Transcript
Page 1: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

1 | P a g e

broj elaborata 660/15.

Naziv plana: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PODGORA

Ovaj elaborat je sastavni dio ODLUKE O DONOŠENJU IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PODGORA

„Glasnik“ - službeno glasilo Općine Podgora, broj 13/15. od 30. listopada 2015.

Klasa: 350-02/12-01/06, Urbroj: 2147/05-02/01-15-368, Podgora, 30. listopada 2015. godine

OPĆINA PODGORA OPĆINSKO VIJEĆE PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA: __________________

I v o M i h a lj e v i ć

Naručitelj: OPĆINA PODGORA Izrađivač: URBOS doo Split Biro za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša Split, listopad 2015. godine

Page 2: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

2 | P a g e

Naziv plana: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE PODGORA -

Naručitelj: OPĆINA PODGORA Načelnik Općine: Ante Miličić

Izrađivač: URBOS doo Split Biro za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša Teh. direktor: Maja Madiraca, dipl.oec.- odgovorna osoba

RADNI TIM Gordana Radman, dipl.ing.arh., odgovorni voditelj Maja Madiraca, dipl.oec. Dr.sc. Zoran Radman Larisa Bačić, dipl.ing.građ. Jelena Borota, mag.ing.arh. Ivana Bubić, mag.oec.,univ.spec. Mladen Žanić, dipl.ing.el.

Page 3: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

3 | P a g e

SADRŽAJ OPĆI DIO

I Izvod iz sudskog registra

II Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva

III Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu za odgovornu osobu u pravnoj osobi (Gordana Radman, dipl.ing.arh.)

IV Imenovanje odgovornog voditelja izrade Nacrta prijedloga izmjena i dopuna urbanističkog plana uređenja naselja Tučepi sjeverno i južno od D8

A TEKSTUALNI DIO OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1.1. Pravna osnova za izradu izmjena i dopuna 1.1.1. Plan gospodarenja otpadom 1.2. Razlozi donošenja izmjena i dopuna 1.3. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.3.1. Obuhvat izmjena i dopuna 1.3.2. Osnovna obilježja Općine 1.3.3. Postojeće stanje u oblasti gospodarenja otpadom na područje Općine 1.4. Planski pokazatelji i adrese iz PPSDŽ 2. CILJEVI IZMJENA I DOPUNA

3. PLAN 3.1. Korištenje i namjena površina 3.2. Način i uvjeti gradnje 3.3. Prikaz prometne, TK i komunalne mreže 3.3.1 Uvjeti gradnje prometne mreže 3.3.2. Uvjeti gradnje TK mreže 3.3.3 Uvjeti gradnje elektroenergetske mreže 3.3.4. Uvjeti gradnje vodnogospodarske mreže 3.4. Područje primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prostora 3.5. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš 3.6. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda ODREDBE ZA PROVOĐENJE B GRAFIČKI DIO

1.a Korištenje i namjena površina 1:25000 2.2a Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski sustav 1:25000 2.4a Infrastrukturni sustavi i mreže - vodnogospodarski sustav, korištenje voda 1:25000 4. Građevinska područja naselja 1:5000 (list 5,6) 5. Način i uvjeti gradnje 1:2000

C OBVEZNI PRILOZI

IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI OSTALI PRILOZI

Page 4: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

4 | P a g e

OPĆI DIO

I Izvod iz sudskog registra II Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva III Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu za

odgovornu osobu u pravnoj osobi (Gordana Radman, dipl.ing.arh.) IV Imenovanje odgovornog voditelja izrade Nacrta prijedloga izmjena i dopuna

prostornog plana uređenja općine Podgora

Page 5: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

5 | P a g e

Page 6: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

6 | P a g e

Page 7: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

7 | P a g e

Page 8: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

8 | P a g e

Page 9: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

9 | P a g e

Page 10: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

10 | P a g e

Page 11: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

11 | P a g e

Page 12: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

12 | P a g e

Page 13: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

13 | P a g e

OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1.1. PRAVNA OSNOVA ZA IZRADU IZMJENA I DOPUNA Izrada izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Podgora izrađuje se na temelju Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Podgora usvojenoj na 21. sjednici Općinskog Vijeća dana 26.02.2015. godine. Odlukom se određuje pravna osnova za izradu i donošenje Izmjena i dopuna, razlozi donošenja Izmjena i dopuna, obuhvat Izmjena i dopuna, ocjena stanja u obuhvatu Izmjena i dopuna, ciljeve i programska polazišta Izmjena i dopuna, popis sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi za izradu prostornih planova, način pribavljanja stručnih rješenja Izmjena i dopuna, popis javnopravnih tijela određenih posebnim propisima koja daju zahtjeve za izradu Izmjena i dopuna te drugih sudionika korisnika prostora koji trebaju sudjelovati u izradi Izmjena i dopuna, planirani rok za izradu Izmjena i dopuna, odnosno njegovih pojedinih faza, izvori financiranja izrade Izmjena i dopuna i druga pitanja od značaja za izradu nacrta Izmjena i dopuna. Pravna osnova za izradu i donošenje Izmjena i dopuna su:

- članci 86. do 113. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine", broj 153/13), - Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim

pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („Narodne novine" broj 106/98, 39/04, 45/04 - ispravak, 163/04 i 135/10)

- ostali važeći propisi iz područja prostornog uređenja i posebni propisi (Zakon o održivom gospodarenju otpadom NN 7/13, Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom NN 38/08 i ostali zakoni i pravilnici iz oblasti gospodarenja otpadom).

Temeljni razlog za izradu Izmjena i dopuna je uređenje komunalne zone za gospodarenje otpadom sukladno posebnim propisima te pratećih, manjih proizvodnih, komunalnih i servisnih sadržaja. Osnovni planski dokumenti gospodarenja otpadom na području Republike Hrvatske su slijedeći: 1. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05); 2. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007.- 2015. g. (NN 85/07, 126/10, 31/11); 3. Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom; 4. Gradski i općinski planovi gospodarenja otpadom; 5. Plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada. 1.1.1. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE PODGORA Plan gospodarenja otpadom Općine Podgora za razdoblje od 2010.-2018. prihvaćen je na 12. sjednici Općinskog vijeća Općine Podgora održanoj 18. listopada 2010. godine (Sl. Glasnik Općine Podgora br. 12/10.). Plan gospodarenja otpadom je instrument kojim se nastoji postići održivo gospodarenje otpadom. U tom smislu njegova svrha je pružiti pregled postojećeg stanja na terenu i to na način da se detaljno utvrdi sljedeće: - djelatnosti iz kojih nastaje otpad (sukladno Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada NN 50/05, 39/09);

Page 14: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

14 | P a g e

- vrste otpada koje nastaju iz gornjih djelatnosti (sukladno Uredbi 50/05, 39/09); - karakteristike otpada; tokovi otpada; količina otpada; način sakupljanja te postupanje sa otpadom; - planirana financijska sredstva koja su potrebna za održivo gospodarenje otpadom. Cilj Plana gospodarenja otpadom je utvrditi postojeće stanje u smislu nastajanja vrsta i količina otpada, tokova otpada te planiranje istoga radi ostvarivanja strateških ciljeva gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Plan gospodarenja otpadom Općine Podgora je instrument kojim će se nastojati postići održivo gospodarenje otpadom. U tom smislu njegova svrha je pružiti pregled postojećeg stanja na terenu i to na način da se detaljno utvrdi sljedeće:

- djelatnosti iz kojih nastaje otpad (sukladno Uredbi o kategorijama i vrstama otpada NN 50/05)

- vrste otpada koje nastaju iz gornjih djelatnosti (sukladno Uredbi 50/05) - karakteristike otpada, - tokovi otpada - količina otpada - način sakupljanja te postupanje sa otpadom - planirana financijska sredstva koja su potrebna za održivo gospodarenje otpadom

Plan gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije polazi od sljedećih pretpostavki:

1. svaki stanovnik proizvede između 0,62 i 0,81 kg otpada/dan 2. svaki turist po ostvarenom noćenju proizvede oko 0,9 kg komunalnog otpada. 3. predviđa se porast količine otpada iz turizma po prosječnoj godišnjoj stopi od 0,1% do

1%. Specifična količina komunalnog otpada koja se stvara na području Općine Podgora po stalnom stanovniku obuhvaćenom organiziranim odvozom prema podacima od komunalnog poduzeća Podgora Čistoća d.o.o. iznosi 0,64 kg/stan./dan. Predviđena količina otpada za razdoblje do 2018. godine izrađena je na osnovu podataka o :

- podacima o broju stanovništva u 2009.godini za Općinu Podgora - obuhvaćenosti organiziranim odvozom otpada od stanovništva u naseljima prema

podacima iz 2009. godine(100%), - procijenjenom prirodnom prirastu od 1%, - procijenjenom porastu količine od turizma po stopi od 1%,

Broj turističkih noćenja za 2018. godinu prema procjenama iz Turističkih zajednica Podgora i Živogošće iznosi cca 80.000. Tablica 1. Prikaz očekivanog kretanja količina komunalnog otpada

Godina Broj obuhvaćenih stanovnika

Komunalni otpad- stanovništvo t/god

Komunalni otpad-turizam t/god.

Komunalni otpad ukupno t/god.

Komunalni otpad nakon izdvajanja iskoristivih sastojaka t/god.

2009. 3576 835 1192 2027 811 2010. 3612 844 1204 2048 819 2011. 3648 852 1216 2068 827 2012. 3684 861 1228 2089 835 2013. 3721 869 1240 2109 844 2014. 3758 878 1253 2131 852 2015. 3796 887 1265 2152 861 2016. 3834 896 1278 2174 870 2017. 3872 904 1290 2194 878 2018. 3911 914 1303 2217 887

Izvor: Plan gospodarenja otpadom za Općinu Podgora

Page 15: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

15 | P a g e

Papir i kuhinjski otpad u ukupnoj količini komunalnog otpada zastupljeni sa 62 % udjela, staklo, metali i plastika u ukupnoj količini komunalnog otpada zastupljeni su sa 22,9% udjela. Prema navedenom, može se zaključiti da više od 80 % komunalnog otpada ne bi trebalo završavati na odlagalištima i nepotrebno opterećivati okoliš. Biorazgradivi otpad Biorazgradivi otpad iz domaćinstva je otpad koji nastaje prilikom svakodnevne pripreme hrane, uređenjem zelenih površina okućnica: kore od voća i povrća, listovi salate, kelja, blitve, ostaci kruha, ljuske od jajeta, talog i vrećice kave i čaja, lišće, suho granje, trava, cvijeće, opalo voće i dr. Biorazgradivi, zeleni otpad s javnih površina je otpalo lišće, pokošena trava, te drvenasti otpad (ogranci, stabljike i korijenje), a sakuplja se s tržnica, groblja, parkova i drugih javnih zelenih površina.. Ostaci hrane i ostaci obrađivanja vrtova mogu se kompostirati kod kuće. Tvari koje se mogu kompostirati su: pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, usitnjeno granje, stara zemlja iz lonaca za cvijeće, sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci voća, kora agruma, talog kave, ostaci čaja, ljuske jaja, životinjske dlake, perje, male količine papira, pepeo drvnog ugljena ili drva. Pravilnim kompostiranjem dobije se zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje vrtova i zelenih površina. U narednom osmogodišnjem razdoblju poduzeti će se slijedeće mjere u cilju izdvajanja i iskorištavanja vrijednih svojstava bio otpada iz komunalnog otpada:

- kontinuirana edukacija stanovništva o skupljanju biorazgradivog otpada i kompostiranju kod kuće (sredstva javnog informiranja, mediji, letci i sl.)

- zainteresiranima će se podijeliti posude za kompostiranje kod kuće Opasni otpad iz domaćinstva Kao i kod svih vrsta otpada najveći rezultati kod izdvajanja opasnog otpada iz domaćinstva postižu se širim edukacijskim akcijama, letcima, kampanjama koje će podizati ekološku osviještenost stanovništva. Danas se u većini trgovina nalaze spremnici u koje se mogu odložiti baterije, u ljekarnama se mogu predati stari i neupotrebljivi lijekovi. Županijskim planom predviđeno je reciklažno dvorište u Makarskoj. Stalnim edukativnim kampanjama nastojati će se podići svijest stanovništva o štetnosti ambalaže onečišćene opasnim tvarima, kemikalijama i otapalima te miješanju istog sa kućnim otpadom. Upućivati će se stanovništvo na odvajanje tih vrsta otpada i odvoz u najbliže reciklažno dvorište. Jestiva ulja U suradnji sa ovlaštenim sakupljačima kontinuirano će se provoditi akcija sakupljanja jestivog ulja iz domaćinstva. Potrebno je utjecati na svijest građana, županijskim planom predviđeno je reciklažno dvorište i pretovarna stanica u Makarskoj gdje će građani moći predavati otpadno jestivo ulje. Otpadno staklo, metali, plastika, tekstil Otpadno staklo, metali, plastika i tekstil su sastojci komunalnog otpada koji je moguće reciklirati. Potrebna je kontinuirana edukacija stanovništva i podizanje svijesti o potrebi odvojenog skupljanja ovih materijala. Županijskim planom predviđeno je reciklažno dvorište u Makarskoj kojem će stanovništvo moći predavati ove korisne sirovine za reciklažu.

Page 16: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

16 | P a g e

Građevni otpad Građevni otpad obično sadržava zemlju, kamenje, beton, cigle, lomljeni asfalt, žbuku, elektroinstalacije, drvnu građu i dr. Organiziranim i kontroliranim recikliranjem građevnog otpada u posebnom postrojenju ponovo se iskoristi približno 70% količine. Planom gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije predviđa se mobilno postrojenje za reciklažu građevnog otpada (koje će biti stacionirano u RCGO, a po potrebi će se odvoziti na lokacije za sakupljanje glomaznog otpada i reciklažna dvorišta ( Makarska). Smanjivanje i prevencija proizvodnog otpada na mjestu nastanka najbolje se postiže primjenom čistije proizvodnje. (Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske ) Obveze jedinica lokalne samouprave Republika Hrvatska je u srpnju 2013. godine donijela Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) koji detaljno propisuje dužnosti tijela državne uprave, regionalne i lokalne samouprave te privrednika po pitanju održivog gospodarenja otpadom. Sukladno članku 28. navedenog Zakona, jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati: - javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, -odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) otpada, -sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan ovom Zakonu te uklanjanje tako odbačenog otpada, -provedbu Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, -donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom JLS, -provođenje izobrazno - informativne aktivnosti na svom području. Mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada Više jedinica lokalne samouprave mogu sporazumno osigurati zajedničko ispunjenje jedne ili više navedenih obveza. Jedinica lokalne samouprave dužna je sudjelovati u sustavima sakupljanja posebnih kategorija otpada. Sukladno članku 29. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) jedinice lokalne samouprave su dužne plaćati poticajnu naknadu za smanjenje količina miješanog komunalnog otpada prema rješenju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ova mjera je propisana s ciljem poticanja jedinice lokalne samouprave da, u okviru svojih ovlasti, provede mjere radi smanjenja količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na području jedinice lokalne samouprave. Sukladno članku 30. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) predstavničko tijelo JLS donosi odluku o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada. Obveze koje su propisane u članku 35. navedenog Zakona su u ovisnosti i o broju stanovnika pojedine jedinice lokalne samouprave slijedeće: - JLS koja ima 1.500 stanovnika ili manje, a nije osigurala funkcioniranje reciklažnog dvorišta, dužna je osigurati funkcioniranje istog na svojem području posredstvom mobilne jedinice koja se u smislu predmetnog Zakona smatra reciklažnim dvorištem; - JLS koja ima više od 1.500 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na svakih idućih 25.000 stanovnika na svojem području; Komunalni otpad je otpad iz kućanstva te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojim svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva.

Page 17: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

17 | P a g e

Građevni otpad je otpad koji je nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina te otpad nastao od iskopanog materijala koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg je nastao (Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom NN 38/08.). Reciklažno dvorište jest građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada. Opremljena su spremnicima i posudama zapremnina 1100 litara do 5000 litara u kojima se, ovisno o veličini i izvedbi, odvojeno prikuplja desetak različitih vrsta iskoristivih otpadnih tvari i opasnog otpada od građana. Prilikom odabira lokacije osobito je važno da RD bude smješteno tako da građani mogu što jednostavnije doći do RD-a. Okvirno se može računati da je gravitacijsko područje RD-a u radijusu od dva do četiri km, u veličini od 5000 do 50.000 stanovnika, odnosno jedno reciklažno dvorište po naselju. RD su i mjesta gdje građani mogu na jednostavan i prihvatljiv način dobiti informacije o gospodarenju otpadom, a osobito u pogledu smanjivanja i štetnosti vlastitog otpada te u pogledu boljeg iskorištavanja raznog otpada. Stanovništvo se obavještava o radu RD-a (radno vrijeme, vrste otpada i dr.) u sredstvima javnog informiranja. U RD-ima je potrebno organizirati sakupljanje glomaznog otpada jer se na taj način postiže značajnije poboljšanje kvalitete usluge i smanjivanja troškova:

- građani mogu tijekom cijele godine, u sve radne dana uključujući subotu, besplatno i za okoliš primjereno odložiti vlastiti glomazni otpad;

- povećavaju se prikupljene količine otpada po reciklažnim dvorištima i time smanjuje prosječna cijena;

- napušta se razbacivanje glomaznog otpada po javnim gradskim površinama; - provodi se kvalitetnije odvojeno prikupljanje glomaznog otpada i time efikasnije

recikliranje i oporaba ( autogume, metali, rashladni uređaji i dr.). - omogućava se ravnomjernije i efikasnije sortiranje te priprema za daljnju obradu.

Recikliranje je ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe. Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:

1. sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegova štetnog utjecaja na okoliš,

2. obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti,

3. skrb za odlagališta koja su zatvorena. Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i bez uporabe postupaka i/ili načina koji bi mogli štetiti okolišu, a posebice kako bi se izbjeglo:

1. rizik onečišćenja: mora, voda, tla i zraka, 2. pojave buke, 3. pojava neugodnih mirisa 4. ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta, 5. štetan utjecaj na područja kulturno povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti, 6. nastajanje eksplozije ili požara.

Page 18: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

18 | P a g e

1.2. RAZLOZI ZA IZRADU I DONOŠENJE IZMJENA I DOPUNA Prostorni plan uređenja Općine Podgora mijenjan je i dopunjavan u četiri navrata. („Službeni glasnik općine Podgora br. 4/07, 1/10, 7/11, 7/13, 7/14). Općina Podgora je zaprimila dopis Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša Splitsko – dalmatinske županije (KLASA: 351-01/13-012/481, URBROJ: 2181/1-10-13-1) u kojem se navodi da su jedinice lokalne samouprave dužne poštivati Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) te u svojim dokumentima prostornog uređenja odrediti područja za građenje građevina za gospodarenje otpadom od lokalnog značaja. Stoga je osnovni razlog ovih izmjena i dopuna planirati lokaciju za gospodarenje otpadom. Iz navedenog slijedi da su razlozi za Izmjenu i dopunu sljedeći:

1. Planiranje lokacije namijenjene reciklažnom dvorištu za posebne vrste otpada. 2. Planiranje lokacije za reciklažno dvorište za građevni otpad (tj. građevinama i

postrojenju za gospodarenje građevnim otpadom koji ne sadržava azbest) i ostalih radnih pogona i postrojenja, maksimalne površine od oko 8,2 ha na području od ulaza u Donju Goru (sanirano odlagalište otpada) do Brikve.

3. Izmjena i dopuna odredbi za provođenje u cilju definiranja uvjeta za ishođenje odobrenja za građenje.

4. Usklađivanje s posebnim zahtjevima nadležnih javnopravnih tijela. Ovim izmjenama i dopunama propisat će se uvjeti gradnje kojima će se omogućiti ishođenje odobrenja za građenje (lokacijske i/ili građevne dozvole).

1.3. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU 1.3.1. OBUHVAT IZMJENA I DOPUNA Obuhvat izmjena i dopuna odnosi se na lokaciju za gospodarenje otpadom te proizvodnim, servisnim i skladišnim sadržajima za potrebe priobalnog turističkog područja, sveukupne površine cca 7,2 ha od čega na lokaciju zone za gospodarenje otpadom otpada 5,0 ha i na proizvodne, servisne i skladišne sadržaje 2,2 ha. U obuhvatu izmjena i dopuna je i pripadajuća infrastruktura kojom se rješava infrastrukturno opremanje zone (dio koridora državne ceste D-512, elektroopskrba, vodoopskrba) prikazana na kartografskim prikazima 2.2a Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski sustav 1:25000 te 2.4a Infrastrukturni sustavi i mreže - vodnogospodarski sustav, korištenje voda 1:25000. Lokacija je smještena uz cestu Makarska – Vrgorac (D-512). Osim prometne dostupnosti, područje nije opremljeno infrastrukturom (struja, voda, odvodnja). Područje je obraslo makijom. Na širem području, izvan obuhvata zone, nalaze se prapovijesne gomile vidljive na orto - foto prikazu područja. Područje je smješteno izvan vrijednih poljoprivrednih i šumskih površina.

Page 19: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

19 | P a g e

Slika 1. Šire područje zone za gospodarenje otpadom, proizvodnim, servisnim i skladišnim sadržajima.

Slika 2. Obuhvat izmjena i dopuna

Page 20: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

20 | P a g e

Tablica 2. Čestice u obuhvatu Čestice u obuhvatu dio 6689/1 6700 6697 dio 5740/1 5724 5732/2 5725 5726 5727 5730 5731 5732/1 5728/1 5728/2 5729 Udaljenost od naselja zadovoljava zakonske propise. Sukladno zahtjevima i posebnim uvjetima tijela s javnim ovlastima, nema ograničenja u okviru obuhvata zone. Slika 3. Udaljenost zone od najbližih zaselaka

Page 21: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

21 | P a g e

Slika 4. Udaljenost zone od priobalnih naselja

1.3.2. OSNOVNA OBILJEŽJA OPĆINE PODGORA Općina Podgora, približne veličine 77,45 km² i 2.518 stanovnika u 2011. godini ima prosječnu gustoću naseljenosti od 32,51 st/km². Općina Podgora obuhvaća pet naselja; Drašnice, Gornje Igrane, Igrane, Podgora i Živogošće.

Page 22: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

22 | P a g e

Slika 5. Prostor općine Podgora

Općina Podgora, položajno i funkcijski pripada obalnom području Županije i unutar nje prostornoj cjelini Makarskog priobalja. Prostor općine Podgora na zapadu graniči s općinom Tučepi, na sjeveru s granicom Grada Vrgorca, te malim dijelom sa općinom Zagvozd, te na istoku s općinom Gradac. U odnosu na prostorne sustave Županije, prostor općine Podgora ističe se:

- kao važno turističko središte Županije i Makarskog priobalja - kao veće lokalno, područno razvojno središte - kao prepoznatljiv urbani i ruralni prostor tj. prostor jedinstvenih krajobraznih

karakteristika i specifičnog identiteta; longitudinalno naselje uz JTC te ambijentalne ruralne cjeline u podbiokovlju.

Slika 6. Položaj općine Podgora

TučepiTučepiTučepiTučepiTučepiZavojaneZavojaneZavojaneZavojaneZavojane

PodgoraPodgoraPodgoraPodgoraPodgora

RašćaneRašćaneRašćaneRašćaneRašćane

SSSSS

DrašniceDrašniceDrašniceDrašniceDrašnice

IgraneIgraneIgraneIgraneIgrane

ŽivogošćeŽivogošćeŽivogošćeŽivogošćeŽivogošće

VlakaVlakaVlakaVlakaVlakaKozicaKozicaKozicaKozicaKozica

Gornje IgraneGornje IgraneGornje IgraneGornje IgraneGornje IgraneDragljaneDragljaneDragljaneDragljaneDragljane

RRRRRDuge NjiveDuge NjiveDuge NjiveDuge NjiveDuge Njive

KljenakKljenakKljenakKljenakKljenak

VišnjicVišnjicVišnjicVišnjicVišnjic

MakarskaMakarskaMakarskaa a s aMakarska ZAGVOZDZAGVOZDZAGVOZDZAGVOZDZAGVOZDAKARSKAKARSKAAKARSKAAKARSKAAKARSKA

TUČEPITUČEPITUČEPITUČEPITUČEPI

SUĆURAJSUĆURAJSUĆURAJSUĆURAJSUĆURAJ GRADACGRADACGRADACGRADACGRADAC

Page 23: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

23 | P a g e

Tablica 3. Površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti

OPĆINA/NASELJE BROJ STANOVNIKA

POVRŠINA (km²)

GUSTOĆA NASELJENOSTI (st/km²)

1991. 2001. 2011. 1991. 2001. 2011.

Podgora 1452 1534 1275 29,52 49,19 51,97 43,19

Drašnice 331 328 333 9,77 33,88 33,57 34,08

Gornje Igrane 20 4 3 12,94 1,55 0,31 0,23

Igrane 427 480 400 3,10 137,74 154,84 129,03

Živogošće 457 538 503 22,12 20,66 24,32 22,73

Ukupno 2687 2884 2514 77,45 34,69 37,20 32,46

Izvor: Popis stanovništva Analizirajući popise stanovništva unatrag 30-tak godina, do 2011. godine se uočava stalan porast, da bi u posljednjem popisnom razdoblju došlo do pada za 370 stanovnika. Pad broja stanovnika zabilježen je u svim mjestima Općine, a najznačajniji je u mjestu Gornje Igrane koje po posljednjem popisu broji tek 3 stanovnika. Gustoća naseljenosti od 32,5 st/km2 je manja od hrvatskog prosjeka (oko 80 st/km2). Zbog funkcije sekundarnog stanovanja (boravka „vikendaša“ ljeti, te u ranu jesen i proljeće), broj ljudi na obalnom području općine se mijenja tijekom godine. Ovo pokazuje razinu opterećenja i zahtjeva koji se postavljaju pred ukupnu infrastrukturu – kako onu fizičku, tako i društvenu. U vezi s tim, funkcija sekundarnog stanovanja formira dvije matrice odnosa: stalnih - "zimskih" i povremenih - "ljetnih". U skladu s tim sustav naselja i sustav središnjih funkcija ostvarivati će se kroz dva modela i to:

- stalni, tradicionalni i "zimski" model kada funkcija povremenog boravka nije izražena - povremeni, sezonski "ljetni" model kada je izražena funkcija povremenog boravka.

U povremenom modelu sustava naselja, kada je izražena funkcija povremenog boravka u vrijeme turističke sezone, razmještaj stanovništva je bitno izmijenjen u odnosu na "zimsko" razdoblje. U "ljetnom" razdoblju dolazi do povećanja stanovništva. Uzimajući u obzir i turiste, koji su u najvećem broju smješteni na obali može se očekivati boravak na obali čak 70% svih kategorija osoba koji borave na području općine. Stoga je potrebno sustav naselja i sustav središnjih funkcija prilagoditi "ljetnom režimu" života kao vršnom. U ljetnom periodu na području Općine boravi oko 15.000 korisnika. U 2011. godini je na području Grada Makarske živjelo 13.834 stanovnika, Općine Brela 1.703 stalna stanovnika, Općine Tučepi 1.931 stanovnik te Baške Vode 2.775 stalnih stanovnika što zajedno s Općinom Podgora (1.275) iznosi 21.518 stanovnika. U ljetnom periodu na području makarske rivijere omjer stalnog stanovništva u odnosu na povremeno stanovništvo i turiste iznosi minimalno 1:5, što znači da u sezoni na ovom području boravi minimalno 110.000 korisnika.

Page 24: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

24 | P a g e

Prema podacima iz turističkih zajednica Podgora i živogošće , Općina Podgora raspolaže s 2.900 kreveta u privatnom smještaju. Od većih privrednih subjekata na području općine Podgora nalaze se :

- Hotel Minerva kapaciteta 330 kreveta - Hotel Mediteran kapaciteta 380 kreveta - Hotel Podgorka kapaciteta 440 kreveta - Auto kamp Sutikla kapaciteta 300 kreveta - Hoteli Živogošće u čijem sastavu su

Hotel Nimfa kapaciteta 700 kreveta Hotel Punta kapaciteta 300 kreveta Auto kamp Dole kapaciteta 2000 osoba

- Hotel Aurora kapaciteta 300 kreveta - Hotel Salines kapaciteta 250 kreveta - Hotel Primordia kapaciteta 70 kreveta - Hotel Sirena kapaciteta 130 kreveta - Hotel Natalie kapaciteta 50 kreveta - Komunalno poduzeće Podgora Čistoća d.o.o. - Uljara Podgora u sastavu komunalnog poduzeća Podgora Čistoća d.o.o. - Uljara Igrane - Morske luke za javni promet lokalnog značaja u Podgori, Igranama i Živogošće –

Porat - Autoservis Antunović - Trgovine mješovite robe (Konzum, Studenac…) Na području općine nalazi se ambulanta i ljekarna u Podgori, dječji vrtić u Podgori s područnim odjeljenjima u Igranama i Drašnicama, osnovna škola u Podgori s područnim odjeljenjima u Igranama, Drašnicama i Živogošću.

1.3.3. POSTOJEĆE STANJE U OBLASTI GOSPODARENJA OTPADOM NA

PODRUČJU OPĆINE

Komunalni otpad Na području Općine Podgora nastaje miješani komunalni otpad i to iz kućanstva i privrednih subjekata. Na tom području nalazi se 1716 kućanstava (od toga vikend objekti 904) i 188 privrednih subjekata (stalni i sezonski).

Otpad se skuplja u kantama i kontejnerima kapaciteta: Kanta 80 l 103 kom Kanta 120 l 742 kom Kanta 240 l 56 kom Kontejneri 1.100 l 57 kom Glomazni otpad skuplja se dva puta godišnje. Općina raspolaže sa 57 kontejnera. Organizirano skupljanje i odvoz komunalnog otpada koji nastaje u kućanstvima kao i otpada iz poslovnih prostora, na području Općine Podgora obavlja Podgora Čistoća d.o.o. Podgora. Dinamika odvoza miješanog komunalnog otpada je različita tijekom godine. Tijekom turističke sezone (od lipnja do rujna) otpad se odvozi svaki dan. U predsezoni i posezoni (travanj, svibanj i listopad)otpad se odvozi tri puta tjedno. U predsezoni i posezoni (travanj, svibanj i listopad) otpad se odvozi tri puta tjedno. U

Page 25: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

25 | P a g e

zimskom periodu (studeni, prosinac, siječanj, veljača i ožujak) otpad se odvozi 2 puta tjedno.Za odvoz se koristi 5 vozila ukupnog kapaciteta oko 50m3.

S obzirom da na području Općine ne postoji odlagalište komunalnog otpada, sakupljeni otpad se odvozi na službeno odlagalište Karepovac na području grada Splita. Sakupljanjem otpada obuhvaćeno je 100% stanovništva. Procjena komunalnog otpada (2015. god.)

- Komunalni otpad 1.900,00 t Ostala područja makarskog priobalja (Makarska, Tučepi, Baška Voda i Brela) proizvedu još oko 17.000 tona komunalnog otpada godišnje, što ukupno iznosi oko 19.000 tona. Glomazni otpad iz kućanstva odvozi se organizirano na način da korisnici u najavljenom terminu ostavljaju na lokaciji ispred objekta stanovanja. Građevni i ostali krupni otpad Cijela makarska rivijera nema uređenu zonu za gospodarenje i oporabu građevnog i krupnog otpada. Pošto je u tijeku rekonstrukcija hotela veoma je izražena potreba za rješavanjem ovog problema. Ovaj otpad deponira se uglavnom na nelegalnim (divljim) deponijama i uz državne i županijske prometnice. Na području Općine Podgora postojalo je 6 nelegalnih odlagališta otpada od kojih su pojedina sanirana u potpunosti a pojedina djelomično. Popis nelegalnih odlagališta na području Općine Podgora i količina odbačenog otpada 2013. godine:

- Podgora – Vranješevi: cca 1000 m3 (građevni otpad i zemlja) - Podgora – Rivina: cca 8000 m3 (građevni otpad i zemlja) - Podgora – Spije: cca 100 m3 (građevni otpad i glomazni otpad) - Drašnice-Selo: cca 100 m3 (građevni otpad i glomazni otpad) - Lokacija Vrutak uz D-512 Makarska - Vrgorac cca 150 m3 (građevni otpad i zemlja) - Kod prijevoja Saranač Ž-6199: cca 50m3 m3 (komunalni otpad) - Kod 11-tog km Ž-6199, cca 50 m3 (građevni otpad, zemlja i drvo)

Procijenjena količina građevnog i krupnog otpada za 2015. godinu za područje makarskog priobalja (Brela, Baška Voda, Makarska, Podgora) iznosi cca 9.000 m3 a građevnog cca 17.000 m3. 1.4. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ PROSTORNOG PLANA

SPLITSKO DALMATINSKE ŽUPANIJE - (odredbe za provođenje) Gospodarenje s otpadom Gospodarenje s komunalnim i neopasnim tehnološkim otpadom Članak 205. Gospodarenje s otpadom na području Županije temelji se na strateškim i planskim dokumentima države i županije iz područja gospodarenja otpadom. Gospodarenje s otpadom na području Županije temelji se na Programu postupanja s Planu gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije koji je donijela Županijska skupština.

Page 26: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

26 | P a g e

Članak 206. Za sustavno gospodarenje otpadom na području Splitsko-dalmatinske županije planira se izgradnja građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada. (Centar za gospodarenje otpadom, pretovarne stanice). Objekti iz sustava gospodarenja otpadom na području županije ne mogu se graditi na osobito vrijednom (P1) i vrijedno obradivom (P2) poljoprivrednom zemljištu. Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na: 1. sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš, 2. obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti, 3. skrb za odlagališta koja su zatvorena i za sanaciju postojećih. Obrada, oporaba i zbrinjavanje komunalnog, inertnog i neopasnog otpada Članak 210. Jedinice lokalne samouprave na području Splitsko-dalmatinske županije dužne su riješiti zbrinjavanje komunalnog, kao i posebne vrste otpada (određenih Zakonom) za svoj teritorij, odnosno to mogu uraditi dvije i/ili više jedinica lokalne samouprave zajednički na temelju prethodnog dogovora i točno utvrđenih međusobnih obveza. Gradovi i Općine na području Županije obvezni su Prostornim planom uređenja Grada/Općine utvrditi mjere i uvjete za zbrinjavanje otpada kao i odrediti odgovarajući prostor za tu namjenu. Radi uspostave županijskog sustava gospodarenja otpadom planiraju se pretovarne stanice kao integralni dio toga sustava. Pretovarna stanica (transfer stanica) je građevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom. Prostornim planom određuju se lokacije za pretovarne stranice na području županije, a PPUO/G preciznije će se odrediti lokacije pretovarnih stanica; 1. PS Brač-Pučišća, Gornji Humac 2. PS Hvar-Stari Grad, Tusto brdo 3. PS Šolta-Grohote, 4. PS Vis-Vis, Welington 5. PS Split, Karepovac 6. PS Sinj, Kukuzovac 7. PS Zagvozd, Livodine 8. PS Vrgorac-Zavojane, Čačkova Peć 9. PS Trogir, Vučje brdo U sklopu pretovarne stanice mogu se graditi kompostane, međuskladišta, sabirni centri, reciklažna dvorišta i druge građevine za neopasni otpad. Članak 211. Na aktivnim privremenim komunalnim odlagalištima jedne ili više jedinica lokalne samouprave moraju se odmah osigurati osnovni zakonski uvjeti za odlaganje otpada, kroz provedbu postupka odlaganja uz sanaciju. - obvezno omogućiti pristup odlagalištu otpada po svim vremenskim uvjetima, - ograditi odlagalište na primjeren način, - osigurati stalan i kontrolirani nadzor ulaza otpada, - evidentirati dovoz otpada i vršiti stalni pregled, - izvršavati ravnanje i zbijanje otpada (buldožerom ili kompaktorom, te prekrivanje odlagališta zemljom i inertnim

Page 27: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

27 | P a g e

materijalom jednom dnevno odnosno jednom tjedno, - spriječiti dotok površinskih voda (izvesti drenažu odlagališta i okoline), - zabraniti (onemogućiti) bilo kakvo zagrijavanje ili spaljivanje otpada na odlagalištu, - što hitnije ugasiti svaki eventualni požar ili dimljenje na odlagalištu, - zabraniti (onemogućiti) pristup neovlaštenih osoba na odlagalište otpada i - odrediti mjesto za pokop uginulih životinja koje zadovoljava propisane uvjete ukopa. Članak 212. U jedinicama lokalne samouprave (Općine i Gradovi), u kojima to još nije učinjeno, ustrojiti organizirani odvoz komunalnog otpada na odlagalište koje je uređeno prema uvjetima iz prethodnog članka. Općine i Gradovi koje imaju organizirani odvoz otpada na uređeno odlagalište u drugoj Općini (Gradu), trebaju zatvoriti sve svoje deponije, te iste sanirati. Sve divlje deponije u Županiji treba sanirati u skladu sa važećim propisima i dokumentima iz područja gospodarenja otpadom. Članak 213. Od odlučujućeg je značaja trajno smanjiti količinu otpada koji se mora odložiti. Iz ekoloških i gospodarskih razloga broj deponija treba biti što manji. Konačni cilj je izgradnja jednog Centra za gospodarenje otpadom za područje cijele Županije s jednim odlagalištem. Članak 214. U postupku izrade dokumenata prostornog uređenja užeg područja (PPU za Gradove i Općine), potrebno je prema danim uvjetima iz Plana navedenog u članku 205. ispitati mogućnosti izgradnje reciklažnih dvorišta. Reciklažno dvorište jest građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju neopasnog otpada. Zbrinjavanje i oporaba neopasnog građevinskog otpada Članak 216. Zbrinjavanje i oporaba neopasnog građevinskog otpada (građevinski materijal iz iskopa i obrađeni građevinski otpad) može se vršiti u napuštenim eksploatacijskim poljima mineralnih sirovina (u kojima je prestala eksploatacija) i u kojima se prema prostornim mogućnostima i posebnim propisima mogu osigurati tehnološki i prostorni uvjeti dugoročnog zbrinjavanja, a sve sukladno projektu sanacije i planiranoj namjeni devastiranog područja. Kao lokacije za zbrinjavanja i oporabu neopasnog građevinskog otpada određuju se: - Područje uz eksploatacijsko polje Sveti Juraj - Sveti Kajo (Kaštela, Solin) - Područje uz eksploatacijsko polje 10. kolovoz (Klis) - Prisike (Muć) Lokacija na području Sveti Juraj - Sveti Kajo određuje se na dijelu eksploatacijskog polja na kojem je završena eksploatacija mineralnih sirovina. Zbrinjavanjem i oporabom zemljanog materijala od iskopa i građevinskog otpada izvršiti će se tehnička sanacija zemljišta i pokosa napuštenog esploatacijskog polja završno do biološke sanacije i oporabe, a oporabljeni otpad koristiti kao zamjenski materijal za proizvodnju cementnog klinkera, čime se smanjuje korištenje prirodnog resursa tj. eksploatacije sirovine. U skladu s gore navedenim omogućuje se unutar označenih eksploatacijskih polja Sv. Juraj - Sv. Kajo i 10. kolovoz utvrditi lokacije za zbrinjavanje i oporabu građevinskog otpada izgradnjom reciklažnih dvorišta, koji je nastao prilikom iskopa, gradnje, rekonstrukcije, održavanja i uklanjanja građevina. Sanacija eksploatacijskog polja 10. kolovoz do konačnog zatvaranja odvijat će se eksploatacijom u svrhu sanacije i građevinskim otpadom. Na ovim lokacijama mogu se graditi postrojenja za oporabu i oplemenjivanje građevinskog otpada i mineralnih sirovina. Obavljanje navedene djelatnosti ne smije biti u koliziji s planiranom eksploatacijom. PPUO/G-om mogu se planirati i druga reciklažna dvorišta. Reciklažna dvorišta planiraju se za područje jedne ili više općina i gradova.

Page 28: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

28 | P a g e

2. CILJEVI IZMJENA I DOPUNA PLANA Na području Općine Podgora kao i na širem području makarske rivijere, nema sustavnog zbrinjavanja posebnih vrsta otpada niti građevnog otpada. Značajno turističko područje kao i renoviranje i uređivanje hotelskih objekata, dovelo je do hitne potrebe organiziranja i uređivanja prostora za reciklažna dvorišta za posebne vrste otpada i građevnog otpada u skladu sa zakonskim propisima koji reguliraju ovu oblast. Osnovni cilj izmjena i dopuna Prostornog plana jest osigurati pogodnu lokaciju za gospodarenje otpadom (posebnim vrstama otpada i građevnim otpadom) za područje Općine Podgora kao i (po potrebi) za šire područje makarskog priobalja.

U odnosu na planske ciljeve bit će moguće ostvariti i posebne ciljeve gospodarenja otpadom Općine Podgora i šireg područja. Ciljevi gospodarenja otpadom su:

1. izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, i to posebice:

- razvojem čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora, - tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili, u najmanjoj

mogućoj mjeri pridonose, povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja, - razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu

namijenjenom oporabi,

2. oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske svrhe,

3. zbrinjavanje otpada na propisani način,

4. sanacija otpadom onečišćenog okoliša.

U ostvarivanju navedenih ciljeva uzimat će se u obzir najučinkovitije raspoložive tehnologije i gospodarska provedivost u skladu s načelima gospodarenja otpadom. Strategija određuje i odgovornosti u provedbi planiranih aktivnosti, odgovornost Općine Podgora u procesu unaprjeđivanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom su slijedeće:

• prostornim planovima utvrđivati lokacije za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom,

• donositi planove gospodarenja otpadom, usklađene s državnim planom gospodarenja otpadom,

• organizirati prikupljanje i sigurno odlaganje (posebnih vrsta i građevnog) otpada u skladu sa standardima i planom gospodarenja otpadom općine/grada,

• sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovništvo, • omogućiti odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina i biootpada, te organizirati

prijevoz do centara za gospodarenje otpadom, • dostavljati podatke u skladu s propisima,

Page 29: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

29 | P a g e

Uređenjem zone za gospodarenje otpadom, a sukladno postojećim zakonskim propisima Općina Podgora će postići sljedeće ciljeve:

• uspostaviti sustav cjelovitog gospodarenja otpadom u skladu sa Planom gospodarenja otpadom RH i Planom gospodarenja otpadom Splitsko-Dalmatinske županije,

• povećati udio odvojeno prikupljanog otpada, • recikliranje i ponovna oporaba otpada, • prethodna obrada otpada prije konačnog odlaganja, • smanjenje udjela biorazgradivog otpada u posebnim vrstama otpada • izdvajanje goriva iz otpada, • smanjenje količina otpada koje se odlažu na odlagalištima, • smanjivanje štetnih utjecaja otpada na okoliš, • sanacija «divljih» odlagališta, • samoodrživo financiranje sustava gospodarenja posebnim vrstama otpada,

Tablica 4. Koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

Izvor: Plan gospodarenja otpadom Općine Podgora

Izbjegavanje

- manji proizvodni otpad - proizvod s manje otpada - uporaba primjerenije ambalaže

Neizbjegnuti otpad

Vrednovanje otpada

- materijalna reciklaža i ponovna uporaba - biološka reciklaža i ponovna uporaba - energetska reciklaža i ponovna uporaba

Page 30: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

30 | P a g e

3.PLAN 3.1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

Odredbom članka 91. stavka 1. točke 2. Zakona o održivom gospodarenju otpadom je propisano da se u postupku izdavanja dozvole za gospodarenje otpadom, pored ostaloga utvrđuje da podnositelj zahtjeva za izdavanje dozvole raspolaže građevinom za koju je izdan akt kojim se dozvoljava uporaba građevine. S tim u vezi se ističe (Naputak Ministarstva zaštite okoliša i prirode; Klasa: 351-01/14-02/493; URBROJ: 517-01-14-01, od 23.svibnja 2014.) da ako je za građevinu izdan akt kojim se dozvoljava uporaba te građevine u smislu proizvodne namjene, te koja se prema prostornom planu nalazi u gospodarskoj, odnosno komunalno – servisnoj zoni ili pak zoni određenoj za gospodarenje otpadom, tada se uz ispunjenje ostalih uvjeta propisanih Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i podzakonskim propisima donesenim na temelju tog Zakona, može izdati dozvola za obavljanje postupaka gospodarenja otpadom u toj građevini. Sljedeći navedeni naputak, zona je planski definirana kao:

- Komunalno – servisna zona oznake K3, površine cca 2,2 ha , smještena sa sjeverne strane državne ceste D-512 Makarska-Vrgorac, namijenjena je gradnji manjih proizvodnih, prerađivačkih, trgovačkih, skladišnih i servisnih pogona.

- Komunalno servisna zona oznaka K3-go, površine cca 5,0 ha, smještena sa

južne strane državne ceste D-512 Makarska – Vrgorac namijenjena je uređenju reciklažnog dvorišta za posebne vrste otpada i reciklažnog dvorišta za građevni otpad.

Navedena zona predstavlja izdvojeno građevinsko područje izvan naselja tj. komunalno – servisnu zonu obuhvata cca 7,2 ha. Smještena je uz državnu prometnicu D-512 Makarska – Vrgorac na potezu od ulaza u Donju Goru (sanirano odlagalište otpada) do Brikve. Na području obuhvata potrebna je rekonstrukcija Državne prometnice D-512 u cilju osiguranja propisnog ulaza u zone sa sjeverne i južne strane prometnice, sukladno posebnim uvjetima Hrvatskih cesta. Koridor namijenjen rekonstrukciji prometnice na području obuhvata ima površinu cca 0,75 ha. U okviru zone se sukladno tehnologiji planiraju i prometne, parkirališne i manipulativne površine i ostala potrebna infrastruktura (vodoopskrba prema mjesnim prilikama, odvodnja, elektroopskrba, tK instalacije i dr.).

Page 31: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

31 | P a g e

Slika 7: Korištenje i namjena površina – zona za gospodarenje otpadom (K3, K3-go)

Page 32: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

32 | P a g e

3.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE Izmjenama i dopunama definirane su dvije prostorne cjeline: 1. PROSTORNA CJELINA 1, OZNAKA K3, POVRŠINA 2,2 ha 2. PROSTORNA CJELINA 2, OZNAKA K3go, POVRŠINA 5,0 ha 3. KORIDOR ZA REKONSTRUKCIJU D-512, POVRŠINA 0,75 ha

Pristupna prometnica (za zonu prostorna cjelina 1) POVRŠINA 0,2 ha 4. OBUHVAT IZMJENA I DOPUNA UKUPNO 8,15 ha Slika 8. Prikaz prostornih cjelina

Način i uvjeti uređenja prostornih cjelina prikazani su na kartografskom prikazu br. 4. u mjerilu 1:2000. PROSTORNA CJELINA BR.1. Komunalno – servisna zona oznake K3, površine cca 2,2 ha , smještena sa sjeverne strane državne ceste D-512 Makarska-Vrgorac, namijenjena je gradnji manjih proizvodnih, prerađivačkih, trgovačkih, skladišnih i servisnih pogona. Unutar prostorne cjeline moguće je formiranje više građevnih čestica te se za građenje na građevnoj čestici propisuju slijedeći lokacijski uvjeti: - minimalna površina građevne čestice iznosi 1000 m2;

- maksimalni koeficijenti izgrađenosti kig iznosi 0,4 a najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice kis iznosi 1,2;

- maksimalna visina zgrada iznosi P+1 s mogućnošću izgradnje podrumske etaže, odnosno najviše 8,0 m. Zgrade je moguće oblikovati s ravnim ili kosim krovom;

Page 33: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

33 | P a g e

- maksimalna tlocrtna površina svih zatvorenih i natkrivenih građevina na građevnoj čestici iznosi 1000 m2

- minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi 5,0 m, a od ruba prometne površine 5,0 m.

- moguća je realizacija objekata s prihvatom otpadnih voda u vodonepropusne sabirne jame i odvozom putem ovlaštenog pravnog subjekta ili izgradnjom vlastitih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u prirodni prijemnik, a sve ovisno o uvjetima na terenu i uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda.“

- građevna čestica se može priključiti na internu prometnu površinu minimalne širine kolnika 5,0 m

- za zatraženu veću snagu ( Pv>100 kW) potrebno je izgraditi STS (stupnu trafo stanicu) i priključni vod 20(10) kV.

- za zatraženu snagu (Pv<100 kW) potrebno je izgraditi vod 1 kV iz postojeće TS Šošići uz rekonstrukciju TS.

- priključak na ostalu infrastrukturu potrebno je osigurati sukladno posebnim uvjetima tijela s posebnim ovlastima

- na svakoj građevnoj čestici potrebno je osigurati minimalno 10% ozelenjene i vodopropusne površine

- parkiranje se rješava na građevnoj čestici prema slijedećim uvjetima : Trgovina i skladišta

Robna kuća, supermarket 1 PM na 25 m² prodajne površine

Ostale trgovine 1 PM na 30 m² prodajne površine

Skladišta 1 PM na 100 m²

Poslovna namjena

Uredi i kancelarije 1 PM na 50 m²

Industrija i zanatstvo Industrijski objekti 1 PM na 100 m²

Zanatski objekti 1 PM na 50 m²

Auto servis 1 PM na 25 m²

- na svakoj parceli potrebno je osigurati parkirna mjesta za osobe sa smanjenom pokretljivosti sukladno posebnim propisima

PROSTORNA CJELINA BR.2 Komunalno servisna zona oznaka K3-go, površine cca 5,0 ha, smještena sa južne strane državne ceste D-512 Makarska – Vrgorac namijenjena je uređenju reciklažnog dvorišta za posebne vrste otpada i reciklažnog dvorišta za građevni otpad. Prostorna cjelina za gospodarenje otpadom sastoji se od dvije osnovne funkcionalne cjeline, i to:

a) Funkcionalna cjelina - reciklažno dvorište za posebne vrste otpada b) Funkcionalna cjelina - reciklažno dvorište za građevni otpad

Ukoliko se u okviru obuhvata prostorne cjeline br. 2. u površini od cca 5,0 ha, planirani sadržaji za gospodarenje otpadom realiziraju na manjem obuhvatu, na preostaloj površini je moguće

Page 34: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

34 | P a g e

graditi proizvodne, prerađivačke, trgovačke, skladišne i servisne pogone prema lokacijskim uvjetima propisanim za prostornu cjelinu br. 1.

a) RECIKLAŽNO DVORIŠTE ZA POSEBNE VRSTE OTPADA Funkcionalna cjelina - reciklažno dvorište za posebne vrste otpada, namijenjeno je razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta, odnosno kategorija otpada, sukladno pripadajućim ključnim brojevima prema posebnim propisima. Minimalna površina funkcionalne cjeline reciklažnog dvorišta za posebne vrste otpada iznosi oko 5000 m2. Na reciklažnom dvorištu prihvaćaju najzastupljenije sastavnice posebnih vrsta otpada, kao što su: papir i karton, staklo, itd. Reciklažno dvorište ima više odvojenih površina (površina za selektivno odvajanje i privremeno skladištenje papira, stakla, metala, limenki od pića, PET i MET ambalaže i PVC materijala; glomazni otpad, plato za pranje vozila, prostor sa vagom za vozila ) i dr. Ovisno o tehnološkom rješenju reciklažno dvorište može sadržavati i montažnu halu u kojoj će biti smještena oprema za sortiranje dok će u njenoj blizini biti prostor za pretovar posebnih vrsta otpada. Uvjeti gradnje i uređenja reciklažnog dvorišta posebnih vrsta otpada, čija se gradnja vrši neposrednom provedbom ovog Plana, (lokacijski uvjeti) su:

a) na građevnoj čestici reciklažnog dvorišta posebnih vrsta otpada grade se nove građevine, postavlja oprema i uređuje prostor sukladno lokacijskim uvjetima propisanim ovim planom.

b) namjena građevina na građevnoj čestici je u funkciji gospodarenja otpadom sukladno posebnim propisima;

c) maksimalna visina zgrada iznosi P+1 s mogućnosšću gradnje podruma, odnosno najviše 8,0 m.

d) oblik građevne čestice minimalne površine 5000m2 i maksimalne površine 10000 m2 odrediti će se tehnološkim rješenjem reciklažnog dvorišta sukladno posebnim propisima;

e) maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3 i maksimalni koeficijent iskorištenosti 1,0

f) oblikovanje građevina odrediti će se tehnološkim rješenjem reciklažnog dvorišta sukladno posebnim propisima;

g) na građevnoj čestici može se smjestiti jedna ili više građevina prema tehnološkom rješenju sukladno posebnim propisima;

h) za potrebe rada reciklažnog dvorišta omogućava se postava kontejnera sa sanitarnim čvorom (smještaj zaposlenika, administracija, …)

i) građevna čestica se može priključiti na internu prometnu površinu minimalne kolničke širine 5,0 m

j) parkiranje se rješava na građevnoj čestici prema slijedećim uvjetima: minimalno 10 PM mjesta za zaposlene i 5 za kamione. Na svakoj parceli potrebno je osigurati parkirna mjesta za osobe sa smanjenom pokretljivosti sukladno posebnim propisima te osigurati normalno kretanje i pristup osobama sa smanjenom pokretljivosti.

k) moguća je realizacija objekata s prihvatom otpadnih voda u vodonepropusne sabirne jame i odvozom putem ovlaštenog pravnog subjekta ili izgradnjom vlastitih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u

Page 35: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

35 | P a g e

prirodni prijemnik, a sve ovisno o uvjetima na terenu i uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda.“

l) za zatraženu veću snagu ( Pv>100 kW) potrebno je izgraditi STS (stupnu trafo stanicu) i priključni vod 20(10) kV.

m) za zatraženu snagu (Pv<100 kW) potrebno je izgraditi vod 1 kV iz postojeće TS Šošići uz rekonstrukciju TS.

n) ostalu infrastrukturu potrebno je osigurati sukladno posebnim uvjetima tijela s posebnim ovlastima

o) mora biti ograđeno, maksimalna visina ograde iznosi 2,0 m, ograda može biti žičana u kombinaciji sa zelenom živicom i/ili visokim zelenilom

p) uređenje građevne čestice, zelene površine i parkirališta odrediti će se tehnološkim rješenjem reciklažnog dvorišta sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici potrebno je osigurati minimalno 20% ozelenjenih površina.

q) Prilikom gradnje i uređenja reciklažnog dvorišta potrebno je zadovoljiti i sljedeće posebne uvjete: - reciklažno dvorište izvesti kao prometno – manipulativni prostor, u ravnini s

ulazno – izlaznom plohom, s koje je omogućen pristup prostoru reciklažnog dvorišta;

- podna površinu izvesti od nepropusne kolničke armiranobetonske konstrukcije;

- zaseban plato osigurati za postavu prikladnih kontejnera za smještaj i separaciju otpada;

- zaseban dio dvorišta, nad kojim treba izgraditi nadstrešnicu, osigurati za sakupljanje, separaciju i obradu reciklažnog otpada;

- zasebna površina osigurati za parkiranje osobnih vozila zaposlenika; - na samoj lokaciji reciklažnog dvorišta ili neposredno uz lokaciju osigurati

dovoljno slobodnog prostora za parkiranje osobnih vozila sa teretnom prikolicom;

- na samoj lokaciji reciklažnog dvorišta osigurati prostor za pristup i manipulaciju vozila koja odvoze sakupljene otpadne tvari;

- oborinske vode s asfaltiranih površina reciklažnog dvorišta za otpad će se, gravitacijski, skupljati na najnižim točkama reciklažnog dvorišta te preko HDPE slivnika i HDPE okna, upuštati u predgotovljeni separator i taložnik, sukladno posebnim propisima.

- mora biti opremljeno uređajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje i sprečavanje širenja požara te drugom sigurnosnom opremom sukladno posebnim propisima;

- stacionirana posuda, spremnik i druga ambalaža, moraju biti izrađeni tako daje moguće sigurno punjenje, pražnjenje, odzračivanje, uzimanje uzoraka te nepropusno zatvaranje i pečaćenje, a nenatkriveni spremnici moraju biti s dvostrukom stjenkom ili atestirani za skladištenje tvari koje su sastavni dio otpada;

- na uočljivom mjestu mora biti istaknut "plan djelovanja u slučaju izvanrednoga događaja" ;

- mora biti označeno natpisom "Reciklažno dvorište".

Detaljna dispozicija sadržaja unutar zone odredit će se na temelju tehnološko tehničkog rješenja (idejnog projekta).

Page 36: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

36 | P a g e

Kategorije otpada (definirane ključnim brojevima), koje će se prihvaćati na reciklažnom dvorištu, kao i vrste kontejnera, posuda i skladišta, naknadno će se odrediti u Glavnom projektu. Uz reciklažno dvorište treba osigurati i površinu za biokompostanu, koja se treba izvesti kao uređeni plato s pripadajućom taložnicom za prihvat oborinskih i procjednih voda iz bio-mase za kompostiranje. b) RECIKLAŽNO DVORIŠTE ZA GRAĐEVNI OTPAD Funkcionalna cjelina reciklažno dvorište za građevni otpad namijenjeno je razvrstavanju i privremenom skladištenju građevnog otpada i otpada od rušenja objekata. Na reciklažnom dvorištu sakuplja se građevni otpad, razvrstava, a potom ga mehanički obrađuje te privremeno skladišti. Površina funkcionalne cjeline reciklažnog dvorišta za otpad iznosi minimalno oko 15000 m2. Na reciklažnom dvorištu prihvaćaju se sve kategorije neopasnog građevnog otpada. Reciklažno dvorište za građevni otpad je namijenjeno za fizičke i pravne osobe koje će moći dovoziti izdvojene sastavnice građevnog otpada u uredovno vrijeme, svakog radnog dana. Reciklažno dvorište ima četiri odvojene površine:

a) Prihvatna zona (namijenjena prihvatu i privremenom skladištenju građevnog otpada do njegove obrade);

b) Zona obrade građevnog otpada (izdvajanje metalnih komada pomoću magneta, drobljenje građevnog otpada i klasiranje u frakcije);

c) Zona skladištenja i otpreme recikliranog agregata; d) Odlagalište inertnog otpada.

Građevni je otpad je potrebno u potpunosti (ili u najvećoj mogućoj mjeri) oporabiti odnosno reciklirati bez njegova trajnog odlaganja u prirodni okoliš, a u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i Strategijom. Potrebno je postupno doseći cilj zadan u Strategiji da se oporabi 80% količina građevnog otpada do godine 2020. Lokacijski uvjeti gradnje i uređenja reciklažnog dvorišta čija se gradnja vrši neposrednom provedbom ovog Plana su:

a) Prihvatna zona (namijenjena prihvatu i privremenom skladištenju građevnog otpada do njegove obrade) ima minimalnu površinu 1000 m2, koja se dijeli na dvije površine: površine za predsortirani građevni otpad i površine za miješani otpad. Prihvatna zona uređuje se kao vodonepropusna. Prihvatna zona uređuje se sukladno tehnološkom rješenju a prema posebnim propisima;

− Zona obrade građevnog otpada (izdvajanje metalnih komada pomoću magneta, drobljenje građevnog otpada i klasiranje u frakcije) ima minimalnu površinu od 2000 m2. U zoni obrade otpada oporaba prikupljenog materijala može se vršiti na mobilnim postrojenjima za reciklažu građevnog otpada. U mobilnom postrojenju postavlja se oprema za izdvajanje metalnih komada pomoću magneta, drobljenje građevnog otpada, klasiranje u frakcije, te transport, manipulaciju i odlaganje oporavljenog materijala, a sukladno tehnološkom rješenju a prema posebnim propisima;

− Zona za skladištenje recikliranog agregata, minimalne površine 1000 m2 treba osigurati više boksova kako ne bi došlo do miješanja različitih vrsta recikliranog

Page 37: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

37 | P a g e

agregata. U zoni je potrebno osigurati i načine ukrcavanja recikliranog agregata kod otpreme. Zona uređuje se sukladno tehnološkom rješenju a prema posebnim propisima;

− Odlagalište inertnog otpada izgrađuje se na minimalnoj površini od 10000 m2. Na odlagalištu se odlaže samo inertni otpad u skladu sa posebnim propisima. Bez prethodne obrade na odlagalištu se može odlagati samo inertni otpad ako njegova obrada nije tehnički izvediva i drugog neopasnog otpada sukladno posebnim propisima. Odlagalište inertnog otpada uređuje se u skladu sa tehnološkim rješenjem a prema posebnim propisima.

b) namjena građevina na građevnoj čestici je u funkciji je razvrstavanja i privremenog skladištenja građevnog otpada i otpada od rušenja o sukladno posebnim propisima;

c) na građevnoj čestici reciklažnog dvorišta koeficijent izgrađenost natkrivenih građevnima može iznositi maksimalno kig= 0,3, koeficijent iskorištenosti kis=1,0 maksimalna visina zgrada iznosi P+1 s mogućnošću gradnje podruma, odnosno najviše 8,0 m.

d) oblikovanje građevina odrediti će se tehnološkim rješenjem reciklažnog dvorišta sukladno posebnim propisima;

e) oblik građevne čestice minimalne površine 15000 m2 odrediti će se tehnološkim rješenjem reciklažnog dvorišta sukladno posebnim propisima;

f) na građevnoj čestici može se smjestiti jedna ili više građevina prema tehnološkom rješenju sukladno posebnim propisima;

g) uređenje građevne čestice, planiranje zelene površine i parkirališta odrediti će se tehnološkim rješenjem reciklažnog dvorišta sukladno posebnim propisima;

h) maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3 i maksimalni koeficijent iskorištenosti 1,0 i) oblikovanje građevina odrediti će se tehnološkim rješenjem reciklažnog dvorišta

sukladno posebnim propisima; j) na građevnoj čestici može se smjestiti jedna ili više građevina prema tehnološkom

rješenju sukladno posebnim propisima; k) za potrebe rada reciklažnog dvorišta omogućava se postava kontejnera sa sanitarnim

čvorom (smještaj zaposlenika, administracija, …) l) građevna čestica se može priključiti na internu prometnu površinu minimalne kolničke

širine 5,0 m m) parkiranje se rješava na građevnoj čestici prema slijedećim uvjetima: minimalno 10 PM

mjesta za zaposlene i 10 za kamione. Na svakoj parceli potrebno j osigurati minimalno 2 parkirna mjesta za osobe sa smanjenom pokretljivost te osigurati normalno kretanje i pristup osobama sa smanjenom pokretljivosti.

n) moguća je realizacija objekata s prihvatom otpadnih voda u vodonepropusne sabirne jame i odvozom putem ovlaštenog pravnog subjekta ili izgradnjom vlastitih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u prirodni prijemnik, a sve ovisno o uvjetima na terenu i uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda.“

o) za zatraženu veću snagu ( Pv>100 kW) potrebno je izgraditi STS (stupnu trafo stanicu) i priključni vod 20(10) kV.

p) za zatraženu snagu (Pv<100 kW) potrebno je izgraditi vod 1 kV iz postojeće TS Šošići uz rekonstrukciju TS.

r) ostalu infrastrukturu potrebno je osigurati sukladno posebnim uvjetima tijela s posebnim ovlastima

s) mora biti ograđeno, maksimalna visina ograde iznosi 2,0 m, ograda može biti žičana u kombinaciji sa zelenom živicom i/ili visokim zelenilom

Page 38: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

38 | P a g e

t) uređenje građevne čestice, zelene površine i parkirališta odrediti će se tehnološkim rješenjem reciklažnog dvorišta sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici potrebno je osigurati minimalno 20% ozelenjenih površina.

u) prilikom gradnje i uređenja reciklažnog dvorišta reciklažnog dvorišta potrebno je zadovoljiti i sljedeće posebne uvjet: plato reciklažnog dvorišta treba biti izveden kao vodonepropusna s odgovarajućim nagibom radi skupljanja voda s manipulativne površine na kojoj se nalazi drobilica. Otpadne oborinske vode se skupljaju i upuštaju u separator ulja i masti, sukladno posebnim propisima.

Na prostoru lokacija za smještaj građevine za gospodarenje otpadom iz stavka 1. ovog članka rezervira se prostor za smještaj drugih građevina za korištenje i obradu sekundarnih sirovina (energane, separacije i sl.) koje se izgrađuju sukladno posebnim propisima.

Trajno odlaganje ostatnog otpada potrebno je obaviti na području Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lečevici.

Prema Pravilniku o gospodarenju građevnim otpadom svako reciklažno dvorište mora udovoljavati slijedećim osnovnim tehničko-tehnološkim uvjetima:

- mora biti ograđeno, maksimalna visina žičane (zelene) ograde iznosi 2,0 m - otvoreni spremnik mora biti u posebno ograđenom natkrivenom prostoru u koji je

onemogućen dotok oborinskih voda, - otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvu, vrsti, i agregatnom stanju, - podna površina mora biti nepropusna i otporna na djelovanje uskladištenog otpada, - mora biti opremljeno tako da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada, širenje

prašine, buke, mirisa i drugih emisija, - mora biti opremljeno uređajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje i

sprečavanje širenja požara te drugom sigurnosnom opremom sukladno posebnim propisima,

- stacionirana posuda, spremnik i druga ambalaţa, moraju biti izrađeni tako da je moguće sigurno punjenje, pražjenje, odzračivanje, uzimanje uzoraka te nepropusno zatvaranje i pečaćenje, a nenatkriveni spremnici moraju biti s dvostrukom stijenkom ili atestirani za skladištenje tvari koje su sastavni dio otpada,

- na uočljivom mjestu mora biti istaknut »plan djelovanja u slučaju izvanrednoga događaja« koji sadrži sljedeće podatke: o vrstama otpada koji se skladišti; o mogućim izvanrednim događajima; ime, prezime i telefonske brojeve odgovornih osoba i njihova ovlaštenja; telefonski broj policije; telefonski broj vatrogasaca i telefonski broj hitne pomoći,

- mora biti označeno natpisom »Reciklažno dvorište« s podacima o vrsti otpada koji se skladišti, ključnom broju iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu te nazivu pravne ili fizičke osobe i o radnom vremenu.

3.3. PRIKAZ PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE

MREŽE Izmjene i dopune, osim područja unutar granice obuhvata, odnose se i na gradnju prateće infrastrukture koja je nužna za realizaciju prostorne cjeline za gospodarenje otpadom i prostorne cjeline poslovne, komunalno servisne namjene. Dio infrastrukturnih sadržaja koji se mijenja nalazi se izvan prikazane granice obuhvata Izmjena i dopuna.

Page 39: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

39 | P a g e

Određena je gradnja infrastrukturnih građevina i uređaja koji su prikazani u grafičkom dijelu elaborata Izmjena i dopuna, na kartografskim prikazima broj 2.2 a, 2.4 a i 5. Zona za gospodarenje otpadom kao i sve zgrade unutar poslovne komunalno servisne namjene moraju se priključiti na prometnu, telekomunikacijsku, elektroopskrbnu, vodoopskrbnu i kanalizacijsku mrežu. 3.3.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE Cestovni promet U grafičkom dijelu elaborata Izmjena i dopuna, na kartografskom prikazu broj 5. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000, prikazana je granica građevne čestice državne ceste DC 512 unutar koje je potrebno rekonstruirati državnu cestu odnosno izvesti priključke za prostornu cjelinu gospodarenja otpadom i prostornu cjelinu poslovne komunalno servisne namjene. Priključke prostornih cjelina na državnu cestu DC 512 moguće je izvesti na dvije lokacije, a potrebno ih je izvesti kao četverokraka raskrižja s kanaliziranim prometnim tokovima (s trakama za lijevo i desno skretanje uz mogućnost izvođenja traka za uplitanje prometnih tokova). Građevna čestica DC 512, odnosno koridor za rekonstrukciju i izvođenje priključaka na državnu cestu, je širine 30 m. Građevna čestica DC 512 može biti i uža od naznačene (ovisno o rješenju priključaka i poprečnom profilu ceste) odnosno u skladu s daljnjom projektnom dokumentacijom. U slučaju formiranja uže građevne čestice državne ceste susjedne namjene se mogu proširiti do građevne čestice ceste. Za pristup zahvatima odnosno građevnim česticama unutar prostorne cjeline 1 potrebno je izvesti pristupnu kolnu prometnicu najmanje širine 5,0 m, koju je potrebno voditi paralelno s državnom cestom i priključiti je na DC 512. Uz kolnu prometnicu moguće je izvesti jednostrani pješački pločnik najmanje širine 1,0 m. Za izvođenje pristupne kolne prometnice i mogućeg pješačkog pločnika rezerviran je koridor širine 7,0 m. Na području izvođenja priključaka na DC 512 širina koridora može biti i veća od 7,0 m, a što će se točno odrediti tehničkom dokumentacijom za ishođenje odgovarajućeg odobrenja za građenje sukladno Zakonu i na temelju detaljnije geodetske izmjere zemljišta. Ukoliko je pristupna kolna prometnica dulja od 100, 0 m treba se završiti okretištem. Unutar prostorne cjeline 2 Prometne površine potrebno je izvoditi i unutar prostornih cjelina, kojima će se osigurati kolni i/ili pješački pristup planiranim zahvatima, zgradama i otvorenim površinama, a u skladu s detaljnim rješenjem sadržanim u tehničkoj dokumentaciji za ishođenje odgovarajućeg odobrenja za građenje sukladno Zakonu. Koridor odnosno građevna čestica DC 512, koridor pristupne kolne prometnice, te približan položaj priključaka na DC 512 prikazan je u grafičkom dijelu elaborata Izmjena i dopuna, na kartografskom prikazu broj 5. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000. Sve prometne površine kojima se omogućava pristup sadržajima prostorne cjeline 1, potrebno je izvesti bez arhitektonskih barijera tako da se omogući nesmetani pristup osobama smanjene pokretljivosti, sukladno posebnom propisu.

Page 40: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

40 | P a g e

Prilikom gradnje kolnih i pješačkih površina potrebno je voditi računa o položaju instalacija u profilu ceste. TK instalacije i cjevovod za opskrbu vodom postaviti jednom stranom ceste, a drugom stranom ceste postaviti kabele energetike i kolektora za odvodnju otpadnih voda. Otpadne vode je moguće odvoditi kolektorom koji je položen u sredini ceste, a oborinske vode kolektorom položenim srednjim dijelom kolnog traka. Obvezno je istovremeno izvoditi sve instalacije u dionici ceste koja se gradi. Do rekonstrukcije državne ceste DC 512 odnosno izvođenja planiranih priključaka na državnu cestu, omogućava se priključenje prostornih cjelina na postojeći profil državne ceste, a priključke je potrebno izvesti u skladu s posebnim propisima. Parkirališta i garaže Promet u mirovanju potrebno je riješiti izgradnjom parkirališta i/ili garaža unutar zahvata, odnosno pojedine građevne čestice. Kod okomitog parkiranja preporuča se izvedba parkirališnih mjesta veličine 5,0 x 2,5 m, a kod uzdužnog parkiranja veličine 6,5 x 2,0 m. Potreban broj parkirališnih/garažnih mjesta, za zgrade unutar prostorne cjeline 1, potrebno je osigurati u skladu sa sljedećom tablicom : Tablica 5.

Parkirališna mjesta unutar prostorne cjeline 2 potrebno je riješiti na građevnoj čestici prema slijedećim uvjetima: najmanje 10 PM za zaposlene i 5 PM za kamione. Ukoliko se unutar prostorne cjeline 2 grade proizvodni, prerađivački, trgovački, skladišni, servisni i slični pogoni, onda se potreban broj parkirališnih mjesta određuje prema tablici iz prethodnog stavka. Potreban broj i veličinu pristupačnih parkirališnih mjesta, za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, potrebno je odrediti prema posebnim propisima. Broj i veličina pristupačnih parkirališnih mjesta određuje se u odnosu na ukupni broj parkirališnih mjesta. Pješačke površine Ukoliko se izvodi jednostrani pješački pločnik uz pristupnu kolnu prometnicu (uz prostornu cjelinu 1) potrebno ga je izvesti najmanje širine 1,0 m. Pješačke površine moguće je uređivati

Trgovina i skladišta Robna kuća, supermarket 1 PM na 25 m² prodajne površine

Ostale trgovine 1 PM na 30 m² prodajne površine

Skladišta 1 PM na 100 m²

Poslovna namjena Uredi i kancelarije 1 PM na 50 m²

Industrija i zanatstvo Industrijski objekti 1 PM na 100 m² Zanatski objekti 1 PM na 50 m²

Auto servis 1 PM na 25 m²

Page 41: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

41 | P a g e

unutar prostornih cjelina odnosno pojedinih zahvata. Sve pješačke površine moguće je osvijetliti javnom rasvjetom. 3.3.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE Planiranu distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK) potrebno je priključiti na postojeću DTK iz najbližeg komutacijskog čvorišta. Za spajanje zgrada na telekomunikacijsku mrežu treba izvršiti slijedeće:

- planirani priključak izvesti u najbližem postojećem kabelskom zdencu što bliže komunikacijskom čvorištu;

- pri planiranju telekomunikacijske infrastrukture odabrati trasu udaljeniju u odnosu na elektroenergetske kabele;

- pri paralelnom vođenju DTK s ostalim infrastrukturnim instalacijama poštivati slijedeće minimalne udaljenosti:

DTK – energetski kabel do 10kV 0,5 m DTK – telefonski kabel 0,5 m DTK – vodovodna cijev promjera do 200mm 1,0 m DTK – vodovodna cijev promjera preko 200mm 2,0 m DTK – cijev kanalizacijskih voda 1,0 m

- pri križanju DTK s ostalim infrastrukturnim instalacijama poštivati slijedeće minimalne udaljenosti:

DTK – energetski kabel 0,5 m DTK – tk podzemni kabel 0,5 m DTK – vodovodna cijev 0,15 m

Do svake zgrade treba postaviti instalacijske cijevi, i to u prometnim površinama i pločnicima PVC cijevi ∅110 mm, a za privode do zgrada cijevi PEHD ∅50 mm. Dubina kabelskog rova za polaganje cijevi iznosi minimalno 80 cm, a pri prijelazu kolnika dubina je 1,2 m. Širina koridora za polaganje cijevi distributivne telekomunikacijske kabelske kanalizacije iznosi oko 0,4 do 0,5 m (ovisno o broju paralelno položenih cijevi). Koristiti tipske montažne kabelske zdence prema zahtjevima vlasnika telekomunikacijske infrastrukture, s originalnim poklopcima za dozvoljene pritiske prema mjestu ugradnje. Gdje se očekuje promet motornih vozila ugraditi poklopce nosivosti 400 kN, a u pješačkim površinama i slobodnom terenu poklopce nosivosti 125 kN. Svaka izgradnja DTK mora biti izvedena u skladu s važećim zakonima i pravilnicima. Elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, omogućava se postavljanjem baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na planiranim zgradama (uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora gdje god je to moguće).

3.3.3. UVJETI GRADNJE ELEKTROENERGETSKE MREŽE U grafičkom dijelu elaborata Izmjena i dopuna, na kartografskom prikazu broj 5. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000, prikazan je orjentacijski položaj trafostanice, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i nadzemnih

Page 42: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

42 | P a g e

hidranata. Moguća je promjena položaja planiranih uređaja što će se odrediti detaljnjom projektnom dokumentacijom. Elektroenergetika Napajanje električnom energijom planiranih sadržaja moguće je, u ovisnosti o iznosu zatražene vršne snage, riješiti u dvije varijante:

- za vršnu snagu veću od 100 kW (Pv > 100 kW) potrebno izgraditi STS i priključni vod 20(10) kV;

- za vršnu snagu manju od 100 kW (Pv < 100 kW) potrebno je izgraditi vod 1 kV iz postojeće TS Šošići, uz rekonstrukciju TS.

Prilikom gradnje elektroenergetskih objekata potrebno je obratiti pažnju na slijedeće uvjete: - dubina kabelskih kanala iznosi 0,8m u slobodnoj površini ili nogostupu, a pri

prelasku kolnika dubina je 1,2m; - širina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou paralelno položenih

kabela; - na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provlače kroz PVC cijevi

promjera 110, 160, odnosno 200 ovisno o tipu kabela (JR, NN, VN); - prilikom polaganja kabela po cijeloj dužini kabelske trase obavezno se polaže

uzemljivačko uže Cu 50mm2; - elektroenergetski kabeli polažu se, gdje god je to moguće, u nogostup

prometnice stranom suprotnom od strane kojom se polažu telekomunikacijski kabeli; ako se moraju paralelno voditi obavezno je poštivanje minimalnih udaljenosti (50 cm); isto vrijedi i za međusobno križanje s tim da kut križanja ne smije biti manji od 45.

Elektroenergetska mreža za planiranu zonu prikazana je u grafičkom dijelu elaborata Izmjena i dopuna, kartografski prikaz broj 2.2.a Infrastrukturni sustavi i mreže – Energetski sustav, u mjerilu 1:25000. Električna mreža javne rasvjete Rasvjeta svih prometnica, parkirališta i drugih otvorenih površina unutar obuhvata Izmjena i dopuna napajati će se preko kabelskih razvodnih ormara javne rasvjete. Tip i vrsta stupova javne rasvjete i pripadnih rasvjetnih tijela, kao i precizni razmaci i lokacije odredit će se prilikom izrade glavnog projekta javne rasvjete planiranih prometnica. Obnovljivi izvori energije Unutar obuhvata Izmjena i dopuna moguće je postavljanje fotonaponskih ćelija, solarnih kolektora na krovovima, postavljanje podzemnih dizalica topline, prikupljanje i korištenje kišnice i korištenje ostalih obnovljivih izvora energije. 3.3.4. UVJETI GRADNJE VODNOGOSPODARSKE MREŽE Vodoopskrba Područje obuhvata Izmjena i dopuna, kao i uže područje obuhvata plana, nema izgrađeni vodoopskrbni sustav. Najbliži vodoopskrbni cjevovod nalazi se u blizini zaseoka Brikva uz granicu općine Podgora, a sastavni je dio javnog vodoopskrbnog sustava grada Vrgorca. Opskrbu vodom gospodarske zone moguće je osigurati priključkom na javni vodoopskrbni sustav grada Vrgorca. Priključak je moguće izvesti u najbližoj vodospremi (na području grada Vrgorca) odakle je vodu potrebno tlačnim cjevovodom dovesti do nove vodospreme u blizini gospodarske zone.

Page 43: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

43 | P a g e

Gospodarsku zonu potrebno je priključiti na planirani vodoopskrbni sustav. Unutar gospodarske zone potrebno je izgraditi vodoopskrbnu mrežu, a priključenje pojedinih potrošača na vodoopskrbni sustav obvezno je izvršiti u skladu s posebnim uvjetima javnopravnih tijela. Svaki zahvat u prostoru, odnosno građevna čestica, mora imati osiguran priključak na vodoopskrbni sustav. Pojedinačne priključke izvoditi u prometnim ili zelenim površinama (kolniku, nogostupu ili zelenoj površini) odnosno kroz pristupne putove do zgrada. Vodoopskrbne cijevi postavljati, u pravilu, u prometnu površinu, usklađeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. Vodoopskrbna mreža se ne smije postavljati ispod kanalizacijskih cijevi, niti kroz revizijska okna kanalizacije. Sve građevine vodoopskrbnog sustava projektirati i izvoditi sukladno propisima i uvjetima kojima je regulirano projektiranje i gradnja tih građevina. U cilju efikasne protupožarne zaštite, potrebno je osigurati dovoljne količine vode iz javnog vodoopskrbnog sustava, te izvesti vanjsku hidrantsku mrežu koju čine nadzemni hidranti. Hidrantsku mrežu potrebno je projektirati i izgraditi u skladu s Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06). Moguća su odstupanja od prikazanog rješenja vodoopskrbnih objekata, radi usklađenja s preciznijim geodetskim izmjerama te tehnološkim inovacijama i dostignućima, koja se neće smatrati izmjenama Urbanističkog plana. Ukoliko nisu zadovoljavajuće količine vode u vodoopskrbnom sustavu grada Vrgorca, omogućava se izgradnja zasebnog vodoopskrbnog sustava gospodarske zone (zasebna cisterna) Vodoopskrbna mreža prikazana je u grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 2.3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Vodnogospodarski sustav - Vodoopskrba, u mjerilu 1:1000. Vodoopskrbna mreža prikazana je u grafičkom dijelu elaborata Izmjena i dopuna, kartografski prikaz broj 2.4.a Infrastrukturni sustavi i mreže – Vodnogospodarski sustav; Korištenje voda, u mjerilu 1:25000. Odvodnja otpadnih voda Odvodnju otpadnih (fekalnih i oborinskih) voda gospodarske zone potrebno je riješiti razdjelnim kanalizacijskim sustavom, odnosno odvojeno zbrinuti fekalne i oborinske vode. Fekalnu i oborinsku kanalizacijsku mrežu izvoditi unutar koridora planiranih kolnih i kolno-pješačkih prometnica, te pristupnih putova do pojedinih zgrada. U razdjelnom sustavu kanalizacije oborinski kanal izvoditi u sredini prometnice dok kanal fekalnih otpadnih voda smjestiti uz rub prometnice ili nogostup na suprotnoj strani prometnice od položaja vodovoda. Kanale fekalnih i oborinskih voda polagati na koti nižoj od kote vodoopskrbnog cjevovoda. Kanalizacijsku mrežu otpadnih voda moguće je polagati unutar prostornih cjelina odnosno pojedinih zahvata. Dimenzioniranje kanalizacijske mreže fekalnih i oborinskih voda odrediti će se na osnovi hidrauličkog proračuna u fazi izrade projektne dokumentacije. Svi elementi građenja kanalizacijske mreže moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, važećim normama i posebnim uvjetima javnopravnih tijela. Kanalizacijski sustav potrebno je redovito održavati i kontrolirati.

Page 44: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

44 | P a g e

Odvodnja fekalnih voda Unutar obuhvata gospodarske zone potrebno je izgraditi fekalni kanalizacijski sustav. Fekalni kanalizacijski sustav moguće je izgraditi jedinstveno (za obje prostorne cjeline s jednim uređajem za pročišćavanje) ili odvojeno za svaku prostornu cjelinu (s dva uređaja za pročišćavanje). Fekalne otpadne vode je potrebno preko kolektora dovesti do uređaja za pročišćavanje. Uređaj za pročišćavanje treba imati II ili viši stupanj pročišćavanja, odnosno onaj stupanj pročišćavanja kojim se u ispuštenim vodama i u prijemniku postižu dopuštene koncentracije štetnih tvari propisane posebnim Pravilnikom. Nakon pročišćavanja u uređaju pročišćene vode se mogu:

- ispustiti u prijemnik (tlo) putem odgovarajuće upojne površine/bunara, ili - tlačnim cjevovodima dovesti do spremnika te ponovo koristiti.

Spremnik pročišćenih voda se može izgraditi unutar prostornih cjelina ili izvan obuhvata gospodarske zone. Na fekalni kanalizacijski sustav potrebno je priključiti sve zgrade. Otpadne vode čiji je sastav lošiji od dopuštenog potrebno je prije upuštanja u fekalnu kanalizacijsku mrežu pročistiti i dovesti na razinu sastava fekalnih otpadnih voda. Do izgradnje fekalnog kanalizacijskog sustava cijele zone omogućava se izgradnja vodonepropusnih sabirnih jama ili privremenih uređaja za pročišćavanje unutar pojedinih zahvata odnosno građevnih čestica. Ukoliko se izvode sabirne jame potrebno ih je udaljiti od susjedne građevne čestice najmanje 1,0 m, udaljiti od vodovodnog cjevovoda najmanje 3,0 m, te omogućiti kolni pristup radi pražnjenja. Nakon izgradnje fekalnog kanalizacijskog sustava cijele gospodarske zone, svi sadržaji se moraju priključiti na kanalizacijski sustav. Odvodnja oborinskih voda Oborinske vode s krovova zgrada („čiste“ oborinske vode) upustiti direktno u teren putem upojnih površina/bunara unutar prostorne cjeline odnosno građevne čestice, bez prethodnog pročišćavanja, na način da se ne ugroze okolne zgrade. Iste vode se mogu ponovo koristiti (dovesti do spremnika). Oborinske vode s prometnica, parkirališta i manipulativnih površina, unutar granica pojedine prostorne cjeline odnosno građevne čestice, potrebno je prikupiti te nakon pročišćavanja (separator masti, ulja i taloga) upustiti u teren unutar prostorne cjeline odnosno građevne čestice putem upojnih površina/bunara ili onečišćene ispustiti u sustav oborinske kanalizacije u profilu prometnica te ih naknadno pročistiti. Kako bi se smanjile količine oborinskih voda koje je potrebno tretirati prije upuštanja, preporuča se korištenje što veće površine neizgrađenog dijela građevne čestice za zelene vodopropusne površine, odnosno minimalno prema ovim Odredbama. Oborinske vode s pristupne kolne prometnice potrebno je sakupiti te nakon pročišćavanja (separatori masti, ulja i taloga) upustiti u tlo putem upojnih površina/bunara. Konačnu dispoziciju oborinskih voda kao i dimenzioniranje sustava oborinske odvodnje (cjevovodi, mastolovi, ispusti) treba odrediti na osnovi hidrauličkog proračuna mjerodavnih maksimalnih dotoka oborinskih voda u fazi izrade projektne dokumentacije.

Page 45: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

45 | P a g e

3.4. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I

ZAŠTITE PROSTORA Zaštita kulturne baštine Na širem području, izvan obuhvata izmjena i dopuna nalazi se niz prapovijesnih gomila od kojih je najznačajnija Zborna gomila . Obuhvat izmjena i dopuna usklađen je sa posebnim zahtjevima Uprave za zaštitu kulturne baštine i na udaljenosti je od 100 metara od Zborne gomile, sukladno posebnim uvjetima. Na području obuhvata nema evidentiranih niti registriranih spomenika kulturne baštine. Slika 9. Prikaz obuhvata izmjena i dopuna u odnosu na prapovijesne gomile

Zaštita prirodne baštine Za zahvate planirane ovim izmjenama i dopunama koji eventualno mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN br. 164/2014.) provodi se ocjena o prihvatljivosti za ekološku mrežu. Lokacija za smještaj reciklažnog dvorišta za posebne vrste otpada te za građevni otpad i ostalih radnih pogona smještena je na području na kojem nije izražena prisutnost ugroženih rijetkih stanišnih tipova, zaštićenih i/ili ugroženih vrsta flore i faune, elemenata krajobraza te su uvaženi ciljevi očuvanja ekološke mreže. Temeljem zahtjeva dostavljenih od strane Ministarstva zaštite okoliša i prirode, a temeljem uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/2013.) na dijelu obuhvata izmjena i dopuna nalazi se dio područje očuvanja značajno za ptice: Biokovo i Rilić HR 1000030.

Page 46: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

46 | P a g e

Slika: 10. Područje očuvanja značajno za ptice

Prilikom ozelenjavanja područja koristit će se autohtone biljne vrste a eventualno postojeći elementi autohtone flore će se u najvećoj mjeri integrirati u krajobrazno uređenje. Planira se pročišćavanje svih otpadnih voda.

Page 47: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

47 | P a g e

Slika 11. Područja posebnih uvjeta korištenja 3.5. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

Primjenom odgovarajućih tehnologija i tehničkih rješenja te izgradnjom komunalne infrastrukture mogući negativni utjecaji svode se na minimum. Uređenje čestice Planirano je ozelenjavanje područja u cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti kao i vizualne zaštite i zaštite od prašine i buke. Područje zone za gospodarenje otpadom gradit će se zaštitnom ogradom uz koju će biti zasađen drvored i srednje visoko zelenilo (živica) od autohtonog raslinja. Pošto se zona nalazi južno od državne prometnice D-512, potrebno je osigurati zeleni tampon.

Page 48: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

48 | P a g e

Zaštita voda i tla Konstrukcija platoa prostora reciklažnog dvorišta izvodi se kao nepropusna sa završnim slojem od betona, a oborinska odvodnja riješiti će se poprečnim i uzdužnim nagibom kolnika te se putem centralnog kanala odvodi u taložnik i separator ulja i masti, a nakon toga u oborinsku kanalizaciju. Planira se pročišćavanje svih otpadnih voda. Oborinske vode s parkirališta koje bi mogle biti zauljene potrebno je propustiti kroz separator masti i ulja prije konačne dispozicije. Odvodnju sanitarnih otpadnih voda riješit će se izgradnjom nepropusne sabirne jame s pražnjenjem kompletnog sadržaja. Sve otpadne vode se moraju prije priključenja na vodonepropusnu sabirnu jamu pročistiti do razine kvalitete komunalnih voda. Ostale pojave (prašina, buka) Potrebno je kontrolirati dozvoljene emisije prašine i buke sukladno posebnim propisima. Problem predstavlja lagani materijal kojeg raznosi vjetar pa se stoga predviđa prekrivanje otvorenih kontejner. Također se predviđa i zaštitni pojas zelenila oko reciklažnog dvorišta zasađen visokim raslinjem čime se štiti od jakog vjetra. Radom mobilnih strojeva i opreme stvara se buka. Objekt reciklažnog dvorišta je dovoljno daleko od naseljenog područja da buka na njega nema utjecaja.

3.6. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA Zaštita od požara Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku s posebnom pozornošću na: - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br.35/94,142/03). - Pravilnik o otpornostima na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljavati u slučaju požara (NN 29/2013.) - Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 08/06). - Garaže projektirati prema austrijskim standardu za objekte za parkiranje TRVB N 106. TRVB ili OIB - Smjernice 2.2. Protupožarna zaštita u garažama, natkrivenim parkirnim mjestima i parkirnim etažama, 2011. - Sprinkler uređaj projektirati sukladno njemačkim smjernicama VdS ili VdS CEA 4001, 2008. - Uredske zgrade projektirati prema austrijskim standardu TRVB N 115/00 odnosno američkim smjernicama NFPA 101/2009 - Trgovačke sadržaje projektirati u skladu s tehničkim smjernicama; austrijskim standardom N 138 Prodajnu mjesta građevinska zaštita od požara) ili američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2012.). - U slučaju da će se u objektima stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br.108/95. 5672010). - Uvjete za vatrogasne prilaze , pristupe ili prolaze vatrogasne tehnike do građevine projektirati u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 142/03.) - Mjesta postavljanja hidranata i međusobna udaljenost hidranata utvrđuje se sukladno odredbama Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06.) Ugroženost od potresa Važno je naglasiti da cijelo područje Općine leži na tektonski vrlo nestabilnom tlu, pripada potresnoj zoni IX stupnja po Mercallijevoj skali.

Page 49: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

49 | P a g e

U cilju što efikasnije zaštite od potresa moraju se trajno provoditi preventivne, a u slučaju udara i operativne mjere zaštite. Preventivne mjere zaštite obuhvaćaju mjere, radnje i postupke za sprječavanje, odnosno ublažavanje posljedica potresa, i to: - utvrđivanje seizmičkih karakteristika područja općine Podgora, kao podloga za provođenje propisa o gradnji objekata otpornih na potrese od IX stupnja MCS ljestvice, - striktno provođenje zakonske i tehničko-administrativne regulative u oblasti planiranja i izgradnje objekata otpornih na potres procijenjene jačine, - pri izgradnji urbanih cjelina potrebno je planirati i realizirati ugradbene mjere zaštite, a naročito otpornost i elastičnost konstrukcija, a sanacijom je potrebno povećati otpornost starijih i dotrajalih objekata, naročito u starim jezgrama naselja. Zaštita od potresa Do izrade odgovarajuće karte seizmičkog rizika projektiranje i građenje novih građevina mora se provoditi sukladno postojećim kartama. Kada se gradnja planira uz područja već izgrađenih objekata za koje postoji izrađena lokalna mikrorajonizacija, tada se ti podaci mogu rabiti za potrebe buduće gradnje. Planirane građevine moraju se projektirati u skladu sa važećom tehničkom regulativom koja određuje uvjete za potresna područja (Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima – Službeni list br. 31/81., 49/82., 29/83. i 21/88.).

Page 50: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

50 | P a g e

ODREDBE ZA PROVOĐENJE U Odluci o donošenju Prostornog plana uređenja općine Podgora („Glasnik Općine Podgora“, broj 4/2007., 1/2010., 7/2011., 7/2013., 7/2014.) slijedeći članci Odredbi za provođenje se dodaju, mijenjaju i glase: U članku 11. , iza naslova „II Razvoj i uređenje površina izvan naselja, na kraju stavka „gospodarska namjena“ dodaje se: „ Komunalno servisna (K3) Komunalno servisna- zona za gospodarenje otpadom K3go“ Iza članka 56. dodaje se novi naslov, podnaslovi i članci koji glase: Izdvojena građevinska područja gospodarskih (poslovnih) djelatnosti; Komunalno servisna zona K3, i Komunalno servisna zona- zona za gospodarenje otpadom K3go Provedba Komunalno servisne zona K3, i Komunalno servisne zone - zona za gospodarenje otpadom K3go Članak 56 a. (1) Uređenje Komunalno servisne zona K3, i Komunalno servisne zone - zona za gospodarenje otpadom K3go provodi se temeljem ovih Odredbi. Granica obuhvata prikazana je u grafičkom dijelu ovih Izmjena i dopuna u mjerilu 1:25000, 1:5000 i 1:2000. Omogućava se realizacija zahvata prikazanih u grafičkom dijelu Prostornog plana u etapama i fazama koje će se odrediti u daljnjoj tehničkoj dokumentaciji. Korištenje i namjena površina Članak 56 b. (1) Zona je planski definirana kao:

- Komunalno – servisna zona oznake K3, površine cca 2,2 ha , smještena sa sjeverne strane državne ceste D-512 Makarska-Vrgorac, namijenjena je gradnji manjih proizvodnih, prerađivačkih, trgovačkih, skladišnih i servisnih pogona.

- Komunalno servisna zona oznaka K3-go, površine cca 5,0 ha, smještena sa

južne strane državne ceste D-512 Makarska – Vrgorac namijenjena je uređenju reciklažnog dvorišta za posebne vrste otpada i reciklažnog dvorišta za građevni otpad.

(2) Zona predstavlja izdvojeno građevinsko područje izvan naselja tj. komunalno – servisnu zonu obuhvata cca 7,2 ha. Smještena je uz državnu prometnicu D-512 Makarska – Vrgorac na potezu od ulaza u Donju Goru (sanirano odlagalište otpada) do Brikve. (3) Na području obuhvata potrebna je rekonstrukcija Državne prometnice D-512 u cilju osiguranja propisnog ulaza u zone sa sjeverne i južne strane prometnice, sukladno posebnim uvjetima Hrvatskih cesta. Koridor namijenjen rekonstrukciji prometnice na području obuhvata ima površinu cca 0,75 ha. (4) U okviru zone se sukladno tehnologiji planiraju i prometne, parkirališne i manipulativne površine i ostala potrebna infrastruktura (vodoopskrba prema mjesnim prilikama, odvodnja, elektroopskrba, tK instalacije i dr.).

Page 51: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

51 | P a g e

Uvjeti smještaja planiranih građevina Članak 56.c 1.PROSTORNA CJELINA 1, OZNAKA K3, POVRŠINA 2,2 ha 2.PROSTORNA CJELINA 2, OZNAKA K3go, POVRŠINA 5,0 ha 3.KORIDOR ZA REKONSTRUKCIJU D-512, POVRŠINA 0,75 ha Pristupna prometnica (za zonu prostorna cjelina 1) POVRŠINA 0,2 ha OBUHVAT IZMJENA I DOPUNA UKUPNO 8,15 ha (1) Način i uvjeti uređenja prostornih cjelina prikazani su na kartografskom prikazu br. 4.

u mjerilu 1:2000. (2) Gradivi dio prostorne cjeline predstavlja područje unutar kojeg je dozvoljena gradnja

građevina

(3) Udaljenost gradivog dijela od ruba prostorne cjeline i od ruba pristupne prometnice prikazana je na grafičkom prikazu br. 4. 1:2000.

(4) PROSTORNA CJELINA BR.1. Komunalno – servisna zona oznake K3, površine cca 2,2 ha , smještena sa sjeverne strane državne ceste D-512 Makarska-Vrgorac, namijenjena je gradnji manjih proizvodnih, prerađivačkih, trgovačkih, skladišnih i servisnih pogona. Unutar prostorne cjeline moguće je formiranje više građevnih čestica te se za građenje na građevnoj čestici propisuju slijedeći lokacijski uvjeti: - minimalna površina građevne čestice iznosi 1000 m2;

- maksimalni koeficijenti izgrađenosti kig iznosi 0,4 a najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice kis iznosi 1,2;

- maksimalna visina zgrada iznosi P+1 s mogućnošću gradnje podruma, odnosno najviše 8,0 m. Zgrade je moguće oblikovati s ravnim ili kosim krovom;

- maksimalna tlocrtna površina svih zatvorenih i natkrivenih građevina na građevnoj čestici iznosi 1000 m2

- minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi 5,0 m, a od ruba prometne površine 5,0 m.

- moguća je realizacija objekata s prihvatom otpadnih voda u vodonepropusne sabirne jame i odvozom putem ovlaštenog pravnog subjekta ili izgradnjom vlastitih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u prirodni prijemnik, a sve ovisno o uvjetima na terenu i uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda.“

- građevna čestica se može priključiti na internu prometnu površinu minimalne širine kolnika 5,0 m

- za zatraženu veću snagu ( Pv>100 kW) potrebno je izgraditi STS (stupnu trafo stanicu) i priključni vod 20(10) kV.

- za zatraženu snagu (Pv<100 kW) potrebno je izgraditi vod 1 kV iz postojeće TS Šošići uz rekonstrukciju TS.

- ostalu infrastrukturu potrebno je osigurati sukladno posebnim uvjetima tijela s posebnim ovlastima

- na svakoj građevnoj čestici potrebno je osigurati minimalno 10% ozelenjene i vodopropusne površine

- parkiranje se rješava na građevnoj čestici prema slijedećim uvjetima :

Page 52: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

52 | P a g e

Trgovina i skladišta

Robna kuća, supermarket 1 PM na 25 m² prodajne površine

Ostale trgovine 1 PM na 30 m²prodajne površine

Skladišta 1 PM na 100 m²

Poslovna namjena

Uredi i kancelarije 1 PM na 50 m²

Industrija i zanatstvo Industrijski objekti 1 PM na 100 m²

Zanatski objekti 1 PM na 50 m²

Auto servis 1 PM na 25 m²

- na svakoj parceli potrebno je osigurati mjesta za osobe sa smanjenom pokretljivosti sukladno posebnim propisima

(5) PROSTORNA CJELINA BR.2.-OZNAKA K3-go Komunalno servisna zona oznaka K3-go, površine cca 5,0 ha, smještena sa južne strane državne ceste D-512 Makarska – Vrgorac namijenjena je uređenju reciklažnog dvorišta za posebne vrste otpada i reciklažnog dvorišta za građevni otpad. Prostorna cjelina za gospodarenje otpadom sastoji se od dvije osnovne funkcionalne cjeline, i to:

- Funkcionalna cjelina - reciklažno dvorište za posebne vrste otpada - Funkcionalna cjelina - reciklažno dvorište za građevni otpad

Ukoliko se u okviru obuhvata prostorne cjeline br. 2. u površini od cca 5,0 ha, planirani sadržaji za gospodarenje otpadom realiziraju na manjem obuhvatu, na preostaloj površini je moguće graditi proizvodne, prerađivačke, trgovačke, skladišne i servisne pogone prema lokacijskim uvjetima propisanim za prostornu cjelinu br. 1.

(6) RECIKLAŽNO DVORIŠTE ZA POSEBNE VRSTE OTPADA Funkcionalna cjelina - reciklažno dvorište za posebne vrste otpada, namijenjeno je razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta, odnosno kategorija otpada, sukladno pripadajućim ključnim brojevima prema posebnim propisima. Minimalna površina funkcionalne cjeline reciklažnog dvorišta za posebne vrste otpada iznosi oko 5000 m2. Na reciklažnom dvorištu prihvaćaju najzastupljenije sastavnice otpada, kao što su: papir i karton, staklo, itd. Reciklažno dvorište ima više odvojenih površina (površina za selektivno odvajanje i privremeno skladištenje papira, stakla, metala, limenki od pića, PET i MET ambalaže i PVC materijala; glomazni otpad, plato za pranje vozila, prostor sa vagom za vozila ) i dr. Ovisno o tehnološkom rješenju reciklažno dvorište može sadržavati i montažnu halu u kojoj će biti

Page 53: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

53 | P a g e

smještena oprema za sortiranje dok će u njenoj blizini biti prostor za pretovar miješanog otpada. Uvjeti gradnje i uređenja reciklažnog dvorišta za posebne vrste otpada, čija se gradnja vrši neposrednom provedbom ovog Plana, (lokacijski uvjeti) su:

- na građevnoj čestici reciklažnog dvorišta za posebne vrste otpada grade se nove građevine, postavlja oprema i uređuje prostor sukladno lokacijskim uvjetima propisanim ovim planom.

- namjena građevina na građevnoj čestici je u funkciji gospodarenja otpadom sukladno posebnim propisima;

- maksimalna visina zgrada iznosi P+1 s mogućnošću izgradnje podruma, odnosno najviše 8,0 m.

- oblik građevne čestice minimalne površine 5000m2 i maksimalne površine 10000 m2 odrediti će se tehnološkim rješenjem reciklažnog dvorišta sukladno posebnim propisima;

- maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3 i maksimalni koeficijent iskorištenosti 1,0

- oblikovanje građevina odrediti će se tehnološkim rješenjem reciklažnog dvorišta sukladno posebnim propisima;

- na građevnoj čestici može se smjestiti jedna ili više građevina prema tehnološkom rješenju sukladno posebnim propisima;

- za potrebe rada reciklažnog dvorišta omogućava se postava kontejnera sa sanitarnim čvorom (smještaj zaposlenika, administracija, …)

- građevna čestica se može priključiti na internu prometnu površinu minimalne kolničke širine 5,0 m

- parkiranje se rješava na građevnoj čestici prema slijedećim uvjetima: minimalno 10 PM mjesta za zaposlene i 5 za kamione. Na svakoj parceli potrebno je osigurati minimalno parkirna mjesta za osobe sa smanjenom pokretljivost sukladno posebnim propisima

- moguća je realizacija objekata s prihvatom otpadnih voda u vodonepropusne sabirne jame i odvozom putem ovlaštenog pravnog subjekta ili izgradnjom vlastitih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u prirodni prijemnik, a sve ovisno o uvjetima na terenu i uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda.“

- za zatraženu veću snagu ( Pv>100 kW) potrebno je izgraditi STS (stupnu trafo stanicu) i priključni vod 20(10) kV.

- za zatraženu snagu (Pv<100 kW) potrebno je izgraditi vod 1 kV iz postojeće TS Šošići uz rekonstrukciju TS.

- ostalu infrastrukturu potrebno je osigurati sukladno posebnim uvjetima tijela s posebnim ovlastima

- mora biti ograđeno, maksimalna visina ograde iznosi 2,0 m, ograda može biti žičana u kombinaciji sa zelenom živicom i/ili visokim zelenilom

- uređenje građevne čestice, zelene površine i parkirališta odrediti će se tehnološkim rješenjem reciklažnog dvorišta sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici potrebno je osigurati minimalno 20% ozelenjenih površina. Prilikom gradnje i uređenja reciklažnog dvorišta potrebno je zadovoljiti i sljedeće posebne uvjete:

Page 54: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

54 | P a g e

- reciklažno dvorište izvesti kao prometno – manipulativni prostor, u ravnini s ulazno – izlaznom plohom, s koje je omogućen pristup prostoru reciklažnog dvorišta;

- podna površinu izvesti od nepropusne kolničke armiranobetonske konstrukcije;

- zaseban plato osigurati za postavu prikladnih kontejnera za smještaj i separaciju otpada;

- zaseban dio dvorišta, nad kojim treba izgraditi nadstrešnicu, osigurati za sakupljanje, separaciju i obradu reciklažnog otpada;

- zasebna površina osigurati za parkiranje osobnih vozila zaposlenika; - na samoj lokaciji reciklažnog dvorišta ili neposredno uz lokaciju osigurati

dovoljno slobodnog prostora za parkiranje osobnih vozila sa teretnom prikolicom;

- na samoj lokaciji reciklažnog dvorišta osigurati prostor za pristup i manipulaciju vozila koja odvoze sakupljene otpadne tvari;

- oborinske vode s asfaltiranih površina reciklažnog dvorišta za posebne vrste otpada će se, gravitacijski, skupljati na najnižim točkama reciklažnog dvorišta te preko HDPE slivnika i HDPE okna, upuštati u predgotovljeni separator i taložnik, sukladno posebnim propisima.

- mora biti opremljeno uređajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje i sprečavanje širenja požara te drugom sigurnosnom opremom sukladno posebnim propisima;

- stacionirana posuda, spremnik i druga ambalaža, moraju biti izrađeni tako daje moguće sigurno punjenje, pražnjenje, odzračivanje, uzimanje uzoraka te nepropusno zatvaranje i pečaćenje, a nenatkriveni spremnici moraju biti s dvostrukom stjenkom ili atestirani za skladištenje tvari koje su sastavni dio otpada;

- na uočljivom mjestu mora biti istaknut "plan djelovanja u slučaju izvanrednoga događaja" ;

- mora biti označeno natpisom "Reciklažno dvorište".

Detaljna dispozicija sadržaja unutar zone odredit će se na temelju tehnološko tehničkog rješenja (idejnog projekta). Kategorije otpada (definirane ključnim brojevima), koje će se prihvaćati na reciklažnom dvorištu, kao i vrste kontejnera, posuda i skladišta, naknadno će se odrediti u Glavnom projektu. Uz reciklažno dvorište treba osigurati i površinu za biokompostanu, koja se treba izvesti kao uređeni plato s pripadajućom taložnicom za prihvat oborinskih i procjednih voda iz bio-mase za kompostiranje. (7) RECIKLAŽNO DVORIŠTE ZA GRAĐEVNI OTPAD Funkcionalna cjelina reciklažno dvorište za građevni otpad namijenjeno je razvrstavanju i privremenom skladištenju građevnog otpada i otpada od rušenja objekata. Na reciklažnom dvorištu sakuplja se građevni otpad, razvrstava, a potom ga mehanički obrađuje te privremeno skladišti.

Page 55: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

55 | P a g e

Površina funkcionalne cjeline reciklažnog dvorišta za otpad iznosi minimalno oko 15000 m2. Na reciklažnom dvorištu prihvaćaju se sve kategorije neopasnog građevnog otpada. Reciklažno dvorište za građevni otpad je namijenjeno za fizičke i pravne osobe koje će moći dovoziti izdvojene sastavnice građevnog otpada u uredovno vrijeme, svakog radnog dana. Reciklažno dvorište ima četiri odvojene površine:

- Prihvatna zona (namijenjena prihvatu i privremenom skladištenju građevnog otpada do njegove obrade);

- Zona obrade građevnog otpada (izdvajanje metalnih komada pomoću magneta, drobljenje građevnog otpada i klasiranje u frakcije);

- Zona skladištenja i otpreme recikliranog agregata; - Odlagalište inertnog otpada.

Građevni otpad je potrebno u potpunosti (ili u najvećoj mogućoj mjeri) oporabiti odnosno reciklirati bez njegova trajnog odlaganja u prirodni okoliš, a u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i Strategijom. Potrebno je postupno doseći cilj zadan u Strategiji da se oporabi 80% količina građevnog otpada do godine 2020. Lokacijski uvjeti gradnje i uređenja reciklažnog dvorišta čija se gradnja vrši neposrednom provedbom ovog Plana su: - namjena građevina na građevnoj čestici je u funkciji razvrstavanja i privremenog

skladištenja građevnog otpada i otpada od rušenja sukladno posebnim propisima; - na građevnoj čestici reciklažnog dvorišta koeficijent izgrađenosti natkrivenih građevina

može iznositi maksimalno kig= 0,3, koeficijent iskorištenosti kis=1,0 maksimalna visina zgrada iznosi P+1 s mogućnošću izgradnje podruma, odnosno najviše 8,0 m.

- oblikovanje građevina odrediti će se tehnološkim rješenjem reciklažnog dvorišta sukladno posebnim propisima;

- oblik građevne čestice minimalne površine 15000 m2 odrediti će se tehnološkim rješenjem reciklažnog dvorišta sukladno posebnim propisima;

- na građevnoj čestici može se smjestiti jedna ili više građevina prema tehnološkom rješenju sukladno posebnim propisima;

- uređenje građevne čestice, planiranje zelene površine i parkirališta odrediti će se tehnološkim rješenjem reciklažnog dvorišta sukladno posebnim propisima;

- maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3 i maksimalni koeficijent iskorištenosti 1,0 - oblikovanje građevina odrediti će se tehnološkim rješenjem reciklažnog dvorišta

sukladno posebnim propisima; - na građevnoj čestici može se smjestiti jedna ili više građevina prema tehnološkom

rješenju sukladno posebnim propisima; - za potrebe rada reciklažnog dvorišta omogućava se postava kontejnera sa sanitarnim

čvorom (smještaj zaposlenika, administracija, …) - građevna čestica se može priključiti na internu prometnu površinu minimalne kolničke

širine 5,0 m - parkiranje se rješava na građevnoj čestici prema slijedećim uvjetima: minimalno 10 PM

mjesta za zaposlene i 10 za kamione. Na svakoj parceli potrebno j osigurati parkirna mjesta za osobe sa smanjenom pokretljivosti sukladno posebnim

- moguća je realizacija objekata s prihvatom otpadnih voda u vodonepropusne sabirne jame i odvozom putem ovlaštenog pravnog subjekta ili izgradnjom vlastitih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u prirodni prijemnik, a sve ovisno o uvjetima na terenu i uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda.“

- za zatraženu veću snagu ( Pv>100 kW) potrebno je izgraditi STS (stupnu trafo stanicu) i priključni vod 20(10) kV.

- za zatraženu snagu (Pv<100 kW) potrebno je izgraditi vod 1 kV iz postojeće TS Šošići uz rekonstrukciju TS.

Page 56: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

56 | P a g e

- ostalu infrastrukturu potrebno je osigurati sukladno posebnim uvjetima tijela s posebnim ovlastima

- reciklažno dvorište mora biti ograđeno, maksimalna visina ograde iznosi 2,0 m, ograda može biti žičana u kombinaciji sa zelenom živicom i/ili visokim zelenilom

- uređenje građevne čestice, zelene površine i parkirališta odrediti će se tehnološkim rješenjem reciklažnog dvorišta sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici potrebno je osigurati minimalno 20% ozelenjenih površina.

- prilikom gradnje i uređenja reciklažnog dvorišta potrebno je zadovoljiti i sljedeće posebne uvjete: plato reciklažnog dvorišta treba biti izveden kao vodonepropusna površina s odgovarajućim nagibom radi skupljanja voda s manipulativne površine na kojoj se nalazi drobilica. Otpadne oborinske vode se skupljaju i upuštaju u separator ulja i masti, sukladno posebnim propisima.

Na prostoru lokacija za smještaj građevine za gospodarenje otpadom iz stavka 1. ovog članka rezervira se prostor za smještaj drugih građevina za korištenje i obradu sekundarnih sirovina (energane, separacije i sl.) koje se izgrađuju sukladno posebnim propisima.

Trajno odlaganje ostatnog otpada potrebno je obaviti na području Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lečevici.

Prema Pravilniku o gospodarenju građevnim otpadom svako reciklažno dvorište mora udovoljavati slijedećim osnovnim tehničko-tehnološkim uvjetima:

- mora biti ograđeno, maksimalna visina žičane (zelene) ograde iznosi 2,0 m - otvoreni spremnik mora biti u posebno ograđenom natkrivenom prostoru u koji je

onemogućen dotok oborinskih voda, - otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvu, vrsti, i agregatnom stanju, - podna površina mora biti nepropusna i otporna na djelovanje uskladištenog otpada, - mora biti opremljeno tako da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada, širenje

prašine, buke, mirisa i drugih emisija, - mora biti opremljeno uređajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje i

sprečavanje širenja požara te drugom sigurnosnom opremom sukladno posebnim propisima,

- stacionirana posuda, spremnik i druga ambalaža, moraju biti izrađeni tako da je moguće sigurno punjenje, pražnjenje, odzračivanje, uzimanje uzoraka te nepropusno zatvaranje i pečaćenje, a nenatkriveni spremnici moraju biti s dvostrukom stijenkom ili atestirani za skladištenje tvari koje su sastavni dio otpada,

- na uočljivom mjestu mora biti istaknut »plan djelovanja u slučaju izvanrednoga događaja« koji sadrži sljedeće podatke: o vrstama otpada koji se skladišti; o mogućim izvanrednim događajima; ime, prezime i telefonske brojeve odgovornih osoba i njihova ovlaštenja; telefonski broj policije; telefonski broj vatrogasaca i telefonski broj hitne pomoći,

- mora biti označeno natpisom »Reciklažno dvorište« s podacima o vrsti otpada koji se skladišti, ključnom broju iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu te nazivu pravne ili fizičke osobe i o radnom vremenu.

Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama Članak 56.d. (1) Izmjene i dopune, osim područja unutar granice obuhvata, odnose se i na gradnju prateće infrastrukture koja je nužna za realizaciju prostorne cjeline za gospodarenje otpadom i prostorne cjeline poslovne komunalno servisne namjene. Dio infrastrukturnih sadržaja koji se mijenja nalazi se izvan prikazane granice obuhvata Izmjena i dopuna.

Page 57: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

57 | P a g e

(2) Određena je gradnja infrastrukturnih građevina i uređaja koji su prikazani u grafičkom dijelu elaborata Izmjena i dopuna, na kartografskim prikazima broj 2.2 a, 2.4 a i 5. (3) Zona za gospodarenje otpadom kao i sve zgrade unutar poslovne komunalno servisne namjene moraju se priključiti na prometnu, telekomunikacijsku, elektroopskrbnu, vodoopskrbnu i kanalizacijsku mrežu. (4) Omogućavaju se odstupanja od planiranih prometnih i infrastrukturnih trasa i koridora kao posljedica detaljnije izmjere zemljišta i razrade infrastrukturnog sustava što se ne smatra izmjenom prostornog plana. Uvjeti gradnje prometne mreže Članak 56e Cestovni promet (1) U grafičkom dijelu elaborata Izmjena i dopuna, na kartografskom prikazu broj 5. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000, prikazana je granica građevne čestice državne ceste DC 512 unutar koje je potrebno rekonstruirati državnu cestu odnosno izvesti priključke za prostornu cjelinu gospodarenja otpadom i prostornu cjelinu poslovne komunalno servisne namjene. (2) Priključke prostornih cjelina na državnu cestu DC 512 moguće je izvesti na dvije lokacije, a potrebno ih je izvesti kao četverokraka raskrižja s kanaliziranim prometnim tokovima (s trakama za lijevo i desno skretanje uz mogućnost izvođenja traka za uplitanja prometnih tokova). (3) Građevna čestica DC 512, odnosno koridor za rekonstrukciju i izvođenje priključaka na državnu cestu, je širine 30 m. Građevna čestica DC 512 može biti i uža od naznačene (ovisno o rješenju priključaka i poprečnom profilu ceste) odnosno u skladu s daljnjom projektnom dokumentacijom. U slučaju formiranja uže građevne čestice državne ceste susjedne namjene se mogu proširiti do građevne čestice ceste. Članak 56 f (1) Za pristup zahvatima odnosno građevnim česticama unutar prostorne cjeline 1 potrebno je izvesti pristupnu kolnu prometnicu najmanje širine 5,0 m, koju je potrebno voditi paralelno s državnom cestom i priključiti je na DC 512. Uz kolnu prometnicu moguće je izvesti jednostrani pješački pločnik najmanje širine 1,0 m. Za izvođenje pristupne kolne prometnice i mogućeg pješačkog pločnika rezerviran je koridor širine 7,0 m. Na području izvođenja priključaka na DC 512 širina koridora može biti i veća od 7,0 m, a što će se točno odrediti tehničkom dokumentacijom za ishođenje odgovarajućeg odobrenja za građenje sukladno Zakonu i na temelju detaljnije geodetske izmjere zemljišta. (2) Ukoliko je pristupna kolna prometnica dulja od 100, 0 m treba se završiti okretištem. Članak 56 g (1) Prometne površine moguće je izvoditi i unutar prostornih cjelina, kojima će se osigurati kolni i/ili pješački pristup planiranim zahvatima, zgradama i otvorenim površinama, a u skladu s detaljnim rješenjem sadržanim u tehničkoj dokumentaciji za ishođenje odgovarajućeg odobrenja za građenje sukladno Zakonu. (2) Koridor odnosno građevna čestica DC 512, koridor pristupne kolne prometnice, te približan položaj priključaka na DC 512 prikazan je u grafičkom dijelu elaborata Izmjena i dopuna, na kartografskom prikazu broj 5. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000.

Page 58: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

58 | P a g e

Članak 56 h (1) Sve prometne površine kojima se omogućava pristup sadržajima prostorne cjeline 1, potrebno je izvesti bez arhitektonskih barijera tako da se omogući nesmetani pristup osobama smanjene pokretljivosti, sukladno posebnom propisu. (2) Prilikom gradnje kolnih i pješačkih površina potrebno je voditi računa o položaju instalacija u profilu ceste. TK instalacije i cjevovod za opskrbu vodom postaviti jednom stranom ceste, a drugom stranom ceste postaviti kabele energetike i kolektora za odvodnju otpadnih voda. Otpadne vode je moguće odvoditi kolektorom koji je položen u sredini ceste, a oborinske vode kolektorom položenim srednjim dijelom kolnog traka. (3) Obvezno je istovremeno izvoditi sve instalacije u dionici ceste koja se gradi. (4) Do rekonstrukcije državne ceste DC 512 odnosno izvođenja planiranih priključaka na državnu cestu, omogućava se priključenje prostornih cjelina na postojeći profil državne ceste, a priključke je potrebno izvesti u skladu s posebnim propisima. Parkirališta i garaže Članak 56 i (1) Promet u mirovanju potrebno je riješiti izgradnjom parkirališta i/ili garaža unutar zahvata, odnosno pojedine građevne čestice. (2) Kod okomitog parkiranja preporuča se izvedba parkirališnih mjesta veličine 5,0 x 2,5 m, a kod uzdužnog parkiranja veličine 6,5 x 2,0 m. (3) Potreban broj parkirališnih/garažnih mjesta, za zgrade unutar prostorne cjeline 1, potrebno je osigurati u skladu sa sljedećom tablicom tablicom: (4) Parkirališna mjesta unutar prostorne cjeline 2 potrebno je riješiti na građevnoj čestici prema slijedećim uvjetima: najmanje 10 PM za zaposlene i 5 PM za kamione. Ukoliko se unutar prostorne cjeline 2 grade proizvodni, prerađivački, trgovački, skladišni, servisni i slični pogoni, onda se potreban broj parkirališnih mjesta određuje prema tablici iz prethodnog stavka. (5) Potreban broj i veličinu pristupačnih parkirališnih mjesta, za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, potrebno je odrediti prema posebnim propisima. Broj i veličina pristupačnih parkirališnih mjesta određuje se u odnosu na ukupni broj parkirališnih mjesta.

Trgovina i skladišta Robna kuća, supermarket 1 PM na 25 m² prodajne površine

Ostale trgovine 1 PM na 30 m²prodajne površine

Skladišta 1 PM na 100 m²

Poslovna namjena Uredi i kancelarije 1 PM na 50 m²

Industrija i zanatstvo Industrijski objekti 1 PM na 100 m² Zanatski objekti 1 PM na 50 m²

Auto servis 1 PM na 25 m²

Page 59: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

59 | P a g e

Pješačke površine Članak 56 j (1) Ukoliko se izvodi jnednostrani pješački pločnik uz pristupnu kolnu prometnicu (uz prostornu cjelinu 1) potrebno ga je izvesti najmanje širine 1,0 m. (2) Pješačke površine moguće je uređivati unutar prostornih cjelina odnosno pojedinih zahvata. (3) Sve pješačke površine moguće je osvijetliti javnom rasvjetom. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže Članak 56 k (1) Planiranu distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK) potrebno je priključiti na postojeću DTK iz najbližeg komutacijskog čvorišta. (2) Za spajanje zgrada na telekomunikacijsku mrežu treba izvršiti slijedeće:

- planirani priključak izvesti u najbližem postojećem kabelskom zdencu što bliže komunikacijskom čvorištu;

- pri planiranju telekomunikacijske infrastrukture odabrati trasu udaljeniju u odnosu na elektroenergetske kabele;

- pri paralelnom vođenju DTK s ostalim infrastrukturnim instalacijama poštivati slijedeće minimalne udaljenosti:

DTK – energetski kabel do 10kV 0,5 m DTK – telefonski kabel 0,5 m DTK – vodovodna cijev promjera do 200mm 1,0 m DTK – vodovodna cijev promjera preko 200mm 2,0 m DTK – cijev kanalizacijskih voda 1,0 m

- pri križanju DTK s ostalim infrastrukturnim instalacijama poštivati slijedeće minimalne udaljenosti:

DTK – energetski kabel 0,5 m DTK – tk podzemni kabel 0,5 m DTK – vodovodna cijev 0,15 m

(3) Do svake zgrade treba postaviti instalacijske cijevi, i to u prometnim površinama i pločnicima PVC cijevi ∅110 mm, a za privode do zgrada cijevi PEHD ∅50 mm. (4) Dubina kabelskog rova za polaganje cijevi iznosi minimalno 80 cm, a pri prijelazu kolnika dubina je 1,2 m. Širina koridora za polaganje cijevi distributivne telekomunikacijske kabelske kanalizacije iznosi oko 0,4 do 0,5 m (ovisno o broju paralelno položenih cijevi). (5) Koristiti tipske montažne kabelske zdence prema zahtjevima vlasnika telekomunikacijske infrastrukture, s originalnim poklopcima za dozvoljene pritiske prema mjestu ugradnje. (6) Gdje se očekuje promet motornih vozila ugraditi poklopce nosivosti 400 kN, a u pješačkim površinama i slobodnom terenu poklopce nosivosti 125 kN. (7) Osim gore navedenih uvjeta svaka izgradnja DTK mora biti izvedena u skladu s važećim zakonima i pravilnicima.

Page 60: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

60 | P a g e

(8) Elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, omogućava se postavljanjem baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na planiranim zgradama (uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora gdje god je to moguće). Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže Članak 56.l (1) U grafičkom dijelu elaborata Izmjena i dopuna, na kartografskom prikazu broj 5. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000, prikazan je orjentacijski položaj trafostanice, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i nadzemnih hidranata. Moguća je promjena položaja planiranih uređaja što će se odrediti detaljnjom projektnom dokumentacijom. Elektroenergetika Članak 56 m (1) Napajanje električnom energijom planiranih sadržaja moguće je, u ovisnosti o iznosu zatražene vršne snage, riješiti u dvije varijante:

- za vršnu snagu veću od 100 kW (Pv > 100 kW) potrebno izgraditi STS i priključni vod 20(10) kV;

- za vršnu snagu manju od 100 kW (Pv < 100 kW) potrebno je izgraditi vod 1 kV iz postojeće TS Šošići, uz rekonstrukciju TS.

(2) Prilikom gradnje elektroenergetskih objekata potrebno je obratiti pažnju na slijedeće uvjete:

- dubina kabelskih kanala iznosi 0,8m u slobodnoj površini ili nogostupu, a pri prelasku kolnika dubina je 1,2m;

- širina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou paralelno položenih kabela;

- na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provlače kroz PVC cijevi promjera 110, 160, odnosno 200 ovisno o tipu kabela (JR, NN, VN);

- prilikom polaganja kabela po cijeloj dužini kabelske trase obavezno se polaže uzemljivačko uže Cu 50mm2;

- elektroenergetski kabeli polažu se, gdje god je to moguće, u nogostup prometnice stranom suprotnom od strane kojom se polažu telekomunikacijski kabeli; ako se moraju paralelno voditi obavezno je poštivanje minimalnih udaljenosti (50 cm); isto vrijedi i za međusobno križanje s tim da kut križanja ne smije biti manji od 45.

(3) Elektroenergetska mreža za planiranu zonu prikazana je u grafičkom dijelu elaborata Izmjena i dopuna, kartografski prikaz broj 2.2.a Infrastrukturni sustavi i mreže – Energetski sustav, u mjerilu 1:25000. Električna mreža javne rasvjete Članak 56 n (1) Rasvjeta svih prometnica, parkirališta i drugih otvorenih površina unutar obuhvata Izmjena i dopuna napajati će se preko kabelskih razvodnih ormara javne rasvjete. Tip i vrsta stupova javne rasvjete i pripadnih rasvjetnih tijela, kao i precizni razmaci i lokacije odredit će se prilikom izrade glavnog projekta javne rasvjete planiranih prometnica.

Page 61: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

61 | P a g e

Obnovljivi izvori energije Članak 56 o (1) Unutar obuhvata Izmjena i dopuna moguće je postavljanje fotonaponskih ćelija, solarnih kolektora na krovovima, postavljanje podzemnih dizalica topline, prikupljanje i korištenje kišnice i korištenje ostalih obnovljivih izvora energije. Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrba Članak 56 p (1) Područje obuhvata Izmjena i dopuna, kao i uže područje obuhvata plana, nema izgrađeni vodoopskrbni sustav. Najbliži vodoopskrbni cjevovod nalazi se u blizini zaseoka Brikva uz granicu općine Podgora, a sastavni je dio javnog vodoopskrbnog sustava grada Vrgorca. (2) Opskrbu vodom gospodarske zone moguće je osigurati priključkom na javni vodoopskrbni sustav grada Vrgorca. Priključak je moguće izvesti u najbližoj vodospremi (na području grada Vrgorca) odakle je vodu potrebno tlačnim cjevovodom dovesti do nove vodospreme u blizini gospodarske zone. (4) Gospodarsku zonu potrebno je priključiti na planirani vodoopskrbni sustav. Unutar gospodarske zone potrebno je izgraditi vodoopskrbnu mrežu, a priključenje pojedinih potrošača na vodoopskrbni sustav obvezno je izvršiti u skladu s posebnim uvjetima javnopravnih tijela. (5) Svaki zahvat u prostoru, odnosno građevna čestica, mora imati osiguran priključak na vodoopskrbni sustav. Pojedinačne priključke izvoditi u prometnim ili zelenim površinama (kolniku, nogostupu ili zelenoj površini) odnosno kroz pristupne putove do zgrada. (6) Vodoopskrbne cijevi postavljati, u pravilu, u prometnu površinu, usklađeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. Vodoopskrbna mreža se ne smije postavljati ispod kanalizacijskih cijevi, niti kroz revizijska okna kanalizacije. (7) Sve građevine vodoopskrbnog sustava projektirati i izvoditi sukladno propisima i uvjetima kojima je regulirano projektiranje i gradnja tih građevina. (8) U cilju efikasne protupožarne zaštite, potrebno je osigurati dovoljne količine vode iz javnog vodoopskrbnog sustava, te izvesti vanjsku hidrantsku mrežu koju čine nadzemni hidranti. Hidrantsku mrežu potrebno je projektirati i izgraditi u skladu s Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06). (9) Moguća su odstupanja od prikazanog rješenja vodoopskrbnih objekata, radi usklađenja s preciznijim geodetskim izmjerama te tehnološkim inovacijama i dostignućima, koja se neće smatrati izmjenama plana. (10) Ukoliko nisu zadovoljavajuće količine vode u vodoopskrbnom sustavu grada Vrgorca, omogućava se izgradnja zasebnog vodoopskrbnog sustava gospodarske zone. (10) Vodoopskrbna mreža prikazana je u grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 2.3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Vodnogospodarski sustav - Vodoopskrba, u mjerilu 1:1000. Vodoopskrbna mreža prikazana je u grafičkom dijelu elaborata Izmjena i dopuna, kartografski prikaz broj 2.4.a Infrastrukturni sustavi i mreže – Vodnogospodarski sustav; Korištenje voda, u mjerilu 1:25000.

Page 62: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

62 | P a g e

Odvodnja otpadnih voda Članak 56 r (1) Odvodnju otpadnih (fekalnih i oborinskih) voda gospodarske zone potrebno je riješiti razdjelnim kanalizacijskim sustavom, odnosno odvojeno zbrinuti fekalne i oborinske vode. (2) Fekalnu i oborinsku kanalizacijsku mrežu izvoditi unutar koridora planiranih kolnih i kolno-pješačkih prometnica, te pristupnih putova do pojedinih zgrada. U razdjelnom sustavu kanalizacije oborinski kanal izvoditi u sredini prometnice dok kanal fekalnih otpadnih voda smjestiti uz rub prometnice ili nogostup na suprotnoj strani prometnice od položaja vodovoda. Kanale fekalnih i oborinskih voda polagati na koti nižoj od kote vodoopskrbnog cjevovoda. Kanalizacijsku mrežu otpadnih voda moguće je polagati unutar prostornih cjelina odnosno pojedinih zahvata. (3) Dimenzioniranje kanalizacijske mreže fekalnih i oborinskih voda odrediti će se na osnovi hidrauličkog proračuna u fazi izrade projektne dokumentacije. (4) Svi elementi građenja kanalizacijske mreže moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, važećim normama i posebnim uvjetima javnopravnih tijela. Kanalizacijski sustav potrebno je redovito održavati i kontrolirati. Odvodnja fekalnih voda Članak 56 s (1) Unutar obuhvata gospodarske zone potrebno je izgraditi fekalni kanalizacijski sustav. Fekalni kanalizacijski sustav moguće je izgraditi jedinstveno (za obe prostorne cjeline s jednim uređajem za pročišćavanje) ili odvojeno za svaku prostornu cjelinu (s dva uređaja za pročišćavanje). (2) Fekalne otpadne vode je potrebno preko kolektora dovesti do uređaja za pročišćavanje. Uređaj za pročišćavanje treba imati II ili viši stupanj pročišćavanja, odnosno onaj stupanj pročišćavanja kojim se u ispuštenim vodama i u prijemniku postižu dopuštene koncentracije štetnih tvari propisane posebnim Pravilnikom. (3) Nakon pročišćavanja u uređaju pročišćene vode se mogu:

- ispustiti u prijemnik (tlo) putem odgovarajuće upojne površine/bunara, ili - tlačnim cjevovodima dovesti do spremnika te ponovo koristiti.

Spremnik pročišćenih voda se može izgraditi unutar prostornih cjelina ili izvan obuhvata gospodarske zone. (4) Na fekalni kanalizacijski sustav potrebno je priključiti sve zgrade. Otpadne vode čiji je sastav lošiji od dopuštenog potrebno je prije upuštanja u fekalnu kanalizacijsku mrežu pročistiti i dovesti na razinu sastava fekalnih otpadnih voda. (5) Do izgradnje fekalnog kanalizacijskog sustava cijele zone omogućava se izgradnja vodonepropusnih sabirnih jama ili privremenih uređaja za pročišćavanje unutar pojedinih zahvata odnosno građevnih čestica. Ukoliko se izvode sabirne jame potrebno ih je udaljiti od susjedne građevne čestice najmanje 1,0 m, udaljiti od vodovodnog cjevovoda najmanje 3,0 m, te omogućiti kolni pristup radi pražnjenja. (6) Nakon izgradnje fekalnog kanalizacijskog sustava cijele gospodarske zone, svi sadržaji se moraju priključiti na kanalizacijski sustav.

Page 63: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

63 | P a g e

Odvodnja oborinskih voda Članak 56 t (1) Oborinske vode s krovova zgrada („čiste“ oborinske vode) upustiti direktno u teren putem upojnih površina/bunara unutar prostorne cjeline odnosno građevne čestice, bez prethodnog pročišćavanja, na način da se ne ugroze okolne zgrade. Iste vode se mogu ponovo koristiti (dovesti do spremnika). (2) Oborinske vode s prometnica, parkirališta i manipulativnih površina, unutar granica pojedine prostorne cjeline odnosno građevne čestice, potrebno je prikupiti te nakon pročišćavanja (separator masti, ulja i taloga) upustiti u teren unutar prostorne cjeline odnosno građevne čestice putem upojnih površina/bunara ili onečišćene ispustiti u sustav oborinske kanalizacije u profilu prometnica te ih naknadno pročistiti. Kako bi se smanjile količine oborinskih voda koje je potrebno tretirati prije upuštanja, preporuča se korištenje što veće površine neizgrađenog dijela građevne čestice za zelene vodopropusne površine, odnosno minimalno prema ovim Odredbama. (3) Oborinske vode s pristupne kolne prometnice potrebno je sakupiti te nakon pročišćavanja (separatori masti, ulja i taloga) upustiti u tlo putem upojnih površina/bunara. (4) Konačnu dispoziciju oborinskih voda kao i dimenzioniranje sustava oborinske odvodnje (cjevovodi, mastolovi, ispusti) treba odrediti na osnovi hidrauličkog proračuna mjerodavnih maksimalnih dotoka oborinskih voda u fazi izrade projektne dokumentacije. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti Članak 56.u (1)Na području obuhvata Izmjena i dopuna nema prirodnih vrijednosti – zaštićenog područja zaštićenog temeljem Zakona o zaštiti prirode. (2)Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (Narodne novine, br. 124/2013) na području obuhvata Izmjena i dopuna ne nalaze se područja ekološke mreže. (3) Temeljem zahtjeva dostavljenih od strane Ministarstva zaštite okoliša i prirode, a temeljem uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/2013.) na dijelu obuhvata izmjena i dopuna nalazi se dio područje očuvanja značajno za ptice: Biokovo i Rilić HR 1000030. (4) Na području obuhvata nema evidentiranih niti registriranih spomenika kulturne baštine. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Članak 56.v (1)Primjenom odgovarajućih tehnologija i tehničkih rješenja te izgradnjom komunalne infrastrukture mogući negativni utjecaji svode se na minimum. Uređenje čestice (2) Planirano je ozelenjavanje područja u cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti kao i vizualne zaštite i zaštite od prašine i buke.

Page 64: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

64 | P a g e

Područje zone za gospodarenje otpadom gradit će se zaštitnom ogradom uz koju će biti zasađen drvored i srednje visoko zelenilo (živica) od autohtonog raslinja. Pošto se zona nalazi južno od državne prometnice D-512, potrebno je osigurati zeleni tampon. Zaštita voda i tla (3) Konstrukcija platoa prostora reciklažnog dvorišta izvodi se kao nepropusna sa završnim slojem od betona, a oborinska odvodnja riješiti će se poprečnim i uzdužnim nagibom kolnika te se putem centralnog kanala odvodi u taložnik i separator ulja i masti, a nakon toga u oborinsku kanalizaciju. Planira se pročišćavanje svih otpadnih voda. Oborinske vode s parkirališta koje bi mogle biti zauljene potrebno je propustiti kroz separator masti i ulja prije konačne dispozicije. Odvodnju sanitarnih otpadnih voda riješit će se izgradnjom nepropusne sabirne jame s pražnjenjem kompletnog sadržaja. Sve otpadne vode se moraju prije priključenja na vodonepropusnu sabirnu jamu pročistiti do razine kvalitete komunalnih voda. Ostale pojave (prašina, buka) (4) Potrebno je kontrolirati dozvoljene emisije prašine i buke sukladno posebnim propisima. Problem predstavlja lagani materijal kojeg raznosi vjetar pa se stoga predviđa prekrivanje otvorenih kontejner. Također se predviđa i zaštitni pojas zelenila oko reciklažnog dvorišta zasađen visokim raslinjem čime se štiti od jakog vjetra. Radom mobilnih strojeva i opreme stvara se buka. Objekt reciklažnog dvorišta je dovoljno daleko od naseljenog područja da buka na njega nema utjecaja. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda Članak 56 z. Zaštita od požara (1) Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku s posebnom pozornošću na: - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br.35/94,142/03). - Pravilnik o otpornostima na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljavati u slučaju požara (NN 29/2013.) - Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 08/06). - Garaže projektirati prema austrijskim standardu za objekte za parkiranje TRVB N 106. TRVB ili OIB - Smjernice 2.2. Protupožarna zaštita u garažama, natkrivenim parkirnim mjestima i parkirnim etažama, 2011. - Sprinkler uređaj projektirati sukladno njemačkim smjernicama VdS ili VdS CEA 4001, 2008. - Uredske zgrade projektirati prema austrijskim standardu TRVB N 115/00 odnosno američkim smjernicama NFPA 101/2009 - Trgovačke sadržaje projektirati u skladu s tehničkim smjernicama; austrijskim standardom N 138 Prodajnu mjesta građevinska zaštita od požara) ili američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2012.). - U slučaju da će se u objektima stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br.108/95. 5672010). - Uvjete za vatrogasne prilaze , pristupe ili prolaze vatrogasne tehnike do građevine projektirati u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 142/03.) - Mjesta postavljanja hidranata i međusobna udaljenost hidranata utvrđuje se sukladno odredbama Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06.)

Page 65: IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA · drva. Pravilnim kompostiranjem dobijese zreo mrvičast kompost tamnosmeđe do crne boje koji miriše na šumsku zemlju kojeg koristimo za prihranjivanje

65 | P a g e

Ugroženost od potresa (2) Cijelo područje Općine leži na tektonski vrlo nestabilnom tlu, pripada potresnoj zoni IX stupnja po Mercallijevoj skali. U cilju što efikasnije zaštite od potresa moraju se trajno provoditi preventivne, a u slučaju udara i operativne mjere zaštite. Preventivne mjere zaštite obuhvaćaju mjere, radnje i postupke za sprječavanje, odnosno ublažavanje posljedica potresa, i to: - utvrđivanje seizmičkih karakteristika područja općine Podgora, kao podloga za provođenje propisa o gradnji objekata otpornih na potrese od IX stupnja MCS ljestvice, - striktno provođenje zakonske i tehničko-administrativne regulative u oblasti planiranja i izgradnje objekata otpornih na potres procijenjene jačine, - pri izgradnji urbanih cjelina potrebno je planirati i realizirati ugradbene mjere zaštite, a naročito otpornost i elastičnost konstrukcija, a sanacijom je potrebno povećati otpornost starijih i dotrajalih objekata, naročito u starim jezgrama naselja. Zaštita od potresa (3) Do izrade odgovarajuće karte seizmičkog rizika projektiranje i građenje novih građevina mora se provoditi sukladno postojećim kartama. Kada se gradnja planira uz područja već izgrađenih objekata za koje postoji izrađena lokalna mikrorajonizacija, tada se ti podaci mogu rabiti za potrebe buduće gradnje. Planirane građevine moraju se projektirati u skladu sa važećom tehničkom regulativom koja određuje uvjete za potresna područja (Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima – Službeni list br. 31/81., 49/82., 29/83. i 21/88.).


Recommended