Dr. @eljko Poljak
HRVATSKE PLANINE
Copyright 2001, Golden marketing, Zagreb, Hrvatska
Sva prava pridrna
Nakladnik
Golden marketing
[enoina 28, Zagreb, Hrvatska
Za nakladnika
Ana Maleti}
Urednik
Dr. Radule Knevi}
Fotografija na koricama
Tulove grede na jnom Velebitu (Dr. @eljko Poljak)
ISBN 953-212-074-2
Dr. @eljko Poljak
HRVATSKE PLANINE
planinarsko turisti~ki vodi~
sa 665 fotografija u boji i 50 zemljovida
tre}e, prera|eno izdanje
Golden marketing
Zagreb, 2001.
Kratice
a.
autobus, autobusni
CAF
Club Alpino Fiumano
d.
desno
D
Donji
g
godina
GSS
Gorska slba spa{avanja
h
sati
HAZU
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
HE
hidroelektrana
HP
Hrvatski planinar
HPD
Hrvatsko planinarsko dru{tvo
HPS
Hrvatski planinarski savez
HPT
po{tanski ured
i.
isto~no
j.
jno
JAZU
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti
ji.
jugoisto~no
jz.
jugozapadno
km
kilometara
kbr
ku}e broj
KT
kontrolna to~ka
l.
lijevo
m
metara
M.
Mali
NP
Na{e planine
PD
planinarsko dru{tvo
p.
postaja
pl.
planinarski
PL
Planinarski list
PSH
Planinarski savez Hrvatske
PV
Planinski vestnik
s.
sjeverno
SANU
Srpska akademija nauka i umetnosti
sr.
srednji
st.
stanica
TV
televizija, televizijski
V.
Veliki
z.
zapadn.
ljeznica, ljezni~ki
iv
HRVATSKE PLANINE
Sadrj
Popis zemljovida . . . . . . . . . . vii
PLANINE BANIJE I Pregledna karta . . . . . . . . . . viii
KORDUNA . . . . . . . . . . . . . 245
Tuma~ znakova . . . . . . . . . . . x
ZRINSKA GORA . . . . . . . . . 248
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . xi
HRASTOVI^KA GORA . . . . . 249
Suradnici . . . . . . . . . . . . . . xii
PETROVA GORA . . . . . . . . . 250
Bilje{ka o autoru . . . . . . . . . . xiv
MARTIN[^AK . . . . . . . . . . 252
VINICA . . . . . . . . . . . . . . 253
UVODNI DIO. . . . . . . . . . . . . 1
VODENICA . . . . . . . . . . . . 254
[TO PRU@AJU NA[E PLANINE . 3
OKOLICA KARLOVCA. . . . . . 255
NA[E PLANINARSTVO . . . . . 19
PLANINAR NA POHODU . . . . 30
GORSKI KOTAR . . . . . . . . . 257
MEDVEDNICA . . . . . . . . . . . 35
RISNJAK . . . . . . . . . . . . . 265
SLJEME I SREDI[NJI DIO
BURNI BITORAJ . . . . . . . . . 274
MEDVEDNICE . . . . . . . . . 50
VI[EVICA . . . . . . . . . . . . . 278
ZAPADNA MEDVEDNICA . . . . 83
SAMARSKE STIJENE . . . . . . 280
ISTO^NA MEDVEDNICA. . . . . 89
BIJELE STIJENE . . . . . . . . 283
KOLOVRATSKE STIJENE . . . 289
SAMOBORSKO GORJE . . . . . 97
BJELOLASICA . . . . . . . . . . 292
SAMOBOR . . . . . . . . . . . . 101
KLEK . . . . . . . . . . . . . . . 299
O[TRC . . . . . . . . . . . . . . 106
OKOLICA VRBOVSKOG. . . . . 307
JAPETI] . . . . . . . . . . . . . 111
OKOLICA RAVNE GORE . . . . 309
PLE[IVICA . . . . . . . . . . . . 115
OKOLICA SKRADA . . . . . . . 311
OKI]. . . . . . . . . . . . . . . . 118
OKOLICA DELNICA . . . . . . . 314
NOR[I]KA PLE[IVICA . . . . . 120
OKOLICA BROD MORAVICA . . 316
@UMBERA^KA GORA . . . . . . 125
OKOLICA ^ABRA I TR[]A . . . 317
USPONI NA SV. GERU . . . . . 133
PLANINE RIJE^KOG ZALE319
JE^MI[TE I PLIJE[ . . . . . . . 139
OBRU^ I HAHLI]I. . . . . . . . 322
TU[^AK I OKOLICA . . . . . . 141
SNJE@NIK I PLATAK . . . . . . 332
UZDU@NI PUTOVI KROZ
@UMBERA^KU GORU . . . . 143
TUHOBI] . . . . . . . . . . . . . 344
OSTALI PRILAZI ZE^AKU . . . 146
MEDVI. . . . . . . . . . . . 348
KOBILJAK . . . . . . . . . . . . 349
PLANINE HRVATSKOGA KAMENJAK . . . . . . . . . . . 350
ZAGORJA I BILOGORSKO- OSTALI VRHOVI U RIJE^KOM
MOSLAVA^KOG PODRU^JA . 149
ZALE. . . . . . . . . . . . 352
KALNI^KA GORA . . . . . . . . 155
PLANINSKO ZALE
IVAN[^ICA . . . . . . . . . . . . 163
CRIKVENICE . . . . . . . . . 354
RAVNA GORA . . . . . . . . . . 178
STRAHINJ[^ICA . . . . . . . . 184
ISTARSKE PLANINE . . . . . . 359
BREZOVICA . . . . . . . . . . . 188
U^KA . . . . . . . . . . . . . . . 361
MACELJSKA GORA . . . . . . . 189
]I]ARIJA . . . . . . . . . . . . . 376
KOSTELSKO GORJE I
VELEBIT . . . . . . . . . . . . . . 387
KUNA GORA . . . . . . . . . 191
SJEVERNI VELEBIT . . . . . . . 402
CESARGRADSKA GORA . . . . 194
SENJSKO BILO . . . . . . . . . 402
OKOLICA VARA@DINA . . . . . 196
SKUPINA ZAVI@AN OKOLICA HRA[]INE . . . . . . 197
RAJINAC . . . . . . . . . . . 405
OKOLICA ^AKOVCA . . . . . . 197
RO@ANSKI I HAJDU^KI
BILOGORA . . . . . . . . . . . . 198
KUKOVI . . . . . . . . . . . . 420
MOSLAVA^KA GORA . . . . . . 201
VELIKI KOZJAK . . . . . . . . . 428
PO@E[KO GORJE . . . . . . . . 207
SREDNJI VELEBIT . . . . . . . . 431
PSUNJ. . . . . . . . . . . . . . . 212
SKUPINA [ATORINE . . . . . . 431
PAPUK . . . . . . . . . . . . . . 218
DABARSKI KUKOVI . . . . . . . 441
KRNDIJA . . . . . . . . . . . . . 233
DILJ-GORA . . . . . . . . . . . . 236
JU@NI VELEBIT . . . . . . . . . . 450
PO@E[KA GORA . . . . . . . . . 242
SKUPINA VISO^ICA BADANJ 450 Sadrj
v
SKUPINA VAGANSKI VRH PLANINE HRVATSKOG SV. BRDO I NACIONALNI
OTO^JA . . . . . . . . . . . . . . 565
PARK PAKLENICA. . . . . . 458
OTOK KRK . . . . . . . . . . . . 569
JUGOISTO^NI VELEBIT . . . . 472
OTOK RAB . . . . . . . . . . . . 571
LI^KA PLJE[IVICA I NJEZINI OTOK PAG . . . . . . . . . . . . 572
OGRANCI . . . . . . . . . . . . . 477
OTOK CRES . . . . . . . . . . . 573
LI^KA PLJE[IVICA . . . . . . . 479
OTOK LO[INJ . . . . . . . . . . 574
O[TRI MEDVJE. . . . . . 484
OTOK UGLJAN . . . . . . . . . 576
KREMEN . . . . . . . . . . . . . 485
KORNATSKO OTO^JE . . . . . 577
PO[TAK. . . . . . . . . . . . . . 487
OTOK BRA^ . . . . . . . . . . . 577
OTOK HVAR . . . . . . . . . . . 580
PLANINE DALMACIJE . . . . . 489
OTOK MLJET . . . . . . . . . . 581
ILICA . . . . . . . . . . . . . . . 494
DINARA . . . . . . . . . . . . . . 496
Dodatak:
SVILAJA . . . . . . . . . . . . . 504
VISOKE PLANINE ZAPADNE KAME[NICA . . . . . . . . . . . 507
BOSNE I HERCEGOVINE . . . 583
PROMINA. . . . . . . . . . . . . 512
OSJE^ENICA. . . . . . . . . . . 587
TRTAR . . . . . . . . . . . . . . 515
KLEKOVA^A . . . . . . . . . . . 589
KOZJAK . . . . . . . . . . . . . . 517
[ATOR . . . . . . . . . . . . . . 591
MOSOR . . . . . . . . . . . . . . 525
CINCAR . . . . . . . . . . . . . . 592
POLJI^KA PLANINA . . . . . . 539
TROGLAV. . . . . . . . . . . . . 595
OMI[KA DINARA . . . . . . . . 542
TU[NICA . . . . . . . . . . . . . 599
BIOKOVO . . . . . . . . . . . . . 545
^VRSNICA . . . . . . . . . . . . 600
SV. ILIJA NA PELJE[CU . . . . 560
VRAN PLANINA . . . . . . . . . 609
MARIN VIJENAC U PLANINI
^ABULJA . . . . . . . . . . . . . 609
@ABI . . . . . . . . . . . . . . 563
SNIJE@NICA IZNAD
KONAVALA . . . . . . . . . . 563
Kazalo . . . . . . . . . . . . . . . 611
vi
HRVATSKE PLANINE
Popis zemljovida
(Naziv, redni broj i stranica u knjizi)
Sredi{nja Medvednica, br. 2-3 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52-53
Isto~na Medvednica (Lipa Rog), br. 4 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 Sljeme i bli okolica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
Zapadna Medvednica, br. 1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
Isto~na Medvednica (Drenova Klade{~ica), br. 5 . . . . . . . . . . . . . . 90 Samoborsko gorje, br. 6-7 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104-105
@umbera~ka gora (zapadni dio), br. 8 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128
@umbera~ka gora (isto~ni dio), br. 9 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
Kalni~ko gorje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157
Ivan{~ica, br. 11 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164
Ravna gora i Strahinj{~ica, br. 10 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179
Moslava~ka gora, br. 12 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202
Psunj, br. 14 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 214
Petrov vrh . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219
Papuk, br. 15 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223
Dilj-gora, br. 13 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241
Karlova~ko Pokuplje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 256
Gorski kotar (Velika Kapela), br. 22-23 . . . . . . . . . . . . . . . . . 276-277
Kolovratske stijene, br. 26 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 291
Klek, br. 21 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300
Obru~ Platak Snjnik, br. 18-19 . . . . . . . . . . . . . . . . . . 324-325 Platak s okolicom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 335
Gorski kotar, Risnjak i Tuhobi}, br. 20 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 346
U~ka, br. 17 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363
]i}arija, br. 16. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 378
Senjsko bilo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 405
Sjeverni Velebit, br. 24-25 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 406-407
Zavin i Velebitski botani~ki vrh . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 418
Srednji Velebit ([atorina Ba~i} kuk), br. 27 . . . . . . . . . . . . . . . . 433 Velebit (okolica O{tarija i Dabarski kukovi), br. 28-29 . . . . . . . . . 442-443
Jni Velebit ([ugarska duliba Stap), br. 32. . . . . . . . . . . . . . . . 452 Jni Velebit (Viso~ica Vaganski vrh), br. 30-31 . . . . . . . . . . . 460-461 Jugoisto~ni Velebit, br. 33 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 473
Plje{ivica, br. 40 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 480
Gola Plje{ivica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 482
Dinara, br. 34 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 498
Kame{nica, br. 36 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 508
Promina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 513
Kozjak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 519
Mosor, Polji~ka planina, Omi{ka Dinara, br. 38 . . . . . . . . . . . . . . . 526
Biokovo, br. 39 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 547
Pelje{ac (Sv. Ilija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 561
Snijnica, br. 35 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 564
Rab (Kamenjak) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 571
Sis na Cresu, br. 37 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 574
Osor{}ica na Lo{inju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 575
Vidova gora na Bra~u . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 578
Zapadna Bosna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 588
Troglav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 596
^vrsnica i Vran planina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 602
Popis zemljovida
vii
pregledna karta
viii
HRVATSKE PLANINE
pregledna karta
ix
Predgovor
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina!
Hrvatska himna
Ova knjiga nije pisana po ustaljenim uzorima nego je odraz pi{~eva osobnog
shva}anja i iskustva. Podjela i redoslijed planina prilago|eni su prakti~nim po-
trebama i planinarskom kriteriju. Vodi~ je nastao na osnovi dugogodi{njeg sku-
pljanja podataka, biljeka s puta i savjeta iskusnih planinara. Taj opsni po-
sao ne bi urodio plodom da svoju pomo} nije prulo stotinjak vrsnih planinar-
skih stru~njaka iz svih krajeva na{e domovine, neki savjetom ili dopunom
teksta, drugi izabranim fotografijama, tre}i zemljopisnim skicama ili drugim
korisnim podacima. Prema tome, knjigu donekle treba smatrati kolektivnim
djelom. Dnost mi je da svim tim vrijednim suradnicima izrazim ne samo op}e-
nitu zahvalnost, nego i da iznesem njihova imena kao priznanje za trud i ne-
sebi~nost. Njihov }e popis ujedno biti svojevrstan tko je tko u hrvatskom pla-
ninarstvu, a tome }e pridonijeti i oznaka autora ispod svake slike. Slike bez
oznake autora su pi{~eve (nekolicini slika autor nije poznat).
Izdava~u sam dun zahvalnost i priznanje {to nije lio sredstva da vodi~ bude
opsen, suvremeno opremljen, estetski privla~an, gotovo rasko{an.
Knjiga sadr obilje podataka koji su vrlo podlni promjenama, npr. adrese
vlasnika planinarskih ku}a, telefonske brojeve i vozne redove. U dvojbi {to s
takvim podacima, prevagnula je potreba da se oni ipak ponude ~itatelju, kako bi
dobio bar okvirne elemente, koje ionako pri planiranju puta uvijek treba po-
novno provjeravati.
Planinu o kojoj lite ~itati na}i }ete u sadrju na po~etku knjige, a pojedinosti
u abecednom kazalu na kraju knjige. Zemljovide mote na}i na dva na~ina: s
pomo}u pregledne karte na po~etku knjige i s pomo}u uputnice na po~etku opi-
sa pojedinih planina.
Podaci o putevima i planinarskim ku}ama izneseni su prema stanju na dan
kada je knjiga predana u tisak (po~etkom ojka 2001.) i zato se ~itatelju pre-
poru~uje da prije polaska na put provjeri ima li otada kakvih promjena, npr. u
voznom redu autobusa, opskrbljenosti ku}e i vremenu kada je ku}a otvorena.
Adresar organizacija koje upravljaju ku}ama i njihove telefonske brojeve na}i
}ete u uvodnom dijelu knjige, ali i tu valja ra~unati s promjenama. O njima u
svakome trenutku ima najbolju evidenciju Hrvatski planinarski savez, 10000
Zagreb, Kozar~eva 22, tel/fax (01) 4824-142, www.pubwww.srce.hr/hps.
Prije posje}ivanja planina koje su oslobo|ene akcijama Bljesak i Oluja godi-
ne 1995., pogotovo prije posjeta biv{im tzv. zonama razdvajanja (npr. jni Ve-
lebit, Svilaja, Psunj), svakako se treba raspitati o sigurnosnom stanju u naj-
blij policijskoj postaji i strogo se pridrvati dobivenih savjeta.
Prilikom posjeta planinama na drvnoj granici, a takvih je prili~an broj u
ovome vodi~u, valja znati da je prelazak granice izvan slbenih prijelaza pre-
kr{aj koji podlije nov~anoj kazni, dok god to ne bude druga~ije regulirano
me|udrvnim bilateralnim ugovorima.
Na kraju, valja znati i to da ovaj vodi~ nije sveobuhvatan nego da opisuje samo
najvnije prilaze pojedinim planinama, ali zato posve}uje mnogo pnje i pro-
stora literaturi, pa tko li vi{e podataka neka se poslu njome ili neka se,
pomalo istravala~ki, uputi u planinu s dobrim zemljovidom u ruci.
Sretan Ti put, dragi ~itatelju, u na{e lijepe hrvatske planine!
Dr. @eljko Poljak
Predgovor
xi
Suradnici
Aleksi} Nikola, Zagreb (op}i dio)
Aleraj dr. Borislav, Zagreb (GSS)
Bartulin Vicencio, Omi{ (Omi{ka Dinara)
Bedalov Ivan, Ka{tel Kambelovac (Kozjak)
Belavi} Mirko, Senj (sjeverni Velebit)
Berljak Darko, Zagreb (adresar)
Bingula Jasna, Zagreb (Gorski kotar)
Bo~evi} dr. Sre}ko, Zagreb (Medvednica)
Brki} Zlatko, Feri~anci (Krndija)
Bukarica Petar, Drni{ (Promina)
Buljan Boris, Sinj (Svilaja)
Buljuba{i} Ivica, Zagvozd (Biokovo)
Bu{eli} Stipe, Tu~epi (Biokovo)
^amilovi} Zvonimir, Bjelovar (Bilogora)
^aplar Alan, Zagreb (sjeverozapadna Hrvatska)
^eko Ivo, Livno (bosanske planine)
Dija~i} Milan, Karlovac (@umberak i Vodenica)
~i}-Kuric ing. Tatjana, Zagreb (Kalnik)
Erceg Drago, Makarska (Biokovo)
Fer~ek ing. Jeronim, Krapina (Strahinj{~ica i Macelj)
Filip~i} Anton, Pula (]i}arija)
Gabri} Goran, Split (Dalmacija)
Gjurin Miroslav, Daruvar (Petrov vrh)
Golda{i} Tolje, Duga Resa (Vinica)
Golik Boris, Brod Moravice (Gorski kotar)
Gromili} Hajrudin, Livno (bosanske planine)
Grundler dr. Darko, Kutina (Moslava~ka gora)
Hank Vera i Stjepan, Belec (Ivan{~ica)
Hora~ek Stanislav, Mrkopalj (Bijele i Samarske stijene)
Horvati} Berislav, Zagreb (Obzova na Krku)
Hou{ka Mladen, Zelina (isto~na Medvednica)
Ivan~i} ing. An|elko, Ravna Gora (okolica Ravne Gore)
Ivani{evi} Kre{imir, Dubrovnik (Snijnica)
Jagari} Vladimir, Zagreb (@umbera~ka gora)
Jembrek Stjepan, Krivci (Kalnik)
Juras Ante, [ibenik (okolica [ibenika)
Jurdana dr. Stanko, Crikvenica (Drenin)
Kati} Ante, Otok kod Sinja (Kame{nica)
Karaman Mirjana, Dubrovnik (Snijnica)
Kau~i} Milan, Poga (Po{ka gora)
Kirigin ing. Jerko, Zagreb (jni Velebit)
Kova~i} dr. Milivoj, Koprivnica (Bilogora)
Kranjec ing. Alojz, Konj{~ina (Ivan{~ica)
Kristijan Zdenko, Samobor (Samoborsko gorje)
Krsti~evi} Milka, Plo~e (Rili} planina)
Kur Damir, Lepoglava (Ravna gora)
Kuster Ivan, Pregrada (Kuna gora)
Kuva~i} Stipe, Omi{ (Omi{ka Dinara)
Lau{i} Ita, Split (Mosor i Kozjak)
Lon~ar Branko, Rijeka (okolica Rijeke)
Lovre~ak Dran, Jastrebarsko (Samoborsko gorje)
Lupoglavac Slavko, Kutina (Moslava~ka gora)
Lje{~anin Edo, Krivci (Kalnik)
Marciu{ Franjo, ^akovec (okolica ^akovca)
Margan ing. Damir, Crikvenica (Kurin)
xii
HRVATSKE PLANINE
Marinov Ivan, Split (planine Dalmacije)
Mari} Vid, Pleternica (Po{ka gora i Dilj-gora)
Martinovi} An|elko, Mostar (planine BiH)
Matai} Ivica, Kutina (Moslava~ka gora)
Mesi} Miro, Pleternica (Po{ka gora)
Mucko Josip, Kutina (Moslava~ka gora)
Novak Vladimir, Samobor (Samoborsko gorje)
Novosel Franjo, Jastrebarsko (Samoborsko gorje)
Novotni Ivan, Orahovica (Krndija)
Paver Marijan, Skrad (Skradski vrh)
Pave{i} Miljenko, Ogulin (Klek)
Pavlin Tomislav, Zagreb (op}i dio)
Pan Dran, Mostar (planine BiH)
Pej{a Josip, Ka{tel Kambelovac (Kozjak)
Peleh @eljko, Nova Gradi{ka (Psunj)
Perkovi} Marin, Gove|ari (otok Mljet)
Pikija dr. Damir, Novi Marof (Grebengrad i Kalnik)
Ple{ko Marijan, Klanjec (Cesargradska gora)
Puhari} Bruno, Novalja (otok Pag)
Puhari} Ivo, Makarska (Biokovo)
Rihtari} mr. Milivoj, Vardin (okolica Vardina)
Rogina Zlatan, Zlatar (Ivan{~ica)
Rube{a Mario, Opatija (U~ka)
Sablek Tomislav, Poga (Papuk)
Salopek Ivan, Mostar (^abulja)
Smerke ing. Zlatko, Vardin (Velebit i Medvednica)
Smojver Narcis, Daruvar (Petrov vrh)
Sohr Slavko, Daruvar (Petrov vrh)
Sori} Ivica, Tugare (Polji~ka planina)
Spuvi} ing. Veljko, Mostar (^vrsnica)
Stanta Baldo, Opatija (U~ka)
Sunko Milan, Split (Kozjak, Mosor i Polji~ka pl.)
[i{ko Vladimir, Sl. Brod (Dilj-gora)
[iki} ing. Zoran, Starigrad-Paklenica (Paklenica)
[krobonja ing. Branko, Rijeka (Gorski kotar, ]i}arija i U~ka)
[o{ Mijo, Sl. Brod (Dilj-gora)
[o{tari} Cvjetko, Ivanec (Ivan{~ica)
Tomerlin Slavko, Zadar (Velebit)
Tomi} Milenko, Mostar (hercegova~ke planine)
Trojanovi} Ivica, Orebi} (Ilijino brdo na Pelje{cu)
Turkalj Milan, Vardin (Kamenjak i Velebit)
Vodanovi} Ivo, Makarska (Biokovo)
Vojvoda Bodar, Bjelovar (Bilogora)
Vujnovi} Ante, Gospi} (Velebit)
Vukosav Josip, Imotski (Biokovo)
Zeleni} Vlado, Karlovac (Op}i dio)
Zozoli Zvonimir, Budin{~ina (Ivan{~ica)
@agar dr. Slavko, Na{ice (Krndija)
@ivkovi} Goran, Metkovi} (planina @aba)
Suradnici
xiii
Bilje{ka o autoru
@eljko Poljak rodio se 9. rujna 1926. u Zagrebu, gdje je stu-
dirao na Filozofskom i Prirodoslovno-matemati~kom te
1952. diplomirao na Medicinskom fakultetu. Do mirovine
je radio na ORL klinici [alata u Zagrebu kao specijalist
otorinolaringolog. Stupanj doktora znanosti stekao 1969.,
habilitirao 1971., naslov primarijusa stekao 1972., za sve-
u~. profesora izabran je 1976., za ~lana Hrvatske medicin-
ske akademije 1981., ~lana Dru{tva hrvatskih knjivnika
1996., za ~asnog ~lana Hrvatskog lije~ni~kog zbora 1997.
Objavio je oko 120 znanstvenih i stru~nih radova, bio je
urednik Lije~ni~kog vjesnika Lije~ni~kih novina deset-
ka stru~nih zbornika i ud`benika, predsjednik Izdava~kog
savjeta Sveu~ili{nog vjesnika itd.
Planinarenjem se po~eo baviti 1947. u Planinarskoj sekciji FD Dinamo u Zagrebu,
bio je ~lan PD-a Zagreb od osnutka 1948., suosniva~ PD-a Sveu~ili{ta Velebit
1950., osniva~ i predsjednik PD KBC-a Maksimir 1986., osniva~ Planinarskog klu-
ba Hrvatskog lje~ni~kog zbora 1995., i Hrvatskog dru{tva za medicinsko nazivlje,
predsjednik FD Medicinar predsjednik Hrvatskog planinarskog saveza (1981. 1983.) i njegovih komisija za GSS, za izdava~ku djelatnost i za ekspedicije, a od 1959.
do 2000. neprekidno urednik Hrvatskog planinara (prije Na{ih planina). Nosilac
je Zlatnog znaka hrvatskog, slovenskog i BH-planinarskog saveza, Trofeja za fizi~ku
kulturu Hrvatske, Ordena zasluga za narod sa srebrnim zrakama, Reda Danice
Hrvatske s likom Franje Bu~ara, Trofeja Me|unarodnog olimpijskog odbora Sport
and Environment, po~asni ~lan HPS itd.
Plodan je planinarski pisac i teoreti~ar. Objavio je oko tisu}u raznih ~lanaka, puto-
pisa, planinarskih vodi~a (Klek, 1959.; U~ka, 1967.; Velebit, 1969.; Medvednica,
1970.; Planine Hrvatske, 1974., 1981. i 1986., itd.) i povijesnih djela (Hrvatsko pla-
ninarstvo, 1975.; Slike iz povijesti hrvatskog planinarstva, 1987.; Hrvatska plani-
narska knjivnost, 1994.). Trasirao je Velebitski planinarski put i hrvatsku pla-
ninarsku transverzalu. Bavi se planinarskom fotografijom. Sa svojim dijapozitivima
odro je ve}i broj predavanja. U studentskim danima bavio se kao ~lan AO PDS-a
Velebit alpinistikom (prvenstveni usponi u Prokletijama i Dinari). Sistematski je
prou~io sve hrvatske planine i mnoga europska gorja (Pirineji, Apenini, Alpe, Tatre,
Karpati, Skandinavija, britansko oto~je, Iberski poluotok, balkanske zemlje), a izvan
Europe je kao svjetski putnik planinario po Armeniji, Anadoliji, Kurdistanu, Mon-
goliji, Iranu, Sundajskom oto~ju, Rocky Mountainsu, dnglama Yucatana, poline-
zijskim vulkanima i Himalaji. Prvi je istaknuo hrvatsku zastavu na jednom hima-
lajskom vrhuncu (u Annapurni, 1971.).
Pod utjecajem svog u~itelja, akademika Branimira Gu{i}a, planinarstvo mu slu kao
sredstvo znanosti, a planinarska organizacija kao upori{te u borbi za za{titu prirode.
Protivnik je sportskih primjesa u planinarstvu jer natjecanje radi pobjede smatra
{tetnim s eti~kog i medicinskog stajali{ta. Planinarstvo smatra sastavnim dijelom
nacionalne kulture, a planinarsku knjivnost sastavnim dijelom nacionalne knji-
vnosti. U tom pogledu poznat je po upornom dugogodi{njem nastojanju.
xiv
HRVATSKE PLANINE
UVODNI DIO
[TO PRU@AJU NA[E PLANINE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
Planine Republike Hrvatske. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
Planinarske ku}e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Piramide i vidikovci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Obilaznice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Hrvatska planinarska obilaznica . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
Hrvatske planinarske ku}e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
Europski pje{a~ki putovi u Hrvatskoj. . . . . . . . . . . . . . . . . 10
Markacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Alpinistika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Sportsko penjanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
Padobransko jedrenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Orijentacijski sport . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Planinarsko skijanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Planinarska speleologija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
[pilje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Jame . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Kra{ki izvori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
Termalna vrela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
Slapovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
Planinska jezera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
Stjenjaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
Klanci, sutjeske i kanjoni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
Gradine i dvorci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
Telekomunikacijski objekti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
Brdske ceste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
Kulturni i povijesni spomenici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
NA[E PLANINARSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
[to planinar tra u planini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
Planinarska filozofija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
Hrvatsko planinarstvo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Mala kronolo{ka tablica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Planinarska knjivnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
Za{tita planinske prirode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Ekologija i planinarstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Planinarska organizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Adresar planinarskih saveza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Dru{tveni dom HPS-a u Zagrebu . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
Adresar planinarskih dru{tava u Hrvatskoj. . . . . . . . . . . . . . 24
PLANINAR NA POHODU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Planinarska sezona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Povlastice i prava putnika na ljeznici . . . . . . . . . . . . . . . 30
Vnja autobusom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Planinarska oprema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Pitka voda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Zemljovidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Vodi~ka slba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Opasnosti planinarenja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Deset preporuka za neopasno i zdravo planinarenje. . . . . . . . . 32
Nesre}a u planini. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
Gorska slba spa{avanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
Kodeks planinarske etike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
Uvodni dio
1
Branje cvije}a u prirodi sebi~no je i
nekulturno
U umi ne lo vatru
Svoje sme}e nosi s planine sa sobom
Alkoholna pi}a planinaru nisu
potrebna
Puenje je u planinarskim ku}ama zabranjeno
Uredi planinarsko sklonite prije odlaska
Potuj mir u planinarskoj ku}i poslije 22 sata
NAJVI[I VRHOVI @UPANIJA
Zagreba~ka: Sljeme na Medvednici (1033 m)
Krapinsko-zagorska: Ivan{~ica (1060 m)
Sisa~ko-moslava~ka: Piramida u Zrinskoj gori (616 m)
Karlova~ka: Bjelolasica (1534 m)
Vardinska: isto kao Krapinsko-zagorska
Koprivni~ko-kriva~ka: Vranilac na Kalni~koj gori (643 m)
Bjelovarsko-bilogorska: Crni vrh (863 m) na Papuku
Primorsko-goranska: isto kao Karlova~ka
Li~ko-senjska: Vaganski vrh (1757 m) na Velebitu
Viroviti~ko-podravska: Papuk (954 m)
Po{ko-slavonska: Brezovo polje (985 m) na Psunju
Brodsko-posavska: isto kao Po{ko-slavonska
Zadarska: Sv. brdo (1751 m) na Velebitu
Osje~ko-baranjska: Petrov vrh (701 m) na Krndiji
[ibensko-kninska: Dinara (1831 m)
Vukovarsko-srijemska: Liska (297 m) na Fru{koj gori
Splitsko-dalmatinska: Sv. Jure 1762 m) na Biokovu
Istarska: Veliki Planik (1272 m) na ]i}ariji
Dubrova~ko-neretvanska: Sv. Ilija (1234 m) na Snijnici
Me|imurska: Mohokos (347 m)
Grad Zagreb: isto kao Zagreba~ka panija
2
HRVATSKE PLANINE
[TO PRU@AJU NA[E PLANINE Planine Republike Hrvatske ve}im dijelom pripadaju Dinarskom gorju
(od slovenske do crnogorske granice), a manjim su dijelom isto~ni nastavak
Alpa i ostatak staroga Orijentalnoga kopna (gore savsko-dravskog me|ur-
je~ja). U sz. dijelu Republike oba se gorska sustava sastaju u tzv. prelaznoj
zoni. Iako na{e planine nisu visoke Hrvatska je jedina zemlja na europ- skom jugoistoku bez ijednog vrha vi{eg od 2000 metara po zanimljivosti im je malo ravnih na Zemlji. Dinarsko gorje, {to se najve}im dijelom nalazi
u Hrvatskoj, poznato je u svijetu kao klasi~no podru~je dubokoga krasa.
Njegova bitna zna~ajka podjednako bogatstvo povr{inskog i podzemnog reljefa daje i hrvatskomu planinarstvu poseban pe~at. Planinarstvo je na krasu u mnogo ~emu sli~no visokogorskome. O{tri kra{ki oblici, prevlast
gologa kr{a, oskudica vode, siroma{tvo vegetacije, surova klima i slaba na-
seljenost postavljaju na planinara sli~ne zahtjeve kao i mnoge visoke plani-
ne. Ali i me|u dinarskim planinama ima prili~nih razlika: one u sjevernom
dijelu ni su i pitomije (npr. u Gorskom kotaru), a na jugu vi{e i pustije
(planine Dalmacije). Sasvim su druga~ije planine savsko-dravskoga me|u-
rje~ja. Gra|ene su od prakamenja, blah su oblika, prili~no niske i bogate
vodom i vegetacijom, zbog ~ega su prikladne za lake planinarske izlete.
NAJVI[E PLANINE U HRVATSKOJ
1. Dinara (1831 m)
2. Biokovo (Sv. Jure 1762 m)
3. Velebit (Vaganski vrh 1757 m)
4. Li~ka Plje{ivica (Ozeblin 1657 m)
5. Kremen (1591)
6. Bjelolasica u Kapeli (1534 m)
7. Risnjak u Gorskom kotaru (1528 m)
8. Svilaja u Dalmaciji (1509 m)
9. Snjnik u Hrvatskom primorju (1505 m)
10. Ke~ina kosa u Po{taku (1446 m)
Pogre{no je mi{ljenje da je Troglav najvi{i vrh u drvi. Ako je to pitanje
uop}e vno, onda treba znati da je taj vrh 1 km preko bosanske granice.
Tipi~no kra{ko podru~je: Tulove grede na Velebitu
Uvodni dio
3
Planinarske ku}e. Na podru~ju Republike Hrvatske bilo je koncem 2000.
godine vi{e od stotinu pl. ku}a, domova, skloni{ta, bivaka i hotela. U idu-
}em pregledu navedena je uz svaki objekt nadmorska visina, broj leja,
tel. na koji se mogu dobiti obavijesti, vlasnik odnosno upravlja~ objekta i
njegovo sjedi{te, stranica u knjizi na kojoj je objekt opisan i broj zemljovida
na kojemu se mo na}i. Prikazano je stanje po~etkom 2001. godine i treba
uzeti u obzir da su podaci podlni ~estim promjenama. Tako|er s rezer-
vom treba uzeti podatak o vlasniku ili upravlja~u objekta, jer su na temelju
Zakona o {portu iz 1996. g. op}ine na ~ijem se teritoriju objekt nalazi dobile
pravo oduzeti ga dru{tvu koje ga je gradilo (!) i dati ga na upravljanje i upo-
rabu kome god ho}e, npr. nekom drugom dru{tvu ili privatniku u zakup. U
tom je slu~aju upitno ho}e li se ~lanovima pl. dru{tava priznati popust na
no}enju. U planinama ima i drugih mogu}nosti zaklona i no}enja, kao {to
su lugarnice, lova~ke ku}e, rje|e gostionice i hoteli. Za upotrebu lova~kih i
{umarskih objekata obi~no je potrebno dopu{tenje upravlja~a (lova~kog
dru{tva ili {umarije).
PO@E[KO GORJE
Dom na Petrovu vrhu, Papuk, 547 m, 50 leja, PD Petrov vrh, tel. doma 099/ 500-581, inf. tel. 043/333-915, str. 219, zemljovid na str. 219
Dom Lapjak u Velikoj pod Papukom, 335 m, 55 leja, stalno otvoren i opskrbljen, PD Sokolovac, Poga, str. 226, zemljovid 15
Ku}a Tri{njica u Papuku, 500 m, 10 leja, inf. 034/271-062 (Mato Luka~evi}), PD Sokolovac, Poga, str. 228, zemljovid 15
Dom GSS-a na Nevolja{u u Papuku, 720 m, Stanica GSS-a Poga, inf. tel. 034/ 273-989 (dr. Tomislav Sablek), str. 227, zemljovid 15
Dom na Jankovcu u Papuku, 475 m, tel. u domu 031/172-078 (ako je ukop~an), PD Br{ljan-Jankovac, inf. tel. 031/272-083 (Antun Pucek), Osijek, str. 230,
zemljovid 15
Dom na Omanovcu, Psunj, 652 m, u obnovi, PD Psunj, Pakrac, str. 215, zemljovid 14
Planinarska ku}a na Strmcu, 350 m, PD Strmac, Nova Gradi{ka, str. 216, zemljovid 14
Dom Gjuro Pilar na Dilj-gori, 169 m, 30 leja, tel. govornica u domu 035/466- 335, inf. tel. 035/265-439 (Mijo [o{), PD Dilj, Sl. Brod, str. 238, zemljovid 13
Davorinovo skloni{te na Pljuskari, Dilj-gora, u gradnji, PD Dilj- gora, Sl. Brod, str. 239, zemljovid 13
Skloni{te Prezdanak (Trnjani), Dilj-gora, 210 m, inf. tel. 032/833-351 (Berislav
Tkalac), PD Tikvica, @upanja, str. 238
Skloni{te Borovik kod , 155 m, nema lejeva, inf. tel 031/813-420 (Miro Lay), PD , , str. 233
Skloni{te Kla{nice na Po{koj gori, 343 m, 6 leja, PD Klikun, Pleternica BILOGORA
Dom Kamenitovac, 242 m, 22 leja, stalno otvoren i opskrbljen, tel. u domu 043/855-105, PD Bilogora, Bjelovar, str. 201
MOSLAVINA
Dom u Moslava~koj Slatini, 170 m, 50 leja, inf. tel. 044/630-751 (Ivica Matai}), PD Jelengrad, Kutina, str. 205, zemljovid 12
Dom u Kutinici, 170 m, 25 leja, inf. tel. 044/606-226 (Slavko Lupoglavac), PD Yeti, Kutina, str. 206, zemljovid 12
HRVATSKO ZAGORJE
Dom na Kalniku, 475 m, 35 leja, stalno otvoren, u privatnom zakupu, tel. u domu 048/857-003, PD Kalnik, Krivci, str. 158, zemljovid na str. 157
4
HRVATSKE PLANINE
Pasari}eva ku}a na Ivan{~ici, 1054 m, 40 leja, inf. tel. 049/460-080 (Drago Hanj{ek) i 099/432-609, PD Ivan~ica, Ivanec, str. 167, zemljovid 11
Ku}a pod Grebengradom, 400 m, 40 leja, inf. 099/432-207, PD Grebengrad, Novi Marof, str. 167, zemljovid 11
Ku}a na Majeru u Ivan{~ici, 591 m,18 leja, inf. tel. 049/466-303 (Zlatan Rogina), PD O{trc, Zlatar, str. 175, zemljovid 11
Hi pod Belecgradom, 450 m, u izgradnji, HPD Belecgrad, Belec, str. 174 Luj~ekova hi na Pokojcu, 434 m, 20 leja, inf. tel. 049/459-327 (Zozoli) i 042/ 625-123 (Ljubica Ri~ko), PD Milengrad, Budin{~ina, str. 168, zemljovid 11
Dom PD Ravna gora, 660 m, 30 leja, inf. tel. 042/705-250 (Tomo ^izi}) i 042/ 701-077 (domar Drago @erjavi}), tel. u domu 042/705-329, PD Ravna gora,
Vardin, str. 181, zemljovid 10
Ku}a Pusti duh na Ravnoj gori, 672 m, 22 leja, inf. tel. 042/791-803 (Damir Kur), PD Trako{}an, Lepoglava, str. 183, zemljovid 10
Hotel Trako{}an, 180 leja u 85 soba, stalno otvoren, tel. 042/796-224, faks. 042/796-420, str. 182, zemljovid 10
Dom na Strahinj{~ici, 618 m, 32 leja, inf. tel. 049 ili 091/371-314 (Jeronim Fer~ek), PD Strahinj~ica, Krapina, str. 187, zemljovid 10
Ku}a na Cesargradu, 460 m, 7 leja, inf. tel. 049/550-260 (Miroslav ]ukac), PD Cesargrad, Klanjec, str. 195
Ku}a na Kuna gori, 350 m, 20 leja, tel. u domu 049/377-051, tel. domara 049/ 376-030 (Bo Cobovi}), PD Kuna gora, Pregrada, str. 564
Skloni{te Rudi Juri} na Pesku, Kalnik, 295 m, nema lejeva, inf. tel. 048/626- 164, PD Bilo, Koprivnica, str. 162
Vagon na Dugom vrhu, 240 m, 2 leja, PD Dugi vrh, Vardin, str. 195 MEDVEDNICA
Ku}a na Kamenim svatima, 481 m, 8 leja, PD Susedgrad, Podsused, str. 85, zemljovid 1
Ku}a na Lojzekovu izvoru, 400 m, 10 leja, inf. tel. 049/289-122 (Sinkovi}), PD
Stubi~an, Donja Stubica, str. 81, zemljovid 2
Dom na Glavici, 420 m, 50 leja, tel. domara 099/547-723, (Klara Karlovi}), Pl. savez Zagreba, str. 86, zemljovid 1
Ku}a PD-a Risnjak, 700 m, 12 leja, inf. tel. 01/4849-222 (Josip Bosni}), PD Risnjak, Zagreb, str. 67, zemljovid 2
Dom PD-a Grafi~ar, 864 m, 32 leja, tel. 01/4555-844, javna govornica 01/ 4555-374, PD Grafi~ar, Zagreb, str. 59, zemljovid 3
Gostionica Lugareva ku}ica na Kralji~inu zdencu, 530 m, nema leja, tel. 01/ 4554-589 (ugostitelj Stjepan [krlec), str. 70
Bistro Medvedgrad na Medvedgradu, 593 m, nema leja, tel. 01/4556-226, stalno otvoren, str. 68
Ku}a Brestovac, 850 m, nema leja, tel. 01/3760-294 (Zvonko ), str. 71 Hotel Tomislavov dom, 1005 m, 128 leja, stalno otvoren, tel. 01/4555-833, faks 01/4555-834, str. 58, zemljovid 3
Gostionica Zlatni medvjed na Sljemenu, 1030 m, nema leja, stalno otvoren, tel. 01/4555-090 (Goran Kratofil), str. 57
Bistro Grofica, 1000 m, nema leja, stalno otvoren, tel. 01/4637-976 i 099/ 535-785 (Nenad i Laura Rumbak), str. 61
Dom Runolist, 824 m, 70 leja, tel. u domu 01/4552-446, PD Runolist, Zagreb, str. 73, zemljovid 2
Dom Ivan Pa~kovski, Puntijarka, 957 m, 35 leja, tel. u domu 01/4580-397, PD Zagreb-Matica, Zagreb, tel. 01/4810-833 (nave~er), str. 63, zemljovid 2
Ku}a na Hunjki, 853 m, nema leja, PD Zanatlija, Zagreb, str. 64, zemljovid 2 Hotel Hunjka, 853 m, 90 leja, stalno otvoren, tel/faks. 01/4580-397, Udrunje zanatlija, Zagreb, str. 63, zemljovid 2
Ku}a na Lipi, 700 m, 16 leja, PD Lipa, inf. tel. 01/2001-315 (Ivan Horvat), Sesvete, str. 66, zemljovid 4
Uvodni dio
5
Ku}a na Grohotu, 420, u gradnji, inf. tel. 01/2055-948 (Ivan Levak), PD Blagus, Blagu{a, str. 91, zemljovid 5
Ku}a Klade{~ica, 460 m, u gradnji, inf. tel. 01/2060-810 (Mladen Hou{ka), PD Zelina, Zelina, str. 94, zemljovid 5
SAMOBORSKA GORA
Dom na O{trcu, 691 m, 30 leja, inf. tel. domara 01/3379-124 i 091/2513-929, PD @eljezni~ar, Zagreb, str. 107, zemljovid 6
Ku}a na Velikom dolu, 535 m, 27 leja, Gradsko poglavarstvo Samobora, tel. domara 01/3376-329 i 091/5761-433 (Mijo Novoseli}), str. 108, zemljovid 6
Gostinjac Sv. Bernarda, 690 m, 30 leja, inf. tel. 01/3363-835 (Josip Blavi}), 3385-276 (Vla{i}) i 3363-683 (Anica Trampus), Bratov{tina Sv. Bernard,
Samobor, str. 113, zemljovid 6
[oi}eva ku}a pod Lipovcem, 385 m, bez leja, stalno otvorena i opskrbljena, tel. 01/3384-164, PD Japeti}, Samobor, str. 109, zemljovid 6
Ku}a pod Oki}em, 405 m, bez leja, tel. domara 091/5130-224 ili 01/3361-758, PD Maks Plotnikov, Samobor, str. 119, zemljovid 6
Lova~ki dom Srnda} na Poljanici, tel. domara 01/6293-051; 099/504-851 i 091/
5084-160 (Branko Jaguni}), str. 117, zemljovid 6
Ku}a na @itnici, Japeti}, 815 m, 56 leja, tel. 098/452-136, tel. domara 01/6282- 349 (Ru i Stjepan Novosel), PD Jastrebarsko, str. 114, zemljovid 6
@UMBERA^KA GORA
Dom na Vodicama, 850 m, 20 leja, inf. tel. 047/612-123 i 611-612, PD Dubovac, Karlovac, str. 139, zemljovid 8
Ku}a Farka{ u Sekuli}ima, 710 m, 30 leja, tel. u domu 047/754-008, inf. 01/ 6522-984 (Ljerka Farka{), PD Tre{njevka-Monter, Zagreb, str. 136, zemljovid 8
Skautska ku}a u Koreti}ima, 347 m, 35 leja, inf. tel. 01/885-902 (Rino Bali}) i 01/3366-787 (Marijan Muk), PK Scout, 10430 Samobor, Josipa Komparea 7,
str. 143., zemljovid 9
@umbera~ko eko-selo, 347 m, 30 leja, vlasnik @eljko Milovanovi}, tel. 01/3387- 471, str. 143, zemljovid 9
KORDUN I POKUPLJE
Ku}a na Kalvariji, 190 m, 5 leja, PD Dubovac, Karlovac, str. 255 Ku}a Mont Zadobarje, 130 m, 10 leja, PD Martin{~ak, Karlovac, str. 255 GORSKI KOTAR I HRVATSKO PRIMORJE
Ku}a na Hahli}ima, 1097 m, 10 leja, tel. domara 051/230-134, str. 327, zemljovid 18
Ku}a na Snjniku, 1490 m, 14 leja, PD Platak, Rijeka, inf. tel. 051/516-597 ([krobonja), str. 340, zemljovid 19
Schlosserov dom na Risnjaku, 1418 m, 40 leja u sobama, !!40 leja (popust za planinare 50%), otvoren od 1.5. do 1. 11. Ulaznica za NP 20 kn (djeca i planinari
10 kn). NP Risnjak, Crni Lug, tel. 051/836-139, fax. 836-116, str. 269, zemljovid 20
Ku}a u Frberima, 825 m, 16 leja, PD Kamenjak, Rijeka, inf. tel. 051/445-226 (Ivica Richter), str. 317
Ku}a na Javorovoj kosi, 1000 m, 10 leja, PD Vi{njevica, Ravna Gora, tel. 051/ 818-351 (Blaca Sveticki), str. 309, zemljovid 23
Ku}a na Lokandi, 963 m, 20 leja, PD Vi{njevica, Ravna Gora, tel. 051/ 818-351 (Blaca Sveticki), str. 310, zemljovid 23
Skloni{te na Kurinu, 830 m, 6 leja, inf. tel. 051/781-862 (S. Jurdana), PD Stril, Crikvenica, str. 357
Ku}a Vagabund na Ravnom pod Zagradskim vrhom, 868 m, 26 leja, stalno otvorena, tel. 051/248-708 i 099/479-144, str. 355
Ku}a Bitorajka na Bitoraju, 1303 m, 10 leja, PD Bitoraj, Zagreb, str. 275, zemljovid 22
Dom Bijele stijene u Tuku, 875 m, 52 leja, PD Bijele stijene, Mrkopalj, tel. u domu 051/833-603 (Mario Bandi}), str. 294, zemljovid 23
6
HRVATSKE PLANINE
Skloni{te na Janj~arici, 1236 m, 12 leja, PD Bijele stijene, Mrkopalj, inf. tel. 051/833-248 (Stanislav Hora~ek), str. 295, zemljovid 23
Ratkovo skloni{te na Samarskim stijenama, 1200 m, 10 leja, PDS Velebit, Zagreb, str. 282, zemljovid 23
Ku}a na Bijelim stijenama, 1300 m, 15 leja, PD Kapela, Zagreb, str. 286, zemljovid 23
Skloni{te na Bijelim stijenama, 1300 m, 25 leja, PD Kapela, Zagreb, str. 286, zemljovid 23
Ku}a u Begovu Razdolju, !!1078 m, 20 leja (seoski turizam), inf. tel. 051/833- 072 (obitelj Mance), str. 296, zemljovid 23
Dom na Kleku, 1000 m, 50 leja, PD Klek, Ogulin, inf.: domar Franjo Petro{i}, tel. 047/531-206 str. 303, zemljovid 21
Skloni{te na Sto{cu, 800 m, 1 lej, str. 306, zemljovid 21 Skloni{te Jakob Mihel~i} na Bjelolasici, 1460 m, 16 leja, PD Vihor i Kapela, Zagreb, str. 306, zemljovid 23
Ri~i~ka ku}a pod Kolovratskim stijenama, 700 m, 12 leja, PD Vihor i Kapela, Zagreb, str. 289, zemljovid 26
Ku}a na Vini{tu, 300 m, 16 leja, inf. tel. 01/3834-269 i 098/784852, PD Vihor i Kapela, Zagreb, str. 290, zemljovid 26
Skloni{te u Krivom Putu, 820 m, 20 leja, PD Zavin, Senj, inf. tel. 053/616- 826, str. 291
Hotel Zeleni vir u Skradu, 700 m, stalno otvoren, tel. 051/810-635 i 810-665; Turisti~ka zajednica 051/8110-620, str. 311, zemljovid 22
Izletni~ki dom na Zelenom viru, 302 m, 20 leja, otvoren ljeti, inf. tel. 051/8110- 620 (Turisti~ka zajednica), str. 312, zemljovid 22
Dom Platak na Pribini{u , 1100 m, 135 leja, stalno otvoren i opskrbljen, u privatnom zakupu, tel. 051/ 230-920, faks 230-903, str. 336, zemljovid 19
Dom Su{ak na Platku, 1127 m, 72 leja, u privatnom zakupu, stalno otvoren, tel. 051/230-905, str. 336, zemljovid 19
U^KA, ]I]ARIJA i OSOR[]ICA
Ku}a na Poklonu, U~ka, 922 m, 14 leja, PD Opatija, inf. tel. 051/712-785 (Marica Toma{ko), str. 366, zemljovid 17
Pansion U~ka na Poklonu, 922 m, 20 leja u jednokrevetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim sobama, restauracija sa 100 mjesta, stalno otvoren i opskrbljen, u
privatnom zakupu, tel. 051/299-646, inf. i na tel. 275/955, str. 367, zemljovid 17
Ku}a na Lisini, ]i}arija, 644 m, 6 leja, u obnovi, PD Opatija, Opatija, inf. tel. 051/712-785, str. 377, zemljovid 16
Ku}a na Koritima na ]i}ariji, 1010 m, 20 leja, PD Glas Istre, Pula, str. 383, zemljovid 16
Ku}a na @bevnici, ]i}arija, 851 m, 16 leja, PD Planik, Umag, tel. 052/743-003 (~etvrtkom od 18 do 19,30 h), str. 384, zemljovid 16
Ku}a Sv. Gaudent na Osor{}ici, otok Lo{inj, 279 m, 12 leja, PD Osor{}ica, M. Lo{inj, inf. tel. 051/232-683 (Bolto Gaber{ek) i domar 051/237-244 (Miro
Kova~evi}), str. 576, zemljovid na str. 575
VELEBIT
Ku}a u Sijasetskoj dragi, 400 m, 6 leja, inf. tel. 051/882-296 (Mladen Atanasi}), PD Zavin, Senj, str. 403, zemljovid na str. 405
Skloni{te na Oltarima, 940 m, 30 leja, inf. tel. 044/536-138 (Mijo [trk), klju~ kod Nike Markovi}a na Oltarima, PD Sisak, Sisak, str. 408, zemljovid 24
Dom na Zavinu, 1594 m, 28 leja, HPS, tel. 01/4824-142; tel doma: 053/610- 200, javna govornica 053/ 610-210, str. 416, zemljovid 24
Rossijevo skloni{te, 1580 m, 8 leja, inf. HPS, Zagreb, str. 424, zemljovid 25
Skloni{te na Velikom Lubenovcu, 1265 m, 20 leja, PD St. Kempny, Zagreb, inf. tel. 01/6140-016 (Tomislav Pavlin), str. 429, zemljovid 25
Carska ku}a na Begova~i, 1180 m, 15 leja, PD Gromova~a, Oto~ac, str. 429, zemljovid 25
Uvodni dio
7
Kugina ku}a, 1173 m, 16 leja, PD @eljezni~ar, inf. tel. 053/5760-012 (Tomislav Rukavina) i tel/faks 053/5740-65 (Tomislav ^ani}), Gospi}, str. 439, zemljovid 27
Dom Miroslav Hirtz u Jablancu, 20 m, 40 leja, PD LTA, Vardin, inf. tel. 042/311-191, str. 421, zemljovid 24
Ku}a na Velikom Alanu, 1305 m, 40 leja, inf. HPS, Zagreb, str. 422, zemljovid 25
Hotel Velebno na O{tarijama, 924 m, 120 leja, stalno otvoren, tel/faks 053/ 674-001, adresa: 53206 Bru{ane, Ba{ke O{tarije, str. 424, zemljovid 29
Kod Prpe, Ba{ke O{tarije, 924 m, 20 leja, stalno otvoreno (seoski turizam), tel. 053/674-012, str. 444, zemljovid 29
Skloni{te u [ugarskoj dulibi, 1210 m, 8 leja, inf. HPS, Zagreb, str. 454, zemljovid 32
Tatekova koliba na Stapu, 960 m, 10 leja, PD Paklenica, Zadar, str. 456, zemljovid 30
Dom na Ravnom Dabru, 700 m, 40 leja, PD Industrogradnja, Zagreb, inf. tel. 01/6684-123 i 098/275-719 (Franko ^uvalo), str. 448, zemljovid 28
Skloni{te Zavrata, 750 m, 10 leja, PD Paklenica, Zadar, str. 457, zemljovid 30 Dom PD-a Paklenica, 550 m, 46 leja, PD Paklenica, Zadar, str. 467, zemljovid 30
Skloni{te na Ivinim vodicama, 1250 m, u obnovi, PD Paklenica, Zadar, str. 468, zemljovid 30
DALMACIJA
Ku}a na Brezovcu, Dinara, 1050 m, 12 leja, PD Dinara, Knin, inf. tel. 022/561- 841 (Andrija Kaliger, Ul. Gojka [u{ka 20) i 023/340-170 (Ive Mari}), str. 501,
zemljovid 34
Ku}a na Promini, 850 m, u obnovi, PD Promina, Drni{, str. 514, zemljovid na str. 513
Ku}a ]i}o, Trtar, 220 m, PD Kamenar, [ibenik, str. 515 Dom Putalj na Kozjaku, 460 m, 70 leja, PD Kozjak, Ka{tel Su}urac, str. 520, zemljovid na str. 519
Ku}a ^esmina, Mala~ka na Kozjaku, 520 m, 20 leja, PK Split, inf. tel. 021/224- 260 (Bo Beram) i 098/361-698 (Mladen Japirko), str. 524, zemljovid na str. 519
Dom Mala~ka na Kozjaku, 480 m, 30 leja, PD Mala~ka Donja Ka{tela, Ka{tel Stari, inf. tel. tajnice: 021/230-755 (Klara Jur~ev), str. 523, zemljovid na str. 519
Ku}a pod Koludrom, Kozjak, 325 m, 8 leja, PD Ante Bedalov, Ka{tel Kambe- lovac, inf. tel. 021/221-402 i 220-223 (Josip Pej{a), str. 522, zemljovid na str. 519
Skloni{te Orlovo gnijezdo na Kozjaku, 598 m, PD Ante Bedalov, Ka{tel Kambelovac, str. 522
Dom Umberto Girometta na Ljuva~u, Mosor, 868 m, 50 leja, HPD Mosor, Split, inf. tel. 021/462-635 ([piro Gruica); 021/470-594 i 099/874-180 (Bo
Radelja), str. 531, zemljovid 38
Lugarnica na Mosoru, 872 m, 6 leja, HPD Mosor, Split, str. 535, zemljovid 38 Kontejner na Mosoru, 1055, 6 leja, HPD Mosor, Split, str. 534 Imber, Omi{ka Dinara,, 650 m, 15 leja, PD Imber, Omi{, str. 543 Ku}a Slobodan Ravli} na Lokvi, Biokovo, 1467 m, 12 leja, PD Biokovo, Makarska, str. 555, zemljovid 39
Dom na Vo{cu, 1370 m, inf. Mornar, Makarska, tel. 021/615-422, str. 552, zemljovid 39
Ku}a pod Sv. Jurom, 1594 m, 22 leja, PD Biokovo, Makarska, str. 553, zemljovid 39
Ku}a na Koritima, Kame{nica, 700 m, 20 leja, PD Kame{nica, Otok, str. 510, zemljovid 36
Ku}a u Kuni pod Snijnicom, 650 m, 10 leja, inf. tel. 020/412-549 (Mirjana Karaman), PD Dubrovnik, str. 564
Dom Snijeg do mora, Mali , 0,80 m, 12 leja, tel. 098/258-436, 023/251-272, 051/250-962, e-mail: [email protected]; www.snijeg-do-mora.com
8
HRVATSKE PLANINE
Piramide i vidikovci. @eljezne pl. piramide nalaze se na Lipi u i. dijelu
Medvednice, kod Lojzekova izvora na sj. padini Medvednice, na samobor-
skoj Ple{ivici, Japeti}u, Ivan{~ici, Ravnoj gori i Javorovoj kosi u Gorskom
kotaru. U Slavoniji je drvena piramida na Klikunu u Po{koj gori. Na Slje-
menu iznad Zagreba vidikovac je na TV tornju (zasad zatvoren). Na vrhu
Vojaku na U~ki zidani je toranj vidikovac. Na vrhu Mosora je Vickov stup
gra|en od lima, a slu i kao skloni{te (sli~an Aljavu stolpu na Triglavu).
Na [ijanu (Hra{~insko humlje) podigao je PD Milengrad 1980. drvenu pi-
ramidu.
Obilaznice. Me|u planinarima u na{oj zemlji postalo je sredinom 20. st.
vrlo popularno posje}ivanje planina po markacijama koje su povezivale niz
posebno obiljenih to~aka u planini. Takvi su se putovi neko} nazivali
transverzalama, a sada prevladava naziv obilaznica, npr. Velebitski, Sla-
vonski, Zagorski planinarski put itd.). Trase su obiljene markacijama uz
koje je obi~no dodan neki znak ili inicijal (npr. M na Medvednici). Svrha
takvih obilaznica mo biti komercijalna (pove}ati posjet pl. domovima) ili
da se posjetiteljima poka uz najmanje ulonog truda i vremena najljep{i
detalji i bitne pojedinosti neke regije.
Na obilaznicama obi~no postoje kontrolne to~ke (KT) opskrbljene upisnom
knjigom i gom ili je ozna~eno mjesto gdje se treba fotografirati. Posjetite-
lji koji saberu sve gove u dnevnik posebno tiskan u tu svrhu ili fotografija-
ma doka svoj posjet, obi~no dobivaju u znak priznanja spomen-zna~ku ili
pismeno priznanje. Obilaznice se razlikuju po teni i trajanju. Najkra}a
me|u njima mo se obi}i za pola dana, a za najdu treba i mjesec dana.
Dnevnici nekih obilaznica sadr dobru zemljopisnu kartu i op{iran opis
puta, tako da mogu posluti kao pl. vodi~i (npr. Samoborski, Ravnogorski,
@umbera~ki, Kapelski, Velebitski itd.). Pojedine dionice nekih obilaznica
opisane su u ovom vodi~u jer vode do pl. odredi{ta najboljim smjerom. U
Komisiji za planinarske putove sada su evidentirane 33 obilaznice. U idu-
}em popisu navedene su i one za koje se pouzdano zna da postoje ili je vrlo
vjerojatno da }e uskoro biti obnovljene. Za svaku je obilaznicu naveden up-
ravlja~ i njegovo sjedi{te (to~nu adresu vidi u adresaru) te drugi podatci do
kojih smo mogli do}i (datum osnivanja, broj KT-a i trajanje obilaska). Podi-
jeljene su u dvije skupine: regionalne (koje zahtijevaju ~etiri i vi{e dana ho-
da) i lokalne koje se mogu pro}i za dan-dva ili, najvi{e, tri dana. Na kraju su
posebno prikazane dvije obilaznice s KT-om po cijeloj Hrvatskoj.
REGIONALNE OBILAZNICE
Slavonski pl. put, Slavonski planinarski savez, 27. 7. 1957., 18 KT, 7 dana Zagorski pl. put, Savjet Zagorskog pl. puta, 1. 5. 1958., 18 KT, 10 dana Velebitski pl. put, HPS, Zagreb, 4. 7. 1969., 17 KT, 7 dana Pl. put Dalmacija, PK Split, 26. 11. 1978., 20 KT, 5 dana Goranski pl. put, PD Zagreb Matica, 10. 6. 1984.22. 2. 1986., PD Zagreb Matica, 41 KT, duljina 280 km, 41 KT
Velebitska obilaznica, Komisija za pl. putove HPS-a, 1994. LOKALNE OBILAZNICE
Karlova~ka obilaznica, PD Dubovac, Karlovac, 8. 8. 1958., 8 KT, 3 dana Krni pl. put Kroz Samoborsko gorje, PD Japeti}, Samobor, 9. 11. 1958., 9 KT, 2 dana
Pl. put Medvednicom, PD Sljeme, Zagreb, 30. 6. 1963., 16 KT, 2 dana Pakleni~ki pl. put, PD Paklenica, Zadar, 10. 10. 1973., 8 KT, 2-3 dana Pl. put bilogorskim stazama, PD Bilogora, Bjelovar, 3. 10. 1979., 10 KT, 2 dana Koprivni~ki pl. put, PD Bilo, Koprivnica, 7. 11. 1976., 8 KT, 2 dana Kajbum{~akov put, PD Strahinj~ica, Krapina, 17. 8. 1979., 8 KT, 2 dana Uvodni dio
9
Pl. put po Ravnoj gori, PD Ravna gora, Vardin, 30. 10. 1979., 7 KT, 2 dana Kapelski pl. put, PD Vihor i PD Kon~ar, Zagreb, 23. 9. 1979., 10 KT, 3 dana Dubova~ki pl. put, PD Dubovac, Karlovac, 22. 10. 1983., 7 KT, 1 dan Pl. put Velebno, PD Zagreb-Matica, 30. 6. 1984., 8 KT, 3 dana Pl. put Konj{~ina Ivan{~ica, PD Gradina, Konj{~ina, 15. 4. 1984., 3 KT, Krni put po Dilj-gori, PD Dilj, Sl. Brod, 22. 9. 1984., 8 KT, 2 dana Me|imurski pl. put, PD @elezna gora, ^akovec, 1987. Ravnogorski pl. put, PD Vi{njevica, Ravna Gora, 1989. Kolijevkom hrv. drvnosti, HPD A. Bedalov, Ka{tel Kambelovac, 1993. O{tarijska planinarska obilaznica, Viso~ica, Gospi} Planinarska ophodnica Osor{}ica, PD Osor{}ica, Mali Lo{inj, 7 KT Pl. putovi Hahli}a kroz Pakleno do Nebesa, PD Kamenjak, Rijeka, 1987., 18 KT Krni put po Moslava~koj gori, PD Yeti, Kutina, 3 KT Jaskanski planinarski put, PD Jastrebarsko, 1986., 9 KT @upanjski planinarski put, HPD Tikvica, @upanja, 1 dan Mrkopaljski planinarski put, HPD Bijele stijene, Mrkopalj, 1990., 8 KT, 2 dana Po putovima Dobrinj{tine, Turisti~ka zajednica Dobrinj, 1999., 8 KT, 1 dan Hrvatska planinarska obilaznica. Prvi je
put otvorena pod nazivom Po planinama SR
Hrvatske 4. srpnja 1970. na osnovi preporu-
ke VIII. redovne skup{tine HPS-a. Do 1. si-
je~nja 1986. prodano je 6500 dnevnika i podi-
jeljeno 496 zna~aka priznanja. Odlukom
HPS-a bila je od 1991. zbog Domovinskoga
rata, privremeno u stanju mirovanja, a po-
novno je otvorena 21. svibnja 2000. Redosli-
jed obilaska KT je slobodan, a trajanje neog-
rani~eno. U prodajnu cijenu dnevnika (25 kn)
uklju~ena je i zna~ka priznanja. U hrvatskim
planinama ima 135 KT podijeljenih u 20 pla-
ninskih podru~ja, svako s 2 do 14 KT. Ovisno
o broju posje}enih KT dobiva se bron~ani,
srebrni i zlatni znak te posebno priznanje.
Organizator je Komisija za planinarske puto-
Dnevnik Hrvatske obilaznice
ve HPS-a, a dnevnik se mo dobiti ili naru~i-
ti u poslovnici HPS-a.
Hrvatske planinarske ku}e. Tu je obilaznicu osnovao HPD @eljezni-
~ar iz Zagreb 1. 5. 2000. Ima 110 KT, a predvi|ena su ~etiri stupnja priz-
nanja. Za priznanje prvog stupnja treba posjetiti 25 ku}a.
Europski pje{a~ki putovi u Hrvatskoj. Europska pje{a~ka unija, koja
nastoji cijelu Europu povezati pje{a~kim putovima bez obzira na drvne
granice, uzalud je nastojala da se takvi E-putovi produ kroz Hrvatsku, i
to osobito put E-6 od Baltika do Jadrana i dalje pre-
ma Gr~koj, E-7 od Slovenije do Rumunjske i Crnog
mora i E-4 iz Ma|arske, koji bi se kod Vinkovaca
spojio s E-7. Prije Domovinskoga rata stigao je E-6
iz Slovenije do Klane kod Rijeke i E-7 do Kumrov-
ca, a sada je E-7 preusmjeren iz Slovenije u Ma|ar-
sku. U novije je doba to ponovno potaknuto, ali su
te{ko}e gotovo nepremostive jer se u Hrvatskoj ne
mogu zadovoljiti neki osnovni kriteriji. Najte je
Znak Europskog pje{a~kog saveza da se na trasi osigura mogu}nost udobnog no}enja
10
HRVATSKE PLANINE
i opskrbe na svakih nekoliko sati puta tako da se mo i}i bezbrno, bez pr-
tljage, pa i s malom djecom. E-putovi u Hrvatskoj ne bi mogli izbje}i velika
nenaseljena podru~ja niti velike ravnice s obra|enim poljima, a nema ni or-
ganizacije koja bi se time profesionalno bavila, pa zato treba ili ~ekati bolja
vremena ili u Hrvatskoj mijenjati kriterije koji vrijede za E-putove (preska-
kanje nekih dionica, no{enje opreme za kampiranje i sl.), no to nikako ne bi
pridonijelo ugledu Hrvatske.
Markacije su u na{im planinama tipizirane: crveni krug s bijelom to~kom
u sredini. Tanka stabla iznimno se obiljevaju s dvjema usporednim crve-
nim crtama i bijelom linijom me|u njima. Oko 50 m prije krinja postavlja
se oznaka . O odrvanju markacija brinu se pl. dru{tva, obi~no ona koja
imaju svoj dom u planini. O markaciji Velebitskog pl. puta brine se HPS. Pla-
nine podalje od pl. dru{tava, osobito one bez pl. ku}a, oskudijevaju markaci-
jama. Podatke o markacija-
ma u ovome vodi~u treba
uzeti s rezervom i nipo{to se
ne oslanjati samo na njih,
jer se o odrvanju markaci-
ja ~esto brinu nedovoljno
vje{ti planinari. Uz to jo{ ne-
savjesni izletnici, pastiri i
drvosje~e o{te}uju i uni{ta-
vaju putokazne plo~e na kri-
njima, a u {umskim pod-
ru~jima padaju kartve
sje~e ba{ stabla s markacija-
ma uz putove. U kulturnim
zemljama {umari se brinu o
odrvanju {umskih putova
i obnavljanju putokaza i
markacija nakon sje~e; to
jo{, nalost, u na{oj zemlji
nije uobi~ajeno. Iz svega
proizlazi da se posjetitelji
na{ih planina ne bi smjeli Markiranje pl. putova
odvi{e oslanjati na markacije, pa ako polaze u nepoznatu planinu, najbolje
}e u~initi da sa sobom ponesu zemljopisnu kartu i kompas. Na mnogim is-
taknutim vrhovima postavljene su kutije s upisnom knjigom i gom. Bu-
du}i da se jastu~i} s bojom vrlo brzo isu{i, tko li otiske gova neka sa so-
bom ponese takav jastu~i} kako bi sebi u{tedio razo~aranje. Komisija za pl.
putove HPS-a vodi evidenciju o svim markiranim putovima u Hrvatskoj i
odrva te~ajeve za markaciste.
LITERATURA
Kristijan, Z.: Priru~nik za markaciste, HPS, Zagreb 1999.
Alpinistika je u na{im stijenama na{la bogato podru~je rada. Sve zna~aj-
nije stijene pripadaju Dinarskom gorju i vapnena~ke su gra|e. Ne isti~u se
osobitom visinom, ali obiluju penja~kim problemima svih stupnjeva tene.
Kako su gotovo sve u blizini mora (osim Kleka), specifi~nost im je da zimi
omogu}uju uspone u gotovo ljetnim uvjetima, npr. Mosor, Kozjak, Biokovo
i, osobito, Paklenica u Velebitu gdje je stijena Ani}a kuka stekla me|una-
rodni glas (tradicionalni proljetni skup alpinista). Opisivanje penja~kih
smjerova u stijenama prelazi zadatak ovoga vodi~a. Novoizvedene prven-
stvene penja~ke uspone objavljuje ~asopis Hrvatski planinar, mjese~nik
HPS-a. Planinari koji se bave penjanjem u stijenama organizirani su unu-
Uvodni dio
11
tar pl. dru{tava u alpinisti~ke odsjeke (AO) koji se brinu za obrazovanje
kadrova, nabavu specijalne penja~ke opreme, te organiziranje te~ajeva,
{kola, logora i ekspedicija. Da bi planinar stekao naslov alpinist, treba pro}i
odre|eni pripravni~ki st, zavr{iti ljetni i zimski te~aj penjanja i potom
poloti ispit. Alpinisti~ki odsjeci trajno djeluju u ja~im pl. dru{tvima. To su
Zagreb - Matica, Velebit i @eljezni~ar u Zagrebu, Kamenjak u Rije-
ci i Mosor u Splitu. Njihovo djelovanje koordinira Komisija za alpinizam
HPS-a.
LITERATURA
Poljak, @.: Mala kronika hrv. alpinizma. NP 1974., br. 11-12; Smerke, Z.: Stijene
Hrvatske, PD Ravna gora, Vardin 1975.; Gili}, S.: Paklenica. Op}inski pl. savez Rijeka,
1979.; Aleraj, B.: KIek, stijene, penja~i. PSH, Zagreb 1980., Gili}, S.: Kozjak, 1985.
Sportsko penjanje pojavilo se sredinom osamdesetih godina i odmah je
uzelo maha i u Hrvatskoj tako da je ve} 1985. organizirano na Marjanu iz-
nad Splita prvo natjecanje. Za razliku od alpinistike, sportski se penja~i pe-
nju bez ikakvih pomagala, samo prstima i trenjem, a penja~ki im pribor
slu samo za osiguranje. Organizirani su u sportsko-penja~kim klubovima
i odsjecima (SPK) ~iji rad koordinira Komisija za sportsko penjanje HPS-a.
HPS je ~lan Me|unarodne sport-
sko-penja~ke komisije. U Hrvatskoj
djeluju ovi odsjeci i klubovi: Extrem
u ^akovcu, Marulianus i Mosor u
Splitu, Vertikal u Vardinu, ^o-
palj u Rijeci, Hiperaktiv u Pazinu,
Maldug u Omi{u i Svarog u Zagrebu
(v. Adresar). ^lanovi odrvaju klu-
pska i drvna prvenstva, a sudjelu-
ju i na svjetskim prvenstvima. Pe-
nju se na umjetnim i na prirodnim
stijenama. Umjetnih je u Hrvatskoj
malo, ali sre}om obilujemo vrlo dob-
rim prirodnim penjali{tima. U neki-
ma su od njih opremljeni atraktivni
smjerovi raznih tena, ve}inom vr-
lo kratkih (10-20 m). Danas ih je ve}
nekoliko stotina. Na{a su najposje-
}enija penjali{ta Mlini, Dvigrad,
Rovinj i Vranjska draga u Istri, Veli
vrh kod Rijeke, Golubinjak i Samar-
ske stijene u Gorskom kotaru, otok
Umjetne stijene za sportsko penjanje
Unije, Paklenica i Tulove grede u
jnom Velebitu, Marjan iznad Splita, Stomorica kod Omi{a, Brela kod
Makarske, Gorsko zrcalo u Medvednici, Podrutski Gubec u Ivan{~ici i Kal-
nik. Prema Marku Rmanu (velja~a 2001.), u Hrvatskoj ima 18 smjerova
teh od 8. stupnja (u tablici su ime i ocjena smjera, penjali{te, ime prvog
penja~a i godina prvog uspona):
1. Malvazija, 8b+, Dvigrad, Manolo 1989.(?)
2. Il marattoneta, 8b+, Paklenica, Manolo, 1987.
3. Moskito, 8b(?), Paklenica, Gerhard Horhager, 1989.(?)
4. Quo vadis, 8b, Oki}, Marko Rman, 2000.
5. Mala sirena, 8a+, Pokojec, Marko Rman
6. Novak @erom, 8a+, Omi{, Marko Rman 1999.
7. Funky shit+Svarog, 8a+, Paklenica, Marko Rman 2000.
8. Gagin, 8a/a+, Omi{, Ivan Lisica, 2000.
9. Rosna ljubi~ica, 8a, Pokojec, Marko Rman, 1997.
10. Oxa, 8a, Pokojec, Marko Rman 1999.
11. Apres, 8a, otok Unije, Tadej Slabe, 1989.(?)
12
HRVATSKE PLANINE
12. Rex Croatorum Tomislav, 8a, Omi{, Ivica Matkovi}, 1998.
13. Event Horizont, 8a, Trogir, Ivica Matkovi}, 1998.
14. Funky Shit, 8a, Paklenica, Klemen Vodlan 1999.
15. [i{mi{, 8a, Oki}, Marko Rman, 1997.
16. Prste lomim, vci mi krvare, 8a, Pokojec, Marko Rman 2000.
17. Sv. Duje, 8a, Marjan, Ivica Matkovi}, 1994.
18. Perun u desno (kombinacija 7+14), 8a, Paklenica, Marko Rman
LITERATURA
Pilji}, I.: Sportsko penjanje novi sport. NP 41, 1989., 29; ^uji}, B.: Croatia. Penja~ki vodi~. Zagreb 1999. (hrv., engl., njem. i tal.
izdanje); Poljak, @.: [portsko penjanje u Hrvatskoj. Povijest {porta 26, 1994., 103,
44-50; Pilji}, I. i Kunosi}, Z. Marjan: Penja~ki vodi~. PD
Mosor, Split, 1986.
Padobransko jedrenje (paragliding). U
hrvatskim planinama mnogo je vrhova koji
strmim padinama i dobrim mikroklimat-
skim obiljjima omogu}uju padobransko
jedrenje. Tako su ljubitelji toga atraktivno-
ga novog sporta dosad polijetali u Hrv. za-
gorju s Kalnika (desno od gradine), Ravne
gore (kod doma HPD-a Ravna gora), u
Samoborskom gorju s Japeti}a i Ple{ivice, u
Gorskom kotaru s Kleka, iznad Triblja u
Vinodolu, s Biokova, vrha U~ke, Vidove go-
re na Bra~u, Lubenica na Cresu, Pelje{ca,
iznad Ba{ke na Krku itd. Iz godine u godi-
nu {iri se popis vrhova. Mnogi pripadnici
ovoga sporta, paraglajderi, ~lanovi su pl. or-
ganizacije. Zmajari imaju rampe za polije-
tanje na Kalniku, U~ki, iznad vinodolskog
Triblja, a s nekih polije}u i bez rampi (Jape-
ti}).
Planinski vrhovi su omiljena paraglajderska
uzleti{ta
Orijentacijski sport. Orijentacisti su u
svijetu samostalno udruni, dok su u na{oj
zemlji pod okriljem pl. organizacije, {to i nije ~udno jer su u nas tereni za taj
sport uglavnom u planinskim podru~jima. U Hrvatskoj ima nekoliko plani-
narsko-orijentacijskih klubova (POK) i posebnih sekcija u nekim pl.
dru{tvima, s oko 220 ~lanova. Klubovi su Jelen u Jastrebarskom i Mak-
simir u Zagrebu, a sekcije su u pl. dru{tvima Sljeme, Kapela, Vihor i
Runolist u Zagrebu, Torpedo u Rijeci, Bjelovar u Bjelovaru (v. Adre-
sar). Njihovo djelovanje koordinira Komisija za orijentaciju HPS-a. Orijen-
tacisti organiziraju drvno prvenstvo i kup, a natje~u se i u inozemstvu.
Na natjecanjima pobje|uje onaj koji za najkra}e vrijeme stigne od starta na
cilj, prona{av{i zadane kontrolne to~ke uz pomo} specijalnih zemljovida i
kompasa.
Planinarsko skijanje. Skija{ke mogu}nosti u hrvatskim planinama op-
}enito nisu dobre, pa niti za pl. skijanje. U sjevernoj Hrvatskoj nedostaje
padina slobodnih od {ume, a u jnoj je snjni pla{t nesiguran zbog blizine
toplih morskih struja. Na pojedinim planinama kao skijali{ta slu {umski
prosjeci na s. padinama (npr. na Medvednici). Najve}e skija{ke mogu}nosti
pru Gorski kotar jer mu je snjni pokrov visok, a od primorskoga kli-
matskog utjecaja brani ga primorski niz vrhova. Planinari koji se bave pl.
skijanjem u~lanjeni su u skija{e odsjeke ili sekcije pojedinih pl. dru{tava.
Te se organizacije bave odrvanjem skija{kih te~ajeva, natjecanja, zimo-
vanja i ure|ivanjem skija{kih terena. Tako PD Jankovac iz Osijeka ima
skijali{te na livadama iznad Jankovca u Papuku; PD Sokolovac iz Poge
tradicionalno organizira skija{ke te~ajeve, a GSS iz Poge sagradio je na
Uvodni dio
13
Jezercu u Papuku skija{ku ~aru; PD Zagreb - Matica organizator je tra-
dicionalnoga skija{kog memorijala Ivan Pa~kovski na Medvednici, a
PDS Velebit iz Zagreba Velebita{kog spusta na Medvednici. Oko neka-
da{njeg doma PD-a Delnice na Petehovcu i ~are {to vodi do doma razvi-
lo se skija{ko sredi{te (sada u lo{em stanju). Zahvaljuju}i dugogodi{njem
radu PD-a Platak iz Rijeke, Platak se razvio u glavno skija{ko sredi{te ri-
je~kog podru~ja (Jadranski veleslalom). PD Dubrovnik je zaslun za
razvoj skijanja iznad Vrbanja na Orjenu (Dubrova~ki veleslalom). Splitski
Mosor je nakon Prvoga svjetskog rata uredio pl. ku}e na skijali{tima Ka-
me{nice i Cincara, a nakon Drugoga svjetskog rata orijentirao se na Kup-
res. ^lanovi PD-a Zagreb Matica i PD-a Vihor iz Zagreba organizirali
su po~etkom 1973. zimsko osvajanje Velebita uzdnom turom u trajanju
od gotovo dva tjedna, ~lanovi prvog dru{tva pje{ice, a drugog na skijama.
Danas je u Vrelu pod Bjelolasicom planinski sportsko-rekreacijski zimski
centar Bjelolasica, koji je po odluci Sabora Republike Hrvatske jedan od
kapitalnih objekata u drvi. U Hrvatskoj su najbolji uvjeti za skijanje na s.
padini Li~ke Plje{ivice (visina, strmina, trajanje snijega i velike smje{tajne
mogu}nosti u oblnjim Plitvicama), ali, nalost, nisu iskori{teni. Na Ve-
lebitu su postavljene skija{ke vu~nice kod hotela Velebno na O{tarijama
i u Krasnom.
LITERATURA
Lipov{}ak, I.: Planinarsko skijanje u Hrvatskoj. NP 27, 1975., 209.
Planinarska speleologija. Na{e dinarske planine, od slovenske do crno-
gorske granice, neiscrpno su podru~je spel. mogu}nosti. Neobi~no bogat-
stvo podzemnog reljefa odavna privla~i pnju speleologa. U nas se speleo-
logijom bave, osim nekolicine profe-
sionalaca, i brojni amateri organizi-
rani unutar pl. dru{tava u spel. od-
sjeke (SO). Planinarska je speleolo-
gija specifi~nost hrvatskoga plani-
narstva. Dok su drugdje u svijetu
speleolozi organizirani u samostal-
ne organizacije, u nas se njihova
djelatnost odvija pod okriljem pl. or-
ganizacije kao tzv. podzemni alpini-
zam. Me|utim, tehni~ka je strana
prodiranja u podzemlje sporedna u
toj djelatnosti, a glavna joj je svrha
istravanje podzemne prirode. Re-
zultati njihova istravanja ~esto su
vrlo vrijedni sa znanstvenoga gle-
di{ta. SO PD @eljezni~ar u Zagre-
bu ima sre|en katastar od nekoliko
tisu}a spel. objekata, a uz to izdaje
~asopis Speleolog (izlazi od 1953.).
^asopis Hrvatski planinar, mje-
se~nik HPS-a, tako|er objavljuje re-
zultate speleolo{kih istravanja u
spel. rubrici. Planinari-speleolozi
imaju svoje odsjeke u pl. dru{tvima
@eIjezni~ar i Velebit u Zagrebu,
Japeti} u Samoboru, Dubovac
u Karlovcu, Mosor i SK Split u
Speleolozi su podzemni alpinisti (Vlado Bo}) Splitu, Kamenar i Sv. Mihovil u
14
HRVATSKE PLANINE
[ibeniku i Biokovo u Makarskoj, Spivnik u Blatu,
Dubrovnik u Dubrovniku, Klen u Vodicama, Li-
burnija u HPD-u Paklenica u Zadru, Mala~ka u
Donjim Ka{telima (stanje koncem 2000.). Odsjeci se
brinu za izobrazbu kadrova, nabavu specijalne opreme,
stru~nu dokumentaciju, organiziranje te~ajeva i istra-
vanja, a osim toga pruju svoju stru~nu pomo} znan-
stvenim i privrednim organizacijama. Njihov rad koor-
dinira Komisija za speleologiju HPS-a. Planinar mo
ste}i naslov speleologa ako zavr{i odre|eni pripravni~ki
Ivan Lovri} Sinjanin
st, stekne potrebnu teoretsku, terensku i prakti~nu
(1754.1777.), za~etnik izobrazbu, te polo ispit.
hrvatske speleologije
[pilje. Nekoliko tisu}a speleolo{kih objekata, koliko ih je dosad registrira-
no u Hrvatskoj, zavre|uje da im se posveti poseban vodi~. U ovoj je knjizi
opisana samo nekolicina, i to onih koji se isti~u veli~inom, ljepotom, znan-
stvenom vrijedno{}u ili ure|enim prilazom. U Hrvatskoj je dosad ure|eno
deset {pilja za turisti~ki posjet, ve}inom u planinskim podru~jima. To su:
- Veternica na Medvednici iznad Zagreba
- Grgasova {pilja kod Samobora
- Vrlovka u Kamanju kod Ozlja
- Lokvarka kod Lokava u Gorskom kotaru
- Vrelo kod Funa u Gorskom kotaru
- Cerova~ke {pilje kod Gra~aca u Lici
- Vranja~a na sjevernom podnju Mosora
- Modra {pilja na otoku Bi{evu
- [ipun na Cavtatu i
- Golubnja~a na Plitvi~kim jezerima.
U Hrvatskoj su zasad poznate 43 {pilje du od 1000 metara. Me|u njima
su najdu (stanje 20. svibnja 2000.):
Ime objekta
Lokalitet
Duna
(m)
1. Sustav ponor Medvedica Ogulin
16 396
2. Sustav Panjkov ponor
Kordun
12 385
3. [pilja u kamenolomu Tounj
Tounj
8 487
4. Veternica
Medvednica
kod Zagreba
7 100
5. Sustav Jopi}eve {pilje
Kordun kod Krnjaka
6 570
6. Vilinska {pilja
Dubrovnik
3 063
7. Gospodska {pilja
izvori{te Cetine
2 980
8. Donja Cerova~ka pe}ina
jni Velebit
kod Gra~aca
2 682
9. Slova~ka jama
sjeverni Velebit
2 414
10. Jama Klementina I.
Velebit
2 403
11. Jama Mandelaja
O{tarije kod Ogulina
2 326
12. Jama Muniba
Velebit
2 300
11. Sustav Ponorac Suvaja Kordun
2 232
Jame su sa svojim uskim otvorom i ~esto vrlo velikom dubinom ne samo
vrlo atraktivni i zanimljivi objekti nego ponekad i opasni za neupu}ena pla-
ninara jer su ve}inom neobiljene i neogra|ene. Do svibnja 2000. istra-
no je 36 jama dubljih od 300 m. Me|u njima su najdublje:
Ime objekta
Lokalitet
Dubina
(m)
1. Sustav Lukina jama
sjeverni Velebit
1 392
2. Slova~ka jama
sjeverni Velebit
1 301
3. Stara [kola
Biokovo
576
4. Vilimova jama
Biokovo
572
5. Patkov gu{t
sjeverni Velebit
553
Uvodni dio
15
Ime objekta
Lokalitet
Dubina
(m)
6. Ledena jama
sjeverni Velebit
536
7. Ponor na Bunjevcu
jni Velebit
534
8. Crveno jezero
Imotski
528
9. Jama pod Kamenitim vratima
Biokovo
520
10. Amfora
Biokovo
515
11. Jama Olimp
sjeverni Velebit
478
12. Fantomska jama
Velebit
477
13. Jama Muniba
Velebit
448
14. Stupina jama
Bitoraj
413
15. Nova velika jama
Biokovo
380
16. Jama kod Ra{pora
]i}arija
361
17. Biokovka
Biokovo
359
18. Ponor Pepelarica
srednji Velebit
358
19. Punar u Luci
Pusto polje, Lika
350
20. Klementina III.
srednji Velebit
333
21. Podgra~i{}e II.
otok Bra~
329
22. Ksantipa
sjeverni Velebit
323
23. Klanski ponor
okolica Rijeke
320
24. Puhaljka
jni Velebit
320
25. Zaboravna jama
Biokovo
311
26. Klementina IV.
sjeverni Velebit
300
LITERATURA
Bo~evi}, S.: Pl. speleologija, u: Poljak, @.: Hrv. planinarstvo. Zagreb 1995. (str. 169);
Bo~evi}, S.: ^ovjek u podzemlju. Zagreb 1977.; Bo~evi}, S.: Kroz na{e spilje i jame. II. izd.,
Zagreb, 1984.; Bo~evi}, S.: Fenomen kr{. Zagreb 1992.; Poljak, @. i Bo}, V.: [portska ili pl.
speleologija u Hrvatskoj do Drugog svjetskog rata. Povijest {porta 25, 1994., 101, 27;
Bo}, V.: Speleolo{ki turizam u Hrvatskoj, Zagreb 1999.; Speleolog, ~asopis za speleologiju, SO
HPD @eljezni~ar, 1/1953-43/1995.; Speleologija, PDS Velebit, Zagreb 2000. (330 str.).
Kra{ki izvori. Me|u njima su najzanimljiviji oni tipa vokliz (franc. Vaucluse)
{to izviru iz malih dubokih jezeraca odjednom poput ~itave rijeke, kao npr. Ka-
ma~nik kod Vrbovskog, Kupica kod Delnica, Kupa kod Razloga, Cetina pod Di-
narom i Una kod Srba, a duboko se doima i izvor Rje~ine koji izbija iz velike pe-
}ine pod masivom Obru~a.
Termalna vrela vrlo su ~esto na podnju planine, na tektonskim pukoti-
nama u Zemljinoj kori. Takva su npr. Velika pod Papukom (kupali{te kod
pl. doma), Lipik pod Psunjom (lje~ili{te), Stubi~ke toplice (kupali{te i lje~i-
li{te), Sutinsko kod Podsuseda (presahnulo) i Zelinsko kupali{te pod Med-
vednicom, Sutinsko pod Ivan{~icom, Topli~ica pod Grebengradom (kupa-
li{te), Vardinske toplice pod Kalnikom (lje~ili{te), [midhenovo kod Sa-
mobora (kupali{te), Svetojansko pod Japeti}em, Topusko pod Petrovom
gorom (lje~ili{te) itd.
Slapovi se u Hrvatskoj gotovo bezizmimno nalaze u planinskim podru~ji-
ma tako Jankova~ki slap na Papuku, Sopot na Medvednici, Cerinski vir u Samoborskom gorju, Brisalo u @umberku, Zeleni vir u Gorskom kotaru,
Plitvi~ki slap u Maloj Kapeli, slap u Sko~ajskoj dragi u Li~koj Plje{ivici, sla-
povi Une kod Martin Broda, Topoljski buk kod Knina, Zadvarje pod
Omi{kom Dinarom.
Planinska jezera poseban su ukras planinske prirode. Neka su prirodna,
druga umjetna. Prirodna su Sovsko na Dilj-gori, Sungersko, Malovansko i
Babino na Velebitu, Babi}a jezero izme|u Po{taka i Ilice, Plitvi~ka jezera
izme|u Plje{ivice i Male Kapele, periodi~no jezero na Krbavskom polju pod
Plje{ivicom. Umjetna su jezera Petnji~ko na Dilj-gori, Orahovi~ko pod Krn-
dijom, Jankova~ko u Papuku, Trako{}ansko izme|u Ravne gore i Macelja,
Sabljaki i Javornik pod Klekom kod Ogulina, Kru{~ica pod Velebitom, Pe-
ru~ko pod Svilajom, Bajer, Lepeni~ko i Lokvarsko u Gorskom kotaru itd.
16
HRVATSKE PLANINE
Stjenjaci. Ve}i kompleksi
stjenovitih vrhova nalaze se
u Gorskom kotaru (Bijele,
Samarske i Kolovratske sti-
jene, Risnja~ke Bijele stije-
ne, Pakleno i Kamenjak) i
na Velebitu (Hajdu~ki, Ro-
nski i Dabarski kukovi,
Kozjak, Bojinac, Tulove gre-
de i Crnopac).
Klanci, sutjeske i kanjo- ni: sutjeska Kosteljine pod
Kuna-gorom, Zelenjak pod
Cesargradom,
Slapnica
u Topoljski buk pod Dinarom, u izvori{tu rijeke Krke
@umberku, Kama~nik kod
Vrbovskog, Vrji prolaz kod Skrada, Mudna dol pod Obru~em, Vela ili
Vranjska draga na U~ki, Zavratnica kod Jablanca, Velika i Mala Paklenica
u Velebitu, kanjon Zrmanje kod Obrovca, Kozja draga u Li~koj Plje{ivici,
prodor Cetine kod Omi{a.
Gradine i dvorci. Na mnogim se na{im planinama i na njihovim obronci-
ma, osobito u sj. Hrvatskoj, nalaze ru{evine srednjovjekovnih zamkova,
tvr|ava, samostana i crkava. Svojim polojem, na slikovitim i te{ko pris-
tupa~nim strmim breljcima, uvijek na dominantnom poloju sa {irokim
vidikom, odreda su privla~ne planinarske to~ke. Takve su gradine, na
primjer, Bedemgrad, Orahovica (ili Ruca) i Starigrad na Krndiji; Klak,
Veli~ki grad, Stup~anica, Dobra Ku}a, ^aklovac i Kamengrad oko Papuka;
Vrhova~ki, Vi{kova~ki i Dola~ki grad na Po{koj gori; Gari}, Ko{uta, Br-
{ljanac, Jelengrad i Bela Crkva na Moslava~koj gori; Veliki i Mali Kalnik na
Kalniku; Grebengrad, Belecgrad, Lobor, O{trcgrad, Milengrad i Pusta Be-
la na Ivan{~ici; Kostelgrad na Kosteljskoj gori, Cesargrad na Cesargradskoj
gori; Zelingrad, Kozelin, Medvedgrad i Susedgrad na Medvednici; samo-
borski Stari grad, Oki}, Lipovac i Turanj u Samoborskom gorju; @umberak
i Stari grad u @umbera~koj gori; Klinac, Zrin, ^unti} i Pecki grad u Zrin-
skoj gori; Vitunj na obronku Kleka; Karlovi}a dvori u Li~koj Plje{ivici; Zvo-
nigrad, Rakovnik, Po~itelj, Ostrovica, Kla}enica i Ve}ka kula oko Velebita;
Vrli~ki grad izme|u zagorskoga Kozjaka i Svilaje; Glava{ kod Kijeva pod
Dinarom; Petrovac na obronku Promine; Ko{tilo pod Vidovom gorom na
Bra~u; Mirabela i Stari grad na Omi{koj Dinari itd. Gradovi i tvr|ave koji
su sa~uvani ili obnovljeni nalaze se isklju~ivo na podnju planina: Tra-
ko{}an, Veliki Tabor, Bela, Bosiljevo, Severin, Dubovac, Ogulin, Ozalj, Tr-
sat, Nehaj itd.
LITERATURA
Laszowski, E.: Hrvatske povjestne gra|evine, I. Zagreb 1902.; Szabo, Gj.: Sredovje~ni
gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb 1920.; Laszowski, E.: Gorski kotar i Vinodol. Zagreb
1923.; Szabo, G.: Kroz Hrvatsko zagorje. Zagreb 1939.; }, T. i Feletar, D.: Stari gradovi i dvorci
zapadne Hrvatske. 2. izd. Vardin 1981.; }, T. i Feletar, D.: Stare gra|evine isto~ne Hrvatske.
Vardin 1983.; Obad [}itaroci, M.: Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb 1989.
Telekomunikacijski objekti. Na mnogim na{im vrhovima, upravo na
najljep{im vidikovcima, podignuti su razni telekomunikacijski ure|aji, ve-
}inom UKV stanice, TV repetitori i PTT ure|aji. Njihovi ~eli~ni tornjevi
nagr|uju prirodan izgled planine, ali ponekad koriste planinarima kao
dobre orijentacijske to~ke jer su nadaleko vidljivi. Nalost, neki su od tak-
vih ure|aja ogra|eni bodljikavom com ili ozna~eni natpisom koji zabra-
njuje prilaz vrhu planine, {to ima za posljedicu da su neki lijepi vidikovci
planinarima postali nepristupa~ni. Pl. organizacija dosad nije uspjela pri-
Uvodni dio
17
voljeti vlasnike tih objekata da u njima urede pl. skloni{ta za slu~aj nevre-
mena. Najdrasti~niji je primjer TV tornja na Medvednici koji je podignut
na mjestu pl. piramide, uz obe}anje da }e na tornju biti vidikovac pristupa-
~an planinarima.
Brdske ceste. Iako se sa stajali{ta za{tite prirode protivimo prodoru civi-
lizacije u planine, osobito onim oblicima koji su opasnost za njihov biljni
pokrov, a brdske ceste slu ponajprije za izvoz posje~enih stabala te ces- te mogu planinaru posluti za brz prilaz visinskom podru~ju. Planinari
~istunci protive se, dodu{e, upotrebi motornog vozila na pl. pohodima, ali je
~injenica da se brzim prilazom boravak u planini produje, {to je vno u
suvremenom na~inu vota sa stalnom vremenskom oskudicom. Osim to-
ga, takve su ceste koji put jedina mogu}nost prilaza planini onim ljubitelji-
ma prirode kojima su dob ili zdravstveno stanje zapreka za planinarenje.
Zato je u ovom vodi~u osobita pnja poklonjena brdskim cestama. Ne sa-
mo da su ucrtane u zemljovide nego su u opisu svake planine, gdje je to bilo
mogu}e, posebno opisani cestovni prilazi, pa i mogu}nosti parkiranja. Da-
nas gotovo i nema planina
bez brdskih cesta, a poneg-
dje one izlaze na najvi{e vr-
hove zbog telekomunikacij-
skih objekata (Papuk, Psunj,
Kalnik, Medvednica, Zrinska
gora, Li~ka Plje{ivica, ]ela-
vac, Biokovo, Vidova gora
itd.), a drugdje ~ine pravu
mre {umskih putova (Gor-
ski kotar, Kapela, Li~ka Plje-
{ivica, Velebit). Nalost, te
su ceste ~esto u vrlo lo{em
stanju. Budu}i da ve}inom
slu iskori{tavanju {ume,
Brdska {umska cesta u Gorskom kotaru odrvaju se uglavnom sa-
mo za vrijeme sje~e, a nakon toga prepu{taju sudbini. Neke su {umske ces-
te, npr. na Velebitu, Li~koj Plje{ivici i u Gorskom kotaru, zatvorene rampa-
ma, {to pri~inja velike pote{ko}e posjetiteljima koji u planinu sti auto-
mobilom.
Kulturni i povijesni spomenici. Mnogi su planinski vrhunci prastara
kultna mjesta jo{ iz pretkr{}anskoga doba. Na njima su nakon pokr{tava-
nja gra|ene kapelice pa se vjerski kult, osobito u Dalmaciji, zadro do na-
{ih dana (npr. kapelice na vrhovima Biokova, Kozjaka, Vidove gore, Ilijina
brda itd.). Ponegdje su i sami oronimi (nazivi planina) povijesno svjedo~an-
stvo. Tako su vrhovi {to nose naziv Perun (Polji~ka planina, U~ka) sa~uvali
ime staroslavenskog boga gromovnika, jednako kao i brojni vrhovi koji no-
se naziv Sv. Ilija (on je naslijedio mitolo{koga Peruna). Ivan{~ica je dobi-
la ime po samostanskom redu ivanovcima, u Medvednici su o~ito neko} obi-
tavali medvjedi (prona|eni su njihovi ostaci u {piljama); Kapela nosi ime po
kapelici sagra|enoj nakon odlaska Turaka na mjestu opustjeloga pavlin-
skog samostana; Dinara ~uva trag ilirskoga plemena Dindara, a Promina
predrimskoga ilirskoga grada Promone. Velebitski toponimi kao {to su Se-
gestin, Vla{ki grad i Klementa trag su vla{koga naseljenja koje se sa~uvalo
sve do provale Turaka, a i iz turskoga su doba na toj planini ostali brojni to-
ponimi (Alan, Rizvanu{a, Turska vrata).
Kao spomen na razne partizanske jedinice podignut je na na{im planinama
u razdoblju od 1945. do 1991. golem broj spomenika, spomen-plo~a i drugih
18
HRVATSKE PLANINE
obiljja razli~itih dimenzija, oblika i estetskih vrijednosti. Neki su od njih
sluli planinarima kao orijentacijske to~ke, drugi su pretvoreni u izleti{ta,
a ponegdje su i ~itava podru~ja progla{ena memorijalnim spomenikom. Ta-
ko je npr. u {umi Begova~i na Psunju rekonstruirana partizanska baza; na
breljku Blaju kod Kamenske pod Psunjom podignut je orija{ki spome-
nik (uni{ten je za Domovinskog rata); spomenik mamutskih dimenzija na-
lazi se i na sjevernom podnju Moslava~ke gore kod sela Podgari}a; na
Mati}-poljani pod Bjelolasicom je spomenik smrznutim partizanima u obli-
ku 26 kamenih gromada; u Petrovoj gori rekonstruirana je centralna parti-
zanska bolnica sa zemunicama za skrivanje bolesnika, a na vrhu te planine
izgra|en spomenik gotovo faraonskih dimenzija. U Drugomu svjetskom
ratu, a i za vrijeme Domovinskoga rata, stradalo je mnogo planinarskih ku-
}a jer su ostale bez nadzora ili su dobile vojne posade. Osobito je mnogo pro-
palo hrvatskih pl. ku}a u Bosni. Time su hrvatskom planinarstvu naneseni
vrlo te{ki udarci kakve vjerojatno nije podnijela nijedna pl. organizacija u
svijetu. Ta ~injenica dosad jo{ nije doli~no prikazana, a niti povijesno obra-
|ena.
NA[E PLANINARSTVO [
Recommended
