Download pdf - Integrirani javni prijevoz putnika – IPP

Integrirani javni prijevoz – IPP

1

Integrirani javni prijevoz putnika – IPP

www.szz.hr


2

Sadrţaj

Što je javni prijevoz putnika (ako netko ne zna )? 3

Što je to integrirani prijevoz putnika (IPP)? 4

Prednosti javnog prijevoza nad osobnim 6

Dobrobiti kvalitetnog javnog prijevoza 6

Prednosti IPP-a za građane 7

Prednosti IPP-a za lokalnu samoupravu 7

Prednosti IPP-a za prijevoznike (vlakovi, autobusi, tramvaji, brodovi, itd.) 7

Prednosti IPP-a za gospodarstvo 7

Organizacija IPP-a 8

Očuvanje okoliša i ušteda energije 10

Smanjena buka 11

Sigurnost javnog prijevoza 12

Inozemni primjeri

Verkehrs- und Tariffverbund Stuttgart (VVS), Njemačka 13

Verbund Linie – Verkehrsverbund Steiermark, Austrija 17

Verkehrsverbund Hegau-Bodensee (VHB), Njemačka 22

IPP u Varaţdinskoj i Međimurskoj ţupaniji 27


3

Što je javni prijevoz putnika (ako netko ne zna )?

• Usluga prijevoza namijenjena svim graĎanima.

• Dostupna je kupovinom prijevozne karte.

• Vozila JP su: vlak, tramvaj, autobus, brod, avion, uspinjača,

ţičara, itd.

• Vozila JP-a prometuju prema voznom redu.

• Vozni redovi su dostupni putem knjiţica, oglasnih ploča,

interneta, info telefona, mobilnih aplikacija, itd.

• Javni se prijevoz dijeli na lokalni (do cca. 50 km udaljenosti) i

na daljinski.


4

Što je to integrirani prijevoz putnika (IPP)?

• Novi sustav lokalnog javnog prijevoza (JP) putnika u kojem su sva vozila javnog prijevoza

(vlakovi, autobusi, tramvaji, brodovi…) objedinjena u zajednički sustav prijevoza putnika u

odreĎenoj regiji.

• Za sve linije javnog prijevoza (vlakove, autobuse, tramvaje, brodove…) vrijede jedinstvene

(zajedničke) karte na području cijele regije.

• Temelji se na razvijenim sustavima JP-a kojeg koriste razvijene zemlje Europske Unije i svijeta.

• Podrţan i prepoznat kao optimalan sustav organizacije JP-a u svim temeljnim strateškim

europskim dokumentima (Bijela Knjiga 2011).

• Sustav najčešće koristi taktni vozni red, odnosno polasci sa svakog stajališta su u pravilnim

vremenskim razmacima (npr. svakih 10, 20, 30, 60 minuta itd.).

• U sustavu postoji veliki broj zajedničkih stajališta (multimodalnih terminala) na kojima se

zaustavljaju različite vrste javnog prijevoza (vlak, autobus, tramvaj, brod…) te je lako moguće brzo

presjedanje.

• Vozni redovi u sustavu usklaĎeni su te omogućuju brz nastavak putovanja nakon presjedanja

• Kraljeţnicu sustava čine tračnički sustavi (vlakovi, tramvaji…) zbog svojih ekoloških, energetskih i

infrastrukturnih prednosti.

• Ostala vozila javnog prijevoza (autobusi) sluţe kao pritoci tračničkim sustavima i tako koriste svoje

velike prednosti na kratkim relacijama.


5

Shema integriranog javnog prijevoza

Okosnicu sustava čini ţeljeznica zbog svojih prednosti na srednjim i dugim relacijama.

Autobusi dovoze putnike na vlakove zbog svojih prednosti na kratkim relacijama. Sustav podrţava

prijevoz bicikala i nudi mogućnosti parkiranja automobila na stajalištima.


6

Prednosti javnog prijevoza nad osobnim

• Javni prijevoz višestruko manje zagaĎuje okoliš po prevezenom putniku.

• Javni prijevoz troši višestruko manje pogonske energije po prevezenom putniku.

• Javni prijevoz nekoliko je puta sigurniji od osobnog.

• Javni prijevoz zauzima mnogo manje prostora nego osobni (dugačke kolone automobila,

parkirališni prostor, itd.).

Dobrobiti kvalitetnog javnog prijevoza

• Omogućava jednostavnu povezanost gradova, prigradskih sredina i ruralnih područja.

• Omogućava graĎanima da lakše biraju mjesto ţivota i mjesto rada.

• Omogućava graĎanima koji ţive u gradu lak pristup okolnoj regiji radi posla i rekreacije.

• Zaustavlja iseljavanje iz izvangradskih sredina i omogućava njihov razvitak.

• Zaustavlja nekontrolirano naseljavanje gradova i omogućava kvalitetno urbanističko planiranje.

• Omogućava dugoročni napredak čitave regije i njezino kvalitetno prostorno planiranje.


7

…za korisnike - putnike

• Veliki broj linija

• Povećanje mobilnosti

• Jedinstvena prijevoza karta

• Bolja kvaliteta ţivljenja

…za lokalnu upravu

• Optimalne subvencije

• Kvalitetno prostorno planiranje

• Jeftinije odrţavanje prometnica

• Besplatan prijevoz učenika

…za prijevoznike

• Dugoročno planiranje

• Odrţivo poslovanje

• Više putnika i prihoda

…za gospodarstvo

• Mobilnost radne snage

• Povećanje prihoda

• Povećanje BND

Prednosti IPP-a…


8

Organizacija IPP-a

Integrirani prijevoz putnika organizira se na odreĎenom geografskom prostoru prema

potrebama putovanja stanovništva. Najčešće su to svakodnevne migracije prema i od većih

mjesta u regiji.

Linije javnog prijevoza odreĎuju se kvalitetnim istraţivanjima potreba građana. Ta

istraţivanja nazivaju se istraţivanje prijevozne potraţnje. Istraţivanja se obavljaju

pomoću anketa graĎana, te brojanja putnika i prometnih tokova. Ti se rezultati tada obraĎuju

prema znanstvenim metodama i pomoću specijaliziranog programskog paketa.

Integriranim prijevozom putnika u nekoj regiji upravlja Transportna uprava ili Ured za

mobilnost.

Organizacija IPP-a omogućava da veći broj različitih prijevozničkih tvrtki zajednički radi

u sustavu na uzajamnu korist. Čest je slučaj da u mnogim razvijenim europskim regijama od

npr. milijun stanovnika zajednički uspješno radi i više od 50 različitih ţeljezničkih i

autobusnih prijevozničkih tvrtki.


9

Zadaci transportne uprave

• provoĎenje istraţivanja prijevozne potraţnje

• odreĎivanje svih voznih redova na temelju istraţivanja

• raspisivanje natječaja za dodjelu linija prijevoznicima

• razvitak sustava

• prikupljanje novaca od prodaje karata

• prikupljanje subvencija od lokalne i drţavne uprave

• raspodjela novaca prijevoznicima prema ugovorima

• marketing javnog prijevoza (istraţivanja kvalitete, reklamiranje, sluţba za korisnike i sl.)


10

• Putovanje ţeljeznicom u prosjeku proizvodi 3 – 10 puta manje ugljičnog dioksida (CO2 )nego ostali

vidovi transporta.

• S udjelom u prometu od 7 – 10 % ţeljeznica u emisiji ugljičnog dioksida sudjeluje s manje od 2%.

• Autobusi danas koriste motore s EURO 5 standardom i emitiraju vrlo male emisije štetnih plinova.

• Autobusi danas često koriste pogon na plin, bio-dizel i sl.

• Ţeljeznički sektor u EU ima za cilj smanjiti emisiju CO2 za 30 % u razdoblju od 1990. – 2020.

• Električna ţeljeznica, tramvaji i trolejbusi izravno ne zagaĎuju okoliš (uz korištenje obnovljivih izvora

energije moguća je nulta emisija štetnih plinova i čestica).

Očuvanje okoliša i ušteda energije

Izvor: CER, Bruxelles (www.cer.be)


11

• Ţeljeznički promet višestruko je manje intenzivan (frekventan) od cestovnog, a moţe biti

višestruko učinkovitiji.

• Buka motocikala i teških kamiona iznosi od 90 do 103 decibela, dok vlakovi prolaskom

proizvode od 60 do 70 decibela buke.

(Izvor: PrilagoĎeno prema M. Bošnjak et al: Buka i vibracije na ţeljeznici, Suvremeni promet br.3-4, 2002. i E. Mrnjavac:

Promet u turizmu, Opatija 2002.)

Smanjenje buke


12

• Tehnologija ţeljezničkoga prometa omogućava postizanje velikih brzina uz visok stupanj sigurnosti.

• Ţeljeznica u Hrvatskoj je 24 puta (!) sigurnija od automobila*.

• Autobusi u Hrvatskoj su oko 10 puta sigurniji od automobila*.

• U mnogim razvijenim drţava Europe i svijeta putovanje ţeljeznicom desetke puta je sigurnije od

putovanja automobilom, a trend povećanja sigurnosti se nastavlja. Belgija, Danska, Estonija, Finska,

Nizozemska, Švedska i Slovenija od 2004. do danas nemaju niti jednog poginulog putnika u

ţeljezničkom prometu**.

• U Njemačkoj je ţeljeznica 67 puta sigurnija od automobila**.

• U Njemačkoj su autobusi 12 puta sigurniji od automobila**.

Sigurnost javnog prijevoza

* J. Blašković Zavada et al: Railway development from the aspect of evironmental protection , časopis Promet, vol.14, 2002, no. 4

** Allianz pro Schiene


13

Primjeri


14

Regija: šira okolica grada Stuttgarta, pokrajina Baden-Württemberg, Njemačka

Središte: Stuttgart, Njemačka (600.000 stanovnika)

Veći gradovi: Esslingen (92.000), Ludwigsburg (88.000), Böblingen (46.000), Waiblingen (53.000),

Weil der Stadt (19.000), Wendlingen (16.000), Plochingen (14.000)…

Površina: cca. 3.000 km

Stanovnika: 2,4 milijuna

Gustoća naseljenosti: cca 800 stanovnika na km2

Ukupno prijevoznika: 40

Sustavi (modovi) prijevoza: S-Bahn (brza prigradska ţeljeznica), U-Bahn (sustav lake gradske

električne ţeljeznice izveden iz bivšeg tramvajskog sustava), autobusi, trolejbusi

Broj putnika: 326 milijuna godišnje (od toga 102 milijuna S-Bahn)

Stajališta: 3.827 ukupno (S-Bahn 75, U-Bahn (laka gradska ţeljeznica) 200, Regionalni vlakovi 144,

SSB autobusi (gradski autobusi u Stuttgartu) 622, Regionalni autobusi 2.786)

Verkehrs und Tariffverbund Stuttgart – VVS

Prijevozno-tarifna unija Stuttgart

Broj linija: 399 ukupno (S-Bahn 6, U-Bahn 16, Regionalni vlakovi 17, SSB

autobusi 56, Regionalni autobusi 304)


15


Prometno-tarifna unija Stuttgarta (Verkehrs- und Tariffverbund Stuttgart) djeluje na širokom području grada

Stuttgarta i svakodnevno povezuje otprilike 2,4 milijuna ljudi. Sama unija sluţbeno je nastala 1978. godine i od onda se

sustav neprestano unapreĎuje te je danas dosegnuo potpuno unificirani sustav koji uključuje učestale polaske vlakova,

autobusa i svih ostalih javnih prometala u vrlo učestalim i pravilnim razmacima. Čitavo područje podijeljeno je u ukupno

sedam tarifnih zona i za putovanja koriste se jedinstvene karte koje vrijede za sve vrste prometnih modova (javnih

prijevoznih sredstava).

Mnogi kolodvori i stajališta su u stvari intermodalni terminali gdje se ostvaruju laka presjedanja bilo izmeĎu iste

ili različitih vrsta prijevoznih sredstava.

Taktni vozni red primjenjuju svi prometni modovi. Gustoća polazaka ovisi o dobu dana i o danu u tjednu, no ona

nikada nije rjeĎa od pola sata u prve dvije zone odnosno od jedan sat u ostalim zonama. Svi dijelovi unije pokriveni su

radnim danom polascima od 5 do 23 sata dok su prve dvije zone pokrivene do otprilike 0:45 sati.

Prometno-tarifnom unijom upravlja Transportna uprava. To je javno poduzeće koje kontrolira sustav, prikuplja

prihode, razdjeljuje prihode prijevoznicima, izraĎuje vozne redove, odraĎuje marketing javnog prijevoza i bavi se

razvitkom sustava. Prometne potrebe utvrĎuju se na temelju niza istraţivanja na terenu koja se gotovo neprestano

primjenjuju.

Sustav se neprestano razvija i dograĎuje. Tako je tijekom 2010. uvedena još jedna (sedma) S-Bahn linija, još

jedna U-Bahn linija, a jedna je linija U-Bahna produţena (izgraĎena) od kvarta Möhringen do kvarta Fasanenhof.

Sustav prometno-tarifnih unija u čitavoj Njemačkoj je zakonska obaveza od 1994. godine. Čitava je Njemačka

tako podijeljena na 40-ak prometnih područja i svakim upravlja pojedina Transportna uprava.


16


Şhema mjesta integracije: Ţeljeznički i autobusni kolodvor Nürtingen vrlo blizu

jedan drugome omogućuju brzo presjedanje i dobro usklađivanje između

regionalnih vlakova i lokalnih autobusa.


17

Primjeri


18

Verbund Linie/Verkehrsverbund Steiermark – VL

Prijevozno-tarifna unija Štajerske

Regija: pokrajina Štajerska Austrija

Središte: Graz (cca 250.000 stanovnika)

Veći gradovi: Leoben (25.000), Kapfenberg (21.000), Bruck an der Mur (13.500),

Knittelfeld (11.000), Leibnitz (7.500)…

Površina: 16.392 km2

Stanovnika: 1.210.000

Gustoća naseljenosti: 74 stanovnika na km kvadratni

Sustavi (modovi) prijevoza: S-Bahn, Regionalni vlakovi (na normalnim i

uskotračnim prugama), tramvaji, autobusi

Prijevoznika: 60 (s 4.500 zaposlenih)

Broj putnika: 109 milijuna godišnje

Stajališta: 7.500

Broj linija: 500


19


Prometno-tarifna unija Štajerske u Austriji primjer je koji se nalazi vrlo blizu Hrvatske i po svojoj

uspješnosti spada u red najboljih sustava javnog prijevoza u Europi. Sustav jasno pokazuje kako je na

području s puno malih gradova koji gravitiraju kako meĎusobno tako i u glavni grad regije koji je srednje

veličine moguće organizirati prometno-tarifnu uniju i da ona moţe donijeti velike prednosti za korisnike,

prijevoznike i čitavu regiju. Kvalitetan javni prijevoz u Štajerskoj bitno je povećao mobilnost

stanovništva, a time je neizravno utjecao na vrlo visok bruto nacionalni proizvod kojeg ta regija uţiva.

Štajerska uz to ima i 3,8 % postotni rast BNP-a što je najviše u Austriji. Javni prijevoz donio je i brojne

prednosti turizmu jer je uvelike utjecao na mobilnost turista i povećanje vanpansionske potrošnje.

Prometno-tarifna unija Štajerske nastala je iz potrebe da se na području pokrajine smanji

zagaĎenje i prometne guţve a poveća mobilnost stanovništva te se očuva priroda za sve više turista koji

dolaze. TakoĎer se ţeljelo povećanom mobilnošću stanovništva utjecati na to da se ljudi iz manjih

sredina ne iseljavaju i da tamo kvalitetno ţive.

Verbund Linie Graz nastao je tako 1994. godine i djelovao je na širem području Graza. 1997.

godine počinje djelovati na području čitave pokrajine Štajerske. Sustavom upravlja Transportna uprava

koja izraĎuje vozne redove, usklaĎuje različite prometne modove, prikuplja novac od prodaje karata i

subvencije te ih razdjeljuje prijevoznicima, radi marketing javnog prijevoza i njegov razvitak. Planiranje

prometa i razvoj sustava temelji se na velikom broju praktičnih istraţivanja na terenu koja se gotovo

neprestano provode.

Čitava je Austrija podijeljena na 8 prijevoznih područja i svakom upravlja pojedina Transportna

uprava. Prometno-tarifne unije zakonska su obaveza u Austriji od 2000. godine.


20



21


Shema mjesta integracije Graz Puntigam. Na tom se terminalu susreću vlakovi,

tramvaji i autobusi, presjedanja su laka, a vozni redovi usklađeni.


22

Primjeri


23

Verkehrsverbund Hegau – Bodensee

Prijevozno-tarifna unija Hegau – Bodensee

Regija: Okrug (Landkreis) Konstanz, pokrajina Baden-Württemberg, Njemačka

Središte: Konstanz (83.500 stanovnika), Njemačka

Veći gradovi: Singen (45.000), Radolfzell (30.000), Stockach (16.000), Engen (10.000)

Površina: 818 km2

Stanovnika: 276.000

Gustoća naseljenosti: cca 337 stanovnika na km kvadratni

Sustavi (modovi) prijevoza: Regionalni vlakovi, autobusi, brodovi

Prijevoznika: 9

Broj putnika: 16 milijuna godišnje

Stajališta: 24 stajališta/kolodvora vlaka

Putnički kilometri: 215 milijuna, od toga 99 milijuna vlakom i 116 milijuna autobusima


24

Verkehrsverbund Hegau – Bodensee

Okrug Konstanz nalazi se na samom jugu Njemačke, na obalama Bodenskog jezera. Okrug sadrţi

mnoštvo privrednih i turističkih sadrţaja. Gospodarstvo se sastoji od niza uglavnom malih i srednjih

poduzeća, te nešto većih poduzeća koje se bave razvojem visoke tehnologije.

Regija je takoĎer intenzivno orijentirana turizmu koji je na cijelom području. Osim brojnih hotela

regija nudi i veliki broj izvan pansionskih sadrţaja za turiste. Jedan od glavnih stupova turizma je i

izvrstan sustav javnog prijevoza koji turiste brzo i učinkovito razvozi do niza turističkih destinacija.

Javni se prijevoz temelji na ţeljeznici. Glavna ţeljeznička linija prometuje od Konstanza preko

Radolfzella do Singena i Engena. Vlakovi većim dijelom dana njome prometuju s polascima svakih pola

sata. Prijevoznik lokalnih vlakova njemačka je podruţnica švicarskih federalnih ţeljeznica SBB-CFF-

FFS. Desetak stajališta uz prugu ujedno su i stajališta lokalnih autobusnih linija. Regionalni vlakovi

dionicu od Engena do Konstanza dugu 46 kilometara prevale sa svim zaustavljanjima za 48 minuta.

Prugom dodatno svakih dva sata prometuju i IRE (InterRegioExpress) vlakovi Njemačkih ţeljeznica DB.

Pruga je elektrificirana, dvokolosiječna i omogućava najveću brzinu od 140 km/h.

Druga ţeljeznička linija dizelska je i povezuje Radolfzell i Stockach i duga je 17 kilometara. Po njoj

prometuju dizelske garniture ţeljeznice HZL (Hohenzollerische Landesbahn) i to veći dio dana s

polascima svakih pola sata.

Čitavo područje tarifne unije primjenjuje jedinstvene prijevozne karte koje je moguće lako kupiti na

automatima na svim stajalištima i kolodvorima. Čitav sustav predstavlja odličan primjer kako i regije s

malim brojem stanovnika mogu imati vrlo učinkovit sustav javnog prijevoza i visoku mobilnost

stanovništva i turista.


25


26


27

IPP – Varaţdinska i Međimurska ţupanija

Varaţdinska i Međimurska započele su u listopadu 2010. projekt uspostave Integriranog

prijevoza putnika (IPP).

Ţupanije i sudionici u projektu potpisali su tada zajednički sporazum o uspostavljanju IPP-a.

Koordinator projekta je Savez za ţeljeznicu, a partneri su Varaţdinska i Međimurska ţupanija,

Fakultet prometnih znanosti, Zagreb i Fakultet organizacije i informatike, Varaţdin.

Na području obje ţupanije ţeli se uspostaviti Prometna uprava i integrirani prometni sustav po uzoru

na one u razvijenim zemljama EU.

Do sada je proveden čitav niz istraţivanja na terenu koji je uključivao brojanje cestovnog prometa,

brojanje putnika u vozilima javnog prijevoza, kordonske ankete i ankete mobilnosti graĎana, prikupljanje

demografskih podataka i prikupljanje podataka o generatorima potraţnje.

Provode se i aktivnosti prve faze integracije u kojoj se usklaĎuju vozni redovi vlakova i autobusa te

se oni ţele objediniti na mnogim stajalištima, kolodvorima, internetu i sl.

Uskoro se očekuje i početak izrade „Studije isplativosti“ i „Studije mobilnosti“, ključnog dokumenta u

kojem će se na temelju istraţivanja detaljno po fazama razraditi uvoĎenje IPP-a na području obje ţupanije

kroz slijedećih 10-15 godina.


28

Varaţdinska i Međimurska ţupanija – istraţivanja

• Tradicija skupljanja podataka – do

sada nije postojala

• Brojanje prometa – vozila, putnici u

javnom prijevozu

• Obavljeno 2011. – plan i za 2012.

• Istraţivanje i izvješće o mjestima

integracije

• Istraţivanja su temelj napretka!


29

Zahvaljujemo na paţnji!

Dodatne informacije o projektima IPP-a:

[email protected]