GRADSKI IVOT

GRADSKI IVOT

URBANI IDENTITET I NAIN IVOTA U OSMANSKOM CARSTVUOsmanski gradOsmanska klasifikacija gradova razlikovala je utvrena mjesta (palanka, hisar i kale) i otvorena gradska naselja (varo, kasaba i eher)

Osmanski gradski ivot u konanici odreuje mnogo faktora meu kojima su najznaajniji vjerski i politiki identitet i obiteljska domena

Osmansko zakonodavstvo je imalo obzira prema gradskom stanovnitvu donosei raznorazne povlastice

Matrakcijev plan Bagdada i Istambula primjer izraavanja topografskih specifinosti grada kao odraz poveanja interesa za grad kao cjelinu iz 16. st.Gradske etvrtiOsmanski grad se dijelio najee na etvrti

etvrti se jasno razlikovale od ostatka grada

Najpoznatije su:

poslovne etvrti

vjerske etvrti

Latinluk

Latinska uprija

Pogled na Latinsku uprijuTrnica kao imbenik integracijeTrnica izuzetno vaan dio grada

arija je imala karakteristian prostran trg oko koga su se nalazile ulice sa zanatskim i trgovakim radnjama (duanima).

ene uglavnom nisu boravile po trnicama osim u izuzetnim prilikama

Ovaj dio grada je ponajvie doprinjeo integraciji ena u osmansko drutvo

Trnica u Istambulu

Moria han

Moria han - unutranjost

Gazi-Husrev begov bezistanVernakularna arhitekturaAutor ovo poglavlje posveuje stambenoj arhitekturi u osmanskim gradovima

U veini anadolskih kua ivjela je samo jedna porodica

Veina danas sauvanih objekata je od bogatih obitelji

Na stambenim zgradama se vrlo lako moglo uoiti lokalni i regionalni stil i obiljeja

Sline specifikacije su imale i stare kue u BosniU Ankari i Kajseriju velike zajednike prostorije sluile zimi za zajedniko boravljenje zbog hladnoe

Osmanske kue nisu imale posebne spavae prostorije

Vee su kue imale odvojene tek kuhinje

Selamlik predstavljao posebne odaje

Jedino dobrostojee gradske kue imale vrtove i u dvoritima vei prostor s biljkama ili fontanama

Razlike su bile na regionalnom nivou velike

Puno se dralo do privatnosti komije

Stambeni objekti muslimana i nemuslimana nisu se umnnogoemu razlikovali od nemuslimana sve do 19. st.

Stara Dusperova kua u Kraljevoj Sutjesci

Bulat idovska etvrt u Istambulu

arijska etvrt u Ankari

Svrzina kua u Sarajevu

Primjer gradnje u Alepu

Primjer gradnje u ZeniciTekstilna kulturaTekstil izraavao mo i bogatstvo pojedinih obitelji

Nitko nije stupao u stambene prostre u obui za izlazak

Sagovi igrali veliku ulogu u meudrutvenim odnosima

Sagovi su ranije bili ukraeni motivima ivotinja, a u 16. i 17. st. to izlazi iz mode

Anadolski sagovi bili ukraeni apstraktnim motivima, a perzijski i indijski motivima ivotinja i vjerno prikazanih biljaka

ilimi u Topkapi palai

Primjeri sagova s apstraktim motivima i motivima ivotinjaPokustvoKod Osmanlija su u pravilu bili niski stolovi

Na njih se stavljala prostirka zvana sofra

Posue bilo izraeno od bakra i pokositreno

Veliki kotlovi su sluili za pripremanje juha i variva

Hrana se posluivala u velikim zdjelama iz kojih je jelo vie ljudi

Kava takoer imala vanu ulogu u izraavanju gostoprimstva pila se iz keramikih alica, veinom sa zapada

Uestali i glineni vrevi za svakodnevnu upotrebu

U 15. st. preovladavaju apstrakni motivi na posuu od gline, a sredinom 16. st. poinje se po prvi puk koristiti crvena boja

Najvee sredite izrade glinenog posua je bio Iznik i Kutahja

krinje i ormari sluili za spremanje odjee, krevetnine ali i posua

Fernand Braudel pie o tome da je lake bilo zimi ivjeti u kuama Nizozemske ili Njemake negoli u Rimu, Napulju, ali i u veini drava na Sredozemnom moru, pa tako i u Anadoliji i na Balkanu

Primjer sofre i pribora za jelo

Slavlje Boia u katolikoj obitelji

Sehara sanduk za odjeu isl.