SADRAJ

1. Uvod32. Metodologija rjeavanja4 2.1. Hidrogram otjecanja4 2.2. Krivulja trajanja i krivulja uestalosti5 2.3. Analiza recesijske krivulje63. Hidroloka analiza7 3.1. Analiza 1995. godine8 3.2. Analiza 1996. godine14 3.3. Analiza 1997. godine20 3.4. Analiza 1998. godine26 3.5. Analiza 1999. godine32 3.6. Analiza cijelog perioda 1995.-1999. godine384. Analiza recesijskih krivulja44 4.1. Analiza recesijske krivulje za 1995. godinu45 4.2. Analiza recesijske krivulje za 1996. godinu49 4.3. Analiza recesijske krivulje za 1997. godinu52 4.4. Analiza recesijske krivulje za 1998. godinu55 4.5. Analiza recesijske krivulje za 1999. godinu58 4.6. Proraun srednjeg koeficijenta recesije615. Zakljuak626. Popis slika i tablica63

1. UVODrnovnica je krka rijeka breg toka s manjim slapovima i dosta brzaka. rnovnica tee kroz istoimeno mjesto i ulijeva se u more svega nekoliko kilometara od Splita u smjeru Omia. rnovnica u svom gornjem toku prolazi kroz kanjon koji je slabo dostupan ljudima, pa je zato taj dio najouvaniji. Donjim dijelom obale rijeke napravljena je etnica, a ostatak obale obrasao je vrbom i smokvom s malo vodene vegetacije. Rijeka rnovnica duga je tono 4 800 metara. U gornjem dijelu, uz najzastupljeniju kalifornijsku pastrvu i jegulju, ivi i jako ugroena mekousna pastrva solinka (Salmothymus obtusirostris salonitana). Donji dio rijeke je nepovoljan za ivot mekousne pastrve, ali zato ima dobru populaciju jegulje i kalifornijske pastrve. Mekousna pastrva solinka je posebnost rijeke rnovnice jer je ona, uz rijeku Jadro, posljednje stanite ovom naem ugroenom endemu.Za zadane podatke u vremenskom razdoblju od 5 godina od 1995.-1999. godine obavljena je hidroloka analiza izvora rijeke rnovnice. Odreene su krivulje protoka, trajanja, uestalosti te recesijske karakteristike izvora.klklklklklklkk

2. METODOLOGIJA RJEAVANJA2.1. Hidrogram otjecanjaHidrogram otjecanja neke rijeke ili izvora predstavlja raspored protoka u vremenu. Oblik samog hidrograma uvjetuju fiziko-geografski imbenici sliva i klimatski imbenici sliva tog izvora ili rijeke. Hidrogram ukupnog otjecanja sastoji se od 2 dijela: baznog i direktnog otjecanja.Direktno otjecanje je ono otjecanje nastalo usljed oborine direktno pale na povrinu vodotoka, povrinu terena kao i usljed brzog potpovrinskog otjecanja. Bazno otjecanje obuhvaa komponentu sporog potpovrinskog otjecanja i otjecanja podzemnih voda. Direktno otjecanje izaziva efektivna oborina. Efektivna oborina predstavlja onaj dio ukupne oborine pale na sliv nakon to se oduzmu svi gubitci. Slika 2.1.1. prikazuje jedan ukupni hidrogram otjecanja sa najvanijim komponentama.

Slika 2.1.1. Hidrogram ukupnog otjecanja i sve karakteristike

Za svaku od 5 godina za koje imamo podatke bit e iscrtan hidrogram ukupnog otjecanja te e biti prikazana i srednja vrijednost svih protoka koji se pojavljuju. Na kraju je prikazan hidrogram otjevanja za sveukupni period, svih 5 godina zajedno.2.2. Krivulja trajanja i krivulja uestalostiKrivulja trajanja prikazuje vezu izmeu bilo koje dane vrijednosti protoka i postotka vremena u kojem je taj protok jednak ili vei. Trajanje svakog protoka se odredi tako da se nae broj njegovog pojavljivanja i svih protoka veih od njega te se podijeli sa ukupnim brojem podataka. Histogram uestalosti prikazuje koliko se puta neka diskretna varijabla pojavila (u ovom sluaju protok) u odreenom vremenskom razdoblju. Uestalost svakog podatka se radi tako da se odrede pravilni razredi unutar kojih se rasporede protoci. Tada se odreuje koliko se puta pojavio protok iz odreenog razreda i prikae u postotku ukupnog trajanja svih podataka.Krivulja trajanja i hidrogram otjecanja su odreeni za svaku godinu pojedinano, kao i za cijeli period promatranja.

Slika 2.2.1. Krivulja trajanja protoka

Slika 2.2.2. Histogram uestalosti2.3. Analiza recesijske krivuljeNakon prestanka povrinskog otjecanja, dolazi do podzemnog otjecanja koje se ovisno o karakteristikama slivnog podruja moe odrati kroz dulje ili krae vremensko razdoblje. Analiza opadajueg dijela hidrograma otjecanja koji odgovara bezoborinskom razdoblju zove se analiza recesije. Oblik krivulje recesije ovisi o poroznosti te prihranjivanju iz susjednih slivova. Idealni uvjeti za analizu krivulje recesije je bezoborinsko razdoblje u trajanju nekoliko mjeseci to se vrlo rijetko dogaa.Za nau analizu mi promatramo vie recesijskih krivulja (najmanje 2) tijekom odreenog razdoblja za svaku godinu pojedinano. Vei broj krivulja omoguava definiranje zajednike prosjene recesijske krivulje.

Slika 2.3.1. Recesijski period nekog izvora

Kao matematika formulacija recesije koristi se Maillet-ova formula:

Qo - poetna toka na krivulji recesije - recesijski koeficijent

Bazni protok u rijeci potie od priliva vode u korito rijeke od podzemne vode iz priobalja. S porastom beskinog perioda nad slivom, taj priliv podzemne vode u korito rijeke je sve manji i oblik njegovog hidrograma blizak je eksponencijalnoj funkciji. Vrijednost koeficijenta ovisi o retencijskim karakteristikama podzemnog rezeorvara, tj. o hidrogeolokim karakteristikama sliva i vodonosnika, te o njihovoj geometriji. U praksi se smatra da vrijednostima reda veliine 10-2 odgovara brzo pranjenje krupnih krkih kanala i pukotina, dok blai nagibi krivulja pranjenja ( reda veliine 10-3) ukazuju na pranjenje sitnih pukotina, prslina i klastine ispune krkih upljina. Ukoliko krivulju recesije predstavimo u polu - logaritamskom mjerilu, krivulja e biti pravac, a recesijski koeficijent predstavlja nagib pravca.

Slika 2.3.2. Vrste recesijskih krivulja

3. HIDROLOKA ANALIZAZa svaku od godina ovdje e biti prikazani hidrogrami otjecanja, grafiki prikaz maksimalnih, srednjih i minimalni mjesenih protoka, krivulje trajanja i histogrami uestalosti.

3.1. Analiza 1995. godineTablica 3.1.1. Ulazni podaci za 1995. godinu1995.IIIIIIIVVVIVIIVIIIIXXXIXII

13,363,362,222,451,511,430,830,610,551,131,053,96

24,622,821,902,221,431,430,830,610,551,050,943,08

33,652,451,902,221,431,430,800,610,551,011,012,57

42,952,113,512,111,301,430,800,611,090,940,982,22

52,451,908,351,901,251,300,760,581,610,940,902,00

62,111,706,741,801,171,210,800,586,320,900,873,51

71,901,616,961,701,091,430,760,583,360,870,8312,20

81,611,436,531,611,052,570,760,582,330,830,8010,20

91,431,344,971,511,011,800,730,582,110,830,767,63

101,341,254,121,430,981,510,700,582,110,830,766,12

111,301,173,511,340,981,340,700,581,700,830,734,79

121,211,093,081,250,981,250,700,581,340,800,733,65

131,131,092,821,211,511,340,700,581,170,800,739,88

141,051,212,451,174,281,250,700,551,700,760,7012,50

151,012,332,331,253,361,170,700,584,620,830,709,35

160,982,112,227,412,691,090,700,583,360,800,737,18

170,982,693,366,962,451,050,670,552,570,760,736,12

180,942,693,224,283,081,050,670,582,220,761,255,53

190,946,532,823,222,950,980,670,611,900,761,437,41

200,984,792,822,693,360,940,640,641,610,731,216,53

210,983,513,362,333,510,900,670,611,510,731,055,15

220,982,822,952,112,950,940,670,611,700,730,983,81

231,012,332,571,902,690,980,670,581,900,730,903,22

241,252,112,331,702,330,980,640,581,900,700,873,96

1995.IIIIIIIVVVIVIIVIIIIXXXIXII

252,003,222,001,612,110,940,640,611,700,700,833,81

261,903,812,001,611,901,010,610,761,610,700,835,15

272,002,951,901,801,801,130,640,701,430,707,418,35

282,452,572,221,901,611,090,610,641,300,709,887,41

293,812,451,801,430,980,610,611,250,708,595,92

304,283,811,701,300,900,640,581,170,675,924,62

313,652,821,250,610,581,435,72

MIN0,941,091,901,170,980,900,610,550,550,670,702,00

SRED1,942,463,362,271,961,230,700,601,940,831,845,92

MAX4,626,538,357,414,282,570,830,766,321,439,8812,50

RASPON3,685,446,456,243,301,670,230,225,770,769,1810,50

Tablica 3.1.2. Karakteristine vrijednosti za 1995. godinuMIN0,55

MAX12,50

RASPON11,95

SRED2,09

HIDROGAM OTJECANJA RNOVNICE ZA 1995. GODINU

Slika 3.1.1. Hidrogram otjecanja za 1995. godinu

Slika 3.1.2. Prikaz karakteristini mjesenih vrijednosti za 1995. godinu

Tablica 3.1.3. Razredi, uestalost i trajanje za 1995. godinuRAZREDU (dani)U (%)T (dani)T (%)

12,5-11,50420,54945120,549451

11,504-10,5110,27472530,824176

10,51-9,5141,09890171,923077

9,51-8,5230,824176102,747253

8,52-7,5141,098901143,846154

7,51-6,52123,296703267,142857

6,52-5,5282,197802349,340659

5,52-4,5382,1978024211,53846

4,53-3,53143,8461545615,38462

3,53-2,534010,989019626,37363

2,53-1,536718,4065916344,78022

1,53-0,5520155,21978364100

HISTOGRAM UESTALOSTI

Slika 3.1.3. Histogram uestalosti za 1995. godinu

KRIVULJA TRAJANJA

Slika 3.1.4. Krivulja trajanja za 1995. godinumlmjlkm