m)

NAJVEĆI

KOEFICIJENT

IZGRAĐENOSTI

(kig)

NAJVEĆI

KOEFICIJENT

ISKORIŠTENOSTI

(kis)

IZGRAĐENI DIO NASELJA

samostojeće

zgrade 250 - 1500 11,0 0,38 1,30

dvojne zgrade 200 - 1500 - 0,40 1,30

Obiteljske

stambene zgrade

(individualni tip

izgradnje) zgrade u nizu 120 - - 0,50 1,30

Mješovite i

poslovne

samostojeće

zgrade 650 - 1500 - 0,30 1,0

NEIZGRAĐENI DIO NASELJA

samostojeće

zgrade 400 - 1500 14,0 0,36 1,20

dvojne

zgrade 250 - 1500 10,0 0,38 1,30

Obiteljske stambene

zgrade (individualni tip

izgradnje)

zgrade u nizu 200 6,0 0,40 1,30

Mješovite i poslovne

Po ili Pu+P+2 1,20

Po ili Pu +P+2+Pks 1,50

Po ili Pu+S+P 0,90

Po ili Pu+S+Pks

samostojeće

zgrade 900 - 1500 20,0 0,30

0,80

2.2.4. Pomoćne i gospodarske zgrade

Članak 52.

POMOĆNE I GOSPODARSKE ZGRADE, TE POMOĆNE GRAĐEVINE

(1) Unutar građevinskih područja naselja, na građevinskim česticama se uz osnovnu zgradu, u

sklopu zadanih (i ukupnih) vrijednosti izgrađenosti građevinske čestice, može graditi i jedna

pomoćna zgrada koji služi za redovitu uporabu osnovne zgrade.

(2) U smislu ovih odredbi, pomoćne zgrade su: garaže za putničke automobile, poljodjelske i slične

strojeve, ljetne kuhinje, vrtne sjenice i nadstrešnice, zatvoreni i/ili natkriveni bazeni, ostave sitnog

alata i radionice, drvarnice, «šupe», kotlovnice, sušare, pušnice i slične građevine.

(3) U sklopu građevinskih područja naselja, na građevinskim česticama obiteljskih stambenih

zgrada, u sklopu zadanih (i ukupnih) vrijednosti izgrađenosti građevinske čestice, može se uz

osnovnu i pomoćnu zgradu graditi i jedna gospodarska zgrada. Takva zgrada može biti :

a) gospodarska zgrada u domaćinstvu - za proizvodnju za vlastite potrebe ili

b) gospodarska zgrada - mala poslovna zgrada.


II - 33

Zbroj površine poslovne namjene unutar osnovne, stambene zgrade i površine gospodarske

zgrade (a) ili (b) na čestici na smije prijeći 50% ukupne bruto razvijene površine građevina na

građevnoj čestici.

Ad. a) gospodarske zgrade u domaćinstvu za proizvodnju za vlastite potrebe

(4) Gospodarske zgrade u domaćinstvu za proizvodnju za vlastite potrebe bez izvora onečišćenja su:

staklenici, plastenici, male građevine za tih i čist rad za potrebe domaćinstva i sl.

(5) Gospodarske zgrade u domaćinstvu za proizvodnju za vlastite potrebe s izvorom onečišćenja su:

staje, svinjci, kokošinjci, pčelinjaci, kunićnjaci i sl. Na području Općine u okviru građevinskih

područja naselja mogućnost izgradnje ovih zgrada planira se samo u Zabrežju izdvojenom dijelu

naselja Janjina i dijelu naselja Popova Luka - Škrabalići.

Ad. b) gospodarske zgrade - male poslovne zgrade

(6) Male poslovne zgrade koje se mogu graditi na građevnoj čestici stambene zgrade su: uredi,

trgovine, zanatske radionice i radionice proizvodnog zanatstva, te druge slične manje poslovne ili

proizvodne zgrade bez izvora onečišćenja.

(7) Osim pomoćne, odnosno pomoćne i gospodarske zgrade, na građevnoj čestici osnovne zgrade

mogu se graditi i druge pomoćne građevine te uređaji koji služe za redovitu uporabu osnovne

zgrade:

a) pretežito podzemne (ukopane) pomoćne građevine (spremnici ukapljenog plina ili nafte,

cisterne za vodu - gustirne i sl.), ako im visina osnovnog volumena (osim povišenog

okna/otvora) ne prelazi 1m od najniže točke okolnog zaravnatog terena.

b) otvorena (nenatkrivena) dječja i sportska igrališta koja su cijelom svojom površinom

oslonjena na tlo, otvoreni bazeni, tenis igralište i sl.;

c) ograde, pergole (brajde, odrine), ognjišta, prostor za odlaganje kućnog otpada, parterna

uređenja (staze, platoi, parkiralište, stube), temelji solarnih kolektora, potporni zidovi i sl.

Ako je visina građevina iz alineje a) ili otvorenog bazena iz alineje b) veća od 1,0 m, smatra ih se

pomoćnim zgradama te je isključena mogućnost građenja druge pomoćne zgrade na čestici

osnovne zgrade. Iznimno, može se planirati i visina dijela pomoćne građevine na kosim terenima

koja može biti i veća od 1,0 m, ali samo rješenjima i odredbama plana uređenja užeg područja

(UPU, DPU) nakon pobliže analize te za specifična urbanističko-arhitektonska rješenja.

Članak 53.

POMOĆNE ZGRADE - UVJETI GRADNJE

(1) Pomoćne zgrade mogu imati:

a) samo jednu etažu, u načelu prizemlje;

b) visina do vijenca zgrade (mjerena uz zgradu od konačno zaravnatog i uređenog terena uz

zgradu na njegovom najnižem dijelu, do vijenca zgrade) smije iznositi najviše 3.0 m.

(2) Pomoćne zgrade se mogu graditi počevši od građevinske linije osnovne zgrade prema dubini

čestice, ali ne na manjoj udaljenosti od 5,0 m od regulacijske linije. U slučajevima gradnje na


II - 34

međi, zid prema susjedovoj međi mora biti vatrootporan (susjed ima isto pravo za istu zgradu).

Krovna voda mora se slijevati na vlastitu česticu. Materijalima i oblikovanjem moraju biti

usklađene sa zgradom uz koju se grade. Udaljenosti:

a) Na terenu nagiba <1:3, udaljenost ovih zgrada od susjedne međe treba biti minimalno

3,0 m, ako je pročelje bez otvora može se smjestiti i bliže susjedovoj međi, ali ne bliže od

1,0 m. Otvorima se ne smatraju dijelovi zida izgrađeni od staklene opeke ili neprozirnog

stakla (bez mogućnosti otvaranja) površine do 2,0 m2 te neprozirni ventilacijski otvori

veličine do 60/60 cm ili 3600 cm2 (u zbroju otvora ili kao jedan otvor). Uz suglasnost

susjeda može se graditi i na međi.

b) Na strmom terenu (>1:3) može biti i na međi (koja je na višoj strani čestice) i bez

suglasnosti susjeda. U ovom slučaju mora biti toliko ukopana u teren, da krovna ploha

na međi prema susjedu ne bude od terena viša od 1,0 m.

(3) Odredbe stavaka 1. i 2. primjenjuju se i na gradnju zatvorenih, natkrivenih ili otvorenih bazena,

bilo kao pomoćnih zgrada ili pomoćnih građevina (tj. u slučaju otvorenog bazena građevinske

bruto površine manja ili jednake 24,0 m2, dubine manje ili jednake 2,0 m, te visine manje od 1,0

m).

Članak 54.

POMOĆNE ZGRADE – GARAŽE ZA OSOBNE AUTOMOBILE – UVJETI GRADNJE

(1) Garaža za osobne automobile kao pomoćna zgrada:

a) može imati konstruktivnu visinu najviše 2,4 m;

b) gradi se na udaljenosti od 5,0 m ili više od regulacijske linije.

(2) Iznimno od stavka 1. alineja b), na građevinskim česticama koje su većih nagiba od 1:3, moguća

je izgradnja garaže i na regulacijskoj liniji građevinske čestice, izvedbom podzida s kamenim

pročeljem.

(3) Ako je garaža ukopana (odnosno samo jednog otkrivenog pročelja) i nije u konstruktivnoj vezi sa

osnovnom zgradom, površina garaže ne ulazi u izgrađenost čestice niti katnost zgrade.

Članak 55.

GOSPODARSKE ZGRADE U DOMAĆINSTVU – UVJETI GRADNJE

(1) Gospodarske zgrade u domaćinstvu, za proizvodnju za vlastite potrebe, koje se grade na istoj

čestici sa osnovnom obiteljskom stambenom zgradom i s njom čine funkcionalnu cjelinu mogu

imati samo prizemlje (P).

(2) Gospodarske zgrade u domaćinstvu, bez izvora zagađenja:

a) smiju imati visinu do vijenca zgrade mjerenu uz zgradu od konačno zaravnatog i

uređenog terena na njegovom najnižem dijelu, najviše 3,0 m,

b) zgrada može biti građena na susjednoj međi i u tome slučaju susjed može graditi svoju

gospodarsku zgradu kao prislonjenu, zidovi na međi moraju biti vatrootporni,


II - 35

c) bruto izgrađena površina gospodarske zgrade ulazi u obračun ukupno dozvoljene bruto

izgrađene površine građevinske čestice,

d) nagib krovne plohe iznosi 20º-35 º,

Članak 56.

MALE POSLOVNE ZGRADE I ZGRADE GOSPODARSKE NAMJENE

(1) U sklopu građevinskih područja naselja mogu se graditi gospodarske zgrade za proizvodnju

manjeg opsega preko vlastitih potreba:

a) na građevnoj čestici osnovne stambene zgrade - kao mala poslovna zgrada za tihi i čisti

rad

b) na vlastitoj građevnoj čestici kao osnovna građevina – zgrada gospodarske namjene

(2) Proizvodnjom manjeg opsega preko vlastitih potreba smatra se količina proizvoda koja ne prelazi

10% količine za koju je nužna izrada procjene utjecaja na okoliš. Zgrade za proizvodnju veće

količine od 10% količine za koju je nužna izrada procjene utjecaja na okoliš, ne mogu se graditi

unutar građevinskog područja naselja mješovite namjene.

(3) Zgrada (jedna tehnološka cjelina) iz stavka 1. ovoga članka:

a) može imati ukupno do 200 m2 bruto razvijene površine

b) tlocrtna površina zgrade smije biti do 150 m2

c) udaljenost od bočnih međa mora biti najmanje 4,0 m

d) udaljenost od regulacijske linije najmanje 5,0 m

e) najveća visina do vijenca za zgrade gospodarske namjene je 6,5 m (s najvećom visinom

do sljemena krova, tj. ukupnom visinom, za zgrade s kosim krovom do 7,5 m), dok za

male poslovne zgrade najveća visina do vijenca iznosi 5m

f) nagib krovne plohe do 30º

g) na vlastitoj čestici moraju biti zadovoljene parkirališne potrebe u skladu s uvjetima ovog

Plana, kao što moraju biti zadovoljeni i uvjeti odvijanja prometa dovoza i odvoza u skladu

s posebnim propisima

h) do građevinske čestice smiju voziti kamioni sa opterećenjem do 5,0 tona

i) bruto izgrađenost građevinske čestice zgrade gospodarske namjene (na vlastitoj čestici)

u građevinskom području naselja mješovite (pretežito stambene) namjene ravna se po

vrijednostima iz Tablice 1, ali uz sva ostala ograničenja iz ovog članka; male poslovne

zgrade (na čestici osnovne stambene zgrade) dio su izgrađenosti predmetne

građevinske čestice u skladu s Tablicom 1.

(4) U sklopu građevinskih područja naselja za koja se planira donošenje planova uređenja užih

područja odredbe iz stavka 3. ovoga članka mogu se i detaljnije odrediti.


II - 36

Članak 57.

REKONSTRUKCIJA POMOĆNIH I GOSPODARSKIH ZGRADA U DOMAĆINSTVU

(1) Postojeće

a) pomoćne zgrade u domaćinstvu,

b) gospodarske zgrade u domaćinstvu za proizvodnju za vlastite potrebe,

c) gospodarske zgrade u domaćinstvu za proizvodnju manjeg opsega preko vlastitih

potreba – male poslovne zgrade,

koje su izgrađene u skladu s propisima, mogu se rekonstruirati, iako njihova udaljenost od

susjedne građevinske čestice ne odgovara udaljenostima određenim u člancima 53, 54, 55. i 56.

ovih Odredbi, a uz poštivanje protupožarnih propisa. U slučaju zamjene postojeće građevine

novom, moraju se poštivati svi uvjeti ovog Plana.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

Članak 58.

IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA

(1) Izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja utvrđenih ovim Planom nalaze se na:

a) površinama izvan naselja za izdvojene namjene – tj. unutar planiranih izdvojenih

građevinskih područja za izdvojene namjene (izvan naselja);

b) površinama koje su izvan građevinskih područja utvrđenih ovim Planom, a na kojima se

planira izgradnja ili je moguća u skladu sa važećim propisima i odredbama ovog Plana

(2) Građevine koje se mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja kao što su:

a) građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),

b) pojedinačni gospodarski objekti u funkciji obavljanja poljoprivredne i stočarske

djelatnosti,

moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljodjelsku i šumsku proizvodnju,

korištenje drugih zgrada te da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša i krajobraza.

(3) Pojedinačni gospodarski objekti u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti su:

a) farme

b) poljske kućice

c) vinogradarski i maslinarski podrumi

d) spremišta za alat


II - 37

e) nadstrešnice

f) staklenici i plastenici

Ne planiraju se nikakvi vidovi stanovanja u svrhu poljodjelske proizvodnje, izvan planiranih

građevinskih područja naselja, osim zatečenih izgrađenih zgrada.

(4) Iznimno od stavka 3. ovog članka, na jedinstvenoj poljodjelskoj čestici najmanje površine od

30000 m², omogućuje se da prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo izgradi prizemnu

zgradu ukupne površine do 200 m² za pružanje ugostiteljskih usluga u okviru seljačkog

domaćinstva (agro-turizam). Takvu zgradu je moguće graditi samo na udaljenosti većoj od 300,0

m od obalne crte, te izvan šumskih površina utvrđenih ovim Planom i izvan područja Zakonom

i/ili ovim Planom zaštićenog krajobraza.

(5) U funkciji poljoprivrede, stočarstva i protupožarne zaštite, izvan građevinskih područja moguća je

i gradnja te uređivanje gustirna, akumulacija i lokava.

Članak 59.

ODNOS PREMA KRAJOBRAZU

(1) Građenje izvan građevinskog područja mora biti uklopljeno u krajobraz tako da se:

a) očuva obličje terena, kakvoća i cjelovitost poljodjelskoga zemljišta i šuma;

b) očuva prirodni sustav prostora;

c) očuvaju kvalitetni i vrijedni vidici,

d) osigura što veća površina čestica, a što manja površina građevinskih cjelina,

e) osigura infrastruktura, a osobito zadovoljavajuće riješi odvodnja i pročišćavanje otpadnih

voda, zbrinjavanje otpada s prikupljanjem na čestici i odvozom na organizirani i siguran

način.

Članak 60.

FARME

(1) Gospodarski sklopovi - farme predstavljaju grupe zgrada s pripadajućim poljoprivrednim

zemljištem, koje se mogu graditi na čestici najmanje površine od 30000 m2 s osiguranim

pristupom na javnu prometnu površinu. Farme se ne mogu planirati bliže od 1000,0 m obalnoj crti

te bliže:

a) 250,0 m od državne,

b) 150,0 m od županijske i

c) 50,0 m od ostalih cesta u Općini.

(2) U Općini se u okviru farme iz stavka (1) ovoga članka ne predviđa izgradnja stambenih zgrada

prijavljenog obiteljskog poljodjelskog gospodarstva (koje bi se gradile izvan planiranih


II - 38

građevinskih područja naselja) zbog male površine Općine, osim u slučaju iz članka 58. stavka

(4).

Članak 61.

FARME – UVJETI GRADNJE

(1) Za formiranje građevinske čestice za izgradnju zgrada farme može se koristiti najviše 10% od

pripadajućeg poljoprivrednog zemljišta.

(2) Najveća izgrađenost građevinske čestice iz stavka (1) ovoga članka može biti 25% od

pripadajuće građevinske čestice.

(3) Na farmi se mogu graditi:

a) gospodarske zgrade za potrebe biljne proizvodnje,

b) gospodarske zgrade za potrebe stočarske proizvodnje,

c) zgrade za proizvodnju i skladištenje vina,

d) industrijske zgrade za potrebe prerade poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na farmi

(4) Površina i raspored zgrada na farmi utvrđuju se lokacijskom dozvolom u skladu s potrebama

tehnologije pojedine djelatnosti.

(5) Za izgradnju pojedinih vrsta zgrada na farmi primjenjuju se odredbe (za visinu izgradnje,

udaljenost od javne prometne površine, susjedne čestice i (ili) zgrade) propisane za izgradnju u

sklopu građevinskog područja za gospodarsku namjenu.

(6) Poljoprivredno zemljište, koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju

farme, ne može se parcelirati na manje dijelove i ne može se prenamijeniti.

Članak 62.

POLJSKE KUĆICE

(1) Poljske kućice se ne mogu graditi bliže od 1000,0 m obalnoj crti.

(2) Poljske kućice se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu intenzivno obrađivanom i pod

kulturom, osim na I. kategoriji bonitiranog poljoprivrednog zemljišta.

(3) Poljske kućice mogu se graditi na zemljištu od 5000 m2 na više. Izgradnja poljske kućice

isključuje mogućnost izgradnje spremišta za alat i obrnuto.

(4) Poljske kućice ne mogu se graditi unutar vrijednih krajobraznih cjelina planiranih ovim Planom a

koje su prikazane na kartografskom prikazu br. 3c ovog Plana.

(5) Poljoprivredne površine su one površine koje su u katastru upisane kao poljoprivredne, odnosno:

oranice, vinogradi, maslinici ili voćnjaci, a smatrat će se poljoprivrednim površinama i one na

kojima se vrši intenzivna obrada i nalaze se pod kulturom, a nisu upisane u katastar kao

poljoprivredne.


II - 39

(6) Poljska kućica je, u smislu ovih odredbi, zgrada za vlastite potrebe u funkciji poljoprivrednih

djelatnosti na poljoprivrednom zemljištu.

(7) Poljska kućica gradi se kao prizemnica bruto-razvijene površine do 20 m2. Poljska kućica mora

biti udaljena minimalno 4,0 m od ruba čestice.

(8) Postojeća poljska kućica može se sanirati i rekonstruirati, izgraditi i zamjenska, ali uvijek uz

zadržavanje svoje funkcije bez obzira na njen odnos prema ZOP-u.

(9) Na poljoprivrednom zemljištu s površinom manjom od određene u stavku 2. ovog članka, pri

građevinskim preinakama (sanaciji i rekonstrukciji) postojećih poljskih kućica ne smije se

povećavati njihova veličina.

Članak 63.

POLJSKE KUĆICE – UVJETI GRADNJE

(1) Poljska kućica mora biti građena na način da:

a) bude smještena na najmanje plodnom, odnosno neplodnom dijelu poljodjelskog

zemljišta;

b) da je udaljena od regionalne ceste min 10,0 m;

c) da je udaljena od lokalne ceste min 5,0 m;

d) treba koristiti lokalne materijale i gradnju u maniri suhozida - po uzoru na tradicijsku

gradnju;

e) visina do vijenca ne može biti viša od 2,4 m;

f) kota prizemlja ne smije biti viša od 0,2 m od najniže točke pod objektom na višoj strani

terena;

g) krov mora biti dvostrešan, između 18° i 25° stupnjeva nagiba;

h) krovište se postavlja bez stropne konstrukcije ili na stropnu konstrukciju izravno, bez

nadozida;

i) pokrov treba izvesti na tradicijski način – kamenim pločama ili crijepom;

j) poljska kućica smije imati samo prizemlje.

(2) Tlocrtna projekcija poljske kućice mora biti od 1:1,5 do 1:2, sljeme krova mora biti usporedno s

dužom stranicom zgrade, obvezno usporedno sa slojnicama terena.

Članak 64.

VINOGRADARSKI PODRUMI

(1) Na udaljenosti većoj od 1000,0 m od obalne crte, proizvođač vrhunskog vina na, u skladu sa

Zakonom o vinu, elaboratom određenom dijelu prostora, uz postojanje registriranog poduzeća za

takvo poslovanje, može izgraditi «vinogradarski podrum» kao prizemnu gospodarsku


II - 40

(degustaciono-enološku) zgradu (kušaonicu vina) s vinskim podrumom za promidžbu svojih

proizvoda.

(2) Vinski podrum može se graditi:

a) na jedinstvenoj površini vinograda koji je veći od 1,0 ha. Bruto razvijena površina zgrade

vinskog podruma iznosi ukupno 100 m2 (podruma i prizemlja);

b) na svakih novih 1000 m2 vinograda tlorisna bruto razvijena površina može se povećavati

za 5 m2 tako da konačna bruto-razvijena površina zgrade za vinograd površine 3,0 ha

može iznositi 200 m2 (podruma i prizemlja);

c) ukupna tlorisna izgrađenost čestice vinograda ne može prijeći 150 m2 (zbog izgradnje

vinskog podruma obzirom na specifičnost vinarske proizvodnje).

(3) U slučaju kada površina vinograda prelazi 3,0 ha moguće je na udaljenosti većoj od 300,0 m od

obalne crte, da djelatnost iz stavka 1. i 2. ovoga članka služi dodatno i pružanju ugostiteljsko

turističkih usluga sukladno članku 58. stavku (4).

(4) Oblikovanje svih zgrade mora biti u skladu s propisima i s ovim odredbama. Zgrada treba imati

kosi krov (pokrov kamene ploče ili crijep), sljeme obvezno usporedno sa slojnicama, a krovište se

postavlja izravno na stropnu konstrukciju bez nadozida vijenca. Zidovi trebaju biti izvedeni u

tradicijskom ziđu. Tlorisni oblik zgrade treba biti u skladu s lokalnom tradicijom. Najveća

dozvoljena visina vijenca zgrada jest 4,0 m. Ako se zgrada podiže u predjelu značajnog ili osobito

vrijednog krajobraza treba za projekt ishoditi suglasnost nadležne službe koja se bavi poslovima

zaštite prirode pri Uredu državne uprave u županiji.

Članak 65.

MASLINARSKE KONOBE - KUŠAONICE

(1) Na udaljenosti većoj od 1000,0 m od obalne crte, registrirani proizvođač maslinovog ulja može

izgraditi maslinarsku konobu – kušaonicu za promidžbu svojih proizvoda prema slijedećim

uvjetima:

a) na poljoprivrednom zemljištu površine od 10000 do 20000 m2 s najmanje 200 stabala

maslina kao prizemnu građevinu tlocrtne površine do 50 m2;

b) na poljoprivrednom zemljištu površine veće od 20000 m2 s najmanje 400 stabala

maslina kao prizemnu građevinu tlocrtne površine do 100 m2;

c) na poljoprivrednom zemljištu površine veće od 30000 m2 s najmanje 600 stabala

maslina kao prizemnu građevinu tlocrtne površine do 200 m2.

(2) Iznimno od stavka (1) ovoga članka, a u slučaju kada površina maslinika prelazi 3,0 ha, moguće

je na udaljenosti većoj od 300,0 m od obalne crte, da maslinarska konoba – kušaonica služi

dodatno i pružanju ugostiteljsko-turističkih usluga sukladno članku 58. stavku (4).

(3) Maslinarska konoba - kušaonica treba imati kosi krov (pokrov kamene ploče ili crijep), sljeme

obvezno usporedno sa slojnicama, a krovište se postavlja izravno na stropnu konstrukciju bez

nadozida vijenca. Zidovi trebaju biti izvedeni u tradicijskom ziđu. Tlorisni oblik zgrade treba biti u

skladu s lokalnom tradicijom. Najveća dozvoljena visina vijenca zgrada jest 4,0 m. Ako se zgrada


II - 41

podiže u predjelu značajnog ili osobito vrijednog krajobraza treba za projekt ishoditi suglasnost

nadležne službe koja se bavi poslovima zaštite prirode pri Uredu državne uprave u županiji.

Članak 66.

SPREMIŠTA ZA ALAT

(1) Na udaljenosti većoj od 1000,0 m od obalne crte, izvan vrijednih krajobraznih cjelina planiranih

ovim Planom (prikazane na kartografskom prikazu br. 3c ovog Plana), na poljoprivrednom

zemljištu od 2000 m2 ili više, može se izgraditi spremište za alat, oruđe i strojeve do 10 m2.

Spremište mora biti pokriveno dvostrešnim krovom. Potrebno je koristiti autohtone materijale i

principe tradicijskoga oblikovanja. Nije dozvoljena upotreba metala, betona i gotovih betonskih

građevinskih tvorevina te salonita i lima. Spremište treba biti na što manje upadljivom mjestu.

Članak 67.

NADSTREŠNICE I HLADNJAČE

(1) Na udaljenosti većoj od 1000,0 m od obalne crte, u maslinicima, vinogradima, voćnjacima i

povrtnjacima površine veće od 1,0 ha može se postaviti nadstrešnica veličine do 40 m2, odnosno

njezina se bruto-razvijena površina može povećati za 20 m2 za svakih daljnjih 0,5 ha.

Nadstrešnice služe za privremeno skladištenje poljoprivrednih proizvoda i paleta te se grade od

lakog materijala, otvorene su sa barem tri strane i imaju krovište.

(2) Na udaljenosti većoj od 1000,0 m od obalne crte, u vinogradima, maslinicima i voćnjacima većim

od 5,0 ha može se sagraditi hladnjača najveće površine do 200 m2, odnosno njezina se bruto-

razvijena površina može povećati za 40 m2 za svaki daljnji hektar.

(3) Građevine iz ovoga članka mogu se graditi na najmanjoj udaljenosti:

a) 500,0 m od državne ceste;

b) 250,0 m od županijske ceste;

c) 50,0 m od ostalih cesta.

Članak 68.

STAKLENICI I PLASTENICI

(1) Na udaljenosti većoj od 1000,0 m od obalne crte mogu se graditi na području Općine staklenici i

plastenici za uzgoj povrća, voća, cvijeća i slično. Ne mogu se graditi ako su:

a) u građevinskom području;

b) na vizualno istaknutim pozicijama vidljivim s državnih i županijskih cesta;

c) u predjelima zaštićenih krajobraza;

d) ako je njihova izgradnja u suprotnosti sa zaštitom okoliša i kulturnih dobara;

e) na udaljenosti ne bliže od


II - 42

250,0 m od državne ceste;

150,0 m od županijske ceste;

50,0 m od ostalih cesta.

Udaljenost od granice parcele mora biti najmanje 3,0 m.

(2) Staklenici i plastenici iz stavka (1) ovoga članka ne mogu se graditi u okviru vrijednog

poljoprivrednog zemljišta.

Članak 69.

PJEŠAČKE I BICIKLISTIČKE STAZE, VIDIKOVCI

(1) Izvan građevinskih područja i prometnica utvrđenih ovim Planom, moguće je uređivati

rekreacijske staze – pješačke, biciklističke, jahačke. Preporuča se izrada posebne studije (idejnog

rješenja) mreže takvih rekreacijskih staza koja bi ih zajedno s pozicijama vidikovaca obuhvatila u

osmišljeno rješenje povezivanja atrakcija na području Općine.

(2) Na istaknutim reljefnim pozicijama s atraktivnim pogledom ovim Planom određene su pozicije

vidikovaca. Vidikovci se mogu opremati kao uređena odmorišta bilo da se do njih pristupa kolnim

ili pješačkim putem.

(3) Na vidikovcima moguće je planirati samo nadstrešnice do 10 m2 te uređenje partera i

hortikulture.

(4) Planirani vidikovci prikazani su na kartografskom prikazu br. 1: "Korištenje i namjena površina" u

mj. 1:25000


Članak 71.

PRIRODNE MORSKE PLAŽE

(1) Izvan građevinskog područja naselja i izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko-turističke i

sportsko-rekreacijske namjene, moguće je djelomično urediti i prirodne morske plaže sukladno

propisima te odredbama ovog Plana.

(2) Lokacija jedine planirane prirodne plaže „Osobjava“ označena je na kartografskom prikazu br. 1:

"Korištenje i namjena površina" u mj. 1:25000 i na kartografskom prikazu serije „4“.

(3) Prirodna morska plaža infrastrukturno je neopremljena i potpuno očuvanog zatečenog prirodnog

obilježja. Na dijelu kopna koji pripada prirodnoj morskoj plaži, organizira se nadzor plaže, a

moguća su isključivo uređenja suhozida, partera (šljunčane staze, staze od kamenih ploča ili dr.

nevezanih elemenata) i hortikulture, te postava improvizirane urbane opreme od kamena ili

drveta. Nije dozvoljeno građenje temeljenih građevina.



II - 43

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

3.1. POVRŠINE ZA GOSPODARSKU NAMJENU

Članak 74.

POVRŠINE ZA GOSPODARSKU NAMJENU

(1) Ovim Izmjenama i dopunama Plana utvrđene su sljedeće površine za isključivu gospodarsku

namjenu u okviru:

a) izdvojenog građevinskog područja izvan naselja:

gospodarska zona „Vardište“ (dalje: GZ „Vardište“) – proizvodna namjena (I)

tri površine za marikulturu – površine uzgajališta (H1 i H2)

b) građevinskog područja naselja:

gospodarska lokacija „Drače“ (dalje: GL „Drače“) – proizvodna namjena –

prehrambeno –prerađivačka (I3)

(2) Položaj površina za gospodarsku namjenu – proizvodnu (I) i (I3) i gospodarsku namjenu –

površine uzgajališta (H1 i H2) prikazan je na grafičkom listu br. 1: “Korištenje i namjena površina” i

na grafičkom listu br. 4.: “Građevna područja i područja posebnih uvjeta za korištenje”.

(3) Za zgrade gospodarske namjene – male poslovne zgrade proizvodnog zanatstva i poslovne

namjene, koje se mogu graditi unutar građevinskih područja naselja primjenjuju se odredbe

članka 56.

(4) U okviru građevinskih područja naselja utvrđenih ovim Planom moguće je planovima uređenja

užih područja (UPU) razgraničiti dodatne površine za gospodarsku namjenu: pretežito poslovnu,

trgovačku i/ili pretežito zanatsku. Ako se pokaže potreba za njihovim razgraničenjem treba ih

grupirati uz odgovarajuću prometnicu i smjestiti u rubnom dijelu građevinskog područja naselja.

(5) U okviru izgrađenih dijelova površina za isključivu gospodarsku namjenu zgrade se mogu


parametre utvrđene člancima 76. ,77. i 78. ovih Odredbi.

Članak 75.

GOSPODARSKA-PROIZVODNA NAMJENA (I)

(1) Za gospodarske namjene, koje se ne mogu nalaziti u okviru građevinskih područja naselja

(mješovite namjene), planirano je izdvojeno građevinsko područje (izvan naselja) u okviru kojega

je razgraničena gospodarska namjena – proizvodna (I): GZ „Vardište“.

(2) U građevnom području iz stavka (1) ovoga članka obvezatno se moraju graditi:

a) zgrade pogona za koje se mora izraditi studija utjecaja na okoliš kao i


II - 44

b) zgrade onih pogoni koji proizvode od 10% godišnjih količina za koje još nije potrebno

izrađivati studiju utjecaja na okoliš, zatim

c) djelatnosti koje se zbog prostornih ograničenja ovoga Plana (veličina zgrada i potrebnih

površina parcela) ne mogu smjestiti u građevinskim područjima naselja, ali i

d) ostale djelatnosti koje su nespojive sa stambenom funkcijom u građevinskim područjima

naselja (buka, prašina, smrad i sl.);

e) pristupne ceste i ceste u okviru gospodarske zone trebaju imati kolnik širok najmanje 6,0

m.

(3) Na površinama gospodarske-proizvodne namjene (I) utvrđene ovim planom, u okviru GZ

„Vardište“, prostornim planom užeg područja (UPU-om) potrebno je razgraničiti:

gospodarsku-proizvodnu pretežito industrijsku namjenu (I1), unutar koje

je moguće planirati i graditi: manje pogone proizvodnje, obrade,

prerade i obrta te skladišta i servise (uključivo i ugostiteljske – restoran,

caffe i/ili sl. kao prateći sadržaj)

gospodarsku-poslovnu pretežito reciklažnu namjenu (K4), unutar koje je

potrebno planirati gradnju i uređenje sabiralište otpada („reciklažno

dvorište“ i „zeleni otok“), pogon za obradu građevinskog otpada, te

pretovarnu stanicu otpada.


gospodarske zone

(4) Na površinama gospodarske-proizvodne namjene (I) utvrđene ovim planom, u okviru GZ

„Vardište“, prostornim planom užeg područja (UPU-om) moguće je razgraničiti i gospodarsku-

poslovnu (ostalu) namjenu tipa (K) kao što su: pretežito trgovačka namjena s pratećim sadržajima

ugostiteljskog, zabavnog i/ili sličnog komercijalnog tipa, zatim pretežito uslužna namjena, te

komunalno servisna namjena, a sve s pratećim uredskim sadržajima.

Članak 75a.

GOSPODARSKA-PROIZVODNA PREHRAMBENO-PRERAĐIVAČKA NAMJENA (I3)

(1) Na površinama isključive gospodarske-proizvodne prehrambeno-prerađivačke namjene (I3) GL

„Drače“, u okviru GPN-a Drače, moguće je planirati, graditi i uređivati:

proširenje kompleksa postojeće vinarije

otpremni centar ribogojilišta

benzinsku crpku


gospodarske lokacije.


II - 45

Članak 76.

ORGANIZACIJA GRAĐEVINSKE ČESTICE ZA GOSPODARSKU NAMJENU

(1) U okviru građevinskog područja gospodarske namjene (GZ „Vardište“ i GL „Drače“) planira se:

površina građevne čestice minimalno 700 m2 u neizgrađenom dijelu,

odnosno 400 m2 u izgrađenom dijelu građevinskog područja

postotak izgrađenosti građevne čestice do 40 %.

(2) Oblik građevinske čestice za gospodarsku namjenu treba biti što pravilniji, po mogućnosti

usporednih međa, izdužen u dubinu u poželjnom odnosu 1:2 do 1:3 te najmanje širine fronte 20,0

m.

(3) Uređenje građevinske čestice i njena izgradnja u uskoj je vezi sa tehnološkim procesom koji se

planira primjenjivati, pa i zgrade tome trebaju biti prilagođene.

(4) Preporuča se uređenje građevinske čestice na način da:

a) u prednjem dijelu građevinske čestice bude smješteno parkiralište zaposlenih i klijenata;

b) iza parkirališta treba biti smještena uprava, odnosno administrativno-organizacijski-

uredski dio;

c) najmanja udaljenost regulacijske linije od osi prometnice određuje se prema pozitivnim

zakonskim propisima, pravilnicima i normama.

Članak 77.

VISINE ZGRADA NA GRAĐEVINSKOJ ČESTICI ZA GOSPODARSKU NAMJENU

(1) Najveću dopuštenu visinu zgrada određuje uz tehnološke zahtjeve, topografija tla, visina i

obilježja okolnih zgrada. Visinu gradnje obuhvaća i visina proizvodne opreme smještene na

otvorenom prostoru (npr. vinarije ili visine raznih spremišta-silosa), a treba je pokušati smjestiti na

temelju analize slike naselja te vizurnih pojaseva koji se otvaraju na prilazu gospodarskoj zoni.

(2) Visina svih zgrada na građevnoj čestici gospodarske namjene od kote konačno zaravnatog

terena do vijenca krova mora biti u skladu s namjenom i funkcijom zgrade, ali ne smije iznositi

više od 7,0 m, a do sljemena 9,0 m, osim ako zbog tehnoloških razloga proizvodnje (opreme) nije

potrebno drugačije sukladno stavki (1) ovoga članka. U okviru ove visine može biti i samo jedna

etaža (P) iznad razine podruma (Po).

(3) Razmak između zgrada na građevnoj čestici treba biti najmanje pola visine više zgrade, a bočni

razmak između zgrada na susjednim građevinskim česticama mora biti jednak H1/2+H2/2 + 5,0

m. Minimalna udaljenost od bočne međe može biti H/2.

Članak 78.

UREĐENJE GRAĐEVINSKE ČESTICE ZA GOSPODARSKU NAMJENU

(1) Uređivanje okoliša građevinske čestice za gospodarsku namjenu treba se temeljiti na uporabi

autohtonih vrsta biljaka, klimatskim uvjetima, veličini zgrada i njihovu rasporedu, te uvjetima


II - 46

pristupa i prilaza. Drvoredima je moguće prikriti većinu manjih industrijskih zgrada. Drvoredi,

grmoredi i sl. omogućit će njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, a posebnu

pozornost treba obratiti određivanju veličine predvrtova i parkirališta za teretna i osobna vozila.

(2) Najmanje 20% građevinske čestice treba biti pokriveno nasadima. Uz obodnu među, tamo gdje

nisu izgrađene zgrade, treba posaditi drvored ili visoku živicu.

(3) Ograda prema javnoj prometnici mora biti vrsno oblikovana. Može biti metalna, djelomično

zidana, a preporučuje se da bude oblikovana u kombinaciji sa živicom. Visina neprozirnog

(zidanog) dijela ograde može biti do 1,0 m, a ukupna visina do 3,0 m. Visina neprozirnog dijela

ograde, ako je u funkciji stupa, može imati ukupnu visinu kao i ostali dio ograde.

(4) Ograda prema susjednim građevinskim česticama može biti metalna (rešetkasta ili žičana) s

gusto zasađenom živicom s unutrašnje strane ograde. Visina ograde može biti do najviše 3,0 m

ako je providna odnosno 2,0 m ako je neprovidna. Neprovidni dio ograde može se kombinirati u

nastavku s providnim do visine od 3,0 m. Visina neprozirnog dijela ograde, ako je u funkciji stupa,

može imati ukupnu visinu kao i ostali dio ograde.

(5) Parkiranje vozila mora se u pravilu rješavati na građevinskoj čestici, prema normativima iz članka

91.

(6) Gdje god to prostorni uvjeti dopuštaju, u poslovnim zonama potrebno je između kolnika i

nogostupa zasaditi drvored.

Članak 78a.

MARIKULTURA

(1) U Općini Janjina razgraničene su tri površine (lokaliteta) za marikulturu (gospodarska namjena –

površine uzgajališta):

a) Sutvid (Malostonski zaljev, Malo more) – uzgoj školjkaša (H1)

b) Osobjava (Neretvanski kanal) – kavezni uzgoj bijele ribe (H2)

c) Dranče (Mljetski kanal) – kavezni uzgoj bijele ribe (H2)

(2) Površina za marikulturu Sutvid (Malostonski zaljev, Malo more) – uzgoj školjkaša (H1) nalazi se u

okviru Posebnog rezervata – rezervat u moru Malostonski zaljev i Malo more. Površina je

smještena na udaljenosti približno 600,0 m od obalne crte, te se rasprostire od uvale Sutvid do

granica Općine na moru.

(3) Pri izgradnji sustava marikulture H1 i H2 potrebno je riješiti kako funkcionalne površine u moru

tako i na kopnu (dopremu reprodukcijskog materijala, odvoz proizvoda, prostore za održavanje

pogona proizvodnje itd.). Obzirom na nepovoljne prostorne uvjete za odabir pripadajućeg

pomorskog dobra i obale, a za privez opskrbnog plovila, te obzirom na razmjerno male

proizvodne količine u Općini namijenjene marikulturi, funkcionalne površine na kopnu moraju biti

u okviru planiranih i postojećih građevinskih područja u Općini. Otpremni centar ribogojilišta

nalazi se u okviru gospodarske lokacije „Drače“ (čl. 75a. ovih Odredbi), a iskrcajno mjesto za

ribarska plovila duljine ispod 15 m planirano je u luci Drače.


II - 47

(4) Kapacitet pojedinog lokaliteta namijenjenog marikulturi odredit će se u skladu s važećim

zakonskim propisima koji utvrđuju uvjete za uzgoj i uvjete zaštite okoliša, kao i s kapacitetima

određenih odredbama PPDNŽ-a.

3.2. POVRŠINE ZA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKU NAMJENU

Članak 79.

(1) Ovim Planom, smještaj i izgradnja zgrada za osnovnu ugostiteljsko-turističku namjenu je planiran:

u izdvojenom građevinskom području za isključivu ugostiteljsko-

turističku namjenu (izvan naselja)– hoteli (T1): turistička zona Palata

(dalje: TZ „Palata“) - prema tabelarnom pregledu u Tablici 2.,

kartografskim prikazima br. 1: «Korištenje i namjena površina» u mjerilu

1:25000 i kartografskim prikazima serije 4: «Građevinska područja

naselja i područja posebnih uvjeta korištenja» u mjerilu 1:5000;

unutar građevinskog područja naselja na površinama mješovite

namjene kao pojedinačne zagrade smještajnog kapaciteta (broja ležaja)

do 80 kreveta. Tipologija izgradnje takvih zgrada može biti: hotel,

pansion, prenoćište i sl. s pratećim sadržajima, a sve u skladu s

odredbama za zgrade mješovite i poslovne namjene unutar GPN-a iz

članka 51. ovih Odredbi.

Članak 80.

OSNOVNI UVJETI IZGRADNJE I UREĐENJA IZDVOJENOG GRAĐEVINSKOG PODRUČJA ZA

UGOSTITELJSKO-TURISTIČKU NAMJENU – HOTELI (T1) – TZ „PALATA“

(1) Unutar površine TZ „Palata“ moguća je izgradnja isključivo poslovnih objekata namijenjenih

turizmu i to:



pratećih poslovnih objekata - sportski, trgovački, uslužni (putničke

agencije, saloni i sl.), zabavni i sl. objekti,


(2) Kapacitet TZ „Palata“ iznosi do 800 ležajeva. Minimalno 70% kapaciteta moguće je planirati u

okviru urbanističko-arhitektonske tipologije „hoteli“, a maksimalno 30% kapaciteta u okviru

urbanističko-arhitektonske tipologije „vile“

(3) Navedene tipologije potrebno je planirati kao pojedinačne objekte kompaktne ili kompleksnije

arhitektonske tipologije (centralni objekt s depandansama (hotel) s pratećim sadržajima, te „vile“

s pratećim sadržajima) u skladu s odredbama ovog Plana i Pravilnikom o razvrstavanju,

kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine „Hoteli“.

(4) Uvjeti izgradnje i uređenja utvrđeni su ovisno o udaljenosti pojedinog dijela TZ „Palata“ od obalne

crte kako slijedi:


II - 48

primarni dio građevinskog područja (PGP) udaljen preko 100,0 m od

obalne crte, a namijenjen površinama za izgradnju i uređenje

smještajnih građevina i pratećih sadržaja

sekundarni dio građevinskog područja (SGP), smješten između 70,0 i

100, 0 m od obalne crte, a namijenjen uređenju terena i izgradnji

komunalne infrastrukture, te izgradnji isključivo pratećih sadržaja u

funkciji osnovne ugostiteljsko-turističke namjene (izgradnja

ugostiteljskih sadržaja, dječjih igrališta, sportsko-rekreacijskih površina,

bazena i sl.) u skladu s uvjetima gradnje utvrđenim ovim Odredbama,

bez mogućnosti izgradnje smještajnih kapaciteta;

tercijarni dio građevinskog područja (TGP), smješten je između linije 70,

0 m udaljene od obalne crte i same obalne crte, a namijenjen isključivo

uređenju terena, izgradnji komunalne infrastrukture, te uređenju javnih i

polu-javnih površina, sportsko-rekreacijskih površina, uređenje plaža

(kupališta), iznimno otvorenih bazena (ako su vezani uz druge zahvate

uređenja obale – uređenje plaža i/ili priveza), te ostalim parternim i

hortikulturnim intervencijama, bez mogućnosti visokogradnji osim

infrastrukturnih građevina i drugih građevina koje po svojoj prirodi

zahtijevaju smještaj na obali. Moguće je uređenje privezišta kao

izdvojenog dijela lučkog bazena luke otvorene za javni promet lokalnog

značaja – Sreser i pod njenom upravom.

(5) Izgrađenost TZ „Palata“ može iznositi najviše 30% cjelokupne površine, ali uz zadovoljenje

sljedećih kriterija:

izgrađenost pojedinačne prostorne cjeline, odnosno pojedinačnog

zahvata ugostiteljsko-turističke namjene ne može biti veća od 30%,

koeficijent iskorištenosti ne može biti veći od 0.8, a najmanje 50%


(6) U okviru TZ „Palata“ planirane zgrade i građevine mogu imati najveću visinu vijenca (Vmax) koja

proizlazi iz najvećeg dozvoljenog broja etaža kako slijedi:


ostale smještajne zgrade – depandanse hotela: do P0+P+2 (Vmax.:

10,0 m);



(7) Pojmovi vezani uz visine zgrada određeni su člancima 21. do 24., te se primjenjuju i na izgradnju

na površinama ugostiteljsko turističke namjene. Kao poseban slučaj, za objekte pratećih sadržaja

nestandardnih visina (tipa zatvorenih sportsko-rekreacijskih, ugostiteljskih ili zabavnih dvorana i

sl.), najveća dozvoljena visina vijenca je 6,0 m.

(8) Kako se TZ „Palata“ nalazi u okviru posebnog rezervata u moru „Malostonski zaljev i Malo more“

prilikom izrade UPU-a posebnu pažnju posvetiti rješenju odvodnje otpadnih voda i prikupljanju

sanitarnih voda na način da se ne ugrozi područje posebnog rezervata.


II - 49

(9) U okviru TZ „Palata“ planira se uređenje sportsko-rekreacijskih površina – uređene plaže (R3) i

sportskih terena, a sukladno članku 84. ovih Odredbi. Razgraničenje površina sportsko

rekreacijske namjene utvrdit će se UPU-om. Uzimajući u obzir činjenicu da se TZ „Palata“ nalazi

u okviru posebnog rezervata u moru „Malostonski zaljev i Malo more“, uređenje plaža planirati na

način da se postignu osnovni uvjeti uređenja (sanitarni čvor, tuševi, manji ugostiteljski objekt) bez

planiranja dodatnih sportskih sadržaja na moru.

(10) Ako se urbanističkim planom uređenja predvidi etapnost realizacije površine isključive

ugostiteljsko-turističke namjene ili fragmentiranje upravljačkih cjelina (npr. kroz segmentne DPU-

ove) u okviru Planom utvrđene tipologije, i unutar faza (segmenata) moraju biti zadovoljeni

proporcionalni odnosi površina za smještajne kapacitete, prateće sadržaje i javne površine koji su

određeni odredbama ovog Plana.

Članak 81.

PROMETNI UVJETI I UVJETI ZAŠTITE OKOLIŠA

(1) Prometno rješenje unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene u turističkoj

zoni TZ „Palata“ ostvaruje se internim prometnicama minimalne širine kolnika 6,0 m razdvajanjem

pješačkog i kolnog prometa.

(2) Povezivanje građevnog područja za turističku namjenu na javnu cestu ostvaruje se prometnicom

minimalne širine 6,0 m.

(3) Parkiranje vozila mora se riješiti unutar građevnog područja ugostiteljsko-turističke namjene. Broj

parkirališnih mjesta određuje se sukladno normativu iz članka 91. ovih odredaba.

(4) Ako nema postojećeg javnog sustava odvodnje, za TZ „Palata“ obvezna je izgradnja vlastitog

odvodnog sustava s biopročistaćem.

(5) Grafički prikaz građevinskih područja TZ „Palata“ dan je na grafičkom listu br. 1: “Korištenje i

namjena površina” i na grafičkom listu br. 4.: “Građevinska područja i područja posebnih uvjeta

korištenja”.

Članak 82.

TABLICA 2.

PREGLED GRAĐEVINSKIH PODRUČJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE U OPĆINI JANJINA ZA PLANSKO RAZDOBLJE DO

2021. GODINE

GRAĐEVINSKO

PODRUČJE

UGOSTITELJSKO

TURISTIČKE

NAMJENE

TIP

MAX.

BROJ

KREVETA

(postojeće

+ planirano)

UKUPNA

POVRŠINA

GRAĐ.

PODRUČJA

(ha)

NAPOMENE ZA ODGOVARAJUĆI

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA

TZ "Palata" T1

Ukupno do

800

kreveta

11,00

Planirano

Planira se izgradnja turističke zone visokog

standarda, hotela sa „pet zvjezdica“. Obzirom na

blizinu Malostonskog zaljeva i Malog mora planira

se niska gustoća korištenja od 82 kreveta/ha.

U okviru pomorskog dijela turističke zone moguće

je planirati privezište do 10 vezova za privremeni

pristan sportsko-rekreacijskih i izletničkih brodova

sve u funkciji turističke zone.

Planiraju se športski sadržaji i sadržaji rekreacije

na kopnu i moru (uređena plaža i sl.).


II - 50

3.3. POVRŠINE ZA ŠPORTSKO-REKREACIJSKU NAMJENU


Članak 84.

ŠPORT I REKREACIJA U OKVIRU GRAĐEVINSKIH PODRUČJA DRUGIH NAMJENA

(1) U Općini Janjina nije planirano izdvojeno građevinsko područje (izvan naselja) za športsko-

rekreacijsku namjenu, već se površine za šport i rekreaciju planiraju u okviru građevinskih

područja drugih namjena. Unutar:

a) građevinskog područja naselja:

na građevinskoj čestici škole (školska športska dvorana i otvoreni športski

tereni);

na građevinskoj čestici namijenjenoj nogometnom klubu s igralištem

(nogometno igralište);

na površinama sportsko-rekreacijske namjene – uređena plaža (R3) „Bratkovica“

i „Bililo“,

b) građevnog područja za ugostiteljsko-turističku namjenu TZ «Palata»:

športski tereni;


(2) Uvjeti izgradnje i uređenja površina navedenih u stavku (1) ovog članka odredit će se izradom

urbanističkih planova uređenja (UPU-a) kojima su ove površine obuhvaćene, a uz sljedeće uvjete:

Unutar površina ovim Planom planiranih za uređene plaže, na dijelu

kopna koji se planira za uređenu plažu, može se izgraditi prizemna

prateća građevina do 50 m2 bruto izgrađene površine u funkciji

uređene plaže (sanitarije, spremište pribora za čišćenje, tuševi, oprema

za iznajmljivanje, prostor čuvara i sl.) u okviru koje može biti i prostor za


Na površinama za nogometno igralište moguće je urediti otvorena

igrališta za rekreativne sportove i aktivnosti (veliki i mali nogomet,

vježbališta, višenamjensko igralište itd.). Od pratećih objekata

visokogradnje, moguće je izgraditi isključivo prateći objekt nogometnog

kluba sa svlačionicom, garderobom i sanitarijama te ugostiteljski

sadržaj – sve na ukupno najviše 5 % površine čestice namijenjene

izgradnji nogometnog igrališta, a unutar istog prizemnog objekta –

najviša katnost Pu +P.

(3) Lokacije uređenih plaža unutar površina ugostiteljsko-turističke namjene (TZ „Palata“), te

razgraničenja uređenih plaža u okviru GPN-a Sreser - „Bratkovica“ i GPN-a Drače - „Bililo“,

prikazani su na kartografskim prikazima serije br. 4.


II - 51

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 85.

(1) Društvene djelatnosti obuhvaćaju sadržaje koji se uređuju kao samostalne zgrade ili u sklopu

zgrada druge namjene. Pod društvenim djelatnostima podrazumijevaju se zgrade namijenjene:

a) obrazovanju (predškolske i školske ustanove),

b) zdravstvu (dom zdravlja, ambulante i sl.)

c) socijalnoj zaštiti (dom za stare i sl),

d) kulturi i fizičkoj kulturi,

e) upravi.

Zgradama društvenih i javnih djelatnosti, u smislu ovih odredbi, smatraju se i zgrade vjerske

namjene (vjerskih zajednica) te složene zgrade objedinjenih pretežito društvenih i javnih namjena.

Također i športsko-rekreacijske građevine koje se pojavljuju uz određene sadržaje (prvenstveno

škole)

(2) Zgrade iz stavka 1. ovog članka smještaju se unutar građevinskih područja naselja.

(3) Za zgrade iz stavka 1. ovoga članka vrijede slijedeći uvjeti:

a) Mogu imati najviše podrum (Po), prizemlje (P), jedan kat (+1) i potkrovlje (Pks) s

nadozidom do 1,0 m visine, dakle Po+P+1+Pks. Iznimno je moguće i podrum (P0),

prizemlje (P), dva kata (+2) te potkrovlje bez nadozida (Pk), dakle P0+P+2 za dom za

stare te isto i za druge zgrade ako uz planiranu zgradu već postoji izgrađena zgrada iste

ili veće visine.

b) Kota gornjeg ruba konstrukcije stropa podruma odnosno kota konstrukcije poda

prizemlja na svom najvišem dijelu može se uzdizati najviše 1,0 m iznad najniže točke

zaravnatog (tj. konačno uređenog) terena oko zgrade.

c) Visina vijenca zgrade, mjereno od najniže točke zaravnatog terena uz zgradu, smije biti

najviše 10,0 m, a za sadržaje kulture i sporta najviše 9,0 m.

d) Visina krovnog sljemena, odnosno ukupna visina zgrade može biti najviše 13,0 m

mjereno od najniže točke zaravnatog terena uz zgradu.

e) Udaljenost zgrada društvenih djelatnosti od granice susjedne čestice mora iznositi

najmanje 5,0 m.

(4) Pri odabiru lokacije i visine zgrade osobitu važnost ima njen odnos prema obrisu (silueti) naselja

vidljivom s glavnih cestovnih pristupa i s mora. Osim u slučaju istaknutih arhitektonskih

elemenata vjerskih objekata, iznad linije siluete naselja može se isticati samo krov, a ne i pročelje.


II - 52

Članak 86.

UREĐENJE GRAĐEVINSKE ČESTICE ZGRADE DRUŠTVENE NAMJENE

(1) Bruto izgrađenost građevinske čestice za društvene djelatnosti može biti najviše:

a) 60% za slobodno stojeće i poluugrađene zgrade;

b) 80% za ugrađene zgrade.

(2) Uz dječji vrtić, jaslice i osnovnu školu obavezno je osigurati vrtno-parkovne površine i boravak

djece na otvorenom u skladu sa standardima. Ukupna izgrađenost građevinske čestice za dječji

vrtić, jaslice, osnovnu i srednju školu može biti najviše 40%.

(3) Parkiranje vozila treba rješavati na građevnoj čestici, prema normativima iz članka 91. a građevna

čestica mora imati pristup na javno prometnu površinu minimalne širine 5,0 m. Iznimno, u

izgrađenim dijelovima naselja potreban broj parkirališnih mjesta može se osigurati i u

neposrednoj blizini na susjednoj građevinskoj čestici i/ili u pojasu ulice.

(4) U slučaju uređenja (rekonstrukcija i adaptacija) postojećih zgrada društvene namjene u

izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, u slučaju veće izgrađenosti (kis), zadržavaju se

zatečene vrijednosti izgrađenosti (a mogu se čak i povećati do 100%, ako je to društveno

opravdano za postojeće zgrade prosvjete-škola i kulturedruštveni dom)


II - 53

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH

INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 87.

INFRASTRUKTURA - OPĆE ODREDBE

(1) Prostor za razvoj infrastrukture treba planirati i ostvariti po najvišim standardima zaštite okoliša.

(2) Vođenje infrastrukture treba planirati tako da se primarno koriste postojeći pojasevi i ustrojavaju

zajednički za više vodova, tako da se nastoje izbjeći šumska područja, vrijedno poljodjelsko

zemljište, da se ne razara cjelovitost prirodnih i stvorenih tvorevina, a uz provedbu načela i

smjernica o zaštiti prirode, krajolika i cjelokupnog okoliša.

(3) Za zgrade i sustave od državne i županijske važnosti potrebno je prije pokretanja postupka

lokacijske dozvole napraviti sva potrebna istraživanja i usklađivanja interesa i prava svih činitelja

u prostoru.

(4) Kapaciteti i trase za novoplanirane infrastrukturne površine odredit će se određenjem stvarnih

kapaciteta projektnih programa investitora. Do tada, u ovom Planu oni su dani načelno i

shematski.

(5) Građevinska čestica u neizgrađenom dijelu građevinskog područja mora imati pristup s javne

prometne površine najmanje širine 3,0 m, u izgrađenom dijelu građevinskog područja prema

situaciji.

(6) Kod dvije ili više grupiranih građevinskih čestica potrebno je izlaz na državnu cestu riješiti ne

pojedinačno već sabirnom (servisnom) ulicom ili po mogućnosti s jednim izlaskom za par

građevinskih čestica.

(7) U kontekstu mogućnosti izgradnje ovim Planom planiranih kapaciteta treba naglasiti da ovaj Plan

osigurava prostorne pretpostavke razvoja, kroz planiranje građevinskih područja različitih

namjena (GPN, I, R), kroz planiranje infrastrukture (IS), zaštite prostora itd. Realizacija planirane

izgradnje u neizgrađenim dijelovima građevinskih područja, odnosno izgradnja kapaciteta u

turizmu (T) i industriji (I) nužno je povezana uz povećanje kvalitete i kvantitete infrastrukturne

opremljenosti područja Općine. S time u svezi prije realizacije planiranih namjena u neizgrađenim

dijelovima građevinskih područja, potrebno je osigurati:

prometne uvjete i veze,

potrebne količine energenata (električne energije),

rješenje vodoopskrbe što će se realizirati spajanjem na vodoopskrbni sustav

NPKL uz korištenje postojećih kapaciteta,

podignuti kvalitetu komunalne uređenosti prostora Općine.

Članak 88.

KOLNI PROMET

(1) U okviru Općine planira se nova trasa državne ceste D 414 (kao zaobilaznica naselja Drače i

Janjina, te nastavak trase od Janjine prema Donjoj Bandi) uz zadržavanje postojeće mreže


II - 54

lokalnih cesta. Temeljem posebnih zakona i propisanih uvjeta o sigurnosti odvijanja prometa na

kritičnim dionicama planiraju se poboljšanja na trasama.

(2) Položaj cesta i cestovnih koridora (pojaseva) određen je na kartografskom prikazu br. 1:

“Korištenje i namjerna površina” i na kartografskom prikazu br. 2a: “Infrastrukturni sustavi -

promet - cestovni, pomorski i zračni” u mjerilu 1:25000, a način njihove gradnje i uređenja

propisan je zakonskim propisima, pravilnicima i normama.

Članak 89.

KOLNI KORIDORI

(1) Unutar utvrđenih koridora javnih cesta nije dozvoljena izgradnja do ishođenja lokacijske dozvole

(ili donošenja detaljnog plana uređenja) za prometnicu ili njen dio. Nakon ishođenja lokacijske

dozvole i osnivanja građevinske čestice ceste, odredit će se zaštitni pojasevi ceste prema

posebnom propisu, a prostor izvan zaštitnog pojasa priključit će se susjednoj namjeni.

(2) Kada državna, županijska i lokalna cesta prolazi kroz građevinsko područje i kada se uređuje kao

ulica, udaljenost regulacijske linije od osi ulice mora iznositi najmanje:

a) za državnu cestu 5,5 m,

b) za županijske 5,0 m,

c) za lokalnu cestu 4,75 m.

Iznimno od a), b) i c) ovoga stavka, kada državna, županijska i lokalna cesta prolazi kroz izgrađeni

dio građevinskog područja i kada se uređuje kao ulica, udaljenost regulacijske linije od osi ulice

iznosi prema situaciji na terenu.

Urbanističkim planovima uređenja (UPU) mogu se odrediti i veće vrijednosti, osobito ako se

planira drvored.

(3) U izgrađenim dijelovima građevinskih područja, ako koridor nema propisanu širinu, a ugrađuje se

nova zgrada između dvije postojeće zgrade, građevinska linija nove zgrade usklađuje se s

građevinskim linijama postojećih zgrada (u načelu građevinska linija nove zgrada aritmetička je

sredina udaljenosti građevinskih linija zgrada između kojih se vrši ugradnja).

(4) Najmanja širina kolnika u građevinskim područjima je:

a) za jednosmjerni automobilski promet 4,0 m, (iznimno 3,0 m),

b) širina kolnika za dvosmjerni promet 6,0 m, (iznimno 5,0 i 4,0 m).

(5) Kod nepovoljnih terenskih uvjeta i zatečenih situacija u izgrađenim dijelovima naselja, širine

jednosmjernog i dvosmjernog kolnika mogu biti i manje, ali ne manje od 3,0 m za jednosmjerne i

5,0 m za dvosmjerne ulice. Kod dvosmjernih ulica s izrazito nepovoljnom zatečenom situacijom,

na dijelu trase je moguća širinu kolnika od 4m ako se na udaljenostima od 50,0 m planira

ugibališta za omogućavanje mimoilaženja.

(6) Samo jedna vozna traka može se izgraditi izuzetno i to:

a) na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se svakih 150,0 m ugradi ugibalište,


II - 55

b) slijepim ulicama čija duljina ne prelazi 100 metara na preglednom, odnosno 50,0 m na

nepreglednom dijelu,

c) u jednosmjernim ulicama,

d) u izgrađenim dijelovima naselja ako nije moguće ostvariti povoljnije uvjete prometa.

(7) Računa se da je najmanja širina nogostupa 1,5 m, a iznimno 1,0 m u izgrađenom dijelu

građevinskog područja naselja, gdje izgrađena struktura ne dopušta osiguravanje širine

nogostupa od 1,5 m.

(8) Za planiranu obilaznicu Janjine, koja se planira kao državna cesta, potrebno je osigurati koridor

od 100 m.

Članak 90.

KOLNA INFRASTRUKTURA I ZAŠTITA KRAJOBRAZA

(1) Prilikom izrade projektne dokumentacije, ali i izvedbe pojedinih planiranih prometnica, treba

posvetiti osobitu skrb za očuvanje krajobraza. Ceste treba prilagoditi terenu kako bi građevnih

radova bilo što manje (vijadukata, usjeka, zasjeka i nasipa). Za zaštitu pokosa i iskopanih dijelova

terena obvezno treba koristiti samorodno (autohtono) drveće i grmlje

(2) Gdje je god moguće potrebno je u pojasu ulice (između kolnika i nogostupa) posaditi drvored

prikladne veličine i oblika. Stabla valja saditi na razmaku koji će omogućiti okomito ili podulje

parkiranje osobnih vozila u drvoredu.

Članak 90.a

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA – PARKIRALIŠTE (IS)

(1) U okviru GPN-a Janjina i GPN-a Drače planirane su površine isključive namjene: površine

infrastrukturnih sustava – parkirališta (IS). Na ovim se površinama omogućava izgradnja i

uređenje:

otvorenih parkirališta (čiji kapacitet proizlazi iz optimalnog prometnog

rješenja),

zelenih i pješačkih površina (integriranih u rješenje parkirališta).

Članak 91.

BROJ PARKIRAKIŠNIH/GARAŽNIH MJESTA

(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole za izgradnju zgrade na građevnoj čestici potrebno je

utvrditi potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta koje će trebati osigurati na vlastitoj

građevnoj čestici na kojoj se planira određena funkcija i to prema normativima iz Tablice 3.

(2) Ako na vlastitoj građevnoj čestici nije moguće planirati potreban broj parkirališnih/garažnih

mjesta sukladno normativu iz Tablice 3. tada

a) nije moguće graditi planiranu zgradu (namjenu), ili


II - 56

b) kapacitet planirane zgrade (namjene) treba smanjiti kako bi se mogao smjestiti potreban

broj parkirališnih/garažnih mjesta sukladno normativima.

(3) Od norme u stavku (2) ovoga članka može se odstupiti samo

a) kod već izgrađenih građevinskih čestica koje su u funkciji u izgrađenim dijelovima GPN-

a, ili

b) u gusto izgrađenim dijelovima tradicijskih građevinskih područja naselja gdje to tehnički

u pristupu i prostorno nije moguće više ostvariti.

U ovim slučajevima preporuča se potrebna parkirališno/garažna mjesta osigurati na vlastitoj

građevnoj čestici u blizini, ili ako nije moguće osigurati vlastitu građevnu česticu parkiranje riješiti

ugovorom o koncesiji na javnom parkiralištu/garažnom prostoru s Općinom.

(4) Površine za ugostiteljsko-turističku namjenu osiguravaju potreban broj parkirališnih mjesta u

okviru svog građevinskog područja za turističku namjenu kao cjelinu, ili pojedinačno u okviru

pojedinačnih parcela (namjena) građevinskog područja za turističku namjenu. U suprotnom nije

moguće realizirati planirani kapacitet ležajeva. U slučaju potrebe mogu se planirati i etažna

parkirališta.

(5) U slučaju da se unutar zgrade predviđa neki poslovno-trgovačko-ugostiteljski-turistički ili sličan

sadržaj, koji zahtijeva dostavu, obvezno treba osigurati prostor i za zaustavljanje dostavnoga

vozila na samoj građevnoj parceli.

(6) Parkiralište se ne smije predvidjeti duž postojeće prometnice na način da se time sužava kolnik,

ili da se onemogući prolaz pješaka (potrebno je osigurati pločnik najmanje širine 1,0 m).


II - 57

TABLICA 3.: NORMATIVI ZA BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA PO POJEDINIM NAMJENAMA ZGRADA

Namjena zgrade Broj mjesta na Potreban broj

mjesta

Stambene zgrade 100 m2 BRP 1,0

Stambene zgrade Jedna stambena jedinica 1,0

Zgrade mješovite namjene 75 m2 BRP 1,0

Zgrade mješovite namjene Jedna stambena/smještajna jedinica 1,0

Obiteljski pansion ili obiteljski hotel 75 m2 BRP 1,0

Obiteljski pansion ili obiteljski hotel Jedna smještajna jedinica 1,0

Školske i predškolske ustanove 100 m2 korisnog prostora 0,5-1

Zdravstvene ustanove 100 m2 korisnog prostora 1

Socijalna zaštita 100 m2 korisnog prostora 1

Kultura i fizička kultura 100 m2 korisnog prostora 0,5

Uprava i administracija 100 m2 korisnog prostora 1

Poslovanje (uredi, kancelarije, biroi i sl.) 100 m2 korisnog prostora 1,5

Usluge 100 m2 korisnog prostora 1,5

Trgovina 100 m2 korisnog prostora 1,5-2,5

Ugostiteljstvo 100 m2 korisnog prostora 4,0

Ugostiteljstvo jedan stol 1,5

Proizvodnja, prerada i skladišta 1 zaposleni 0,45

Proizvodnja, prerada i skladišta 100 m2 korisnog prostora 1

Banka, pošta 100 m2 korisnog prostora 2,5

Hoteli (u naselju) 100 m2 korisnog prostora 2,5

Hoteli (u naselju) 1 krevet 0,5

U okviru građevinskih područja za

turističku namjenu (T)

1 krevet 0,5

Hoteli (T1) jedna soba 0.75

Za planiranje uzimaju se vrijednosti koje daju veći broj parkirališta/garaža po namjeni.

Članak 92.

POMORSKI I ZRAČNI PROMET

(1) U okviru Općine ovim Planom predviđene su slijedeće luke:


luka Drače (postojeća)


II - 58

luka Sutvid (postojeća)

luka Sreser (postojeća)

(2) Na području Općine ovim planom planirana su privezišta:

Osobjava – komunalno privezište

Palata – privezište u okviru TZ „Palata“

oba kao izdvojeni dijelovi lučkog bazena luke otvorene za javni promet lokalnog značaja – Sreser,

a obuhvaćena urbanističkim planovima uređenja (UPU-ima) kojima će se pobliže odrediti uvjeti

njihove izgradnje i uređenja sukladno važećim zakonima i propisima.

(3) U okviru lučkih područja luka otvorenih za javni promet iz stavka (1) ovog članaka mogu se graditi

i održavati građevine niskogradnje (obala, lukobrani, molovi i sl.), te graditi lučka infrastruktura i

obavljati radovi neophodni za neometano funkcioniranje luke (postavljenje potrebne signalizacije,

postavljanje naprava potrebnih za privez brodova, ukrcaj, iskrcaj i prijenos ljudi i roba i sl.), a sve

sukladno važećim zakonima i propisima.

(4) Lučko područje luka otvorenih za javni promet lokalnog značaja obuhvaća područje namijenjeno

za obavljanje linijskog pomorskog prometa, komunalni vez, nautički vez za nautička plovila,

privezišta i ribarski vez.

(5) Između naselja Janjina i Sreser kod odvojka za Osobjavu pored GZ “Vardište" izgrađen je

helidrom za dnevne i noćne letove, a što je prikazano na kartografskom prikazu 2a: “

Infrastrukturni sustavi – promet – cestovni, pomorski, zračni”.

Članak 93.

POŠTA I JAVNE TELEKOMUNIKACIJE

(1) Raspored poštanskih ureda i položaj trasa telefonskih vodova i uređaja određen je na

kartografskom prikazu br. 2b: “Infrastrukturni sustavi - pošta i telekomunikacije” u mjerilu

1:25.000.

(2) U svrhu bolje pokrivenosti područja fiksnom pristupnom mrežom u mjestima Sreser i Drače

planiraju se nova TK čvorišta, što podrazumijeva približno 15 m2 zatvorenog prostora, ili

otvorenog prostora površine približno 30 m2 za ugradnju kontejnera u koje bi se ugrađivala

telekomunikacijska oprema.

(3) Prilikom rekonstrukcije postojećih ili gradnje i uređenja novih prometnica u njihovim koridorima

potrebno je predvidjeti polaganje DTK mreže

(4) Planira se postepena zamjena podzemnih korisničkih i spojnih kabela, kabelima s polieilenskim

plaštem, odnosno izgradnja DTK mreže te uvođenje svjetlovodnih kabela do pretplatnika.

(5) Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezna oprema prema načinu postavljanja, dijeli se

na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i poveznu opremu na postojećim građevinama –

antenski prihvat, i elektrooničku komunikacijsku infrastrukturu i poveznu opremu na

samostojećim antenskim stupovima.


II - 59

(6) Smještaj samostojećih antenskih stupova na području Duborvačko-neretvanske županije utvrđen

PPDNZ, a temeljem „Zajedničkog plana razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture“.

(7) Na području Općine Janjina ne po stoje aktivne lokacije samostojećih stupova javnih

telekomunikacija u pokretnoj mreži niti su PPDNZ-om planirane nove lokacije istih.

(8) Antenski prihvati svojim položajem ne smiju remetiti vizure na osobite krajobrazne vrijednosti. U

slučaju zaštićenih (registriranih) vrijednosti posebne uvjete prilikom ishođenja lokacijske dozvole

daju relevantne institucije (Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel i sl.).

(9) Bazne stanice mobilne telefonije moraju biti takvih karakteristika da mogu prihvatiti više

operatera.

Članak 94.

ELEKTROOPSKRBA

(1) Položaj dalekovoda određen je kartografskom prikazu br. 2c: „Infrastrukturni sustavi – energetski

sustav“ u mjerilu 1:25.000.

(2) Postavljanje elektroopskrbnih visokonaponskih (zračnih ili podzemnih) kao i potrebnih

trafostanica obavljat će se u skladu s posebnim uvjetima Hrvatske Elektroprivrede. Širine

zaštitnih koridora (pojaseva) moraju biti u skladu sa zakonom, pravilnicima i normama.

(3) Pri odabiru lokacije trafostanica treba voditi računa o tome da u budućnosti ne budu

ograničavajući čimbenik izgradnji naselja, odnosno drugim infrastrukturnim zgradama.

(4) Dalekovodima, kao zračnim vodovima, potrebno je, ovisno o naponskoj razini, osigurati zaštitne

pojaseve i to:

a) 110 kV za postojeći 40 m (20 + 20 m), za planirani 50 m (25 + 25 m),

b) 35 kV (30+30 m) 60 m,

c) 10 kV (15+15 m) 30 m.

(5) Kartografski prikaz br. 2c: „Infrastrukturni sustavi – energetski sustav“ shematskog je karaktera te

je trafostanice moguće graditi i na drugim mjestima od onih planiranih u ovom planu, a sukladno

potrebama HEP-a.

(6) Prostor ispod dalekovoda, nije namijenjen gradnji i rekonstrukciji (povećanje gabarita) zgrada

stambene i mješovite namjene, te zgrada drugih namjena, a u kojima boravi veći broj ljudi.

(7) U zaštitnom koridoru nadzemnog dalekovoda moguće je, isključivo, održavanje postojećih

građevina uz obveznu suglasnost nadležnog tijela Hrvatske elektroprivrede.

(8) Prostor unutar zaštitnih koridora nadzemnog dalekovoda može se koristiti primarno za vođenje

prometne i ostale infrastrukture, te u druge svrhe u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i

standardima. Korištenje i uređenje prostora unutar zaštitnog koridora transformatorske stanice i

dalekovoda treba biti u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnih tijela i pravnih osoba s

javnim ovlastima.


II - 60

(9) Za sve građevine koje se planiraju graditi u zaštitnom koridoru potrebno je ishoditi uvjete,

mišljenja ili suglasnost od korisnika građevine - dalekovoda HEP - Operator prijenosnog sustava

d.o.o., Prijenosno područje Split.

(10) U zaštitnom koridoru dalekovoda kod približavanja drugih objekata dalekovodu ili pri izgradnji

prometnica obavezno je pridržavati se odredaba Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju

nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV ("Narodne novine" br.

53/91 i 24/97 ), Pravilnika o zaštiti na radu pri korištenju električne energije (NN br. 9/97), Pravilnik

o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN br.

145/05), Pravila i mjere sigurnosti pri radu na elektroprijenosnim postrojenjima (bilten HEP-a br.

180), Zakona o zaštiti na radu, Zakona o zaštiti od požara, te ostali pravilnici i propisi iz područja

građevinarstva i zaštite na radu i internih pravilnika HEP-a.

(11) Investitor, odnosno, budući korisnik je dužan omogućiti nesmetan pr istup trasi dalekovoda

tijekom održavanja i hitnih intervencija.

(12) Koridori kroz šumska područja formiraju se prema najvećoj visini drveća, tako da u slučaju pada

drvo ne dosegne vodiče.

(13) Kod paralelnog vođenja s drugim infrastrukturnim građevinama moguće je preklapanje njihovih

koridora uz nužnost prethodnog međusobnog usuglašavanja.

Članak 95.

VODOOPSKRBA

(1) Sustavi vodoopskrbe s trasama cjevovoda, crpnim stanicama i vodospremama, planirani ovim

Planom, ucrtani su na kartografskom prikazu br. 2d: “Infrastrukturni sustavi – vodnogospodarski

sustav – vodoopskrba ” u mjerilu 1:25000. Taj prikaz je kvalitativnog i shematičnog karaktera, a

konačna rješenja će se utvrditi razradom nastavne dokumentacije.

(2) Gradnja magistralnih vodoopskrbnih vodova, crpnih i precrpnih stanica, kao i vodosprema izvan

građevinskih područja utvrđenih ovim Planom, te svih vodoopskrbnih objekata utvrđenih

projektom navodnjavanja Općine, odvijat će se u skladu s posebnim uvjetima Hrvatskih voda,

odnosno nadležnog ureda za vodoopskrbu.

(3) Daljnjoj izgradnji predviđenih kapaciteta može se pristupiti tek po osiguranju zadovoljavajuće

vodoopskrbe predmetnog područja.

(4) Ako na dijelu građevinskog područja na kojem će se graditi zgrada postoji vodovodna mreža,

opskrba vodom rješava se prema mjesnim prilikama. Uvjetima uređenja prostora za gradnju

zgrada stanovanja, kada se one grade u područjima gdje nema pitke vode, određuje se obvezna

gradnja cisterni. Postojeći lokalni izvori moraju se održavati i ne smiju se zatrpavati ili uništavati.

Naprave koje služe za opskrbu vodom moraju biti sagrađene i održavane prema postojećim

propisima. Te naprave moraju biti udaljene i s obzirom na podzemne vode locirane uzvodno od

mogućih onečistača kao što su: fekalne jame, gnojišta, kanalizacijski vodovi i okna, otvoreni

vodotoci ili bare i slično.

(5) Akumulacije, naplavne površine, javne cisterne i vodospreme mogu se locirati unutar i izvan

građevinskih područja te uređivati temeljem projekta navodnjavanja Općine, uvažavajući sve

relevantne odredbe o zaštiti kultiviranog i prirodnog krajobraza. Postojeće javne cisterne

(gustirne, pioveri) i pripadajuće naplavne površine unutar i izvan građevinskih područja moraju se

održavati i popravljati kako bi ih se ponovno privelo i/ili zadržalo u funkciji. One su ujedno i


II - 61

uspomena na prošla vremena i dopuna postojećeg sustava odnosno dragocjena pričuva u

slučajevima nestanka ili zagađenja vode iz vodoopskrbnog sustava.

Članak 95a.

NAVODNJAVANJE

(1) Sukladno odredbama PPDNŽ i Planu navodnjavanja za područje Dubrovačko-neretvanske

županije na površinama pogodnima za navodnjavanje planirano je korištenje voda iz podzemlja i

kišnice uz izgradnju mikroakumulacija. Pored navedenog, planira se korištenje vode iz manjih

lokalnih izvora i iz vodoopskrbnog sustava – Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovskog

vodovoda (NPKL) uz akumuliranje u zimskom razdoblju, a uz suglasnost Hrvatskih voda i

vodovoda.

(2) U Općini Janjina, sukladno Planu navodnjavanja za područje Dubrovačko-neretvanske županije,

potencijalne površine za navodnjavanje iznose ukupno 516,616 ha. Ove površine ulaze u

melioracijske jedinice I. prioriteta za navodnjavanje s agromelioracijama (od čega 264,224 ha

otpada na I.1. – Pogodna tla bez ograničenja za navodnjavanje ili s ograničenjima koja neće

znatno utjecati na produktivnost, dobit i primjenu, te 252,422 ha otpada na I.3. – Ograničeno

pogodna tla s ograničenjima koja znatno ugrožavaju produktivnost, dobit i primjenu

navodnjavanja). Potencijalne površine za navodnjavanje prikazane su na kartografskom prikazu

br. 2d: “Infrastrukturni sustavi – vodnogospodarski sustav – vodoopskrba ” u mjerilu 1:25000 (koji

je kvalitativnog i shematičnog karaktera, te će se konačna rješenja utvrditi razradom nastavne

dokumentacije.)

Članak 96.

ODVODNJA

(1) Ovim Planom na cijelom području Općine planira se zbrinjavanje otpadnih voda uz prioritetnu

izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda. U svim se slučajevima treba planirati razdjelni sustav

odvodnje, kako oborinske vode ne bi opterećivale sustav odvodnje otpadnih voda i njihovo

pročišćavanje.

(2) U Općini, koja se dijelom nalazi u okviru ZOP-a:

zgrada se može graditi samo na uređenoj građevinskoj čestici, što

podrazumijeva među ostalim riješenu odvodnju otpadnih voda na

propisan način.

Iznimno, do izgradnje sustava odvodnje u građevinskom području

naselja, odnosno u slučaju objekata koji nemaju mogućnost priključenja

na javni sustav odvodnje otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje,

odvodnja otpadnih voda objekata veličine, odnosno objekata kapaciteta

potrošnje do 10 ES (ekvivalent stanovnika) može se riješiti prikupljanjem

otpadnih voda u vodonepropusnim sanitarno ispravnim sabirnim

jamama s osiguranim odvozom prikupljenog efluenta u sustav s

propisanim pročišćavanjem. Za veći kapacitet obavezna je izgradnja

zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

(3) Ovim Planom planiraju se dvije varijante mogućeg rješenja sustava odvodnje otpadnih voda:


II - 62



varijanta 1” u mjerilu 1:25000. U ovoj varijanti prikupljene otpadne vode

s cijelog područja Općine Janjina pumpanjem se prebacuju i ispuštaju

podvodnim ispustom u Mljetski kanal. Sastavni dio rješenja je tunel

kojim je položena kanalizacijska cijev na svom putu prema Mljetskom

kanalu, a postoji i mogućnost rješenja polaganjem cijevi bez gradnje

tunela prelaskom preko prijevoja putem izgradnje sustava crpnih

stanica.



varijanta 2” u mjerilu 1:25000, U ovoj varijanti prikupljene otpadne vode

naselja Janjina, Sreser i Drače usmjeruju se u kolektor položen duž

sjeverne obale Općine, kroz naselja Drače i Sreser. Kolektorom se

otpadne vode dovode do uređaja za pročišćavanje za manje osjetljivo

područje zapadno od naselja Sreser te se na tome mjestu dugim


Otpadne vode naselja Popova Luka upuštaju se u podzemlje, uz

prethodni tretman u uređaju za pročišćavanje, dok se otpadne vode

naselja Osobjava gravitacijski dovode do uređaja za pročišćavanje za

manje osjetljivo područje u uvali Osobjava, te se na tome mjestu dugim


U obje varijante na glavni kolektor se priključuju poprečni sekundarni kanali većinom

gravitacijskog karaktera, koji skupljaju otpadne vode iz unutrašnjih dijelova naselja. Etapnost

izgradnje Uređaja za pročišćavanje s obzirom na kapacitet uređaja i stupnja pročišćavanja

definirat će se detaljnijom tehničkom dokumentacijo i vodopravnim uvjetima.

(4) Kanalizacija oborinskih voda ne postoji, a problem se rješava lokalno – uređenjem postojećih

bujica i kanala, te prikladnim usmjerenjem rigola uz prometnice. Problem će se rješavati u skladu

s potrebama, mogućnostima i prioritetima obzirom na posljedice. U tom smislu, glavni akcent

stavlja se na bujične tokove kroz naselja, uvjeti uređenja, kojih, utvrđeni su u članku 97. ovih

Odredbi.

(5) Otpadne oborinske vode s prometnih i manipulativnih površina (većih od 200 m2) i većih površina

parkirališta (iznad 10 parkirnih mjesta) potrebno je prije ispuštanja u recipijent tretirati preko

odgovarajućih separatora ulja i masti.

(6) Otpadne vode s površina gospodarske namjene moraju se prije ispuštanja u okoliš pročistiti do

stupnja koji zadovoljava važeće propise i osigurava zaštitu okoliša. Otpadne vode iz zgrada

obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, koje je moguće graditi izvan građevinskog područja, a

gdje nije planiran sustav javne odvodnje, moraju se prije ispuštanja u okoliš pročistiti u propisno

izvedenim sabirnim jamama.

(7) Gradnja magistralnih kolektora odvodnje, zajedno s pročistačima izvan građevinskih područja

utvrđenih ovim Planom obavljat će se u skladu s posebnim uvjetima mjerodavne ustanove

zadužene za odvodnju.

(8) Planirani sustavi odvodnje otpadnih voda Općine i rasporedi crpnih stanica koji su ucrtani na

kartografskim prikazima 2e1 i 2e2: “Infrastrukturni sustavi – vodnogospodarski sustav” u mjerilu

1:25000, kvalitativnog su i shematičnog karaktera, a istog je karaktera i raspored crpnih stanica.

Konačna rješenja će se utvrditi razradom nastavne dokumentacije u skladu s posebnim uvjetima


II - 63

Hrvatskih voda. Idejno rješenje kanalizacijskog sustava s elementima idejnog projekta treba biti

osnova za ishođenje lokacijske dozvole za projektiranje kanalizacijskih sustava predviđenih ovim

Planom.

Članak 97.

BUJICE I LOKVE

(1) Zaštita od štetnog djelovanja povremenih bujičnih vodotokova i oborinskih odvodnih kanala,

kada može doći do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih sličnih

štetnih pojava, te posredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine, te poremećaja

u vodnom režimu, provodit će se izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina, odnosno

tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih

građevina koje se provodi prema programu uređenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana

upravljanja vodama.

(2) U svrhu tehničkog održavanja, te radova građenja, uz bujične vodotoke treba osigurati

inundacijski pojas minimalne širine od 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog

vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se

može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost

korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka.

Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta iIi parcele smještene uz korito vodotoka ili česticu javno

vodno dobro dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju korita

vodotoka, ne smije izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem na komunalnu

Infrastrukturu umanjiti propusnu moć vodotoka, niti uzrokovali eroziju u istom, te za vrijeme

izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakvi materijal u korito vodotoka.

(3) ostojeća neregulirana korita povremenih bujičnih vodotoka i oborinskih kanala potrebno je

regulacijskim radovima povezati i urediti na način da se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge

površinske vode do uljeva u more, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i

planovima predviđenim Zakonom o vodama. Projektno rješenje uređenja korita sa svim

potrebnim objektima, maksimalno smjestit i na česticu „javno vodno dobro" iz razloga

izbjegavanja imovinsko – pravnih sporova kao i razloga prilagodbe uređenja važećoj prostorno

planskoj dokumentaciji, a koje će istovremeno omogućiti siguran i blagovremen protok voda

vodotoka, te održavanje i čišćenje istog. Dimenzioniranje korita treba izvršiti za mjerodavnu

protoku dobivenu kao rezultat hidroloških mjerenja ili kao rezultat primjene nekih od empirijskih

metoda.

(4) Na mjestima gdje trasa prometnice poprečno prelazi preko bujičnih vodotoka i odvodnih kanala

predvidjeti mostove ili propuste takvih dimenzija koji će nesmetano propustiti mjerodavne

protoke. Ukoliko je potrebno predvidjeti i rekonstrukciju postojećih propusta zbog male propusne

moći ili dotrajalosti. Također treba predvidjeti oblaganje uljeva i izljeva novoprojektiranih ili

rekonstruiranih propusta u dužini min. 3,0 m', odnosno izraditi tehničko rješenje eventualnog

upuštanja „čistih“ oborinskih voda u korita vodotoka kojim će se osigurati zaštita korita od erozije

i neometan protok vodotoka. Detalje upuštanja oborinskih voda investitor treba usuglasiti sa

stručnim službama Hrvatskih voda.

(5) Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija. vodovod, električni i telekomunikacijski

kablovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim objektima uzdužno unutar korita

vodotoka, odnosno čestice javnog vodnog dobra nije dopušteno. Vođenje trase paralelno sa

reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom će se osigurati statička i

hidraulička stabilnost reguliranog korita, te nesmetano održavanje ili buduća rekonstrukcija

korita. Kod nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3.0 m od gornjeg ruba korita,


II - 64

odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduću

regulaciju. U samo određenim slučajevima udaljenost polaganja se može smanjit. ali to bi trebalo

utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno.

(6) Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po mogućnosti je

potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta iIi propusta. Mjesto prijelaza izvesti poprečno i

po mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita. Ukoliko instalacija prolazi ispod korita,

investitor je dužan mjesta prijelaza osigurati na način da je uvuče u betonski blok čija će gornja

kota biti 0,50 m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka. Kod nereguliranog korita,

dubinu iskopa rova za kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa stručnom službom Hrvatskih voda.

Na mjestima prokopa obloženog korita vodotoka ili kanala, izvršiti obnovu obloge identičnim

materijalom i na isti način. Teren devastiran radovima na tras predmetnih instalacija i uz njihovu

trasu dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo površinsko otjecanje.

Članak 97a.

PLINOOPSKRBA

(1) Na području Općine planira se magistralni plinovod (Jonsko-jadranski plinovod, dionica: čvor

Ploče-Dubrovnik-Prevlaka sa prijelazom ispod Malostonskog zaljeva) nazivnog promjera DN 1000

mm, maksimalnog operativnog tlaka 75 bara, te pripadajuća mjerno-redukcijska stanica (MRS

„Janjina“)

Članak 98.

GROBLJA

(1) Planom nisu planirana nova groblja. Zadržavaju se postojeća uz mogućnost eventualnog

proširenja grablja Sv. Stjepana. Groblja u Općini su:

a) groblje Sv. Stjepana – Janjina;

b) groblje Velike Gospe – Sreser;

c) groblje Gospe od zdravlja - Osobjava.


II - 65

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNOPOVIJESNIH

CJELINA

Članak 99.

OPĆA NAČELA ZAŠTITE

(1) U svrhu zaštite obalnog područja mora, te njegovog svrhovitog, održivog i gospodarski

učinkovitog korištenja, određeno je zaštićeno obalno područje mora (ZOP).

(2) Planom su utvrđene mjere zaštite:

a) krajobraznih vrijednosti,

b) prirodnih vrijednosti i

c) kulturno povijesnih cjelina

(3) Povijesne naseobinske, graditeljske i vrtno-perivojne cjeline, prirodni i kultivirani krajobrazi, kao i

pojedinačne građevine spomeničkih obilježja s pripadajućim parcelama, te fizičkim vizualno

istaknutim okolišem, moraju biti na stručno prihvatljiv i vrstan način uključeni u budući razvitak

Općine i Županije. Zaštita kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti podrazumijeva ponajprije

sljedeće:

a) Očuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga krajolika kao temeljne vrijednosti prostora;

b) Poticanje i unapređivanje održavanja i obnove zapuštenih poljodjelskih zemljišta,

zadržavajući njihov tradicijski i prirodni ustroj (osobito vinograda i maslinika);

c) Zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta /Napoleonski put/, pješačkih staza,

proštenjarskih putova često popraćenih križevima, poljskih putova i šumskih prosjeka);

d) Očuvanje povijesnih naseobinskih cjelina (sela, zaselaka i izdvojenih sklopova) u njihovu

izvornom okruženju, s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom;

e) Oživljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava etnološke, arhitektonske i

ambijentalne vrijednosti;

f) Očuvanje i obnovu tradicijskoga graditeljstva (osobito starih kamenih kuća), ali i svih

drugih povijesnih građevina spomeničkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti

prostora;

g) Očuvanje povijesne slike, volumena (gabarita) i obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti

krajolika i slikovitih pogleda (vizura);

h) Očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja, poljodjelskih kultura i tradicijskoga

načina obrade zemlje;

i) Zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i potoka, od

kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja;


II - 66

j) Očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti

nezaštićenih predjela kao što su obale, prirodne šume, kultivirani krajolik – budući da

pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini.

6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 100.

KRAJOBRAZNE I PRIRODNE VRIJEDNOSTI U OPĆINI

(1) U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) na području Općine zakonom su

zaštićeni sljedeći dijelovi prirode:


Malostonski zaljev i Malo more.

(2) Ovim Planom utvrđuje se, na temelju zakonskih propisa i standarda, pokretanje postupka za

stavljanje pod zaštitu vrijednog dijela prirode evidentiranog za zaštitu u Prostornom planu

Dubrovačko-neretvanske županije:

Akvatorij uvale Žuljana, Vučina i Kupinova

Za navedeno predlaže se zaštita sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) kao

zaštićeno područje – značajni krajobraz.

(3) Rješenjima i odredbama ovog Plana štite se:

osobito vrijedni predjeli - prirodni krajobrazi:

sjeverna obala u potezu od rta Rat – uvala Stinjiva – uvala Osobjava

(osobito uvala Stinjiva);

skupina otočića ispred naselja Sreser - Goljak, Srednjak, Gospin školj

padine Rote (Crna ljuta);

stabla čempresa uz crkvu Navještenja blažene djevice Marije istočno od


stabla čempresa na groblju Sv. Stjepana;

osobito vrijedni predjeli - kultivirani krajobrazi:

u zoni naselja Janjine i naselja Ppova luka: Janjinsko i Popovo polje;

u zoni naselja Sreser: Sresersko polje;

(4) Kao zaštićene vizure izdvajaju se:

Pogled na zaselak Škrabaliće iz naselja Janjina i Janjinskog polja


II - 67

Pogled na naselje Janjinu sa Kozjeg Ždrila

(5) Zaštićeni dijelovi prirode i područja posebnih ograničenja u korištenju (krajobrazi i vizure)

prikazani su na kartografskom prikazu br. 3a1: „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora –

područja posebnih uvjeta korištenja – prirodno nasljeđe“ u mjerilu 1:25000.

(6) Područje obuhvata PPUO Janjina sastavni je dio područja Ekološke mreže Republike Hrvatske

(NN 109/07.) te obuhvaća slijedeća ekološki značajna područja i ekološke koridore:

a) područje važno za divlje svojte i stanišne tipove:

HR4000015 Malostonski zaljev

HR3000426 Lastovski i Mljetski kanal

b) područje važno za divlje svojte i stanišne tipove - točkasti lokaliteti:

HR2000807 Pelješac – travnjaci – sa stanišnim tipom: Eumediteranski

travnjaci Thero-Brachypodietalia

HR2000141 Špilja kod Janjine – sa stanišnim tipom H.1. Kraške špilje i

jame

c) cijeli kopneni dio područja Općine dio je Međunarodno važnog područja za ptice EU:


(7) Područja i lokaliteti nacionalne ekološke mreže prikazani su na kartografskom prikazu br. 3a2:

„Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja – NEM“ u

mjerilu 1:25000.

Članak 101.

MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

(1) Prije bilo kakovih zahvata na prirodnim vrijednostima predviđenim za zaštitu pri izradi planova

niže razine:


područja;




očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom te obalno područje (prirodne plaže

i stijene) te more i podmorje kao ekološki vrijedna područja;




II - 68



ocijeniti njihovu prihvatljivost za ekološku mrežu,

f) u cilju očuvanja biološke raznolikosti treba očuvati krajobraznu raznolikost;

g) u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju


h) prije bilo kakvog zahvata na zaštićenim prirodnim vrijednostima i prirodnim vrijednostima

predviđenim za zaštitu potrebno je izvršiti potpunu inventarizaciju i valorizaciju staništa i

posebno izdvojiti i zaštiti vrste i područja;

i) potrebno je spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi koji su posljedica turističkog

razvoja i drugih djelatnosti i osigurati što povoljnije uvjete održavanja i slobodnog razvoja

prirode;

j) u posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva






k) u posebnom rezervatu dopuštene su radnje, djelatnosti i zahvati kojima se održavaju ili

poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom;

l) za posebni rezervat Malostonski zaljev i Malo more potrebno je sukladno članku 80. i 81.

Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05) donijeti plan upravljanja. Plan upravljanja određuje

razvojne smjernice, način izvođenja zaštite, korištenja i upravljanja zaštićenim



(2) Ekološki značajna područja, odnosno područja Ekološke mreže RH koja se nalaze na području

obuhvata Plana (stavak 6. članka 100. ovih Odredbi za provođenje) treba sačuvati i vrednovati u

skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa,

ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06,

119/09) i Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN119/08).

(3) U okviru površina navedenih u članku 100. u slučaju njihove zaštite temeljem Zakona o zaštiti

prirode za sve nove graditeljske zahvate, ili rekonstrukcije postojećih zakonski izgrađenih

građevina potrebno je od nadležne službe koja se bavi poslovima zaštite prirode pri Uredu

državne uprave u županiji ishoditi posebne uvjete zaštite prirode za građenje i izvođenje radova i

zahvata (članak 38. stavak 2.).

(4) Na području obuhvata plana treba provoditi slijedeće mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih

tipova:

Poduzimati radnje koje imaju za cilj očuvanje bioloških vrsta značajnih

za stanišni tip što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i

genetski modificiranih organizama, te poticati uzgoj autohtonih svojti



II - 69

Gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenom

stanišnom tipu

U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje

ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja;

Očuvati sirovine, živi svijet u speleološkim objektima, fosilne,

arheološke i druge nalaze, ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim

objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini;

Prirodne krajobraze treba štititi od širenja neplanske gradnje, a kao

posebnu vrijednost treba očuvati područja prekrivena autohtonom

vegetacijom i obalno područje (prirodne plaže, stijene i rtove) te more i


Pješčane i šljunčane plaže održavati uz minimalna infrastrukturna

ulaganja i to uglavnom rubno;

Spriječiti nepropisnu gradnju na morskoj obali i sanirati nepovoljno

stanje gdje god je moguće.

(5) Postojeće šume, većim dijelom u privatnom vlasništvu, ne mogu se prenamijeniti za druge

namjene. Potrebno je gospodariti šumama na način da se očuvaju autohtone šumske zajednice,

a u skladu s važećim zakonima i propisima. U cilju unapređenja šuma i šumskoga tla potrebno je

učiniti sljedeće:

a) izraditi šumsko-gospodarske osnove za privatne šume;

b) makiju i šume panjače, koje prevladavaju u privatnim šumama, uzgojem prevesti u viši

uzgojni oblik;

c) pošumljivati šikare, paljevine, zapuštena obradiva zemljišta i zemljišta neprikladna za

poljodjelstvo.

(6) Izgrađivati šumske putove, vatrobrane prosjeke, uređivati i čistiti šumsko zemljište u skladu sa

šumskogospodarskim osnovama.

(7) Poljodjelsko zemljište cijeni se kao osobita ograničena vrijednost i zbog toga se štiti od promjene

namjene. Na poljodjelskom zemljištu, osim na zemljištu predjela navedenih u članku 100., stavku

(2) alineji a), b) i c) te stavku (3), mogu se izgrađivati gospodarske građevine u skladu s

odredbama ovoga Plana o gradnji izvan građevinskog područja, ako je ono izvan pojasa od

1000,0 m od obalne crte.

(8) Nadležna državna institucija ili organ uprave trebao bi u cilju zaštite poljodjelskoga zemljišta

obavljati sljedeće:

a) popisati parcele i bonitet obradivoga tla na području obuhvata ovoga Plana,

b) voditi popisnik neiskorištenog poljodjelskog zemljišta u privatnom i državnom vlasništvu;

c) skrbiti o davanju u zakup neiskorištenoga poljodjelskoga zemljišta u državnom

vlasništvu;


II - 70

d) provoditi politiku svrhovitog iskorištavanja poljodjelskoga zemljišta u skladu sa zakonom.

(9) U okviru površina planiranih za uređene plaže moguća je izgradnja samo nužne opreme uređene

plaže sukladno Uredbi (članak 14.) i sukladno Pravilniku o vrstama morskih plaža i uvjetima koje

moraju zadovoljavati (NN 50/1995).

Članak 102.

ČUVANJE SLIKE NASELJA

(1) Mjere za očuvanje slike naselja, odnosno kulturnog krajobraza, među ostalim obuhvaća i:

a) tlorisni oblik kuće za stanovanje u načelu je izduženi pravokutnik dulje stranice paralelne

sa slojnicama;

b) horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja, pokrovi i nagibi krovišta,

građevni materijali te boja pročelja, osobito unutar postojećih središta tradicijskih

naselja, moraju biti u skladu s okolnim građevinama, krajolikom i načinom građenja na

dotičnom području

c) zidovi pročelja mogu biti žbukani, a ako se rade u kamenu, tada u okviru područja stroge

i umjerene zaštite kamen mora biti korišten i obrađen na tradicijski način (pročelje

obloženo strojno obrađenim, ili pravilno rezanim i glatko fugiranim kamenom potpuno je

nepodesno). Općenito se preporuča korištenje lokalnih materijala i načina gradnje, a

tradicijska izgradnja može biti interpretirana i suvremenim oblikovnim jezikom. Iznimno,

suvremena interpretacija tradicijskog arhitektonskog izraza može se dozvoliti i u okviru

područja stroge i umjerene zaštite u skladu s pobližom analizom i uvjetima UPU-a.

d) krovišta zgrada su kosa, poželjno je dvostrešna nagiba između 20° i 35°;

e) krovište u pravilu mora biti pokriveno crijepom, a kod rekonstrukcije tradicijskih

građevina poželjno kamenim pločama, ako su takve prije bile korištene.

f) ograđivanje čestica treba biti kamenom, poželjno suhozidom i (ili) živicama do

uobičajene visine suhozidne međe. Mogući su betonski zidovi izgrađeni u maniri

suhozida (gradnja kamena istovremeno ili prije od betona a ne samo «oblaganje»

betonskog zida. U manjoj mjeri u većim naseljima, moguće su žičane ograde, obvezno

sa živicom s unutarnje strane čestice te drukčije ograde;

g) u vrtovima i voćnjacima ne treba saditi uneseno (egzotično) bilje, kao ni ono uobičajeno

u gradskim prostorima. Valja koristiti svojte cvijeća i grmlja, primjerene kraju;

h) u predvrtu, između ceste (ulice) i kuće, preporuča se sadnja drveća svojstvenog kraju i

ukrasnog grmlja;

i) autohtone pejzažne ambijente treba čuvati i omogućiti nastajanje novih, kao što su

borici, šumarci i gajevi, skupine stabala i drvoredi (čempresa, borova) i dr.;

j) treba poticati i unapređivati održavanje zapuštenih poljodjelskih površina, zadržavajući

njihovu tradicijsku i prirodnu strukturu, a to se osobito odnosi na zapuštene terasaste

vinograde i maslinike.


II - 71

Članak 103.

MJERE ZAŠTITE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

(1) Planom su određena vrijedna poljoprivredna zemljišta. To su osobito:

a) Janjinsko polje,

b) Popovo polje,

c) Sresersko polje,

(2) Poljoprivredno zemljište Planom uživa poseban status i zaštitu. Vrijedno poljoprivredno zemljište

utvrđeno ovim Planom mora se intenzivno obrađivati uz primjenu potrebnih agrotehničkih mjera i

ne može promijeniti namjenu osim kada su u pitanju potrebe Hrvatske vojske. Na njemu se mogu

izgrađivati samo pomoćne gospodarske građevine u skladu s provedbenim odredbama ovoga

Plana.

(3) U cilju zaštite poljoprivrednog zemljišta, nadležna državna služba:

a) vodi popis površina i vrijednosti ukupnog poljoprivrednog zemljišta na području

obuhvata Plana, te da vodi popis neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta u privatnom i

državnom vlasništvu,

b) obavlja poslove u svezi davanja u zakup neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta u

državnom vlasništvu,

c) provodi politiku razboritog iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta u skladu sa Zakonom

o poljoprivrednom zemljištu.

Članak 104.

MJERE ZAŠTITE ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA

(1) Planom su, na temelju postojećih podataka, utvrđene šumske površine – gospodarske i zaštitne

te razgraničene od površina ostalih osnovnih namjena i korištenja.

(2) Način zaštite, uređenja i korištenja šuma unutar granica zaštićenih krajolika odvija se temeljem

šumskogospodarskih osnova i u skladu sa zakonskim propisima i standardima.

(3) Za provođenje ovog Plana bitne su sljedeće mjere:

a) pošumljivanje šikara, makije i krša osobito radi ekološke zaštite i unapređenja ambijenta;

b) izgradnja šumskih putova i uređivanje i čišćenje šumskog zemljišta radi sprječavanja

šumskih požara, a na temelju šumsko-gospodarskih osnova;

c) pošumljivanje zapuštenih zemljišta, koja nije opravdano obrađivati;

d) vraćanje u prvobitno stanje opožarenih šumskih površina.


II - 72

Članak 105.

MJERE ZAŠTITE MORA I OBALNOG POJASA

(1) Radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanog pomorskim prometom i lučkim djelatnostima treba

osigurati opremu za sprječavanje širenja i uklanjanja onečišćenja, prihvat otpada i istrošenog ulja

te drugih tvari, a u lokalnim lukama i instalirati uređaje za prihvat i obradu sanitarnih voda s

brodica, kontejnere za odlaganje otpada, istrošenog ulja, ostataka goriva i zauljenih voda.

(2) Vodena masa Malostonskog zaljeva s razmjerno slabom izmjenom morske vode posebno je

osjetljivo područje te je potrebno pažljivo provesti detaljnija razgraničenja i planiranje uređenja

(intervencija) na pomorskom dobru i u okviru akvatorija luka.

6.2. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH DOBARA

Članak 106.

OPĆE ODREDBE PRI ZAŠTITI

(1) Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove kulturne baštine proizlaze iz zakonskih

propisa i standarda.

(2) Propisanim mjerama utvrđuju se obvezatni upravni postupci, te načini i oblici graditeljskih i drugih

zahvata na:

a) pojedinačnim spomeničkim građevinama,

b) građevinskim sklopovima,

c) arheološkim lokalitetima,

d) parcelama na kojima se spomeničke građevine nalaze, te

e) zonama zaštite povijesne graditeljske cjeline naselja i kultiviranog krajolika, ili drugim

područjima s utvrđenim spomeničkim svojstvima.

(3) Posebnom konzervatorskom postupku osobito podliježu slijedeći zahvati na elementima kulturne

baštine: popravak i održavanje postojećih građevina, nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja i

građevinske prilagodbe (adaptacije), rušenja i uklanjanja građevina ili njihovih dijelova,

novogradnje na zaštićenim parcelama ili unutar zaštićenih predjela, svrhovite (funkcionalne)

prenamjene postojećih građevina, izvođenje radova na arheološkim lokalitetima i sl.

(4) U skladu s važećim zakonima i propisima za sve nabrojene zahvate u stavku 3. ovoga članka na

građevinama, sklopovima, predjelima (zonama) i lokalitetima za koje je ovim Planom utvrđena

obveza zaštite, kod nadležne ustanove za zaštitu spomenika (Ministarstvo kulture, Uprava za

zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Dubrovniku) potrebno je ishoditi zakonom

propisane suglasnosti:

a) posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole)

b) prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole)


II - 73

c) nadzor u svim fazama radova (na koje se odnose posebni uvjeti i prethodna odobrenja)

provodi nadležna Uprava za zaštitu kulturne baštine.

(5) Zaštićenim kulturnim dobrima, na koja se obvezatno primjenjuju sve spomeničke odredbe i

postupci, smatraju se sva dobra koja su ovom Planu popisana kao:

a) RST - registrirani spomenici (stara, ne-revidirana rješenja)

b) Z - zaštićena kulturna dobra

c) P - preventivno zaštićena kulturna dobra

d) E - evidentirana

e) ZPP - evidentirana i zaštićena ovim planom kao kulturna dobra značajna na lokalnoj

razini

Pri tome nije presudan formalno-pravni status zgrade u dokumentaciji službe zaštite, jer će se

upravna procedura zaštite kontinuirano provoditi temeljem odredbi ovoga Plana i Zakona.

(6) Temeljem evidencije (inventarizacije) provedene prilikom izrade ovoga Plana, Uprava za zaštitu

kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Dubrovniku po službenoj će dužnosti pokrenuti postupak

donošenja Rješenja o preventivnoj zaštiti za sva dobra za koja se pretpostavlja da imaju svojstvo

kulturnog dobra, te podnijeti prijedlog za registraciju. Za sva ostala evidentirana dobra

pretpostavljena za zaštitu na lokalnoj razini predstavničko tijelo županije ili općine može pokrenuti

zakonom utvrđeni postupak njihove zaštite, primjenom članka 17. Zakona o zaštiti i očuvanju

kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03). Do donošenja navedenih rješenja treba primjenjivati

iste mjere i propisane postupke kao i za do sada zaštićena kulturna dobra.

(7) Sastavni dio Odredbi za provođenje ovog Plana je i POPIS NEPOKRETNIH KULTURNIH

DOBARA OPĆINE JANJINA (Tablica 4), u kojemu je naveden postojeći status zaštite. Na

grafičkom listu br. 3b: “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - kulturna dobra ” u mjerilu

1:25000 prikazane su sve zaštićene povijesne graditeljske cjeline (te navedena nepokretna

kulturna dobra unutar pojedinih zaštićenih cjelina) i nepokretna kulturna dobra izvan zaštićenih

cjelina.


II - 74

TABLICA 4. POPIS NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA U OPĆINI JANJINA

1.0. Povijesna naselja i dijelovi naselja

1.1. Gradsko-seoskih obilježja Status zaštite

1.1.1. Poluurbana cjelina Janjina – dio Gornjeg sela E

1.1.2. Poluurbana cjelina naselja Janjina

P-3333

1.2. Seoskih obilježja Status zaštite

1.2.1. Ruralna cjelina zaselka Škrabalići (stroga zaštita) E

1.2.2. Ruralna cjelina zaselka Zabrežje E

1.2.3. Ruralna cjelina zaselka Jurkovići E

2.0. Povijesne građevine i sklopovi

2.1. Sakralne građevine – crkve i kapele Status zaštite

2.1.1. Sv. Vlaho – naselje Janjina E

2.1.2. Sv. Trojica – naselje Popova Luka E

2.1.3. Sv. Stjepan – na groblju u Janjini E

2.1.4. Sv. Rok – naselje Drače E

2.1.5. Crkva Navještenja (Male Gospe) – naselje Sreser E

2.1.6. Gospa od Zdravlja – naselje Osobjava E

2.1.7. Sv. Ivan iznad uvale Osobjava E

2.1.8. Sv. Martin E

2.2. Stambene građevine Status zaštite

2.2.1. Kuća Getaldić – Janjina E

2.2.2. Kuća Pucić – Janjina P

2.2.3. Ljetnikovac Sutvid

P-3336

2.3. Građevine javne namjene Status zaštite

2.3.1. Knežev dvor u Janjini E


II - 75

2.4. Vojne građevine i utvrde Status zaštite

2.4.1. Utvrda Stinjiva (Osobjava) E

2.4.2. Utvrda Farleta (Sreser) E

3.0. Elementi povijesne opreme prostora, tehničke građevine niskogradnje s uređajima

3.1. Tehničke i građevine niskogradnje s uređajima Status zaštite

4.0. Područje, mjesto, spomenik ili obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe

4.1. Spomenik i obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe Status zaštite

4.1.1. Spomenik žrtvama NOB-a E

4.2. Groblja i grobne građevine Status zaštite

4.2.1. Groblje Sv. Stjepana - Janjina E

4.2.2. Groblje Vela Gospa - Sreser E

4.2.3. Groblje Gospe od zdravlja - Osobjava E

4.3. Prostorna plastika i urbana oprema Status zaštite

4.3.1. Križ u Janjini uz cestu D.414 E

4.3.2. Križ u Janjini na raskrižju za Zabrežje - Gornje selo E

4.3.3. Križ pored groblja Sv. Stjepana - Janjina E

4.3.4. Križ zapadno pored groblja Sv. Stjepana - Janjina E

4.3.5. Poklonac na Kozjem Ždrilu E

5.0. Arheološki lokaliteti i zone

5.1. Arheološki lokaliteti Status zaštite

5.1.1. Povijesna kamena gomila Stražica (kota 157) E

5.1.2. Povijesna kamena gomila Mala Stražica (kota 119) E

5.1.3. Povijesna kamena gomila V. Prinos (kota 107) E

5.1.4. Grobna kamena gomila Grad nad uvalom Sutvid E


II - 76

5.1.5. Izvidnica na Klačini (kota 303) E

5.1.6. Glavica Sv. Jurja (kota 77) E

5.1.7. Crkvica Sv. Vida u uvali Sutvid - Drače E

5.1.8. Villa rustica – Mirine, Popova Luka E

5.1.9. Villa rustica – Rat, Sreser E

5.1.10. Villa rustica – Pod starinama, Osobjava E

5.1.11. Groblje na Suđurđu s crkvicom sv. Jurja E

5.2. Arheološke zone Status zaštite

5.2.1. Zona Sv. Martina zapadno od Osobjave (kota 104 nmv.) E

5.2.2. Groblje s crkvom Sv. Stjepana – “Dumanjsko” E

6.0. Područja kultiviranog krajobraza i prostornih sklopova

6.1. Područja kultiviranog krajobraza Status zaštite

6.1.1. Janjinsko polje E

6.1.3. Sresersko polje E

6.2. Područja prostornih sklopova – kontaktne zone Status zaštite

6.2.1. Prostorni sklop zaselka Zabrežje i okolnog prostora E

6.2.2. Prostorni sklop kuća zaselka Škrabalići uključivo i crkvu Sv. Trojice i okolnog

prostora E

6.2.3. Prostorni sklop groblja Sv. Stjepana i okolnog prostora E

6.2.4. Prostorni sklop ruševina crkve Sv. Martina i okolnog prostora istočno od naselja

Osobjave E

6.2.5. Prostorni sklop crkve Sv. Ivan i okolnog prostora iznad uvale Osobjava. E

6.2.6. Prostorni sklop ljetnikovca Bjelovučić i okolnog prostora. E

6.3. Zaštićene vizure (kulturna baština) Status zaštite

6.3.1. Pogled na zaselak Škrabaliće iz naselja Janjina i Janjinskog polja E

6.3.2. Pogled na naselje Janjinu sa Kozjeg Ždrila E


II - 77

Članak 107.

MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE

(1) Određene su:

A/ stroga zaštita:

a) pojedinačna kulturna dobra visoke vrijednosti kod kojih je postupak zaštite usmjeren na

potpuno očuvanje izvornosti kulturnog dobra, njegovog povijesnog i prostornog

neposrednog okoliša. Intervencije su moguće isključivo u obliku rekonstrukcije i

adaptacije temeljem istražnih radova i detaljne konzervatorske dokumentacije;

b) isti postupak primjenjuje se i na zaštićene cjeline;

c) arheološki lokaliteti;

d) zaštićeni kulturni krajobraz i obala.

B/ umjerena zaštita :

a) pojedinačna kulturna dobra ili cjeline ambijentalne vrijednosti u režimu zaštite koja

uvjetuje očuvanje izvornih svojstvenosti pojedinih kulturnih dobara ili cjelina s

ograničenom mogućnošću građevinskih intervencija.

b) isti se kriteriji režima umjerene zaštite odnose i na zonu neposredne okolice

visokovrijednih kulturnih dobara, odnosno kulturnih dobara uz poštivanje postojećih

ambijentalnih vrijednosti i atraktivnosti prostora.

C/ zaštite sklopa - kao složenog oblika zaštite u sebi sadržava:

a) zonu stroge zaštite koja obuhvaća kulturno dobro i njegovu neposrednu okolinu (u

načelu njegovu česticu(e) i

b) zonu kontaktnog prostora na koju se proširuju uvjeti uređenja umjerene zaštite.

Na zone preventivne zaštite utvrđene sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN

69/99, 151/03, 157/03), primjenjuju su uvjeti stroge i umjerene zaštite, sukladno posebnim

konzervatorskim uvjetima.

(2) Sklop predstavlja jedinstvenu oblikovnu cjelinu građevine ili građevina naselja i izvornog, ili

modificiranog neposrednog okolnog prirodnog prostora (kontaktnog prostora) u kojemu je

dotična građevina, ili su građevine naselja tijekom vremena nastale. Smatra se vrlo važnim

zaštititi i građevinu (građevine) i prostor u kojemu je ona nastala, ili su one nastale, kao jednu

funkcionalnu i oblikovnu cjelinu, odnosno sklop, u izvornom smislu.

(3) Mjere zaštite kulturno povijesnih i prostornih vrijednosti, određene su prema zonama zaštite i

klasifikaciji povijesnih građevina - kulturnih dobara, koje se zaštićuju na temelju Zakona. Mjerama

zaštite utvrđuju se režimi i oblici intervencija u pojedinim zonama ili za pojedine građevine.

(4) Zone zaštite, odnosno, prostori posebnih uvjeta korištenja, uređivanja i zaštite, prostorno su

određene na kartografskom prikazu br. 3b: „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora –


II - 78

područja posebnih uvjeta korištenja – kulturna dobra“ u mjerilu 1:25000, dok su na kartografskim

prikazima serije 4. u mjerilu 1:5000 prikazani obuhvati zona zaštite kulturnih dobara.

(5) Za arheološke lokalitete koji su evidentirani (E) na temelju povremenih pojedinačnih nalaza, a za

sada ne postoje utvrđene granice zaštite ne propisuju se direktivne mjere zaštite. Prilikom

izvođenja građevinskih radova u blizini nalazišta, lokalna tijela uprave zadužena za poslove

graditeljstva dužne su upozoriti izvoditelje radova na mogućnost nalaza i pojačani oprez. U

slučaju da se kod izvođenja građevnih radova na bilo kojem lokalitetu (i na onima koji nisu

poznati ni evidentirani kao arheološka zona) pojave nalazi, izvoditelj je dužan odmah privremeno

obustaviti radove i obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel u Dubrovniku zbog nadzora i

utvrđivanja uvjeta za daljnju gradnju.

(6) Za svaku pojedinačnu povijesnu građevinu kod koje su utvrđena spomenička svojstva (prema

popisnoj listi – Tablica 4.) granica zaštite i sustav mjera odnosi se i na pripadajuće parcele, a sve

prema Rješenju o preventivnoj zaštiti ili registraciji. Za ovim Planom evidentirana kulturna dobra

nužno je u postupku ishođenja lokacijske ili građevinske dozvole provjeriti trenutni status zaštite.

(7) Za sva dobra zaštićena na razini Općine Janjina, mjere zaštite i obnove provode tijela lokalne

uprave na temelju općih preporuka i odredbi ovoga Plana, a osobito se primjenjuju slijedeće

planske mjere:

a) Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito, zajedno s njihovim okolišem (vrtom,

voćnjakom, dvorištem, pristupom i sl.);

b) Raznim mjerama na razini lokalne zajednice (fiskalne povoljnosti, oslobođenje od

komunalnih doprinosa i sl.) nužno je poticati obnovu i održavanje vrijednih starih,

umjesto izgradnje novih kuća;

c) Vlasnici (korisnici) građevina kod kojih su utvrđena spomenička svojstva (Z, P) mogu

putem nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Dubrovniku

iz državnog proračuna zatražiti novčanu potporu za održavanje i vrsnu obnovu povijesno

vrijednih zgrada .

(8) Kod izdavanja uvjeta za izgradnju bilo koje vrste zgrade potrebno je paziti na mikroambijent

naselja, tj. novogradnju uskladiti sa zatečenim tlorisnim i visinskim veličinama postojeće zgrade

(ili postojećih zgrada) kako bi se ustrojio skladan graditeljsko-ambijentalni sklop.

(9) Vrijedne gospodarske zgrade izgrađene u naseljima moraju se sačuvati bez obzira na

(ne)mogućnost zadržavanja njihove izvorne namjene, s tim da se mogu prenamijeniti u poslovne

prostorije ili u svrhu predstavljanja i promidžbe tradicijskog graditeljstva.


II - 79

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 108.

(1) Zbrinjavanje krutog otpada u Općini planirano je sukladno odredbama PPDNŽ-a, kojim je

utvrđen sustav gospodarenja otpadom te utvrđene lokacije županijskog centra za gospodarenje

otpadom, pretovarnih stanica i pogona za obradu građevinskog otpada.

(2) Planira se saniranje i zatvaranje postojećeg odlagališta otpada u Općini.

(3) U sklopu GZ “Vardište“ planira se, sukladno odredbama PPDNŽ-a, izgradnja i uređenje

sabirališta otpada („reciklažnog dvorišta“ i „zelenog otoka“), pogona za obradu građevinskog

otpada, te pretovarne stanice otpada.

(4) Mjerama poticati i organizirati sakupljanje i odvoz bio-otpada biljnoga podrijetla, koji će se

prerađivati za kompost. U cilju smanjenja krupnoga neiskoristivoga otpada, poticati građane da u

svojim vrtovima uređuju malena kompostišta za potrebe domaćinstva.

Članak 109.

OTPADNE VODE I ZAŠTITA OKOLIŠA

(1) Postupanje s otpadnim vodama treba biti na najvišoj razini zaštite okoliša obzirom na blizinu

Malog Mora i Malostonskog zaljeva.

(2) U svim područjima gdje se planira izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je sve

zgrade (građevine) izvesti tako da se u budućnosti mogu priključiti na sustav javne odvodnje.

(3) Detaljni opis gradnje i uređenja sustava zbrinjavanja otpadnih voda u Općini dano je u članku 96.

ovih odredbi.


II - 80

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 110.

PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ

(1) Procjenu utjecaja na okoliš studijom utjecaja na okoliš (SUO) potrebno je izrađivati uvijek kad to

za pojedine radnje u prostoru zahtijevaju propisi i PPDNŽ kao viši plan.

Članak 111.

MJERE ZA POBOLJŠANJE OKOLIŠA:

(1) Zbog prirodne i kulturne baštine te razmjerno velikih površina pod zaštitom krajolika, potrebito je

neprekidno i sustavno provoditi mjere za poboljšanje i unapređivanje prirodnoga i kultiviranoga

(antropogenog) krajolika, kao mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš.

(2) U cilju poboljšanja okoliša propisuju se sljedeće mjere:

a) Izgraditi sustav kanalizacije s uređajima za pročišćavanje, osobito u radnim zonama, i na

svim mjestima gdje se javljaju znatniji onečišćivači. To je osobito važno zbog zaštite

Malostonskog zaljeva;

b) Redovito treba čistiti naselje i obalu (plaže) od krutog i krupnog otpada i sprječavati

divlja odlagališta otpadaka po poljodjelskim i šumskim površinama;

c) Smanjiti uporabu agrotehničkih sredstava koja onečišćuju tlo (pesticide, umjetno gnojivo

i sl.)

d) Sprječavati korištenje i izgradnju sustava koji proizvode buku i u tome smislu

primjenjivati mjere zaštite od buke u skladu s Odredbama za provođenja PPDNŽ.

e) Svi planirani turistički kapaciteti moraju biti ili priključeni na sustav odvodnje otpadnih

voda ili moraju izgraditi vlastiti sustav odvodnje s biopročistaćem koji će otpadne vode

pročistiti do propisane razine u skladu sa zakonom, uredbama, pravilnicima i

standardima.

Članak 112.

MJERE ZA OČUVANJE OKOLIŠA

(1) Na cijelom području obuhvata ovoga Plana, poglavito unutar građevinskih područja, ne smiju se

graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili možebitno ugrožavale

život, zdravlje i rad ljudi u naselju ili vrijednost okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti

na način koji bi izazvao takve posljedice.

(2) U cilju očuvanja okoliša propisuju se sljedeće mjere:

a) na djelotvorni način štititi kulturne, prirodne i krajobrazne vrijednosti.

b) čuvati prirodna bogatstva i prirodne izvore (šume, poljodjelsko zemljište, izvore vode,

obale i dr.).


II - 81

c) uključiti lokalne vlasti u aktivno čuvanje okoliša te zaštitu zaštićenih građevina i područja

kroz novčanu potporu i općinske odluke.

d) sprječavati radnje koje potencijalno mogu izazvati nepovoljan utjecaj na okoliš u skladu

sa propisima.

Članak 113.

MJERE ZA UNAPREĐENJE OKOLIŠA

(1) U cilju unapređenja okoliša potrebito je:

a) stvaranje javnoga mnijenja u korist zaštite krajolika, zaštite kulturne i prirodne baštine,

smanjenja onečišćenja te za gradnju stambenih zgrada na zasadama tradicijskoga

graditeljstva;

b) kroz dobro osmišljene turističke programe unapređivati zaštitu prostora;

c) u svaki urbanistički plan i arhitektonski projekt ili studiju, bilo koje vrste, ugraditi

elemente zaštite okoliša i krajobraznoga oblikovanja.

Članak 114.

MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI - POSEBNI UVJETI

GRAĐENJA

(1) Osnovne mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti sadržane su u rješenjima

ovog Plana dok su posebne mjere (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja, požara i potresa) pobliže

određuju u okviru planova uređenja užih područja te pri projektiranju građevina, a u skladu s

posebnim propisima te ostalim uvjetima i smjernicama ovog Plana..

(2) Pri projektiranju građevina obvezno primjenjivati slijedeće:

a) vatrogasne prilaze građevinama planirati u skladu sa propisima; vatrogasni kolni pristup

potrebno je osigurati do svih stambenih i/ili smještajnih jedinica i to barem s jedne strane

zgrade;

b) u svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena

od susjednih građevina najmanje četiri metra, ili manje u izgrađenim dijelovima

građevinskih područja naselja ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje,

brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na

vanjskim zidovima građevine i dr., da se požar neće prenijeti na susjedne građevine; ako

se građevina izgrađuje kao prislonjena uz susjednu građevinu (na međi):

ili mora biti odvojena od susjedne građevine požarnim zidom vatrootpornosti

najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne

odnosi se na ravni krov) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m;

ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m

ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini

konzole;


II - 82

c) skladišta, pretakališta i postrojenja za zapaljive tekućine i plinove, te skladišta eksploziva

planirati na mjestima sukladnim pozitivnim zakonskim odredbama, pravilnicima i

normama;

d) prilikom gradnje, ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže, ukoliko ne postoje, predvidjeti

vanjsku hidrantsku mrežu sukladno posebnom propisu;

e) za građevine koje se planiraju uz posebne mjere zaštite od požara, uz obvezu ishođenja

posebnih uvjeta, propisuje se i obvezno ishođenje suglasnosti od nadležne policijske

uprave o pravilnom planiranju protupožarne zaštite; ako za građevinu nije potrebno izdati

lokacijsku dozvolu, za glavni projekt potrebno je ishoditi suglasnost nadležne policijske

uprave na mjere zaštite od požara;

f) za građevine, za koje se ne zahtijevaju posebne mjere zaštite od požara i građevine iz

Pravilnika o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede

zaštite od požara, nije potrebno ishoditi suglasnost od nadležne policijske uprave glede

zaštite od požara;

g) predvidjeti lokacije za izgradnju cisterni za akumulaciju vode.

(3) Kod određivanja i proglašavanja zaštićenih dijelova prirode sukladno Zakonu, za navedene

prostore potrebno je izraditi procjene ugroženosti i planove zaštite od požara u skladu s

posebnim propisima i na navedene planove zatražiti suglasnost nadležne policijske uprave ili

Ministarstva unutarnjih poslova.

a) na poljoprivrednim i šumskim zemljištima (privatnim i državnim), nalaže se obvezno

provođenje svih mjera zaštite od požara, propisanim pozitivnim zakonskim odredbama,

pravilnicima i planovima zaštite od požara na pojedinim područjima, uz uvažavanje

specifičnosti otvorenih prostora županije, odnosno iskazivanjem pojačanih mjera zaštite

od požara na ovim prostorima tijekom čitave godine, a osobito tijekom protupožarne

sezone.

b) na šumskim i poljoprivrednim površinama, koje neposredno okružuju naselja, tijekom

protupožarne sezone nalažu se pojačane mjere zaštite od požara,

c) za područja zaštićenih dijelova prirode, te šumska i poljoprivredna područja koja

neposredno okružuju naselja, s ciljem da se tijekom požarne sezone onemogući njihovo

zahvaćan požarom, prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se,

ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska.

(4) Zona urušavanja zgrade ne smije zahvaćati kolnik ceste. Zona urušavanja oko zgrade iznosi pola

njene visine (H/2).

(5) Ako između dvije zgrade prolazi cesta, njihova međusobna udaljenost mora iznositi najmanje:

Dmin = H1/2 + H2/2 + 5 metara

gdje je:

Dmin najmanja udaljenost zgrada mjereno na mjestu njihove najmanje udaljenosti;

H1 visina prve zgrade mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj;


II - 83

H2 visina druge zgrada mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj.

Ako su zgrade iz ovoga stavka, odnosno druge zgrade (zgrada), okrenute zabatima (zabatom)

računaju se visine (visina) do krovnog sljemena.

(6) Međusobni razmak objekata može biti i manji od navedenog u stavku (6) ovog članka pod

uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano:

da je konstrukcija objekta otporna na rušenje od elementarnih nepogoda,

da u slučaju ratnih razaranja rušenje objekta neće u većem opsegu ugroziti

živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim objektima.

(7) U svrhu zaštite od požara međusobna udaljenost između objekata niske stambene izgradnje ne

može biti manja od 6,0 m, ali ne manja od visine sljemena krova većeg objekta, ako je ovaj

okrenut zabatom prema susjednom objektu.

(8) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od

susjednih građevina najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže uzimajući obzir požarno opterećenje,

brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim

zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena

od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u slučaju da

građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.)

nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti

dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na

dužini konzole.

(9) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom

prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup prema posebnim propisima, a prilikom gradnje

ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska

mreža. Ovo se posebno odnosi na zaštićene dijelove prirode, za koje je potrebno donijeti

procjene ugroženosti i planove zaštite sukladno posebnim propisima i na iste zatražiti suglasnost

Ministarstva unutarnjih poslova. Ovu zaštitu je potrebno planirati na šumskim i poljoprivrednim

područjima koja neposredno okružuju gradska naselja, da se tijekom požarne sezone onemogući

zahvaćanje istih s otvorenih prostora. Na ovim površinama je potrebno predvidjeti provođenje

svih preventivnih mjera zaštite od požara, sukladno pozitivnim hrvatskim propIsima, uvažavajući

sve specifičnosti ove županije.

(10) Prilikom gradnje skladišta i postrojenja zapaljivih tekućina i plinova, te eksploziva, pridržavati se

pozitivnih hrvatskih propisa.

(11) Prilikom planiranja TZ „Palata“, kao i gradnje ostalih zgrada ugostiteljsko-turističke namjene

potrebno je poštovati propise Pravilnika o zaštiti ugostiteljskih objekata (NN 100/99).

(12) Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža potrebno je izvesti vanjsku i unutarnju

hidrantsku mrežu za gašenje požara, a sve prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje

požara (NN 08/06).

(13) U slučaju gradnje i projektiranja srednjih i velikih garaža obvezno primijeniti austrijske smjernice

TRVB N106 za zaštitu od požara u srednjim i velikim garažama koji se koriste u nedostatku

domaćih smjernica kao pravilo tehničke prakse temeljem članka 2. stavka 1. Zakona o zaštiti od

požara.


II - 84

(14) U slučaju gradnje i projektiranja visokih objekata obvezno primijeniti Pravilnik o tehničkim

normativima za zaštitu visokih objekata od požara (SL 7/84). a koji se primjenjuje članak 20.

Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (NN 158/03, 79/07).

Članak 115.

ZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE (ZOP)

(1) Priobalni dio Općine koji obuhvaća pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u

širini od 300 m od obalne crte nalazi se unutar ZOP-a.

(2) Na kartografskim prikazima u mjerilu 1:25000 prikazane su:

a) obalna crta;

b) crta 1000,0 m udaljena od obalne crte prema kopnu (čime je određen pojas kopna u


c) crta 300,0 m udaljena od obalne crte prema moru (čime je određen pojas mora u širini




(3) Unutar ZOP-a nalaze se građevinsko područje u naselju Drače, dio građevinskog područja u

naseljima Sreser, Osobjava i Janjina.

(4) Građevinsko područje naselja Popova Luka zbog specifičnosti svoje lokacije i orijentiranosti na

unutrašnjost općine u potpunosti se tretira kao površine izvan ZOP-a iako se dijelom nalazi

unutar istog .

(5) Na kartografskim prikazima serije 4: «Građevinska područja i područja posebnih uvjeta

korištenja» izrađenim na katastarskim podlogama u mjerilu 1:5000, ucrtane su granice (b) i (c) iz

stavka (2) ovog članka. Na tim kartografskim prikazima ucrtane su i linije 70 m i 100 m udaljene

prema kopnu od linije obale kakva je ucrtana na katastarskoj podlozi. Tamo gdje je propisana

obvezna izrada UPU-a, potrebno je precizno utvrditi linije 70 i 100 m udaljene prema kopnu od

obalne crte.


II - 85

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

Članak 116.

(1) Planom su utvrđeni postupci uređenja i izgradnje prostora:

a) prostornim planovima užih područja;

b) ovim Planom na područjima za koja se ne predviđaju prostorni planovi užih područja.

(2) U cilju provođenja ovoga Plana i uređenja i zaštite zaštićenog obalnog područja mora (ZOP-a)

planira se izrada prostornih planova užih područja prikazanih na kartografskom prikazu 3c2:

„Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – pregled planova užih područja“ i kartografskim

prikazima serije 4., te sukladno tablici 5.

TABLICA 5. PREGLED PLANIRANIH PROSTORNIH PLANOVA U OPĆINI JANJINA


POVRŠINA

OBUHVATA*

(HA)


Dio GPN-a Osobjava u Uvali Osobjava. U obuhvatu UPU-a nalazi

se komunalno privezište i dio obale, te je UPU-o potrebno, pored

ostalog, (uvjeti izgradnje i uređenja dijela naselja), dati rješenje

uređenja ovih površina.

2,7

2 SRESER DPU „JURKOVIĆI“ Dio GPN-a Sreser zeseoka Jurkovići. Detaljne smjernice dane su u

članku 116a. ovih odredbi 0,3





UPU obuhvaća sjeverni dio GPN-a Sreser te dio površine na moru,


UPU-om.

13,1



UPU obuhvaća dio GPN-a Sreser te dio površine na moru, a

detaljnija razgraničenja na pomorskom dobru potrebno utvrditi

UPU-om. U okviru UPU smješten je uređena plaža „Bratkovica“

8,0


UPU obuhvaća sjeverni dio GPN-a Drače te dio površine na moru,


UPU-om.

8,3


UPU obuhvaća jugozapadni dio GPN-a Drače te dio površine na

moru, a detaljnija razgraničenja na pomorskom dobru potrebno

utvrditi UPU-om. U okviru UPU smješten je uređena plaža „Bililo“

26,5



II - 86

B

IZDVOJENI

DIO GP

(T, I)

12 GZ

"VARDIŠTE" UPU GZ "VARDIŠTE"

UPU obuhvaća cijelu gospodarsku zonu "Vardište" (I), koja se

nalazi izvan ZOP-a. Detaljniji uvjeti planiranje ove zone dani su u

člancima 74, 75, 76, 77, 78. ovih odredbi.

3,5

13 TZ

"PALATA" UPU TZ "PALATA"

UPU obuhvaća obuhvat TZ "Palata" (T1). UPU obuhvaća dio

površine na moru, a detaljnija razgraničenja na pomorskom dobru

potrebno utvrditi UPU-om. UPU-om je potrebno planirati i

razgraničiti uređenu plažu (R3) kao i ostale potrebe površine

sportko-rekreacijske namjene, te izgradnju i uređenje privezišta, a

sukladno odredbama ovog plana. Detaljniji uvjeti planiranje ove

zone dani su u člancima 79, 80, 81, 82, te 84. ovih odredbi.

21,4

DPU – detaljni plan uređenja; UPU – urbanistički plan uređenja

* navedene površine utvrđene su na kartografskom materijalu izrađenom u rasterskom obliku pa su više kvalitativnog (orijentacijskog)

karaktera, a precizna površina utvrdit će se prilikom izrade prostornog plana užeg područja

(3) Obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja (UPU) za neizgrađene dijelove građevinskog

područja sukladno propisima. Tamo gdje su ovim Planom u obuhvat UPU-a uključeni, zbog želje

za kvalitetnijim uređenjem prostora, i izgrađeni dijelovi građevinskog područja, dakle, ako je

obuhvat UPU-a planiran šire od nužnog obuhvata određenog propisima, prije izrade i donošenja

UPU-a:

moguća je gradnja unutar izgrađenih dijelova građevinskih područja

novih građevina te rekonstrukcija i/ili adaptacija i/ili zamjena postojećih

pojedinačnih ili više građevina u skladu s odredbama ovog Plana;

moguća je gradnja novih i rekonstrukcija postojećih cesta i

infrastrukture te obalnih šetnica u skladu s odredbama ovoga Plana u

izgrađenom i neizgrađenom dijelu građevinskog područja, kao i izvan

njih u kojem slučaju sukladno propisima i ovom Planu;

(4) U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja kao i u neizgrađenom dijelu građevinskog

područja naselja, potrebno odobrenje može se izdati samo za građenje na uređenoj građevnoj

čestici (ima priključak na infrastrukturu i javnu prometnu površinu sukladno propisima).

(5) PPDNŽ-om planirana je za dio Općine Janjina izrada PPPPO „Malostonski zaljev i Malo more“.

Čija je granica oduhvata prikazana na kartografskom prikazu 3c2: „Uvjeti korištenja, uređenja i

zaštite prostora – pregled planova užih područja“ i kartografskim prikazima serije 4.

(6) Nužno je stalno provjeravanje odrednica Plana, kako u cjelokupnoj zamisli, tako i u

pojedinostima, kao i njegovo usklađivanje s promjenama koje će uslijediti u cilju zaštite i

optimalna korištenja prostora. Potrebno je osigurati neprestano praćenje provedbe prostorno

planske dokumentacije.

(7) Gradnja građevina veće bruto površine od 900 m2 moguća je samo u građevinskim područjima

naselja za koje je potrebna izrada UPU-a i na iste se ne primjenjuje odredba iz stavka (3) alineja a)

ovoga članka.

(8) Područja planirana za izradu urbanističkih planova uređenja ucrtana su na grafičkom listu br. 3c2:

“Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - pregled planova užih područja " u mjerilu

1:25000, na grafičkom listu br. br. 4: “Građevinska područja i područja posebnih uvjeta

korištenja” u mjerilu 1:5000.


II - 87

članak 116a.

DPU „JURKOVIĆI“

(1) DPU-om „Jurkovići“, približne površine 0,3 ha obvezno je planirati revitalizaciju i adaptaciju

postojećeg napuštenog zaselka.

(2) Revitalizacijom zaselka Jurkovići planira se aktiviranje zapuštene izgrađene strukture kao

potencijalne lokacije ruralnog turizma u Općini.

(3) Za područje obuhvata DPU-a „Jurkovići" potrebno je izraditi studiju koja bi služila kao

programska osnova DPU-a, a u kojoj bi se utvrdili potencijali lokacije te programi i sadržaji

adekvatni za smještaj u zatečenoj izgrađenoj strukturi.

(4) U okviru DPU-a „Jurkovići“ moguće je planirati primarno ugostiteljsko-turističke i njima prateće

sadržaje u okviru, ovim Izmjenama i dopunama Plana, planirane mješovite namjene na razini

cijelog GPN-a Jurkovići.

(5) DPU-om „Jurkovići“ moguće je planirati i razgraničiti površine:

Ugostiteljsko-turističke namjene

Stambene namjene

Mješovite namjene

Prateće infrastrukturne i otvorene zelene površine u funkciji prethodno

navedenih namjena

(6) DPU-om „Jurkovići“ moguće je planirati osnovne zgrade: stambene namjene, mješovite namjene,

ugostiteljsko-turističke namjene, osnovni uvjeti kojih utvrđeni su ovim Izmjenama i dopunama

Plana (Čl 79. st 1 al e prva točka). DPU-o je moguće, sukladno zatečenoj situaciji, prilagoditi

propisane lokacijske uvjete.

(7) Revitalizaciju zatečene izgradnje moguće je DPU-om „Jurkovići“ planirati u prvom redu

rekonstrukcijom zatečenih zgrada. Eventualnu novu izgradnju moguće je planirati isključivo na

slobodnim građevnim česticama na način da se svojim gabaritima (visina, građevinska linija,

izgrađenosti i iskorištenost čestice) u potpunosti uklapa u okolnu izgradnju.

(8) Rekonstrukcija zgrada u okviru DPU-a „Jurkovići“ moguća je isključivo u postojećim gabaritima,

uvjeti ovisno o lokaciji. Rekonstrukcija u prvom redu podrazumijeva zadržavanje zatečenog

građevnog fonda, a uklanjanje građevina moguće je planirati samo u slučaju nepostojanja

alternativnih metoda.

(9) Smještajni kapaciteti proizlaze iz mogućnosti prostora, a da se bez štete po tradicijska obilježja

zadovolje potrebe i propisane standarde.

(10) Prilikom izrade DPU-a „Jurkovići“ obvezna je suradnja s Konzervatorskim odjelom u Dubrovniku.


II - 88

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA


Članak 118.

SKLONIŠTA

(1) Za zaštitu i sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa po opsegu zaštite:

a) dopunske zaštite otpornosti 50 kPa;

b) osnovne zaštite otpornosti 100 do 300 kPa.

(2) Sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe

u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova i u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od

24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.

(3) Broj sklonišnih mjesta u skloništima se određuje:

a) za višestambenu zgradu na 50 m2 razvijene građevinske površine osigurati 1 sklonišno

mjesto;

b) za poslovne, proizvodne i slične zgrade osigurati sklanjanje 2/3 ukupnog broja djelatnika,

a za rad u smjenama dimenzionirati prema broju djelatnika u najvećoj smjeni;

c) za javna skloništa prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom

mjestu.

(4) Treba imati na umu minimalni (racionalni) kapacitet skloništa osnovne namjene, iz čega proizlazi

da svaka zgrada ili zgrada navedena u stavku (3) ne mora nužno imati sklonište osnovne zaštite

ako nema dovoljan broj ljudi za sklanjanje. U ovom slučaju, sklonište osnovne zaštite propisane

minimalne veličine treba planski osigurati na propisanoj udaljenosti (radijusu) sukladno zakonskoj

regulativi i dodatnim odredbama planova niže razine (UPU, DPU).

(5) Temeljem statističkih podataka (Popis 2001.) na području Općine živi 593 stanovnika, te sukladno

Pravilniku o kriterijima za o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se

moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 02/91) ne postoji obveza izgradnje skloništa i

drugih objekata za zaštitu stanovništva, međutim ako se utvrdi potreba gradnje skloništa ona

moraju zadovoljiti uvjete navedene u ovom članku.

Članak 119.

ZAŠTITNE SIGURNOSNE ZONE

(1) U Općini se za vojni kompleks „Rota“, koji se nalazi na granici između Općine Orebić i Janjina na

visini 681,0 m n.v. planiraju zaštitne sigurnosne zone posebne namjene, a to su:

a) zona zabranjene gradnje – 700,0 m od osi vojnog objekta, u okviru koje je zabranjena

bilo kakova gradnja osim objekata za potrebe obrane;

b) zona zabranjene gradnje – 1500,0 m od osi vojnog objekta, u okviru koje je (također)

zabranjena bilo kakova gradnja osim objekata za potrebe obrane;


II - 89

c) zona ograničene gradnje – 3000,0 m od osi vojnog objekta, ova zona zahvaća

građevinsko područje naselja Osobjava. Obzirom na visinsku razliku u okviru

građevinskog područja naselja Osobjava:

dozvoljena izgradnja naselja Osobjava u okviru planiranog građevinskog

područja naselja. Visinske kote planiranog građevinskog područja naselja

Osobjava kreću se između 1,0 m.n.v. do 100,0 m.n.v.

sadržaji izvan onih koji se uobičajeno izgrađuju u okviru naselja ne mogu se

planirati niti u naselju niti izvan njega.

d) zona kontrolirane gradnje – 5000,0 m od osi vojnog objekta. Za izgradnju u okviru ove

zone za krupne objekte, koji mogu biti „unosan cilj“ potrebno je ishoditi suglasnost

MORH-a. sve od alineje a) do alineje d) ovoga članka sukladno propisima.

(2) Granice zona unutar kojih se provode odredbe iz stavaka (1), ovoga članka, ucrtane su na

grafičkom listu br. 3c1: “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - - uvjeti, ograničenja i

posebne mjere " u mjerilu 1:25000.

Briše se poglavlje „9.3. REKONSTRUKCIJA ZGRADA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ“

i članci 120. i 121.


IZMJENE I DOPUNE OBRAZLOŽENJA PLANA

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Janjina | Izmjene i dopune Obrazloženja Plana

III - 1

Mijenja se poglavlje „3. Plan prostornog uređenja“ i novo glasi:

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I

GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE

3.1.1. OBUHVAT PLANA I PLANSKO RAZDOBLJE

Ovaj je Plan izrađen za područje Općine Janjina i primjenjivat će se na njegovom teritoriju.

Ukupno plansko razdoblje Plana iznosi dvadeset godina, dakle do 2026 godine. Planom je predviđeno i

nekoliko planskih razdoblja - novelacija Plana u sklopu kojih je moguće, ali i potrebno provesti određene

izmjene i dopune Plana kako bi se ispravili ovim Planom postavljeni ciljevi u skladu s novim saznanjima i

potrebama za odgovarajućim novim prostorno-planskim rješenjima. Svakih tri do pet godina, što je duljina

planskih razdoblja - novelacija, u sklopu ukupnoga planskog razdoblja bit će moguće izvršiti izmjene i

dopune Plana. Planira se da će se u ukupnom planskom razdoblju provesti 4-6 novelacija.

Prve Izmjene i dopune Plana pokrenute su Odlukom o Izradi izmjena i dopuna prostornog plan uređenja

Općine Janjina (Sl. glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 12/09, 03. prosinca 2009. godine) kojom su

utvrđena osnovna programska polazišta i ciljeve izmjena i dopuna. Osnovni razlozi za izradu IDPPUO

Janjina jesu: promjene u nizu propisa nastale u razdoblju od donošenja Prostornog plana uređenja

Općine Janjina („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, 03/07, 12/09), potreba za

djelomičnom revizijom utvrđene prostorne organizacije i urbanističkih parametara, te zbog akumuliranje

značajnog broja utemeljenih zahtjeva za izradu izmjena i dopuna dostavljeni Jedinstvenom upravnom

odjelu Općine Janjina sukladno članku 81. ZPUG.

Kumuliranjem nekoliko novelacija i većeg broja novih saznanja, u određenom trenutku bit će možda

potrebno izraditi i novi prostorni plan uređenja Općine ne čekajući nužno završetak ovim Planom

planiranoga ukupnoga planskog razdoblja od dvadeset godina.

3.1.2. RAZVOJ I URBANIZACIJA

U kontekstu prostorne i gospodarske strukture Županije razvoj i urbanizacija područja Općine temelji se

na:

budućoj boljoj prometnoj povezanosti;

gospodarskim planovima;

minimalnom demografskom rastu;

raznim vidovima zaštite prostora u najširem smislu.


III - 2

S rečenim u svezi, vjerojatno je za očekivati, da će se nastaviti proces sekundarne urbanizacije. Procesi

primarne urbanizacije ograničit će se u okvirima građevinskih područja.

Za očekivati je, da će Općina zadržati svoju poziciju u hijerarhiji Općina/Gradova Županije. Boljom

prometnom prostornom integracijom Županije, a to osobito izgradnjom auto-ceste do Opuzena i

izgradnjom od nje odvojka brze ceste koja će mostom Klek – Brijesta ići do Dubrovnika bitno će približiti

Općinu Janjina životnim tokovima kopna čime će joj geoprometno i funkcionalno značenje (u odnosu na

ono današnje) sigurno porasti. Obzirom na veličinu Općine, općinsko sudjelovanje u općem

gospodarskom kretanju Županije, biti će i nadalje minimalno. Očitovat će se razmjerno najviše, kroz

participaciju u turističkom i ugostiteljskom gospodarstvu, te upravnim funkcijama.

U prostoru, koji se u okviru Općine urbanizira, a naselja poprimaju gradska obilježja, ovim Planom se

nastoji ujednačiti razvoj prostora i proces urbanizacije naselja, ako pod urbanizacijom smatramo pozitivne

elemente procesa primarne i sekundarne urbanizacije, a uz svu pažnju zaštite prirodnog i kulturnog

nasljeđa. Često spontani procesi širenja i građenja ovim su se planom nastojali usmjeriti prema planskom

širenju i planskom zauzimanju prostora, tražeći optimum između potreba za prostorom, osobito za

stambenu sekundarnu izgradnju i mogućnosti prostora da apsorbira želje.

Prostornim rješenjima ostvaruju se, dakle, pretpostavke za razvoj područja Općine. Plan elemente

suprotnih razvojnih procesa u prostoru nastoji preokrenuti u smjeru usklađenog rasta cjeline prostora.

U tome smislu prostorne pretpostavke razvoja Općine koje se donose ovim Planom kao rješenje odnose

se na:

1. smanjivanje građevinskih područja naselja u odnosu na važeći plan;

2. sprječavanje dužobalne linearne izgradnje u jednom redu;

3. određivanje lokacija za gospodarske zone;

4. određivanje lokacija za turističku izgradnju;

5. planiranje izgradnje obilaznica naselja Drače i Janjina na pravcu državne ceste D-414;

6. planiranje uređenja lokalnih cesta zbog bolje integracije prostora (za uvalu Osobjava, za

zaselak Zabrežje);

7. predviđanje bolje opremljenosti naselja u skladu s razinom središnje važnosti planirane PPDNŽ,

Strategijom i Programom razvoja Republike Hrvatske;

8. predviđanje izrade urbanističkih planova uređenja (UPU);

9. uspostavu složenog sustava zaštite prostora, njegove prirodne i kulturne baštine, a osobito

krajobraza priobalja i pozadine priobalja;

10. planiranje bolje infrastrukturne opremljenosti (osobito planiranje izgradnje sustava odvodnje

otpadnih voda iz Malostonskog zaljeva);


III - 3

U prostoru koji se brzim ritmom urbanizira, a naselja poprimaju sve više gradska obilježja, često spontani

procesi širenja i građenja ovim su se planom nastojali usmjeriti prema planskom širenju i planskom

zauzimanju prostora, tražeći optimum između potreba za prostorom, osobito za stambenu izgradnju u

priobalju i mogućnosti prostora da apsorbira želje.

U navedenom smislu Planom se planiraju najvažnije pretpostavke prostornog razvoja.

3.1.3. SUSTAV NASELJA I RAZMJEŠTAJ FUNKCIJA PO NASELJIMA

Općina Janjina ima pet statističkih naselja. To znači da je u Općini oblikovan jedan vrlo jednostavan

sustav naselja.

PRVU GRUPU sačinjava samo jedno naselje,

naselje Janjina – već Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske naselje Janjinu planski

svrstala u “općinsko središte”. PPDNŽ kao «lokalno središte». U grafičkom prikazu prostorno-

demografske valorizacije naselja Općine (Grafikon 3) naselje Janjina svrstano je tek na treće

mjesto. Ispred njega, po demografskim pokazateljima, svrstana su priobalna naselja Drače i

Sreser. Iz ovoga slučaja odlično se uočava važnosti priobalnog smještaja na razvoj naselja.

Bolja prometna integracija prostora koja se planira ovim Planom i PPDNŽ vjerojatno će

poboljšati parametre naselja zbog kojih je ovo naselje, usprkos svojih funkcija, zauzelo

razmjerno loše treće mjesto.

DRUGU GRUPU tvore dva naselja.

naselje Drače – njegova najviša pozicija u prostorno-demografskoj valorizaciji naselja (Grafikon

3) odraz je povoljnog geoprometnog smještaja naselja. Neosporno je da priobalni položaj i

poradi toga mogućnosti turističkog gospodarstva u privatnom smještaju privlače, pa zbog toga

naselje ima povoljne demografske pokazatelje. Ovom naselju treba poboljšati društvene

uslužne sadržaje (opskrba, pošta).

naselje Sreser – drugo mjesto u prostorno-demografskoj valorizaciji naselja (Grafikon 3)

također je, kao i kod naselja Drače, odraz povoljnog priobalnog smještaja naselja, nešto manje

povoljno smješteno u prometnom smislu. I ovom naselju treba poboljšati društvene i uslužne

sadržaje barem tijekom turističke sezone (opskrba).

Ova naselja tvore jedinstvenu grupu naselja bez centraliteta, budući im nedostaju potrebne funkcije (osim

opskrbe). To je i razumljivo, jer su u neposrednom i jakom utjecajnom naselja Janjine koja usprkos loših

demografskih parametara ime sve funkcije središnjeg naselja prvog ranga. Planira se, naravno, da naselja

Drače i Sreser i nadalje zadrže svoj rang naselja bez centraliteta uz koliko je to moguće poboljšanje

uslužnih i servisnih funkcija sukladno poželjnom boljem standardu života stanovnika i višoj razini

turističkih usluga produžene sezone.


III - 4

TREĆU GRUPU tvore zadnja dva naselja.

Naselje Osobjava i naselje Popova Luka tvore zadnju grupu u sustavu naselja Općine. Iako je naselje

Popova Luka nešto veće naselje od Osobjave, naselje Osobjava ima nešto bolje demografske pokazatelje

od naselja Popova Luka poradi svoga boljeg smještaja u odnosu na blizinu mora. Oba naselja nemaju

nikakvih uslužnih funkcija. Naselje Osobjava izrazita je zona sekundarnog stanovanja.

Postojeći raspored središnjih funkcija prikazan je u Tablici 22. Planira se:

Prosvjetne funkcije koncentrirane su u centralnoj osnovnoj školi u naselju Janjina. Ne planiraju

se promjene.

Zdravstvene funkcije također su koncentrirane u naselju Janjina na razini ambulante opće

medicine doma zdravlja Dubrovnik.

Socijalna ustanova u vidu jaslica i vrtića smještena je samo u naselju Janjina, prostorno u

okviru osnovne škole. Planira se izgradnja doma za stare u naselju Janjina. Ne planiraju se

daljnje promjene.

Upravne funkcije koncentrirane su u naselju Janjina. Ne planiraju se promjene.

Poštanski ured ima naselje Janjina. Planira se otvoriti poštanski ured tijekom turističke sezone

u naselju Drače. Planira se i bolja pokrivenost prostora Općine GSM mrežom.

Trgovačke funkcije jedva da više možemo smatrati središnjom funkcijom. Naselje Janjina,

Drače i naselje Sreser imaju trgovine ostala naselja ne. Trebalo bi planirati poboljšanje opskrbe

i u naselju Sreseru i u naselju Drače.

Športske funkcije planiraju se u okviru škole i eventualno njene školske športske dvorane. U

naselju Janjina postoji nogometni klub i nogometno igralište što može biti jezgra razvoja

športskih funkcija u Općini. Ne planira se športsko-rekreacijski centar kao posebna površina,

već se razvoj športa i rekreacije planira u okviru planiranih građevinskih područja naselja (škole,

uređenih plaža i površine nogometnog kluba) te turističkih zona.

Kod odabira pojedinih središnjih i uslužnih funkcija treba voditi računa o gospodarskoj (osobito turističkoj)

usmjerenosti svakog naselja ili dijela naselja i produljenju turističke sezone.

3.2. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA, OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE

POVRŠINA I OBALNI POJAS

3.2.1. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

Razmjerno je velik broj čimbenika koji ograničavaju širenje naselja, odnosno izgradnju stambenih, ali i

drugih građevina. Sva ograničenja, koja je bilo moguće spoznati tijekom izrade ovoga Plana uzeta su u

obzir prilikom planiranja širenja naselja. Zbog nepostojanja i nemogućnosti izrade stručnih studija tijekom


III - 5

izrade Plana, mnogi od ovih činitelja su uzimani u obzir na temelju obilaska terena i podataka koje je bilo

moguće tom prilikom prikupiti. Ako se prilikom provedbe Plana utvrde naknadna uočljiva ograničenja, ne

samo navedena u Planu nego i nova, potrebito je to zabilježiti i onemogućiti možebitnu nekorektnu

izgradnju.

Odlukom o izradi Izmjena i dopuna Plana, utvrđeno je da će tijekom izrade Izmjena i dopuna biti

napravljena revizija izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja u okviru PPUO Janjina, a

temeljem usklađenja sa ZPUG i analize stanja na terenu, uz manje korekcije granica građevinskih

područja na način da se ukupna površina građevinskih područja nije povećavala.

Polazišta

Prilikom utvrđivanja građevinskih smatrali su se relevantnim prostorno-planskim dokumentima:

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (Sabor, 1977.). Ona je temeljni dokument

prostornog razvoja Republike Hrvatske. Daje i osnovne smjernice za planiranje koje definiraju

cjelokupan društveni stav čuvanja i zaštite prostora.

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99). Operacionalizira stavove

Strategije, a u tome smislu normira veličinu građevinskog područja naselja sa 300 m2 po

jednom stanovniku. Za veće vrijednosti traži objašnjenje.

Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (PPDNŽ), te njegove izmjene i dopune, a

razrađuje načela postavljena Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske

(t. 105. Odredaba PPDNŽ).

Ciljevi

Slijedeći parametre iz navedenih viših dokumenata prostornog uređenja pri izradi Plana težilo se

optimalnom rješenju veličine građevinskih područja naselja, koja će Općini, a osobito naseljima Drače,

Sreser i Osobjava osigurati razmjerno skladan prostorni i društveni razvoj, a sve u okviru

zadanih parametara zakonskom regulativom,

društveno opravdanih potreba,

stručnih kriterija i

ciljeva zaštite prostora.

Kriteriji

Granice građevinskih područja u potpunosti su proizišle iz postojeće namjene prostora. Pri utvrđivanju

granica građevinskih područja poštovani su, u potpunosti, zadani kriteriji:

A/ opći

granice građevinskih područja zacrtane Prostornim planom općine Dubrovnik,

važeći viši planski dokumenti – PPDNŽ,


III - 6

važeća zakonska regulativa,

granice građevinski područja utvrđene Prostornim planom uređenja Općine Janjina („Službeni

glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, broj 03/07, 12/09)

B/ predviđeno kretanje stanovništva

Kao dodatni čimbenik pri planiranju građevinskih područja naselja izvorni Plana iz 2007. godine („Službeni

glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, broj 03/07, 12/09) uzet je i pretpostavljeni porast broja

stanovnika Općine u okviru sagledivog planskog razdoblja do 2015. godine (iako se Plan donosi za

razdoblje do 2024. godine). Za proračun se koristio broj stalnog i sekundarnog (povremenog, weekend)

stanovništva u Općini koji se predviđa za 2015. godinu. (Vidi podtočku 1.1.4.3.3.: Demografski razvoj

naselja i demografska prognoza).

Kao predviđen broj stalnog stanovništva poslužila je nešto umanjena vrijednost planiranog broja stalnih

stanovnika za naselje Janjinu prema PPDNŽ (t. 120. Odredaba PPDNŽ) u koji je uračunat i dio

mehaničkog priljeva iz kontingenta sekundarnog stanovništva. Za prognozu broja sekundarnog

stanovništva korišten je broj stanova «povremeno nastanjenih» i «za odmor i rekreaciju» prema Popisu

1991. godine (64,29% stambenog fonda Općine!), jer novijih još nema, te broj od 1500 sekundarnih

stanovnika 2001. godine prema općinskom izvoru.

Uz pretpostavku porasta od 1000 sekundarnih stanovnika za slijedećih 14 godina (što je vjerojatno)

ukupni broj stanovnika za proračun građevinskog područja naselja Općine planira se sa 3490 stanovnika

(stalno i povremeno).

Sukladno rečenom, uz moguću gustoću prema PPDNŽ za zone sekundarnog stanovanja od 450

m2/stanovnik neto (t. 109. Odredaba PPDNŽ) u Općini su izvornim Planom iz 2007. godine („Službeni

glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, broj 03/07, 12/09) planirana 142,48 hektara građevinskog

područja naselja s gustoćom 408 m2 po stanovniku (stalno + sekundarno) (Tablica 27a). U odnosu na

Prostorni plan Općine Dubrovnik, umanjenje građevinskog područja naselja iznosilo je 11,40%, a ukupno

umanjenje građevinskog područja iznosilo je 17,05%.

C/ planirani turistički kapaciteti

Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske Općina Janjina područje je s potencijalnim

turističkim lokacijama «C» i «D» razreda (p:205). Sukladno Zakonu i Uredbi, te rješenju PPDNŽ i UPPDNŽ

u Općini se planira jedna zona za ugostiteljsko-turističku namjenu (T1). Zbor toga je kao još jedan dodatni

čimbenik pri planiranju građevinskog područja naselja mogao biti korišten i planirani broj turističkih

kapaciteta u:

„privatnom smještaju“ (u obiteljskim pansionima) približno 1000 ukupno planiranih ležajeva

Navedene vrijednosti koje će se dijelom ostvariti, ako ne do 2015. godine, vrlo vjerojatno do 2024. godine,

nisu uzete u obzir pri proračunu građevinskog područja naselja.


III - 7

D/ posebni

Kako se postavljeni standardi ne bi bitno prekoračili:

već prilikom izrade Prijedloga Plana, građevinska područja naselja planirana su samo oko

postojećih izgrađenih jezgri naselja i to kao kompaktne zaokružene cjeline.

Sukladno citiranim stavovima, nisu mogli biti prihvaćeni brojni zahtjevi koji su tražili uključivanje

pojedinih izdvojenih k.č. zemljišta u građevinsko područje naselja, kako poradi činjenice da bi

takva rješenja bitno opteretila Općina u pogledu izgradnje komunalne infrastrukture, tako i

poradi činjenice da bi takva rješenja bila presedani s nesagledivim posljedicama u kontekstu

planiranja građevinskog područja naselja i zaštite prostora,

U zonama naselja Sreser i Drače nova su građevinska područja planirana kao drugi ili teći red

izgradnje, dakle u pozadini postojeće izgradnje, a ne u vidu nove dužobalne izgradnje, ali vrlo

restriktivno zbog Zakona i Uredbe o ZOP-u..

Planom su velike površine vrednovane kao zaštićeni krajobraz, pa je to bio dodatan razlog

temeljem kojega se nisu mogli prihvatiti zahtjevi za uključivanjem pojedinih izdvojenih k.č.

zemljišta u planirana građevinska područja naselja, niti zahtjevi za izgradnjom brojnih turističkih

zona u Mljetskom kanalu.

Važno je naglasiti da su u izvornom PPUO Jajnina:

postavljeni kriteriji legalizacije nelegalno izgrađenih zgrada. Legalizirane su samo one građevine

koje su se mogle uklopiti u Planom određene površine građevinskog područja naselja. Niti u

kojem slučaju nisu legalizirane sve građevine, koje su nelegalno izgrađene, a to se u pravilu

odnosi na nelegalno izgrađene zgrade izgrađene u prostoru bez plana i reda.

određeni kriteriji rekonstrukcije legaliziranih i legalno izgrađenih građevina koje su ostale izvan

građevinskog područja naselja.

Osim zgrada izgrađenih u zakonitoj proceduri, pod pojmom legalne građevine smatraju se i građevine

izgrađene prije 15. veljače 1968. godine, koje su time dobile pravni status, kao i građevine za koje su na

temelju Zakona o postupanju s objektima izgrađenim bez odobrenja za građenje ili protivno prostornim

planovima do 5. lipnja 1996. godine podnijele zahtjev za legalizaciju, a nisu bile u infrastrukturnom

koridoru, na poljoprivrednom zemljištu I. ili II. kategorije, u NP, ili PP.

Metodologija

U užem smislu postupak planiranja građevinskog područja vršio se:

kriterija određenih PPDNŽ

temeljem obilaska terena,

susreta sa službama Općine, i glavarima pojedinih mjesta (mjesnih odbora) prilikom obilazaka

terena svakog naselja;


III - 8

temeljem utvrđenih izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja;

temeljem procjene o mogućnosti uklapanja postojećih objekata u građevinska područja

planirana ovim Planom,

temeljem procjene demografskog kretanja stanovništva Općine u planskom razdoblju za koji se

donosi ovaj Plan;

temeljem zahtjeva za korekcijom granice građevinskih područja na način da se ukupna

površina građevinskih područja ne mijenja („zamjena“)

Uzeta su nadalje u obzir:

1. Tradicijska obilježja naselja.

2. Ograničenja uslijed vrijednosti i posebnosti krajobraza, te prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina.

U predjelima prepoznatljivih krajolika te vrijednoga prirodnoga i kulturno-povijesnoga naslijeđa

izgradnja je onemogućena ili je svedena na mjeru koja je primjerena stupnju zaštite. Na planu

građevinskog područja urisani su predjeli i granice zaštite kulturnoga i prirodnoga naslijeđa da

bi izdavanje lokacijskih i građevnih dozvola bilo djelotvornije i u provedbi jednostavnije.

Građevinska područja urisana su na katastarskim kartama umanjenima u mjerilo 1:5000. Na

Planu su označena građevinska područja namijenjena za izgradnju, kao i predjeli zaštite

kulturnoga i prirodnoga naslijeđa i gdje je moguća gradnja pod određenim uvjetima.

3. Valja istaknuti još neka važna ograničenja za izgradnju:

sprječavanje kontinuirane nove izgradnje duž obale i prometnica;

nastojanje da se izbjegnu velike površine građevinskog područja kakove su bile

planirane Prostornim planom općine Dubrovnik;

nastojanje da se odnos izgrađeno-neizgrađeno zadrži na odnosu barem 50% :

50% (postignuto 59,85% : 40,15%);

čuvanje šumskog zemljišta i vrijednoga poljodjelskog zemljišta (urisanih temeljem

karata, a moguće je da postoji nesklad između stanja na terenu i stanja na

kartama zbog njihove neažurnosti);

čuvanje predjela zaštite kulturnog i prirodnog nasljeđa (građevine i površine za

zaštitu urisane su na listovima u grafičkom dijelu plana);

zaštitni pojasevi tehničke infrastrukture.

Planom iz 2007. („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, 03/07, 12/09) su predviđena

smanjenja građevinskog područja u odnosu na Prostorni plan Općine Dubrovnik. Izvršene korekcije imale

su cilj:

da se poštuje zakonska regulativa,

da zadovolje potrebe i zahtjeve stanovnika, a


III - 9

da se ipak poštuju sva ograničenja, koja proizlaze iz morfologije terena, zaštite kulturne i

prirodne baštine Općine.

Vjerojatno je da planirana površina za izgradnju turističkih sadržaja TZ «Palata» neće biti dostatna za

potrebe turističkog gospodarstva Općine u budućem dvadesetogodišnjem planskom razdoblju, ali se

morala poštovati viša prostorno-planska dokumentacija.

Građevinska područja za gospodarske zone određuju se za gradnju, poslovnih, servisnih, skladišnih i

komunalnih objekata, građevnih pogona i pogona za preradu mineralnih sirovina i drugih gospodarskih

objekata, uvijek na zaklonjenim, ali prometno pristupačnim mjestima. Određena su temeljem stvarnih

potreba.

Nije određeno jedno cjelovito područje za šport i rekreaciju jer će se pojedini sadržaji ove namjene nalaziti

u okviru drugih građevinskih područja, područja naselja i turističke zone.

U sklopu građevinskog područja naselja mogu se planirati i graditi površine:


predškolske, kulturne, vjerske) te posebno otvorene javne površine – trgove, parkove,

dječja igrališta, sportsko-rekreacijske površine itd;





(parkirališta), površine obale i lučke infrastrukture;




mogu planirati u naselju,

Moguće je graditi ili obnavljati i prilagođivati postojeće gospodarske zgrade za obrtničke radionice i male

proizvodne pogone, ako nije ugrožen život i rad ostalih stanovnika naselja i ako to uvjeti zaštite kulturne i

prirodne baštine dozvoljavaju. Treba naglasiti, da je opći tip stambenih zgrada namijenjen stanovanju

predviđen za obiteljsko stanovanje (stalno i sekundarno) i obiteljske pansione. Gospodarske zgrade u

naselju, kao i sve nove ili obnovljene zgrade, moraju se skladno uklopiti u sliku naselja i krajobraza.

Prilikom planiranja građevinskih područja težilo se zadržavanju koncentrirane, ali rastresite izgradnje,

planiranjem građevinskih područja okolo postojeće izgradnje, a po mogućnosti na nepoljoprivrednom

zemljištu, čime se slijedi karakter oblika naselja i izgradnje svojstven za ove krajeve.

U zoni niskog intenziteta, ali neracionalnog korištenja prostora Općine, u koju zonu spada sjeverna obala

prema Malostonskom zaljevu između uvale Sutvid (naselje Drače) i naselja Sreser, bitno se smanjuje

površina važećim planom planiranog građevinskog područja za stambenu izgradnju. U okviru ovim


III - 10

Planom planiranih površina građevinskih područja naselja na ovom se prostoru planira intenzivnom

planskom izgradnjom zaokružiti i sanirati postojeća izgradnja koja je narušila prirodne vrijednosti kraja i

trajno izmijenila osobine obale (Bratkovica - Drače).

Građevinska područja urisana su na katastarskim kartama u mjerilu 1:5000 sukladno sekcijama osnovne

državne karte u mjerilu 1:5000. Na planu su označena građevinska područja namijenjena izgradnji, kao i

predjeli (zone) različitog režima zaštite i korištenja kulturnog i prirodnog nasljeđa Općine u okviru kojih je

moguća gradnja pod određenim uvjetima, ili nije uopće moguća.

3.2.2. NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA

Područje Općine Janjina ovim je Planom, prema korištenju i namjeni površina, razgraničeno za razvoj i

uređenje na slijedeći način:


A/ POVRŠINE NASELJA




naselje Drače


mješovitu namjenu;


gospodarsku namjenu (I3): GL „Drače“

športsko-rekreacijsku namjenu: uređene plaže (R3) „Bililo“


naselje Sreser


mješovitu namjenu;


športsko-rekreacijsku namjenu: uređene plaže(R3) „Bratkovica“

naselje Janjina


mješovitu namjenu


III - 11



B/ POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE


namjena površina unutar izdvojenog građevinskog područja (izvan naselja) isključive namjene

razgraničena je za:






C/ POLJOPRIVREDNE I ŠUMSKE POVRŠINE I TO ZA:

poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene:

– osobito vrijedno obradivo tlo

– vrijedno obradivo tlo

– ostala obradiva tla

šume isključivo osnovne namjene:

ostalo poljoprivredno tlo, šumu i šumsko zemljište

(s pojedinačnim gospodarskim objektima u funkciji obavljanja poljoprivredne i stočarske djelatnosti te

pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu);

D/ POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA:


– prometne,

– elektroenergetske,

– vodnogospodarskog sustava;


E/ POVRŠINE MORA

površine za:

– prometne djelatnosti,


III - 12

– turizam i rekreaciju,

– marikulturu

I. POVRŠINE UNUTAR GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

AD. A/ POVRŠINE NASELJA – GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

Unutar građevinskih područja naselja ovim su planom razgraničene površine prema stanju kao:

a) izgrađeni dio (utvrđen tijekom izrade ovoga Plana) i

b) neizgrađeni dio (koji je u funkciji daljnjeg razvoja planirane namjene).

Razgraničenje je, u načelu, utvrđeno granicama katastarskih čestica (gdje je to bilo moguće). Prikazano je

na kartografskim prikazima serije 4: „Građevinska područja i područja posebnih uvjeta korištenja“ u

mjerilu 1:5000, na katastarskom planu kao podlozi.

Unutar građevinskih područja naselja razgraničene su površine za:

a) mješovitu namjenu i

b) isključivu namjenu.

Mješovitu namjenu ima površina koja sadržava više različitih namjena, od kojih jedna može biti pretežita.

Površine naselja odnosno građevinska područja naselja utvrđena ovim Planom smatraju se površinama

mješovite namjene u kojima prevladava stambena namjena, a sadržavaju i:


predškolske, kulturne, vjerske) te posebno otvorene javne površine – trgove, parkove,

dječja igrališta, sportsko-rekreacijske površine itd;





(parkirališta);




mogu planirati u naselju,

bilo da su razgraničene ovim Planom, kao površine utvrđene isključive namjene unutar površine naselja ili,

u skladu s uvjetima ovoga plana, mogu ili moraju biti razgraničene planom užeg područja.

Isključivu namjenu imaju površine čije je korištenje podređeno jednoj (osnovnoj) namjeni. Na površini

isključive namjene mogu se planovima uređenja užeg područja planirati samo oni drugi sadržaji koji


III - 13


infrastrukturne građevine.

Na površinama isključive namjene razgraničenim u okviru građevinskog područja naselja, kao i na

površinama isključive namjene u okviru građevinskih područja drugih namjena (izvan naselja), nisu ovim

Planom, a nije moguće niti planom uređenja užeg područja, planirati površine stambene namjene, ako

nisu kao takove zatečene.

Razgraničene su površine isključive namjene:

a) unutar građevinskog područja naselja Drače:

za gospodarsku pretežito proizvodnu namjenu GZ „Drače“ (I3) u naravi vinarija s

izgrađenim i neizgrađenim dijelom koji je planiran za razvoj;

za športsko-rekreacijsku namjenu – uređena plaža „Bililo“

za uređenje javnog parkirališta – površina infrastrukturnih sustava

b) unutar građevinskog područja naselja Sreser:

za športsko-rekreacijsku namjenu – uređena plaža „Bratkovica“

c) unutar građevinskog područja naselja Janjina:

za uređenje javnog parkirališta – površina infrastrukturnih sustava

Unutar građevinskog područja naselja moguća je izgradnja pojedinačne građevine za smještaj (manji

hotel, obiteljski pansion, prenoćište, auto-kamp i sl.) kapaciteta do 80 kreveta s parametrima izgradnje

sukladnim za zgrade mješovite i poslovne namjene.

Prilikom izrade plana iz 2007. („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, 03/07, 12/09)

Građevinska područja naselja obuhvaćala su zatečene izgrađene površine naselja i manja proširenja na

nove površine sve u odnosu na važeći Prostorni plan (bivše) općine Dubrovnik. Iako su 2007. godine

prilikom izrade Plana zauzete neke nove površine, koje nisu bile u građevinskom području tada važećeg

prostornog plana, predviđene površine bile su ukupno manjeg obima nego su to bile površine predviđene

tada važećim prostornim planom. Manje korekcije građevinskih područja prilikom izrade predmetnih

Izmjena i dopuna PPUO Janjina opisane su u poglavlju 3.2.4. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu

površina.

Ovako određena površina ukupnog građevinskog područja naselja u Općini Janjina iznosi:

Građevinsko područje naselja Površina - ha

1 Izgrađeni dio građevinskog područja naselja 100,72

2 Planirani dio građevinskog područja naselja 48,80


III - 14

UKUPNO građevinskog područje naselja 149,52

AD. B/ POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE – IZDVOJENA GRAĐEVINSKA

PODRUČJA (IZVAN NASELJA)

1/ ugostiteljsko-turistička namjena: TZ „Palata“ (T1);

Smještaj i izgradnja površina za izgradnju građevina namijenjenih osnovnoj turističko-ugostiteljskoj

namjeni sa svim neophodnim športsko-rekreacijskim, zabavnim, uslužnim i ostalim pratećim sadržajima u

funkciji te osnovne namjene u prostoru Općine planira se prvenstveno unutar građevinskih područja

(izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjenu sukladno odredbama PPDNŽ. Planira se jedna turistička

zona TZ „Palata“ – hoteli (T1).

Unutar površine TZ „Palata“ moguća je izgradnja isključivo poslovnih objekata namijenjenih turizmu i to:



pratećih poslovnih objekata - sportski, trgovački, uslužni (putničke agencije, saloni i sl.),

zabavni i sl. objekti,


Kapacitet TZ „Palata“ iznosi do 800 ležajeva. Minimalno 70% kapaciteta moguće je planirati u okviru

urbanističko-arhitektonske tipologije „hoteli“, a maksimalno 30% kapaciteta u okviru urbanističko-

arhitektonske tipologije „vile“

Navedene tipologije potrebno je planirati kao pojedinačne objekte kompaktne ili kompleksnije

arhitektonske tipologije (centralni objekt s depandansama (hotel) s pratećim sadržajima, te „vile“ s

pratećim sadržajima) u skladu s odredbama ovog Plana i Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji,

posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine „Hoteli“. ;

Uvjeti izgradnje i uređenja utvrđeni su ovisno o udaljenosti pojedinog dijela TZ „Palata“ od obalne crte

kako slijedi:

- primarni dio građevinskog područja (PGP) udaljen preko 100,0 m od obalne crte, a namijenjen

površinama za izgradnju i uređenje smještajnih građevina i pratećih sadržaja

- sekundarni dio građevinskog područja (SGP), smješten između 70,0 i 100, 0 m od obalne crte, a

namijenjen uređenju terena i izgradnji komunalne infrastrukture, te izgradnji isključivo pratećih sadržaja u

funkciji osnovne ugostiteljsko-turističke namjene (izgradnja ugostiteljskih sadržaja, dječjih igrališta,

sportsko-rekreacijskih površina, bazena i sl.) u skladu s uvjetima gradnje utvrđenim ovim Odredbama, bez

mogućnosti izgradnje smještajnih kapaciteta;


III - 15

- tercijarni dio građevinskog područja (TGP), smješten je između linije 70, 0 m udaljene od obalne crte i

same obalne crte, a namijenjen isključivo uređenju terena, izgradnji komunalne infrastrukture, te uređenju

javnih i polu-javnih površina, sportsko-rekreacijskih površina, uređenje plaža (kupališta), iznimno

otvorenih bazena (ako su vezani uz druge zahvate uređenja obale – uređenje plaža i/ili priveza), te ostalim

parternim i hortikulturnim intervencijama, bez mogućnosti visokogradnji osim infrastrukturnih građevina i

drugih građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali. Moguće je uređenje privezišta kao

izdvojenog dijela lučkog bazena luke otvorene za javni promet lokalnog značaja – Sreser i pod njenom

upravom.

Izgrađenost TZ „Palata“ može iznositi najviše 30% cjelokupne površine, ali uz zadovoljenje sljedećih

kriterija:

- izgrađenost pojedinačne prostorne cjeline, odnosno pojedinačnog zahvata ugostiteljsko-turističke

namjene ne može biti veća od 30%, koeficijent iskorištenosti ne može biti veći od 0.8, a najmanje 50%


U okviru TZ „Palata“ planirane zgrade i građevine mogu imati najveću visinu vijenca (Vmax) koja proizlazi

iz najvećeg dozvoljenog broja etaža kako slijedi:


ostale smještajne zgrade – depandanse hotela: do P0+P+2 (Vmax.: 10,0 m);



III - 16


Pojmovi vezani uz visine zgrada određeni su člancima 21. do 24., te se primjenjuju i na izgradnju na

površinama ugostiteljsko turističke namjene. Kao poseban slučaj, za objekte pratećih sadržaja

nestandardnih visina (tipa zatvorenih sportsko-rekreacijskih, ugostiteljskih ili zabavnih dvorana i sl.),

najveća dozvoljena visina vijenca je 6,0 m.

U okviru TZ „Palata“ planira se uređenje sportsko-rekreacijskih površina – uređene plaže (R3) i sportskih

terena, a sukladno članku 84. ovih Odredbi. Razgraničenje površina sportsko rekreacijske namjene utvrdit

će se UPU-om. Uzimajući u obzir činjenicu da se TZ „Palata“ nalazi u okviru posebnog rezervata u moru

„Malostonski zaljev i Malo more“, uređenje plaža planirati na način da se postignu osnovni uvjeti uređenja

(sanitarni čvor, tuševi, manji ugostiteljski objekt) bez planiranja dodatnih sportskih sadržaja na moru.

Ako se urbanističkim planom uređenja predvidi etapnost realizacije površine isključive ugostiteljsko-

turističke namjene ili fragmentiranje upravljačkih cjelina (npr. kroz segmentne DPU-ove) u okviru Planom

utvrđene tipologije, i unutar faza (segmenata) moraju biti zadovoljeni proporcionalni odnosi površina za

smještajne kapacitete, prateće sadržaje i javne površine koji su određeni odredbama ovog Plana.

Ukupno planirani turistički kapaciteti Općine su:

Kapaciteti

Vrsta smještaja Postojeći Planirani Ukupno

1 Obiteljski pansioni «privatni smještaj» 600 250 850

2 TZ „Palata“ «T1» 0 800 800

UKUPNO 600 1050 1650

2/ gospodarska namjena GZ „Vardište“ (I)

U sklopu građevinskog područja za gospodarsku - pretežito proizvodnu namjenu (I1) (izvan naselja GZ

„Vardište“ predviđa se izgradnja malih proizvodnih pogona, građevina za proizvodno zanatstvo, servisa,

ali i poslovnih građevina, koje svojom namjenom i veličinom ne mogu biti smještene uz stambene zgrade

u okviru građevinskog područja naselja (građevine tipa: vinarije, uljare, prodaja različitih vrsta građevnog

materijala, betonare i sl.) U ovom građevinskom području uz dominantno proizvodnu namjenu predviđa

se i izgradnja različitih građevina i pogona potrebnih komunalnom servisiranju. U obuhvatu GZ „Vardište“

planira se gradnja i uređenje sabiralište otpada („reciklažno dvorište“ i „zeleni otok“), pogon za obradu

građevinskog otpada, te pretovarnu stanicu otpada.

Na površinama gospodarske-proizvodne namjene (I) utvrđene ovim planom, u okviru GZ „Vardište“,

prostornim planom užeg područja (UPU-om) moguće je razgraničiti i gospodarsku-poslovnu (ostalu)

namjenu tipa (K) kao što su: pretežito trgovačka namjena s pratećim sadržajima ugostiteljskog, zabavnog

i/ili sličnog komercijalnog tipa, zatim pretežito uslužna namjena, te komunalno servisna namjena, a sve s

pratećim uredskim sadržajima.


III - 17

Površina je, koliko je to bilo moguće, smještena udaljeno od naselja na potezu ceste od naselja Janjina

prema naselju Sreser. Prije izgradnje potrebno je područje opremiti potrebnom infrastrukturom.

3/ športsko-rekreacijska namjena

U Općini Janjina nije planirano izdvojeno građevinsko područje (izvan naselja) za športsko-rekreacijsku

namjenu, već se površine za šport i rekreaciju planiraju u okviru građevinskih područja drugih namjena.

Unutar:

- građevinskog područja naselja:

na građevinskoj čestici škole (školska športska dvorana i otvoreni športski tereni);

na građevinskoj čestici namijenjenoj nogometnom klubu s igralištem (nogometno

igralište);

na površinama sportsko-rekreacijske namjene – uređena plaža (R3) „Bratkovica“ i

„Bililo“

- građevnog područja za ugostiteljsko-turističku namjenu TZ „Palata“;

športski tereni;


Uvjeti izgradnje i uređenja sportsko rekreacijskih površina odredit će se izradom urbanističkih planova

uređenja (UPU-a) kojima su ove površine obuhvaćene, a uz sljedeće uvjete:

– Unutar površina ovim Planom planiranih za uređene plaže, na dijelu kopna koji se

planira za uređenu plažu, može se izgraditi prizemna prateća građevina do 50 m2 bruto

izgrađene površine u funkciji uređene plaže (sanitarije, spremište pribora za čišćenje,

tuševi, oprema za iznajmljivanje, prostor čuvara i sl.) u okviru koje može biti i prostor za


– Na površinama za nogometno igralište moguće je urediti otvorena igrališta za

rekreativne sportove i aktivnosti (veliki i mali nogomet, vježbališta, višenamjensko

igralište itd.). Od pratećih objekata visokogradnje, moguće je izgraditi isključivo prateći

objekt nogometnog kluba sa svlačionicom, garderobom i sanitarijama te ugostiteljski

sadržaj – sve na ukupno najviše 5% površine čestice namijenjene izgradnji nogometnog

igrališta, a unutar istog prizemnog objekta – najviša katnost Pu +P.

Lokacije uređenih plaža unutar površina ugostiteljsko-turističke namjene (TZ „Palata“), te razgraničenja

uređenih plaža u okviru GPN-a Sreser - „Bratkovica“ i GPN-a Drače - „Bililo“, prikazani su na

kartografskim prikazima serije br. 4.

4/ građevinska područja za groblja (G)

Planom nisu planirana nova groblja. Zadržavaju se postojeća:


III - 18

Groblja Površina - ha

1 Groblje Sv. Stjepana – Janjina 1,70

2 Groblje Velike Gospe – Sreser 0,15

3 Groblje Gospe od zdravlja - Osobjava 0,04

UKUPNO površine groblja 1,89

5/ površine za marikulturu

U Općini Janjina razgraničene su tri površine (lokaliteta) za marikulturu (gospodarska namjena – površine

uzgajališta):

– Sutvid (Malostonski zaljev, Malo more) – uzgoj školjkaša (H1)

– Osobjava (Neretvanski kanal) – kavezni uzgoj bijele ribe (H2)

– Dranče (Mljetski kanal) – kavezni uzgoj bijele ribe (H2)

Površina za marikulturu Sutvid (Malostonski zaljev, Malo more) – uzgoj školjkaša (H1) nalazi se u okviru

Posebnog rezervata – rezervat u moru Malostonski zaljev i Malo more. Površina je smještena na

udaljenosti približno 600,0 m od obalne crte, te se rasprostire od uvale Sutvid do granica Općine na

moru.

Pri izgradnji sustava marikulture H1 i H2 potrebno je riješiti kako funkcionalne površine u moru tako i na

kopnu (dopremu reprodukcijskog materijala, odvoz proizvoda, prostore za održavanje pogona

proizvodnje itd.). Obzirom na nepovoljne prostorne uvjete za odabir pripadajućeg pomorskog dobra i

obale, a za privez opskrbnog plovila, te obzirom na razmjerno male proizvodne količine u Općini

namijenjene marikulturi, funkcionalne površine na kopnu moraju biti u okviru planiranih i postojećih

građevinskih područja u Općini, Otpremni centar ribogojilišta nalazi se u okviru gospodarske lokacije

„Drače“, a iskrcajno mjesto za ribarska plovila duljine ispod 15 m planirano je u luci Drače.

Kapacitet pojedinog lokaliteta namijenjenog marikulturi odredit će se u skladu s važećim zakonskim

propisima koji utvrđuju uvjete za uzgoj i uvjete zaštite okoliša, kao i s kapacitetima određenih odredbama

PPDNŽ-a.

Površine za marikulturu (H1) i (H2) Površina - ha

1 Površina u okviru Malostonskog zaljeva i Malog mora (s uvalom Sutvid) (H1) 30,00

1 Površine u Neretvanskom kanalu (uzgoj bijele ribe) (H2) 10,00

2 Površine u Mljetskom kanalu (uzgoj bijele ribe) (H2) 10,00

UKUPNO 50,00


III - 19

II. POVRŠINE IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

AD. C/ POLJOPRIVREDNE I ŠUMSKE POVRŠINE

1/ Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene

Poljodjelske površine vrlo su značajne površine za Općinu, a i šire. Prema Planu zauzimaju ukupno 426,69

ha. To i vrijedne poljodjelske površine vinograda i maslinika. One su vrijedne i u krajobraznom smislu kao

značajni element identiteta prostora. Važno je naglasiti da se površine maslinika katastarski vode u okviru

voćnjaka.

Najznačajniji dio poljodjelskih površina Općine objedinjen je u većim poljima smještenim uz naselja po

kojima su i dobila svoje nazive. To su Janjinsko polje naselja Janjine, Popovsko polje naselja Popove Luke

i Sresersko polje uz naselje Sreser:

Naziv zone (P) Površina zone - ha

1 Osobito vrijedne poljodjelske površine (P1)

34,00

2 Vrijedne poljodjelske površine (P2)

385,19

3 Ostale poljodjelske površine (P3) 7,50

UKUPNO poljodjelske površine 426,69

Neophodno je spomenuti i terasaste vinograde na strmim padinama Općine osobito u pozadini zapadno

od Zabrežja, koje nije bilo moguće na karti identificirati, ali koji se ovim Planom štite kao iznimno važna

znamenja identiteta ovoga kraja i iznimni doprinosi ljepoti krajobraza. Uklopljeni su u planirane površine

zaštićenog krajobraza

Naziv zone Površina polja - ha

1 Janjinsko polje 56,75

2 Popovo polje 19,39

3 Sresersko polje 14,43

UKUPNO polja 90,57

2/ Šume isključivo osnovne namjene – zaštitne, gospodarske i šumsko zemljište (Š)

Šumske površine: šume, makija, garig i kamenjara te gospodarske šume obuhvaćaju najveći dio površine

Općine i većinom su u privatnom vlasništvu. Slabo su korištene. Ove površine ostaju i nadalje u svojoj

namjeni. One su važan sastavni dio krajobraza, kao izraz lokalnog identiteta i njegove slike. Važno ih je

osobito čuvati u zonama gdje su uočljive, svojstvene i stoga izuzetno vrijedne.

Gospodarske šume ne pokrivaju razmjerno velike površine. Zauzimaju 637,66 hektara. Od ove površine

na garige, neobrasla šumska zemljišta i neplodna šumska zemljišta otpada 38,45 ha. Budući su u načelu

sve šume na kršu i zaštitne šume to se navedene površine mogu smatrati ujedno i zaštitnim šumama.


III - 20

Privatne šume zauzimaju 1186,00 ha. Uglavnom su to površine makije koje se koriste za ogrjev, kolje i

slične potrebe privatnih gospodarstava. Dio šuma čiji su se vlasnici urbanizirali prešao je u trajni stadij -

makiju.

ŠUMSKE POVRŠINE (Š) i (PŠ) Površina zone - ha

1 Gospodarske šume (šumsko zemljište) (Š1) 637,66

2 Zaštitne šume (Privatne šume i šumsko zemljište) 1500,62

UKUPNO šume i šumsko zemljište 2138,28

AD. D/ POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Ove površine zauzimaju razmjerno mali dio površine Općine. Odnose se na površine predviđene za

1/ infrastrukturne koridore:

površine cestovnih koridora;

površine koridora elektroenergetskih sustava.

2/ infrastrukturne građevine

planirana trafostanica 110/35(20) kV «Janjina» u Popovoj Luci

površine infrastrukturnih građevina u svezi s morem, a odnosi se na: kopneni dio svih luka,

obala, gatova, lukobrana i sl. ako se planiraju izvan građevinskog područja.

Vrsta infrastrukturnog koridora (IS) Površina - ha

1 Državna cesta D-414. (trasa Hrv. ceste) L' 4277 m' 6,42

2 Lokalne ceste 19814 m' 24,77

3 Dalekovod 110 kV . L' 4361 m' 37,50

4 Dalekovod 35 kV. L' 4357 m' 26,14

5 Trafostanica 110/10(20) kV 0,30

UKUPNO površine koridora 95,13


III - 21

AD. E/ POVRŠINE MORA

Ove površine obuhvaćaju površine za:

1. prometne djelatnosti,

2. turizam i rekreaciju,

Ad. 1) Prometne djelatnosti

U okviru Općine ovim Planom predviđene su slijedeće postojeće morske luke:


a) putnička luka Drače

b) putnička luka Sreser

c) putnička luka Sutvid

privezišta:

a) privezište u okviru TZ „Palata“

b) privezište u naselju Osobjava (komunalno privezište)

Lučke površine

Lučke površine obuhvaćaju površine u okviru pomorskog dobra, a odnose se na postojeće luke lokalnog

značaja: Drače, Sreser, i Sutvid.

U okviru lučkih područja luka otvorenih za javni promet mogu se graditi i održavati građevine niskogradnje

(obala, lukobrani, molovi i sl.), te graditi lučka infrastruktura i obavljati radovi neophodni za neometano

funkcioniranje luke (postavljenje potrebne signalizacije, postavljanje naprava potrebnih za privez brodova,

ukrcaj, iskrcaj i prijenos ljudi i roba i sl.), a sve sukladno važećim zakonima i propisima.

Lučko područje luka otvorenih za javni promet lokalnog značaja obuhvaća područje namijenjeno za

obavljanje linijskog pomorskog prometa, komunalni vez, nautički vez za nautička plovila, privezišta i

ribarski vez .

Ad. 2) Turizam i rekreaciju

Izvan građevinskog područja naselja i izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko-turističke i sportsko-

rekreacijske namjene, moguće je djelomično urediti i prirodne morske plaže sukladno propisima te

odredbama ovog Plana.

Prirodna morska plaža infrastrukturno je neopremljena i potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja.

Na dijelu kopna koji pripada prirodnoj morskoj plaži, organizira se nadzor plaže, a moguća su isključivo

uređenja suhozida, partera (šljunčane staze, staze od kamenih ploča ili dr. nevezanih elemenata) i

hortikulture, te postava improvizirane urbane opreme od kamena ili drveta. Nije dozvoljeno građenje

temeljenih građevina


III - 22

Određena je jedna plaža kao prirodna plaža u uvali Osobjava. Njena lokacija označena je na

kartografskom prikazu br. 1: "Korištenje i namjena površina" u mj. 1:25000 i na kartografskom prikazu

serije „4“.

3.2.3. ZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA (ZOP)

Priobalni dio Općine koji obuhvaća pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od

300 m od obalne crte nalazi se unutar ZOP-a.

Na kartografskim prikazima u mjerilu 1:25000 prikazane su:

– obalna crta;

– crta 1000,0 m udaljena od obalne crte prema kopnu (čime je određen pojas kopna u


– crta 300,0 m udaljena od obalne crte prema moru (čime je određen pojas mora u širini




Unutar ZOP-a nalaze se građevinsko područje u naselju Drače, dio građevinskog područja u naseljima

Sreser, Osobjava i Janjina.

Na kartografskim prikazima serije 4: „Građevinska područja i područja posebnih uvjeta korištenja“

izrađenim na katastarskim podlogama u mjerilu 1:5000, ucrtane su granice b) i c). Na tim kartografskim

prikazima ucrtane su i linije 70 m i 100 m udaljene prema kopnu od linije obale kakva je ucrtana na

katastarskoj podlozi. Tamo gdje je propisana obvezna izrada UPU-a, potrebno je precizno utvrditi linije 70

i 100 m udaljene prema kopnu od obalne crte.

3.2.4. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

U tablicama 24, 25a, 26, 27, te Grafikonu 4 prikazani su odnosi planiranih površina.

Za plansko razdoblje do 2015. godine izračun građevinskih područja naselja prilikom izrade Izvornog

PPUO Janjina („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, broj 03/07, 12/09) temeljio se:

na planskoj pretpostavci PPDNŽ kojim je planirano ukupno 164,4 ha građevinskih područja

naselja (u PPDNŽ tablica: Cjelovita struktura planirane namjene površina PPDNŽ, str. 252.) i na

veličini planiranih građevinskih područja naselja u važećem PP općine Dubrovnik. Ovim je

Planom postignuto planirano ukupno 145,04 ha građevinskih područja naselja, uključivo stalno

i povremeno (sekundarno ili weekend) stanovništvo, što je u odnosu na planiranu vrijednost u

PPDNŽ za 19,36 ha manje odnosno –11,78% u odnosu na PPDNŽ i UPPDNŽ, a 12,40% manje

u odnosu na važeći PP općine Dubrovnik.


III - 23

promatrajući ukupno građevinsko područje za Općinu Janjina, planirano PPDNŽ u iznosu od

173,80 ha, izvornim Planom smanjeno je na 159,96 ha, ili -13,84 ha u postotku -7,96%. U

odnosu na važeći PP općine Dubrovnik umanjenje građevinskih područja iznosi -25,00 ha ili -

13,50%.

na pretpostavljenom broju stalnih stanovnika (samo naselje Janjina kao lokalno središte

PPDNŽ planirano je od 500 do 1000 stanovnika /t. 120. Odredaba PPDNŽ/, a ovim Planom

planirano je ukupno stanovništvo Općine s 990 stalnih stanovnika u čiji je rast uračunata i

imigracija – prijelaz povremenog u stalno stanovništvo)

na pretpostavljenom broju sekundarnih (povremenih weekend stanovnika, a čiji je broj određen

temeljem općinskog izvora 2001. godine i činjenice postojanja 64,29% stambenih jedinica

«povremeno nastanjenih» i «za odmor i rekreaciju» prema Popisu 1991. godine, /jer novijih

podataka još nema/)

na pretpostavkama izgradnje, auto-ceste do Metkovića, brze ceste do Dubrovnika, mosta Klek

– Brijesta i čvrste veze Pelješac – otok Korčula, čije će izgradnje omogućiti lakšu dostupnost

Općine, a potaknuti će brži gospodarski rast i intenzivniji rast stalnog i povremenog

stanovništva.

Stoga ja za 2015. godinu izvornim Planom postignuta gustoća od 0,0416 ha/stanovnik, ili 416

m2/stanovnik, što je obzirom na «ruralnost» kraja sasvim prihvatljivo. Prikaz je dan u Tablici 24.

TABLICA 24.: ODNOS IZMEĐU PLANIRANE POVRŠINE GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA I BROJA STANOVNIKA OPĆINI

JANJINA

Pretpostavljeni broj stalnih stanovnika

Pretpostavljeni broj povremenih (weekend) stanovnika

Pretpostavljeni ukupni broj stanovnika

Ukupna površina g.p. naselja (izgr.+ plan.) ha

Stanovnik/hektar Hektar /stanovnik

1 2 3 4 5 6 7

1991. godine 555 1410 1965 145,04 13,5480 0,0738

2001. godine 593 1960 2553 145,04 17,6020 0,0568

2015. godina 990 2500 3490 145,04 24,0623 0,0416

2024. godina 1300 2800 4100 145,04 28,2681 0,0354

Za godinu 2024* izvršena je planska aproksimacija.

Odlukom o izradi Izmjena i dopuna Plana, utvrđeno je da će tijekom izrade Izmjena i dopuna biti

napravljena revizija izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja u okviru PPUO Janjina, a

temeljem usklađenja sa ZPUG-om i analize stanja na terenu, uz manje korekcije granica građevinskih

područja na način da se ukupna površina građevinskih područja nije povećavala.

Međutim tijekom rada na izmjenama i dopunama uočen je manji broj tehničkih greški u smislu nedovoljno

preciznog iscrtavanja granice građevinskog područja te su učinjene potrebne korekcije. Kroz reviziju

građevinskog područja, a u svrhu lakše provedbe, u građevinska područja naselja smještenih uz obalu


III - 24

(Drače, Osobjava i Sreser) uključeni su uski potezi neposredno uz obalnu liniju koji u izvornom Planu iz

2007. nisu bili u okviru građevinskih područja sukladno duhu ZPUG-a. Pored navedenog u izračun

površina građevinska područja naselja uključene su i površine uređenih plaža „Bililo“ i „Bratkovica“, te

površina isključive gospodarske namjene GL „Drače“ u naselju Drače. Površina isključive ugostiteljsko-

turističke namjene TL „Jurkovići“ izmjenama i dopunama planirana je kao mješovita namjena te također

uključena u ukupnu površinu GPN-a. Navedene korekcije i izmjene rezultirale su minimalnim povećanjem

građevinskog područja naselja od 4,48 ha (izvorni plan 145,04 ha, izmjene i dopune 149,52 ha).

Izmjenama i dopunama ukinuta je površina izdvojenog građevinskog područja izvan naselja sportsko-

rekreacijske namjene-uređena plaža „Jaz“ u naselju Drače, a zbog uključivanja uskog poteza neposredno

uz obalnu liniju površina turističke zone „Palata“ povećana je za 0,45 ha.

U ukupnoj površini građevinskih površina u Općini Janjina izmjenama i dopunama kao rezultat svih

navedenih korekcija došlo je do povećanja od 2,62 ha, te je ostvarena gustoća od 8,69 stanovnika po ha.

Izm

jen

e i d

op

un

e p

rost

orn

og

pla

na u

ređ

enja

Općin

e J

anjin

a | Izm

jen

e i d

op

un

e O

bra

zlo

ženja

Pla

na

III -

25

TAB

LIC

A 2

5a: TA

BLIC

A P

RO

VJE

RE

GP

NA

SE

LJA

I G

P IZ

DV

OJE

NIH

ZO

NA

Red

. B

r.

GP

naselja

i iz

dvo

jenih

d

ijelo

va n

ase

lja

Uku

no

GP

ha

Izg

rađ

eno

GP

h

a

Izg

rađ

eno

st

%

U

kup

no

GP

h

a

Izg

rađ

eno

GP

h

a

Izg

rađ

eno

st

%

N

ap

om

ena

Izvo

rni P

PU

O J

an

jina

(„S

lužb

eni g

lasnik

Dub

rovačko

-nere

tvan

ske ž

up

an

ije“,

b

roj 03/0

7,

12/0

9)

Izm

jene i d

op

une P

PU

O J

anjin

a

A.

GR

AĐ

EV

INS

KO

PO

DR

UČ

JE

NA

SE

LJA

1.

DR

AČ

E

47

,61

25

,52

5

3,6

0

50

,06

25

,00

4

9,9

4

2.

JA

NJIN

A

34

,07

2

4,1

1

70

,76

34

,45

2

4,6

0

71

,41

3.

OS

OB

JA

VA

1

7,4

4

10

,80

61,9

3

17

,57

1

6,0

4

91

,29

4.

PO

PO

VA

LU

KA

3

,73

3

,39

9

0,9

2

3,7

5

3,7

5

10

0,0

0

5.

SR

ES

ER

4

2,2

0

23

,41

5

0,4

9

43

,69

31

,33

7

1,7

1

u G

PN

su

izm

jenam

a i

do

pu

nam

a u

ključen

i u

ski p

ote

zi n

ep

osre

dn

o u

z o

baln

u li

niju

, iz

vešena je

i ko

rekcija

gra

nic

e G

PN

a u

vid

u

teh

nič

ke isp

ravk

e g

ran

ice, u

po

vrš

inu s

u

uraču

nate

po

vrš

ine isključiv

ih n

am

jen

a. S

ve

nave

deno

sve

rezu

ltiralo

je p

ovećan

jem

p

ovrš

ine G

PN

-a o

d 4

,48 h

a.

A1

. U

GO

ST

ITE

LJS

KO

-TU

RIS

TIČ

KA

NA

MJE

NA

UN

UTA

R G

RAĐ

EV

INS

KO

G P

OD

RUČ

JA

NA

SE

LJA

(T

1)

1.

SR

ES

ER

T

L "

JU

RK

OV

IĆI"

0

,35

81

0

,00

0

,00

0

,00

0

,00

0

,00

Iz

jenam

a i d

op

unam

a p

lan

irano

kao

po

vrš

ine

mje

šo

vite n

am

jene

A2

. G

OS

PO

DA

RS

KA

NA

MJE

NA

UN

UTA

R G

RAĐ

EV

INS

KO

G P

OD

RUČ

JA

NA

SE

LJA

(I3

)

1.

DR

AČ

E

GL

"D

RAČ

E"

1,1

3

0,6

6

58

,41

1

,12

1

,12

1

00

,00

u

nu

tar

po

vrš

ine

GP

N-a

Drače

A3.

SP

OR

TS

KO

-RE

KR

EA

CIJ

SK

A N

AM

JE

NA

UN

UTA

R G

RAĐ

EV

INS

KO

G P

OD

RUČ

JA

NA

SE

LJA

(R

3)

1.

DR

AČ

E

"BIL

ILO

" 0

,13

0

,00

0

,00

0

,13

0

,13

1

00

,00

u

nu

tar

po

vrš

ine

GP

N-a

Drače

2.

SR

ES

ER

"B

RAT

KO

VIC

A"

0,4

3

0,0

0

0,0

0

0,4

3

0,4

3

10

0,0

0

un

uta

r p

ovrš

ine

GP

N-a

Sre

ser

B.

IZD

VO

JE

NO

GR

AĐ

EV

INS

KO

PO

DR

UČ

JE

SP

OR

TS

KO

RE

KR

EA

CIJ

SK

E N

AM

JE

NE

-

UR

EĐ

EN

A P

LA

ŽA

(R

3)

1.

UR

EĐ

EN

A P

LA

ŽA

"JA

Z"

DR

AČ

E

0,5

0

0,0

0

0,0

0

0,0

0

0,0

0

0,0

0

C.

IZD

VO

JE

NO

GR

AĐ

EV

INS

KO

PO

DR

UČ

JE

GO

SP

OD

AR

SK

E N

AM

JE

NE

- P

RO

IZV

OD

NE

(I)

1.

GZ

"VA

RD

IŠT

E"

SR

ES

ER

3

,47

0

,00

0

,00

3

,47

0

,00

0

,00

P

PD

NŽ

pla

nira "

Vard

ište

" p

ovri

no

m o

d 5

,0 h

a

D.

IZD

VO

JE

NO

GR

AĐ

EV

INS

KO

PO

DR

UČ

JE

UG

OS

TIT

ELJS

KO

-TU

RIS

TIČ

KE

NA

MJE

NE

- H

OT

ELI (T

1)

1.

TZ

"P

AL

ATA

" S

RE

SE

R

11

0

,00

0

,00

1

1,4

5

0,0

0

0,0

0

po

većan

je o

d 0

,45 r

ezl

tat

je u

ključiv

anja

u

sko

g p

ote

za n

ep

osre

dn

o u

z o

baln

u lin

iju


III - 26

TABLICA 26.: ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA OPĆINE JANJINA


III - 27

TABLICA 27.: POSTOTNI PRIKAZ ODNOSA POVRŠINA U PPUO JANJINA

NAMJENA / korištenje HA %

Površine naselja (GPN) - izgrađeni dio 100,72 3,37

Površine naselja (GPN) - neizgrađeni dio 48,80 1,63

Izdvojene površine (GP) za gospodarsku namjenu 14,92 0,50

Izdvojene površine (GP) za športsko-rekreacijsku namjenu 0,00 0,00

Groblja (G) 1,89 0,06

Šumske površine isklj. osnovne namjene (Š) 2138,28 71,47

Poljoprivredne površine isklj. osnovne namjene (P) 592,24 19,80

Površine infrastrukturnih sustava (IS) 95,00 3,18

Vodno dobro (bujični tokovi) 0,00 0,00

OPĆINA JANJINA 2991,85 100,00

GRAFIKON 4.: GRAFIČKI PRIKAZ ODNOSA POVRŠINA U PPUO JANJINA

Šumske površine isklj. osnovne

namjene (Š) 71,47%

Poljoprivredne površine isklj. osnovne namjene (P) 19,80%

Površine naselja (GPN) - neizgrađeni dio 1,63%

Površine infrastrukturnih sustava (IS) 3,18%

Površine naselja (GPN) - izgrađeni dio 3,37%

Izdvojene površine (GP) za gospodarsku namjenu

0,50%

Groblja (G) 0,06%

Površine naselja (GPN) - izgrađeni dio

Površine naselja (GPN) - neizgrađeni dio

Izdvojene površine (GP) za gospodarsku namjenu

Groblja (G)

Šumske površine isklj. osnovne namjene (Š)

Poljoprivredne površine isklj. osnovne namjene (P)

Površine infrastrukturnih sustava (IS)


III - 28

3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Možemo samo ponoviti neke važnije smjernice za prostorno određenje. U cjelini promatran, gospodarski

razvoj temeljit će se na:

intenzivnijem razvitku ugostiteljsko-turističke djelatnosti,

činjenici da će naselje Janjina poprimiti funkcije lokalnog središta,

izgradnji boljih prometnih veza, te

razvitku poljodjelstva, ribarstva i industrijsko-servisnih usluga.

Intenzitet rasta i razvoja gospodarstva sigurno će biti u korelaciji s razvojem potrebne infrastrukture i

demografskim mogućnostima, koje će uključiti i prelazak dijela povremenih stanovnika u stalne

stanovnike Općine, proces koji se stalno odvija, ali će se ubrzati boljom prometnom integracijom šireg

prostora.

Temeljne odrednice razvitka gospodarskih djelatnosti odredit će tržište i poduzetnički interesi tako da je

realno očekivati nove, dosad u gospodarskoj strukturi Općine nezastupljene gospodarske grane

(možebitna eksploatacija kamena ako istražni radovi potvrde ekonomsku opravdanost), iako će budući

gospodarski razvitak biti usmjeren na razvitak tradicijski važnih i tržišno potvrđenih djelatnosti -

poljodjelstva, posebice vinogradarstva, zatim ribarstva i marikulture, osobito turizma i ugostiteljstva te

ekološki čiste proizvodnje.

U skladu s već opisanim mogućnostima i ograničenjima prostornog razvoja, prirodni potencijal Općine

karakterizira razmjerno oskudan potencijal sirovinskih resursa. S druge strane, veliko bogatstvo prirodnih

uvjeta zajedno s naslijeđenim materijalnim i kulturnim svojstvenostima objedinjuje se i Planom se

postavlja prostorni temelj za daljnji razvoj, posebno određenih vrsta djelatnosti.

Obzirom na veliku gospodarsku važnost ugostiteljsko-turističke privrede u ukupnoj gospodarskoj strukturi

Općine razvoj ove gospodarske grane predstavlja prioritetni zadatak u kreiranju i osmišljavanju turističkog

proizvoda Općine. Potrebno je obratiti pažnju na:

izgradnju turističkih kapaciteta u suglasju s novim kriterijima, zahtjevima i standardima

izgradnju hotela i turističkih naselja poštujući nove težnje prema privatnosti gostiju tijekom

ljetnih odmora

obnovu starih tradicijskih napuštenih stambenih i naseobinskih struktura

razvoj privatnih manjih turističkih gazdinstava - obiteljskih pansiona prvenstveno u postojećim

starim zgradama, koje su već bile nekada gazdinstva

razvoj izletničkog i lovnog turizma,


III - 29

Sve u krajobrazno očuvanom ambijentu, ekološki čistom i bogatom proizvodnjom zdrave nezagađene

hrane.

Sukladno rečenom, planirani razvoj gospodarskih djelatnosti Općine polazi prvenstveno od utvrđene

činjenice da prirodni resursi pružaju velike mogućnosti za razvoj turističkog gospodarstva. Ovim Planom

planirana je jedna ugostiteljsko-turistička zona tipa «T1» hoteli.

Cjelokupni razvoj Općine treba promatrati u svezi s budućom auto-cestom do Metkovića, brzom cestom

do Dubrovnika, mostom Klek – Brijesta, čvrstom vezom Pelješac – otok Korčula i budućim aerodromom

na otoku Korčula, čije će izgradnje omogućiti lakšu dostupnost Općini. Bit će to značajno podizanje

kvalitete infrastrukture u odnosu na današnje mogućnosti. Ostvarenjem dijela navedenih pretpostavku,

promijenit će se i geo-prometna pozicija Općine u smislu još interesantnije turističke destinacije, što će

tada zahtijevati nova prostorno-planska rješenja za ugostiteljsko-turističku ponudu.

S ovim u vezi treba promatrati i potrebu ostvarenja programa “uređenih plaža” sa svim potrebnim

funkcionalnim objektima, koji se podrazumijevaju pod terminom “uređena plaža” (ugostiteljski sadržaj

ukupno 50 m2 zatvorenog prostora na svakoj plaži, parkiralište, sanitarni objekti, kabine za presvlačenje,

mogućnost unajmljivanja, mogućnost rekreacijskih aktivnosti izvan samog kupanja i sl.).

Jača industrijska proizvodnja i veći industrijski pogoni s ekološkog i prostornog stajališta u Općini nije

prihvatljiva. Za manji industrijski i servisni razvoj Općine planira se jedna gospodarska zona. Zona

“Vardište” u području Vardišta, koju tek treba komunalno opremiti. U Dračama se zadržava postojeći

pogon vinarije smješten uz benzinski crpku, uz manje proširenje zone što zajedno tvori drugu manju

gospodarsku površinu "Drače".

Povoljne klimatske prilike i svojstvena kvaliteta tla utječu i na mogućnosti razvoja poljodjelstva, osobito

vinogradarskih i povrtlarskih kultura te maslinarstva i voćarstva. Moguć je intenzivan uzgoj južnih kultura,

uz pretpostavku da se riješi problem vode. Poljodjelstvo je, zbog polustoljetne zapostavljenosti

neophodno revitalizirati te ga učiniti jednom od najznačajnijih gospodarskih djelatnosti s ciljem postizanja

usklađenog i ravnomjernog prostornog razvitka i suzbijanja depopulacijskih trendova. Vinogradarstvo,

maslinarstvo i povrtlarstvo grane su poljodjelstva koje imaju velike pogodnosti intenzivnog razvitka.

Planom se predviđaju poljodjelske površine i to: osobito već spomenuta polja te ostale poljodjelske

površine.

Uzgoj vinove loze planira se pretežito u Janjinskom, Popovom i Sreserskom polju, dočim se za uzgoj

maslina preferira prostor između naselja Osobjave i Sresera, te dijelom prostori prema Mljetskom kanalu.

Posebni pažnju treba posvetiti obnovi i razvitku obiteljskih poljodjelskih gospodarstava kao temelja

hrvatskog poljodjelstva.

Čisto more i njegove ostale svojstvenosti daju temelj za razvoj ribarstva kako uzgoja školjkaša (H1,

osobito uvala Sutvid), tako i kaveznog uzgoja riba (H2) sve u Malostonskom zaljevu. Do sada su se u

Općini razmjerno nedovoljno razvijale ove gospodarske djelatnosti. Budući razvoj kaveznog uzgoja ribe

zahtijevat će osim problematike samog smještaja kaveza u moru i uzgoja ribe i problematiku


III - 30

funkcioniranja proizvodnog procesa u dijelu što ga čini komponenta na kopnu koju treba riješiti na

odgovarajući način kad se za to ukaže potreba, a prije pokretanja same proizvodnje.

Općina ne raspolaže većim površinama otvorenog mora na kojima se tek kočom mogu loviti značajnije

količine ribe.

Imajući u vidu postojeću razvijenost gospodarstva i svojstvenost prirodnih potencijala za razvoj, može se

ustvrditi da su mogućnosti gospodarskog razvoja razmjerno značajne i raznolike, te da upućuju na daljnje

razvijanje turizma, poboljšavanjem njegove kvalitete i strukture, servisa, marikulture i konačno

poljodjelstva, koje bi trebalo razvijati ne samo na kulturi vinove loze i masline.

Bolja povezanost prostora naselja Janjine s ostalim prostorima županije i Države, pa i šire pogodovat će

razvoju gospodarstva u navedenim gospodarskim djelatnostima, a pogodovat će i razvoju upravnih

funkcija lokalnog središta naselja Janjina, što će još više učvrstiti njenu poziciju u sustavu naselja.

Planom nisu predviđena mjesta kao posebne parcele za možebitnu izgradnju novih ili prenamjenu

postojećih zgrada iz skupine društvenih djelatnosti. Izgradnja novih ili prilagodba postojećih zgrada

moguća je u sklopu građevinskog područja naselja.


III - 31

3.4. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

Uređivanje prostora unutar obuhvata Plana kao što je izgradnja građevina, uređivanje zemljišta te

obavljanje drugih djelatnosti iznad, na ili ispod površine zemlje može se obavljati isključivo u suglasju s

ovim Planom, odnosno postavkama koje iz njega proizlaze. Načelno, uvjeti korištenja, uređenja i zaštite

prostora mogu se shvatiti kao sustav složen od

a) propisanih uvjeta za korištenje određenih dijelova prostora,

b) određenih mjera za uređivanje pojedinih prostora i

c) područja osobite zaštite dijelova Općine.

Područja posebnih uvjeta korištenja, obuhvaćaju zone, predviđene za donošenja prostornih planova

područja. Do donošenja prostornih planova turističkih zona ne mogu se za te cjeline izdavati uvjeti

uređenja prostora (sukladno PPDNŽ). Planiraju se prostorni planovi prikazani u tablici 28.:

TABLICA 28.

UPU


POVRŠINA OBUHVATA* (HA)


Dio GPN-a Osobjava u Uvali Osobjava. U obuhvatu UPU-a nalazi se komunalno privezište i dio obale, te je UPU-o potrebno, pored ostalog, (uvjeti izgradnje i uređenja dijela naselja), dati rješenje uređenja ovih površina.

2,7

2 SRESER DPU „JURKOVIĆI“ Dio GPN-a Sreser zeseoka Jurkovići. Detaljne smjernice dane su u članku 116a. ovih odredbi

0,3




6 SRESER UPU „SRESER 2“ UPU obuhvaća sjeverni dio GPN-a Sreser te dio površine na moru, a detaljnija razgraničenja na pomorskom dobru potrebno utvrditi UPU-om.

13,1


8 SRESER UPU „SRESER 4“ UPU obuhvaća dio GPN-a Sreser te dio površine na moru, a detaljnija razgraničenja na pomorskom dobru potrebno utvrditi UPU-om. U okviru UPU smješten je uređena plaža „Bratkovica“

8,0


III - 32

9 DRAČE UPU „DRAČE 1“ UPU obuhvaća sjeverni dio GPN-a Drače te dio površine na moru, a detaljnija razgraničenja na pomorskom dobru potrebno utvrditi UPU-om.

8,3

10 DRAČE UPU „DRAČE 2“ UPU obuhvaća jugozapadni dio GPN-a Drače te dio površine na moru, a detaljnija razgraničenja na pomorskom dobru potrebno utvrditi UPU-om. U okviru UPU smješten je uređena plaža „Bililo“

26,5


B IZDVOJENI DIO GP (T, I)

12 GZ "VARDIŠTE"

UPU GZ "VARDIŠTE" UPU obuhvaća cijelu gospodarsku zonu "Vardište" (I), koja se nalazi izvan ZOP-a. Detaljniji uvjeti planiranje ove zone dani su u člancima 74, 75, 76, 77, 78. ovih odredbi.

3,5

13 TZ "PALATA"

UPU TZ "PALATA"

UPU obuhvaća obuhvat TZ "Palata" (T1). UPU obuhvaća dio površine na moru, a detaljnija razgraničenja na pomorskom dobru potrebno utvrditi UPU-om. UPU-om je potrebno planirati i razgraničiti uređenu plažu (R3) kao i ostale potrebe površine sportko-rekreacijske namjene, te izgradnju i uređenje privezišta, a sukladno odredbama ovog plana. Detaljniji uvjeti planiranje ove zone dani su u člancima 79, 80, 81, 82, te 84. ovih odredbi.

21,4

DPU – detaljni plan uređenja; UPU – urbanistički plan uređenja * navedene površine utvrđene su na kartografskom materijalu izrađenom u rasterskom obliku pa su više kvalitativnog (orijentacijskog) karaktera, a precizna površina utvrdit će se prilikom izrade prostornog plana užeg područja

Obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja (UPU) za neizgrađene dijelove građevinskog područja

sukladno propisima. Tamo gdje su ovim Planom u obuhvat UPU-a uključeni, zbog želje za kvalitetnijim

uređenjem prostora, i izgrađeni dijelovi građevinskog područja, dakle, ako je obuhvat UPU-a planiran šire

od nužnog obuhvata određenog propisima, prije izrade i donošenja UPU-a:

- moguća je gradnja unutar izgrađenih dijelova građevinskih područja novih građevina te rekonstrukcija

i/ili adaptacija i/ili zamjena postojećih pojedinačnih ili više građevina u skladu s odredbama ovog Plana;

- moguća je gradnja novih i rekonstrukcija postojećih cesta i infrastrukture te obalnih šetnica u skladu s

odredbama ovoga Plana u izgrađenom i neizgrađenom dijelu građevinskog područja, kao i izvan njih u

kojem slučaju sukladno propisima i ovom Planu;

U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja kao i u neizgrađenom dijelu građevinskog područja

naselja, potrebno odobrenje može se izdati samo za građenje na uređenoj građevnoj čestici (ima

priključak na infrastrukturu i javnu prometnu površinu sukladno propisima).

PPDNŽ-om planirana je za dio Općine Janjina izrada PPPPO „Malostonski zaljev i Malo more“. Čija je

granica oduhvata prikazana na kartografskom prikazu 3c2: „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora –

pregled planova užih područja“ i kartografskim prikazima serije 4.


III - 33

DPU-om „Jurkovići“, približne površine 0,3 ha obvezno je planirati revitalizaciju i adaptaciju postojećeg

napuštenog zaselka. Revitalizacijom zaselka Jurkovići planira se aktiviranje zapuštene izgrađene strukture

kao potencijalne lokacije ruralnog turizma u Općini. Za područje obuhvata DPU-a „Jurkovići" potrebno je

izraditi studiju koja bi služila kao programska osnova DPU-a, a u kojoj bi se utvrdili potencijali lokacije te

programi i sadržaji adekvatni za smještaj u zatečenoj izgrađenoj strukturi. U okviru DPU-a „Jurkovići“

moguće je planirati primarno ugostiteljsko-turističke i njima prateće sadržaje u okviru, ovim Izmjenama i

dopunama Plana, planirane mješovite namjene na razini cijelog GPN-a Jurkovići.

Područja posebnih uvjeta uređivanja: U okviru odredaba ovoga Plana to se poglavito odnosi na zaštitu

vizura na naselja i zaštićeni prirodni i kultivirani krajobraz. One se ničim ne smiju ometati i obezvrjeđivati,

pa to prilikom planiranja i izdavanja lokacijskih dozvola treba imati na umu. Planiraju se zaštićene vizure:

a) zaštićena vizura na Janjinu iz pozicije Kozjeg ždrila (područje: "kulturni krajobraz);

b) zaštićena vizura na sjevernu obalu (rt. Rat – uvala Osobjava) (područje: "prirodni i

kultivirani krajobraz);

c) zaštićena vizura iz Janjine (Gornjeg sela) na osojne padine Mataružnice i Škrabaliće s

Popovom Lukom (područje: "prirodni i kultivirani krajobraz);

d) Padine prema Mljetskom kanalu - područje Dranče (područje: "prirodni i kultivirani

krajobraz);

Isto se odnosi i na mjere uređivanja

a) koridora cestovnih prometnica,

b) režim uređivanja terena u sklopu koridora dalekovoda, te

c) režim uređivanja u sklopu vodnog gospodarstva

Sve se provodi u sklopu važećih propisa.

Područja posebnih uvjeta zaštite odnose se na:

Režim zaštite obalnog područja, na koji se striktno primjenjuju pozitivni zakonski

propisi

Režim zaštite područja prirodnog nasljeđa, koji obuhvaća sve vrijedne šumske,

poljodjelske i parkovne prostore. Obuhvaća zaštitu krajobraza: prirodnog,

kultiviranog, odnosno područja izrazitih prirodnih i ruralnih krajobraznih

vrijednosti te obuhvaća zaštićene spomenike i objekte prirode. Zaštita obuhvaća

zaštitu Janjinskog polja i polja Popove Luke kao kultiviranog krajobraza

Režim zaštite područja kulturnog nasljeđa, koji podrazumijeva:

Režim zaštite kulturnog dobra. Obuhvaća režim zaštite naselja i dijelova

naselja kulturno-povijesnih spomeničkih i ambijentalnih vrijednosti te režim


III - 34

zaštite arheološke zone, pojedinog arheološkog nalazišta (kopnenog i

pomorskog), sakralne, civilne i slične građevine.

Režim zaštite okolnog prostora oko kulturnog dobra. Obuhvaća režim zaštite

prostornog sklopa - kao složenog oblika zaštite. Sklop predstavlja

jedinstvenu oblikovnu cjelinu građevine ili građevina naselja i izvornog, ili

modificiranog neposrednog okolnog prirodnog prostora (kontaktnog

prostora) u kojemu je dotična građevina, ili su građevine naselja tijekom

vremena nastale. Smatra se vrlo važnim zaštititi i građevinu (građevine) i

prostor u kojemu je ona nastala, ili su one nastale, kao jednu funkcionalnu i

oblikovnu cjelinu, odnosno sklop, u izvornom smislu.

Režim zaštite kultiviranog i kulturnog krajobraza:

Obuhvaća režim zaštite kultiviranog i kulturnog krajobraza - područja izrazitih

prirodnih poljodjelskih i osobito urbanih, odnosno tradicijskih ruralnih struktura

kao krajobraznih vrijednosti posebno u pogledu iz određenih smjerova. Drugim

riječima, fenomena u prostoru poradi kojih se na njih uspostavljaju zaštićene

vizure.

Za elemente kulturnog nasljeđa vidi tablicu 30.

Prostori posebnih uvjeta korištenja, uređivanja i zaštite prostorno su određeni na kartografskom prikazu

br. 3c1: „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – uvjeti , ograničenja i posebne mjere“ i na

grafičkom listu br. 3c2: „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – pregled planova užih područja“ u

mjerilu 1:25000 i na kartografskom prikazu br. 4: “Građevinska područja naselja i područja posebnih

uvjeta za korištenje” na katastarskim podlogama u mjerilu 1:5000.

Planom je dana valorizacija kulturnih dobara s prijedlogom razine zaštite, uređivanja i korištenja.

Naselja, dijelovi naselja i građevine inventarizirane ovim Planom prikazani su na kartografskom prikaz br.:

3b „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – kulturna dobra”, i u tablici 30 u tekstu ovoga Plana.

Važan dio stroge zaštite kulturno-povijesnih građevina i ansambala tradicijskih ruralnih cjelina predstavlja

zaštita neposrednog “kontaktnog prostora” oko kulturno-povijesnih struktura i građevina, koji s

navedenim strukturama tvori vrijedne krajobrazne prostorne sklopove izrazitih lokalnih ambijentalnih

obilježja. Granice i površine određene su na katastarskim podlogama na kartografskom prikaz br. 4:

“Građevinska područja naselja i područja posebnih uvjeta za korištenje” na katastarskim podlogama u

mjerilu 1:5000.


III - 35

3.4.1. ISKAZ POVRŠINA ZA POSEBNO VRIJEDNA I OSJETLJIVA PODRUČJA I PROSTORNE

CJELINE

TABLICA 29

RED. BR.

OPĆINA JANJINA

2.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA ZAŠTIĆENE CJELINE

OZNAKA HEKTARA % OD POVRŠINE ŽUPANIJE

ST/ HA

HA/ ST

2.1. ZAŠTIĆENA PRIRODNA BAŠTINA UKUPNO 2603,10 1,46

Nacionalni park NP

Park prirode PP

Poseban rezervat Malostonski zaljev i Malo more 1425,10

Ostali zaštićeni dijelovi prirode 1178,0

prirodni krajobraz 1087,4

Sjeverna obala zapadno od rta Rat - uvala Osobjava 111,8 0,0627

Skupina otočića ispred naselja Sreser 72,9 0,0409

Padine Rote 902,7 0,5061

kultivirani krajobraz 90,6

Janjinsko Polje 56,8

Popovo Polje 19,4

Sresersko Polje 14,4

2.2. ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA BAŠTINA UKUPNO 34,2 0,0192

Arheološka područja

nisu znanstveno utvrđenih površina

Povijesne graditeljske cjeline 8,20 0,0046

vrijedne ambijentalne ruralne cjeline 1,15 0,0006

Ruralna cjelina zaselka Škrabalići 0,43 0,0002

Ruralna cjelina zaselka Zabrežje 0,39 0,0002

Ruralna cjelina zaselka Jurkovići 0,33 0,0002

površine zaštićenih gradsko-seoskih cjelina 5,16 0,0029

Poluurbana cjelina Janjine - Gornje selo 5,16 0,0029

zaštićena groblja 1,89 0,0011

Sv. Stjepan - Janjina 1,70 0,0010

Velika Gospa - Sreser 0,15 0,0001

Gospe od zdravlja - Osobjava 0,04 0,0000

Kontaktni prostori 25,98 0,0146

sklopovi prirodne I graditeljske baštine 25,98 0,0146

Prostorni sklop zaselka Zabrežje 4,53 0,0025

Prostorni sklop kuća zaselka Škrabalići 7,42 0,0042

Prostorni sklop groblja Sv. Stjepana 2,46 0,0014

Prostorni sklop ruševina crkve Sv. Martina 8,51 0,0048

Prostorni sklop crkve Sv. Ivana 3,06 0,0017

Prostorni sklop ljetnikovca Bjelovučić 2,00 0,0006

OPĆINA JANJINA UKUPNO 2637,30 1,4800


III - 36

3.4.2. ZAŠTITA PRIRODNOG NASLJEĐA

U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) na području Općine zakonom su zaštićeni

sljedeći dijelovi prirode:


– Malostonski zaljev i Malo more.

Ovim Planom utvrđuje se, na temelju zakonskih propisa i standarda, pokretanje postupka za stavljanje

pod zaštitu vrijednog dijela prirode evidentiranog za zaštitu u Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske

županije:

– Akvatorij uvale Žuljana, Vučina i Kupinova

Za navedeno predlaže se zaštita sukladno Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) kao zaštićeno

područje – značajni krajobraz.

Rješenjima i odredbama ovog Plana štite se:

– osobito vrijedni predjeli - prirodni krajobrazi:

– sjeverna obala u potezu od rta Rat – uvala Stinjiva – uvala Osobjava (osobito

uvala Stinjiva);

– skupina otočića ispred naselja Sreser - Goljak, Srednjak, Gospin školj

– padine Rote (Crna ljuta);

– stabla čempresa uz crkvu Navještenja blažene djevice Marije istočno od


– stabla čempresa na groblju Sv. Stjepana;

– osobito vrijedni predjeli - kultivirani krajobrazi:

– u zoni naselja Janjine i naselja Ppova luka: Janjinsko i Popovo polje;

– u zoni naselja Sreser: Sresersko polje;

Kao zaštićene vizure izdvajaju se:

– Pogled na zaselak Škrabaliće iz naselja Janjina i Janjinskog polja

– Pogled na naselje Janjinu sa Kozjeg Ždrila

Zaštićeni dijelovi prirode i područja posebnih ograničenja u korištenju (krajobrazi i vizure) prikazani su na

kartografskom prikazu br. 3a1: „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta

korištenja – prirodno nasljeđe“ u mjerilu 1:25000.

Područje obuhvata PPUO Janjina sastavni je dio područja Ekološke mreže Republike Hrvatske (NN

109/07.) te obuhvaća slijedeća ekološki značajna područja i ekološke koridore:


III - 37

– područje važno za divlje svojte i stanišne tipove:

– HR4000015 Malostonski zaljev

– HR3000426 Lastovski i Mljetski kanal

– područje važno za divlje svojte i stanišne tipove - točkasti lokaliteti:

– HR2000807 Pelješac – travnjaci – sa stanišnim tipom: Eumediteranski travnjaci

Thero-Brachypodietalia

– HR2000141 Špilja kod Janjine – sa stanišnim tipom H.1. Kraške špilje i jame

– cijeli kopneni dio područja Općine dio je Međunarodno važnog područja za ptice EU:


Područja i lokaliteti nacionalne ekološke mreže prikazani su na kartografskom prikazu br. 3a2: „Uvjeti

korištenja, uređenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja – NEM“ u mjerilu 1:25000.

Prije bilo kakovih zahvata na prirodnim vrijednostima predviđenim za zaštitu pri izradi planova niže razine:


područja;




očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom te obalno područje (prirodne

plaže i stijene) te more i podmorje kao ekološki vrijedna područja;





ocijeniti njihovu prihvatljivost za ekološku mrežu

U području Malostonskog zaljeva:

a) u cilju očuvanja biološke raznolikosti treba očuvati krajobraznu raznolikost;

b) u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju


c) prije bilo kakvog zahvata na zaštićenim prirodnim vrijednostima i prirodnim

vrijednostima predviđenim za zaštitu potrebno je izvršiti potpunu inventarizaciju i

valorizaciju staništa i posebno izdvojiti i zaštiti vrste i područja;


III - 38

d) potrebno je spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi koji su posljedica turističkog

razvoja i drugih djelatnosti i osigurati što povoljnije uvjete održavanja i slobodnog

razvoja prirode;

e) u posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva






f) za posebni rezervat Malostonski zaljev i Malo more potrebno je sukladno članku 80. i

81. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05) donijeti plan upravljanja. Plan upravljanja

određuje razvojne smjernice, način izvođenja zaštite, korištenja i upravljanja zaštićenim



Ekološki značajna područja, odnosno područja Ekološke mreže RH koja se nalaze na području obuhvata

Plana treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih

tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN

07/06, 119/09) i Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN119/08).

Na području obuhvata plana treba provoditi slijedeće mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova:

– Poduzimati radnje koje imaju za cilj očuvanje bioloških vrsta značajnih za stanišni tip što podrazumijeva

neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama, te poticati uzgoj autohtonih svojti


– Gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenom stanišnom tipu

– U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te

sustavno praćenje njihova stanja;

– Očuvati sirovine, živi svijet u speleološkim objektima, fosilne, arheološke i druge nalaze, ne mijenjati

stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini;

– Prirodne krajobraze treba štititi od širenja neplanske gradnje, a kao posebnu vrijednost treba očuvati

područja prekrivena autohtonom vegetacijom i obalno područje (prirodne plaže, stijene i rtove) te more i


– Pješčane i šljunčane plaže održavati uz minimalna infrastrukturna ulaganja i to uglavnom rubno;

– Spriječiti nepropisnu gradnju na morskoj obali i sanirati nepovoljno stanje gdje god je moguće.


III - 39

3.4.3. ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA

U skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, članak 7.), koji nepokretna kulturna

dobra svrstava kao:

grad, selo, naselje ili njegov dio,

građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem,

elementi povijesne opreme naselja,

područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama,

arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna nalazišta i zone,

područje i mjesto s etnološkim i toponimskim sadržajima,

krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture, koje svjedoče o čovjekovoj

nazočnosti u prostoru,

vrtovi, perivoji i parkovi,

tehnički objekti s uređajima i drugi slični objekti

u Općini su valorizirana evidentirana nepokretna kulturna dobra koja su svrstana u skladu sa Zakonom o

zaštiti i očuvanju kulturnih dobara u kategorije što je sve prikazano u Tablici 30.

Temeljem evidencije (inventarizacije) provedene prilikom izrade ovoga Plana, Uprava za zaštitu kulturne

baštine, Konzervatorski odjel u Dubrovniku po službenoj će dužnosti pokrenuti postupak donošenja

Rješenja o preventivnoj zaštiti za sva dobra za koja se pretpostavlja da imaju svojstvo kulturnog dobra, te

podnijeti prijedlog za registraciju. Za sva ostala evidentirana dobra pretpostavljena za zaštitu na lokalnoj

razini predstavničko tijelo županije ili općine može pokrenuti zakonom utvrđeni postupak njihove zaštite,

primjenom članka 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03). Do

donošenja navedenih rješenja treba primjenjivati iste mjere i propisane postupke kao i za do sada

zaštićena kulturna dobra.

Ovim Planom određene su, također i, zone zaštite:

A/ Zona stroge zaštite:

a) pojedinačna kulturna dobra visoke vrijednosti kod kojih je postupak zaštite usmjeren na

potpuno očuvanje izvornosti kulturnog dobra, njegovog povijesnog i prostornog

neposrednog okoliša. Intervencije su moguće isključivo u obliku rekonstrukcije i

adaptacije temeljem istražnih radova i detaljne konzervatorske dokumentacije;

b) isti postupak primjenjuje se i na zaštićene cjeline;

c) arheološki lokaliteti;

d) zaštićeni kulturni krajobraz i obala.


III - 40

B/ Zona umjerene zaštite :

a) pojedinačna kulturna dobra ili cjeline ambijentalne vrijednosti u režimu zaštite koja

uvjetuje očuvanje izvornih svojstvenosti pojedinih kulturnih dobara ili cjelina s

ograničenom mogućnošću građevinskih intervencija.

b) isti se kriteriji režima umjerene zaštite odnose i na zonu neposredne okolice

visokovrijednih kulturnih dobara, odnosno kulturnih dobara uz poštivanje postojećih

ambijentalnih vrijednosti i atraktivnosti prostora.

C/ Zona zaštite sklopa - kao složenog oblika zaštite u sebi sadržava:

c) zonu stroge zaštite koja obuhvaća kulturno dobro i njegovu neposrednu okolinu (u

načelu njegovu česticu(e)) i zonu kontaktnog prostora na koju se proširuju uvjeti

uređenja umjerene zaštite.

Sklop predstavlja jedinstvenu oblikovnu cjelinu građevine ili građevina naselja i izvornog, ili modificiranog

neposrednog okolnog prirodnog prostora (kontaktnog prostora) u kojemu je dotična građevina, ili su

građevine naselja tijekom vremena nastale. Smatra se vrlo važnim zaštititi i građevinu (građevine) i prostor

u kojemu je ona nastala, ili su one nastale, kao jednu funkcionalnu i oblikovnu cjelinu, odnosno sklop, u

izvornom smislu.

Mjere zaštite kulturno povijesnih i prostornih vrijednosti, određene su prema zonama zaštite i klasifikaciji

povijesnih građevina - kulturnih dobara, koje se zaštićuju na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih

dobara. Mjerama zaštite utvrđuju se režimi i oblici intervencija u pojedinim zonama ili za pojedine

građevine.

U Tablici 30. dan je popis svih kulturnih dobara s njihovim statusom zaštite razinom zaštite i predloženom

razinom zaštite za ovim Planom valorizirana nova kulturna dobra.

Zaštićenim kulturnim dobrima, na koja se obvezatno primjenjuju sve spomeničke odredbe i postupci,

smatraju se sva dobra koja su ovom Planu popisana kao:

RST - registrirani spomenici (stara, ne-revidirana rješenja)

Z - zaštićena kulturna dobra

P - preventivno zaštićena kulturna dobra

E - evidentirana

ZPP - evidentirana i zaštićena ovim planom kao kulturna dobra značajna na lokalnoj razini

Pri tome nije presudan formalno-pravni status dobra u dokumentaciji službe zaštite, jer će se upravna

procedura zaštite kontinuirano provoditi temeljem odredbi ovoga Plana i Zakona.


III - 41

TABLICA 30. POPIS KULTURNIH DOBARA U OPĆINI JANJINA

1.0. Povijesna naselja i dijelovi naselja

1.1. Gradsko-seoskih obilježja Status zaštite

1.1.1. Poluurbana cjelina Janjina – dio Gornjeg sela E

1.1.2. Poluurbana cjelina naselja Janjina

P-3333

1.2. Seoskih obilježja Status zaštite

1.2.1. Ruralna cjelina zaselka Škrabalići (stroga zaštita) E

1.2.2. Ruralna cjelina zaselka Zabrežje E

1.2.3. Ruralna cjelina zaselka Jurkovići E

2.0. Povijesne građevine i sklopovi

2.1. Sakralne građevine – crkve i kapele Status zaštite

2.1.1. Sv. Vlaho – naselje Janjina E

2.1.2. Sv. Trojica – naselje Popova Luka E

2.1.3. Sv. Stjepan – na groblju u Janjini E

2.1.4. Sv. Rok – naselje Drače E

2.1.5. Crkva Navještenja (Male Gospe) – naselje Sreser E

2.1.6. Gospa od Zdravlja – naselje Osobjava E

2.1.7. Sv. Ivan iznad uvale Osobjava E

2.1.8. Sv. Martin E

2.2. Stambene građevine Status zaštite

2.2.1. Kuća Getaldić – Janjina E

2.2.2. Kuća Pucić – Janjina P

2.2.3. Ljetnikovac Sutvid

P-3336

2.3. Građevine javne namjene Status zaštite

2.3.1. Knežev dvor u Janjini E


III - 42

2.4. Vojne građevine i utvrde Status zaštite

2.4.1. Utvrda Stinjiva (Osobjava) E

2.4.2. Utvrda Farleta (Sreser) E

3.0. Elementi povijesne opreme prostora, tehničke građevine niskogradnje s uređajima

3.1. Tehničke i građevine niskogradnje s uređajima Status zaštite

4.0. Područje, mjesto, spomenik ili obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe

4.1. Spomenik i obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe Status zaštite

4.1.1. Spomenik žrtvama NOB-a E

4.2. Groblja i grobne građevine Status zaštite

4.2.1. Groblje Sv. Stjepana - Janjina E

4.2.2. Groblje Vela Gospa - Sreser E

4.2.3. Groblje Gospe od zdravlja - Osobjava E

4.3. Prostorna plastika i urbana oprema Status zaštite

4.3.1. Križ u Janjini uz cestu D.414 E

4.3.2. Križ u Janjini na raskrižju za Zabrežje - Gornje selo E

4.3.3. Križ pored groblja Sv. Stjepana - Janjina E

4.3.4. Križ zapadno pored groblja Sv. Stjepana - Janjina E

4.3.5. Poklonac na Kozjem Ždrilu E

5.0. Arheološki lokaliteti i zone

5.1. Arheološki lokaliteti Status zaštite

5.1.1. Povijesna kamena gomila Stražica (kota 157) E

5.1.2. Povijesna kamena gomila Mala Stražica (kota 119) E

5.1.3. Povijesna kamena gomila V. Prinos (kota 107) E


III - 43

5.1.4. Grobna kamena gomila Grad nad uvalom Sutvid E

5.1.5. Izvidnica na Klačini (kota 303) E

5.1.6. Glavica Sv. Jurja (kota 77) E

5.1.7. Crkvica Sv. Vida u uvali Sutvid - Drače E

5.1.8. Villa rustica – Mirine, Popova Luka E

5.1.9. Villa rustica – Rat, Sreser E

5.1.10. Villa rustica – Pod starinama, Osobjava E

5.1.11. Groblje na Suđurđu s crkvicom sv. Jurja E

5.2. Arheološke zone Status zaštite

5.2.1. Zona Sv. Martina zapadno od Osobjave (kota 104 nmv.) E

5.2.2. Groblje s crkvom Sv. Stjepana – “Dumanjsko” E

6.0. Područja kultiviranog krajobraza i prostornih sklopova

6.1. Područja kultiviranog krajobraza Status zaštite

6.1.1. Janjinsko polje E

6.1.3. Sresersko polje E

6.2. Područja prostornih sklopova – kontaktne zone Status zaštite

6.2.1. Prostorni sklop zaselka Zabrežje i okolnog prostora E

6.2.2. Prostorni sklop kuća zaselka Škrabalići uključivo i crkvu Sv. Trojice i okolnog prostora

E

6.2.3. Prostorni sklop groblja Sv. Stjepana i okolnog prostora E

6.2.4. Prostorni sklop ruševina crkve Sv. Martina i okolnog prostora istočno od naselja Osobjave

E

6.2.5. Prostorni sklop crkve Sv. Ivan i okolnog prostora iznad uvale Osobjava. E

6.2.6. Prostorni sklop ljetnikovca Bjelovučić i okolnog prostora. E

6.3. Zaštićene vizure (kulturna baština) Status zaštite

6.3.1. Pogled na zaselak Škrabaliće iz naselja Janjina i Janjinskog polja E

6.3.2. Pogled na naselje Janjinu sa Kozjeg Ždrila E


III - 44

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

3.5.1. PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV

U okviru Općine, prometni i elektroenergetski sustav dva su sustava koja su značajno prisutna u prostoru.

Ostali sustavi, vodoopskrbni, odvod otpadnih voda i sustav telekomunikacijskih veza u smislu prostornih

posljedica možemo smatrati manje važnim.

3.5.1.1. CESTOVNI, POMORSKI, ZRAČNI I PJEŠAČKI PROMET

Cestovni promet

Na državnoj razini okosnica prometne mreža Općine i nadalje će biti državna cesta D-414. Hrvatska

uprava za ceste i Dubrovačko-neretvanska županija sufinancirale su izradu Prostorno-prometne studije

cestovne mreže Dubrovačko-neretvanske županije. Navedenu studiju izradio je Institut građevinarstva

Hrvatske iz Zagreba u suradnji sa Županijskim zavodom za prostorno uređenje iz Dubrovnika, u rujnu

2000. godine. Prema Studiji, na području obuhvata ovoga Plana predviđena je

korekcija trase postojeće državne ceste D-414, nova trasa planirana je kao obilaznica naselja

Janjina i Drače, te nastavak trase od Janjine prema Donjoj Bandi.

Planira se uređenje današnjih cesta u Općini:

Pelješke ceste koju će zamijeniti «korigirana trasa» Pelješke ceste na koji dio će se prenijeti

državna razina važnosti.

ceste L-69027 (Sreser – Janjina (D414)), koja povezuje naselje Janjinu s naseljem Sreser.

ceste L69074 (Trpanj (D414) – Osobjava – L69027), koja povezuje naselje Osobjavu s ostatkom

Općine

ceste L 69076 (Žuljana (Ž6226 – Trstenik (L69028)), koja prolazi južnom obalom Općine

postojeće ceste koje nisu javne

Pomorski promet

Pomorski će se promet i u narednom planskom periodu razvijati po ustaljenim pomorskim koridorima i ne

će doći do promjena u smislu nove izgradnje većih infrastrukturnih objekata.

U okviru Općine ovim Planom predviđene su slijedeće luke:


- luka Drače (postojeća)

- luka Sutvid (postojeća)

- luka Sreser (postojeća)


III - 45

Na području Općine ovim planom planirana su privezišta:

- Osobjava – komunalno privezište

- Palata – privezište u okviru TZ „Palata“

oba kao izdvojeni dijelovi lučkog bazena luke otvorene za javni promet lokalnog značaja – Sreser, a

obuhvaćena urbanističkim planovima uređenja (UPU-ima) kojima će se pobliže odrediti uvjeti njihove

izgradnje i uređenja sukladno važećim zakonima i propisima.

Zračni promet

Između naselja Janjina i Sreser kod odvojka za Osobjavu izgrađen je helidrom za dnevne i noćne letove, a

što je prikazano na kartografskom prikazu br. 2a: „Infrastrukturni sustavi – promet – cestovni, pomorski,

zračni”.

Pješački promet

Ovaj Plan pješački promet sagledava kroz stazu uz more, “lungo mare”, kao najvažniju komponentu

pješačkog prometa na razini prostornog plana. Staza je planirana na potezu od rta Rat uz obalu naselja

Sreser do naselja Drače, a, što je prikazano na kartografskom prikazu 2a: „Infrastrukturni sustavi – promet

– cestovni, pomorski, zračni”.

3.5.1.2. POŠTANSKI I TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET

Poštanski i telekomunikacijski promet svojim je uslugama pokrio cijeli prostor Općine.

Pošta

U Općini Janjina postoji samo jedan Poštanski ured i u doglednoj se budućnosti ne planira otvoriti drugi.

Postoji mogućnost da se tijekom turističke sezone u srpnju i kolovozu otvori sezonski Poštanski ured u

naselju Drače.

Telekomunikacije

Planiraju se samo povećanja kapaciteta telefonskih priključaka, povećanje kvalitete usluga i bolja

pokrivenost prostora Općine mobilnom mrežom. Središte telefonije je ATC u Stonu.

Poboljšanje fiksne telefonske mreže i povećanje njenih kapaciteta izgradnjom planiranih gospodarskih

sadržaja, osobito turističkih, vršit će se sukladno ritmu eventualne izgradnje. Moguće je korištenje i UPM

sustava (udaljenih pretplatničkih modula) za priključivanje udaljenijih lokacija.

U svrhu bolje pokrivenosti područja fiksnom pristupnom mrežom u mjestima Sreser i Drače planiraju se

nova TK čvorišta

Hrvatska radio televizija. Planira izgraditi TV-pretvarač u zoni naselja Popova Luka radi boljeg prijema u

širem području Janjine.

Prikaz je na kartografskom prikazu br. 2b: „Infrastrukturni sustavi – pošta i telekomunikacije”


III - 46

3.5.2. ENERGETSKI SUSTAV

PPDNŽ kao i «Studijom razvitka elektroenergetskog sustava Hrvatske do 2030. godine» – Energetski

institut «Hrvoje Požar» d.o.o., Zagreb, 1998. godine, predviđena je do 2020. godine trafostanica TS

110/10(20) kV «Janjina» koja bi se realizirala rekonstrukcijom postojeće TS 35/10(20) kV «Janjina» kod

Popove Luke. Ovo se planira budući je realizacija pojednostavljene TS 110/10(20) kV, koja bi se priključila

na obližnji 110 kV dalekovod, isplativije rješenje od rekonstrukcije postojećeg dotrajalog 35 kV

dalekovoda TS «Korčula» - TS «Ston». Drugi je razlog načelna orijentacija za postupni prijelaz na izravnu

transformaciju 110/10(20) kV i odumiranje 35 kV mreže.

Ono što se još može pretpostaviti poboljšanje je lokalnog razvoda i

rekonstrukcija postojećih starijih transformatorskih stanica (izmjenom ili dogradnjom) do

optimalnog kapaciteta,

izgradnja nove mreže i novih trafostanica u planiranim stambenim, gospodarskim i turističkim

zonama radi osiguranja njihove kvalitetne elektroopskrbe što će se odvijati sukladno ritmu

njihovih realizacija.

Međutim, ovisno o financijskim mogućnostima dodatno povećanje sigurnosti napajanja osigurala bi

izgradnja novih veza:

DV 10(20) kV Crkvice – Osobjava

DV 10(20) kV TS 35/10(20) kV «Janjina» - TS 10/0,4 kV Luka Sutvid – TS 10/0,4 kV «Dubrava»

Također, planirana izgradnja za područje TZ «Palata», TZ «Punta Rata» i TZ «Jurkovići» te širenje naselja

Drače i Sreser uvjetovat će izgradnju novih trafostanica na navedenim lokacijama te eventualno

zatvaranje energetskih petlji izgradnjom KB veza:

TS 10/0,4 kV Sreser Kraj – TS 10/0,4 kV Drače

TS 10/0,4 kV Bratkovica – TS 10/0,4 kV Luka Sutvid.

Prikaz je na kartografskom prikazu br. 2c: „Infrastrukturni sustavi – energetski sustav“

3.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

3.5.3.1. VODOOPSKRBA

Vodoopskrba je uglavnom riješena korištenjem NPKL sustava.

Planovima razvoja vodoopskrbnog sustava «Pelješac», koji se veže na NPKL vodovod, planirano je

poboljšanje vodoopskrbe:

izgradnja vodospreme „Stražica“

izgradnja cjevovoda od crpne stanice „Sreser“ do vodospreme „Stražica“


III - 47

izgradnja cjevovoda od vodospreme „Janjina“ do vodospreme „Žuljana“ (u Općini Ston )

izgradnja cjevovoda od vodospreme „Gradina“ do naselja Osobjava

izgradnja sustava opskrbe vodom područja naselja Osobjave

izgradnja nove mreže za novu stambenu izgradnju, izgradnju gospodarskih i turističkih zona i

osiguranje njihove kvalitetne opskrbe odvijati će se u ritmu pojedinih realizacija konačno

određenih kapaciteta.

Izgradnja vodospreme druge vodospreme „Gradina“

3.5.3.2. NAVODNJAVANJE

U Općini Janjina, sukladno Planu navodnjavanja za područje Dubrovačko-neretvanske županije,

potencijalne površine za navodnjavanje iznose ukupno 516,616 ha. Ove površine ulaze u melioracijske

jedinice I. prioriteta za navodnjavanje s agromelioracijama (od čega 264,224 ha otpada na I.1. – Pogodna

tla bez ograničenja za navodnjavanje ili s ograničenjima koja neće znatno utjecati na produktivnost, dobit i

primjenu, te 252,422 ha otpada na I.3. – Ograničeno pogodna tla s ograničenjima koja znatno ugrožavaju

produktivnost, dobit i primjenu navodnjavanja). Potencijalne površine za navodnjavanje prikazane su na

kartografskom prikazu br. 2d: “Infrastrukturni sustavi – vodnogospodarski sustav – vodoopskrba ” u

mjerilu 1:25000 (koji je kvalitativnog i shematičnog karaktera, te će se konačna rješenja utvrditi razradom

nastavne dokumentacije.) Sukladno odredbama PPDNŽ i Planu navodnjavanja za područje Dubrovačko-

neretvanske županije na površinama pogodnima za navodnjavanje planirano je korištenje voda iz

podzemlja i kišnice uz mogućnost izgradnje mikroakumulacija. Pored navedenog, planira se korištenje

vode iz manjih lokalnih izvora i iz vodoopskrbnog sustava – Neretvansko-pelješko-korčulansko-

lastovskog vodovoda (NPKL) uz akumuliranje u zimskom razdoblju, a uz suglasnost Hrvatskih voda i

vodovoda.

Prikaz sustava vodoopskrbe dan je na kartografskom prikazu br: 2d: „Infrastrukturni sustavi –

vodnogospodarski sustav - vodoopskrba”.

3.5.3.3. ODVODNJA OTPADNIH VODA

Predlaže se složeni sustav odvodnje otpadnih voda, ne samo za naselje Janjinu već i za naselja Sreser i

Drače poradi zaštite Malostonskog zaljeva.

Planirane su dvije varijante sustava odvodnje otpadnih i fekalnih voda, a obje varijante prikazane su na

kartografskim prikazima Plana.

Varijanta 1 (prikazana na kartografskom prikazu 2e1: “Infrastrukturni sustavi – vodnogospodarski sustav -

odvodnja otpadnih voda – varijanta 1”) temelji se na projektu „Idejno rješenje uređaja za pročišćavanje

fekalnih otpadnih voda naselja na središnjem dijelu poluotoka Pelješca – u okviru zaštite Malostonskog

zaljeva“ koji je izradio „Hidroprojekt-ing“ iz Zagreba 1999 (Broj projekta: 1242/99).


III - 48

Projekt razmatra rješenje oblikovanja sustava odvodnje otpadnih voda i polazi od činjenice da je nužna

zaštita Malostonskog zaljeva koji je uvršten u «osjetljivo područje». Stoga je i odbačena varijanta rješenja

«A» kojom su se otpadne fekalne vode trebale nakon tretmana ispuštati u Neretvanski kanal, a odabrana

je varijanta «B» kojom se otpadne vode odlažu na južnu stranu poluotoka Pelješca u Mljetski kanal. Uže

područje odlaganja, Zaton Žuljana, zbog dobre izmjene morske mase, dubokog mora i sličnih povoljnih

karakteristika, povoljnije je za odlaganje od Malostonskog zaljeva, ali traži prepumpavanje i izgradnju

hidrotehničkog tunela i «prvi stupanj», odnosno «odgovarajući stupanj pročišćavanja». Uzimajući u obzir

oceanografske prilike za funkcioniranje podmorskog ispusta, te razvoj naselja, predlaže se da se razmotri

mogućnost fazne izgradnje, višeg i nižeg stupnja pročišćavanja. Za odlaganje pročišćenih voda u more

potrebno je izvesti podmorski ispust s ugrađenim difuzorom.

Na taj način prikupile bi se sve otpadne vode naselja Drače, Sreser, Janjina i Popova Luka pomoću dvije

crpne stanice na centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, odakle bi se nakon pročišćavanja

ispuštale zajedničkim ispustom kroz hidrotehnički tunel duljine 750 m u Mljetski kanal na udaljenost od

približno 790 metara od obale. Planirani kapacitet uređaja za pročišćavanje otpadnih voda je:

I faza, N=3000ES; «prvi stupanj pročišćavanja»»

II faza, N=5750 (6000 ES); «prvi stupanj pročišćavanja».

Naselje Osobjava izlazi izvan akvatorija Malostonskog zaljeva. U prvom planskom razdoblju ne planiraju

se investicije u izgradnju odvodnje otpadnih voda. Na području gdje nije izgrađen sustav odvodnje

otpadnih voda, ili gdje nije planirana izgradnja javnog sustava, odvodnju otpadnih voda kućanstva je

potrebno riješiti izgradnjom vodonepropusnih sabirnih jama, koje će se prazniti putem nadležnog

komunalnog poduzeća i odvoziti talog na deponij određen po sanitarnom organu Općine, a najbolje u

uređaj za pročišćavanje odvodnog sustava Općine kad on bude izgrađen.

Ukratko u varijanti 1 prikupljene otpadne vode s cijelog područja Općine Janjina pumpanjem se

prebacuju i ispuštaju podvodnim ispustom u Mljetski kanal. Sastavni dio rješenja je tunel kojim je

položena kanalizacijska cijev na svom putu prema Mljetskom kanalu, a postoji i mogućnost rješenja

polaganjem cijevi bez gradnje tunela prelaskom preko prijevoja putem izgradnje sustava crpnih stanica.

U Varijanti 2 (prikazana na kartografskom prikazu 2e2: “Infrastrukturni sustavi – vodnogospodarski sustav

- odvodnja otpadnih voda – varijanta 2”) prikupljene otpadne vode naselja Janjina, Sreser i Drače

usmjeruju se u kolektor položen duž sjeverne obale Općine, kroz naselja Drače i Sreser. Kolektorom se

otpadne vode dovode do uređaja za pročišćavanje za manje osjetljivo područje zapadno od naselja

Sreser te se na tome mjestu dugim podmorskim ispustom ispuštaju u Neretvanski kanal (u smjeru Ploča).

Otpadne vode naselja Popova Luka upuštaju se u podzemlje, uz prethodni tretman u uređaju za

pročišćavanje, dok se otpadne vode naselja Osobjava gravitacijski dovode do uređaja za pročišćavanje

za manje osjetljivo područje u uvali Osobjava, te se na tome mjestu dugim podmorskim ispustom

ispuštaju u Neretvanski kanal (u smjeru Ploča).

U obje varijante na glavni kolektor se priključuju poprečni sekundarni kanali većinom gravitacijskog

karaktera, koji skupljaju otpadne vode iz unutrašnjih dijelova naselja. Etapnost izgradnje Uređaja za


III - 49

pročišćavanje s obzirom na kapacitet uređaja i stupnja pročišćavanja definirat će se detaljnijom

tehničkom dokumentacijo i vodopravnim uvjetima.

Predviđaju se obaveze:

a) Ako se na dijelu građevinskog područja izgradi javna kanalizacijska mreža i ako postoje

za to tehnički uvjeti, postojeće stambene i ostale građevine se moraju priključiti na nju.

b) Ako na dijelu građevinskog područja na kojem će se graditi građevina postoji javna

kanalizacijska mreža, stambene i druge građevine moraju se priključiti na nju.

c) Otpadne vode iz gospodarskih zgrada u domaćinstvu s izvorom zagađenja i

gospodarskih postrojenja moraju se prije upuštanja u recipijent pročistiti do stupnja na

kojem se nalazi recipijent odnosno do stupnja i na način predviđen posebnom odlukom

Općinskog vijeća.

Zakonska regulativa:

Zakon o vodama

Zakon o financiranju vodnog gospodarstva

Zakon o prostornom uređenju i gradnji

Prikaz sustava odvodnje dan je na kartografskim prikazima 2e1: “Infrastrukturni sustavi –

vodnogospodarski sustav - odvodnja otpadnih voda – varijanta 1” i 2e2: “Infrastrukturni sustavi –

vodnogospodarski sustav - odvodnja otpadnih voda – varijanta 2”.

3.5.3.4. VODNO GOSPODARSTVO

Bujice

Na području Općine nema značajnijih stalnih vodotoka, a značajniji bujični tokovi ucrtani su na

kartografskim prikazima Plana. Na razini ovoga Plana ne planiraju se nikakve velike radnje u smislu

regulacija bujičnih tokova, međutim Odredbama za provođenje utvrđene su detaljne mjere održavanja

tokova.

Ukoliko se ukaže potreba za zaštitom eventualno ugroženih poljoprivrednih površina ili objekata

ugroženih djelovanjem bujica, zaštita se može osigurati intervencijama i radovima na slivu: regulacijski

radovi, izgradnja pregrada za zaustavljanje nanosa, čišćenje nanosa, pošumljivanja i dr. skladano

Odredbama za provođenje, važećoj regulativi i u suglasnosti s nadležnim institucijama.

Izvorišta

Postoje naznake izvorišta boćate vode u zoni uvale Osobjava i uvale Stinjiva, pa se zone kao takove

trebaju štititi u skladu propisima. Hrvatske vode nemaju planove za korištenje predmetnih potencijalnih

vodozahvata za potrebe javne vodoopskrbe, tako da se isti mogu koristiti samo za sanitarne i tehničke

potrebe (ako im to razina slanosti bude dozvoljavala). Ukoliko bi se insistiralo na korištenju voda za


III - 50

potrebe javne vodoopskrbe, tada bi nužno bilo izgraditi hidrogeološku studiju, koja bi vjerojatno

uvjetovala izmjenu Plana u slivu izvora.

Kako se ovim Planom ne planira njihovo korištenje za potrebe javne vodoopskrbe, nisu u koliziji s

planiranim građevinskim područjima, dijelom već i izgrađenim.

3.6. POSTUPANJE S OTPADOM

Zbrinjavanje krutog otpada u Općini planirano je sukladno odredbama PPDNŽ-a, kojim je utvrđen sustav

gospodarenja otpadom te utvrđene lokacije županijskog centra za gospodarenje otpadom, pretovarnih

stanica i pogona za obradu građevinskog otpada.

Planira se saniranje i zatvaranje postojećeg odlagališta otpada.

U sklopu GZ “Vardište“ planira se, sukladno odredbama PPDNŽ-a, izgradnja i uređenje sabirališta otpada

(„reciklažnog dvorišta“ i „zelenog otoka“), pogona za obradu građevinskog otpada, te pretovarne stanice

otpada.

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

Ugroženi dijelovi okoliša su osobito:

1. more i obala, osobito obalni dijelovi naselja i dijelovi obale do koje postoje kolni pristupi,

potez obale uvala Sutvid – rt Rat koji pripada akvatoriju Malostonskog zaljeva i

zaštićen je kao «vrlo osjetljivo područje»,

potez obale od rta Rat do uvale Osobjava.

2. kvalitetna poljoprivredna tla

Janjinsko polje,

Popovo polje,

Sresersko polje

3. kulturno-povijesni spomenici (Tablica 30),

4. objekti pučkog graditeljstva, svojstvena tipologija i matrica naselja (Tablica 30),

5. prostori postojećih i neuređenih odlagališta otpada,

6. krajolici, prirodni, kultivirani i kulturni (Tablica 30).

Smjernice zaštite voda obuhvaćaju razvoj infrastrukturnog sustava na zbrinjavanju komunalnih i

industrijskih otpadnih voda i zaštitu od incidentnih zagađenja. Potrebno je otpadne vode, koje se mogu

pojaviti u gospodarskoj zoni, ali i na drugim mjestima prethodno pročistiti na samim mjestima nastanka

do razine komunalnih otpadnih voda prije upuštanja u kanalizaciju ili odvoženja za ispuštanje u


III - 51

kanalizaciju ili na za to određeni deponij. Mjere za sprječavanje utjecaja od incidentnih zagađenja trebale

bi biti obuhvaćene operativnim planovima svakog pojedinog zagađivača. Potrebno je pravodobno

djelovati na suzbijanju takvih zagađenja.

Rješenje odvodnje otpadnih voda temelji se na varijanti «B» projekta Idejno rješenje uređaja za

pročišćavanje fekalnih otpadnih voda naselja na središnjem dijelu poluotoka Pelješca – u okviru zaštite

Malostonskog zaljeva». Broj projekta: 1242/99.

Planom su, zbog zaštite i unapređenja okoliša, utvrđena osobito vrijedna područja prirode, vrijedni

krajolici, koja se stavljaju pod poseban režim zaštite.

Zaštita prostora

Zaštita prostora obrađena je u ovom tekstu Plana i prikazana je na kartografskim prikazima označenim

brojem “3”. Na kartografskim prikazima je dan prikaz prostorne valorizacije i kategorizacije prirodnih i

kulturnih vrijednosti područja Općine.

Smjernice za zaštitu i revitalizaciju graditeljskog nasljeđa dane su u Odredbama za provođenje, a na

kartografskim prikazima br. 4: “Građevinska područja naselja i područja posebnih uvjeta za korištenje”

prostorno su određene zone zaštita, zone “stroge zaštite”, “zone umjerene zaštite” i “zone zaštite

sklopa”.

Zaštita čovjekove okoline

Zaštita čovjekove okoline uzima u obzir procese i oblike degradacije krajobraza:

uništavanje i degradaciju vegetacijskog pokrivača;

zapuštanje antropogenog krajobraza;

degradiranje krajobraza eksploatacijom, deponijima, deponijima građevinskog materijala.

Postoje realne opasnosti da se svi navedeni oblici ugrožavanja vrijednosti krajobraza nastave.

U problem zaštite čovjekove okoline ulazi i problematika zaštite ruralnog krajobraza. Problem se iskazuje

u više razina:

kao vizualno-estetski: siromašenje autohtonog tradicijskog izgleda;

kao ekološko-ekonomski: dovoljno neangažiranje prirodnih i stvorenih resursa društva;

kao kulturološki: postepeno gubljenje materijalne kulture jednog društva.

Stoga se predlaže, među ostalim, da se tradicionalni ruralni krajobrazi izričito zaštite kao posebna

kulturološka, estetska, ekološka i ekonomska vrijednost:

da se istraže specifičnosti,

da se detaljnije prostorno definiraju.


III - 52

Sve navedeno uvelike nadilazi okvire ovoga Plana. Ipak, ovim Planom uspostavljen je sustav zaštite, a za

najosjetljivije prostore i za prostore u kojima je buduća intenzivnija izgradnja najvjerojatnija propisano je

donošenje planova nižeg reda.


KARTOGRAFSKI PRIKAZI